KONVERZACIJSKA IMPLIKATURA

KONVERZACIJSKA IMPLIKATURA3. predavanjeTO JE IMPLIKATURA? 1sredinje pitanje pragmatike

sadraj koji je enkodiran u iskaz, ali je izvan organizacije jezika i funkcionira po principu kooperativne interakcije

pomou konverzacijske implikature se izrie vie od onoga to je iskazano doslovnoA: Je li ve podne?B: Jo uvijek se nije oglasio Griki top.TO JE IMPLIKATURA? 2primjena teorije implikature pojednostavljuje tumaenje jezine strukture i omoguava precizniji semantiki opis

Kauboj je sjeo na konja i odjahao u suton.*Kauboj je odjahao u suton i sjeo na konja.

Skuhala sam veeru i spekla tortu.Spekla sam tortu i skuhala veeru. TO JE IMPLIKATURA? 3zato se u drugome primjeru moe izmijeniti redoslijed dijelova sastavne reenice, a u prvome ne?

Tradicionalna tumaenja:veznik i je polisemanznaenje leksema nije fiksno i zavisi od konteksta u kojem se koristi

kako govornici znaju koje je znaenje veznika u konkretnom iskazu?TO JE IMPLIKATURA? 4Tumaenje pomou implikature:izrazi u prirodnim jezicima nemaju stabilno znaenjestabilna znaenjska jezgra ima semantiki sloj zavisan od implikaturaimplikature utjeu na sintaktika pravila i znaenje leksikih jedinicaprincipi generiranja implikatura mogu se objasniti i pomou njih se mogu tumaiti brojne pojave u jeziku neobjanjive iz perspektive tradicionalnih pristupa (npr. tautologija, ironija, metafora i dr.)

Kauboj je sjeo na konja i [onda]odjahao u suton.*Kauboj je odjahao u suton i [onda] sjeo na konja.

TO JE IMPLIKATURA? 5TAUTOLOGIJARat je rat.

IRONIJASvi oboavaju ekati u redu.

METAFORAOna je zmija.GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 1teorija o zakonitostima upotrebe jezikateorija o generalnim postavkama voenja razgovora

4 TEMELJNE KONVERZACIJSKE MAKSIMEmaksima kvalitete (ne govori neistinu i ne govori ono o emu ti nedostaje dokaza)maksima kvantitete (budi informativan u mjeri u kojoj to zahtijeva situacija)maksima relevantnosti (govornikov doprinos razgovor treba biti relevantan)maksima naina (izbjegavaj nejasnoe dvosmislenosti, budi kratak i pregledan)

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 2upute za maksimalno efikasan, kooperativan i racionalan nain komunikacijejednostavnost, relevantnost, jasnoa i dostatnostnitko ne govori tako!

Griceova teorija poiva na pretpostavci da se ta pravila potuju na dubinskoj raziniA: Gdje je Mirko?B: uti twingo se nalazi ispred Anine kue. [Mirko ima uti twingo]

ako se u obzir uzme implikatura, ovaj razgovor potuje Griceove maksime. U suprotnom je razgovor nekooperativanGRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 3konverzacijske maksime su univerzalne (+ kulturne specifinosti)maksime generiranje zakljuaka u pozadini semantikog sadraja reenice koja ini iskaz

2 VRSTE IMPLIKATURAstandardne (konvencijske) nezavisne od kontekstaeksploatacijske (konverzacijske) zavisne od konteksta (govornik namjerno kri maksime)

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 41) STANDARDNE IMPLIKATURE

a) KVALITETAZrinka ima dva doktorata. [vjerujem da ih ima i postoje dokazi za tu tvrdnju]Zrinka ima dva doktorata, ali ja u to ne vjerujem. kontradiktorno maksimi kvalitete

b) KVANTITETAPero ima dvoje djece. Pero zapravo ima troje djece iskaz nije laan, ali kri maksimu kvantitete jer govornik ne daje potpunu i maksimalno informativnu obavijestGRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 5c) RELEVANTNOSTDodaj mi sol sada.

d) NAINOtvori vrata.Odi do vrata, okreni kvaku u smjeru kazaljke na satu

sadraj implikatura se izvodi na temelju pretpostavke da govornik potuje konverzacijske maksimeGRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 62) EKSPLOATACIJSKE IMPLIKATURE

krenje maksima na povrini prikrivena kooperacija

a) KVALITETAnpr. ironija, metafora, oigledne lai, retorika pitanjanjihovo prepoznavanje omoguava sluateljeva svijest o govornikovu namjernom krenju maksimaA: Glavni grad Turske je Teheran?B: Da, a glavni grad Armenije je London.

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 7b) KVANTITETAnpr. tautologijeIli e te nazvati ili nee. [ne treba se nervirati oko toga]Rat je rat. [takva je priroda rata]

c) RELEVANTNOSTA: Mislim da je prof. Peri uasan predava, a ti?B: Ba je krasan dan danas, nije li? [pazi, iza tebe stoji Peri!]

d) NAINBjrk je na koncertu prozvodila seriju zvukova koje njezini oboavatelji smatraju vrhunskom umjetnou. [proizvoditi seriju zvukova = pjevati ne svia mi se kako Bjrk pjeva]GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 8MODEL FUNKCIONIRANJA IMPLIKATURE

sluatelj e u iskazu prepoznati implikaturu ako:govornik potuje kooperacijske maksime; govornik ima u svijesti implicirani sadrajgovornik misli da sluatelj moe propoznati implikaturu

sluatelj moe prepoznati implikaturu ako zna:konvencionalni sadraj iskazamaksime i kooperativne principe konverzacijekontekst iskazapozadinske informacije (npr da je konvencionalni sadraj iskaza neistinit ili besmislen)govornik i sluatelj dijele sva navedena znanja

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 9KARAKTERISTIKE IMPLIKATURA

a) ponitivostIskopao sam 5 naranastih mrkvi. maksima kvantitete: [sve mrkve koje sam iskopao su naranaste] ponitivost: Iskopao sam 5 naranastih mrkvi i jednu zelenu.

b) neodvojivost od doslovnog znaenja iskazaPero je prvak svijeta u matematici. [Pero ne zna matematiku.] suprotno znaenjeGRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 10c) mogunost rekonstrukcije na temelju doslovnog znaenja iskaza na temelju pretpostavke o kooperaciji

d) nepodudarnost znaenja implikature s doslovnim sadrajem iskaza

e) varijabilnost ovisno o kontekstu Pero je maina.[Pero puno radi][Pero je bezosjeajan][Pero je uinkovit][Pero je glup]EKSPLICITNA VERBALNA IRONIJA I SREDSTVA NJEZINA SIGNALIZIRANJA U NOVINARSKOM STILU SRPSKOG I HRVATSKOG JEZIKA

PREDMET PROUAVANJAverbalna intencionalna ironija eksplicitnog tipa

definicija i opa obiljeja verbalne ironijevrste ironijesredstva njezina izraavanja i signaliziranjaanaliza novinskog korpusa

TO JE VERBALNA IRONIJA?Tradicionalna definicija

Ironija je antifrastika knjievna figura zasnovana na mehanizmu u sklopu kojeg lokutor izgovara sadraj A s namjerom da sluatelju prenese sadraj B, s tim da pritom sadraj B implicira sadraj A (De Saussure i Schulz, 2009).

A: Na sastanku je bilo fenomenalno.B: Na sastanku je bilo grozno. (-A)TIPOVI IRONIJEsituacijska ironija neoekivano ili neprimjereno svojstvo neke situacije ili dogaaja [...] situations that are just not ment to be (Reyes et al., 2010: 2).

intencionalna (verbalna) ironija ironija koju lokutor svjesno i s namjerom kodira u iskaz, oekujui da e je recipijent detektirati. Takva namjera izostaje u sluaju neintencionalne verbalne ironije.

eksplicitna (verbalna) ironija ironija koju lokutor sugerira recipijentu pomou raznih vrsta signalizatora.

TO JE VERBALNA IRONIJA?2. Suvremena tumaenja: a. (neo)griceovski pristup:

ironini iskaz je nedoslovni tip iskaza kojim se kri najmanje jedna maksima konvencionalne kooperacije meu akterima govornog ina, budui da je doslovni sadraj ironinog iskaza suprotan sadraju koji lokutor eli prenijeti (El Rifaie, 2005).

TO JE VERBALNA IRONIJA?2. Suvremena tumaenja: b. ehoiki pristup:

na koji se nain prenosi znaenje ironinih iskaza?kako sluatelj u govornom inu detektira ironinost iskaza? zato se koristi ironini iskaz?

nedostaci antifrastikog tumaenja (B nije uvijek A)prepoznavanje ironinosti temelji se na irelevantnosti doslovnog sadraja iskaza

TO JE VERBALNA IRONIJA?2. Suvremena tumaenja: b. ehoiki pristup:

Ironini iskaz je metareprezentacijski u smislu da ukljuuje svojevrsnu imaginarnu scenu u kojoj se netko predstavlja kao objekt ismijavanja (stvarna ili imaginarna osoba koja bi dani iskaz upotrijebila u neironinom smislu), a doslovni sadraj iskaza u okolnostima govornog ina je oigledno neprikladan (Sperber&Wilson, 1981).

Obuci kaput, prehladit e se. (B -A)TO JE VERBALNA IRONIJA?2. Suvremena tumaenja: c. kritika ehoikog pristupa:

humorni element ironinog iskaza se odnosi na lokutoraironini iskaz ukljuuje nepropozicijske sadraje koji se ne mogu verbaliziratipostojanje ironinog elementa u govornom inu ovisi o njegovoj identifikaciji od strane sluateljaironija podrazumijeva lokutorovo neslaganje s doslovnim sadrajem ironinog iskazanerealno je traiti opu definiciju u samo jednoj tehnici ili algoritmu

ZATO NOVINSKI KORPUS?novinarska verbalna ironija je uglavnom eksplicitna iz dva temeljna razloga (El Rifaie, 2005):

jer se pojavljuje u kontekstu u kojem ironijsko znaenje nije nuno oekivano;

jer autor eli izbjei mogunost da je itatelji previde, i time pogreno protumae poruku njegova tekstaTEMELJNE FUNKCIJE IRONIJE U NOVINARSTVUindirektno i suptilno izraavanje autorovih (uglavnom negativnih i kritikih) stavova (Partington, 2011)

pozivanje itatelja da se priklone autorovu kritikom okviru iskaza (El Rifaie, 2005)

PRIMJERI IZ KORPUSAdva hrvatska (Globus i Aktual) i dva srpska (NIN i Vreme) tjednika (1. veljae 1. travnja 2013.)cilj utvrivanje signalizatora eksplicitne ironije

(1) Tipografski markeri poput (a) navodnih znakova i (b) italica:

(1a)Neki od Petrovievih naunih stavova govore da postoje divovi [...] (Vreme, 7.2.2013., str.68)

(1b)[...]Demokratska stranka je usput zatraila i zabranu NSP Nai, koju je Ustavni sud onomad bio pomilovao pod vrlo, hm, interesantnim okolnostima. (Vreme, 14.3.2013. str.29)(2) Retorika pitanja:Jer fakat, jel ikom palo na pamet da bi Isus za noenje kria na krinom putu traio kri od stiropora? (Globus, 22.2.2013. str. 4)

(3) Leksika/izrazna sredstva

(3a) hiperbola[...] da srue prepotenog Daia. (Vreme, 14.2.2013. str.17)

(3b) neologizmiU poreenju s ljudskim mizerijama i krpama koje danas vuie, daie i sline leerno proglaavaju inievim politikim naslednicima, ak su i Naisti moralne i intelektualne gromade [...] (Vreme,14.3.2013. str.49)(3c) malapropizmiPosle sat i po, nad bezrazlono gomilane pratee glasove vratila se Marina, najzad na radnoj temperaturi, i uzastopnim Ja sam laljiva i najveim YU-hitom Program tvog kompjutera dovela vee do klimakterijuma pardon, klimaksa. (Vreme, 14.3.2013. str.49)

(3d) oksimoroniNajvea zvijezda buduih lokalnih izbora je don Ivan Grubii. Mladi talent od 77 godina. (Globus, 22.2.2013. str. 4)

(3e) zamjena elemenata evaluativnom suprotnou u poznatim kolokacijamaSamo svaa Srbina spasava (NIN 28.2.2013. str.22)(4) Upotreba (elemenata) neoekivanih i neprimjere-nih registaraA i sa sramotu od sramote e se lake izborimo. (Vreme, 7.2.2013. str.23)

(5) Igre rijeimaOni su zaposlenici kontrole leta s povlasticama koje nitko ne kontrolira. (Globus, 22.2.2013. str. 26)Eto, gospodinu Premijeru se dogodila i ta Banana. (Vreme, 7.2.2013. str.23)

(6) Komentari uokvirenih evaluacijaVueli se za svog vakta sigurno vozio inobusom, a ja ga sasvim sluajno nikada nisam sreo. Mo' misliti. (Vreme, 7.2.2013. str. 47)Kako bi graanin koji nema nijednu kolumnu, a takvih sluajeva jo uvek ima, mogao da se suprotstavi rasipnitvu vlade? (Vreme, 7.3.2013. str.51)

Viestruka signalizacija(1b)[...]Demokratska stranka je usput zatraila i zabranu NSP Nai, koju je Ustavni sud onomad bio pomilovao pod vrlo, hm, interesantnim okolnostima. (Vreme, 14.3.2013. str.29) komentar + tipografski marker

Jer fakat, jel ikom palo na pamet da bi Isus za noenje kria na krinom putu traio kri od stiropora? (Globus, 22.2.2013. str. 4) retoriko pitanje + upotreba neoekivanog registra

ZAKLJUAKpostoje razliite vrste signalizatora verbalne ironije u novinarskom stilu srpskog i hrvatskog jezikapopis signalizatora nije konaan signalizatori se meusobno razlikuju s obzirom na stupanj eksplicitnosti

eksplicitnost verbalne ironije kao skalarni koncept

problem postavljanja definicije verbalne ironije je i dalje otvorenKako bi graanin koji nema nijednu kolumnu, a takvih sluajeva jo uvek ima, mogao da se suprotstavi rasipnitvu vlade? (Vreme, 7.3.2013. str.51)