industrijske-katastrofe-u-eu.pdf

II. Znanstveno-stru�na konferencija s me�unarodnim sudjelovanjem: "Menadžment i sigurnost – M&S 2007"

185

UDK/UDC: 504:061.1EU Stru�ni �lanak/Professional paper

Borivoj Žmega�

INDUSTRIJSKE KATASTROFE U EUROPSKOJ UNIJI

INDUSTRIAL DISASTERS IN THE EUROPEAN UNION Sažetak Ovaj rad daje prikaz najpoznatijih industrijskih katastrofa u zemljama Europske unije. Rije� je o slu�ajevima nazvanim Feyzin, Flixborough, Piper Alpha, Toulouse i Seveso koji su se dogodili u protekla �etiri desetlje�a, a imena nose po mjestima nastanka. Opisani su sami doga�aji i posljedice po ljude, materijalna dobra i okoliš te su osvijetljeni uzroci koji su doveli do katastrofa (tehni�ki i ljudski �imbenici). Naposlijetku, predstavljeni su neki od pravnih akata i njihove izmjene i dopune, koje je Europska unija, potaknuta ovima katastrofama, uputila svojim �lanicama uz obvezu da ih ugrade u svoje zakonodavstvo, a s ciljem pove�anja sigurnosti i izbjegavanja sli�nih slu�ajeva u budu�nosti. Klju�ne rije�i Feyzin, Flixborough, industrijske katastrofe, Piper Alpha, Seveso, Toulouse Abstract This article gives an overview of the most well known industrial disasters in the European Union countries. The cases in point, named Feyzin, Flixborough, Piper Alpha, Toulouse and Seveso, named for the places they happened in, all took place during the past four decades. The events themselves, consequences for the people involved, material goods and the environment, as well as the reasons which brought on these disasters (technical and people-related) are described. Finally, some of the legal acts and their amendments which the European Union, spearheaded by these catastrophes, submitted to its members with implied intent of implementing them in their respective laws, aimed at safety increase and preventing similar cases in the future are presented. Key words Feyzin, Flixborough, industrial disasters, Piper Alpha, Seveso, Toulouse


186

UVOD Pod pojmom industrijska katastrofa obi�no se podrazumijeva tehni�ko-tehnološki neželjeni doga�aj �ije je izvor industrijsko postrojenje, a koji za posljedicu ima ošte�enje imovine ve�e vrijednosti (reda veli�ine nekoliko milijuna eura), dugoro�nu štetu po okoliš, gubitak više ljudskih života i/ili ve�i broj skupnih teških ozljeda. Iako se po�eci zaštite na radu u pisanom obliku vežu upravo uz zakonodavstvo zemalja današnje Europske unije te je pridržavanje visokim kriterijima zaštite na radu obveza svih država �lanica, industrijske katastrofe u Europskoj se uniji doga�aju i dalje ukazuju�i na ograni�en doseg kontrolnih mehanizama. U ovom radu ograni�it �emo se na industrijske katastrofe koje su opsegom i intenzitetom bile najve�e u zemljama Europske unije te su najviše utjecale na aquis communautaire, zakonodavstvo Europske unije. To su Feyzin, Flixborough, Piper Alpha, Toulouse i najpoznatija Seveso, a sve nose imena po mjestima nastanka. Po njima su zapo�ele rasprave i u stru�nim krugovima i u široj javnosti o nužnosti donošenja odgovaraju�ih pravnih akata na nivou cijele Unije u svrhu prevencije katastrofa, upravljanja rizicima te poboljšanja sigurnosnih radnih uvjeta. Kako se takvi neželjeni doga�aji ne bi ponavljali, važno je razumjeti zbog �ega se katastrofe doga�aju, potrebno je shvatiti uzroke i okolnosti koje dovode do neo�ekivanih opasnih situacija i time do katastrofalnih posljedica. S tom je svrhom i odabrana tema ovog rada. FEYZIN Posljedice U mjestu Feyzin kod Lyona na jugu Francuske, 4. sije�nja 1966. godine, dogodila se jedna od najtežih katastrofa u rafinerijama nafte. Osloba�anje u atmosferu velike koli�ine teku�eg naftnog plina imalo je za posljedicu požar i eksploziju u kojoj je smrtno stradalo 18 osoba, a još je 31 ozlije�ena. Ukupna materijalna šteta prema ispla�enim premijama osiguranja u današnjim mjerilima iznosi 70 milijuna eura. [1] Opis doga�aja Prilikom drenaže spremnika teku�eg naftnog plina, ispusni ventil se smrznuo te se nije mogao zatvoriti. Zbog toga je iscurila velika koli�ina plina, koja je potom isparila i raširila se cijelim okolnim podru�jem. Po aktiviranju sustava za detekciju prisutnosti zapaljivih plinova i para, zatvorena je autocesta koja je bila udaljena pedesetak metara od rafinerije. Me�utim, obližnja lokalna cesta nije zatvorena te je vozilo koje se pojavilo na njoj pola sata kasnije svojom toplinom motora zapalilo pare plina i uzrokovalo eksploziju. Požar koji je nastao zahvatio je spremnik �ija je �eli�na konstrukcija uslijed porasta temperature popustila te se srušio. Potom su se zapalili i okolni spremnici te je nastao požar ogromnih razmjera koji je ugašen tek idu�i dan po uništenju cijele rafinerije. Uzroci

• pogreška u postupku pražnjenja spremnika, • pri zatvaranju prometa zaboravilo se na lokalnu cestu, • loša komunikacija sa stanovništvom, • nose�a konstrukcija spremnika bila je od �elika koji je pri povišenoj temperaturi

popustio te se spremnik srušio.


187

FLIXBOROUGH Posljedice Najve�a industrijska katastrofa u Velikoj Britaniji dogodila se u subotu, 1. lipnja 1974. u 16:53 u tvornici za proizvodnju najlona «Nypro» u Flixboroughu. Od snažne eksplozija ekvivalenta 15 tona TNT-a ozlje�ene su 53 osobe, od �ega je 28 smrtno stradalo. O ja�ini eksplozije svjedo�i �injenica da je ošte�ena 1821 obližnja ku�a i 167 trgovina i radnji, te da je upravna zgrada tvornice koja se nalazila stotinjak metara udaljena od mjesta eksplozije potpuno uništena. Požar koji je trajao tri dana, gasilo je 250 vatrogasaca. Ukupna šteta procjenjuje se na oko 200 milijuna eura po današnjoj vrijednosti. [2] Opis doga�aja Proces oksidacije cikloheksana, ugljikovodika sli�nog benzinu po fizi�kim svojstvima, odvijao se u seriji šest reaktora, od kojih je svaki sadržavao oko 20 tona te vrlo zapaljive kemikalije. Nakon što je primije�eno da reaktor broj 5 propušta, odlu�eno je da se na njegovo mjesto, izme�u reaktora 4 i 6 stavi premosnica, kako bi se izbjegao ve�i zastoj u proizvodnji. Ugra�ena premosnica bila je manjeg presjeka od cijevi koje su me�usobno spajale reaktore. Pri pove�anju tlaka koji se dogodio zbog poreme�aja u tehnološkom procesu, spojevi premosnice su pukli što je u manje od minutu u atmosferu oslobodilo oblak pare od oko 40 tona cikloheksana koji se zapalio od izvora na zemlji te uzrokovao eksploziju ogromnih razmjera. Velike koli�ine cikloheksana, benzena, nafte i toulena koje su se nalazile na lokaciji pridonijele su katastrofalnim razmjerima eksplozije. Što se to�no doga�alo u posljednjim trenucima koji su prethodili eksploziji nije poznato jer je svih 18 osoba koje su se nalazile u kontrolnoj sobi poginulo, te je potpuno uništen sav inventar zajedno sa zapisima.

Uzroci • kemijski inženjeri kompanije nisu u potpunosti razumjeli opasnosti koje mogu nastati

u tehnološkom procesu, • na održavanju nije bilo odgovaraju�eg kvalificiranog osoblja; radnici koji su

konstruirali i postavili premosnicu nisu bili strojarski inženjeri dovoljno stru�ni za tako zahtjevan posao s obzirom na visoki tlak i temperaturu medija,

• sav posao obavljen je bez projekta; jedini nacrt bio je napravljen kredom na podu, • pri izboru cijevi za premosnicu nisu se poštivale norme, niti je ra�en prora�un za

slu�aj pove�anja tlaka, • oslonac premosnice nije bio odgovaraju�e u�vrš�en, • nakon postavljanja premosnice nisu obavljena probna ispitivanja, • radnici su bili izmoreni poslom; zahtjevi proizvodnje tjerali su ih da posao završe što

prije, • nije istraženo zbog �ega je nastala greška na reaktoru br. 5.


188

Slika 1. Mjesto postavljanja premosnice

Izvor: Advisary Commitee on Major Hazards, 1984. Slika 2. Posljedice eksplozije u Flixborough-u

Izvor: http://www.acusafe.com/Incidents/Flixborough1974/Flixborough1974-1.jpg


189

SEVESO Posljedice U Sevesu, mjestu u Italiji, dvadesetak kilometara od Milana, dana 16. srpnja1976. iz kemijskog postrojenja za proizvodnju herbicida i pesticida u atmosferu je oslobo�en gust oblak pare koji je sadržavao oko 2 kg TCDD-a (2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksina) ili jednostavno dioksina. Nošen vjetrom dioksin se proširio po cijelom podru�ju da bi potom kišom bilo one�iš�eno 1800 hektara zemlje. Dioksin ima izuzetno otrovna i kancerogena svojstva. Ako u�e u ljudski organizam oralnim putem, apsorbira se 50 do 90 posto, a taloži se u jetri i masnom tkivu. Zbog posljedica trovanja lije�eno je više od 2000 ljudi, a u tom je podru�ju zamjetno je porastao i broj spontanih poba�aja u mjesecima nakon katastrofe. Više od 80 tisu�a životinja usmr�eno je zbog sprje�avanja mogu�ih štetnih utjecaja na ljude. Ukupna šteta procjenjuje se na više od 40 milijuna eura. Akcident u Sevesu jedan je od najve�ih i najpoznatijih u povijesti što se ti�e kemijskih industrija. [3], [4] Opis doga�aja Ciklus destilacije u procesu proizvodnje završen je od strane poslužitelja na druga�iji na�in nego je što je bilo propisano uputama proizvo�a�a postrojenja. Stoga se u reaktoru pojavila nekontrolirana reakcija i kao nusprodukt – dioksin, u pove�im koli�inama. Pregrijavanjem sadržaja reaktora sigurnosni je ventil u atmosferu automatski ispustio nastali dioksin. Laboratorij tvrtke idu�i je dan zabilježio u atmosferi prisustvo dioksina, ali nije obavijestio širu javnost ni predstavnike vlasti. Po ponovnoj potvrdi rezultata, nakon tri dana, obaviještene su nadležne službe vlasti, no zbog prazni�kog vikenda tek je petog dana od samog akcidenta, po pojavi smrti kod životinja i bolesti kod ljudi, lokalno stanovništvo obaviješteno da ne dira vegetaciju. Sama evakuacija zapo�ela je tek je nakon dva tjedna, kad je 250 osoba prijavilo trovanje u bolnici. Uzroci

• nepoštivanje procedura rada propisanih od strane proizvo�a�a što je uzrokovalo nekontroliranu reakciju i porast temperature u reaktoru,

• sigurnosni ventil nije ispustio štetnu tvar u zatvoreni sustav ve� u atmosferu, što je greška konstruktora; sigurnosni ventil sa�uvao je samo postrojenje, ali ne i okoliš,

• nedovoljna osposobljenost poslužitelja postrojenja; upute za rad davale su obavijest samo o tome kako raditi s postrojenjem, a ne i tome što bi se moglo dogoditi u slu�aju nepoštivanja propisanih procedura,

• nekooperativnost kompanije prema lokalnoj vlasti; lokalne vlasti nisu bile na vrijeme i u dovoljnoj mjeri upoznate s akcidentom i mjerama koje je potrebno poduzeti,

• ceste kroz one�iš�eno podru�je nisu zatvorene.

PIPER ALPHA Posljedice Do današnjih dana, najve�a katastrofa na naftnim platformama na moru dogodila se 06. srpnja 1988. godine na platformi Piper Alpha koja se nalazila u Sjevernom moru, dvjestotinjak kilometara sjeverno od Aberdeena u Škotskoj. Na platformi je tog dana radilo 229 osoba, od kojih je 167 smrtno stradalo po eksplozijama i požaru koji je «progutao» cijelu platformu. [5] Opis doga�aja Platforma Piper Alpha kompanije «Occidental» zapo�ela je s proizvodnjom sirove nafte 1976. godine. Kasnije je prenamijenjena i za proizvodnju prirodnog plina.


190

Ujutro, 06. srpnja 1988., sigurnosni ventil s rezervnog kompresora za transport plina na obalu je skinut radi redovitog servisa. Otvor je privremeno zatvoren prevlakom. Kako ventil nije bio gotov do 18:00 sati, prevlaka je ostala, a dežurni je inženjer popunio list koji je ozna�avao da je kompresor izvan funkcije te da se ne smije uklju�ivati ni pod kakvim okolnostima. Kako nije pronašao nadzornika, ostavio je pismenu obavijest u kontrolnoj sobi. U 21:45 glavni kompresor je stao i nije se mogao ponovno pokrenuti. Voditelj nije vidio obavijest da se drugi kompresor ne smije staviti u pogon, a kako o tome nije bio usmeno obaviješten, pokrenuo ga je. Po ulasku plina u kompresor, prevlaka koja je stavljena umjesto sigurnosnog ventila nije izdržala te je došlo do ispuštanja plina pod velikim pritiskom koji se potom zapalio uzrokuju�i eksploziju i požar nafte. Platforma je imala automatski sustav za gašenje požara, no zbog rada ronioca u blizini pumpi za dobavu vode, taj je sustav bio isklju�en. Zbog širenja vatre, radnici na platformi nisu mogli pri�i mjestu sa spasila�kim �amcima te su pomo� �ekali u vatrootpornom bloku namijenjenom za spašavanje helikopterom, no on se nije mogao približiti mjestu zbog ogromne vatre, visine i do 100 metara u zrak, i dima. Požar je poja�ala i nafta koja je preko naftovoda dolazila s obližnjih platformi koje nisu zaustavile svoju proizvodnju jer voditelji nisu imali ovlaštenje za taj �in koji bi za njihove platforme zna�io velike troškove i nekoliko dana zastoja. Uzroci

• zbog prenamjene platforme narušen je sigurnosni koncept udaljavanja modula na na�in da su najopasnija podru�ja udaljena od podru�ja s osobama,

• kako platforma originalno nije bila predvi�ena za plin, protupožarni zidovi nisu bili otporni i na eksploziju,

• loše organizirana i provedena evakuacija - oni koji su imali ovlast narediti evakuaciju, prvi su stradali u eksploziji u kontrolnoj sobi, a osoblje je bilo loše uvježbano i osposobljeno,

• loše procedure pri održavanju: pogreška kod obznanjenja obavijesti, loš opis radnih zadataka na nalogu/dozvoli za rad,

• upute za rad na siguran na�in neodgovaraju�e. TOULOUSE Posljedice U Francuskoj je 21. rujna 2001. godine odjeknula snažna eksplozija u tvornici umjetnih gnojiva AZF u industrijskoj zoni Toulouse-a. Na mjestu eksplozije nastao je krater dubine 20 do 30 metara i promjera 200 metara. Trideset je osoba poginulo, od �ega i jedan 15-to godišnji u�enik obližnje škole. U razdoblju od dva mjeseca po doga�aju 2200 osoba je zatražilo pomo� lije�nika zbog problema sa sluhom, �ime je ukupan broj osoba koje su ozlije�ene narastao na 4900. [6] Eksplozija se �ula 80 km daleko; dvije tre�ine svih prozorskih stakala u krugu 5 kilometara je popucalo, a Institut geofizike u Strasbourgu izmjerio je potres ja�ine 3,4 po Richterovoj skali, po �emu ova eksplozija spada u jednu od najve�ih u povijesti industrijskih katastrofa. Po doga�aju su zatvoreni aerodrom, glavna željezni�ka stanica, trgovine, uredi i 90 škola na tom podru�ju. Eksplozija je prouzro�ila velike materijalne štete u gradu, zaga�enje rijeke Garronne, a ukupna se ekonomska šteta procjenjuje na �ak do 2 milijarde eura. Opis doga�aja AZF (Azote de France) najve�i je proizvo�a� fosfatnih i nitratnih gnojiva u Francuskoj i tre�i po veli�ini u Europi. Eksplozija se dogodila u skladištu oznake 221, namijenjenom za skladištenje umjetnog gnojiva koje ne zadovoljava tražene specifikacije s obzirom na veli�inu


191

granula, odnosno kristala. U njemu se u tom trenutku nalazilo 200 do 300 tona amonij-nitrata koji nije zadovoljio tvorni�ku kontrolu. Zbog snage same eksplozije i �injenice da se dogodila samo 10 dana po napadu na Svjetski trgova�ki centar (WTC) u New Yorku, u prvi se tren vjerovalo da je rije� o teroristi�kom napadu. Iako se naga�alo i o razli�itim drugim uzorcima koji su doveli do ove katastrofe, primjerice da je eksplozija nastala zbog pada meteorita, vjerojatnije je da je pravi uzrok bio ulaz klora kroz odzra�ne otvore skladišta ili unos krivo ozna�enog paketa koji je sadržavao natrij diklor-s-triazin koji je pri velikoj vru�ini i pove�anoj vlazi u skladištu svojim raspadom osigurao toplinu i tlak potreban za detonaciju amonij-nitrata. Uzroci

• skladište 221 nije od strane nadležnih inspekcija posje�ivano godinama; svi nadzori koji su provedeni bili su nad silosom 11 u kome se skladištio amonij-nitrat koji je prošao kontrolu,

• neredovito �iš�enje i održavanje �isto�e na lokaciji koje je vjerojatno imalo za posljedicu ne�isto�e u cijelom podru�ju skladišta,

• s obzirom na koli�inu uskladištenog gnojiva u odnosu na kapacitet skladišta (popunjenost svega 15%), manji bi prostor bio pogodniji zbog manje mogu�nosti kontaminacije,

• neodgovaraju�e rukovanje opasnim tvarima; skladište 221 nije se tretiralo kao skladište potencijalno eksplozivnog materijala.

UTJECAJ NA ZAKONODAVSTVO Navedene katastrofe vrlo su zna�ajne zbog svog utjecaja na današnje zakonodavstvo zemalja Europske unije, a i šire. Akcident u Feyzinu bio je povod uvo�enja sigurnosnih mjera u propise za skladištenje zapaljivih teku�ina i plinova koje uklju�uju: dupliciranje drenažnih venila za sprje�avanje smrzavanja i optimiziranje vremena pražnjenja svakog ventila pri pretakanju, postavljanje nasipa za spre�avanje širenja plina na otvorenom, vodeno hla�enje plašta spremnika u slu�aju požara, vatrootpornost nose�e strukture spremnika, postavljanje spremnika na odgovaraju�u me�usobnu udaljenost, postavljanje spremnika podalje od prometnica i javnih objekata u kojima se okuplja pove�i broj ljudi itd. Još zna�ajniji je Flixborough jer je po toj katastrofi 1974. godine zapo�eta široka diskusija u Europi o nužnosti poboljšanja postoje�eg sustava zaštite i donošenja okvirnih smjernica kojima bi se obvezale države �lanice da donesu propise kojima bi opasne industrije bile stavljene pod kontrolu. Nakon tri nova nova velika kemijska akcidenta (1975.- Beek, Nizozemska; 1976. – Manfredonia i Seveso, Italija) postalo je svima jasno da je donošenje odgovaraju�eg pravnog akta, kojim bi se obvezale države �lanice u pogledu poboljšanja sigurnosti opasnih industrijskih postrojenja, nužnost. Smjernica o opasnostima od velikih nesre�a u pojedinim industrijskim granama oznake 82/501/EEZ prozvana Seveso smjernicom, napokon je usvojena od Vije�a ministara EZ u lipnju 1982. Središnji dio ove smjernice zahtjevi su za informiranjem javnosti o velikim industrijskim opasnostima i poduzimanjem odgovaraju�ih sigurnosnih mjera u slu�aju akcidenta. Nakon katastrofa u Bhopalu (Indija, 1984.) i Baselu (Švicarska, 1986.) Seveso smjernica dva je puta dopunjavana (87/216/EEZ i 88/610/EEZ). Obje izmjene imale su za cilj proširivanje podru�ja na koje se odnosi smjernica, posebno glede skladištenja opasnih tvari. Nakon katastrofe platforme Piper Alpha u industrijsku je praksu kod opasnih radnih zadataka uvedena obveza dvostrukog potvr�ivanja upita. Godine 1996. godine usvojena je smjernica 96/82/EZ prozvana Seveso II kojom je zamijenjena Seveso smjernica novim konceptom, proširenjem podru�ja i uvo�enjem novih zahtjeva glede zaštite okoliša i upravljanja sigurnoš�u.


192

Naposljetku, po katastrofi u Toulouse-u, Seveso II proširena je smjernicom 2003/105/EZ. Seveso II sjernica primjenjuje se na nekoliko tisu�a industrijskih postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u koli�inama ve�im od onih utvr�enih u smjernici. Zahtjevi Seveso i Seveso II smjernica nisu imali utjecaj samo na zakonodavstvo zemalja �lanica Europske unije i onih zemalja koje su s Unijom potpisale sporazume o pridruženju, odnosno pristupanju, ve� su utjecale i na dokumente mnogih drugih svjetskih organizacija poput Svjetske banke, Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Me�unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Me�unarodne organizacije rada (ILO) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). ZAKLJU�AK U ovom je radu dat pregled najpoznatijih industrijskih katastrofa u zemljama Europske unije s njihovim posljedicama i u�incima na zakonodavstvo. Zajedni�ka crta svih tih doga�aja jest da je rije� o akcidentima u industrijskim kemijskim postrojenjima i složenijim tehnološkim sustavima u kojima su se proizvodile, prera�ivale ili skladištile opasne tvari u ve�im koli�inama. Uzroci su im bile pogreške tehni�ke i organizacijske prirode, dakle �imbenici na koje se može utjecati. U svrhu izbjegavanja i kontrole sli�nih akcidenata, Europska unija je donijela ve�i broj smjernica koje obvezuju države �lanice na donošenje odgovaraju�ih zakona i podzakonskih akata i osiguranje provedbe. Iskustvo pokazuje da je najbolje u�iti na tu�im greškama. Iz toga proizlazi da je važno prikupljati podatke o katastrofama, rasvjetljavati njihove uzroke, analizirati pogreške i to u�initi dostupnim svima koji se profesionalno bave sigurnoš�u i projektiranjem opasnih postrojenja. Poželjno bi bilo da se upoznavanje s industrijskim katastrofama uvede i u nastavne programe za obrazovanje studenata tehni�kih struka. Literatura i ostali izvori

[46] Kobayashi, M. Tamura, M.: Explosion and fire of LPG tanks, http://shippai.jst.go.jp/en/Detail?fn=0&id=CC1300001&kw=Feyzin, (10.04.2007.)

[47] Shinohara, T., Kobayashi, H.: Disaster of Chemical Plant at Flixborough. http://shippai.jst.go.jp/en/Detail?fn=0&id=CB1058048&kw=Flixborough, (15.04.2007.)

[48] De Marchi B., Funtowicz S., Ravetz J.,: Seveso, A Paradoxical Classic Disaster, http://www.unu.edu/unupress/unupbooks/uu21le/uu21le09.htm (17.03.2007.)

[49] Kobayashi, M. Tamura, M.: Leakage of toxic substances at a chemical plant, http://shippai.jst.go.jp/en/Detail?fn=0&id=CC1300002&kw=Seveso, (01.04.2007.)

[50] Gilbertson J.; Health & Safety Sound Bites, The Key Consultancy, Bromsgrove UK, 2004.

[51] http://www.saunalahti.fi/ility/Dossiers/Doss%20AZF.htm Podaci o autoru Borivoj Žmega�, dipl. ing. sig., ing. el. Institut za sigurnost Zagreb Varaždin Hrvatska [email protected]

industrijske-katastrofe-u-eu.pdf

Documents