1.7. ISKLJUČIVANJE INFLACIJE IZ GDP: NOMINALNI I REALNI GDP 1.7.1. InflacijaTržišna razmjena proizvoda i usluga se vrši po važećim - tekućim cijenama. Budući da se tekuće cijene vremenom mijenjaju, to je veoma važno poznavati stopu po kojoj se cijene mijenjaju (stopu inflacije).Inflacija je opći rast cijena (ili rast općeg nivoa cijena), odnosno pad vrijednosti novca. Riječ inflacija je latinskog porijekla i izvorno znači naduhavati (inflare), nadimanje (inflatio), a ekonomski, ona predstavlja «naduhavanje» cijena i novčanih dohodaka, troškova proizvodnje i drugih novčanih iznosa, tj. poremećaj u robno- novčanim odnosima kada količina novca u opticaju znatno prekorači veličinu robnih fondova.Stopa inflacije se izračunava korištenjem indeksa cijena, koji predstavlja prosjek potrošačkih i proizvođačkih cijena odnosno ponderisani prosjek cijena određenih roba i usluga prema njihovom značaju u strukturi potrošnje gdje su za pondere uzete količine tih dobara ili usluga. Najznačajniji indeksi cijena su indeks potrošačkih cijena (CPI), indeks proizvođačkih cijena i GDP deflator.Indeks potrošačkih cijena (CPI - Consumer Price Index) - koristi se najčešće kao pokazatelj općeg nivoa cijena. Predstavlja promjenu cijena fiksne korpe proizvoda iusluga (ishrana, stanovanje, higijena, prevoz, itd.). koju kupuje i troši tipično (prosječno) domaćinstvo u odnosu na cijene tih proizvoda i usluga u predhodnom periodu (obično u baznoj godini).

Indeks cijena je određen visinom potrošačke korpe (ili tržišne korpe) na osnovu koje se izračunava indeks potrošačkih cijena, koji se naziva i indeks cijena na malo. Procentualni rast indeksa potrošačkih cijena u toku jedne godine određuje stopu inflacije. Troškovi života su prosječni izdaci za uobičajeno normalno uzdržavanje tipičnog domaćinstva tokom određenog perioda. Važan su pokazatelj kupovne moći i životnog standarda stanovništva. Troškovi života rastu kada se povisuju cijene proizvoda koji su važni za potrošnju stanovništva, a padaju kad god se cijene tih proizvoda snizuju. U visini troškova života odražava se realni dohodak stanovništva. Ako troškovi života rastu brže od nominalnog dohotka, pada životni standard i obratno, stanadard raste kada se nominalni dohoci brže uvećavaju od troškova života.

Prema Statističkom godišnjaku BiH indeksi ciijena se izračunavaju po modifuciranoj Laspeyresovoj formuli na osnovu cijena proizvoda i usluga i njihovih pondera. Ponder predstavlja relativno učešće pojedinih proizvoda i usluga u ukupnoj vrijednosti prodaje svih posmatranih proizvoda i usluga. Poseban vid indeksa cijena na malo su indeksi troškova života. Za sastavljanje liste i izračuvanje pondera služe podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstava.Svakog mjeseca Zavod za statistiku izračunava i objavljuje indeks cijena na malo. Grupisanje artikala i usluga u indeksu troškova života vrši se prema namjeni potrošnje na: ishranu, duhan i piće, odjeću i obuću, stanovanje, higijenu i njegu zdravlja, obrazovanje i kulturu, saobraćaj i telekomunikacione usluge.

Prosječnom domaćinstvu u BiH potrebno je mjesečno obezbijediti 1.651 KM. Kako je izračunalo Udruženje za zaštitu potrošača, najveći dio ovog iznosa, čak 652 KM, potrebno je izdvojiti za hranu, a ostatkom se moraju pokriti troškovi za režije, odjeću, obuću, prijevoz i druge stvari potrebne za život.Kako je prosječna plaća (za 2009.) u Federaciji BiH 785 KM, u Republici Srpskoj nešto viša (813 KM), dok penzioneri u prosjeku primaju 350 KM, sa sigurnošću se može ustvrditi kako većina građana u BiH živi ne rubu egzistencije. Prema podacima Udruženja za zaštitu potrošača, 40 posto gra đ ana u BiH ima primanja koja nisu dovoljna ni da pokriju troškove za hranu.Dakle, pored indeksa potrošačkih cijena kojima se mjere promjene cijena jedne grupe proizvoda i usluga koji formiraju potrošačku korpu, postoji i indeks cijena za sve proizvode i usluge kojeg označavamo kao GDP deflator. GDP deflator je širi pokazatelj od indeksa potrošačkih cijena jer on pored potrošnje domaćinstava uključuje cijene proizvoda i usluga vezanih za izdatke i ostalih sektora: investicije, državne izdatke i neto izvoz