28 Dvadeset drugog februara navrsava se osamdeset godina od rodenja Danila KiSa

v

NEPOZNATI KISDanilo KiSje imao osamnaest godina kadaje u Makarskoj, najednommedunarodnom omladinskom kampu, sreo sesnaestogodisnju Dzin Mekrindliz Londona. Sest deeenija kasnije, Dzinje autorima ovog teksta pokazala prvoIjubavno pismo koje je u Zivotu dobila, pismo koje joj je Danilo uz pomec eetinjskogprijatelja napisao na engleskom, jednu njegovu "prien 0 Crnoj Gori", takode naengleskom, kao i tri rane, do sada nepoznate pesme koje joj je poslao. Sasvim

dovoljno da se sa jos nekoliko poteza dopuni skiea za portret pisea u mladosti

PISU: MARK ToMPSON I MUHAREM BAZDULJ

ljeto 1953.kad mu je bilo osa-mnaest godina, Oanilo KiSse pridruzio omladinskomkampu u Oalmaciji organi-

zovanom od strane Udruzenja jugoslo-venskog uciteljstva U kampu je bilo tri-deset ~etvero mladih iz cijele Jugoslavi-je zajedno sa dvadeset sestoro momakai djevojaka iz Velike Britanije, svi izmedupetnaest i devetnaest godina.

Britanski kontingent je stigao podpokroviteljstvom nevladine organiza-cije po imenu "Savjet za obrazovanje usvjetskom gradanstvu", koja je promovi-sala "obrazovanje za medunarodno razu-rnijevanje", Savjet je ucestvovao u pokre-tanju UNESco-a 1945.s posvecenoscu "ra-zvijanju svijesti 0 svijetu" medu mladimljudima. Organizovane su konferencije.predavanja i koncerti u Britaniji te ljet-ne aktivnosti u inostranstvu. SOSGsu po-drzavali saosjecajnl profesori iucenici.Naravno, medu njima je bilo mnogo lje-vicarskih idealista. od kojih su neki bilikomunistL

Godine 1953. DZin Mekrindl (JeanMcCrindle) bilaje sesnaestogodisnja dje-vojka iz sjevernog Londona. Kad je nekoiz SOSG-aposjetio njenu skolu ohrabraju-Ci ucenike da se prikljuce Ijetnom kampuu Jugoslaviji, Dzin je pozeljela da po de.Njen otac je, medutim, bio protiv toga.Aleks Mekrindlje bio glumac, najpozna-tiji po radu na radiju (kao Lmnogo kasni-je, po ulozi generaia Jana Dodone u filmuRatovi zvijezda IV: Nova nada). "Moj otacje bio strastveni komunista tokom cijelog

svog Zivota,jos od tridesetih godina dva-desetog vijeka", sjeca se Dzin, "paje poku-sao da me ubijedi da ne idem u Jugoslavi-[u, ponajprije jer se nije slagao s Titovimraskidom sa Moskvom 1948. Posto ja do-tad nikad nisam bila u inostranstvu, pu-tovanje kroz Evropu vozom do Trsta. za-tim do Bledskog jezera, a onda brodompreko Jadranskog mora do Makarske, dabismo se druzili s drugim mladim ljudi-rna iz zemlje 0 kojoj niko od mojih prija-telja i rodbine nije znao nista, djelovalomi je kao nesto cemu ne mogu da odo-lim. pa inisarn."

Izmedu sredine jula i kraja avgusta(tacni datumi su nepoznati), ova grupaje najprije provela deset dana u Sloveni-ji, a zatim su otputovali u Makarsku gdjesu proveli jos deset dana. avo je bila prvasese-ova ekskurzija u neku komunistic-ku zemlju ismatrana je najviSe avantu-ristickom od sest ekspedicija poduzetihtog ljeta, i to zbog "teskih uslova putova-nja" i "primitivne vrste smjestaja", (Osta-la putovanja bila su u Norvesku, Berlin,Pariz, Zenevu i Norvic) Bilo kako bilo, se-kretar Saveza je zakljuao kako su ovi iza-zovi posluzili "jaeanju obrazovanja steee-nog putovanjem u inostranstvo",

Ovaj sekretar, kojije putovao s grupommladih, izvijestio je takode da je "poll-ticka diskusija bila intenzivna. ali rijet-ko, ako i ikad, uzavrela", Fotografija ne-kih od ucesnika kampa na plafi u Ma-karskoj sugerise da je politika bila rna-nje vazna od zajednitkih zadovoljstavaljeta pored Jadrana Za barem dvoje od

njih.jedno od zadovoljstava bila je i ro-mansa. Jer Danilo i Olin su se zaljubili."Toje zaista bio vrlo kratak susret - nje-mu je bilo osamnaest godina pamtimda je bio Zivopisan i predivan", rekla namje Olin u svom domu u Londonu. "W izengleske grupe nismo govorili neki odje-zika kojim su govorili Jugosloveni, a Da-nilo ija smo mogli da pricarno jedino naskolskom francuskom, a ni on ni ja ga ni-smo govorili tecno."

ana je u sredistu fotografije, plavo-kosa, kleci u pijesku u svijetloj kosulji,On leZi uz njenu lijevu ruku. Nakon lje-tovanja, pisali su jedno drugom. Dzini-na pisma Oanilu nisu sacuvana, ali onajos uvijek imajedno njegovo pismo kojejoj je poslao u novembru 1953. Nikad sevise nisu sreli,

DZin je bila ocarana jugoslovenskimiskustvom pa se po povratku u Londonprikljucila Savezu mladih komunista.Napustilaje partiju nakon 1956. godine,zbog sovjetske intervencije u Madarskoj,ali je ostala politicki angaZovana na Ijevi-ci kao intelektualka iaktivistkinja; ujed-nom trenutku cak je bila kandidatkinjaLaburista na parlamentarnim izborima.Duze od sezdeset godina otkako je foto-grafija snimljena, ona je pazljivo Cuvalapismo sa svojim dodacima: "pricom 0 Cr-noj Gori" i tri pjesme. "Cuvala sam ovumalu zbirku cijelog Zivota, mada sam semnogo selila ipo Britaniji i u inostran-stvu, ukljucujuci dvije godine koje samzivjela u Gani ijos dvije u ItalijL NemamobjaSnjenje zasto nikad nisam poderala

19 februar 2015 VR£!d(

VRfME 19. februar 2015.fa

Pariz, maj 1981.I! Ii ko\ c

29

30 Pismo iz 1953.

Cetinje, Jugoslavija12. novembar 1953.

Moja slatka mala Dzin;

lma li iceg tuZnijeg od nase ljubavi? Mora da se pitas zasto nepisem, Ne, draga moja Dzin, nikada te neeu zaboraviti Pre da cuda zaboravim svoje sopstveno ime, nego tebe, mala moja. Mojasutnja ne znad zaborav. Vi~ koliko je tuzno sto sam morao dacekam da se moj prevodilae vrati sputa. A tebe sam morao daostavim u ~cekivanju. Oprosti mi I pisi, a ja cu razumeti Dodir-nueu pismo s ljubavlju i razumeti ga na kom godjeziku daje na-pisano. Sarno kad ga je tvoja draga ruka drzala.

omoja draga slatka DZin. kad bi sarno znala koliko si me usre-cila svojom fotografijom koju si mi poslala Ljubio sarn je umestotvog slatkog liea Ijubim je svako jutro isvako vece, Kad ne bihbio muskarac, plakao bib. ali nemam suza

Draga Dzin, ti bi mozda zelela da znaS nesto vise 0meni. Morada se pitas otkud odjednom znam engleski. Ali ne,ja ne znam en-gleski. Znam da kaZem samo "very sorry" i "my very dear". Very

prvo ljubavno pismo koje sam ikad dobi-la ili zasto ga nisam izgubila tokom puto-vanja lli povratka kud. Osim ako to nijeljubav; odnosno osjecanje da te volio nekokao Danilo,"

Do prije otprilike deset godina, Dzinnije znala da je Danilo postao slavan pi-sac. Njihov kratki nevini susret - zajedno

sorry sarn jer ne mogu da te ljubim igrlim, a za ono drugo znajda se odnosi sarno na tebe. Draga DZin. tvoje pismo mi je prod-tao prijatelj cija majkaje Amerikanka On sada p~e ovo pismo.Kao sto sam vee rekao, bio je na putu pa sarn ga morao cekati ciabih ti odgovorio. Mora da se pitas kako to da nemam suza Svesam ih vee isplakao.

Moj otae je bio siroti Jevrejin. Naeisti su ga spalili u nekomkonclogoru, a ja sam sa majkom i sestrom Ziveo u Madarskojkod nekih ocevih rodaka Oceva smrt bila je samo prvi udarac.1947.smo dosli u Jugoslaviju, u majCinu otadzbinu, Ovde je i onaumrla u maju 1950. Izgubio sam majku! Sestra mi se proslog letaudala i sada sam sam. Ti si ml jedino svetlo i tuzna uspomena uZivotu. 2ivim sa dedom i ujakom koji se brinu za mene. Ovo tipisem da bi znala nesto viSe 0 meni. Ovo je najmanje sto moguda ti kaZem 0 svom ratnom detinjstvu. Do 1947. sam fuvao sto-ku, bio sluga i prodavac novina, uvek gladan i uplasen, Zato nemogu da placem, Draga Dzin, p~i mi 0 sebi.

Koliko sam sarno srecan bio kad sam shvatio da bi releIa po-novo da dodes u Jugoslaviju. 0, kako bi divno bilo sresti ivide-ti te ponovo. Obeeaj mi. Dzin, da ces pokusati da dodes. I obeea-Yam da cemo se videti I obeca] mi da ces da mislis na sve ovo,cak i ako ja tebe zaboravim (a ja tebe necu zaboraviti nikada), iznaj da cu ja uvek da mislim na ovo, i na tebe.

Draga Dzin, nemoj da te iznenaduje sto ja pisem ovako, jer jasam pesnik. Evo ti i saljem dve illtri svoje pesme. Jedna je za maj-ku, a jedna je ljubavna. MoZda tiih neko moze prevesti. a ako ne,sacuva] ih kao suvenir. Ti si moja inspiradja, a moje pesme sutvoj glas. Saljem ti i svoju pricu 0 Cmoj Gori. Mozda ee da te za-interesuje. P~i mi na francuskom koji razumem. Bicu ponosankad mi kafes: cher i embrasser.

Do sledeceg pisma salje ti mnogo poljubaea onaj koji ce uvekda te voli i uvek da te ceka daleko, daleko.

Danilo

P.S.Excusez-mci mon cheri Jean. queje tu necris pas en fronc;a-is. Je ne sais pas fronc;ais presque rien, etje sens pour Toiau-tant que ni en serbeje ne saurai pas tu dire tout queje pense.Encore une fois te baise. Danilo

(P.S.Oprosti mi. draga moja Dzin, sto ti ne pisem na francuskom.Ne znam francuski skoro nikako, a osecam prema tebi toli-ko da nina srpskom ne bih znao da tikazem sve s~o osecam,Jos jednom te ljubi, Danilo)

sa ovim tekstovima - ostao je u sferi pot-puno privatnog. Osim ovog pisma, ne po-stoji njegov drugi trag u Kisovorn pisa-nju, barem koliko znamo. Ona se sad aljubazno saglasila da prica bude ispn-cana te nam je dopustila da prevede-mo pismo i pricu nat rag na Kisov rna-temjijezik. Pismo i prica postoje sarno u

engleskoj verziji, koju je sa Kisovih izgu-bljenih srpskih originala preveo njegovprijatelj sa Cetinja, izvjesni Franc 2izek,cija je majka bila Amerikanka (a otac, 00-to, Slovenac, sto Franca cini jos jednom"etnografskom retkoscu"). Kadje rijec 0

prevodu, najveca dilemaje bila da Iidatekst prevedemo na ekavsko ill ijekavsko

19. februar 2015. VR£ME

Pismo 0 Cmoj GoripOSVeeeRO mojoj prijateljici izEngleske

Ako te zanima zemlja po imenu Crna Gora ne traZi je na mapisveta illEvrope, jer ce~je, veruj mi, tesko pronad, A ako je i na-(j~. vrh tvoje olovke moze celu da je prekrijel

Pogledaj: na mapi je ona oznacena sivkasto-smedom bojom -kao da je neko prosuo kafu; ali to nije kafa - to je tek divlja golet- "karst". 1\1 su i mala polja okruzena golim planinama: razga-lila bi teokad bi sarno mogla da ih vidiS. Ona nisu veca od dva-tri metra kvadratna. a kad bi ih videla, rnozda bi se setila drev-ne bajke koja kaZe da je ovim krajevima nekad koracao cude-sni div. a da su polja tragovi njegovih koraka A ako negde vidi~traktor veci od ovih polja, neces da se iznenadis kad primetis se-ljaka kako ore primitivnom "Adamovom plugom" illkako kopatvrdu zemlju motikom. Kad se pribliili njegovoj kud, ugleda-ce~ nisku susnicu s malim prozorima. na podu ce~ - kada ude~- videti ognjiste. MoZda i ne zna~ ~ je ognjiste: to je. prosto re-reno. vatra unesena u kuru i polozena na pod. Iznad plarnena stavanice visi glinena posuda vezana konopcem. U njoj se kuvadobro osusena sunka, poslednja koja im je ostala, koju ce ipakponuditi tebi.jer si gosca, Iznece ti i vina - ako si u delu CrneGore gde se uzgaja vinova loza, kao u Crmnici - pa ces da pijesslatko erno vino i ne znajuCi da gaje iscedila ovdasnja siroti-nja svojim bosim stopalima Gde god da krenes, svako ce da teponudi svojim vlastitim niskim tronoscem da na njemu sediSkraj ognjista zacrnjenog od dima I ~ 'cmogorski" za tebe weneee da oznacava sarno veselu sarenu narodnu nosnju, negonesto manje sareno, ali intenzivnije.

Nemoj da se iznenadis ako ti se zemlja iljudi udne grubim. Umnogim ovdasnjim kucarna na zidovima jo~ stoje sablje koje biti, kad bi znale da pri~aju, prikazale svu grubost ljudi Ispricalebi ti pricu 0 pradedi i dedi tog seljaka s polja koji su vodili teskebojeve s Thrcima i kako je mala planinska Crna Gora stoleCimabila popriste krvavih bitaka Dok su sve susedne zemlje. praktie-no ceo Balkan. patile pod ovim opasnim zavojevacem, Crna Goraje bila zemlja slobode i niko nije mogao da je potpuno pokori.

Ova dugotrajna borba stvorila je velikog umetnika rea koji jeuoblidovecan spomenikcmogorskom patosu i hrabrosti Ime muje Petar Petrovic Njego~. a bio je pravoslavni vladika Crne Gore inajveCi pesnik celogjuznog dela Jugoslavije sa svojom lirsko-ep-skom poemom Gorski vijenac. Ovde moram da pomenem kakoje tvoj filozof i pesnik Milton imao veliki uticaj na njega i njegovefilozofsko-teoloske stavove koje je objasnio u svom spew Lucamikrokozma. bas kao ~ je Milton objasniosvoje u Izgubijenommju. Nemam narneru da tijos mnogo pri~ 0 istoriji Sarno pa-Zljivoproataj Gorski vijenac - preveden je na engleski jos davno- i znates sve 0 crnogorskom mentalitetu.

Tokom Drugog svetskog rata. Crna Gora je - kao i uvek - bila

narje~je. Kao cetinjski gimnazijalac. ~je govorio i pisao ijekavsk~ ~to se vidi izranih radova. pa i pjesama prilozenih uzpismo. Ipak. znajuci da je Ki~ov knjizev-ni glas prepoznatljivo ekavski te svjesnoizbjegavajuCi poku~aj nekakve forenzic-ke rekonstrukdje originala. odluffii smose za ekavicu.

Jf r <we ~fl,t ... tit ~t? --d.J(,.lt:.~~ ¥,J:;! ",,;/k' ~ ,,~ M~ trl" ~, for;.l.d£.£: /"~/ ,...~ ~ ~ I~ tit: ~ ;: i'"k'..~ tit tr '" ~ fC",,"/,..,_/j A ~ £.uv€f .J'':' Ji_!

U:.:-;£.,~;j.;, ~ ~t~l"'~-U<~.r .. "4 '!t...c..,J,.Ji.. ~&t,. k Mz:11u//tt -.t:d~~7 .f-cl'f rm£.., ~ - ,"-,a,.,i: ~' D.k~,-~.....J~/4 ~~.:.: r: 'ffIt .1JW_':!'~-~-"I ;f1~ .J-/,I-~ ~" (I~ .wlr.:fl4..~,."-t !~tM11....... t.... _L _~...).//1....1.:., if 'ttt-, ..,_~f.I ~..t4f1 ;'I'#..I-4- .... ,I.f P.;..,.M ~~;t~ ..'"

_...e.,.l4-( J.,.,.; -tk4 ~, t,._, ~ «4".~-i--;;,..j, ilr,,;:.;4 ~ ~ "k~.vL/ t/r ./~4r.,1, .d'.,t~ ~:., /~~ f!._ iIJ./j:'U, ~<,..,.,.,...!d .. Iljrt~.;,.; fC~ -r,......-./~;'1,..:t_'

jedna od prvih republika koje su podigle ustanak protiv talijan-skih fasista koji su hteli da okupiraju ow siromasnu zemlju sanesto malo obale i neosvojivim planinama Ima mnogo grobo-va rasutih duz cele zemlje sa imenima mnogih narodnih herojasvedoka ove herojske borbe.

Nakon ovog rata Crna Gora je stekla nezavisnost i jednakaprava Sada je deo federacije kao Narodna republika sa vlasti-tim Centralnim komitetom koja ulaze mnogo truda u obnovu sciljem da dokine veCnu pasivnost A ako prode nekoliko godinapre tvoje druge posete Crnoj Gori, rnoci ces da vidiS njen usponmnogo bolje nego danas. Ova zemlja ima sve uslove da bude ak-tivan deo Jugoslavije ida unutar nje doZivi procvat Da sarno natren virus Titograd. njen glavni grad. obnovljen iz rusevina, imalabi priliku da svedo~~ njenom brzom razvoju. Ne, Crna Gora nijepoljoprivredna zemlja Njene vrednosti su boksit, nafta, zeleznaruda i druga prirodna bogatstva koja dosad nisu eksploatisana tece ona biti sreCnija i lepsa zemlja nego ikad pre. Evo vrlo kratko inekih crnjenica: Titograd je sada vee obnovljen. izgradena je pru-ga Nilclic - Titograd. kao ivelika zelezara u Niksicu, Osim ova-ga, pocela je i izgradnja velike pruge od Beograda do Sara na na-~oj obali Izgled nase zemlje kao injenih ljudi se promenio i me-nja se iz dana u dan. A tebe. strankinju i go~eu. kad opet dode~ unasu zemlju. docekacemo sa ~unkom i vinom. ali temo takode ida uZivamo u obilju svega ~o volimo.

Kiss Danilo

Preveo: ZI2EK FRANC

PISMODZIN

Ovo pismo ipak nije najstariji primjerKisove proze kojije sa~uvan; pri~a ·Cr-veni bik" objavljena je ranije iste godi-ne; takode. u vrijeme pisanja pis rna pri-~a "Juda" objavljena po~etkom narednegodine bila je vjerovatno zavdena. To.medutim.jest najstarije njegovo pismo

za koje znarno. Prvo ~to u pismu primje-eujemo jesu njegova blistava iskrenost.direktnost i srda~nost. To su osobine~ovjeka i (neodvojivo od toga) umjetni-ka koje su privla~ile Ijude Kisu tokomcijelog njegovog Zivota. dok su odbija-Ie nekolicinu onih koji nisu vjerovali unjih iii su ih nipoda~tavali. Ranjivost i

VRUIE 19. rebruar 201S.

31

))

'".,. I~"'OQr."\ K"I,;;',,\W.~ "1 i!()~O).\(O ~J35!1.

:/ TKl1w,m. l-.e:ri::O ~., JU10Jt~U{$;

4\.11 ~!)~tO~(l1( ·~~"Tl.r.o~IO;\ ).-I"U5 '!tn:,(I)

~O- a~) ,)'1,,'0 rACl!l7 ~'D"'1~.liI" o.!Sa.

7~ eli .

Cl.··ou.!) .

a.\ ..}Q' 1I..1n.. r:pOJ,Q""'ICO.".1 j -iiI li."\~ ;r.~pa I

.',_ ::; •• ;';1. nj"ll1 6e~ap.":r Ii .rap:r,

,,01< if!<a.u ~o 4 ITpn.. aa'_~:r naPf 4

TJIDl1 Jenl1 njeCllY no no"''' n1T 411 ,p••••- __ --- ------ ----

P ACJ{PU'BA

It I: III

Cpe~K C~O co,ApeI'n,aa pocKpmhy HeKOWliI npY'll'lcloio TIDeO PYlce je!1I!O APyrOl.{.JIpeA Hauo ce rrpy".toY o e cxpe ] 1I0.ll0KOeTa3. Kojou h8l!0 )'[hu - 1I0l:J!n- Ayro.

• AO~ Tsojo .IlHQ8C~jB co OA cpohc,jep Itlld Til j 38I'p.~j lfli1«) Moho cue cza ,ja'!>cjehl1)[HOBO paol(prllleHaC opnjehe,~ ITl'!Tau:paCTeHUH 3SWTO cy T8KO ~eCTH?

kll-CVVJ~

. 0 l'Jlj. 011'''''''0 rO.... j"o.o(o .. ~

'_rapco cje;,~m" .,_ ja,..tjl"O a o'laJ.w:o"

d.lJ~el'H 'J iioha. ,A norA.O~OL{ G'itfnmll ...

" ZlJ.~a'fO ;j<,n).ou -T"''';O " no1'~j"o -

je"K:r rTJ&R'J IJjul("j 0 0"""" r,elll!l!.

iSusretom s majkom u je-sen,pjesmama objavljenimtokom 1953.Akoje i sacuvaokopiju ove pjesme, mora daju je poslije izgubio. U sva-kom slucaju, nije je objavio.To sugerise da cak ni tad anije pridavao tako velikiznaca] svojoj poezijL

Raskrsce sa ozbiljnoscuevocira nepredvidljivi susrets Dzin, a njeno lice koje sijaod srece za nas je - pre po-znatljivo i eudesno -lice s fo-tografije. Ali pjesnik zna bo-Ije od covjeka. "I obecavarnda cemo se videti",napisao je

MAKARSKA. LETO 1953: U prvom redu, u sreclini, Diin Mekrindl, plavokosa devojka u svetloj ko§ulji; Ki~u pismu. dok pjesma an-uz njenu levu ruku Danilo Kii, leii ticipira trajni rastanak.

njeznost, ali bez slabosti: to je karakte- vrtoglavu moe, moe koja se danas doima Od ove tri pjesme, ona treca - bez na-neizbrisivom. slova - najbliza je Kisovoj prozi, Njena

Naposljetku. pismo zavrSava zvucnirn "seoska kafana" je rornanticno-melan-samopotvrdivanjem: "Nemo] da te izne- holicna verzija kosmarne seoske krc-naduje sto ja pisem ovako,jer ja sam pe- me iz price "Juda", u kojoj (Eduard a)snik", Imao je takode pravo da se nazove Kona vrijedaju druge pijanice."u eksta-proznim piscem ilipripovjedacern.jer su zi antisernitizma","Crveni bik" i posebno "Juda" zanimljivijiod njegovih tadasnjih pjesama, ali pjesnikje u to vrijeme bila vokacija kojoj je tezio.

J!AtWtt

risticna kombinacija.Pismo sadrZi prvi izvjesta] 0 Kisovim

"ranirnjadima': oceva smrt u holokaustu,majdna smrt na Cetinju i sestrin skoras-nji odlazak, On nabraja ove dogadaje bezsamosazaljenja, vise kao vazne cinjeni-ce 0 samom sebL"Uvekgladan i uplasen"prije nego je stigao u Jugoslaviju 1947.go-dine. Ki.S je sada 'sam", Toje pozadina pje-sme Svatovi. objavljene dvije godine ka-snije: •...Crni su mi odnijeli I majku II ahijeli I sestru ...•

Cud no je procitati frazu "u nekomkonclogoru" izatim shvatiti da te 1953-sarno osam godina poslije kraja rata - imeAu.Wic nije jo~posjedovalo svoju strasnu

PISMO 0 CRNOJ GORI

PESME

Tri pjesme koje je Ki~poslao Dzin Me-krindl su ljupke i fine. Nazvrljao je "Maj-ka Ill" pri dnu papira sa Odjekom iz dje-tinjstva; po svoj prilici je smatrao kakoona om triptih sa OproStajemsa majkom

Skoro potpuno odsustvo pisanja 0 Cr-noj Gori u Kisovom opusu je cesto ko-mentarisano. Osimjedne iii dvije strani-ce u romanu Basta. pepeo i nekoliko ra-sutih recenica u esejima i intervjuima.on skoro da i ne kaze nista 0 zemlji u ko-joj je zivio sedam godina i koju je redov-no posjecivao do kraja Zivota. Roman 0

19. februar 201S. YII~M~

Tri nepoznate rane pesme Danila Kisa

ODJEK IZ DJETINJSTVA

Ulice sive.Sarnoca, Ve~e.

- Idi kuci, sine!neko strogo rece.

Udarise dijete;pla~uc' ode putem. ..

o gdje si, mama!0, majko, dodi-

Da djetinjstvo mojepomilujes prutem.

Danilo Kis(Majkam)

Cetinju kojije "dugovao sebi",kako je re-kao u intervjuu iz 1982, nikad nije doZiviomilost uoblicenja. Takodaje neobicno unase vrijeme otkriti tekst posvecen Cr-noj Gori,napisan pred kraj njegovog ziv-ljenja tame - tekst namijenjen sarno jed-nom paru o~iju.Uza sve, on tekst nazivaprica, ne esej iiiskica, I ima pravo, postoovaj mali tekst ima knjizevnu notu. Akozeli da ga se prati, Kis mora da nade na-on da komunicira preko barijera jezikai znanja Jer sto se ti~e atateljke injenogpredznanja 0 Crnoj Gori,Kis0 tome sa si-gurnoscu ne zna nista, osim njene spre-mnosti da bude zainteresovana. Ovakvapretpostavka za Kisaje bila pravi temeljveze izmedu pripovjedaca i publike; za-pravo to je kljucni temelj za dosezanjeuniverzalnosti koju je on cijenio kao je-dan od najvrijednijih atributa knjiZevno-sti, rnozda najvrijedniji od svih.

Treba,dakle, svojoj temi da pristupi nanadn koji ce ~itateljku prvo da angazu-[e, a zatim daje inforrnise. Zapocinje tra-dicionalno prvom karakteristikom CrneGore- njenom velicinom - te nastavlja uneuobicajenom maniru. Mogaoje da na-piSe"Crna Gora je vrlo mala",ali to bi biloopste mjesto. Umjesto toga, on ispisujetajanstveno upozorenje kazavsi kako ce,cak i ako nade ovu zemlju na geografskojkarti, vrh njene olovke da je cijeluprekri-je. Ova mala igra sa perspektivom u jed-nom potezu dovodi Olin u vezu s CrnomGorom. I prelijepo funkcionise, sto je i KiSmorae da osjeti,jer je slika ostala da lebdi

~RlMt 19.februar 2015.

Pour souvenir a JeanD.KiS

Sreli smo se, draga, na raskrscu nekomi pruzismo tiho ruke jedno drugom.Pred nama se pruza u beskraj dalekostaza kojom cerno ici - mozda - dugo.

I dok tvoje lice sija se od srece,jer nam taj zagdjaj niko nece srnesti,ja osjecam novo raskrsce nas srijece,i pitam: rastanci zasto su tako ~esti?

DanUo Kii. Cetinje, 1953.

u njegovoj imaginaciji vrativsi mu se de-ceniju kasnije dok je pisao Bastu, pepeo,kad je ponovo povezala otadzbinu njego-ve majke sa zenskom ljubavlju:

"Mojaje majka pokusavala da bajka-rna jesenjih kisa suprotstavi svoju sop-stvenu legendu, situiranu u prostoru ivremenu, pa mi je, kao dokaz, donosilakartu sveta (1:500.000, nadenu u ocevo]zaostavstini), na kojoj bi rni vrhom svo-je pletece igle oznacavala tu Arkadiju, tajsuncani Eldorado njenog idealizovanogdetinjstva, tu ozarenu Maslinovu goru,taj Montenegro:

Zatim se fokusira na mapu kojomOzin ne bi trebalo da se posluzl i nudi

***

Seoska kafana u ponocno dobaU tisiru njemo drsce violina;u jednom kutu, pored flase vina,becar sag'o glavu medu dlana oba

Veemu glas promuko, aljos nema mira,sad pjevusi pjesmu becarsku i staru,dok lukavi Cigo - strpav zadnju paru-tuznujednu pjesmu po stoti putsvira...

Tako sjedim ija, dugo i ocajno,bludeci u nod sa pogledom snenim -i vjeCitosapcern - tiho ipotajno-jednu tuznu pjesmu 0 odrna njenim.

metaforicku "transpoziciju" od one sor-te za koju ce kasnije u svojoj literatu-ri postati majstor; papir na geografskojkarti izgleda kao daje po njemu prosutakafa, ali ta (nepostojeca) kafa predstavlja(stvarne) stijene i mala polja Toje bajko-vit pejzaZ,ali KiS to ne kaze direktno; onveti da kad bi Olin to mogla vidjeti, ondabi se mozda prisjetila bajke. Oosjetka 0

veliCinapoljaje varirana u humomoj sli-ci;ona su cak i manja od traktora koji ihoru. (Usput receno.jedini traktori u Ki-severn opusu izuzev ovih pojavljuju se uposljednjoj priCiGrobnice za Borisa Davi-dovica, u inventaru slika iz Darmalotov-ljevepoezije:"gmizanjetraktora i lokomo-bila u zlatnoj psenicno] preriji".)

Pominjanje traktora dopusta KiSuda uvede drugu crnogorsku temu: spo-nu tradidje i modernosti. Ostatak ovogparagrafa ugodno je pitoreskan sve doposljednje recenice: "Ire~ crnogorski' zatebe vise nece da oznacava sarno veselusarenu narodnu nosnju, nego nesto ma-nje sareno, ali intenzivnije." Ova iznenad-na antiteza izmedu couleur loca Iei inten-ziteta pojavljuje se niotkud inepogresivoupucuje na Kisovu kosmopolitsku knji-zevnu poetiku.

1\1je zatim i iskren sazetak mitova 0

herojskoj Crnoj Gori- istih mitova na ~ijiracun ce 25 godina kasnije u Casu ana to-mije da zbija sale: ";sve junak do [unaka,Cmu Goru i sedmero brda nikad Turd ni-jesu poharali, nikad pokorili, a meni se 0-nilo da samja sve te pesme vecjednom

33

II

34

~uo, da sam sve te price, one iz skolskogudfbenika (Jago~Jovanovic Istorija erneGore) lusmenog predanja, sa uzasnim,homerskim preterivanjima, vee negde ~i-tao ..: Da K~ kao osamnaestogodisnjaknije nekritlcki uZivao u ovim mitovima,njegovo seciranje nacionalizma u zrelimgodinama ne bi zvucalo istinito niti bi no-silo istu ubjedljivost.

Zatim pominje Njegosa, ime koje jed-va da postoji u njegovom objavljenomopusu. Pohvala Njegosuje konvencional-na, ~to nam zapravo olaksava da shvati-mo zasto nije imao ~ta da kaie 0 njemuu kasnijim godinama, Ali vrijedi vidjetikako mu urn vee funkdonise kornpara-tivno i kako uvodi Miltona Komparaci-ja je komunikacija; K~ trazi vezu sa pri-jateljicom iz Engleske preko engleskeknjizevnosti,

DovodeCi svoju mikro hroniku do sa-vremenosti. ~ velica ratno [unastvo Cr-nogoraca, a zatim slavi poslijeratnu ob-novu. U Ijudskom i istorijskom smislu,posljednji dlo pri~e je dirljiv I nemogucegaje ~itati bez nostalgije za patriotskimponosom i vjerom u buducnost te gene-racije. To je oporo podsjecanje na zajed-nicku posvecenost koja je davno nesta-la i kojuje danas tesko razumjeti. U knji-zevnom smislu pak, pasus nudi malo ot-krice: on zapravo prosiruje domen Kiso-ve ekspresije. Jer on predstavlja, baremkoliko namje poznato,jedini primjer nje-govog pisanja koji odobrava zvanicna re-zimska opsta mjesta: ONe,Cma Gora nijepoljoprivredna zemlja. Njene vrednostisu boksit. nafta, zelezna ruda i druga pri-rodna bogatstva koja dosad nisu eksplo-atisana te ce ona biti srecnija i lepsa ze-mlja nego ikad pre." Ovaj posve bezazlenientuzijazam spram industrijskog razvo-ja sadrzi dasak zanra sodjallstickog rea-lizma koji istoricarka Sila Ficpatrik zove'decko srece djevojku koja srece traktor".Njegov mladalacki entuzijazam koji poti-~e od potrebe (koju ce uskoro prevazici)za osjecajern pripadnosti. jedan je od mo-gudh korijena Kisovog shvatanja ~etnogsaucesnistva Darmolatova, prilagodljivogliricara sovjetske stvamosti iz Grobniceza Borisa Davidovica. ZahvaljujuCi DzinMekrindl sada malo bolje razumijemo po-laznu poziciju onoga sto je Suzan Zon-tag prozvala Kisovim "knjiZevnim puto-vanjem", 11

Esej: 0 delu Danila KiSa

Kis, sUueta s

one strane ...S. C.I(ijje pisac gubitaka, poraza i nesreea, ne zato ito je njegov iivot tragicniji ocl tivota bUo kogdrugog covjeka, nego zato ito je kocl njega svijest 0 toj tragediji napadno prisutna. Ko gajemalo viie C!itao,illmalo bolje poznavao, zna 0 njegovom velikom egzistencijalnom straku,o pravojjezi koja gaje prati1a kroz iivot. Tajezaje izvor njegove izuzetne koncentradje izaista rijetke radoznalosti, a moZdaje tu energija njegovog talenta. Obdarenost za strah,

nazovimo je taka, osjeeanje 0 sta1noj bliskosti tragedije, iii 0tragediji kao naliqu svakogmira iRete, to moZe bitijedan ocl raz10ga ito sretamo njegovu sUuetu u trenudma kadprava tragedija grune iu naJe tivote. Tada smo sWi u njegovo sta1no prebiva1iJte, lamosu, cak Iakaje to prebivaliite sazdano ocl mraka i krvi, otvorene njegove knjige

tkad je umro, nekoliko puta sampisao i govorio 0 KiSu.Ne znamtacno kad, ali ne davno, doslo mi

je do svijesti saznanje da sam to radio kaoda je Ziv.0 knjigama. idejama ili Iicnosti,govorio sam kao da se jos nijesu otrgli izovoga svijeta. kao da ucestvuju u nada-rna i borbama na isti nadn kao mi sami,isto toliko vezani Zeljama iogorcenjimakao oni sto se pokoravaju ambicijama ti-jela. Sad prvi put govorim sa svijescu daje KiSpresao na drugu. zauvijek nedostiz-nustranu.

Pretpostavljam da treba da prode jed-na generacija Ijudi da bismo dosli do ovesvijesti da je ~ovjek kojeg smo znali, iliumjetnik kojeg znaju svi koji znaju nje-govo djelo, zaista mrtav. Tek sledeca ge-neracija pocne da gleda djelo oslobodenasjeeanja na biografiju - ili karijeru. ruzni-je ali istinitije receno - sto omoguci da sebolje vidi istinska vrijednost ili bezvrijed-nost covjeka i djela Nije dovoljno, rijecju,da ~ovjek umre da bi se zaista oslobodioveza sa svijetom, vee treba da se prorni-jeni svijet koji ostavlja za sobom.

Sa Kisom je ispalo drukCije. Bar u na-anu na koji gaja vidim, vrlo promijenje-nog i cudno prisutnog.

Toje posledica ratnog iskustvaK.iS je umro neposredno pred pocetak

strasnog rata kojije mozda totalno razo-rio svijet u kojemje on Zivio.Prvo posmrt-no iskustvo njegove sjenke je kosrnar ukojem prepoznaje same razbacane koma-de svijeta s kojima se uspavala. Kao daodjednom ne prepoznaje nista u svijetu.

• • Vll(ME 19. febn.tar 2015.

s kojimjoj se do malo prije ~inilo daimaduboke i neraskidive veze. Rijecje 0 jed-nom opstijem saznanju 0 ratu.

Prvo u sebi, a onda, ani mi se, i na dru-gima, primijetio sam da u ratu bar privre-meno straSno postradaju nama dragi rnr-tvaci.kao Ziviljudi koji su vee biliostvarilikarijere, ili napravili djelo u predratnomsvijetu. Napravi se munjevita ivelika ~is-tka: preko nodse ispostavi da nam djela iljudi kroz koje smo maltene svijet gledalii osecali ne znace bas nista, da ih je vrije-me prevaziSlo,da ne kazem pregazilo,kaoda su u toj nod sadrZani vjekovL Razlogje radikalnost ratnog iskustva. Ono sto sezaista deSavakroz decenije ilivjekove.stoce reci rnijenjanje i propadanje Zivotnihformi u drustvu, illu kulturi, to rat obaviu jednom rezu, kao da dubina reza nado-knaduje trajnost postradaju ioblici, i od-nosi u drustvu, i ideje i osjecajnost, Ovosam jasno osjetio u toku jugoslovenskihratova:sasvim bez obzira na kvalitet djela.ill na nasu vezanost za Ijude, sve one stoje snazno obiljeZavalopredratno vrijemenaglo se odmakne, zaista postane ·prijerata", a ta sintagma oznacava neko vrlodaleko i tude doba. Onda sam se dosje-tio, kroz price i literaturu, da je tako biloi u Orugom svjetskom ratu i vjerovatnou svakom ratu: predratno vrijeme poto-ne u proslost mnogo dalju nego sto bi sereldo po datumima. Rat razmakne datu-me, bolje red raskreCi ih.jer je rijec 0 bol-nom procesu. Ovo ne zna~i da su zbrisa-ni losi Ijudi, iiilosa djela. nije rij~ 0 vred-novanju, u smislu u kojem se kaZe da cevrijeme pokazati sta vrijedi a sta ne vri-jedi Privremeno, neposredno posle rata.

tude nam je sve, i vrijedno i bezvrijednoiz predratnih vremena, prosto nas se netice.jer ne govori nista 0 ratnom iskustvukoje dominira Zivotom.Zato nam se anida se neposredno posle rata nalazimo upotpunoj praznini, da drustvo stvara izpocetka, da nema na Sta da se osloni. Tone traje dugo, ta praznina. Kako se po~-ne nad ranama zatezati koza, i nad sje-canjem rata uspostavljati obicna Zivot-na iskustva. tako pocnerno u predratnimprethodnicima prepoznavati. ipak, svijetkoji je isti kao nas, Most preko provalijese izgraduje, ukoliko je receno da druStvoprezivljava bar s kontinuitetomjezika. Itek onda se napravi ona ~istka u kvalite-tu, naime iz predratnih. ..

U ovom procesu, sa Kisom se desa-va nesto neobicno sto nijesam u stanjuda objasnim, ali sto omogucava nagada-nja i slutnje, ili bar postavlja zanimljivapitanja.

Cini rni se da je on jedina figura iz pre-dratne kulture kojaje bila pomalo Zivai utoku ovog rata, kao daje njegov duh pra-vio uspjesnu karijeru na cijelom srpsko-hrvatskom podruqu usred najveCih 10-mova. Ne govorim 0 izdanjima knjiga, nio citiranju njegovih izjava.iii0pozivanjuna njegove ideje,nego 0 istinskom prisu-stvu KiSau razorenim svijestima Iju~ bli-zak i Zivkao da je dio ratnog iskustva. i tone kod rijetkib "najboljih Citalaca"0 ko-jimaje on sanjao i ~ijije znaca] za Zivotknjige precjenjivao, vee I kod ljudi koji nisarni ne znaju od kuda su nesto nauOli 0

KiSuikadje u njm uSaoutisak 0KiSukojije tako upomo Ziv.Elitista. ako ga ima -prvi evropskih razmjera u nas - inarodni

35

•

36

~ovjek sa ulice ako ga ima medu piscima,strasnik koji je Zivio na dnu nesrece, lilije - narnjerno upotrebljavarn najodvrat-niji od svih kliSea - ovaj rat proveo s na-rodom. Ne sarno zato ~o su zbjegovi,lo-gori, klanja izastrasivanja bespomocnog ianonimnog <::ovjekanjegovo djelo i njegovZivot, nego tu ima nekih dubljih razloga.

Iz ovoga bi bilo brzopleto zakljudvatikakva ce biti vrijednost Kisovog djela ubuducnosti, ali se vee vidi da ce on zauzi-mati osobeno mjesto u svijesti Ijucti kojigovore njegovimjezikom i da ce se, u naj-manju ruku, vracati s posebnom snagomu tu svijest u trenucima velikih nesreca,kad se ani daje beznade nadvladalo Zivot.

Sad 0 slutnjarna i nagadanjimaKis je pisac gubitaka, poraza i nesre-

ca. ne zato sto je njegov zivot tragicnijiod Zivota bilo kog drugog tovjeka, negozato stoje kod njega svijest 0 toj tragedijinapadno prisutna Ko ga je malo vise <::i-tao, illmalo bolje poznavao, zna 0 njego-vom velikom egzistencijalnom strahu, 0

pravoj jezi koja ga je pratila kroz Zivot. Tajeza je izvor njegove izuzetne koncentra-cije i zaista rijetke radoznalosti, a mozdaje tu energija njegovog talenta. Obdare-nost za strah, nazovimo je tako, osjecanjeo stalnoj bliskosti tragedije, ill0 tragectijikao nali~ju svakog mira i srece, to mozebitijedan od razloga sto sretarno njego-vu siluetu u trenucima kad prava trage-dija grune i u naSe Zivote. Tada smo sisti unjegovo stalno prebivaliSte, tame su, cak iako je to prebivaliste sazdano od mraka ikrvi, otvorene njegove knjige.

Svi veliki umjetnici tame borave, onikoji su prosli ispit vremena otuda stal-no zrace i odrZavaju Zivot mira i prividau ravnoteZi sa skrivenim svijetom duha,daju, da tako kaZemo, dubinu svakodnev-nom Zivotu. Ali nadn na koji lili ulazi utaj svijetje, bar u srpsko-hrvatskoj kultu-ri, sasvirn originalan.

Kis je prvi pisac u toj kulturi kojije za-ista zivio kroz pisanje i za pisanje, ali nekao artista, ma koliko da je injega samogpovremeno zaslijepIjivala vrijednost nje-gove maestrije i rna koliko izazivala po-stovanje danas kod svih ljucti koji pisu,Andric je 'gospodin koji piSe", Njegosa jepoezija viSe progonila i nametaia mu senego sto je on nju traZio - ovo ne govo-

Za KiSaje literatura sredstvo u traZenjuistine, ili apsolutnog, illmetafizicke utje-he - ovaj tree izrazje najbolji,jer njego-va potraga nije bila apstraktno istraziva-nje, nego borba za zivot u kojoj se, narav-no, gubi zivot. I tu, eto, moze biti izvor bli-skosti koju Ijucti s njim osjecaju u velikojtragediji: u iskrenosti itotalnosti njegovepatnje i u naporu s kojim je pokusavao pi-sanjem da prevazide tu patnju. Mislim damoje prijateljstvo s Kisom ovdje nista neudtava u njegovu sudbinu, sto bib htioda izbjegnem - nego kad se odbaci cio va-tromet njegovog zivota avanture, sukobizadovoljstva lkarijera, ostaje suocavanjes licnim imetafizickim zlom, suocavanjeu kome je bio potpuno iskren i usarnljen.Odatle izlazi njegova literatura: ne znamosta ce 0 njoj misliti buduca pokoljenja. ali~itaoci osjecsju da je on ulozio cijelo svojebice u pokusa] prevazilaZenja ~ovjekovenesrece, I u tome je nekako "nas ~ovjek",pacenik iz naseg rata.

Zato njegove knjige ostavljaju utisakjednog djela. traZe da budu prodtane sku-pa, skoro kao da su u nastavcima Mada -i tu se victi koliko djelo izmice sarnom pis-cu,jer je Kis bio vrio ponosan na sposob-nost ocijenjivanja svojih knjiga - takvacjelina ne postoji za one sto se zove po-rodicnl ciklus, ta cjelina je povrsna i ~inimi se vee sad, sarno nekoliko godina poslesmrti pisca, njegove namjere su prevazi-dene. Nista narn ne govori tvrdnja 0 ne-kom porodicnorn, ill biografskom ciklu-su, to pripada prevazidenom literarnomukusu proslog iovog vijeka, ali se knjigeiz tog ciklusa savrseno uklapaju u cjelinudjela. zavrsno s Enciklopedijom mrtvih-sto Kisu nije bilo dovoljno odgledno.

Najos dubljem nivou nagadanja, moz-da je i ta cjelovitost vazna u ovirn prvimposmrtnim godinama zivota Kisovogduha Uzgred, za sklone mlstici, primje-cujerno da su te prve posmrtne go dineskoro na isti nadn onako i onoliko tragic-ne kao prve godine Kisovog djetinjstva-zbog kojib je on postao pisac, po sopstve-noj tvrdnji.

Cjelina djela je vrlo slicna cjelini kojuformira njegov zivot. sto je opet dokaz 0

stepenu iskrenosti s kojom se on baviopisanjem.

Cjelina se uspostavlja pravcem kojiri nista 0 vrijednosti djela, sarno 0 origi- je sam KiS nekoliko puta nazvao "osva-nalnosti puta janjem realnosti". Od manjih ka vecim

krugovima. illod povrsine ka dubini, tes-ko je ocijeniti da li se realnost osvaja ho-rizontalno illvertikalno. Moze biti da sepiscu ani da osvaja realnost u sirinu, a unjegovom djelu se, u stvari, sarno otkriva-ju dublji slojevi njegovog sopstvenog bicaKao u literaturi uostalom. realnost se ot-kriva tako sto se prikriva u metaforama: •metafore bez realnosti su slabe, a direk-tno otkrivena realnost mrtva

Poznato je kako je to iSlo kod Kisa, onsam je to najbolje definisao. Od lirnih pr-vih iskustava, u djetinjstvu iiimladostiu Ranimjadima iMansardi (Mansardase sasvim uklapa u cjelinu djela, madaiskace iz vjestacke cjeline porodicnog ci-klusa), ka dominaciji oceve figure u Ba-Sti, pepelu, zatim ka uskakanju komadasvijeta u ocev Zivot u Pescaniku, ka pri-a 0 samom svijetu u Grobnici i na kra-ju, ka eksplicitno metafizickim temamau Enciklopediji, illod licnog iskustva kaiskustvu vijeka. kako kale lili.Toje rekao,ani mi se, prije Enciklopedije, pa bi treba-10dodati: od iskustva vijeka, kao vanvre-menim iskustvima Ijubavi i smrti Svakoosvajanje prate nova forma i promjenaugla gledanja.

Tako se Kis suocava s realnoscu, ili la-gano otkriva pokiapanje svoje nesrece snesrecom svijeta L na kraju, sklad nesrecesvijeta s metafiziCkim zlom. On nije nasaoBoga i nije ga utjesila nikakva iluzija, etoopet rnoguceg objaSnjenja za bliskost sanjim u velikim nesrecama,

Ovo osvajanje realnosti praeeno je po-rastom pesimizma ijednim vrlo misteri-oznim procesom osvjescivanja za koje nemozete red je li u pitanju poraz illpobje-da Prirnijeticete cak i u njegovim inter-vjuima da se Kis krece od sveznanja kaponiznom neznanju, odjedne vrlo osva-jacke, skoro naucnicke sumnje, ka poma-10 religioznom cutanju - iako kod njeganema ni nauke, ni religije. Postovao je isaznanja prve i osjecanja druge, alije vi-dio da je forma prve nedovoljna, a formadruge mrtva.

Kisovo poznavanje literature zaista jebilo fenomenalno - i u tome je jedinstvenu istoriji srpskohrvatske knjizevnosti -nije pretjerivao kad je tvrdio da zna 0 li-teraturi sve sto se moze znati, ali to zna-nje razliCito izlazi iz njega na pocetku i nakraju piS~evog iskustva

Prve teorijske knjige i intervjui prosto

19. februa. 2015. VKEME

•

vrve sveznanjem i pamecu, samouvjere-no i nemilosrdno to znanje rusi pred so-born socijalne prepreke. izaziva otporesvih vrsta cak i dan as kad etate te spisesuperiornost vas nervira. Kao sto nije ni-kad napisao osrednju recenicu. KiS nikadnije rekao nijednu glupost, Ima fraza kojepripadaju iluzijama epohe, ali nista glu-PO.ill trorno, illofrlje, ill banalno. Takavje do kraja, ali s vremenom gubi vjeru nesarno u mogucnost komunikacije sa dru-gim 1judima. nego i u vrijednost tog zna-nja i kadje vrhunsko, to jest mozda baszato sto je vrhunsko.

Njegovo shvatanje literature je izrazi-to romanticno, Mozda je tako kod svakogpisca koji pise po unutrasnjoj nuznosti,a ne slijedeci knjiZevni snobizam. Litera-tura je mogucnost spasa.literatura je do-

sredstvo koje obezbeduje prisustvo inte-ligencije i ukusa - i ironija ce biti vracenana svoje mjesto medujednako vrijednimijednako rizicnim sredstvima tale nata

Iduci za svojom iskrenoscu mnogo viSenego za literarnom velidnom, Ki.S je pola-ko prelazio put od ovog estetskog samou-verenja ka obicnom Ijudskom pesimizmu,kroz koji je injegova literatura dobijalanovu energiju i kroz kojije. mozda, una-prijed osvajao srca i svojih 105ih ~italaca.Puno je govorio 0 elitizmu dobrih ~itala-ca i ja se sa tim slazem, ali vjerujem da binjemu 5 kraja puta - i danas, s one strane- bilo mnogo viSe stalo do 10SihCitalaca. ana dobre bi bio ravnodusan, Ova tvrdnjaje sarno moja odgovornost i zasniva se nanajli~nijem miSljenju 0 Kisu,

Od pocetka do kraja, u esejima i inter-

• Kii je prvi pisac u ovoj kulturi koji je zaistaiivio kroz pisanje i za pisanje, ali ne kao artista,ma koliko cia je i njega samog povremenozaslijepljivala vrijednost njegove maestrije ima koliko izazivala poitovanje danas kod svihIjudi koji piiu. Andric je "gospodin koji piie",Njegoia je poezija viie progonila i nametala muse nego ito je on nju traiio - ovo ne govori niitao vrijednosti djela. samo 0 originalnosti puta

dir sa onostranim.literatura je najveCi po-raz... RijeCju. nesto velicanstveno sto ko-ketira s apsolutnim. a priznaje inferior-nost, kad na to pristane. ma1tene iz lazneskromnosti To 0 velikom porazu, 0 komese govori povodom Dzojsa, to je vrlo ro-mantican stav,jer se podrazumijeva ne510kao poraz najveceg viteza kojije porazenzbog svoje plemenitosti i osjecanja casti,Veli~ina poraza bi trebalo daje u skladus velikim ambicijama moderne literature.vedrn nego kod romantika, jer je moder-na literatura stala paralelno ill iznad Zi-vota Poraz te literature. kao isvake dru-ge.jeste izvjestan, ali ce mozda biti rna-nje slavan nego ovaj herojski koji su knji-zevnici sami za sebe odabrali. Ima nestonezdravo, previSe naduveno, lakomislenosuperiorno u najvecoj modernoj literatu-ri, i ani mi se. s krajem ovoga vijeka. da ceta literatura dosta surovo biti srnjestenau istoriju duha. Nista nece pornoci, ni iro-nija, kojaje trebalo da bude spasonosno

VRl 19.11!bruar lOIS.

vjuima, on govori savrseno 0 ulozi maj-storstva, obrazovanja. rada, 0 znacenjunove forme. ali i 0 odlucujucoj ulozi ta-lenta.o tajnom mehanizmu 0 kojem nistane znamo i koji ~inida je jedno djelo veli-ko, a drugo nije. U prvom. osvajackorn pe-riodu, da tako kazem, svoga pisanja, imavjere, skoro optimizma, koji izviru iz teosvajacke sigurnosti u pozivanje jednogvelikog zanata i iz postenja sa kojim secovjek bavi zanatom pisanja U drugomih vise nema; raste, rekao bih, Kisovo po-stovanje za sile koje su iznad njega. a po-niznost se probija kroz piScevu iskrenost.U tom procesu Kis kliza ka ocajanju. visenema rijeCida izrazi tragicno osjecanje Zi-vota 0 kome je ranije nasiroko pricao, auslijedice zavrsna faza u kojoj nece ima-ti ni zelju da ga izrazi.

On strada.jasno osjeca vezu izmedu ne-izledve bolesti i svoje posvecenosti pisa-nju, ali njegova literatura dobija ljudski-ju sjenku. neku nijansu koju nije smislilo

njegovo majstorstvo nego njegova tuga.a on sam dobija toplinu u kojoj ce ga 1ju-di lakse prepoznavati.

Na kraju te svoje iskrenosti 5 kojomjeteZio Istini, radikalno odbacuje literaturui umjetnost uopste, bez najmanje zelje dagovori 0 nekom slavnom porazu.jer u tojtoboznjo] slavi stvarnog poraza ima dostafoliranja Literatura mu lie na precijenje-ni dio obiCne 1judske tastine. Ibice da nijeslucajno 5tO u ovoj zavrsnoj fazi usvajavrlo nemoderno stajaliste 0 superiorno-sti morala nad umjetnoscu, To saznanjeje psiholoski dragocjeno.jer ga usvaja ~o-vjek koji je zaista 0 literaturi znao sve 510se moze znati ikojije literaturi dao sve5tO se moze dati. Govori u intervjuima -ja danas znam da to nije bilo usputno ca-vr1janje - 0 tome da je njegova literaturaeovjeena. da on nije na strani zla, nikadse nije igrao knjigama, ni 1judima Nistagao na kraju zivota. nije iritiralo kao toli-ko rasirena ideja da je djelo iznad eovje-ka, illda je literatura iznad Zivota. ill daje dozvoljeno napraviti i najmanji moral-ni kompromis u ime stvaranja svog djela.To mu se cinilo kao toliko sramotna pre-tencioznost da nije htio ni da razgovarao njoj. sarno je ostrim pokretom ruke ot-klanjao od sebe besmislice. kao neku ga-dost koja moze da ga uprlja, kao klopkukoju nije dovoljno jasno uodo za Zivota.

Ovaj znalac literature zapravo je izla-zio iz moderne literature. ill iz cijele epo-he modernosti. Ni sam nije znao kuda jezakoracio, ali nije vise bio u velikim iluzi-jama dvadesetogvijeka. bilo daje rijee 0 li-teraturi ill0 politici. Cakje za svoje knjigegovorio. misled na estetiku koju su ome-dill Dzojs. Prust i Borhes: sad su te for-me rnrtve, ali bile su Zive kad sam ja pi-sao moje knjige. Postoji slicna anegdotas Dzojsom na kraju zivota. kad kaZe dabi iSao ka jednostavnosti, ali KiS je zaistabio u potrazi za novim naCinom pisanja.Dos1ednije, mozda ljudskije. bilo je uop-ste ne pisati,

Tako meni danas izgledaju tragovi Ki-seve duhovne avanture, njegovo osvaja-nje realnosti, illpak probijanje duha kroznjega posredstvom literature. To probija-nje duhaje rnozda tale nat, onaj misterio-zni dio Zivota koji se skriva izmedu redo-va i koji eini da buduci 1judi prepoznaju iprigrle ponekog odabranog prethodnika

(1997)

37

• 38 Esej: 0 Zivotu Eduarda. smrti Milice, secanjima Danice i veeitoj mladosti Danila KiSa

Klupa Eduarda SamaKilje napisao cia nije uspeo cia pronacte, u Kovinu, u bolnid istoriJU holesti Eduarda Sama.Nestalaje ... Menije 0 tome pricao u baiti Kluba knjiievnika, onaj lito ispod kiselog drveta. ..Bill smo ostali sam! u haiti. Deveclesetih napisao sam cIva~tri·cetirieseja 0KiJu.1z "efea".Gactaosam cia pogodim gol iz komera iretko bih pogodio. Ali zbog tog "efea"dospelaje,dolepriala mije u rake Spomenica 0desetogodiinJici Driavne holnice za duievne halemu Kovfnu 1924-1934. izclanje uprave bolDice. itamparija R. Oberlajter, Kovin,l934.

PISE: BO~O KOPRIVICA

Paul Celan iFuga smrti:

Crno mlijeko zore pijemo ga uvecerpijemo ga u podne ijutro pijemo nocupijemo ipijemou zraku kopamo grob tu nam nije tijesnoU kuei stanuje covjek sa zmijama (...)po izlazi pred kucu a blijeste zvijezdeon zviidukom svoja doziva psetazviidi poziv svom tidoviju

uzemiji im daje kopati grobzapovijeda svirajte sada za pIes(...)Vice smrt svirajte slade smrtje

maestro iz Nemackevice tamnije povucite gusle ko dim

da sevinete u zraksred oblaka bit eeyam grob

tu nije bar tijesno

Hli) Eduard Sam u Beleskarna jednogludaka (I): Teskoje podiei svoju nesrecuu visinu,

Paul Celan roden je 23. studenog u je-vrejskog porodici, Cernovice, Bukovina,Rumunija. Bukovina i Kisova prica Noesa drSkom od ruiinog drveta.

Pol Ancel deportovan je, 1942. sa rodite-ijima, u koncentradoni logor. Pobegao jei vratio se u Cernovice 1944. Odlazi u Bet.1947. Iz Beta 1948. prelazi u Pariz gde stu-dira germanistiku ilingvistiku. Pise, pise,pise poeziju: Pijesak iz urni, Mak ipam-eenje,Od praga do praga, Resetkajezika,Nicija ruZa. Mijene duha, Babija sunca. UParizu, 1970, mozda 20. travnja, skodo jeu Senu: samoubistvo. Pisao je na nemac-kom, izvanredni prevodi Trude Stamac,

Roman Pescanik je jednonocna fugasmrti. Eduard Sam zna, vee 1932.ijo~ ra-nije, da ga ceka fuga. furgon, stocni vagon

foto Milan Josimov19. februar 2015. VIlEMf

•

koji ce ga 1944. odvesti u logor, u AuSvicsmrti, Njegov Zivot je odlaganje smrti, iiiE.S. na putu za Kovin, kao Put u Damask.

Svi dvojnici, snovi, kosmari EduardaSama su varijacije njegovog Reda, auto-buskog, zelezniCkog, brodskog, avionskogi inog reda voznje. Reda, fuge smrti.

Ceo "Porodicni ciklus", od prica 19m, Po-gmm (Ranijadi), i lirske poeme Ba~a pe-peo, do poslednjeg poglavlja Peseanika, dopisma sestri Olgi Eduarda Sama samo sutragiCko karnevalsko odlaganje nestankau veliku celjust.

Prvi odlazak u Kovin 1932.je uzaludanpokuSaj da gledajud ludilu u zenicu okaodloZi konac, konjec filma.

Sve nijanse, sve vibracije, depresije,manije Eduarda Sarna, vee od "Igre" (drh-te hladne ruke oko plama.) prepozna-je Marija Sam (Milica Dragicevk), Mari-ja Sam i decak, djecak Andi (Danilo) Sam.Andi upija to seme smrti oca. Urezuje uletopis rebra Samo ne zna to da savlada,da artikulise, Utoliko je njegova bol, njego-va rana, zjap te rane, veci i teZi nego slut-nja, nego strah. nego drhat smrti EduardaKisa Decak bditelj ili nebo -list bez retka.iiiAndi, decak;

OCiju ogromnihDubokih ivlamihOzbiijna detinja samrtna vaZnost.On. Andi Sam, zna da ne moze zastititi,

da ne moze spasiti Eduarda SamaZna, zna li da ce odrasti i da ce onda da

(o)Zivi Eduard(a) Sam(a)?Beleske jednog ludaka (IV), Eduard

Sam, str. 139. velika zagrada - to su Iza-brana dela Danila Kisa, izdanje Meduna-rodni centar za mir, Nova knjlga, Nakla-da Zoro, 2008_ i na svakoj knjizi posvetaBofu od Danice, ovako: 50>Ky OA AaH~Lle,kraj zagrade; E. Sam misli 0 samoubistvu,odeljak sn

"Svestan Cinjenice da sam nesposobanda dignem ruku na sebe, gadeCi se svogatela. gadeci se smrti, krvi i svih rekvizitasmrti, konopca, britve, oruzja, ja sam. rna-lopre, kada sam krenuo, ka selu, otprativSisina do vrata. najednom osetio neko oza-renje zbog mogucnosti da se bezbolno ota-rasim svih strahova ibriga, a da pritomne izloZim sebe nekim graginjolskim za-hvatima: smrt u snegu. slatka smrt, bez·krvi i bez unakazivanja tela, bez bolovai bez nasiljal

Zapravo to nije bila odluka, to nikad

VREME 19. rebruar 2015.

nije bila odluka, jer za odlu-ku je potrebna volja, nego tobejase sarno daleka namerakoju sam pokusao da prokri-jumcarim ne samo svojoj Zi-votinji nego i svojoj svesti.jerda samje makar i samo domi-slio u sebi, mozda bih svrsio sa sobom,"

ORITMU

Mala iiivelika fusnota iii 0 ritmu Da-nila KiSa: ulicama od fusnote uzim (pro)juri... Eduard Samje u ratno vreme bio uradnoj ceti - gradili su nasip - pescani(k).U toj ceti bilo je i gradevinskih inZenjerakoji su znali da taj posao nije dobro pro-jektovan. da je to (u)zaludan posao. MeduClanovima te radne cete bio je Bela Ster-nberg, zelezniCki nadinstruktor koji se, de-cembar, prOSmac,1941, bacio pod tockoveteretnog voza. Nad odrom Bele S. govo-rio je Eduard Sam, a ta nadgrobna besedastampana je u Zeleznickom glasniku, broj218. na moj rodendan, 20. decembra.194l:

"Moje dame i gospodo! PremeStati lju-de kroz prostor, dakle i kroz vrerne, jesteduznost uzvisena i dostojna hvale .... len-teo dakle, u toplim svojim plisanim fotelja-rna ili u krilu Zelezne matere, savijeni kaofetus, i premestate se kroz prostor i vre-me, ugodno kao, kao u ruskim romanima(onim istim koje mozda Citate bas u tomtrenutku prijasnom svetlu merkurskihlampi u kupeima prve klase) i ne misledna sve one vredne i savesne Ijude koji bdi-ju po stanicnim kancelarijama. kraj Mor-zea itelefona. i to ne samo po velikim sta-niCnim punktovima nego ipo malim po-stajama gde je i Bog rekao laku noc, naone, dakle, koji bdiju, koji sacekuju snaz-ne lokomotive, koji ih hrane i koji uprav-Ijaju njirna, tim parnim grdosijama. lakoispretno kao IzvosCici svojim konjima;

Da, meine Damen und Herren. on se veene jednom nalazio medu opasnim odboj-nicima vagona, vrzmao se oko ubojitihtockova, prelazio sine i penjao se na 10-komotive, i nikad ga, nikad, nije zadesilaneka nesreca, nikad ga gvozdena nemannije ritnula svojim tvrdo potkovanim ko-pitima, kao da ga je poznavala, kao da subili prijatelji, Sta da Yam kazem, kao da subili konj i gospodar_ a eto, sad on, blagigospodar, nade smrt izvan bojnog poija,izvan dUZnosti, tragieno - dobrovoljnoM. ito sada. u miru. takoreCi - jer bez obzira na

objektivno stanje stvari, narnedunarodnu klanicu, Zele-znice su u miru; Hocu da ka-zem, eksteritorijaine, nezara-cene, kao Svajcarska ..jer nji-hoy je zadatak, kao izadataklekara i svestenika, nadlican,

nadnacionalan; bozanski ako hocete, - Da,tuZni zbore, ovaj nesrecnik - rekoh - nijepao na bojnom poiju, nije bio Zrtva saobra-cajne nesrece, nego je dobrovoljno prigr-lio hladno gvoZde sma. a gvozdeni toCkovistOCnog vagona izvrSili su nad njim krvavimasakr sto ga je izabrao za svoj neslavnikraj. Odajmo mu ipak, moje dame i gospo-do. odajmo mu ipak vojne pocasti kakveje izasluzio, neka pocasni vod ispali plo-tun. neka slozno zapiSte piStaljke skretni-cara. neka grunu orgulje lokomotiva, ote-gnuto kao jauk. I neka mu je laka zemlja'

Ko bi kao velicanstveni Eduard Sam,isam u predvorju smrti, u strogoj forminadgrobnog govora uspeo da se, sa ova-kvom lirskom, parodijskom, gradanskomhrabroscu naruga. nasmeje u lice faSizmu.u lice smrti IIikako kod Danila KiSa:Ipo Zicama pod nebompeva ipeva smrt.

SPOMENICA

Kadje Eduard Sam bio najbliZi samo-ubistvu: Prvi put bio je u bolnici u Kovi-nu 1932.i tadaje promenio brijac. Pozna-tu rnarku Solingen zamenio jeftinim no-Zieem za brijanje Tabula rasa:

•.Hteo je da preseee sebi grkljan, ali gaje u tome spreCio lekar, taCnije reCeno bol-nicarka. Stala je na dva koraka ad njega izamolila ga je, glasom smirenim istrogim.da bad 'tu stvar' iiida joj je preda zatvore-nu. On je jos neko vreme vitlao ostrim se-OVOID,zasecajud vazduh cas pokretimafustrim kao kad se secka krompir, ~ spa-rim sracunatim kao kad se IjuSti jabukaOnda je u jednom trenutku sa ga<1e.njembacio britvu u travu daleko ad sebe iseonajednu klupu. Bilo je prolece, Kesteno-vi u bolnickom parku cvetali su odisudotuZnim teskim mirisom,"

Februar je, nema tamo vise kesteno-va. ali videcu, vidim tu klupu. I ja CUjed-ne zime osetiti, ruti kroz bolniCki prozor,miris lipe. Buncam. Mada Mo~da ijeste ubuncanju stvar.

Ima jedna granica koju ne smes i ne po-kuSavaj je prekoraCiti

39

»

40

lillje napisao da nije uspeo da pronade,u Kovinu, u bolnici istoriju bolesti EduardaSama Nestalaje ...Menije 0 tome pricao ubasti Kluba knjiZevnika. onaj sto ispod ki-selog drveta ..Bill smo ostali sami u bam

Devedesetih napisao sam dva-tri-ceti-ri eseja 0 Kisu, Iz "efea". Gadao sam da po-godim gol iz kornera i retko bib pogodio.Ali zbog tog 'efea" dospela, doleprsala mije u ruke Spomenica 0 desetogodiSnjid Dr-zavne bolnice za dilSevne bolesti u Kovinu1924-1934.izdanje uprava bolnice. stampa-rija R Oberlajter. Kovin1934.

Isao sam u kovinsku bolnicu 199_.sadakoje. ne mogu da se setim, i trazio sam.a nisam srneo, istoriju bolesti EduardaSarna, nisam smeo zbog Kisa, I nisamjenasao ... Video sam knjigu "protokola" illu Kovinu ill u Arhivu u Pancevu, Godinakada je Eduard Sam dosao u Kovin, kadje izasao, pa opet dosao, pa opet napustiobolnicu ...

Spomenicaje bila bogata zanimljivimpodacima koje sam koristio u knjizi Kis.Borhes. Maradona.1996. Narodna knjiga

U poslednjem poglavlju te knjige eseja"Napornena, ill jesu lito Poklade illse ote-gao decembar" neveSto sam koristio Kisov"istrazni postupak" iz pe§canika.Ali bilo jeiradosti otkrica. illmi se to samo, u vru-tid. tako cinilo.

Dr. Desanka Simic.lekar bolnice u Ko-vinu napisalaje za Spomenicu tekst'O

Ka3aH ca no~a~eM-6onecHHKOMFotograftja iz knjlge Spommica 0

desetogodilnjid Driavne bolDfce zadujevne bolesti u Kovinu 1924-1934.

teskim oboljenjima i radu ambulante", Utom strucnom radu postoji podatak kojivodi do Eduarda Sarna, do onog mesta kadsu kestenovi odisali teskim i otuznim mi-risom Delove tog rada ja sam pretvorio u"istrami postupak",

Soba "Gospodina upravnika"?U jed nom uglu vojniC::kikrevet. u sredi-

ni sobe jedna stolica, umesto stola jedanoved sanduk, a na njemu - telefon, do kogZice dolaze kroz prozorski otvor ...

Ambulanta?Bolnicka ambulanta radi svakog dana

pod nadzoromjednog lekaraBroj pacijenata?Ambulanta primi dnevno oko trideset

bolesnika. Ovaj broj u zimskim meseci-majeveCi.

Oboljenja?Najcesce su ozlede.lakse i teze prirode.

koje bolesnici nanose sami sebi slucajnopri radu illjedan drugome u medusobnimrazmiricama.

Lakse povrede?Opekotine, posekotine, ogrebotine ill

razderotine jer se ovi bolesnici dovode od-mah u ambulantu da irn se ukaZe pomoc,

Teze povrede?Nekoliko preloma kostiju,jedna povre-

da ocne jabudce ijedan pokusaj samou-bistva prerezanjem grla_.

Zastajem ovde jer to je ta radost otkri-ca.U tom pokusaju prerezanja grla prepo-znao sam gest Eduarda Sama sa britvomu bolniCkoj basti, MisIio sam da ce citalac'od strasti" to lako otkriti.

Knjiga Kis, Borhes. Maradona izaslaje,bas. za Sajam knjiga 1996. Rez. Na Sajamsam te godine dosao pravo sa snimanja fil-mao Film je uglavnom sniman u Vojvodini.Smenjivali su se kisa i sunce. Na cipelamasam imao "tragove sasusenog blata" i biosam u apsolutno kontra ritmu. Otvorio

sam knjigu sa malim stidom Ne. Knjigase otvorila sama, 224. strana - ambulanta,teze povrede.lakSe povrede. Teze povre-de su postale lakse povrede. I oko koje lovividi da teZih povreda nema. Bacio sam. za-vrljacio knjigu. Nestao je taj mali pasus.NajvaZnija tri reda u toj knjizi. To je knjigas "tezom povredorn', sa Zivom ranom. Sre-ca da je tesko naci ikod preprodavea knji-gaoAli. evo za Kirov 80. rodendan ispraviosam tu tehnitku omasku, Znao sam doksam pisao taj esej 0 Pokladama idecem-bru da sam prekoraCio granicu. Zato su inastale "teze povrede", To je bila opome-na Opomena i kazna

GRANICA

Kad predes granieu, onda nema povrat-ka. U Spomenici irna dosta fotografija: ve-likodostojnici: kralj Aleksandar Karador-devic, ministar dr Fran Novak, DobricaMatkovic, Ban Dunavske banovine. [vanPucelj, Ministar na raspolozenju i narodniposlanik, o. Rafael Rodic, Nadbiskup be-ogradski iAp. administrator Banata. Lju-bomir Hofmanovic, nacelnik Opsteg ode-ljenja Min. soc. poslova i narodnog zdrav-lja, upravnici bolnice dr Ante Marie 1924-dr Dezider Julius 1924-1928. dr Marko D.Radman 1928-1933.dr Franc Gerlovic 1933-1934... U Spomenicije prilican broj fotogra-fija (KiSov omiljeni postupak nabrajanja):Avionski snimak bolnice (iz nekoliko "pra-vaca), Avionski snimak bolnickog imanjaApoteka, Ambulanta, Bolnicari u unifor-mama. sa leptir-rnasnama, ima ih isa kla-siCnim kravatama ..Bolesnici u basti, Trpe-zarija, Slika buduceg nemimog odeljenja,CinovniStvo (tehnicko osoblje, sestre.leka-ri,upravnik bolnice, darodavci. ..),Rimo-ka-tolicka kapela, Casne sestre rnilosrdnice,Peglarnica, Zenska krojacnica, Bolesnicipri poljskom radu, Krave u novoj Stall. $vi-nje na bolniCkom imanju, ZeCevi.Kazan saIozacem bolesnikom. Elektricna centrale,Bravarska radionica, Pletamica, Perioni-ca, Obucar sa bolesnicima pred radioni-com, Berbemica... Kad prekoraCiS granieuill u poglavlju Poklade idecembar - nala-zi se fotografija Kazan s lozacem bolesni-kom...U depresivno-Sizofrenoj oholosti is-pod te fotografije napisao sam: Ja sam to.Rez. Godina je 1999.ill 2000. Ili.,Decembar:tri, cetiri. pet. sest nod pred Novu godinu,jednu uru posle ponod, bio je Pun mesec,popio sam 100, 101zoloft.ioo bensedina,

19. tobruar 2015. VRfME

101, kao 101 dalmatinac i hloral, kao omazArturu Adamovu, navukao na glavu naj-lonsku kesu,Ierni k.vadrat. Hi: lma praznina u pam-

cenju - mrenaiNa oeima:sedamkoprena...2ija mesto erta - bela provalija.

Mali komentar: Zunja, i Iva i Jovana ..ogromne oci...Zunja me odvela na VMA.

Tamo su rekli - Nije to nista ...neki apau-tin, brzo ce doci sebL.

U f1lmuprocesija prijatelja,jedan za dru-gim, prijatelji iz detinjstva, podno mojihnogu, beogradski prijatelji bledo se smese,nesto kratko kazu i brzo nestanu. Pri sa-mom odlasku, trazim da rni odvezu noge.U cipelama sam. razvezane pertle (od de-tinjstva, bos ill razvezane pertle na pati-kama.), ne obaziru se prijatelji na te mojereCi .. Samo beogradski Dfo Koker sa Cr-venog krsta, golub karudijan, cuti, u polu-profilu, kao sfinga i nikad ne odlazi Zvuc-na kulisa: neka alkoholna graja, karneval-ska kao da se ceka u susednim sobama,Nova godina, to nisam siguran LeZim, ve-zan na krevetu, meni se Cini da sam vezanna nekom stolu. Ne znam da sam u bolni-dna Guberevcu, "Dr Laza Lazarevit" ...Ne-koliko dana, koliko ne znam, kasnije dok-torka Vera, gospoda, to je otmenost ZaneMoro, u filmu Pitera Bruka Moderato kan-tabile, kafe da me je spasila doktorka ga-stroenterolog. Da rni je "ispumpala", izba-cila otrov iz krvi, ali da su se neki opiljciurezali, upill u koru mozga. Ida, eto, sadsam ja na potezu. Beli kvadrat i razbijenaharfa snova. Beli kvadrat, Beli kvadrati iDebora Fogel 1900. - nestala u getu u Lave-vu 1942. Debora Fogel prepoznala je piscaBruna Sulea. Vikendom sam poceo da izla-zim, igram fudbal u Zemunu u dvoristuskole, Igram? Uskoro ell, uz dozvolu dok-torke Vere, poceti da idem na probe Dok-tora Sustera Dusana Kovacevica U "Lazi"ctam Aleksandrijski kvcrtet.jos pamtimposlednju recenicu: "I bilo mi je kao dame je cell svernir gurnuo laktom", ctamnovele Geze Cata, prica Crni pas posled-nja recenica "Starac je dospeo u ludnicu:u njojje umro posle mesec dana," Odusta-jem. Pamtim jos pricu Opijum i podnaslov"Iz postanskog sanduceta jednog lekaraza nervne bolesti". KiSje zeleo da napiseroman 0 samoubistvu umetnikaAja bibvoleo da napisem esej 0 Herti Kreftner.Mozda bib, da sam kao ona popio vero-nal, mozda bib uspeo ...Brzo ee pramaleee

VIIEME 19. februar 201S.

ija kroz prozor osecam rniris, opojni rnirislipa Llpe oko ludnice (Sisli smo s uma usjajan dan...) cudesno mirisu Procitacu tou romanu Kisovog i mog prijatelja MirkaKovaca Vrijeme koje se udaljava.

Crni kvadrat ~tesko je odoleti, mala fu-snota: Jesen 1989, moze biti oktobar, otisaosam u Lenjingrad da sledim trag majoraKovaljova u Gogoljevoj prio Nos..Na Nev-skom prospektu u jednoj maloj galeriji -Izlozba Ane Ahmatove. U galeriji AmadeoModiljani ija Onda sam bazao "na Moj-ke" islucajno zapao u ulicu "Pestelja" ...Ma-varska kuca na kraju uliee, Brodski: Pre~i-vi sve, prezivi snove...U sonetu. A na ulicistudenti likovne akadernije, dva simpatic-na, tvrda momka, "fotografi za turiste", Na-pravili su, napravill smo stotine fotogra-fija uliee Pestelja, Mavarske kuce, na jed-noj fotografiji kod broja 11: Brodski, u ne-kom kariranom sakou, Seta, a on je odavnou Amerid. .. Jednog dana 'snirnanja" staosam u okvir vrata 'sobe i po" gde su ziveliBrodski. Na "filmu" same je ta fotografijaostala ani k.vadrat Prekorado sam grani-eu: krvova s/epapoezijapocinje da govori.

Sizofrenija brzo prelazi smora na more.S Baltika - na Crnogorsko primorje. IIi:Preko sveta mi ruku daj. Tamo ispod ma-nastira Praskvica sahranjena je pocetkomavgusta 20lL Ana Sam. Danica Kis-Mitro-vic. Udata za dobrog. otmenog Krsta Mi-trovica I dok su spustali kovceg u grob-nicu Mitrovica, pomislio sam: eto, ponovose skuplja porodiea Sam. Eduard i Marija,Ana iAndi, Eduard iMillea, Danilo iDani-ca Ko kale da se posle 100 godina ne moZeputovati TitanikomlSam. Danica KiS kaoMisel Morgan, rna jos cudesnija; dugo jeu fotografskoj radnji "Nidza", Terazije 12,

stajala njena velika fotografija. ZavrSila

je onu euvenu Umjetnicku skolu u Her-ceg Novom u klasi sa Dadom Duricern, Po-slednje tri decenije, gotovo tri decenije-Danica i Krsto Mitrovic, sa sinom Ivom injegovom porodicom Zive(li) (su) u Prfnu,Miloeeru ...Uletnja predveceria cesto sambio gost, rna gost u njihovom domu: kan-tarion loza, riba, sir iz ulja, vino, rustule.,

Dva desetleca hteo sam da pricam saAnom Sam 0 "Porodicnom ciklusu", ali senekako nije dalo. Stid, prijateljstvo, ljubav;illje lebdelo sta bi rekao Danilo. Ne, nijeto. Nego da ne narusimo nesto u poezijiDanila KiSa: Rani jadi, BaSta,pepeo- gdeje Ana medu eetiri glavna junaka. Cetirieudna svata jer:

Rasekoh vene:nezaustavno neponovljivo ~ik1jazivot.Podmecite tanjire, cancice.A/' svaki tanjir plitak biceCanak, tanakNiz rub - pa ravnoU ernu zemiji, da poji trstikNepovratno, nezaustavnoNeponovljivo ~iklja stih.

Siklja stih iz "Porodicnog ciklusa", izGrobnice ... iz Enciklopedije ...Danila Kffia...

SECANn: ANE SAM

Dugo, dugo se nisam usudivao da pre-slusam jednu tradcu Na terasi u Prnnu-euju se deCja graja i plac nekog deteta u su-sedstvu, pricamo Danica ija - popio sam(po)neku kantarion lozu i niSta se, gotovonista ne euje sta pricam, sta pitam Dani-cu. Sreca da Jasna ima taj sluh ievo fra-gmenata Marije, Danice KiS:

"NajviSe sam voljelajedan seslon, kaokauc, Dolje je imao podlogu a gore na cr-veno-zute lale i sa strane, ovako drvenasjedala. To je bio najljepsi dio namjestaja, »

.. 42

Zn~, 0 tome je pisao Danilo. ML djeca, mismo tu najwe sjedjeli

A Eduard?Eduard je sjedio u logortu);Sjecam se da sam mu pravila od bras-

na, soli ivode bleb, kao pletenicu, da nosi.Znala sam gdje ide. Prvo je bilo na strije-ljanje. Pa kad su ga vratili rekao je da ideu logor. Odvezli su ga prvi put sarno ona-ko na strijeljanje, a nisu na strijeljanje. Da-nilo ija nesto 0 tome pricamo, ali ne sje-cam se, Bozo. Sad bi Dado (Danilo, unuk)rekao - bako, §to laZes?

Ja mislim da su do§ll po njega oni s per-jem na slemovima, kapama, sta li su imalL.

Sjecam se kad je poceo da nosi one zuto.Majka je §ila one rote sestokrake od svile.Joj, nemoj me 0 tome ...Ovdje je imao je-dan dzep (pokazuje na srce) i on je vazdadrZao ruku da mu to ne vide. To je bilo zanjega stres, a oni bi se iZivljavali kada bividjeli Jevreja. Onaj drugi narod, obican,To se sjecam,

Au §koli kako je bilo?Bila je jedna uateIjj,ca koja nas je progo-

nila. Mene iDanila Jedna zgoljava, mala,grozna, buljava, Irena ..Ona je mene hva-tala za kosu, za rep iudarala me, glavorn,o tablu. Danilo je, zajedno smo bili u ud-onid, to je ona SestogodiSnja skola, govo-rio majci da we nece da ide u skolujerudteljica bije Danieu. I, luda, Danilo po-sle je isao da je traZi u Madarsku, i nasao jeZivu. Njegaje tjerala da Cisti kokosinjac, Pase napuni, od kokosi, vasi, Kad je dolaziokud, tesko se to oCisti. I to sve sarno zatosto smo bili jevrejskog porekla.

Bolnica Danilo I na Cetinju. 2002.foto Anita Gardasevic

Dobri, nisu nas dirali, ali su imali nekudistancu.

Koji si predmet najwe voljela?Nijedan Crtanje.A kad si pocela?Prije skole, naravno ... Kad sam upisa-

la Urnjetnicku, imala sam divne radove.Sve smo stavili ujedan platneni kofer. Svesam te radove izgubila Danilo mije rekaojednom: "Hajde donesi radove," "Izgubilasam." Danilo je poludio, grdio me. Tjeraome da idem u podrum da trazim, Ne vri-jedi, izgubila sam. Imala sam akvarele, i li-jepo sam radila akvareL

Miliea nije poboljevala tame uKerkabarabasu?

Ne. Miliea kao daje eekala da dade naCetinje. Onda se razboljela ikraj. Bila jezdrava, zdrava Citave noci je plela onedzempere pri lampi, One lampe na petro-lej. PetroIejke. I dode i razboli se. Nikadase vise nije digla. Svasta sam vidjela kadsam bila kod nje u bolnici, To je strasno,

Bolniea se kred, ona u komi ija sjedim po-red nje. Ona u komi, prica potpuno nepo-vezano. Ja sjedim. idem. Kafu one zene naulici: ona mala MiliCina blijeda, blijeda. ci-jelu nockod majke u bolnid, Tamo u Ma-darskoj svako vece se molila: "Ne daj miboze teske bolesti", i bogjoj bas tako dao.Mi se nismo molili. Danilo ija Ona je mo-lila ikrstila se i za nas i za nju.

Kao skelet je bila, Zivi skelet kad je umr-la Dvaput su joj operisali kicmu, Mislili suda ima tumor na kicmi, Tacno se sjecamonog reza krivog i od tada we nije mo-gla da prohoda

Mala fusnota: Na Cetinju smo radi-li Kralja Ibija 2002, Petar Bofovic, VarjaDukic. Slobo Milatovic, Ljubo Durkovic,djevojke sa akademije. gao sam, pone-kad, kod Dragicevica, jo§ je bila Ziva Kiso-va ujna, iKisova braca od ujaka Brankoi Mi§o. Pi tao sam gospodu Dragicevic ukojoj sobi je bolovala Miliea. Broj sest naspratu. Kaze, Danilo je isao svaki dan kodMilice. Bolniea "Danilo I" lidla je na velikoSejkino skladiSte.lnstrumenti - razbaca-ni, memla, zastori, velike lampe u opera-cionoj sali, reflektori, fioke, istorije bole-sti, po hodnidma, po sobama, u kaneela-rijama, snimci, rendgenski snirnci, nije seponegdje ni mogio prod, Bio sam u ope-racionoj sali, u sobi u kojoj je Iezaia Mi-liea Ima tu stotine snimljenih fotografi-ja. Anka Gard~evic napravila je izlozbuu Budvi, u vreme razgovora 0 Kisovomdelu, To je bilo pre 12, 13godina.

Sa1a u kojojje operisana Millea KiA... Soba u kojojje umrla ...

19. februar 2015. VWE"'E

1Danica opet:Ru~avali smo u odredeno vrijeme i sje-

dimo svi za stolom. Eduard je bio strasnootmjen. Tada vee nije isao na posao. on jebio star. Ustvari. radio je onaj njegov redvoznje, Sjedi za stolom. To je isto kao ma-tematicar, Mora da izracuna kad se "kri-~ju" vozovi To su bili dugacki papiri pase preklapaju. Danilo je to uzeo. Ne znamgdjeje to.,

Voljeli smo da putujemo vozom. Od Ncrvog Sada do Subotice nesto je malo Isao.Danilo, odmah. We: "Jasam gladan.," Aja odugovlacim da sto kasnije jede da nebude posle opet gladan. Onda su se jeleobicno pecene kokoske. Seljaci slanine. aovi iz grada kokoske,

Milica je znala da se Eduard nscevratiti?

Znala je i mi smo znali Rekao je dovi-denja kad je odlazio. Zna~ da je bacio pi-smo iz vagona Rekao postenom nalazacu;"Ko nade ovo pismo da po~je mojoj Zenii djeci," To je posljednje bilo. Ne sjeeam seko je doneo pismo. Mogao ga je bacitL Ni-sta pisalo je: "Odlazim i necemo se viSe ni-kada vidjeti"

Eduardje nosio sivo odijelo. Isto sive d-pele ...Kod Jevrejaje bilo ...ako je neka ser-pa za mlijeko, same je za mlijeko, za mesoje same za meso. Uopste se nisu mijesaleserpe za drugajela

Jesu li zamjerali ovi sa Cetinja Milici ~tose udala za Eduarda?

N e znam. Milica se divno nosila. Sje-cam se jedne haljine sive, kombinovana

sa bordo. Od svi-Ie. Od istog mate-rijala pleteni kais.Ko joj je to §o, bogte pita. Siva svila.divna ... kornbina-cija sa bordo. Njihdvoje su izlazi-li, dok nije dosaorat...

Eduard je saGavanskim igraosah, On je imaojednu lijepu cer-ku koja je imalapadavicu. Odjed-nom je uhvatilakod nas ta padavi-ca. Iskoluta ocima,pjeni, digla ruke i

...injen grob

VREME 19. f.bruar 2015.

noge kao da umire. Majka je polivala vo-dom dok nije dosla svijesti Bice da je ima-la 20, 25 godina.lijepa ..Edit;

Eduard i Gavanski su znali dugo da igra-ju sah, Kad igraju, niko nije smio da pro-govori, a ne da pride. Divan, veliki sah,Gdje su ga kupili, nabavili, u to doba, neznam, Ne, oni nijesu pricali niSta kad igra-ju. Samo 0 sahu Borili su se ko ce pobije-diti Teska borba, Nisu se peckali. Eduardse radovao kad dobije.

Milica je §la i plela Sjecam se divne su-knjice sa bretelama 1to se sjecam, Danilonije voleo da se kinduri kad je bio dijete. Mismo se bili,Ja sam njega tukla Jednom samga gadala lenjirom Ovdje sam mu posjekla(pokazuje na obrvicu). Bite da smo se po-svadali Ja rekoh, izbila sam mu oko. Krvlipti Lele...1kako stavi ruku ovako, presta-de ...Eduard i Milica su bili negdje vani, i janjemu kaZem: "Nemoj slu~ajno red Milicida sam te udarila' Nije rekao. Rekao je da jepao i da se povrijedio. Bioje bolji od mene.VidiS kako nije htjeo da me oda,

Jedan decko mije svirao ispod prozo-ra. Zvao se Reze. Donio mi je bijeli .. kaomale bijele ruzice, ne znam kako se zove tocvece, Napravio kao vijenac i ubacio krozprozor. Znala sam da mu se dopadam. Nesjecam se da li se on meni dopadao. Po-sle sam virila kroz prozor kad je otisao,vidjelasam

Imala sam drugaricu na Cetinju. Jed-nu prvu komsinicu Maljevic ijednu Ku-sovac. Ljubicu. Danilo je bio 'sa svakim",On se brzo sprijateljivao. Nismo bas dobrogovorili srpski kada smo dosli na Cetinje.

Kad je Danilo bio mali, jesi ga nestoudla?

Ne.Jesi proCitala onu pjesmu 0 majci?Jesam,Risto (ujak) je nasao pa me zvao da

prodtam,Kadje bilaobjavljena?Ne. U rukopisu. Risto je nasao u njego-

vim onim fasciklama Obicne, kartonske,vise sveske .

• 44

Jel Danilo isao u bolnicu?Isao je,~ta si najvise volela da crtas?Pejzaf.Kad tije Millea rekla da treba da drZi~

svijecu?Kakvu svijecu?Pa, one da zapalis svijecu kad ti neko

pjeva ispod prozora?Ah, da .. Ne svijecu, nego sibicu da za-

palis, Bacis, kao da znas da je to serena-dazatebe.

~taje pevao?Od'kle znarn. N esto madarski; Za~to je

bog stvorio ljubav ....

KOVIN

Hteo sarn da napravim malu antologijupesarna 0 februaru. I jedna pesma MarineCvetajeve pretvorila se. kao voda u vino, uepitaf za Eduarda Sarna, pred njegov od-lazak, vecno putovanje:

Vreme da seskida cilibar kamenjeVreme da sereenik menjaVreme da se gasi fenjerIznaddveri

Februar, 194L

Nestala je iz moje biblioteke Spome-niea ...bolniee u Kovinu i to je pojacavalomoju nervozu. Pa sam, iz besa, mrmljaopesmu Deie Kostolanjija februar:

Bledi srebrni prah prhnuo na diveceostxo zimsko jutro: inje, mroz i muk.Kao kad s ruku zbaeimo tople rukaviee,aj, boli rona, ko kad nas ujede vuk.

Spomenieaje u biblioteckom fondu Ma-tice srpske, Narodne biblioteke Srbije, uBiblioteci'Vuk Karadzk" u Kovinu., BiramKovin, mozda cu u bolnickom vrtu nadkestenove. SunCani 11. februar, u kovinskojbiblioted obradujem se fotografiji Kazans IOZacembolesnikom i tekstu 0 arnbulan-ti ipovredama ... Odlazimo Jasna ija doBolniee. Portir na ulazu.ljubazan, ali We

da snimanje moze da odobri sarno uprav-nik bolnice. A upravnikje otisao, Vracamose preko Mramorka SIeve strane ravni-ea je ljubicastoplava ioblak s likom labu-da. Horizont je tako blizu i beskrajno da-leko. Zato volim ravnicu. ta oholost mamina ronjenje na dah po pustL

U Beogradu nalazim telefon upravnikabolniee, Zeljka Rodica Kaze mozemo dodu petak, 13. februara.

Vec posle tri red, igramo dupli pas.Otmen gospodin kaze da ZivLZive u Ko-vinu od 1960. Da je kao decak kroz reset-ke bolnice uskakao u bolnicki krug i igraofudbal s padjentima gao je u kino, u bol-nici, I tu ide prica 0 bolesnidma i lekari-rna. Tu ima prica i prica ...Redic kaze dajeu boInid kao lekar proveo 30 godina: Imatujedna zena koja Zivi u bolnici od 1932,jesarn Iidobra CUO, da, mozda se ona secaEduarda Sarna ...

Silazimo u bolnicku bastu, kaie dok-tor da bolniea ima svoju pekaru, poka-zuje hladnjak (da se u vreme suncanicecovek skloni u hlad, ..) kojije sacuvao isti

B.K. na dubrutu dokumentacija 0 istorijamaboles« pacijenata bolnice DilIliJo Ina Cetinjufoto AI k Card<.

oblik kao u vreme gradnje austrougarskekasarne.

Pitam da li ima neki kesten u vrtu."Nema,"

Najednoj klupi, bez naslona, u bolnic-kom mantilu sedi mlad covek. Lice ne sun-eu: dva oka kao razjapljena celjust... Ro-die nam pokazuje zensko odeljenje C, s ta-blom iz vremena osnutka boIniee. I zvonokoje je nekad pozivalo bolesnike na objed,na pocinak. Zvono nije vise na istom mje-stu ... I cujem zvono kako se kikoce ...Na-pravili smo pun krug, ina kraju klupa snaslonom, jedina klupa s naslonom. Je-dina preZivela klupa iz vremena pre onograta ...Znam daje to ona klupa, klupa nakojuje seo Eduard Sam, posto je bade bri-tvu u travu. A kako ja to znarn? O,ja to do-bro znarn. Mislim, ne mislim, postali smoprijatelji dr Zeljko Redic i ja

Vratili smo se u Beograd. Nista mi seu eseju nije otvaralo, gotov sarn da odu-stanem, mada partizan(i) nikada ne odu-staju., Nema dana da neko vecnost svojune izgubi, sapce ~imborska ..Vee.davno je

prosla ponce, 14. februar: na sto-palima trnd, u Kovinu sam, sadznam, u boIniCkom krugu, usao ukorak, u stope Eduarda Sarna Ustope od besanice,stope od obIa-ka, Stope, pepeo. Prsti se jos nisuosusil; od Kisova mastila. Bun-cam ... ill: Nije dobro stajati stal-no pred samim soborn. To je An-tonen Arto u pismu, Pisma iz lud-nice,Gastonu Ferdijeru, Rodez, 9.februar 1944.

ZIVOT, IEBRUAR

KiS ill Februarska oda. U odelj-ku 62, PeScanik, Kis opisuje jed-nu litografiju (to sarn vee negderekao ...) Stepenice zivota na ko-joj je predstavljen Zivotopis Edu-arda Sarna, illAndija Sarna, ili, ..

Deset godina, dvadeset godina,trideset... sedarndeset, osamde-set godina;

19. februar 2015. VlII'ME

"Pognut, pogrbljen, sa stapom u desnojruci ~ovekje zakorado na sledeCi stepe-nik. Na njemuje tamni kucni ogrtac, ve-zan oko struka, Podigavsi s mukom gla-vu, ~ovek se zagledao negde u daljinu ..:

'stap, kucni ogrtac ... Ma nikad. Sva-ki ~as ocekujern da se Danilo Kis po-javi, iza nekog ugla, na nekim vratimakao oluja, oluja s najijep~om Adamovomjabucicom.

~ je umro kao mladi, grof, Esterhazi:"...Gospodo, spreman sam ..Naglo se ispravi ... ~eljan da dovikne

toj pretecoj svetini dajedan Esterhazi nemoZe umreti tek tako ...

Tako je stao pod vesala ..Gospodo, stajao sam na dva koraka od

njega. pricao je u oficirskom rnanjezu.josiste veceri onaj ulan. .. Kada su mu stavilikonop oko vrata gledao je smireno u rukedzelata kao da mu vezuju broketnu ma-ramu, Dajem vam, gospodo, svoju casnuoficirsku rec,"

Ki~je vezbao smrt; Umro je kao BorisDavidovic ("Ne daj se pasjim snovima" inecemo se dati, partizani, zatocnici mri-jet naviknuti).

"Jednog ranogjutra krajem februaraNovski se vraca u svoju celiju iscrpljen nozadovoljan, sa redigovanim rukopisom. ..Rukopis je prekrajan i ~aran ispravkamaunesenim mastilom crvenim kao krv...Novski nestaje iz logora na neobjasnjivnadn ...tri dana se pobesneli i zapenjenivuqaci otimaju iz ~eli~ ogrlica, Cetvr-tog dana neki strazar ga otkri u blizinilivnice, zaraslog u bradu inalik na utva-ru, gde se greje uz veliki kotao u kojem setalofi tekuca ~ljaka. Opkolise ga i pusti-se vugake ...begunac je stajao na skelamaiznad kotla, osvetljen plamenom. Jedanse revnosni strazar poce penjati uz ske-Ie. Kad mu se ovaj priblizi, begunac skodu kljucalu tekucu masu i strazari videsekako nestade pred njiovim ocima, kako seizvi kao pramen dima gluv na zapovesti,nepokoran, slobodan oct vuqaka, oct hlad-noce, od vrucine, od kazne i od kajanja,"

VRIME 19. februar 2015.

Mladi, ~itajte Kisa i ne bojte se tvorova,tvorica, vuCjaka. vudca.Ilsica.Iisidca, hije-na. hijenicac lesinara.Iesinardca, ..kojota,kojotica, smrda, smrdibubica, bubusvaba- bubasvabica,

Ne znam kako se za ove tri decenijenisam setio jedne pesme Helderlina mi-sled na Borisa Davidovica: To je pesmaEmpedokle:

Ti trazi~ zivot, traZis, a navireSdna zemije plam bozanski itebi sja

Ti u fudnji punojjezeBacassedole, u oganj Etne

Danilo Kis je oganj Etne i nikad neznas ...

OGLASUJTE U KONDUKTERU

Prema pisanju beogradske Stampe zelj-ne spektakla i senzacija, Kis je viden u bl-feu "Lasta" kod JAT-a,16. februara, pio jelozu na gJadan stomak i Citao Jugosloven-ski iinternacionalni kondukter-autobu-ski, brodarski, zeleznicki, avionski ...Edu-ardaSama:

"Lutke za krojace ikrojadce,te konfekcije izraduje "Baby",Zagreb, Marticeva 31

Josif SvabVjestaCki oStra~Novi Sad, Kr. Petra II6(sa fotografijom poluotovoren brijac,

mozda Solingen, mozda Tabula Rasa. moz-da Monzon. mozda Benvenuti ..)

Oglasujte u Kondukteru

'Parisien"Osijek I, Prilaz 24 (kod zeljeznlcke

stanice)Vlasnik: S. Kon

Jedini moderni nocni etablismanSalonski orkestar! Barsko raspolozenjeOtvoreno kroz cijelu nodSolidne cijene!

Oglasujte u Kondukteru

Kovac JovanKrojaCki salon SuboticaPasiceva s

Autobuski prometZvornik - Srebrenica

Nezmedc JosipUmetni ostrac, trgovine celiene robeSubotica, PaSiceva 1

(fotografija malo vise otvorena britvamarke Stajls, Krirend, Brozovic, Dentile ...)

Fabricno stovariste bicikla imehaniear-ska radionica ENGL iDRUG

Novi Sad, Safankova 15, kr. Petra IT 26,Telefon 29-57

Novi restoran "Slavija"Osijek, Aleksandrova 6 (preko oct gL Po-

ste) Tel 455.Prvoklasna srpsko-nemaCka kuhinja

Skoplje: Hotel Srpski kraljTelefon br. 291

OglaSujte u Kondukteru

Lakovi za industriju, zanatstvo, trgovi-ne i domace potrebe, proizvodi

"Kopalitwerne"Geza Klein isinovi, Subotica

Metalna Industrija "Triumf" - Sarajevo,telefon 245, Fra Jukica 19

Izraduje sve vrste robe iz metala pouzorku ill crtezu u svojim odeljenjima: usopstvenoj levaonici, tokarstvu, bravar-stvu, limarstvu i u odeljenju za galvani-zaciju ipresovanje metala itd. ..

Hotel i restoranHranllovic"Kaptol"Zagreb, ViaSka uL 9 - Telefon 21-319Preporuca uredne, Ciste u Zagrebu

najjeftinije sobe, prvorazredna kuhinja,sve specijalitete, izvrsna vina, Budevac-kopivo!

Oglasujte u Kondukteru

I tako ufiva Ki~ 16. februara u bifeu"Lasta" u lirskim minijaturama EduardaSama ...Vreme je reklamno. Vreme ustvi,Ovde se, sve, ranije smrkava,

Smrt fasizmulJugoslovenska omladino, Citajte Dani-

la Kisa ibolovacete, Zivecete do/od veCitemladosti. ,-r

45