idppo ravno_knjiga 1

HERCEGOVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA

OPĆINA RAVNO

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA OPĆINE RAVNO

za period od 2007. do 2017. godine

PROSTORNI PLAN KNJIGA I – TEKSTUALNI DIO studeni 2011.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA OPĆINE RAVNO

za period od 2007. do 2017. godine

PROSTORNI PLAN

Nosioc pripreme izrade Izmjena i dopuna PPO RAVNO: OPĆINA RAVNO Nosioc izrade Izmjena i dopuna PPO RAVNO: ecoplan d.o.o. Mostar 88 000 Mostar. Dr. Ante Starčevića 3 Tel/fax: +387 36 397‐400; 397‐410 e‐mail: eco‐plan@eco‐plan.ba www: eco‐plan.ba

Stručni planerski tim: Odgovorni planer: Borislav Puljić, dipl.ing.arh. Prostorni planeri i suradnici: Borislav Puljić, dipl.ing.arh.

Nada Komadina, ing.arh.

Mirjana Laganin, dipl.ecc.

Danijela Mandić, dipl.ing.građ

Marko Trogrlić, dipl.ing.građ

Mirko Kožulj, ing.građ.

Mirela Šetka Prlić, dipl.ing.građ.

Anđelka Mikulić, dipl.ing.građ.

Martina Penava, dipl.ing.arh.

mr.sc.Ivan Antunović, dipl.ing.geol.

Mijo Terkeš, dipl.ing.el.

Tomislav Marić, dipl.ing.građ.

Miroslav Lasić, dipl.ing.građ.

Broj projekta: 07‐10/235

Direktor ecoplan d.o.o.: Borislav Puljić, dipl.ing.arh.

Mostar, studeni 2011.

Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Ravno za period od 2007. do 2017. godine

ecoplan d.o.o. Mostar studeni 2011. I

SADRŽAJ KNJIGA I 1. UVOD 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

2.1 Opći ciljevi prostornog razvoja 2.2. Posebni ciljevi prostornog razvoja

3. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

3.1. Demografski razvoj 3.1.1. Djelovanje na demografska kretanja 3.1.2. Projekcija broja stanovnika

3.2. Projekcija prostornog razvoja naselja (organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora)

3.2.1. Naseobinska strukturna mreža i hijerarhija naselja 3.2.2. Osnovna namjena i korištenje prostora 3.2.2.1. Prostori namijenjeni za gradnju 3.2.3. Osnovni prostorni pokazatelji

3.3. Sektorske prostorne projekcije

3.3.1. Korištenje poljoprivrednog zemljišta 3.3.2. Korištenje šuma i šumskog zemljišta 3.3.3. Korištenje, zaštita i tretman voda

3.4. Projekcija razvitka gospodarstva 3.4.1. Razvoj gospodarstva i osnovni nositelji razvitka

3.4.1.1. Poljoprivreda i stočarstvo 3.4.1.2. Turizam 3.4.1.3. Proizvodno prerađivačke i ostale uslužne djelatnosti

3.4.2. Prostorni razmještaj gospodarskih aktivnosti 3.4.3. Ocjena gospodarske aktivnosti sa stanovišta utjecaja na okoliš

3.5. Projekcija razvitka društvene infrastrukture

3.5.1. Bilansi potreba po društvenim djelatnostima 3.5.1.1. Predškolski odgoj 3.5.1.2. Školstvo 3.5.1.3. Zdravstvena i socijalna zaštita 3.5.1.4. Sport i rekreacija 3.5.1.5. Kultura 3.5.1.6. Javna uprava

3.5.2. Prostorni razmještaj sadržaja društvenih djelatnosti

3.6. Projekcija fizičke infrastrukture 3.6.1. Cestovni promet 3.6.1.1. Autoceste

3.6.1.2. Magistralne ceste 3.6.1.3. Regionalne ceste


ecoplan d.o.o. Mostar studeni 2011. II

3.6.1.4. Lokalne ceste i javne staze 3.6.2. Željeznički promet

3.6.3. Pošta i telekomunikacije 3.6.4. Projekcija razvitka energetike

3.6.4.1.Elektroenergija – proizvodnja 3.6.4.2. Elektroenergija – prijenos 3.6.4.3. Korištenje alternativnih izvora energije

3.6.5. Vodoopskrba 3.6.6. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

3.7. Projekcija razvitka komunalne infrastrukture

3.7.1. Kratki presjek postojećeg stanja 3.7.2. Upravljanje otpadom 3.7.3. Upravljanje grobljima

3.8. Zaštita

3.8.1. Zaštita povijesnog naslijeđa 3.8.2. Zaštita prirodnih rijetkosti 3.8.3. Područja posebnih uvjeta korištenja (nivoi intervencije u prostoru) 3.8.4. Zaštita voda 3.8.5. Zaštita izvorišta pitke vode 3.8.6. Zaštita od erozije 3.8.7. Zaštita prostornih vrijednosti (tlo, zrak, krajobraz, ekosustav i sl.) 3.8.8. Zaštita od potresa 3.8.9. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja 3.8.10. Minska polja

4. MJERE I SMJERNICE ZA REALIZACIJU PLANA

4.1. Obvezatnost plana 4.2. Provođenje plana i kontinuitet planiranja 4.3. Mjere i aktivnosti u oblasti zemljišne politike 4.4. Mjere i aktivnosti u građenju i stambenoj politici 4.4.1. Objekti unutar urbanih naselja 4.4.2. Objekti u ruralnim naseljima 4.5. Mjere i aktivnosti za zaštitu prirode i životnog okoliša 4.6. Praćenje i ostvarivanje plana

5. PRILOZI – KARTOGRAMI M 1:100 000

1. Veličinska struktura naselja i društvena infrastruktura

2. Nivoi intervencije


ecoplan d.o.o. Mostar studeni 2011. III

KNJIGA II I KARTOGRAFSKI PRIKAZI M 1:25 000 SINTEZNI PRIKAZ KONCEPTA PROSTORNOG UREĐENJA

1. Osnovni koncept namjene i korištenja prostora 2. Infrastruktura 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora 4. Sintezni prikaz korištenja prostora

II PROSTORI/POVRŠINE ZA UREĐENJE NASELJA M 1:2 500

1. Građevinsko područje naselja Baljivac 2. Građevinsko područje naselja Belenići 3. Građevinsko područje naselja Bjeljave 4. Građevinsko područje naselja Bobovišta 5. Građevinsko područje naselja Brestica 6. Građevinsko područje naselja Brijeg 7. Građevinsko područje naselja Cicrina 8. Građevinsko područje naselja Čavaš 9. Građevinsko područje naselja Češljari 10. Građevinsko područje naselja Čopice 11. Građevinsko područje naselja Čvaljina 12. Građevinsko područje naselja Dužica 13. Građevinsko područje naselja Dvrsnica 14. Građevinsko područje naselja Gaic 15. Građevinsko područje naselja Glavska 16. Građevinsko područje naselja Golubinac 17. Građevinsko područje naselja Gorogaše 18. Građevinsko područje naselja Grebci 19. Građevinsko područje naselja Ivanica 20. Građevinsko područje naselja Kalađurđevići 21. Građevinsko područje naselja Kijev Do 22. Građevinsko područje naselja Kremena Njiva 23. Građevinsko područje naselja Kutina 24. Građevinsko područje naselja Nenovići 25. Građevinsko područje naselja Nevada 26. Građevinsko područje naselja Orah 27. Građevinsko područje naselja Orahov Do 28. Građevinsko područje naselja Orašje Popovo 29. Građevinsko područje naselja Paraunići 30. Građevinsko područje naselja Pećina 31. Građevinsko područje naselja Planjak 32. Građevinsko područje naselja Prosjek 33. Građevinsko područje naselja Rapti Bobani


ecoplan d.o.o. Mostar studeni 2011. IV

34. Građevinsko područje naselja Ravno 35. Građevinsko područje naselja Rupni Do 36. Građevinsko područje naselja Slavogostići 37. Građevinsko područje naselja Slivnica Bobani 38. Građevinsko područje naselja Slivnica Površ 39. Građevinsko područje naselja Sparožići 40. Građevinsko područje naselja Strmica 41. Građevinsko područje naselja Šćenica Bobani 42. Građevinsko područje naselja Trebinja 43. Građevinsko područje naselja Trnčina 44. Građevinsko područje naselja Turkovići 45. Građevinsko područje naselja Uskoplje 46. Građevinsko područje naselja Velja Međa 47. Građevinsko područje naselja Vlaka 48. Građevinsko područje naselja Vojevići 49. Građevinsko područje naselja Vukovići 50. Građevinsko područje naselja Začula 51. Građevinsko područje naselja Zagorac 52. Građevinsko područje naselja Zagradinje 53. Građevinsko područje naselja Zaplanik 54. Građevinsko područje naselja Zatmorje 55. Građevinsko područje naselja Zavala

KNJIGA III – Odluka o provođenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Ravno KNJIGA IV – Knjiga priloga


ecoplan d.o.o. Mostar studeni 2011. ‐ 1 ‐

1. UVOD

Prostorni plan općine predstavlja strateški planski dokument kojim se vrši usklađivanje svih aktivnosti i procesa te održavanje i razvijanje povoljnih uvjeta za život i rad ljudi na njenom području s ciljem osiguranja funkcionalnog korištenja zemljišta, uz zaštitu okoliša te očuvanje estetskih i kulturnih vrijednosti prostora. Stoga se koncept razvoja prostora temelji na principima održivog razvoja.

Odlukom Općinskog vijeća Ravno o pristupanju izmjenama i dopunama Odluke o usvajanju

Prostornog plana Općine Ravno (OV‐74/09) pristupilo se aktivnostima na izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Ravno za period 2007‐2017.

Nakon provedenog javnog nadmetanja poduzeće „Ecoplan“ d.o.o. Mostar je 12. srpnja 2010.

godine s Općinom Ravno zaključilo Ugovor o pružanju usluga na izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Ravno. Navedenim Ugovorom, ali i zakonskoj regulativi definirani su međusobni odnosi u pogledu pripreme i izrade Plana, te je poduzeće „Ecoplan“ imenovano za Nositelja izrade, a Općina Ravno za Nositelja pripreme Plana.

Projektnim zadatkom za izradu predmetne dokumentacije istaknuti su razlozi o potrebama

izmjena i dopuna, odnosno noveliranja Plana. Na taj način su u Plan uneseni podaci o aktivnostima koje su uslijedile u periodu od usvajanja Plana 2007. godine, a imaju značajan utjecaj na prostor i razvoj Općine.

Novelirana Prostorna osnova usvojena je na sjednici Općinskog vijeća Ravno održanoj 28.

veljače 2011. godine.



2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

(preuzeto iz Prostorne osnove)

Na osnovu proučenosti svih prirodnih, kao i ljudskom rukom stvorenih uvjeta na prostoru Općine Ravno, popisani su svi potencijalni resursi u obje spomenute sfere. Nakon obavljenih analiza i procjena mogućnosti prostora sa svim njegovim prirodnim osobinama i resursima, a u suradnji sa nositeljem pripreme, Općinom Ravno utvrđen je prijedlog ciljeva ovog Plana.

Ciljevi su utvrđeni za planski period, a zajedno s izvršenim istraživanjima predstavljanju podlogu za izradu projekcije. Ciljevi plana se sastoje od općih i pojedinačnih.

2.1 Opći ciljevi prostornog razvoja

Opći ciljevi predstavljaju strateška opredjeljenja razvoja Županije/Kantona i države, kao i međunarodna opredjeljenja, preporuke i pravila utvrđena brojnim konvencijama koje su ratificirane u BiH. To su konvencije OUN, Vijeća Europe i drugih tijela. Okvir za uspostavu općih ciljeva prostornog uređenja su i zakoni koji se moraju primjenjivati, a doneseni su na području BiH, FBiH, HNŽ/K. ovdje navodimo neke od njih:

− Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (Sl. Novine F BiH br. 02/06, 72/07, 32/08, 4/10)

− Zakon o prostornom uređenju HNŽ/K (Sl. Novine Županije/kantona br. 4/04)

− Zakon o vodama (Sl. Novine F BiH br. 70/06)

− Zakon o cestama Federacije BiH (Sl. Novine F BiH br. 12/10)

− Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl. Novine F BiH br. 57/09, 4/10)

− Uredba o šumama (Sl. novine F BiH br. 83/09, 26/10, 38/10)

− Zakon o zaštiti okoliša (Sl. Novine F BiH br. 33/03)

− Zakon o upravljanju otpadom (Sl. Novine F BiH br. 33/03)

− Zakon o zaštiti prirode (Sl. Novine F BiH br. 33/03)

− Zakon o zaštiti zraka (Sl. Novine F BiH br. 33/03, 4/10)

− Zakon o električnoj energiji (Sl.Novine F BiH br. 41/02)

− Zakon o komunikacijama (Sl. Glasnik BiH, br. 31/03, 75/06)

− Zakon o zaštiti prirode HNŽ/K

− Zakon o zaštiti zraka HNŽ/K

− Uredba o jedinstvenoj metodologiji izrade dokumenata prostornog uređenja (Sl. Novine F BiH br. 63/04, 50/07)

− Podzakonski akti (uredbe, pravilnici i sl.) za sve citirane zakone čije je donošenje u nadležnosti izvršnih organa vlasti.

2.1.1. Zajednički ciljevi iz prostornih planova višeg reda (Županije i Federacije) koji se trebaju prenijeti kao opći ciljevi višeg reda

U tijeku je izrada Prostornog plana Hercegovačko ‐ neretvanske Županije/Kantona, kao i Prostornog plana Federacije, čiji ciljevi još nisu izrađeni, što predstavlja veliko ograničenje u izradi



plana Općine Ravno. Međutim, ti ciljevi trebaju biti podudarni sa strateškim međunarodnim i državnim konvencijama i sporazumima koji su izloženi u sljedećoj točki.

2.1.2. Implementacija strateških državnih i međunarodnih konvencija kao podloga uspostavi općih ciljeva

Budući još nisu doneseni planovi višeg reda, opći ciljevi se trebaju temeljiti na državnim i kantonalnim strategijama razvoja, kao i međunarodnim preporukama utvrđenim u brojnim konvencijama i savjetima OUN‐a, Vijeća Europe i drugih tijela, kao što su:

Strategija razvoja BiH do 2015. godine; Milenijumski razvojni ciljevi u BiH 2015., Izvještaj o humanitarnom razvoju, 2003. godina; Analiza aktualnog stanja i mogućnosti razvoja privrede HNŽ/K, 2009. godina; Studija ugroženosti – ranjivosti prostora HNŽ/K, 2009. godine; Konferencija OUN‐a o okolišu i razvoju Rio De Janeiro 1992. godine (usvajanjem „Agende

21“); Zaključci konferencije u Alborgu (operacionalizacija „Agende 21“) 1994. godine; Konferencija o stanovništvu i razvoju, Kairo 1995. godine; Konferencija Ujedinjenih Naroda o gradu (uspostavljanje Habitat Agende) u Istambulu 1996.

godine; Niz ostalih dokumenata koji određuju pravce razvoja šireg područja.

Međunarodni ugovori, konvencije i protokoli kojima je BiH pristupila ili izvršila ratifikaciju,

a koji se odnose na prostor i njegovu zaštitu i čija primjena u funkciji uspostavljanja ciljeva je obvezujuća1: ZRAK

• Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima, Ženeva, 1979. godine (stupila na snagu: 16.03.1986) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 11/86)

• Protokol uz Konvenciju o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. godine, o dugoročnom financiranju programa suradnje za praćenje i procjene prekograničnog prijenosa zagađujućih tvari u zraku na velike daljine u Europi (EMEP), Ženeva, 1984. (stupio na snagu: 28.01.1988.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/87)

• Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, Beč, 1985. (stupila na snagu: 22.09.1988.) (Sl. list R BH 13/94, S. list SFRJ MU 1/90)

• Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač, Montreal, 16. septembar/rujan 1987. godine. Stupanje na snagu: 01.01.1989. godine (Sl. list SFRJ, MU 16/90)

• Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, Rio de Janeiro, 1992. godine (stupila na snagu: 21.03.1994. godine) (Sl. glasnik BH 19/00).

1 Podaci su preuzeti sa INTERNET stranica Ministarstva zaštite okoliša i turizma, Federacije BiH



PRIRODNO NASLJEĐE

• Međunarodna konvencija o zaštiti biljaka, Rim, 1951. godina (stupila na snagu: 03.04.1952.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 11/86)

• Konvencija (UN) o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 1992. godine (stupila na snagu: 29.12.1993. godine) BiH pristupila 26.08.2002. godine, ratificirana 04.10.2002. godine

• Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, osobito kao stanište ptica močvarica, Ramsar 1971. nostrifikacija o sukcesiji 2001. godine

• Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Pariz, 1972. godine. Stupanje na snagu 17.01.1963.

• Međunarodna konvencija o zaštiti ptica, Pariz, 1950. godine. Stupila na snagu 17.01.1963. godine

VODA

• Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj upotrebi rijeke Dunav (Konvencija o zaštiti rijeke Dunav), Sofija 1994. godine; Predsjedništvo BiH na 64. sjednici održanoj 08.12.2004. godine, donijelo Odluku o ratifikaciji, koja je objavljena zajedno sa tekstom Konvencije, u Sl. glasniku BiH – Međunarodni ugovori, 01/05 od 25.01.2005. godine

• Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja, od 16.02.1976. godine, Barcelona. Stupanje na snagu: 1978. godine (Sl. list SFRJ MU, br 12/77)

• Protokol o zaštiti Mediterana od zagađivanja sa kopna, Atena, 1980. (stupio na snagu: 17.06.1983.) Modificiran u Syrakusi (Italija) 1996. (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 1/90)

• Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti Mediterana, Monako, 1996. (stari naziv Protokol o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora, Ženeva, 1982.) (stupio na snagu: 23.3.1986.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 9/85)

• Međunarodna konvencija o sprječavanju zagađivanja mora naftom, London, 1954. (stupila na snagu: 26.07.1958.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/85) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 60/73, 53/74)

• Međunarodna konvencija o zaštiti od zagađivanja sa brodova, London, 1973. (stupila na snagu: 02.10.1983.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/85).

OTPAD

• Bazelska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju, Bazel, 22.03.1989. (stupila na snagu: 05.05.1992.) (Sl. glasnik BH 31/00)

• Dopuna Bazelske konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju, Brisel, 1997.

TLO

• Konvencija UN o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i /ili dezertifikacijom, posebno u Africi, Pariz 14.10.1994. godine. Stupanje na snagu: 26.12.1996. godine (BiH pristupila 26.08.2002. godine, ratificirana 04.10.2002.godine, Sl. glasnik BiH 12/02))



2.1.3. Implementacija strateških državnih i međunarodnih konvencija kao podloga uspostavi općih ciljeva

Primjenom propisanih principa pri planiranju i korištenju prostora, te razvojem društvenih odnosa okrenutih čovjeku, kao glavnom čimbeniku u procesu razvoja društva osigurat će se uvjeti za održiv razvoj i povećanje životnog standarda uz istovremeno racionalno korištenje prostora. U tom smislu je potrebno izdvojiti građevinsko zemljište, zadržavati naselja u postojećim granicama i izbjegavati njihovo usitnjavanje te štititi kvalitetne poljoprivredne i šumske površine. Potrebno je posebno štititi biljne i životinjske zajednice. Racionalnim i odgovornim odabirom prostora za izgradnju industrijskih kapaciteta i zona posebnih namjena potrebno je postići uravnotežen odnos ovih površina prema prirodnom krajoliku i zdravom okruženju. Kontroliranom i tehnološki prihvatljivom eksploatacijom mineralnih sirovina potrebno je osigurati potpunu obradu deponija i materijalnih rovova, tj. njihovo pretvaranje u kultivirane poljoprivredne ili šumske površine.

2.1.4. Planska opredjeljenja trebaju osigurati održivi razvoj Općine

Osnovu održivog razvoja društva sačinjavaju sloboda i pravo ljudi da odlučuju o razvoju, obveza vlasti da potiče inicijative i inventivnost građana te da osigurava uvjete za njihovo obrazovanje i usavršavanje, održivo korištenje prirodnih resursa uz istodobno očuvanje prirodnih vrijednosti, brigu o budućim naraštajima i sl. Dakle, potrebno je osigurati takve uvjete kojim će se provoditi stalna briga o čovjeku i njegovoj reprodukciji, odnosno o zadovoljenju njegovih fizičkih i intelektualnih potreba u zdravom okruženju i potpunom suglasju s prirodom. Također je potrebno utvrditi zakonske i normativne okvire kojima će se osigurati dugoročan razvoj i kvalitetan život uz racionalno i održivo korištenje prirodnih bogatstava. Poticaje u obliku tehnološkog razvoja potrebno je normativno regulirati na način da je obvezno saniranje prostora i poštivanje zaštitnih mjera. Gradnju na nestabilnim površinama potrebno je zabraniti, a potom pristupiti pošumljavanju i sličnim mjerama sanacije ovih površina. Jedan od vrlo važnih aspekata budućeg razvoja je i osiguranje dovoljnih količina pitke vode, za čiju kvalitetu je, između ostalih, bitan i kvalitetan rad komunalnih službi, stoga je odvođenje i kvalitetno zbrinjavanje tečnog i krutog otpada važan preduvjet održivog razvoja. Zaštita okoliša uz očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa trebaju biti načela budućih generacija.

2.1.5. Izgradnjom Općine postići balansirani socijalno – ekonomski razvoj

Prirodni i stvoreni uvjeti na prostoru Općine Ravno upućuju na zaključak da se potpunijim i osmišljenijim iskorištenjem istih, uz primjenu modernih tehnologija, mogu postići znatno veći rezultati u materijalnom razvoju. U prilog ovoj tvrdnji stoji činjenica da je Općina zbog svog geografskog i klimatskog položaja u mogućnosti znatnog iskorištenja snage vjetra i sunčeva zračenja u energetske svrhe, a osim toga posjeduje i značajne mineralne sirovine – odnosno kvalitetan kamen, kvalitetno poljoprivredno zemljište, te speleološki fenomen Vjetrenicu. Značajnu komponentu gospodarskog razvoja čini izgradnja namjenskih turističkih naselja i turistička djelatnost.

Općenito razvoj treba usmjeriti prema znanju, globalnim informatičkim sustavima i poduzetništvu, te težiti povezivanju sa sukladnim gospodarskim subjektima iz šireg okruženja.

Usporedo sa neophodnim ekonomskim razvojem koji je imperativ, potrebno je osigurati sve elemente socijalnog i društvenog razvoja. Kvalitetnu socijalnu politiku i osiguranu kvalitetu



socijalne usluge, zajedno sa zadovoljenjem svih društvenih potreba građana mora se osigurati iz viška ostvarenog ekonomskim aktivnostima. Generalno od nivoa usuglašenosti razvoja ova dva segmenta zavisi i nivo općeg blagostanja lokalne zajednice.

2.2. Posebni ciljevi prostornog razvoja

Posebni ciljevi prostornog razvoja Općine Ravno temelje se na analizi postojećeg stanja i procjeni mogućeg razvoja uz poštivanje općih zajedničkih ciljeva i planskih principa. Oni naročito podrazumijevaju:

Osiguranje uvjeta za povratak izbjeglog stanovništva, obnavljanje njihovih domova,

te komunalne i društvene infrastrukture, i zapošljavanje; Ujednačavanje uvjeta života u ruralnim naseljima sa uvjetima u općinskom središtu

uz kvalitetno rješenje prometne, vodoprivredne i energetske i telekomunikacijske infrastrukture sukladno lokalnim uvjetima i potrebama stanovništva. Treba težiti poštivanju europskih standarda;

Prenamjena postojećih, devastiranih gospodarskih objekata u Ivanici u djelatnosti

koje odgovaraju turističkoj namjeni i opsluzi turističkih objekata; Jače uključivanje prirodnih resursa u gospodarske aktivnosti, osobito bolje

iskorištenje energije vjetra i sunca u proizvodnji električne energije;

Osiguranje uvjeta za stjecanje znanja i kontinuiranog obrazovanja, pristup informacijama i istraživanjima prirodnih bogatstava i mogućnostima njihove eksploatacije;

Pokretanje inicijativa kod Elektroprivrede HZHB i predstavljajućih tijela Federacije

BiH da se kvalitetno prouči i razriješi problem plavljenja donjeg dijela Popova polja.

Solidarno sa susjednim općinama Čapljina i Neum podnijeti zahtjev za prekategorizaciju regionalne ceste R426 u magistralnu cestu Svitava – Brštenica – Hutovo – Ravno (Strujići). Ova cesta po svom položaju ima takav značaj.

Pripremiti zahtjev i osigurati donošenje odluke Vlade HNŽ/K za razvrstavanje

lokalnih cesta;

Aktivno sudjelovati u pripremi dokumentacije o prostornom položaju Jadransko – jonske autoceste čvorišta na križanju sa cestama R428 i M20. U tom cilju treba pismeno intervenirati kod Autocesta FBiH.

Osigurati uredno održavanje magistralne ceste M20 te regionalnih cesta R426 i

R428;



Nastaviti sa procesom uključivanja građana i donatora u financiranje radova na

poboljšanju stanja lokalnih cesta, a posebno ceste Zavala – Ivanica koja integrira prostore Općine.

Rješenje prikupljanja, sortiranja i transporta krutog otpada i njegovo zbrinjavanje u

regionalnom ili drugom pogonu

Studijsko proučavanje mogućnosti za razvoj turističke djelatnosti kako bi se iskoristili prirodni uvjeti i geoprometni položaj i pogodnosti lokacija Ivanica, Trebinja i Zavala (Orahov Do);

Stručnim analizama i studijama definirati konkretne lokacije za eksploataciju

ukrasnog i građevinskog kamena, kako bi se ta djelatnost uskladila sa zaštitom ostalih dijelova Općine.



3. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

3.1. Demografski razvoj Postojeće demografske karakteristike stanovništva Općine Ravno vode ka potpunom

pražnjenju prostora. Ukoliko se želi izbjeći nepovoljan trend kretanja stanovništva potrebno je spriječiti prisutnu depopulaciju uz pomoć iznalaženja zadovoljavajućeg modela gospodarskog razvitka.2

Jedan od najznačajnijih čimbenika društveno ‐ gospodarskog razvitka i korištenja prostora je

stanovništvo. Ocjena demografskih prilika na području Općine Ravno ukazuje na demografske poremećaje, jer područje karakterizira demografska starost, što u budućnosti ne može osigurati niti jednostavnu reprodukciju stanovništva.

3.1.1. Djelovanje na demografska kretanja Općina Ravno je izrazito depopulirajuće područje, pa se dugoročnim prognozama ne očekuje

povećanje broja stanovnika. Budući da domaće stanovništvo po svojim demografskim karakteristikama ne može osigurati pozitivan prirodni prirast, to se, po osnovu planiranih gospodarskog razvoja očekuje manji mehanički prirast. Da bi se spriječio daljnji negativan trend kretanja radne snage potrebno je ostvariti što viši stupanj njene iskorištenosti u uvjetima stvaranja novih radnih mjesta. Uzmu li se u razmatranje mogućnosti budućeg zapošljavanja u djelatnostima za koje Općina ima preduvjete, za pretpostaviti je da će u idućem razdoblju broj zaposlenih biti ipak veći. Realno je očekivati da će djelatnosti od ključnog značaja za gospodarstvo doživjeti porast zaposlenosti, pogotovo kroz poljoprivredu i turizam.

Planirana izgradnja turističke zone Ledenica će imati veliku ulogu u zaustavljanju negativnih

demografskih kretanja, jer se njenim uređenjem očekuje velika potražnja za radnom snagom koja bi radila u uslužnom sektoru. Na taj bi se način potaknula demografska obnova ruralnih naselja, podrazumijevajući pod tim osiguranje zaposlenja, skrb prema starom stanovništvu te stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva.

Isti učinak na stanovništvo u pogledu zapošljavanja i poboljšanja uvjeta života imale bi ostale

planirane gospodarske aktivnosti u oblasti poljoprivredne proizvodnje i drugih proizvodnih i uslužnih djelatnosti.

3.1.2. Projekcija broja stanovnika U studiji “Demografska kretanja i sustav naselja HNŽ” ustanovljeno je da je u danim

okolnostima razvojna projekcija Općine Ravno nepredvidiva. Veoma rijetko naseljena, s jakom dominacijom najmanjih naselja (po broju stanovnika) Općina je veoma sklona pražnjenju. Na drugoj strani postoji politički interes da se pražnjenje zaustavi i područje ekonomski rehabilitira. Koji od tih

2 Izvod iz Prostorne osnove Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Ravno



dva procesa će prevagnuti u budućnosti – nije bilo poznato u trenutku izrade spomenute Studije, te je u zaključku stanje ostavljeno nepromijenjenim.

Studijom “Analiza aktualnog stanja i mogućnosti razvoja privrede HNŽ” projiciran je izvjestan gospodarski rast ali je stanje u broju stanovništva i u planskom razdoblju ostalo nepromijenjeno u odnosu na bazni podatak. To znači da će stanovništvo Općine Ravno i u krajnjoj godini prognoze brojiti jednak broj svojih žitelja, 1391 stanovnik.

Promjene se jedino mogu očekivati u pogledu koncentracije stanovništva. Ukoliko se planirani razvoj ostvari, tada bi koncentracija stanovništva vodila rastu naselja Ravno i vjerojatno Ivanici (zbog blizine i gravitacionog utjecaja Dubrovnika).

3.2. Projekcija prostornog razvoja naselja

(organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora)

3.2.1. Naseobinska strukturna mreža i hijerarhija naselja

Općinu Ravno čini veliki, ruralni, očuvani prostor veličine 323 km². Analizom veličinske strukture naselja, jasno je da na prostoru Općine ne postoji niti jedno naselje urbanog karaktera (prema planerskoj kategorizaciji urbanih gradskih naselja IV najniža kategorija su naselja od preko 2 000 stanovnika) i da se radi o izrazito sitnim i nerazvijenim naseljima, o patuljastim selima (malim selima).

Slika 1. naselje Trnčina



Općina sveukupno broji 1391 stanovnika u 55 naseljenih mjesta, od kojih najviše stanovnika broje Ivanica (250), Ravno (244) i Trebinja (185). Naselja Ravno, Ivanica i Trebinja čine centralna naselja za nivoe njihovih okruženja, koja svojom ponudom funkcija prihvaćaju ostala naselja. Urbana oprema u navedenim centralnim naseljima zadovoljava dnevne potrebe stanovništva. Funkcije se svode na objekte namijenjene osnovnom obrazovanju, objekte namijenjene dnevnom snabdijevanju stanovništva, objektima servisa mjesne zajednice, sa prostorom za razne društvene aktivnosti, poštom, stanicom policije, kao i domom zdravlja.

Slika 2. naselje Trebinja

Kada govorimo o načinu stanovanja u Općini Ravno, govorimo o civilizacijskoj vrijednosti, o kontekstu, o ambijentu. Ne možemo govoriti o formi tradicionalne kuće tog podneblja, o specifičnostima lokalne arhitekture, budući je u tom smislu prepoznatljiva tek tradicionalna kamena kuća, karakteristična za šire područje Hercegovine i Mediterana.

Ipak, prisutna je tradicionalna morfologija izgradnje, „nakupine“ oko komunikacijskih pravaca, ali i tradicijska arhitektura u raštrkanim brdskim zaselcima Općine, za čiji opstanak ima vrlo malo izgleda. Oblik, zemljopisni položaj, vrijednosti i kvalitete prostora i okoliša djelomično su sačuvane, u svi budući koraci trebaju biti planirani imajući to u vidu. Vrijednosti takve forme naselja je neophodno detaljnije izučiti studijama i na taj način štititi posebnim uvjetima gradnje, i na tim principima dalje razvijati naselja.

Kako se za većinu naselja ne očekuje demografski porast, građevinsko područje mora biti svedeno samo na izgrađeni dio naselja (bez planiranih proširenja), dok se za naselja s pozitivnim trendovima razvoja i predviđenim demografskim porastom može planirati povećanje građevinskih



područja na neizgrađene dijelove naselja, što je slučaj u općinskom centru Ravno i naseljima Ivanica i Trebinja. U Ravnom se, pored postojećih 15,22 ha izgrađenog i 19,85 ha neizgrađenog zemljišta, planira proširenje od 27,56 ha, u Ivanici se pored 93,3 ha izgrađenog planira dodatnih 137,7 ha građevinskog zemljišta, dok se u Trebinji uz 26,18 ha postojećeg izgrađenog i 11,41 ha neizgrađenog, planira dodatnih 65,47 ha građevinskog zemljišta.

Bruto gustoća stanovanja je veoma mala, tako da na svim ostalim postojećim izgrađenim zemljištima postoji mogućnost progušćavanja stanovanja i nema potrebe za širenjem građevinskog zemljišta.

Slika 3. naselje Čvaljina

Budući razvoj funkcija i sustav naselja temelje se na politici izbjegavanja prevelikih

koncentracija stanovništva u prostoru, odnosno sprječavanje negativnih demografskih trendova, ravnomjernog razvoja policentričnog sustava, kao i na težnji za podizanjem kvalitete života lokalnog stanovništva, za što je potrebno predviđati ekonomičniji, racionalniji razvoj, razmještaj i strukturu središnjih uslužnih funkcija i sustav naselja. U obzir treba uzeti reljef, gustoću naseljenosti, raspored i veličinu naselja, prometnu pristupačnost, razvitak novih procesa u prostoru, utjecaje iz udaljenih područja, kao i sve ostale podatke koji na različite načine djeluju na razmještaj i razvoj naselja i sustava naselja u prostoru.

Sve funkcije i sva naselja na području Općine Ravno treba razvijati i dimenzionirati u skladu sa

razvojem šireg područja, sa brojem stanovnika koji gravitira i koristi usluge Općine, uključujući turiste‐posjetitelje, koji povremeno gravitiraju i posjećuju ova područja, kako iz okolnih područja BiH, tako i iz područja Dubrovnika, Slanog, Stona.



U tom smislu usmjeravanje urbanizacije ne smije počivati samo na mreži županijskih centara naselja, već težište mora biti i na mreži svih tipova lokalnih središta u ruralnim krajevima, kakvih je u analiziranoj općini velika većina. S tim ciljem treba planirati ravnomjerniji i usklađeniji razvoj i raspored stanovništva, kao i raspršenost stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih namjena. Treba izbjegavati prenaglašeno usmjeravanje na samo jednu djelatnost ili na samo jednu površinu. Oživljavanje ruralnih krajeva treba provoditi povezivanjem naselja i, na taj način, osnaživanjem pojedinih područja. Tabela 1. Naseljena mjesta Općine Ravno R.br.

Naselje Br.stanovnika u naselju 1991.

Br.stanovnika u naselju 2010.

Površina naselja /ha

Izgrađeno neizgrađeno

St./ha izgrađenog

St./ha ukupno građ. zemljišta

1. Baljivac 11 6 1,75 3,42 2. Belenići 12 45 6,42 7,009 3. Bjeljave 0 5 0,50 10 4. Bobovišta 38 22 3,04 7,24 5. Brestica 0 7 1,02 6,86 6. Brijeg 0 3 1,32 2,27 7. Cicrina 30 21 4,02 5,22 8. Čavaš 44 3 8,94 0,34 9. Češljari 0 19 1,32 14,39 10. Čopice 58 3 1,42 2,11 11. Čvaljina 97 20 12,36 1,63 12. Dužica 0 28 3,44 8,13 13. Dvrsnica 28 1 3,7 0,72 14. Gaic 0 9 1,02 8,8 15. Glavska 44 14 6,07 2,31 16. Golubinac 11 11 2,48 4,43 17. Gorogaše 5 0 1,89 0 18. Grebci 15 15 3,32 4,51 19. Ivanica 168 250 93,3 137,7 2,70 1,08 20. Kalađurđevići 7 5 1,1 4,54 21. Kijev Do 38 21 5,83 3,6 22. Kremena Njiva 0 4 0,35 11,42 23. Kutina 19 6 1,88 3,3 24. Nenovići 8 0 1,33 0 25. Nevada 7 0 1,94 0 26. Orah 36 15 4,02 3,74 27. Orahov Do 42 37 5,36 6,9 28. Orašje Popovo 72 3 6,48 0,46 29. Paraunići 0 0 1,06 0 30. Pećina 0 47 4,13 11,43 31. Planjak 7 4 0,97 4,12 32. Prosjek 4 0 1,98 0 33. Rapti Bobani 24 0 0,72 0 34. Ravno 198 244 15,22 47,41 16,03 5,47 35. Rupni Do 20 15 2,15 6,98 36. Slavogostići 16 8 1,66 4,81 37. Slivnica Bobani 44 19 2,12 8,96 38. Slivnica Površ 21 11 5,08 2,1 39. Sparožići 22 0 1,7 0 40. Strmica 0 5 0,97 5,15 41. Šćenica Bobani 33 27 4,42 6,08 42. Trebinja 272 185 26,18 76,88 7,07 1,80 43. Trnčina 123 49 4,87 10,06 44. Turkovići 0 35 4,72 7,42 45. Uskoplje 25 0 4,83 0 46. Velja Međa 77 91 10,91 8,34



47. Vlaka 7 2 1,74 1,14 48. Vojevići 0 21 2,49 8,43 49. Vukovići 6 3 1,41 2,13 50. Začula 23 10 3,09 3,24 51. Zagorac 0 19 2,37 8,01 52. Zagradinje 24 0 2,12 0 53. Zaplanik 3 0 1,67 0 54. Zatmorje 10 4 1,53 2,61 55. Zavala 105 19 8,60 8,29 2,21 1,12

3.2.2. Osnovna namjena i korištenje prostora

Prostor predstavlja temeljni resurs stanovništva koje ga koristi, a kojim u polaznom trenutku gospodari Općina. Organizacija, namjena i korištenje prostora Općine Ravno temelje se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i osnovnim pravcima budućeg razvoja. Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju prostori (površine) za daljnji razvoj stanovništva, naselja, gospodarskih djelatnosti, infrastrukturnih sustava, tako da se očuvaju prirodne datosti. Namjena prostora ima izrazito naglašen zaštitni karakter, napravljena je tako da se uz poštivanje potreba koje donosi razvoj, maksimalno očuvaju postojeće vrijednosti prirodne osnove.

Slika 4. polje ispod naselja Trnčina



Područje Općine Ravno planirano je kroz slijedeće osnovne namjene iz kojih proizlazi i njihovo korištenje:

‐ građevinsko područje naselja ‐ poljoprivredno zemljište ‐ šumsko zemljište ‐ vode i prometnice ‐ površine gospodarske namjene ‐ površine za sport i rekreaciju ‐ površine turističko ugostiteljske namjene ‐ površine za iskorištavanje mineralnih sirovina ‐ površine za deponiranje komunalnog otpada ‐ ostale površine. Prostorno planskim mjerama treba ograničiti moguća zauzimanja vrijednog zemljišta,

posebno krajobrazno osjetljivih lokacija, očuvati fizionomiju starih naselja, kako pažljivim smještanjem novih objekata, tako i poštivanjem lokalne tradicijske arhitekture.

Slika 5.Salaš u naselju Trnčina

Usklađenjem interesa zaštite prostora i gospodarstva treba prije svega riješiti konkurentnost

u prostoru te uskladiti kapacitete i tehnologije s gledišta funkcionalnog i ekološki prihvatljivog opterećenja prostora i okoliša. U slučaju neizbježnih kompromisa potrebno je predvidjeti mjere koje će se poduzeti u svrhu ispravljanja šteta i povrata prostora u ekološki prihvatljivo stanje. Bespravna izgradnja smatra se višestrukim konfliktom sa svim aspektima gospodarenja prostorom te je nužna provjera prostornog razmještaja, dimenzija i uzroka te pojave u odnosu na planske mjere i odredbe



za provođenje prostornih planova. U sustavnu kontrolu treba provoditi i preventivne mjere koje se odnose na pravodobno uočavanje interesa i stvaranje uvjeta za zadovoljavanje potreba izgradnje uključujući i pripremu zemljišta i ponudu lokacija.

3.2.2.1. Prostori namijenjeni za gradnju

a) Razvoj i uređenje površina naselja Površine za razvoj i uređenje naselja određene su građevinskim područjima naselja. Unutar

građevinskih područja razlikuju se neizgrađeni dijelovi predviđeni za potrebe daljnjeg širenja i razvoja naselja, te izgrađeni kompaktni dijelovi unutar kojih je predviđeno popunjavanje i dopunjavanje izgrađene strukture.

Pod neizgrađenim površinama podrazumijevaju se površine građevinskog područja predviđene za potrebe daljeg širenja i razvoja naselja, izgrađeni dijelovi unutar kojih je predviđeno popunjavanje i dopunjavanje izgrađene strukture, kao i površine koje nisu privedene planiranoj namjeni ili se koriste na neprimjereni način. Pod izgrađenosti građevinskog područja podrazumijevaju se izgrađene cjeline i dijelovi naselja kao i druge površine koje su u funkciji naselja, kao što su parkovske površine, zaštitne zelene površine, površine predviđene za rad unutar naselja, za centralne funkcije naselja i slične funkcije.

Građevinska područja naselja utvrđena su u skladu s obvezama iz planova šireg reda i

ciljevima prostornog razvoj i uređenja ovog prostora, a u odnosu na demografske podatke, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti te obilježja naselja.

Naseobinska mreža i sustav kroz vrijeme uglavnom prati stalno pražnjenje većine naselja i

minimalno povećanje broja stanovnika glavnog naselja Općine, koji je od broja 198 iz 1991.godine, narastao na 244 2010. godine. Od 55 evidentiranih naseljenih mjesta u Općini Ravno, njih svega 15 bilježi minimalni demografski porast (1991. i 2010. godina), uključujući i Ravno. Prema ocjeni stanja postojeća građevinska područja u potpunosti zadovoljavaju potrebe postojećeg stanja, ali predstavljaju i velike rezerve prostora za eventualno buduće progušćavanje broja stanovnika, kojeg, prema demografskim procjenama, u skorije vrijeme neće biti.

Na grafičkom prikazu 1. Osnovni koncept namjene i korištenja prostora utvrđena su

građevinska područja za sve ruralne prostore Općine, dok oko naselja Ravno, Trebinja i Ivanica utvrđujemo nove granice, koje predstavljaju razvijanje i širenje samih naselja Općine.

Izučavajući prostor potreban za formiranje naselja Ravno, Trebinja i Ivanica, za kvalitetno

funkcioniranje naselja i njegovih kapacitiranja, podloga su nam bile informacije Općine o narednom periodu, zatečena izgrađenost, interesi gospodarskih struktura kao i već urađena dokumentacija (prvenstveno Regulacijski plan) koji su izanalizirali mogućnosti prostora ili dijela prostora. Na osnovu svih gore navedenih elemenata odredili smo urbane zone.



b) Razvoj i uređenje površina izvan naselja

Pod ovim površinama se podrazumijevaju one površine koje su van naselja a predmet su specifičnih i pojedinačnih građevinskih aktivnosti koje je potrebno regulirati i izvoditi pod specifičnim uvjetima.

Građevinska područja gospodarske namjene G1

Zone i prostori za gospodarsku namjenu predviđeni su unutar i izvan naselja. Gospodarske zone unutar naselja bit će tretirane kroz detaljne planove naselja, stoga se u ovom poglavlju pod zonom G1 podrazumijevaju građevinska područja gospodarske namjene izvan naselja.

Uvažavajući potrebe i zahtjeve Općine Ravno, ovim Planom su predviđene sljedeće

gospodarske zone: ‐ gospodarska zona Ravno površine 3,6 ha ‐ gospodarska zona Orahov Do površine 81,2 ha

Gradnja unutar ovih zona vršiti će se na osnovu izrađenih regulacijskih planova, te su ove zone u kartogramu 2. Nivoi intervencije tretirane kao zone RII. Pored toga, za ove zone je potrebno napraviti i Studije utjecaja na okoliš, Fizibiliti studije i planove upravljanja. U predviđenim gospodarskim zonama moguće je obavljati samo one djelatnosti koje su ekološki prihvatljive. Pored izgradnje sustava vodovoda i fekalne kanalizacije, u gospodarskim zonama je potrebno izvesti i oborinsku kanalizaciju kao i separatore ulja i masti, te kompletno fizikalno i kemijsko pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda. Poslovne zone se obavezno moraju kvalitetno urediti. U njihovim zaštitnim zonama nužno je uređenje šumskih rasada koji će štititi ove zone od vjetra, erozije itd.

Građevinska područja površina za iskorištavanje mineralnih sirovina M1

Na području Općine Ravno, osim građevinskog i ukrasnog kamena, nema značajnijih pojava korisnih ležišta mineralnih sirovina. Rijetke pojave boksita do sada nisu ozbiljnije istraživane, poglavito zbog zanemarivo malih količina u ležištima.

Postojeći kamenolom površine 2,5 ha nalazi se pored naselja Ravno, kao što je vidljivo na karti br. 1. Osnovni koncept namjene i korištenja prostora. Za ovaj kamenolom je potrebno propisati mjere eksploatacije sukladno propisima zaštite okoliša, ukoliko se studijskom dokumentacijom dokaže njegova opravdanost, u suprotnom slučaju je potrebno propisati mjere zatvaranja i sanacije.

Zahtjevom Nositelja pripreme plana predviđena su još tri lokacije za iskorištavanje mineralnih sirovina:

‐ na području Ivanice, lokalitet Planik ukupne površine 3,05 ha,

‐ cca 1,5 km sjevernoistočno od naselja Ravno predviđena su dva lokaliteta svaki površine 2 ha, kao što je prikazano na grafičkim prilozima 1. i 3. Kako se ove lokacije nalaze neposredno uz, i u samom minskom polju, neophodno je prvenstveno sanirati zemljište od mina, a tek onda postupiti po propisanoj metodologiji.

Za ove lokacije, kao i za druge eventualne lokacije za iskorištavanje mineralnih sirovina, prije davanja suglasnosti za bilo koju aktivnost potrebno je omogućiti i izvesti istražne radove.



Na grafičkom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora date su zone istražnog prostora mineralne sirovine. Detaljnije pozicije svakako treba utvrditi na temelju detaljnijih namjenskih istraživanja i utvrđivanja parametara definiranih Zakonom o rudarstvu F BiH. Na tim područjima moguća je gradnja pogona za eksploataciju mineralnih sirovina (prema odredbama zakona). Eksploatacija mineralnih sirovina, obzirom na postojanje nalazišta usmjeravati će se na izgradnju i formiranje eksploatacionih polja.

Kod utvrđivanja prostora pogodnih za otvaranje kamenoloma, potrebno je zadovoljiti nekoliko bitnih uvjeta koji će osim potrebne kakvoće samog kamena trebaju zadovoljiti i sljedeće uvjete:

– da su dovoljno udaljene od naseljenih mjesta,

– da se nalaze na mjestima koja se mogu lako prometno povezati sa osnovnom putnom mrežom,

– da se nalaze u određenoj mjeri zaklonjeni od najčešćih intenzivnih vjetrova i

– da se nalaze izvan I i II zaštitne zone podzemnih voda izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu.

Ovim planom se eksploatacija može odobriti pod uvjetom izrade Plana uređenja eksploatacijskog polja, Fizibiliti studije, Procjene utjecaja na okoliš, kao i elaborata o mjerama i načinima, te financijskim sredstvima saniranja eksploatacijskog polja.

Građevinska područja turističkih zona T1

Turizam je jedan od bitnih gospodarskih potencijala na kojima je moguće bazirati razvoj Općine Ravno, zbog čega se pristupilo istraživanju i utvrđivanju prostora koji trebaju osigurati preduvjete za njegov razvoj.

Na području naselja Ravno, izvan prostora samih naselja, na površini od oko 66 ha, planirana je ugostiteljsko ‐ turistička zona (etno selo), za čiju je detaljniju namjenu i uvjete korištenja prostora potrebno odrediti dokumentima prostornog uređenja užeg područja.

Prostor Ivanice je povoljan za gradnju namjenskih turističkih objekata, a ima i dobru povezanost sa Dubrovnikom i njegovom rivijerom. U neposrednoj blizini je planirana turistička zona „Ledenice“ površine 1460 ha, za koju je obvezna izrada Urbanističkog plana.

Obaveza izrade Urbanističkog plana se odnosi i na planiranu ugostiteljsko – turističku zonu Glavska površine 62 ha, smještenu na samom jugu Općine, uz granicu s Republikom Hrvatskom.

Dosta povoljan položaj za turističku djelatnost predstavlja i visoravan u području Trebinje koja je prometno povezana sa jadranskom magistralom, a time i sa jadranskom obalom, odnosno područjem Slanog, poluotoka Pelješca i Neumskim zaljevom. Prostor je povoljan za gradnju turističkih objekata komplementarnih objektima na morskoj obali.

Posebno povoljne uvjete za specifičan oblik turističke ponude ima špilja Vjetrenica u Zavali, koja predstavlja prirodni fenomen koji svojom veličinom, sadržajima i brojnim vrstama živih organizama pobuđuje poseban interes. U blizini Vjetrenice, a na prometnom pravcu prema Slanom na jadranskoj obali je zaravnjeni prostor „Dubrava“ i Orahov Do. U tom prostoru su planirane



turističke zone3 ukupne površine 266 ha koje će omogućiti potpunu prezentaciju Vjetrenice i povezivanje sa turističkim kapacitetima na gravitirajućem dijelu jadranske obale. Unutar turističkih zona građenje se vrši na osnovu Urbanističkog plana.

Sve građevine u turističkoj zoni moraju biti u funkciji korištenja prostora, izgrađene sukladno kriterijima zaštite prostora, uklopljene u ambijent i krajobraz, poštujući autohtono graditeljstvo.

Potrebno je, međutim naglasiti da ukoliko dođe do planiranja i izgradnje prometnica

(Jadransko‐jonska autocesta ili međunarodna željeznička pruga), kao i ostale infrastrukture ranga višeg od općinskog, doći će do promjena u namjeni prostora. U tom smislu, a sukladno zakonskoj regulativi Općina će poštovati takve promjene.

Građevinska područja sportsko rekreacijskih zona R1 Na području Popova polja, ispod naselja Ravno površine 68,5 ha predviđa se sportsko

rekreacijska zona za golf igralište, a na zahtjev Nositelja pripreme Plana. U sportsko rekreacijskoj zoni mogu se graditi samo sportske građevine, rekreacijski sadržaji,

odnosno golf igralište, a ne smještajni ili neki drugi objekti. Ugostiteljski objekti u ovim zonama se mogu graditi samo kao priručni, osobito zbog činjenice da je ovo područje izloženo plavljenju.

Građevinska područja groblja i deponija U Planu je utvrđeno i evidentirano 54 groblja. Površine pojedinačnih groblja ne predstavljaju

zonu namjene površina, te smo ih grafički naznačili blokom. Detaljnije o deponijama i grobljima opisano je u posebnom poglavlju.

c) Ostalo zemljište Šumske površine Obzirom na neustaljenost prostorne prakse u oblasti šuma na našim prostorima, u ovom

Planu nisu utvrđene gospodarska, zaštitna i šuma sa posebnom namjenom, nego je izvršena klasifikacija u sedam kategorija, po vrstama šuma: visoke šume sa prirodnom obnovom, visoke degradirane šume, šumski zasadi (kulture), izdanačke šume, goleti i šibljaci unutar pojasa šuma, neproduktivne površine u pogledu šumarstva i ostalo šumsko zemljište. Ove površine obuhvaćaju 13 028 ha ili 40,33 % površine Općine.

Korištenje šumskih površina treba bazirati na temeljnom načelu da se postojeće šumske površine ne smiju smanjivati, te da osim gospodarskih učinaka, punu pažnju treba posvetiti i održavanju šuma, obnavljanju i čuvanju.

Poljoprivredno zemljište Ukupna površina poljoprivrednih površina unutar Općine Ravno iznosi 15 819 ha, što čini

48,6% ukupne površine Općine. Poljoprivredno tlo treba štititi od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja

poljoprivrednih djelatnosti, korištenje zemljišta treba temeljiti na obiteljskim gospodarstvima, te težiti razvitku ekološke poljoprivrede, tj. poljoprivrede bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i sl. Najbolje uvjete za razvitak imaju voćarstvo, povrćarstvo i cvjećarstvo. Mogu se graditi samo

3 Prema podacima dobivenim od mjerodavne općinske službe



poljoprivredne gospodarske građevine: staklenici, plastenici, farme za uzgoj stoke, pogoni za proizvodnju voća i povrća, građevine za držanje poljoprivredne opreme, građevine za primarnu obradu i preradu poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu.

3.2.3. Osnovni prostorni pokazatelji Tabela 2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

R.B.

HNŽ/K Općina Ravno

Oznaka Lokacija Ukupno ha

% od površine Općine

32 303ha=100%

1.1 Izgrađeni dio građevinskog područja naselja

316,45 ha

0,98 %

1.2 Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja

287,07 ha

0,89 %

1.3 Poljoprivredno zemljište

P1,P2,P3

15 819 ha

48,6%

1.4 Šumsko zemljište

Š1,Š2,Š3,Š4,Š5

13 028 ha

40,33 %

1.5 Vodne površine i prometnice

170 ha

0,5%

1.6.

Gospodarska namjena

G1

Ravno

Orahov Do

3,6 81,2

0,26%

1.7

Površine za iskorištavanje

mineralnih sirovina

M1

Ravno 1 Planik Ravno 2 Ravno 3

2,57 ha 3,05 ha 2,0 ha 2,0 ha

0,03%

1.8

Ugostiteljsko turistička

namjena

T1

Ledenice Ravno

Zavala ‐ Orahov Do Glavska

1 460 ha 66 ha 266 ha 62

5,74%

1.9 Sportsko‐rekreacijska namjena

Golf teren Ravno

R1

Ravno

68,5 ha

0,21 %

1.10 Odlagalište otpada OK‐komunalni otpad RD –reciklažno dvorište za građevinski otpad

Duboka rupa

Golubov kamen

1,0 ha

2,2 ha

0,0035%

1.11 Groblja 54 lokaliteta Tabela 3. Prostorni pokazatelji za Općinu Ravno KOEFICIJENT

1. Ukupna površina (ha i km²) 32 303 ha ili 323,03 km²

2. Bilans površina po namjeni (ha) Tabela br 2.: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

3. Ukupan broj stanovnika (2010.) 1391

4. Buto gustoća naseljenosti(br.stan/ha i km²) 0,04 stan/ha; 4,3 stan/km²

5. Neto gustoća naseljenosti (br.stan/ha ukupnog građ.zemljišta) 2,30 stan/ha građ. zemlj.

6. Stupanj urbanizacije (br.stan.grad i naselja gradskog karakt./br.stan.Plana)

Nema naselja gradskog karaktera

7.Koeficijent urbaniteta (ha ukupnog građ.zemljišta/br.stan.Plana) 0,43

8. Stupanj zaposlenosti (br.zaposl./br.stan.Plana) 0,04



Sukladno prihvaćenoj Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata koje su temelj za rad na ovom Planu, urađeni su i numerički prostorni pokazatelji. Iz dobivenih pokazatelja se mogu pročitati karakteristike Općine, kao što su veoma mala bruto gustoća naseljenosti, svega 0,04 stan/ha, o nenaseljenosti prostora Općine, što znači da na postojećem izgrađenom zemljištu postoje velike mogućnosti progušćavanja stanovanja.

Proizvod loše gospodarske i ukupne razvijenosti je podatak o niskom stupnju urbanizacije, činjenica da na području Općine ne postoji niti jedno naselje gradskog karaktera, te da se radi o pretežno ruralnom i neurbaniziranom prostoru. Prosječna neto gustoća naseljenosti govori također o niskoj gustoći na građevinskim područjima, pa je opredjeljenje gradnja na već postojećim površinama

naselja, bez nepotrebnog širenja.

3.3. Sektorske prostorne projekcije

3.3.1. Korištenje poljoprivrednog zemljišta

Ukupna površina Bosne i Hercegovine iznosi 5.124.000 ha od čega čak 2.567.000 ha ili 50 % čini poljoprivredno zemljište. Iz ovoga je vidljiv značaj poljoprivrednog zemljišta za Bosnu i Hercegovinu i njene prirodne predispozicije.

Prema Uputstvu o stručnim mjerilima za razvrstavanje zemljišta u kategorije (Sl. Novine FBiH, br. 78/09), zemljišta se razvrstavaju u osam bonitetnih kategorija gdje je prva (I) kategorija predstavlja najbolje zemljište, a osma (VIII) najlošije.

U odnosu na ukupnu površinu (323,03 km2) Općine Ravno, čak oko 158,4 km2 čine poljoprivredne površine, od čega:

‐ osobito vrijedno obradivo zemljište P1 (I, II, III, IVa i IVb bonitetna kategorija) 18,8 km2

‐ vrijedno obradivo zemljište P2 (V i VI bonitetna kategorija) površine 21,7 km2

‐ ostala obradiva zemljišta P3 (VII i VIII bonitetna kategorija) površine oko 117,9 km2

Za primarnu biljnu proizvodnju treba zaštititi zemljišta koja predstavljaju osobito vrijedna obradiva tla P1, što su tla Popova polja i drugih manjih kraških polja. Vrijedna obradiva tla P2 zauzimaju tla okolice gotovo svih naselja. Razvijena su na pjeskovitim pješčenjacima i ilovastim nanosima. To su duboka, rahla tla, ali unutar njih nalazi se niska stjenovitost s umjereno blagim do blagim padinama. Ovo su površine koje se mogu koristiti za rekreaciju i odmor. Ostala obradiva tla, P3, s većim ograničenjima zauzimaju prostore viših bonitetnih klasa. Njihovo glavno ograničenje je nemogućnost mehanizirane obrade zbog malih čestica, skeletnosti, manje dubine, nagiba i pojave stjenovitosti. Zemljišta koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti ili ih treba sačuvati kao pašnjačke površine.

Iz navedenog je vidljivo da je zastupljenost kvalitetnijih prema manje kvalitetnim kategorijama na strani manje kvalitetnih, što poljoprivrednoj proizvodnji nameće više stočarski nego voćarski, povrtlarski, ratarski i drugi karakter.

Osnovni cilj poljoprivredne politike je razvijanje suvremene, djelotvorne i konkurentne poljoprivrede, kao i učinkovitija proizvodnja na način koji štiti prirodne potencijale zemlje. Općina Ravno je svojim položajem predodređena za intenzivan razvoj gospodarstva, gdje poljoprivreda treba imati izuzetnu ulogu. Gotovo 20 km2 osobito vrijednog obradivog zemljišta nalaze se uglavnom u dijelu rijeke Trebišnjice.



Prednost treba dati određenim kulturama ili grupama kultura, za koje će se unaprijed znati tržište, način plasmana do krajnjih kupaca, i koje će uspješno odgovoriti na uvjete plavljenja, koji su u području Popova polja i rijeke Trebišnjice konstantna pojava u razdobljima velikih padalina. Upravo je plavljenje uzrok propadanja ogromnih količina najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta u tom području.

Zaštita i očuvanje resursa treba provoditi dosljedno i u okviru svih sustava. U budućnosti bi trebalo čuvati i koristiti plodna zemljišta za poljoprivredne svrhe, tj. za poljoprivrednu proizvodnju, smanjiti i ograničiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, dok bi se eventualna buduća postrojenja trebala planirati u građevnim zonama.

Poljoprivredni proizvođači, planeri, kao i šira populacija moraju biti educirani o važnosti tla, njegovoj neobnovljivosti u slučaju pogrešnog i lošeg gospodarenja i planiranja. Tlo je živa sredina, gdje ima jako puno organizama čije postojanje omogućava zdravlje i opstanak ljudi koji ga koriste, i to je činjenica o kojoj se treba razgovarati i koju treba promovirati i isticati.

U cilju dobivanja potpunog uvida u stanje i kvalitetu zemljišnih resursa, Općina bi trebala uložiti napor i resurse u temeljito bonitiranje poljoprivrednih površina, neovisno o procesu koji se odvija na nivou Federacije. Ovo podrazumijeva formiranje baza podataka te korištenje GIS‐a, uz individualno bonitiranje svake lokacije koja se ocijeni zanimljivom za razvoj poljoprivrede, te redovito provođenje kontrole plodnosti tla.

3.3.2. Korištenje šuma i šumskog zemljišta

Šume i šumska zemljišta u Federaciji Bosne i Hercegovine se prostiru na površini od oko

1.518.600 ha, od čega su u državnom vlasništvu oko 1.241.600 ha ili 81,8%, a u privatnom vlasništvu i vlasništvu drugih pravnih lica oko 277.000 ha ili 18,2%.

Uredbom o šumama (Službene novine F BiH. Br. 83/09, 26/10, 38/10) uređuje se očuvanje i zaštita šuma, jačanje njihovih ekoloških funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama, ekonomske funkcije, finansiranje obnove i unapređivanje šuma na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Šume i šumska zemljišta su osnovni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestiraju kroz, ekološke socijalne i proizvodne funkcije šuma:

• Ekološke funkcije šuma su: biodiverzitet‐zaštita šuma, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska uključujući ulogu šuma kod vezivanja ugljika i zraka,

• Proizvodne funkcije šuma su: prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih proizvoda šume,

• Socijalne funkcije šuma su: rekreacija, turizam, obrazovanje istraživanje, odbrana, zaštita objekata i infrastrukture.

Iako su šume na nekim dijelovima Federacije BiH u periodu “planskih sječa” (1970‐1992) i

ratnom periodu znatno devastirane, ipak su zadržale prirodnu strukturu, koja će brižnim upravljanjem i stručnim gospodarenjem osigurati prirodno pomlađivanje, trajnost gospodarenja, bioraznolikost, te značajne općekorisne funkcije. 4

4 Informacije o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2009.godini i planovi gospodarenja šumama za 2010. godinu, Sarajevo, maj 2010.god.



Zbog značajne degradacije, vremenski dugog produkcionog perioda, privrednog značaja šumarstva, povećanih zahtjeva za korištenje polivalentnih funkcija šuma kroz izdvajanje zaštitnih šuma (zaštita izvorišta i vodotoka, zaštita od erozije, klizišta i drugo) i šuma sa posebnom namjenom (prirodni rezervati, nacionalni parkovi, spomenici prirode, zaštićeni pejzaž i drugo), šumama treba posvetiti posebnu pažnju radi poduzimanja konkretnih aktivnosti i mjera na unapređenju organizacije gospodarenja šumama, očuvanju prirodne strukture, općekorisnih funkcija šuma, zaštite okoliša i drugo. Obzirom na neustaljenost prostorne prakse u oblasti šumskih površina na našim prostorima, u ovom Planu nisu utvrđene namjene: gospodarska, zaštitna i posebna namjena; već su sve evidentirane šume podijeljene na:

‐ visoke šume sa prirodnom obnovom; ‐ visoke degradirane šume; ‐ šumski zasadi/kulture; ‐ izdanačke šume; ‐ goleti i šibljaci unutar pojasa šuma; ‐ neproduktivne površine u pogledu šumarstva

U Općini Ravno, šumskih površina ima ukupno oko 130 km2, i to: ‐ visoke šume sa prirodnom obnovom 0,25 km2 ‐ šumski zasadi/kulture 0,33 km2 ‐ izdanačke šume 96,7 km2 ‐ goleti i šibljaci unutar pojasa šuma 11,9 km2 ‐ neproduktivne površine u pogledu šumarstva 21,1 km2

Iz brojčanih podataka je očito da je, gledano sa aspekta prostora, riječ o prvenstveno nekvalitetnom šumskom zemljištu. U tom smislu je neophodno poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjivanja gradskih, rubnih gradskih i turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji, te tako povećati šumski fond. Na šumskim područjima bez mogućnosti prenamjene potrebno održavati i povećavati postojeći fond šume putem očuvanja prirodnih šuma, poticati prirodnu regeneraciju šuma, njihovu zaštitu, pravilno gospodarenje na pojedinim lokacijama, obogatiti krajolik podizanjem novih šuma, u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima, svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem. Također, treba povećati zaštitu šuma od zagađivanja, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja i stimulirati razvoj, a sve u cilju vraćanja ekološke ravnoteže. Održavanje šuma pretpostavlja i njihovo održavanje čišćenjem od zarastanja niskim raslinjem, što se posebno odnosi na šume koje se mogu koristiti za rekreativne aktivnosti. Gubitak vrijednih šumskih površina uslijed različitih prenamjena, uglavnom izgradnje i zadiranja infrastrukture potrebno je zaustaviti.

U šumama se mogu graditi objekti vezani za gospodarenje šumama, prehranjivanje divljači,

staze i odmorišta za planinare, šetače, bicikliste i sl. Zavisno od namjene same šumske površine, unutar nje je moguće izvoditi i slijedeće zahvate u prostoru: šumske postaje (lugarnice), lovačke kuće, depoe drvne građe, znanstveno‐istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina, izletišta, rekreacijske sadržaje. Sve navedene zahvate moguće je izvesti uz posebne uvjete korištenja šuma, koje propisuje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Širenje građevinskog područja treba usmjeriti na manje vrijedne površine i pravilno planirati mrežu infrastrukture koja zadire u prirodni krajolik.



3.3.3. Korištenje, zaštita i tretman voda

Zbog specifičnih hidrogeoloških odnosa šireg područja, na teritoriju Općine Ravno osim rijeke Trebišnjice koja protječe Popovim poljem, nema značajnijih površinskih vodenih tokova. Podzemne vode teku u pravcu sjeveroistok‐jugozapad te se na području Popova polja, u razdoblju velikih voda izlijevaju na površinu i sudjeluju u njegovom plavljenju. U razdoblju malih i srednjih voda podzemne vode otječu prema obali mora i dolini Neretve, te prihranjuju izvore na jugozapadu jadranske obale i svitavsko‐deranske obale na zapadu.

Svi naprijed navedeni odnosi definiraju prioritete u vodnogopodarskom sustavu, kao i aktivnosti na zadovoljenju osnovnih uvjeta za život i rad ljudi na ovom području.

Vodoopskrba

Primarni cilj vodnog gospodarstva predstavlja osiguranje dovoljnih količina pitke vode za snabdijevanje stanovništva i razvoj gospodarstva. Radi osiguranja dovoljnih količina kvalitetne vode, te uspostavu suvremenog sustava koji će omogućiti racionalnu i sigurnu opskrbu vodom potrebno je proširiti sustav i na druga naselja koja trenutno nisu u sustavu. Također treba ulagati napore na smanjenju gubitaka vode u sustavu jer se na taj način mogu postići višestruki rezultati ušteda i osuvremenjivanja rada sustava. Konstantno treba ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i to u gradnju, dograđivanje i rekonstrukcije na područjima gdje sustavi u vršnoj potrošnji koriste vode do krajnjih mogućnosti.

Zbog manjka kvalitetnih izvora pitke vode na području Općine, voda se za ove potrebe dobavlja iz susjedne općine Neum. Pored ovog sustava koji iz pravca Hutova snabdijeva naselja uz regionalnu prometnicu R426 do naselja Ravno, ne postoje drugi javni vodoopskrbni sustavi. Posljedica je to karakteristika terena i razuđenosti naselja, te malog broja stanovnika u njima, stoga je ekonomski neracionalno praviti veći vodoopskrbni sustav. Međutim, potrebno je ulagati u dogradnju postojećeg sustava, kao i eventualno grupiranje određenih naselja u manje vodovodne sustave te na taj način omogućiti dovod vode i do naselja koja trenutno nemaju priključak, ukoliko je to moguće.

Na područjima gdje je planirana turistička ili druga namjena (Ivanica, Ravno, Orahov Do, Glavska i dr.) detaljnom planskom dokumentacijom će se predvidjeti i način opskrbe vodom istih.

Navodnjavanje

Općina Ravno ima kvalitetno poljoprivredno zemljište u Popovu polju, međutim ono nije adekvatno iskorišteno zbog niza nedostataka. Između ostalih, ističe se i problem nekorištenja meliorizacijskih mjera koje bi uvelike povećale poljoprivredne površine, te dovele do intenziviranja poljoprivredne proizvodnje. Pod hidromeliorizacijskim mjerama podrazumijevamo navodnjavanje i odvodnju. Sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina je izgrađen u Popovu polju, međutim koristi se samo djelomično, što je uglavnom posljedica čestih plavljenja.

Za daljnje radnje na uspostavi kompletnog sustava navodnjavanja potrebno je izvršiti određena istraživanja, ponajprije odrediti manjak vode i u kojim se to mjesecima događa, potom utvrditi norme navodnjavanja, te na koncu izabrati sustav navodnjavanja. Pri tome svakako treba voditi računa da se odabere sustav koji najviše ekonomizira s vodom, a to je za sada sustav „kap po kap“.



Uređenje vodotoka, zaštita od poplava i meliorizacijska odvodnja Područje uz Trebišnjicu je u prošlosti bilo izloženo dugotrajnom plavljenju. Izgradnjom akumulacije Bileća zaštićena je od poplava dolina Trebišnjice, kao i 4000 ha Popovu polju5. Nakon toga, uslijedila je regulacija toka rijeke Trebišnjice što je izvršeno 1979. godine u sklopu izgradnje druge faze hidroenergetskog sustava „Trebišnjica“. Uz regulaciju toka, izgrađen je i sustav kanala i ustava kojima je omogućeno korištenje vode za meliorizaciju.

Hidromeliorizacijom Popova polja omogućen je razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje na površini od oko 2080 ha polja koje pripada teritoriju Općine. Sustav navodnjavanja je izgrađen uz pomoć međunarodne zajednice te danas nije u punoj funkciji zbog čestih plavljenja i usitnjenosti posjeda.

U posljednjih nekoliko godina, polje je sve češće ponovno izloženo poplavama koje su

posljedica ukupnosti više faktora ‐ hidrogeološke građe terena, složenih hidroloških odnosa u slivu, neodržavanja sustava odvodnje, ali i naglog ispuštanja vode iz hidroenergetskog sustava na Trebišnjici. U svrhu rješenja problema plavljenja Popova polja potrebno je uraditi odgovarajuću stručnu hidrološku analizu šireg područja, uz preduvjet kvalitetne suradnje na svim nivoima: od državnog, entitetskog i općinskog do suradnje teritorijalnih jedinica za upravljanje vodama, suradnje pravnih tijela zaduženih za izradu takve dokumentacije i drugih relevantnih institucija. Također je bitno da i javnost bude blagovremeno obaviještena o svemu. Inicijative započete po ovom pitanju potrebno je provesti kroz konkretne aktivnosti kako bi se što prije omogućilo normalno funkcioniranje stanovništva i poljoprivrede u Popovu polju.

U cilju aktivizacije poljoprivredne proizvodnje potrebno napraviti detaljno pedološko i

hidropedološko istraživanje kako bi se mogle odrediti buduće mjere i načini odvodnje i navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Pri tome je bitno odrediti sve bitne parametre te shodno tome izabrati sustav koji najekonomičnije odgovara tipu tla, vrsti kultura i ostalim uvjetima poljoprivredne proizvodnje, a sve u okviru održivog korištenja vode i zahtjevima zaštite prirode.

Zaštita od erozije i uređenje bujica Strme i ogoljele padine Popova polja posljedica su jake površinske erozije kojom se

poljoprivredno zemljište ispire i uništava. Korita ovih bujičnih tokova su neuređena, zarasla grmljem i zapunjena erodiranim materijalom. Zaštita od erozije vrši se odgovarajućim poljoprivrednim i šumarskim postupcima. Uz tehničke mjere potrebno je vršiti i pošumljavanje gdje god je to moguće, jer šumski ekosustav predstavlja najučinkovitiju zaštitu od erozije (i vodne i eolske).

Zaštita voda Zagađenje površinskih i podzemnih voda posljedica je ljudskih aktivnosti u vidu

nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda u podzemlje i vodotoke, odlaganja otpada na nesanitarnim deponijima te uslijed intenzivne poljoprivredne proizvodnje korištenjem kemijskih sredstava. Kako bi se osigurali kvalitetniji uvjeti za život i održivi razvoj gospodarstva, od izuzetne je važnosti osigurati zaštitu voda od onečišćenja. Takva zaštita podrazumijeva:

‐ Izgradnju kanalizacijskih sustava za prikupljanje otpadnih voda sa uređajem za zajedničko pročišćavanje;

5 Strategija upravljanja vodama Federacije BiH – prijedlog, travanj 2010. godine



‐ Izradu planova zaštite voda od onečišćenja, planove za hitne intervencije kao i planove sanacije ugroženih područja.

Budući je veliki dio Općine granično područje, pozornost se mora usmjeriti prema suzbijanju onečišćenja s ishodištem na teritoriju susjednih zemalja (morski akvatorij, podzemne vode).

U tijeku je priprema Plana upravljanja riječnim slivovima Neretve i Trebišnjice, zajedničkog projekta Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji financira Svjetska banka preko svog Globalnog fonda za zaštitu okoliša (GEF). Cilj projekta je poboljšanje upravljanja prekograničnim vodnim dobrima u ovim riječnim slivovima, pri tom poštujući fizička ograničenja sliva i prihvaćajući princip održivog razvoja, zaštite ekosustava i bioraznolikosti. Ovim Planom se podržava izrada projekta, međutim kako je isti u početnoj fazi izrade, Plan ne može čekati njegov završetak. Pri tom naglašavamo pravo i obvezu Općine, kao i osnovne društvene zajednice da bude obaviještena o svim fazama istražnih i projektnih aktivnosti te da u njima aktivno sudjeluje. Po završetku i usvajanju projekta sve obveze koje iz njega proističu bit će ugrađene u Plan kroz izmjene i dopune plana ili izradom novog.

3.4. Projekcija razvitka gospodarstva Opća karakteristika općinskog područja je izrazita zaostalost u razvoju, praćena aktivnošću

manjeg broja gospodarskih subjekata. Najveći postotak zaposlenih je u sektoru društvenih djelatnosti. Od ostalih djelatnosti zastupljene su poljoprivredna proizvodnja, trgovina, građevinarstvo i ugostiteljstvo, kao izvori prihoda manjeg broja zaposlenih stanovnika. Neminovnost izgradnje novih turističkih kapaciteta iziskuje pokretanje više projekata oživljavanja ovog prostora u gospodarskom smislu.6

Na temelju analiza, raspoloživih prirodnih i stvorenih potencijala, prometnog položaja,

infrastrukture i ljudskog potencijala, može se procijeniti budući rast gospodarstva. To omogućuje prognoziranje osnovnih razvojnih tendencija koje mogu poslužiti kao podloga za izradu prostornog plana, kao i za prostorne planove nižeg reda.

U ovom slučaju kao podloga poslužila je projekcija razvitka gospodarstva Općine Ravno do

2020. godine izvedena u studiji „Analiza aktualnog stanja i mogućnosti razvoja privrede HNŽ“. Prema zaključcima Studije u narednom planskom razdoblju u razvoju Općine Ravno treba očekivati pozitivne ali spore pomake. Podaci sugeriraju povećanje tržišne proizvodnje i zaposlenosti, u uvjetima nepromijenjenog broja stanovnika. Iako će se razvijati nešto brže nego do sada, Općina Ravno će i dalje pripadati skupini slabije razvijenih u županiji.

Ako bi se tendencije iz baznog perioda Studije nastavile istim tempom, broj poslovnih

subjekata tržišnog sektora rastao bi prosječnom godišnjom stopom od 10,0 %, a njihov godišnji promet stopom 1,5%. Iz toga bi trebalo da rezultira rast novostvorene vrijednosti za 13,3% godišnje, uz nepromijenjeni broj prisutnih stanovnika.

Iz navedenog proističe da očekivani obim proizvodnje po stanovniku u Općini Ravno treba da se poveća po prosječnoj stopi rasta od 13,3% godišnje. Ta kretanja dovela bi i do rasta broja

6 Izvod iz Prostorne osnove Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Ravno



zaposlenih po stopi od 8,7%, dostižući 158 zaposlenih u posljednjoj godini projekcije za nivo Općine. Treba držati na umu da gornji podaci u pogledu ukupnog broja zaposlenih nisu potpuni jer u kalkulaciju treba dodati zaposlene u javnom sektoru. Stopa zaposlenosti stanovništva također bi rasla brzinom od 8,7% godišnje.

Naoko logičnim bilo bi očekivati da će dinamika zapošljavanja do 2020.godine dovesti do smanjenja broja nezaposlenih, ali to se neće dogoditi jer Općina Ravno, kao i sve ostale općine u županiji, ima visoke skrivene rezerve radne snage.

3.4.1. Razvoj gospodarstva i osnovni nositelji razvitka

Dominantno naselje Ravno bilo je i ostat će najkvalitetniji pokretač razvitka. Na koncepciju dugoročnog razvitka Općine bitno će utjecati politika gospodarskog razvitka države kao i mjere ekonomske politike koje će se donositi na državnoj razini. Globalni ciljevi te politike su povećanje proizvodnje roba i usluga, povećanje izvoza, podizanje produktivnosti rada (intelektualnog i izvršnog), povećanje profitabilnosti poslovanja i porast životnog standarda. Na lokalnoj razini koncepcija razvitka gospodarstva temelji se na prirodnim resursima, lokalnom ljudskom potencijalu te komplementarnosti s okolnim područjima (prostorom Županije, susjednim općinama i priobaljem Republike Hrvatske). Gospodarstvo je doživjelo temeljne promjene u proteklom desetljeću. S obzirom na promijenjeno tržišno okruženje, promijenjen model potražnje, pad broja zaposlenih na cijelom području, te procese pretvorbe sa planskog na tržišno gospodarstvo, nameće se potreba stvaranja novog gospodarskog i prostornog modela razvitka. Nezaposlenost je u stalnom porastu, a najnegativniji trendovi su u gospodarstvu. Stoga se budući razvitak gospodarstva mora uskladiti s ovim ograničenjem. Mogućnosti razvoja po privrednim sektorima su slijedeće:

Primarni sektor:

‐ Oživljavanje i obnavljanje tradicionalnih i uvođenje novih poljoprivrednih djelatnosti u obiteljskim domaćinstvima, kao što su voćarstvo i povrtlarstvo.

‐ Dalje razvijati vinogradarstvo i vinarstvo, kroz povećanje površina pod vinogradima i povećanje proizvodnje kvalitetnog vina i drugih proizvoda od grožđa.

‐ Raditi na osnivanju interesnih udruga za pojedine poljoprivredne grane.

‐ Poticati razvoj do sada nezastupljenih grana kao što su cvjećarstvo, uzgoj i prerada ljekovitog i začinskog bilja, pčelarstvo i slično.

‐ Fokusirati se na ekstenzivno i poluintenzivno stočarstvo, u prvom redu govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo te, preradu i doradu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda (mliječni proizvodi, prerađevine od voća i drugo).

Sekundarni sektor

Sa gospodarskog su stajališta zanimljive tvorničke hale koje već niz godina nisu u proizvodnoj funkciji, kao na primjer tvornička hala bivše metale industrije u Ravnom, odnosno nekoliko takvih proizvodnih ili proizvodno – skladišnih objekata u Ivanici.

Velika tvornička hala u Ravnom može se urediti za potrebe skladištenja, prerade i pakiranja proizvoda iz Popova polja (voće i povrće), dok uređenjem napuštenih hala u Ivanici se mogu zadovoljiti potrebe ne samo Općine Ravno, nego i susjednog Dubrovnika za različitim proizvodnim,



skladišnim, trgovinskim i drugim uslužnim sadržajima, ukoliko postoji takav interes u važećim razvojnim planovima susjedne države.

Tercijarni sektor

Razvojne mogućnosti tercijarnog sektora bazirane su najvećim dijelom na turističko ugostiteljskoj i ostalim pratećim djelatnostima.

Položaj planirane turističke zone Ledenice, u blizini velike turističke regije Dubrovnika u susjednoj državi, ima gospodarski potencijal za razvitak turističkih sadržaja koji bi se nadopunjavali s onim u susjednoj državi. S ove se lokacije pruža pogled na Župu Dubrovačku i Jadransko more. Pored navedenog, na području Općine velik dio površina zauzima vrlo atraktivno područje pokriveno šumskim niskim raslinjem, koje posjeduje sve pogodnosti za korištenje sporednih funkcija šuma, kao što su planinarenje, biciklističke staze, lovstvo, jahanje i slično u službi razvoja turističke djelatnosti. Također se budući turistički sadržaji mogu realizirati na prostorima naselja Orahov Do, Ravno, Trebinja i Zavala.

Razvoj poljoprivrede i stočarstva je imperativ razvoja područja Općine Ravno. Prognoza računa i s oživljavanjem prerađivačke industrije, a velike pomake treba očekivati u u uslužnim djelatnostima najviše u funkciji razvoja turizma.

3.4.1.1. Poljoprivreda i stočarstvo

S gledišta razvijanja suvremenog poljodjelstva uz zaštitu prirodnog potencijala potrebno je poticati povećanje zemljišnog posjeda, a zaustaviti degradaciju i depopulaciju malih seoskih posjeda. Osnovni preduvjet razvitka poljoprivredne djelatnosti je zaštita i sprječavanje plavljenja plodnog tla na području Općine Ravno. Zbog sve češćih i obimnijih plavljenja, kvalitetne poljoprivredne površine nisu odgovarajuće iskorištene, pa se ubuduće očekuje poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite (npr. iskorištenje vode koja izaziva plavljenje u energetske svrhe pod uvjetom nenarušavanja vrijednosti poljoprivrednog tla). To bi dovelo do značajnijeg povećanja površina pod kulturama uz veće promjene u strukturi, budući da selekcija poljoprivredne proizvodnje za čiji razvitak postoje prirodni, tržišni i drugi uvjeti, još nije završena.

Dominantne grane biti će i dalje vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo i stočarstvo. Njihov uspješan razvoj zahtjeva izradu razvojnih programa, osiguranje sredstava i razvoj komplementarnih djelatnosti na širem području.

Na nivou Županije trebalo bi razraditi programe za poticanje poljoprivredne proizvodnje, kojima bi se sufinancirale cijene sadnica, odobravali poduzetnički krediti pod povoljnim uvjetima i smanjili neki županijski porezi itd. Razvoj vinogradarstva moguće je provoditi po programu koji pored povećanja proizvodnje ima elemente ostvarivanja visoke razine kvalitete vina, zatim tržišnog pristupa plasmanu proizvoda te proširivanja vrsta prerađevina od grožđa.

Također se vinarstvo treba uključiti u turističku ponudu okolnih turističkih destinacija i same Općine kroz prodaju, organizirane manifestacije, promocije i degustacije vina. Nositelji djelatnosti su obiteljska gospodarstva okupljena u poljoprivrednim zadrugama. Voćarska proizvodnja ima perspektive u pogledu obnove i proširenja voćnjaka, što bi se također trebalo poticati županijskim programima.



Poljoprivredno proizvodni prostor općenito je korišten na niskoj razini produkcije naturalne proizvodnje za vlastite potrebe. Poljoprivrednom proizvodnjom u individualnom sektoru bave se uglavnom osobe starije životne dobi, a proizvodnja je ekstenzivna, jer su obradive površine rascjepkane. Zbog toga je produkcija vrlo niska. Problem usitnjenosti zemljišta vrlo je teško riješiti na terenu s ciljem okrupnjavanja zemljišta iz razloga što vlasnici nisu voljni vršiti razmjenu svog zemljišta, a ne postoje zakonske osnove, odnosno pravni propisi kojima bi bila regulirana mogućnost izvršenja komasacije. Okrupnjivanje poljoprivrednog posjeda jedan je od osnovnih uvjeta rentabilne proizvodnje, što je Općina prepoznala te započela aktivnosti oko provođenja komasacije.

Tlo Popova polja je pogodno za uzgoj povrća, uz uvjet uspostave navodnjavanja na čitavom prostoru. Ratarska djelatnost može biti komercijalna ili dopunska obiteljska aktivnost. Povrćarstvo ima uvjete za uzgoj različitog povrća, a može se organizirati i uzgoj povrća ili cvijeća u plastenicima i staklenicima.

Površine pod pašnjacima ukazuju na činjenicu da je ovo agro‐ekološko područje pogodno za razvoj stočarstva, posebice ovčarstva, kozarstva i u manjoj količini govedarstva. To znači da za ekonomsku isplativost treba od sadašnjeg držanja malog broja grla po stadu i proizvodnje mliječnih proizvoda uglavnom za vlastite potrebe prijeći na intenzivno tovljenje, odnosno povećati boravak stoke na ispašama i povećati proizvodnju stočne hrane. Može se primijeniti klasični, poluautomatizirani i automatizirani način uzgoja.

Nositelji obnove i razvoja ovih djelatnosti bit će obiteljska gospodarstva i njihova interesna udruženja na razini Općine ili agro‐ekoloških područja. Paralelno s povećanjem proizvodnje hrane potrebno je razvijati sektor prerade, plasmana i prometa prehrambenih proizvoda, te povezati poljoprivredu s turizmom, pri čemu je ekonomski opravdano objedinjavati kapacitete više općina.

3.4.1.2. Turizam

Turizam je gospodarska grana koja se u suvremenom razvitku te djelatnosti proširuje na gotovo sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale djelatnosti, odnosno gospodarske grane i neprijeporno predstavlja jednu od okosnica razvitka. Turistička potražnja sve se više segmentira i značaj dobivaju tzv. ostale vrste turizma (npr. športsko ‐ rekreacijski, športsko ‐ ribolovni, biciklistički, konjički, lovni, seoski, kulturni turizam, spiljski turizam, svi vezani na značajke turističke atrakcijske osnove kojom šire područje raspolaže).

U okviru spomenute filozofije turizma, zatim načela održivog razvitka, načela razvitka ruralnog prostora, spoznaje konverzijske sposobnosti održivog turizma da prirodna i kulturna, čak i nematerijalna dobra konvertira u gospodarska dobra, a da ona pri tom ne gube svoje zaštitne značajke, te dakako bogate i raznovrsne turističke atrakcijske osnove, valja tražiti koncept turističke ponude. Svi oblici turizma (lovni, kulturni, poslovni, tranzitni, seoski, lječilišni, izletnički....) imaju uvjete na ovom području, međutim djelovanje institucije za osmišljavanje, organizaciju i realizaciju aktivnosti u turizmu je u začetku i treba dalje raditi na poduzimanju aktivnosti stvaranja održivog turizma na području Općine Ravno.

Turizam je djelatnost koja multiplikativno djeluje na razvoj ostalih gospodarskih, javnih, kulturnih i sportskih aktivnosti, a istovremeno najbolje verificira postojeće kulturno i povijesno nasljeđe kao i prirodne ljepote nekog područja. Turizam je za Općinu Ravno jedna od



najperspektivnijih privrednih grana, koja će u budućnosti pored poljoprivrede, biti okosnica razvoja ovog područja. Ljepote krajolika samo 10‐ak kilometara udaljene od mora i jake turističke destinacije Dubrovnika i okolice preduvjeti su razvoju turizma na ovom području. Tu se mogu razviti boravišni, izletnički, ruralni, lovni, sportsko ‐ rekreacijski, znanstveni, gastro, i etno turizam.

Špilja Vjetrenica u Zavali predstavlja osobit turistički proizvod koji nudi različite sadržaje i specifične aktivnosti. Pored obrazovne funkcije, turizam u zaštićenom području može poslužiti kao poticaj za očuvanje tradicionalnih umjetnosti i zanata, što se može postići uključivanjem lokalnog stanovništva. Preduvjet razvoju turističke ponude špilje svakako predstavlja uspostavljanje adekvatne institucionalne zaštite i upravljačke strukture, kako bi se postigao organiziran sustav posjećivanja te uspostavila optimalna ravnoteža u izgradnji turističke infrastrukture i zaštite prirodnih vrijednosti. Posjećivanje zaštićenog područja treba biti u skladu s režimom zaštite i razvojem djelatnosti, a aktivnosti raspoređene u vremenu i prostoru. Turistička ponuda Vjetrenice može stvoriti okvir za razvoj ekološkog i ruralnog turizma kao poticajne gospodarske grane, te pomoći u kreiranju prepoznatljivosti u širem području.

U neposrednoj blizini špilje, na području Orahovog Dola uz regionalnu prometnicu R428 prema Slanom (Republika Hrvatska) planirana je izgradnja turističko‐gospodarske zone koja će omogućiti turističku prezentaciju Vjetrenice kao i povezivanje sa turističkim kapacitetima na jadranskoj obali. Na ovaj način se može ostvariti konkretnija i kvalitetnija ponuda turističkih aktivnosti šireg prostora.

Slika 6. špilja Vjetrenica ‐ uređena za turističke potrebe: prije 1940. godine (Izvor: www.vjetrenica.ba)



Slike 7. i 8. špilja Vjetrenica ‐ Opsežno uređena i elektrificirana: 1964. godine u duljini od 1050 m sa uređenom stazom u duljini od 1800 m. (Izvor: www.vjetrenica.ba)



Ono što predstoji u sljedećem razdoblju je izgradnja smještajnih jedinica na potpuno opremljenoj lokaciji, i to kombiniranom izgradnjom hotelskih kompleksa, manjih apartmanskih objekata i vikend objekata, a sve na lokaciji Ledenice istočno od Ivanice. Za očekivati je da će izgradnja ovako značajnog kompleksa utjecati i na razvitak ostalih gospodarskih grana. U prvo vrijeme taj bi se utjecaj prvenstveno manifestirao u građevinskoj sferi, a kasnije, po izgradnji smještajnih kapaciteta i u drugim gospodarskim granama – prvenstveno uslužnim djelatnostima, ali i kroz poljoprivredu, jer bi se značajni dio poljoprivredne proizvodnje iz Popova polja mogao plasirati na ovo područje. Realizacija ovog programa utjecala bi također i na veliko povećanje zaposlenosti (naročito sezonske), jer se očekuje da bi na području turističke zone Ledenice zaposlenje moglo naći preko 500 ljudi.

Turizam bi trebao postati jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti na području Općine Ravno, njegova razvojna sudbina i materijalna osnova stanovništva i proračuna Općine Ravno. Iz tog razloga razvoj turizma i gospodarstva treba u realizaciji staviti u veoma blisku vezu.

Turistička se ponuda može obogatiti i dopuniti izgradnjom rekreativnih sadržaja, uređenjem pratećih sadržaja, (odnosno izgradnja i održavanje), pješačkih i biciklističkih staza – postoje mogućnosti preuređenja trase stare pruge, prostora za piknik i drugo na širem prostoru Općine gdje to uvjeti dopuštaju. Glavni cilj je stvoriti prepoznatljivu sliku o održivom korištenju prirodnih, povijesnih i kulturnih resursa na području Općine Ravno, te stvaranje osnove za uspostavu zaštićenih zona, a koji će biti nositelji zaštite i održivog razvoja turizma na području cijele Općine. Ostvarenje ovog cilja ogleda se kroz prezentaciju Vjetrenice i ostalih fenomena krša (Češljari – oduhe), potom manastira u Zavali, kuće Ruđera Boškovića, ostataka crkvice sv. Petra, te posjeti crkvama u Ravnom i Trebinji koje posjeduju bogatu kolekciju umjetničkih slika, kao i posjeti obiteljskim gospodarstvima koja njeguju kulturu i tradiciju ovog kraja.

Slika 9. Spomenik Ruđeru Boškoviću ispred zgrade Općine u Ravnom



Slika 10. Obnovljeni salaš u naselju Ravno

Značajne su mogućnosti uključivanja objekata proširene ugostiteljske ponude, koja će u

ponudu uključiti i domaći autohtoni proizvod i zdravu hranu. Stoga, kao osnovne ciljeve budućeg razvoja turizma treba potencirati:

‐ produženje turističke sezone na što duže razdoblje, ‐ racionalno korištenje prostora u korist kvalitetnog turizma, pri čemu prednost treba dati

gradnji hotelskih objekata i turističkih naselja ‐ turističku ponudu predstaviti kao kompleksni destinacijski proizvod kojeg će sačinjavati ne

samo kategorizirani smještajni i ugostiteljski kapaciteti pravnih i fizičkih osoba nego i sportsko – rekreativni, zabavno ‐ kulturni i doživljajni sadržaji, uz dobro funkcioniranje trgovinske opskrbe, prometnih veza, komunalnih i raznih drugih uslužnih djelatnosti ‐ nepovoljne utjecaje turizma na okoliš sprečavati boljom regulacijom prometa, zaštitom prirodnih vrijednosti te upravnom i građanskom kontrolom.

3.4.1.3. Proizvodno prerađivačke i ostale uslužne djelatnosti

Vezano na dominantnu voćarsku proizvodnju u Popovu polju, postoje dobri preduvjeti za razvoj prerađivačke industrije kojoj je sirovinska baza voće (konzerviranje voća, sušenje voća, proizvodnja sokova i slično), kao i izgradnja hladnjača u kojima bi se voće moglo čuvati duže vrijeme i sukcesivno isporučivati na tržište.

Na prostoru Općine moguće je djelovanje i više manjih pogona za različite prerade i dorade,

koji ne bi imali negativne posljedice po neposredan okoliš (obrada kamena i slično).



Unutar građevinskih područja naselja može se smjestiti više manjih radionica proizvodnog obrtništva i uslužnih djelatnosti.

Potražnju djelatnosti građevinarstva i građevinske operative uglavnom izaziva povećana potražnja obnove i izgradnje infrastrukture. Stambena i poslovna izgradnja stagnira, tako da ipak nestašica poslova predstavlja problem u djelatnosti. Sveobuhvatni razvoj gospodarstva povećat će potražnju građevinske djelatnosti, a povećanje potražnje dovest će do povećanja broja zaposlenih u građevinskim tvrtkama i općenito do unapređenja ove djelatnosti.

Eksploatacija mineralnih sirovina moguća je kroz iskop građevinskog kamena.

Iskorištenje obnovljivih izvora energije moguće je realizirati u skladu s planskim opredjeljenjima dokumenata višeg reda, kao i važećih razvojnih strategija iz te oblasti.

Razvoj trgovine značajan je iz razloga što trgovina potiče proizvodnju novih proizvoda i time bolje korištenje prirodnih resursa, zapošljavanje prometnih poduzeća i poduzeća za razne trgovinske usluge. Trgovina se treba orjentirati na šire tržište i to prvenstveno kroz plasman lokalnih roba i proizvoda.

Posebnog značenja za lokalnu razinu su mogućnosti razvitka obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, što će omogućiti brži gospodarski razvitak, veće zapošljavanje i viši oblik zadovoljenja potreba stanovništva.

Prioritetnim se na ovoj razini predviđa razvoj malih tvrtki i obrta čiji su programi usmjereni na obnovu tradicionalnog zanatstva i poslovne usluge.

3.4.2. Prostorni razmještaj gospodarskih aktivnosti

Budući će se gospodarska aktivnost u narednom planskom razdoblju temeljiti na razvitku poljoprivredne i turističko ugostiteljske djelatnosti, te pratećih proizvodno uslužnih djelatnosti, a trenutačno na području Općine Ravno ne postoji aktivna nijedna poslovna zona, neophodno je utvrditi organizaciju gospodarskih aktivnosti u prostoru.

Prema podacima dobivenim od Općine Ravno, u narednom periodu planiraju se dvije gospodarske zone: gospodarska zona Ravno površine 3,6 ha i gospodarska zona Orahov Do površine 81,2 ha, potom tri površine za iskorištavanje mineralnih sirovina; dvije u Ravnom ukupne površine cca 4 ha i jedna na području Planika.

Poljoprivredna djelatnost odvijat će se najvećim dijelom na prostoru Popova polja kao i na ostalim površinama pogodnog plodnog tla.

Organiziranje i realizacija aktivnosti turističke djelatnosti odvijat će se prema Urbanističkom planu turističke zone Ledenice, nedaleko od naselja Ivanica. Pogodnosti za razvoj turizma postoje i u naseljima Orahov Do, Ravno, Trebinja, Zavala i Glavska. Ugostiteljsko turistički sadržaji svakako moraju biti u skladu sa prostornim razmještajem prirodnih, kulturnih, krajobraznih i ostalih vrijednosti na kojima će se bazirati razvoj pojedinih vidova turizma, kao i u skladu sa svim ograničenjima od značaja za obavljanje tih djelatnosti (važeća zakonska regulativa, karakteristike reljefa, zaštita od devastacije i dr.).



Proizvodno uslužne djelatnosti moguće je organizirati i iskorištenjem napuštenih objekata gospodarske namjene (Ravno i Ivanica), te ovisno od vrste djelatnosti locirati ih tako da svojim djelovanjem ne ugrožavaju ostale djelatnosti i okoliš. Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama osnovne ugostiteljsko ‐ turističke namjene graditi i druge sadržaje koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Zaključno slijedi da je potpunijim iskorištenjem utvrđenih prostora moguće osigurati planirani gospodarski razvitak Općine Ravno.

3.4.3. Ocjena gospodarske aktivnosti sa stanovišta utjecaja na okoliš

Zbog sve jače regulative EU na području zaštite okoliša svakodnevno je sve prisutnija

ekološka samosvijest i sve je veći naglasak i na ekološkoj proizvodnji. Vodeći se načelom primjene „čistih djelatnosti“ gospodarstvo treba planirati tako da potiče ekološku industriju, eko‐poljoprivredu, eko‐turizam i ulaganje u obnovljive izvore energije.

Kada je riječ o planiranim gospodarskim aktivnostima Općine Ravno, već je pri samoj projekciji i utvrđivanju osnovnih nositelja gospodarskog razvitka postavljen kao prioritetni kriterij utjecaj na okoliš.

Stoga u obzir dolazi gospodarstvo koje koristi komparativne prednosti područja na kojem se razvija (geoprometni položaj, klimatski uvjeti, prirodni resursi, ljudski potencijal, tradicija, znanje, vještine) uz primjenu suvremenih dostignuća biotehnologije i novih proizvodnih procesa, stimuliranjem okolišno povoljne proizvodnje i razvoja poljoprivredne i prerađivačke djelatnosti u određenim, za to primjerenim, područjima, kao i proizvodnju zdrave hrane, brži i dinamičniji razvoj ugostiteljstva, raznih vidova turizma: boravišni, izletnički, ruralni, lovni, sportsko ‐ rekreacijski, znanstveni i speleološki turizam, gastro i etno turizam, s naglaskom na jačanje integralnog transporta, razvoj obrtništva, poduzetništva i kućne radinosti.

3.5. Projekcija razvitka društvene infrastrukture

Na prostoru Općine Ravno razina opremljenošću društvenom infrastrukturom je nepotpuna, ali je u korelaciji sa malim brojem prisutnog stanovništva, te dok se ne osmisle razvojne snage oživljavanja prostora u gospodarskom i demografskom smislu ne postoji potreba znatnijeg širenja kapaciteta zastupljenih društvenih djelatnosti. 7

3.5.1. Bilansi potreba po društvenim djelatnostima Mada je projekcijom predviđena povećana gospodarska aktivnost, ona neće izazvati znatnije

promjene u demografskom smislu koje bi bitno utjecale na planiranje potreba stanovništva za sadržajima društvenih djelatnosti. Naime, gospodarski razvoj odvijat će se uz uvjet nepromijenjenosti broja stalnog stanovništva, što sobom povlači u osnovi, zadržavanje postojeće društvene infrastrukture.

7 Izvod iz Prostorne osnove Izmjena i dopuna Prostornog plana općine Ravno



Kako se u planskom periodu računa na intenziviranju aktivnosti razvitka turističke djelatnosti, to je neminovno računati i sa povećanjem broja ljudi koji će duže ili kraće vrijeme boraviti na području Općine. Stoga u takvim uvjetima treba računati i na povećanje potreba za pružanjem različitih vrsta usluga te je u prvo vrijeme moguće određenim zahtjevima udovoljiti putem mobilne infrastrukture.

3.5.1.1. Predškolski odgoj Na području Općine Ravno konkretno ne djeluje niti jedna predškolska ustanova. Sukladno općinskom planovima razvoja i u cilju zadržavanja mladih obitelji na ovim

prostorima, preporuča se Općini da se uspostavi jedna predškolska ustanova tipa igraonice. 3.5.1.2. Školstvo Obrazovne ustanove osnivaju se u skladu s mrežom školskih ustanova, te je sukladno tome

na prostoru Općine Ravno utemeljena Osnovna škola Ravno sa područnim odjelima na Trebinji i Ivanici. Daljnji razvoj ove djelatnosti ići će prema poboljšanju standarda naobrazbe. Poboljšanje se odnosi na uvjete rada, organiziranje dodatne i dopunske nastave, omogućavanje ranog učenja stranih jezika, izgradnju višenamjenskog školskog igrališta, kao i izgradnju športske dvorane u Ravnom. Također je potrebna izgradnja više dječjih igrališta.

Nastava se trenutno odvija u zgradi Osnovne škole u Ravnom, te u područnom odjelu na Ivanici.

3.5.1.3. Zdravstvena i socijalna zaštita Planiranje i programiranje razvoja zdravstvene zaštite usko je povezano sa demografskom

slikom Općine. Dom zdravlja Ravno je zdravstvena ustanova koja ima organiziranu hitnu medicinsku pomoć,

primarno zdravstvenu zaštitu, dio određenih oblika konzultativno‐specijalističke zdravstvene zaštite, dio izvanbolničke dijagnostike, te dio bolničke djelatnosti koje građani mogu koristiti.

Na području Općine usluge Doma zdravlja Ravno mogu se koristiti u tri ambulante. U

Ravnom, Orahovom Dolu i na Trebinji. U planu je otvaranje područne ambulante na Ivanici. Tehnička opremljenost Doma zdravlja Ravno u Ravnom je na zavidnoj razini, a vozni park

koristi dva nova vozila. Sredstva za funkcioniranje Doma zdravlja Ravno u cijelosti se doznačuju od Zavoda za zdravstveno osiguranje HNŽ/K i ona su dostatna za redoviti rad. Puštanjem u rad ambulante na Ivanici potrebe za financijskim sredstvima će se značajno povećati, te će se, ukoliko ista ne budu riješena, dovesti u pitanje kvaliteta zdravstvenih usluga na cijelom prostoru Općine.

Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga

i interes za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i građana, kojima je pored drugih društvenih mjera potrebna i posebna pomoć društvene zajednice. Na području Općine Ravno socijalna skrb je organizirana u okviru općinskih službi, a zbog što bolje brige za građane predviđa se skora izgradnja jedne ustanove socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe.



3.5.1.4. Sport i rekreacija Prilikom utvrđivanja mreže sportskih sadržaja treba respektirati postojeće stanje. U središtu

Ravnog će biti smještena većina kako kulturnih, tako i sportskih sadržaja, te pri tome treba imati u vidu i potrebu za formiranjem višenamjenskog objekta/prostora u Ravnom koji bi služio za zadovoljenje više funkcija (sportskih, kulturnih i sličnih sadržaja) stanovništva Općine Ravno.

3.5.1.5. Kultura Poseban element kojemu se mora posvetiti pažnja na nivou cjelokupnog prostora Općine je

revalorizacija te revitalizacija kulturne baštine, koja će utjecati i na podizanje ukupne turističke ponude. Uz postojeći prostor u kojem je nekad bila smještena knjižnica i čitaonica, to može biti muzej, zbirke, projekcije, izložbe...

Trenutno mreža ustanova s područja kulture i umjetnosti nije u potpunosti zadovoljavajuća. Određena razina kulturnih djelatnosti postoji samo u Ravnom, gdje postoji prostor bivše knjižnice i čitaonice koji treba ponovno osposobiti za prvobitnu namjenu.

Vjerskim zajednicama, koje su jednake pred zakonom i odvojene od države, u sklopu zona

javne ili mješovite namjene, a detaljnije na razinama prostornih planova niže razine treba omogućiti odgovarajuće prostorne preduvjete za obavljanje vjerskih obreda, te osnivanje socijalnih i dobrotvornih ustanova.

Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake

pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja.

3.5.1.6. Javna uprava Razvoj javnih službi slijedit će razvoj i razmještaj njihovih korisnika i na taj način poboljšavati

standard i razinu kvalitete života. Raznovrsnost ponude treba ostvariti kroz nadopunjavanje sadržaja koji su komplementarni s ponudom na širem gravitacijskom području. Svi segmenti prava i pravosuđa planiraju se u županijskom središtu, dok u središtima općina trebaju djelovati ispostave županijskih i federalnih službi. Za sadržaje javnih službi državne uprave, zatim lokalne samouprave i uprave na županijskoj i mjesnoj razini, te djelatnost ostalih službi i institucija treba osigurati prostorne uvjete rada i razvoja.

3.5.2. Prostorni razmještaj sadržaja društvenih djelatnosti

Kako je već prethodno navedeno, ne postoje izražene potrebe stanovništva za povećanjem obujma sadržaja društvene infrastrukture ,te će se time i u narednom planskom razdoblju zadržati njihov istovjetan prostorni razmještaj na području Općine Ravno.

To znači da će najveća koncentracija funkcija društvene infrastrukture i nadalje biti u općinskom središtu, naselju Ravno, dok će znatan dio sveukupnih potreba stanovništvo zadovoljavati i u naseljima Ivanica i Trebinja.



3.6. Projekcija fizičke infrastrukture 3.6.1. Cestovni promet

3.6.1.1. Autoceste Geoprometni položaj Općine Ravno je izrazito značajan za budući razvoj cestovnih prometnica. Općinsko područje se nalazi na pravcu mogućeg pružanja trase Jadransko – jonske autoceste. Prijedlogom strategije i akcionog plana razvoja mreže autocesta na području Federacije BiH 2008. godine je naglašeno da će se Jadransko – jonska autocesta razvijati pravcem od Počitelja prema Stocu, pa prema Neumu i dalje obodom Popova polja prema granici sa Crnom Gorom. Autocesta će imati priključke prema Slanom i prema Dubrovniku, odnosno Trebinju. Iako je opisani pravac uopćen, on upućuje na zaključak da će Jadransko – jonska autocesta ići prostorom Općine Ravno. Njen prostorni položaj je nemoguće planski definirati obzirom na složenost reljefa i drugih prostornih ograničenja, kao i nedostatak bilo kakvih građevinsko – prostornih istraživanja. U svakom slučaju, prostor Općine je podudaran sa pravcem mogućeg položaja autoceste. Prostor Općine je dosta slobodan jer nije izgrađen niti je zaposjednut planskim zahvatima koji se ne bi mogli mijenjati. Realno je očekivati da će u planskom periodu doći do ozbiljnih aktivnosti na izradi studijske i konkretne projektne dokumentacije za Jadransko – jonsku autocestu. Bitno je istaći da je pravo i obveza Općine, kao i osnovne društvene zajednice da bude obaviještena o svim fazama istražnih i projektnih aktivnosti i da u njima aktivno sudjeluje. Njen interes je posebno naglašen za izbor položaja čvorišta na autocesti obzirom da će ta čvorišta imati naglašen razvojni značaj za Općinu Ravno.

Slika 11. Položaj Jadransko‐jonske autoceste prema „Prijedlogu strategije i akcionog plana razvoja mreže



autocesta i brzih cesta na području Federacije BiH“, Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, novembar 2008

3.6.1.2. Magistralne ceste

Područjem Općine prolazi samo 8 km magistralne ceste M20 Trebinje – Dubrovnik koja povezuje veći dio istočne Hercegovine i područja uz tok rijeke Drine sa dubrovačkim primorjem. Međutim, prostor Općine prate i magistralne ceste M6 Ljubinje – Strujići – Trebinje (u Republici Srpskoj) i M2 (u Republici Hrvatskoj). Ove ceste nisu u prostoru Općine Ravno, ali su značajne u njenom prometom povezivanju sa užim i širim okruženjem. Postojeća kategorizacija magistralnih cesta je zaostavština iz prethodne zajedničke države. Radi toga ona nije realna i logična. To se konkretno odnosi na magistralnu cestu M6 koja iz Čapljine prema Trebinju i Nikšiću ide preko Stoca i Ljubinja, umjesto preko Hutova. Takvo rješenje je posljedica kompromisa i želje da se magistralnom cestovnom mrežom povežu tadašnja općinska središta.

Prekategorizacijom dijela regionalne ceste R426 od Svitave, na M17 do Strujića, na M6 u Popovu polju u magistralnu cestu znatno bi se normalizirala cestovna veza između Čapljine i Trebinja i neposredno doprinijelo razvoju značajnih dijelova općina Čapljina, Neum i Ravno.

Postojeća cesta M6 od Čapljine preko Stoca – Žegulje – Ljubinja i Koteza ima dužinu od 60 km i prelazi dva visinska prevoja (1050 i 585 m n.m.). Cesta Svitava – Hutovo – Ravno (Strujići) ima dužinu oko 30 km i blag visinski tok (uspon sa kote 10 na kotu 300 m n.m.).

Obzirom da je prekategorizacija dijela regionalne ceste R426 zajednički interes Općine Čapljina, Neum i Ravno, one trebaju pokrenuti solidarnu akciju kod nadležnih kantonalnih, Federalnih i državnih organa.

Nesporno je da je kvalitetno održavanje magistralne ceste M20 i rekonstrukcija njenih loših dijelova od posebnog značaja za razvoj područja Ivanice kao posebnog općinskog prostora. U tom pravcu se planira trajna suradnja sa JP Ceste Federacije BiH kako bi se osiguralo:

‐ kvalitetno i blagovremeno održavanje cesta;

‐ proučilo stanje tehničkih elemenata ceste i pripremila izrada projektne dokumentacije;

‐ osigurala rekonstrukcija loših, preprojektiranih dijelova ceste;

‐ osigurala podrška za prekategorizaciju dijela R426 od Svitave do Strujića u magistralnu cestu.

3.6.1.3. Regionalne ceste

Područjem Općine prolaze regionalne ceste R428 Strujići – Ravno – Zavala – Slano (granica sa RH) u dužini od 18 km i R426 Trnčina (Hutovo) – Ravno – Zavala – granica RS u dužini od 21,0 +4,5 = 25,5 km. Cesta R428 je poprečna prometnica koja prolazi kroz naselja Ravno i Zavala, a povezuje Općinu sa magistralnom cestom M6.1 u Strujićima i magistralnom cestom M2 u Slanom, odnosno Republici Hrvatskoj. Cesta je asfaltirana sa promjenjivim širinama kolnika od 3 do 6 m, s tim da je širina od 6 m na dijelu od Ravnog do Zavale.

Cesta R426 je podužna prometnica koja ide trasom napuštene uzane pruge, s tim da je isključen dio od Ravnog do Zavale. Na tom dijelu prolazi regionalna cesta R428, a trasa pruge je



prepuštena lokalnoj cesti kroz naselje Čvaljina. Cesta je asfaltirana i ima širinu kolnika 3 i 4 m. Sastavni dio ove ceste je i devijacija od Trnčine do Ravnog čija je dužina 4,5 km, a širina kolnika 6 m. Dio ceste R426 od Turkovića do Trnčine je posebno značajan jer je pogodan za uključenje u buduću magistralnu cestu koja bi bila rezultat prekategorizacije. Trenutno je u tijeku izrade glavni projekt rekonstrukcije i proširenja te ceste. Kvalitetno održavanje regionalnih cesta R426 i R428 na području Općine i izvan tog područja je bitno za Općinu i njene svakodnevne aktivnosti. Također je izuzetno važno za razvoj Općine da se dijelovi regionalne ceste R428 koji su sa suženim kolnikom rekonstruiraju i prošire na minimalno 6 m, kako bi općinski centar i Vjetrenica u Zavali bili kvalitetno povezani sa širim prostorom. U tom pravcu se planira stalna suradnja sa Javnom upravom za ceste HNŽ/K i to;

‐ da se osigura kvalitetno i blagovremeno održavanje cesta R426 i R428; ‐ da se inzistira na izradi projektne dokumentacije i rekonstrukciji dijelova R426 od Strujića do

Ravnog i od Zavale do granice sa RH, te R428 od Turkovića do Trnčine; ‐ da se pokrene inicijativa za prekategorizaciju R426 od Svitave do Ravnog (Strujića) u

magistralnu cestovnu mrežu. U tom pravcu se planira aktivna suradnja sa općinama Čapljina i Neum.

3.6.1.4. Lokalne ceste i javne staze

U prostornoj osnovi Plana je konstatirano da Općina Ravno ima zadovoljavajuću mrežu lokalnih prometnica. One povezuju naseljena mjesta sa magistralnim cestama M20 i M2 (u RH) i regionalnim cestama R426 i R428, a time i sa općinskim centrom. Međutim, ozbiljan nedostatak te mreže je što nedostaje neposredna veza područja Ivanice sa općinskim centrom preko teritorija Općine. Ta veza se ostvaruje preko područja RS ili RH. Općina nema posebnu odluku o razvrstavanju lokalnih prometnica. Sukladno Zakonu o cestama Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 2/10) razvrstavanje je obvezno. Zakonom su jasno definirani kriteriji za razvrstavanje i obveze u pogledu sigurnosti u prometu na lokalnim cestama. Radi toga je uvedena nova kategorija lokalnih prometnica – „javne staze“ koje povezuju naselja ili dijelove naselja unutar općine ili povezuju naselja na druge javne ceste. Suglasno toj obvezi u nastavku su lokalne prometnice razvrstane na lokalne i javne staze, kako bi se dao inicijalni materijal za raspravu i pokretanje postupka razvrstavanja. Prema prikupljenim podacima, Općine ima oko 84,80 km lokalnih prometnica raznog značaja i kvaliteta. Od tih prometnica procijenjeni značaj lokalnih cesta ima 73,60 km prometnica, a značaj javnih staza 11,20 km prometnica.



Tabela 4. Lokalne ceste i javne staze Općine Ravno

Red. broj

cesta /dijelovi

Dužina (km)

Podaci o kolniku

Podaci o trasi

Planirani radovi

Širina (m)

Vrsta zastora

horizontalno visinski Održava

nje

Rekonstrukcija ili izgradnja

Lokalne ceste :

1. Ravno (Čvaljina) – Rupni do – G.

Trebinja – D. Trebinja 11,70 6 Asfalt Dobri Dobri Da ‐

2. Velja Međa – Hrasno

(granica O) 3,50 3 i 4 Loš asfalt Loši Loši Da ‐

3. D. Trebinja – Čepikuće

(granica RH) 2,2 6 Asfalt Dobri Dobro Da ‐

4. Zavala – Belenići –

Kalađurđevići – Zaplanik ‐ Ivanica

a) Zavala – Golubinac – Kijev Do –

Belenići 7,6 3 Asfalt Loši Loši Da Da

b) Belenići – Gorogaše – Čopice –

Slivnica Bobani – Grebci ‐ Slavogostići

16,8 2‐2,5 Zemlja Loše Loše ‐ Da

c) Slavogostići – Kalađurđevići ‐

Zaplanik 7,2 3 Asfalt

Uvjetno dobri

Loše Da Da

d) Zaplanik – Ivanica 5,6 3 Asfalt Dobri Dobri Da Da

e) krak Kalađurđevići – Osojnik

(granica RH) 0,6 3 Asfalt Dobri Dobri Da ‐

5. Ivanica – Rupni Do – Glavska 7,1 3,0 Asfalt Dobri Dobri ‐

Da 6.

Turkovići – Pećina – Zagorac – D. Trebinja

5,0 3 Asfalt Loši Loši Da

7. D. Trebinja ‐ Dužica 1,9 3 Makadam

Dobri Dobri Da ‐

8. Zaplanik – Hum (granica

Općine) 4,4 3 Asfalt Dobri Dobri Da ‐

Ukupno (km) 73,6 49,7 44,30

Javne staze:

1. Trnčina ‐ Vojevići 3,2 3 Asfalt Loši Dobri Da ‐

2a. G. Trebinja – Cicrina ‐ Zatmorje 4,2 3 Makadam

Loši Loši Da ‐

2b. Krak za Grabovi Do 1 3 Makadam

Loši Loši Da ‐

4. S. Jure ‐ Bjeljave 2,8 3 Makadam

Loši Loši Da ‐

Ukupno (km) 11,2 11,2



3.6.2. Željeznički promet Aktivnog željezničkog prometa na području Općine nema. Međutim, u posljednje vrijeme pojavile su se određene informacije o mogućoj aktivaciji željezničke pruge koja će povezivati šire područje Hercegovine i Crne Gore. U tijeku je izrada fisibility studije Jadransko – jonske pruge koja uključuje i krak Čapljina – Nikšić. Inače u Prostornim planovima BiH i Općine Čapljina iz osamdesetih godina prošlog stoljeća bio je programiran krak pruge Čapljina – Dubrovnik i izgradnja drugog pružnog kolosijeka na dijelu Čapljina – Ploče. Općina Ravno polaže pravo da o svim aktivnostima bude blagovremeno obaviještena, obzirom da je njen prostor dosta uzan i zaposjednut prometnicama. U budućnosti bi se moglo pristupiti revitalizaciji dijela stare željezničke pruge na trasi Ravno – Zavala koja bi bila u funkciji turističke valorizacije špilje Vjetrenica, kao što je prikazao na grafičkom prilogu br. 2. Infrastruktura. Pored toga, potrebno je istražiti mogućnosti revitalizacije cjelokupne stare željezničke trase na čitavom području Općine, pri čemu je rješenje neophodno tražiti u korelaciji izgradnje buduće željezničke pruge, revitalizaciji stare uskotračne željezničke pruge, prometnica i prometa ovog područja uopće.

3.6.3. Pošta i telekomunikacije

Poštanski sustav Postojeća mreža poštanskog sustava na području Općine sastoji se od dva poštanska ureda –

Ravno i Donja Trebinja, s tim da poštanski ured u Donjoj Trebinji trenutno nije aktivan, međutim ukoliko se ukaže potreba lako se ponovno može aktivirati.

Može se zaključiti da je postojeće stanje zadovoljavajuće u odnosu na razmještaj stanovništva i u odnosu na planirane potrebe ovog područja.

U skladu s potrebama stanovništva Ivanice kao i planirane Turističke zone „Ledenice“

potrebno je otvoriti manji poštanski ured u naselju Ivanica koji bi radio tokom čitave godine. Dakle, u planskom periodu je potrebno raditi na tehničko‐tehnološkom napretku, odnosno

pružanju bržih i kvalitetnijih usluga. Planirani razvoj poštanske mreže podrazumijeva i dovršenje informatizacije procesa rada u prijemu poštanskih pošiljaka, poboljšanje kvalitete i pouzdanosti pošiljka te razvoj tržnog pristupa i odnosa sa korisnicima uz uvođenje novih usluga i prilagođavanje potrebama korisnika.

Telekomunikacijski sustav Nepokretne mreže ‐ Telekomunikacijski sustav na području Općine odvija se preko tri

područne centrale – Ravno, Donja Trebinja i Trnčina. Glavni pristupni telekomunikacijski kabel prema Hutovu položen je u koridoru zajedno s vodoopskrbnim cjevovodom.

U skladu sa zahtjevima modernih telekomunikacijskih usluga da se komutacijsko čvorište što

više približi krajnjem korisniku, tamo gdje se to pokaže opravdanim mjesne mreže pokrivat će se



vlastitom komutacijom. Sukladno tome dolazit će i do promjena u prijenosnim sustavima i pristupnim mrežama u smislu izgradnje novih kapaciteta. Modernizaciju i izgradnju novih prijenosnih putova treba očekivati obzirom na razvoj ponude telekomunikacijskih usluga, te razvoj i izgradnju pristupnih mreža i komutacija. Prijenosi putovi svih razina vezivat će se prostorno uz postojeću i buduću prometnu infrastrukturu. Razvoj magistralne i spojne mreže bit će usmjeren u pravcu povećanja njenog transmisijskog kapaciteta korištenjem uređaja većih brzina prijenosa, kao i postepenog uvođenja WDM‐a na potrebnim dionicama, a drugo područje razvoja odnosi se na povećanje održivosti mreže.

Pokretne mreže – na području Općine izgrađene su tri bazne postaje mobilnih telekomunikacija i to kraj Ravnog (brdo Oblat), kraj Ivanice (Gršteljica), i Trebinje. Također je postavljen prijenosni relej na brdu Derinac, pored sela Kutina. U razvoju javnih sustava pokretnih komunikacija planira se i dalje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga, kao i novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije. U skladu s navedenim planovima, uz proširenje kapaciteta postojećih osnovnih postaja potrebno je u budućnosti omogućiti širenje mreže mobilne telefonije što podrazumijeva izgradnju i postavljanje dodatnih osnovnih postaja (smještajem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na planiranim objektima). Prilikom smještaja osnovnih postaja potrebno je voditi računa o utjecaju na krajobraz i izgled objekata.

Izvori financiranja razvoja pokretnih telekomunikacija su vlastita sredstva koncesionara svake pojedine mreže, a planirani rokovi za razvoj ovise o isključivo o porastu potreba i ekonomskoj isplativosti za koncesionara.

Radio i TV sustav mreža – prostor Općine Ravno loše je pokriven RTV signalom i to uglavnom preko odašiljača susjednih općina, pa je neophodno instaliranje odašiljača.

Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unaprjeđenju već postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti, te dovršetku izgradnje mreže odašiljača i na taj način ostvarenja stopostotne pokrivenosti.

Općeprihvaćeni trend razvoja telekomunikacijske mreže je dovođenje optičke niti do svakog korisnika. Ovo rješenje danas nema uvjete za komercijalnu upotrebu koja se očekuje do kraja planskog perioda, ali u međuvremenu optički sustav prijenosa treba što više približiti korisniku. Kako bi se ova strategija razvoja uvela u praksu svaku izgradnju novih dionica tk mreže ili rekonstrukciju postojeće treba planirati kao kabelsku kanalizaciju sa ciljevima i kabelskim zdencima za račvanje kabelske kanalizacije i izradu nastavka na kabelima. Izgradnju DTK i nove kabelske mreže treba planirati i uz sve nove prometnice, a osobito do zona poslovne namjene. Planirana distribucijska kabelska kanalizacija omogućit će elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova.

Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućivati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.



Područje Općine Ravno je u telekomunikacijskom pogledu znatno osuvremenjeno u proteklom periodu, a u određenim segmentima moguće je i tijekom narednog razdoblja očekivati i dodatna poboljšanja u skladu s tehnološkim razvitkom telekomunikacijskih sustava. Dinamika izgradnje telekomunikacijske mreže u budućnosti prilagodit će se prioritetima gospodarskog razvitka uz usklađenje s ostalim subjektima komunalne infrastrukture.

Razvoj telekomunikacija će se temeljiti na izgradnji telekomunikacijske infrastrukturne osnovice za pružanje širokog skupa telekomunikacijskih usluga (uskopojasne i širokopojasne), koje koriste istu mrežnu osnovicu, što ima implikacije na sve tri tehnološke razine telekomunikacijske mreže – pristup, komutaciju i prijenos.

3.6.4. Projekcija razvitka energetike

3.6.4.1. Elektroenergija – proizvodnja

Integralnom studijom razvoja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 2006.‐2010.godine s projekcijom na 2020.godinu i Studijom energetskog sektora BiH predviđena je izgradnja dva vjetroparka/vjetroelektrane na području Općine Ravno: i to na području Velje Međe i na području Ivanice. Predviđena jedinična snaga vjetroagregata je 2,00 MW.

U slijedećoj su tablici dani osnovni podaci o snazi na pragu vjetroelektrana, godišnjoj proizvodnji električne energije i predviđenoj godini ulaska vjetroelektrana u pogon.

Vjetroelektrana Broj

agregara Snaga na pragu

(MW) Proizvodnja na pragu

(GWh) Godina ulaska

u pogon

Velja Međa 10 20 56,152 2019.‐2020.

Ivanica 6 12 39,398 2019.‐2020.

Prema Integralnoj studiji razvoja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 2006.‐2010.godine s

projekcijom na 2020.godinu navedene vjetroelektrane se planiraju priključiti:

‐ VE Velja Međa 110 kV dalekovodom na VE Crkvine s jedne strane i 35 kV dalekovodom prema Veličanima i Ljubinju, s druge strane.

‐ VE Ivanjica 35 kV dalekovodoma na TS 35/10 kV Ivanica.

3.6.4.2. Elektroenergija – prijenos

Na području Općine Ravno planirana je izgradnja 110 kV dalekovoda kojim je predviđena evakuacija električne energije proizvedene iz vjetroelektrane Velja Međa. Ovim bi se dalekovodom planirana vjetroelektrana Velja Međa povezala s vjetroelektranom Crkvine koja se nalazi na području susjedne općine. Vjetroelektrana Crkvine bi se 110 kV dalekovodom s jedne strane spojila na 110 kV postrojenje u novom rasklopištu 220/110 kV u Svitavi tj. CHE Čapljina, koja osigurava opskrbu neretljanskog područja i priključno je čvorište za vjetroelektrane na jugu HNŽ. S druge bi se strane vjetroelektrana Velja Međa priključila na TS Veličani i TS Ljubinje. Trasa planiranih dalekovoda dana



je na geodetskoj podlozi u privitku dokumenta i čisto je informativna. Stvarna trasa 110 kV dalekovoda definirat će se glavnim projektom istog.

Da bi se proizvedena električna energija iz vjetroelektrane „Velja Međa“ evakuirala u elektroenergetski sustav potrebno je u blizini vjetroparka izgraditi novu trafostanicu TS 110/10/20 kV „Velja Međa“. Električna energija dobivena iz vjetroelektrane na lokalitetu Ivanca planira se evakuirati novim 35 kV dalekovodom u postojeću trafostanicu TS 35/10/20 kV „Ivanica “.

U postojećoj transformatorskoj stanici TS 35/10/20 kV Ivanica instaliran je samo jedan energetski transformatora pa nije zadovoljen kriterij (n‐1). Nije osigurano dvostrano napajanje na 35 kV naponskoj razini.

Srednjenaponski elektroenergetski objekti 10(20) kV razine

Kretanje potrošnje električne energije Općine Ravno za razdoblje 2005.─2020. godina, prema očekivanju Sektora razvoja EP HZ H‐B, prema Integralnoj studiji razvoja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 2006.‐2010.godine s projekcijom na 2020.godinu, dano je u sljedećoj tablici.

Općina

Preuzeta ukupno 2005. (MWh)





Ravno 1.485 1.544 1.807 2.198 2.674

Značajniji porast potrošnje električne energije očekuje se na području Ivanice i rubnog dijela Općine na granici s Republikom Hrvatskom, kod naselja Orahov Do. Napajanja električnom energijom ovih lokacija izvelo bi se s postojećih i novih trafostanica tipa betonska montažna trafostanica prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV, odgovarajuće snage.

Povezivane ovih trafostanica na postojeću srednjenaponsku mrežu izvest će kabelima tipa XHE 49‐A 3x1x150/25 mm², 12/20/24 kV ili sl. ili konbinacijom dalekovoda s Al/Če vodičem 50/8 mm2 i naprijed navedenog kabela.

Pored naprijed navedenog, na postojećim je dalekovodima neophodno izvršiti rekonstrukciju preostalog dijela dalekovoda u cilju dovođenja kompletnog dalekovoda na 20 kV‐nu naponsku razinu. Procjenjuje se da je isti oko 60% dužine zanovljen i u ovom postotku osposobljen za rad na 20 kV‐ nom naponu.

Zamjena postojećih elemenata srednjenaponske zračne i kabelske mreže, bilo da se radi o zamjeni opreme predviđene za rad na 10 kV naponskoj razini opremom za rad na 20 kV naponskoj razini, ili da se radi o zamjeni kabela i Al/Če vodiča nedostatnog presjeka, kabelima 20 kV razine i dostatnog presjeka je dugotrajan i složen proces i kao takav je zacrtan u svim studijama i planovima nadležnog elektrodistributivnog poduzeća.

Određenom dinamikom neophodno je zamijeniti preostale postojeće transformatore s transformacijom 10/0,4 kV novim transformatorima prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV, iste ili veće snage, sukladno očekivanom prirastu u potrebi za električnom energijom.



Niskonaponski elektroenergetski objekti Niskonaponske mreže potrebno je graditi i rekonstruirati s pouzdanijim i dugotrajnijim

stupovima i odgovarajućim samonosivim kabelskim snopom na većem dijelu Općine, dok je iste na područjima gdje se očekuje značajnija gradnja objekata namijenjenih turizmu i stanovanju potrebno graditi i rekonstruirati kao kabelske (podzemne) niskonaponske mreže.

Potrebno je niskonaponsku mrežu izvedenu Al/Če užetom određenom dinamikom rekonstruirati kao mrežu izvedenu sa samonosivim kabelskim snopom.

3.6.3.3. Korištenje alternativnih izvora energije

Potrebnu pozornost treba obratiti dobivanju električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Kako se radi o Općini s velikim brojem sunčanih dana u godini posebnu bi pozornost trebalo obratiti na mogućnosti proizvodnje energije iz fotonaponskih sustava, koje karakterizira visoko početno ulaganje s jedne strane i vrlo niski troškovi pogona uz značajan životni vijek s druge strane.

Sunčani toplinski sustavi predstavljaju pouzdan i učinkovit način proizvodnje toplinske energije za pripremu potrošne tople vode i grijanje prostorija. Jedan kvadratni metar sunčanih kolektora može proizvesti oko 700 W topline za grijanje tople vode ili prostora. Proizvedena toplina se može akumulirati nekoliko dana u sunčanom spremniku, no u hladnijem dijelu godine i za vrijeme oblačnih dana potrebno je osigurati dodatnu energiju (najčešće električna energija).

Sunčane ćelije su izuzetno pouzdani, dugotrajni i tihi uređaji za proizvodnju električne energije. Jedan kvadratni metar sunčanih ćelija spojenih u modul može proizvesti preko 100 W električne energije. Industrija sunčanih ćelija bilježi značajna povećanja proizvodnje iz godine u godinu. Uzrok snažnog porasta proizvodnje s jedne je strane tehnički napredak u istraživanju materijala i novih procesa proizvodnje, a s druge je strane odlučna politička podrška izražena kroz poticaje za ugradnju fotonaponskih sustava u većini zemalja EU. Zbog svojih karakteristika sunčane ćelije su posebno pogodne za napajanje trošila koja nisu spojena na elektroenergetski sustav (napajanje plovila, kuća za odmor, telekomunikacijskih postrojena i sl.).

U lipnju mjesecu 2010.godine u Službenim novinama FBiH br. 35/10 objavljena je Uredba o korištenju energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. Ovom Uredbom propisuju se: način korištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja, grupe postrojenja, minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste OIEiK u ukupnoj potrošnji, poticanje proizvodnje električne energije iz OIEiK, ispitivanje potencijala OIE, registar projekata i postrojenja za korištenje OIEiK, izgradnja postrojenja OIEiK, otkup i naknade, priključak postrojenja OIEiK na elektroenergetsku mrežu, certificiranje porijekla električne energije proizvedene iz OIEiK, uspostavljanje institucionalne strukture za operacionalizaciju sustava poticaja proizvodnje iz OIEiK, kao i druga pitanja od značaja za korištenje OIEiK.

U svibnju 2011.godine u Službenim novinama FBiH br. 28/11 objavljen je Naputak o vođenju i ažuriranju Registra projekata OIEiK. U ovom se Registru, između ostalog, vodi evidencija o projektima u fazi ispitivanja, projektima u fazi izgradnje kao i izgrađenim projektima koji su uključeni u sustav poticajnih mjera.



Nositelj pripreme Prostornog plana dostavio je zahtjev za unošenje lokacija na području naselja Cicrima, površina lokacije 131 ha, i lokacije Golubov Kamen, 304 ha, kao potencijalnih lokacija za izgradnju sunčanih elektrana. U slučaju izgradnje sunčanih elektrana na navedenim lokacijama neophodno je stvoriti preduvjete za priključak istih na distributivnu, odnosno prijenosnu mrežu, ovisno o snazi gore navedenih elektrana.

Zaključak Gledano s elektroenergetskog stajališta problem Općine Ravno je što se napaja iz susjedne

Općine Čapljina, odnosno R.Srpske iz Trebinja i R.Hrvatske iz Slanog. Srednjenaponski 10(20) kV dalekovodi su relativno dugi. U pojnoj trafostanici TS 35/10 kV Ivanica je ugrađen samo jedan transformator, a ista je samo s jedne strane napojena 35 kV vodom tako u oba slučaja nije ispunjen kriterij (n‐1).

U planskom periodu je potrebno:

‐ Osigurati snabdijevanje potrošača na području Općine Ravno kvalitetnom električnom energijom.

‐ Izgraditi elektroenergetske objekte naponske razine 110 kV koji će omogućiti evakuaciju proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora energije sukladno planovima izgradnje proizvodnih objekata.

‐ Razvoj elektroenergetske mreže bazirati na 110kV, 20 kV i 0,4 kV‐nim naponskim razinama uz izbor odgovarajuće dinamike prelaska s 10 kV‐ne na 20 kV‐tnu naponsku razinu, vodeći računa da se čim prije pristupi zamjeni 10 kV dalekovoda čiji je životna i eksploatacijska dob pri kraju, kao i zamjenu dijelova dalekovoda koji su s opremom za 10 kV‐tnu a većim dijelom su osposobljeni i pripremljeni za rad na 20 kV‐noj razini. Sve nove objekte graditi za 20 kV‐nu naponsku razinu.

‐ Magistralne dalekovode 20 kV naponske razine graditi i rekonstruirati s pouzdanijim i dugotrajnijim stupovima (po mogućnosti čelično rešetkastim ili betonskim). Tamo gdje to nije moguće srdnjenaponsku zračnu mrežu graditi i rekonstruirati s pomoću, kvalitetno i ekološki prihvatljivo impregniranih, drvenih stupova na betonskim nogarima.

‐ Transformatorske stanice, napose u urbanom dijelu Općine, graditi i rekonstruirati na principu slobodnostojećih zidanih ili montažno betonskih objekata, koje se svojim vanjskim izgledom lako mogu uklopiti u urbane sadržaje. Seoske trafostanice rekonstruirati i graditi kao krajnje transformatorske stanice na čelično‐rešetkastim stupovima.

‐ U svim transformatorskim stanicama osigurati mogućnost kontrole snage i potrošnje električne energije transformatorskog područja ugradnjom suvremenih elektroničkih brojila s mogućnošću daljinskog očitanja.

‐ Osigurati u industrijskim i privrednim pogonima ugradnju kompenzacije reaktivne energije s ciljem smanjenja vlastitih i ukupnih elektroprivrednih gubitaka, odnosno troškova.

‐ Osigurati što bržu primjenu sustava daljinskog upravljanja i nadzora s ciljem povećanja brzine odziva dispečerskog osoblja i dežurnih ekipa na eventualne poremećaje u mreži, odnosno skraćenja vremena otklanjanja kvarova i smanjenja količine neisporučene električne energije kupcima.



3.6.5. Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav Općine Ravno projektiran je za naselja u Popovu polju, zaključno s općinskim središtem, naseljem Ravno ‐ za ukupno 3800 stanovnika. Ishodište ovog sustava je u vodospremi „Hutovo“ koja je izvedena u sklopu Regionalnog vodovodnog sustava Gabela‐Svitava‐Neum. Trenutno se iz ovog sustava vodom opskrbljuju naselja uz prometnicu R426 do naselja Ravno (Velja Međa, Trnčina, Turkovići). Planiran je nastavak ovog sustava izgradnjom Podsustava Turkovići‐Trebinja‐Čepikuće (Republika Hrvatska) kojim bi se opskrbljivala navedena i ostala naselja na ovom pravcu. Projektom8 je predviđeno da se podsustav priključi na postojeći cjevovod kod naselja Turkovići. Od mjesta priključka do sabirnog bazena (V=70 m3) uz CS Turkovići voda se gravitacijski transportira PVC cjevovodom Ø160 mm. Dio niskih zona naselja Turkovići će se opskrbljivati iz sabirnog bazena, a više zone preko hidrostanice koja će se izgraditi u sklopu CS Turkovići. Preko ove crpne stanice voda će se tlačiti do VS Ježevica (V=200 m3, KT=570 m.n.m.) tlačnim cjevovodom od lijevano željeznih cijevi profila Ø125 mm. Iz VS Ježevica voda se gravitacijski doprema do VS Trebinja (V=200 m3, KT=554 m.n.m.) cjevovodima profila Ø200 i 150 mm. Duž distribucijsko‐transportnog cjevovoda opskrbljuju se naselja Zagorac i Pećine, a preko VS Trebinja Gornja i Donja Trebinja, Šijakovići, Cigrine i dr. U vodospremi je planiran i priključak transportnog lijevano‐željeznog cjevovoda Ø80 mm za naselja Dubrovačkog primorja (VS Čepikuće).

Do sada su izvedeni cjevovodi od priključka sa glavnog cjevovoda do CS Turkovići, od CS

Turkovići do VS Trebinja, te od VS Trebinja do naselja Zagorac. Tehnički podaci o planiranim objektima vodovodne mreže prikazani su i na kartografskom prilogu br. 2. Infrastruktura.

Na ostalim prostorima Općine rješenja su individualna, uglavnom se radi o korištenju kišnice sustavom manjih čatrnja uz stambene objekte, kao i o korištenu cisterni. Krajem 2008. godine urađena je studijska dokumentacija pod nazivom Istraživanje podzemnih voda na širem području Općine Ravno sa ciljem mogućnosti rješavanja vodoopskrbe; Područje Orah – Zaplanik – Uskoplje (sliv Omble). Na osnovu prikupljenih podataka, rezultata dobivenih foto geološkom obradom aerosnimaka, te terenskih mjerenja izrađen je hidrogeološki model istraživanog područja. Također je izvršen odabir lokacija istraživačkih bušotina te je predviđeno bušenje do dubine od 280 m na dvije lokacije. Ispitivanja su u toku, a po završetku je potrebno napraviti završni elaborat o svim obavljenim radovima kako bi se moglo pristupiti rješavanju problema vodoopskrbe ovog područja.

Naselje Ivanica trenutno broji 250 stanovnika i nema izgrađen vodoopskrbni sustav. Opskrba

vodom vrši se isključivo preko čatrnja‐skupljanjem oborinskih voda, ako i dovozom nedostatnih količina vozilima‐cisternama.

Kroz Prostorni plan iz 2007. godine planiran je intenzivan razvitak naselja Ivanica sa stambenom i

gospodarskom izgradnjom. Na lokalitetu Ivanice, u neposrednoj blizini (jugo‐istočno) se nalazi i planira turistička zona Ledenice. Nedostatak pitke sanitarne vode je jedan od bitnih i ograničavajućih faktora razvitka razmatranog prostora. U cilju osiguranja dostatnih količina vode, a na osnovu namjene prostora, date su specifične potrošnje vode za slijedeće kategorije potrošača:

8Vodoopskrbni sustav Dubrovačko primorje ‐ Dovod nedostajućih količina vode za naselja dubrovačkog primorja iz smjera vodovodnog sustava Ravno u BiH, Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar



• Stanovništvo ‐ Stanovanje je planirano u naselju Ivanica na 235,8 ha sa gustoćom stanovanja 40 st/ha što ukupno za konačni planski period iznosi 9432 stanovnika. Specifična potrošnja za stanovništvo usvojena je 250 l/st/dan.

• turistička zona Ledenice sa slijedećim sadržajima:

‐ objekti za odmor 300‐400 l/gost/dan

‐ manji apartmanski objekti 400‐600 l/gost/dan

‐ manji hoteli 600 l/gost/dan

‐ veći hoteli 600 l/gost/dan

‐ kampovi 200 l/gost dan

‐ golf teren sa 18 rupa 40 ha 2000 m3/dan

‐ zelene površine uz golf teren visoko raslinje 5 ha 800 m3/dan

Na osnovu specifičnih usvojenih količina, potrošnja vode i za planirane kapacitet, ukupne potrebe za vodom date su u slijedećoj tabeli:

Red. br.

Kategorija potrošača

Broj stanovnika /ležajeva

Specifična potrošnja l/st/dan

Ukupno m3/dan

Ukupno l/sek.

1. stanovništvo 9432 250,00 2358,00 27,29

2. Turistički objekti:

Objekti za odmor 600 400,00 240,00 2,78

Manji apartmanski objekti 1500 400,00 600,00 6,94

Veći apartmanski objekti 1000 400,00 400,00 4,63

Manji hoteli 300 600,00 180,00 2,08

Veći hoteli 1500 600,00 600,00 6,94

Kampovi 600 200,00 120,00 1,39

Golf teren sa 18 rupa 2000,00 23,14

Zelene površine‐visoko raslinje 800,00 9,26

7298,00 84,45

Za osiguranje dostatnih količina vode Qmax.dn= 84,45 l/s, analizirane su (tri) osnovne varijante.

Varijanta 1‐opskrba vodom iz pravca Općine Trebinje.

Varijanta 2‐opskrba vodom iz tunela hidro‐energetskog sustava Trebišnjice kojim se voda u količini od 90 m3/sec doprema do HE Dubrovnik.

U varijanti 2. moguće su četiri podvarijante:

• uzimanje vode na području Općine Trebinje u mjestu Luka preko pristupnog tunela dužine L=450 m koji je korišten pri izradi hidrotehničkog tunela

• izrada pristupnog tunela dužine cca 1400 m sa nagibom 15% na lokalitetu naselja Glavska (Općina Ravno) do hidrotehničkog tunela



• izrada vertikalnih bušotina na lokalitetu Glavska (Općina Ravno) min. dvije bušotine po cca 250 m

• zahvaćanje vode na izlazu hidrotehničkog tunela na objektu vodostana‐vodnih komora koji se nalazi na prostoru R. Hrvatske.

Na ovom lokalitetu već je izgrađen vodozahvat za vodoopskrbu Herceg Novog u R. Crnoj Gori. Izgradnjom druge faze hidro‐energetskog sustava Trebišnjica (zahvatna građevina, tunel kapaciteta 120 m3/s, vodostana i ugradnja generatora u HE Dubrovnik) stvaraju se tehnički uvjeti za zahvat dostatnih količina vode za Općinu Ravno i grad Herceg Novi koji u svojim planskim dokumentima planira izgradnju druge faze.

Planom upravljanja i održavanja hidro‐energetskim sustavom 2‐3 tjedna u ljetnom periodu onemogućeno je zahvaćanje vode. Izgradnjom druge faze hidro‐energetskog sustava Trebišnjice omogućila bi se kvalitetna opskrba vodom i u periodu remonta jednog od postrojenja (ne bi bilo istovremeno) što u ovom slučaju nije moguće.

Navedene konstatacije odnose se za sve podvarijante varijante 2.

Osiguranje kontinuiranog snabdijevanja i dostatnih količina vode je moguće nadomjestiti kroz analiziranu varijantu 3.

Varijanta 3‐ Na širem području Ivanice postoji mogućnost (uz prethodne istražne radove) zahvaćanja pitke vode iz podzemlja‐zaleđe Dubrovačke rijeke gdje se duži niz godina provode hidro‐geološki radovi (projekt Ombla). Slojevi vode se protežu na dubini 160‐200 m sa velikim oscilacijama tijekom godine.

Rezerve nisu potvrđene što može dovesti da opskrba vodom ne bi bila moguća kontinuirano tijekom čitave godine pogotovu tijekom ljetnih mjeseci kao je potrošnja za potrebe turizma najveća.

Osnovne značajke za sve tri izložene varijante su:

‐ voda se preko bunarskih crpki ili crpnih stanica preko tlačnih cjevovoda dovodi do vodosprema, a preko distributivnih cjevovoda do potrošača (relativno veliki pogonski troškovi)

‐ samo sanitarno ispravna (pitka) voda može se koristiti uz prethodno pročišćavanje

‐ nije osigurana kontinuirana opskrba.

Za osiguranje dostatnih količina i konačni odabir najpovoljnijeg načina opskrbe vodom ovog dijela Općine može se izvršiti na osnovu detaljne dokumentacije kojom bi se sagledala mogućnost i kombinacija varijanti čime bi bilo osigurano kontinuirana vodoopskrba.

Za osiguranje dostatnih količina vode ovim Planom se predlaže varijanta 2 sa podvarijantom 3. u kombinaciji sa varijantom 3.

Opis predloženog tehničkog rješenja

Na lokalitetu Glavska (željeznička postaja) planirana je izrada tri eksploatacijske bušotine, dubine po cca 250 m do postojećeg hidrotehničkog tunela.

Ukupni kapacitet zahvaćene vode iznosi cca Q=90 l/s



U periodu remonta hidrotehničkog tunela, bočno u odnosu na tunelsku konstrukciju izradila bi se galerija koja ima funkciju smještaja vertikalnih crpki koje bi preko tlačnog cjevovoda vodu transportirale do vodospreme Glavska.

Zahvatnu građevinu sa bušotinama, u narednoj fazi je potrebno obraditi kroz detaljniju dokumentaciju uz suglasnost korisnika hidro‐energetskog sustava Trebišnjica.

Od vodospreme Glavska, preko transportno gravitacijskog cjevovoda, voda se transportira do lokacije Drenovača gdje je planirana izgradnja filtarskog postrojenja i crpne stanice Ledenice. Na dovodnom transportnom cjevovodu, prije crpne stanice planiran je odvojak za vještačko akumulacijsko jezero zapremine V=3000 m3 za potrebe golf igrališta na lokaciji Drenovača.

Filtarsko postrojenje i crpna stanica su kapaciteta 53,31 l/s. Nije planirano prečišćavati vodu za potrebe golf igrališta. Preko crpne stanice i tlačnog cjevovoda voda bi se transportirala do vodospreme Ledenice. Iz vodospreme Ledenice, preko gravitacijskih cjevovoda opskrbljivalo bi se turističko naselje Ledenice i vodosprema Ivanice. Iz vodospreme Ivanica, preko gravitacijskog cjevovoda opskrbljivalo bi se naselje Ivanica.

Kao tehničko rješenje predlaže se i kombinirani sustav opskrbe vodom naselja Ivanica i turističkog naselja po varijanti 2 i varijanti 3. Varijante su kompatibilne i mogle bi osigurati dostatne količine vode u bilo kojem periodu godine za naselje Ivanica i turističko naselje Ledenice.

Osnovne značajke varijante 3 su: U zaleđu Dubrovačke rijeke (Općina Ravno) planira se izrada tri eksploatacijske bušotine,

dubine cca 250 m. Ukupni kapacitet bunara iznosi cca Q=90 l/s. Preko crpki i tlačnog cjevovoda voda se transportira do vodospreme Uskoplje. Iz vodospreme Uskoplje voda bi se transportno gravitacijskim cjevovodom dopremila do lokacije Drenovača na kojoj su po varijanti 2 planirani objekti filtarskog postrojenja, crpna stanica i vještačko akumulacijsko jezero.

Ovisno o izdašnosti bušotina u zaleđu Dubrovačke rijeke (varijanta 3), u odnosu na ukupne potrebe za vodom, dimenzioniranje sustava po varijanti 2 je fleksibilnije (imaju dostatne količine vode). Pojedini objekti varijante 2 i 3 mogu se izvesti u više faza (bunari u Dubrovačkom zaleđu, vodospreme, filtarsko postrojenje, crpna stanica) što će biti predmet obrade višeg nivoa dokumentacije.

Prikaz predloženog tehničkog rješenja dat je u grafičkom prilogu br. 2. Infrastruktura.



3.6.6. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Porastom životnog standarda došlo je do intenziviranja ulaganja i izgradnje vodoopskrbnog

sustava, što neminovno dovodi do znatnijeg povećanja potrošnje vode. Iskorištenu i upotrijebljenu vodu potrebno je što prije i što sigurnije pročistiti, te u okviru propisane kvalitete upustiti u recipijente (rijeke, vodotoke, meliorizacijske kanale) kako one svojim procjeđivanjem u podzemlje i površinske tokove ne bi ugrozile kvalitetu podzemnih i površinskih voda koje se upotrebljavaju za vodoopskrbu, a čije su količine i zalihe ograničene i svakim ih je danom sve manje. Zatečena situacija s odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda nije zadovoljavajuća, a općenito rješavanje odvodnje znatno zaostaje za vodoopskrbom. Niti u jednom naselju ne postoje organizirani sustavi odvodnje i pročišćavanja. Pojedinačna rješenja u vidu septičkih jama su rađena nestručno, ne držeći se osnovnih sanitarno‐tehničkih principa. Osim toga, odvodnja se često rješava propusnim tkz. „crnim jamama“, septičkim jamama ili sličnim objektima čiji se sadržaj infiltrira direktno u podzemlje ili ispušta u najbliži jarak ili potok.

Prema sustavu naselja Općine, kojeg karakteriziraju mala naselja koja su udaljena jedna od drugih, racionalna je izgradnja razdjelnih sustava odvodnje ‐ zasebno odvodnja sanitarnih, a zasebno oborinskih voda, pri čemu se odvodnja fekalnih otpadnih voda treba riješiti zasebno za pojedine cjeline. Po navedenom principu na prostoru Općine izdvojene su tri cjeline: sustav Ravno, sustav Ivanica i sustav za potrebe turističke zone „Ledenice“.

Sustav Ravno prikupljao bi fekalne vode naselja Ravno, a prikupljene otpadne vode bi se odvodile na mini biološki uređaj za pročišćavanje, te bi se pročišćene ispuštale u terensku depresiju. Izgradnja ovakvog sustava trebala bi se realizirati u etapama. Osim izgradnje kanalizacije za sanitarne otpadne vode potrebno je izraditi rješenje za odvodnju oborinskih voda.

Sustav Ivanica prikupljao bi fekalne vode naselja Ivanica, a prikupljene otpadne vode bi se odvodile na mini biološki uređaj za pročišćavanje, te bi se pročišćene ispuštale u terensku depresiju. Izgradnja ovakvog sustava trebala bi se realizirati u etapama. Osim izgradnje kanalizacije za sanitarne otpadne vode potrebno je izraditi rješenje za odvodnju oborinskih voda.

Sustav za potrebe turističke zone Ledenice izgradio bi se isključivo za potrebe ove zone, pri

čemu će karakteristike sustava, tip i lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda biti određene Urbanističkim planom, čija je izrada za ovu zonu obvezna.

Za sustav Ivanica i sustav Ledenice obvezna je istovremena izgradnja sa sustavom vodoopskrbe, kako bi se izbjegla mogućnost onečišćenja podzemnih voda ovog područja, ali i područja susjedne Dubrovačko – neretvanske županije. Planirani uređaji za pročišćavanje obrađivao bi otpadne vode na način da bi nakon obrade mulj bio stabiliziran i spreman za upotrebu ili odvezen na deponiju. Uređaj treba imati mogućnost prijema otpadnih voda iz septičkih jama koje ne mogu biti obuhvaćene sustavom kanalizacije.



3.7. Projekcija razvitka komunalne infrastrukture

3.7.1. Kratki presjek postojećeg stanja

Na području Općine Ravno djeluje JKP „Popovo“ Ravno, a AD „Komunalno“ iz Trebinja samo odvozi otpad iz naselja Ivanica na deponiju „Obodina“ koje se nalazi na teritoriju Općine Trebinje, Republika Srpska.

JKP „Popovo“ Ravno u suradnji s MZ Ivanica organizirano prikuplja otpad u naselju Ivanica i to u 25 kontejnera zapremina 1,1 m3.

Selektiranje i razvrstavanje otpada uglavnom ne postoji.

Općinska deponija „Duboka rupa“

Osnovne karakteristike deponije „Duboka rupa“ su, prema podacima od Općine Ravno iz 2008.godine su:

- Starost deponije: od 2000 g.

- Procijenjena količina dnevno odloženog otpada: 0,1 t/dan;

- Procijenjena dubina sloja otpada na deponiji: do 10 m;

- Površina deponije: 1 ha;

- Vrste odloženog otpada: komunalni otpad, građevinski otpad, glomazni otpad itd.

- Ukupna količina otpada na deponiji: 900 t (podatak iz 2008.g.)

Općinska deponija „Duboka rupa“ je deponija koju službeno, koristi javno komunalno poduzeće za odlaganje otpada, ali na kojoj se ne primjenjuju mjere zaštite okoliša.

Divlje deponije

Na teritoriju Općine Ravno se nalazi i nekoliko manjih divljih odlagališta otpada, na kojem se u većini odlaže građevinski otpad. Stanje sa divljim odlagalištima na području Općine Ravno je u



prosjeku čak bolje usporedivo sa ostalim općina na području Federacije zahvaljujući malom broju stanovnika gdje se ne stvara velika količina komunalnog otpada.

3.7.2. Upravljanje otpadom

Općenito

Zakonom o upravljanju otpadom FBiH («Službene novine F BiH», broj 33/03), Kantonalni/Županijski plan upravljanja otpadom mora biti usuglašen sa Strategijom upravljanja otpadom BiH i Federalnim planom upravljanja otpadom (odnosno Federalnom strategijom zaštite okoliša 2008.‐2018.) Parlament FBiH je na sjednici 29.05.2009.g. je jednoglasno usvojio prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša, sastavni dijelovi ove strategije su:

- Federalna strategija zaštite prirode;

- Federalna strategija zaštite zraka;

- Federalna strategija upravljanja otpadom;

- Federalna strategija zaštite voda.

Strategijom upravljanja otpadom FBiH je u FBiH predviđeno 10 regionalnih deponija. Između

ostalih jedna od predloženih regionalnih deponija RCUO je za HNŽ Mostar, postojeća deponija „Uborak“, koja se nalazi sjeveroistočno od Mostara.

Slika 12. Lokacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO), za HNŽ – „Uborak“ Mostar (Izvor:

Federalna strategija upravljanja otpadom)

Nadležnosti upravljanja otpadom

• komunalni otpad: općina ‐> kantonalna ministarstva ‐> federacija

• neopasni proizvodni otpad: kantonalna ministarstva ‐> federacija

• opasni proizvodni otpad: kantonalna ministarstva ‐> federacija

• posebne kategorije otpada: federacija (osim Građevinskog i inertnog otpada i Otpada životinjskog porijekla koji je u nadležnosti kantonalnih ministarstva)

U nadležnosti općine je samo komunalni otpad.



Plan upravljanja otpadom na području HNŽ/K

Trenutno je u izradi Plan upravljanja otpadom na području HNŽ/K za period 2011‐2021 g. Županija treba donijeti i propis kojim će se definirati uvjeti za upravljanje otpadom u općinama, te zadaci općina u izradi općinskih planova upravljanja otpadom. Izrada Plana vrši se u suradnji sa općinskim organima.

Slika 13. Shema koncepta integralnog upravljanja otpadom na području HNŽ/K, (Izvor: Nacrt upravljanja

otpadom na području HNŽ/K)

Kratko objašnjenje pojmova:

PS‐ Pretovarne stanice su građevine namijenjene privremenom skladištenju, pripremi i pretovaru otpada namijenjenog transportu prema RCUO.

CUO –Centar za upravljanje otpadom se radi za regije gdje se pokaže isplativost ovakvog objekta. Oni se sastoje od reciklažnih dvorišta i sortirnica.



U Nacrtu Plana upravljanja otpadom na području HNK/Ž pitanje Općine Ravno zbog svog karakterističnog zemljopisnog položaja nije riješeno, odnosno postoje četri prijedloga rješenja, unutar dvije varijante prostorne organizacije pretovarnih stanica unutar HNŽ/K:

Varijanta 1:

1. Opcija pridruživanja PS Čapljina (udaljenost cca. 55 km),

2. Udruživanje sa općinama u RS (Ljubinje ili Trebinje),

Varijanta 2:

1. Eventualni pristup Centru za gospodarenje otpadom Dubrovačko‐neretvanske županije u RH koje bi trebalo biti locirano na lokaciji Lučino Razdolje

2. Udruživanje sa Općinom Neum a izgradnju PS Neum (udaljenost od RCUO 90 km, udaljenost Ravnog do PS Neum 40 km).

Ovo su trenutna razmišljanja, za utvrđivanje konačnog broja i lokacija pretovarnih stanica potrebno je uraditi posebnu Studiju izvodljivosti, koja će uključivati i analizu troškova i koristi (Cost‐benefit analizu) i dati konačan odgovor.

Slika 14. Lokacije objekata planiranog sustava – Varijanta 1 (Izvor: Nacrt upravljanja otpadom na području HNŽ/K)

Slika 15. Lokacije objekata planiranog sustava – Varijanta 2 (Izvor: Nacrt upravljanja otpadom na području HNŽ/K)



Plan upravljanja otpadom na nivou općine Sukladno Federalnoj strategiji upravljanja otpadom u nastavku se daje plan gradnje objekata

namijenjenih za prikupljanje, sortiranje, skladištenje koji treba biti realiziran od strane jedinica lokalne samouprave uz pomoć HNŽ/K.

Gradovi i općine trebaju u svojim Planovima upravljanju otpadom odrediti lokacije i načine sakupljanje, predobrade i obrade otpada.

Općinski planovi upravljanja otpadom trebaju sadržavati: ‐ Programe o skupljanju opasnog otpada iz domaćinstva; ‐ Programe za ponovno iskorištenje komponenti iz komunalnog otpada; ‐ Programe za smanjenje procenta biorazgradivog otpada i ambalažnog otpada u komunalnom

otpadu; ‐ Programe za podizanje javne svijesti u upravljanju otpadom; ‐ lociranje postrojenja za upravljanje otpadom; ‐ suradnja između općina radi postizanja zadatih ciljeva; ‐ projektirati županijski sustav upravljanja otpadom.

Ovi planovi trebaju sadržavati slijedeće mjere: - za stabilizaciju proizvodnje otpada kako bi se smanjila količina nastanka otpada, pa čak uvesti

i kazne; - uvesti recikliranje materijala; - uvesti mjere visokog recikliranja kroz odvajanje otpada na papir, plastiku, metal, staklo,

tkanine, ostali biorazgradivi otpad, tekući otpad i opasni otpad;

Cilj upravljanja otpadom je riješiti do sad nastali otpad na način da se adekvatno zbirne, te da se smanje količine nastalog otpada i da se uvedu mjere za sprječavanje nastanka otpada, provede ponovno iskorištenje otpada, recikliranje otpada i njegov tretman i ekološko zbrinjavanje. Zatvaranje i sanacija postojećih odlagališta, sanacija divljih odlagališta

U okviru uspostave novog Plana upravljanja otpadom na području HNŽ/K sanirat će se postojeća službena odlagališta otpada. Prema Zakonu o upravljanju otpadom (Sl.n.FBiH br.33/03 i 72/09), a u okviru procesa dobijanja okolišne dozvole, sva općinska i međuopćinska odlagališta otpada dužna su izraditi Plan prilagođavanja upravljanju otpadom i ishoditi okolišnu dozvolu. Okolišna dozvola za postojeća odlagališta otpada izdaje se na temelju podnesenog Plana prilagođavanja, a rok za podnošenje zahtjeva je 31.12.2011.g. Sadržaj ovog plana je definiran Pravilnikom o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadležni organ (Sl.n.FBiH br. 09/05).

Ukoliko novo odlagalište otpada RCUO „Uborak“ ne bude u funkciji do kraja 2011.g. prema Zakonu i Strategiji potrebno je osigurati sanitarno odlaganje otpada za naredni period od 5 godina, do izgradnje i puštanja u rad SCUO.

Unutar ovog Plana prilagođavanje upravljanja otpadom potrebno je predvidjeti i sanaciju i zatvaranje divljih odlagališta otpada.



Zbrinjavanje općinske deponije „Duboka rupa“

Mogućnost sprječavanja povećanja površinske deponije je minimalizacija obujma odlaganog materijala, upotreba bioloških i mehaničkih tretmana selektivnog otpada. Moraju se predvidjeti slijedeće mjere:

- osigurati stabilnost i spriječiti otjecanje tekućeg otpada i utjecaj na podzemne vode;

- smanjiti rizik i smetnje uzrokovane deponiranjem, kao što su mirisne smetnje i prenošenje prašine i materijala vjetrom, pticama, kukcima te buke i prometa

- spriječiti požare.

Deponija se mora opremiti s adekvatnom ogradom. Treba se planirati i zelena površina s ciljem smanjenja vizualnog i njušnog zagađenja, posebno prema naseljima.

Ovakva nekontrolirana deponija predstavlja ekološku bombu. Osim gore navedenih mjera osiguranja deponije potrebno je izvršiti i tehničku i okolišnu analizu da se odredi nivo zagađenja okoliša i definiraju mjere zaštite.

Ciljevi:

- smanjenje obujma odlaganog otpada reorganizacijom upravljanja otpadom;

- zabrana odlaganja netretiranog otpada;

- provesti mjere sigurnosti.

Dugoročni ciljevi:

- Zatvaranje deponije „Duboka rupa“;

- Monitoring uklanjanja i udaljenja otpada;

- Procedura zatvaranja teretnog otpada;

- Upravljanje deponijem i nakon zatvaranja.

Opći ciljevi postupanja s otpadom su:

‐ izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti;

‐ spriječavanje nenadziranog postupanja s otpadom;

‐ iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i enregetske svrhe i njegovo obrađivanje prije odlaganja;

‐ kontrolirano odlaganje otpada;

‐ saniranje otpadom onečićenog tla;

‐ organizirano prikupljanje otpada na području cijele općine;

‐ reorganizacija upravljanja otpadom.

Reciklažno dvorište za građevinski otpad „Golubov kamen“

Prema podacima iz Općine na lokalitetu „Golubov kamen“, na jugozapadnom dijelu Općine koristi se 2,2 ha za odlaganje građevinskog otpada, a planovi Općine su da se na tom lokalitetu formira reciklažno dvorište za građevinski otpad.



Pravilnik o upravljanju građevinskim otpadom koji se treba donijeti na nivou Federacije će dugoročno odrediti način postupanja i upravljanja ovom vrstom otpada, te sustav odgovornosti.

Ova deponija, kako spada u kategoriju „Deponija inertnog otpada sa kapacitetom od 10.000

do 100.000 m3 ili površinom od 0,5 do 2 ha“, mora proći proceduru Procjene utjecaja na okoliš Prema Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišno dopuštenje (N.N. HNŽ/K br. 1/05). Dozvolu izdaje Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ/K. Zaključak

• Općina je dužna sudjelovati u procesu usvajanja Plan upravljanja otpadom na području HNŽ/K;

• Do 31.12.2011. Općina treba podnijeti zahtjev za okolišnu dozvolu za postojeću općinsku deponiju „Duboka rupa“ do 31.12.2011. g. na temelju izrađenog Plana prilagođavanja upravljanju otpadom:

o Planirati i provesti mjere zaštite okoliša na deponiji „Duboka rupa“; o Ukloniti sva divlja odlagališta otpada i sanirati tlo; o Ukoliko ne dođe do pokretanja RCUO „Uborak“ do kraja 2011.g. osigurati sanitarno

odlaganje otpada za narednih 5 g na lokalitetu „Duboka rupa“.

• Nakon usvajanja Plan upravljanja otpadom na području HNŽ/K općina je dužna donijeti Plan upravljanju otpadom na nivou Općine Ravno.

3.7.3. Upravljanje grobljima

Trenutno na teritoriju Općine Ravno postoji 54 groblja kojima upravljaju vjerske zajednice.

Na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima (“Službene novine HNK”, broj: 4/04) i Nacrtu zakona o grobljima HNK Općina Ravno je dužna napraviti Odluku o grobljima, upravljanju, uređivanju i održavanju grobalja na području Općine koja će izdefinirati opće odredbe, uvjete izgradnje groblja, uvjete za postavljanje nadgrobnih spomenika i postavljanje grobnica, upravljanje grobljima, ustupanje i naknade za korištenje grobljanskih mjesta, uvjete i načine sahranjivanja, uvjete ekshumacije, kaznene odredbe i ostalo.

Preporuke za postojeća i izgradnju novih groblja: ‐ Napraviti istraživački projekt postojećih groblja i za lokacije eventualnih novih groblja koji

bi utvrdili sve tehničke elemente lokacije, njena ograničenja i mogućnosti; ‐ Za predložene lokacije (i postojeće) uraditi hidrogeološka istraživanja;

Groblja moraju ispunjavati slijedeće: ‐ Sanitarno‐higijenske i tehničke normative; ‐ Biti ograđena; ‐ Imati prostor za održavanje obreda i mrtvačnicu; ‐ Imati utvrđene zaštitne zone:



a. Prostor za širenje; b. 50 m oko definiranog prostora groblja (uključujući prostor za širenje) zabranu

građenja i zasađeno visoko raslinje kao zaštitnu barijeru; c. Zoni 50‐100 m sa dozvoljenom izgradnjom pod posebnim uvjetima.

Groblja bi također trebala posjedovati: ‐ Projekt uređenja, ‐ Projekt parcelacije, ‐ Projekt hortikuluture, ‐ Projekt zaštite od požara; ‐ Projekt rasvjete; ‐ Plan održavanja i odlaganja i odvoza otpada; ‐ Itd.

3.8. Zaštita

3.8.1. Zaštita povijesnog naslijeđa Područje Općine je bogato spomenicima kulturne baštine koji svjedoče o boravku ljudi na

ovim prostorima već od prapovijesnog doba. Na cijelom prostoru Općine veliki je broj prapovijesnih gradina, rimskih tvrđava i ostataka iz antičkog doba, potom su brojna grobišta i nekropole stećaka, te niz karakterističnih srednjovjekovnih crkvi.

U prethodnom periodu Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na prostoru Općine Ravno proglasila je dva spomenika nacionalnim. Donesene su Odluke o proglašenju ovih spomenika koje sadrže opise lokaliteta, povijesne podatke, zone zaštite spomenika, te mjere zaštite i uvjeta djelovanja na zaštićenim prostorima. Nacionalni spomenici su:

7‐8‐N‐1 Crkva Vavedenja Bogorodice u Zavali, graditeljska cjelina 7‐8‐N‐2 Crkvina u Zavali, arheološko područje

Na privremenoj listi nacionalnih spomenika nalaze se:

7‐8‐P‐1 Crkva sv. Mitra sa starim grobovima na Oblatu 7‐8‐P‐2 Trebinja – Crkva sv. Roka

Prema članu 2. Zakona o provedbi odluka Komisije utvrđeno je da se nacionalnim

spomenikom smatraju svi objekti sa Privremene liste do donošenja konačne odluke komisije. Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa BiH registrirao je brojna

povijesna područja, građevine i graditeljske cjeline iz prapovijesti, antičkog perioda i srednjeg vijeka. Ovdje su svi pobrojani, te su također prikazani na grafičkim prilozima. Tabela 6. Spisak spomenika iz prapovijesti

oznaka NAZIV NALAZIŠTA (lokalitet)

VREMENSKO RAZDOBLJE

KARAKTERISTIKE NALAZIŠTA

7‐8‐Z‐1 Gradac, Orah Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐2 Gradina, Zagorac Prapovijest Gradina



7‐8‐Z‐3 Gradina na stubici, Orašje Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐4 Gradina, Orašje Prapovijest Gradina poviše Crnog kuka 7‐8‐Z‐5 Gradina, Borovišta Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐6 Gradina, Čavaš Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐7 Gradina, Čvaljin Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐8* Gradina, Drenovi Do Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐9 Gradina, Golubinac Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐10 Gradina, Orahov Do Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐11 Gradina, Orašje Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐12* Gradina, Pećina Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐13 Gradina, Ravno Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐14 Gradina, Slivnica Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐15 Gradina, Velja Međa Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐16 Gradina, Vlaka Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐17 Gradina, Začula Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐18 Komardenik, Slivnica Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐19 Kurtovića Grad, Začula Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐20 Meteriz, Ivanica Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐21 Stanića grad, Začula Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐22 Timor, Slivnica Prapovijest Gradina 7‐8‐Z‐23 Velja Gradina, Zavala Prapovijest Gradina *lokaliteti koji nisu geolocirani Tabela 7. Spisak spomenika iz antike


VREMENSKO RAZDOBLJE


7‐8‐Z‐24 Gradac, Cigrina Antika Prapovijesna gradina i rimska tvrđava 7‐8‐Z‐25 Klečkovića Lazetine, Slivnica Antika Prapovijesna gradina i rimska tvrđava 7‐8‐Z‐26 Velika Gradina, Trebinja Antika Prapovijesna gradina i rimska tvrđava *lokaliteti koji nisu geolocirani

Tabela 8. Spisak spomenika iz srednjeg vijeka


VREMENSKO RAZDOBLJE


7‐8‐Z‐27* Cerovo počivalo, Lopoč Srednji vijek Groblje sa 16 stećaka 7‐8‐Z‐28 Cicrina, Brijeg Srednji vijek Nekropola sa 36 stećaka 7‐8‐Z‐29 Donje Polje, Orahov Do Srednji vijek Groblje sa 5 stećaka 7‐8‐Z‐30 Dubrovač kamen, Rupni Do Srednji vijek Nekropola sa 20 stećaka 7‐8‐Z‐31 Glavska Srednji vijek Uz pravoslavnu crkvu nekropola sa 10 stećaka 7‐8‐Z‐32 Glavska 1, Janjina Srednji vijek Nekropola sa 20 stećaka 7‐8‐Z‐33 Golubinac Srednji vijek Groblje sa 6 stećaka 7‐8‐Z‐34 Ivanj Greb, Šćenica Srednji vijek Uz pravoslavnu crkvu i groblje 13 stećaka 7‐8‐Z‐35 Jasenje, Ravno Srednji vijek Uz katoličku crkvu nekropola sa 9 stećaka 7‐8‐Z‐36 Kijev Do Srednji vijek Nekropola uz katoličku crkvu sa 30 stećaka 7‐8‐Z‐37 Kneževa glavica, Uskoplje Srednji vijek Crkva i nekropola sa 9 stećaka 7‐8‐Z‐38 Oblat, Ravno Srednji vijek Lokalitet s 2 stećka

7‐8‐Z‐39 Orah Srednji vijek Uz pravoslavno groblje 22 stećka i ostaci

srednjovjekovne crkve 7‐8‐Z‐40 Orašje popovo, Orašje Srednji vijek Uz pravoslavnu crkvu 11 stećaka 7‐8‐Z‐41* Prijevor Srednji vijek Prapovijesni tumul i grobište s 8 stećaka 7‐8‐Z‐42 Prosjek Srednji vijek Nekropola sa 20 stećaka 7‐8‐Z‐43 Rapti, Bobani Srednji vijek Nekropola sa 34 stećka 7‐8‐Z‐44 Ravno Srednji vijek U blizini katoličke crkve 11 stećaka 7‐8‐Z‐45 Rupni Do Srednji vijek Prapovijesni tumul i grobište s 11 stećaka



7‐8‐Z‐46 Slivnica Srednji vijek Prapovijesni tumul uz pravoslavno groblje i 33

stećka 7‐8‐Z‐47* Svijeća, Bukanje Srednji vijek Prapovijesni tumul i grobište s 43 stećka 7‐8‐Z‐48 Teg, Ravno Srednji vijek Nekropola sa 11 stećaka 7‐8‐Z‐49 Zaplanik Srednji vijek Uz pravoslavnu crkvu nekropola sa 18 stećaka

7‐8‐Z‐50 Drijen, Bobovišta Srednji vijek Prapovijesna gradina i srednjovjekovna crkva sa

60 stećaka 7‐8‐Z‐51 Trebinja Srednji vijek Nekropola uz crkvu sa 90 stećaka

7‐8‐Z‐52 Začula Srednji vijek Prapovijesni tumul i grobište sa 74 stećka uz

pravoslavnu crkvu *lokaliteti koji nisu geolocirani

U Studiji kulturno – povijesne i prirodne baštine HNŽ/K (2010.) registriran je niz spomenika koji do sada nisu bili spomenuti u nekim od dokumenata za zaštitu povijesne baštine, a ustanovljeno je da imaju elemente koji im daju značaj da budu zaštićeni na nekom od nivoa zaštite spomenika. Ovi spomenici su od općinskog značaja i potrebno ih je posebno valorizirati i detaljnije utvrditi njihov značaj.

7‐8‐O‐54 Župna crkva u Ravnom

7‐8‐O‐55 Župna crkva u Trebinji 7‐8‐O‐56 Cijelo područje Općine Ravno kao kulturno‐povijesni i prirodni pejzaž 7‐8‐O‐57 Željeznička stanica Ravno 7‐8‐O‐58 Uskotračna pruga Ravno ‐ Zavala 7‐8‐O‐59 Crkva sv. Ivana u Veljoj Međi

Na nacionalne spomenike, kao i spomenike iz drugih kategorija koji su od posebnog značaja za Općinu, treba primijeniti mjere aktivne zaštite. Potrebno je kroz detaljnu plansku dokumentaciju oživjeti spomenike, dati im novu i modernu funkciju koja neće narušiti originalnu vrijednost spomenika.

Potrebno je propisati mjere zaštite spomenika županijskog i općinskog značaja, da bi se isti, ukoliko dođe do izgradnje u njihovoj blizini, mogli adekvatno zaštiti. Prilikom zaštite spomenika treba voditi brigu ne samo o samom lokalitetu spomenika, nego i o njegovom okruženju.

Budući da je prostor Općine najbogatiji arheološkim lokalitetima, prilikom radova na infrastrukturi vjerojatno će se naići na ove lokalitete. Radeći na ovom Planu, ustanovljeno je par lokaliteta sa više gomila i gradina na okupu koji se mogu grupirati i činiti jedan arheološki park. Bitno je napomenuti da nakon istraživanja ili otkopavanja gomile nemaju spomeničku vrijednost, ali se pokretni predmeti nakon stručne obrade trebaju konzervirati i mogu se izložiti kao eksponati u muzeju.

Niz je objekata koji su zabilježeni u ovom planu, ali do sada nisu vrednovani, odnosno ne uživaju nijedan od uvjeta zaštite bilo na državnoj ili na županijskoj razini. Ovi objekti zasigurno imaju određenu ambijentalnu i vremensku vrijednost, ali bi ih trebalo naknadno detaljno analizirati i valorizirati. Kroz planove nižeg reda ovi bi se objekti trebali dodatno detaljno obraditi, a sve u cilju zaštite i očuvanja njihovog izvornog oblika, te zaštite od daljnjeg uništavanja i nepravilnog pristupa obnovi.



3.8.2. Zaštita prirodnih rijetkosti Područje Popova polja je u središtu tipičnog hercegovačkog krša. Posebno su značajne

njegove hidrološke i hidrogeološke karakteristike koje su dovele do stvaranja niza originalnih krških procesa, čiji su rezultat brojne pećine, špilje, jame, ponori i čitav svijet podzemne vodene arhitekture.

Na području Općine se po tom pitanju posebno ističe špilja Vjetrenica. Vjetrenica je složen

špiljski sustav duljine kanala od 7013,90 m, što predstavlja najdulju špilju u BiH1. Ime je dobila po pojavi snažnog vjetra na ulazu u špilju, ali i unutar špilje, što je posebno izraženo u ljetnim i zimskim mjesecima. Osim toga, Vjetrenica je hidrološki aktivan protočni speleološki objekt sa četiri autonomna vodena toka, kao i desetak manjih, periodičnih tokova, te podzemnim jezerima.

Prvi oblik zaštite Vjetrenice javlja se 1952. godine kada je, sukladno tadašnjem Zakonu

proglašena spomenikom prirode Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH br. 975/52. Nakon toga je Prostornim planom SR BiH za razdoblje 1981‐2000, a koji je na snazi do donošenja Prostornog plana za Federaciju BiH, šire područje Orahov do – Zavala (pećina Vjetrenica) predloženo za zaštitu kao posebni prirodni predio. Prema dopunjenom Prostornom planu iz 1988. godine područje Orahov do ‐ Zavala predloženo je kao prirodni rezervat, unutar kojeg su predloženi podzemni geomorfološki spomenik prirode i Integralna prirodno‐historijska cjelina – značajan krajolik. Pored navedenog, špilja Vjetrenica je 22.11.2004. uvrštena u privremenu UNESCO‐u listu prirodne baštine kao spomenik prirode, a 11.12.2007. isto je učinjeno za špilju Vjetrenicu sa arhitektonskim ansamblom sela Zavala9.

Slika 16. Detalj iz spilje Vjetrenica (Izvor: www.vjetrenica.ba)

9 Stručna podloga za proglašenje zaštite Vjetrenice – IGH‐MOSTAR, d.o.o., OIKON d.o.o., INSTITUT IGH d.d, 2010. godine



Sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode iz 2003. godine špilja se svrstava u III kategoriju zaštićenih dijelova prirode (zaštićeni krajolik) i kao takva spada pod nadležnost Županije/Kantona. Prostornim planom Općine Ravno iz 2007. godine šire područje Zavale s Vjetrenicom predloženo je za zaštitu kao „posebni prirodni predio“, a ulaz u samu špilju kao „svjetska baština“, što je poslužilo kao temelj za daljnje aktivnosti ka uspostavljanju institucionalne zaštite.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je zajedno s Općinom Ravno 2010. godine pokrenulo izradu „Studije izvodivosti zaštite za zaštićenu prirodnu vrijednost špilje Vjetrenica i dijela Popova polja u Općini Ravno“. Kao rezultat projekta urađena je i „Stručna podloga za proglašenje zaštite Vjetrenice“ koja je dovršena krajem 2010. godine. Podloga sadrži cjelovite podatke o Vjetrenici, njenom statusu na svjetskoj i državnoj razini, te prijedlog zaštitnih zona sa obujmom zaštite i modelom upravljanja. Studijska dokumentacija je prihvaćena od strane Općinskog vijeća Odlukom br. OV – 123/10 od 26.10.2010., odnosno OV – 166/11 od 14.06.2011., te je sukladno tomu uvrštena u ovaj Plan. Studijom su definirane tri zone zaštite; zona stroge zaštite, zona aktivne zaštite i usmjerenog razvoja te zona korištenja, kao i opisi dopuštenih aktivnosti u pojedinoj zoni. Prilikom zoniranja područja primijenjen je ekološko‐funkcionalni pristup, pri čemu se prostor najstrože zaštite odredio po primarno ekološkim kriterijima, dok su prostori za razvojna usmjerenja izdvajani po funkcionalnom principu (slika 17.). Nakon izrade stručne studije pristupilo se izradi Plana upravljanja ovog zaštićenog područja, čija izrada je u tijeku.

Slika 17. grafički prikaz obuhvata i zonacije područja špilje Vjetrenice prema Stručnoj podlozi za proglašenje

zaštite Vjetrenice



Prema Prostornom planu Federacije BiH za period od 2008. do 2028. godine koji je u fazi izrade (usvojena Prostorna osnova, 5. svibnja 2011. godine od strane Vlade FBiH, a 19. svibnja 2011. godine od strane Parlamenta FBiH), odnosno prema osnovnoj koncepciji Plana za zaštitu je predloženo, između ostalog, i područje Popovo polje – Vjetrenica u površini od 29,53 km2. Predložene zone zaštite prikazane su na slici 18. kao i na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora.

Za navedeno područje je potrebno najprije napraviti primarnu studijsku dokumentaciju o zaštiti i kategorizaciji područja kako bi se uspostavila institucionalna zaštita. Nakon uspostavljanja institucionalne zaštite (ovisno o predloženoj kategoriji, a sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode) slijedi izrada dokumenata upravljanja zaštićenim područjem, odnosno izrada prostorno‐planske dokumentacije zaštićenog područja, kao i plan upravljanja zaštićenim područjem.

Slika 18. grafički prikaz predložene zone zaštite Popovo polje – Vjetrenica prema koncepciji razvoja PP

Federacije BiH za period 2008‐2028 (u fazi izrade) Planom Općine se podržava nastavak aktivnosti na zaštiti špilje Vjetrenica, kao i nastavak

istraživanja ostalih prirodnih vrijednosti Općine. Kada i ako na temelju provedenih aktivnosti budu donijete zakonske odluke o zaštiti ovih prostora, kroz izmjene PPO Ravno će se preuzeti obveze koje iz toga proizlaze. Ovo su dalekosežne odluke koje se donose na duži period tako da izrada Plana ne može čekati njihovo donošenje.



3.8.3. Područja posebnih uvjeta korištenja (nivoi intervencije u prostoru)

Planirana područja koja se trebaju izgraditi u pojedinim zonama namjene (turizam, neizgrađeni dijelovi naselja, zaštićena priroda) smiju se koristiti i uređivati samo prema planskim postavkama ovog Plana, odnosno planovima nižeg reda koji su njime predviđeni ili su već doneseni. Iz tog razloga su ovim Planom utvrđeni nivoi intervencije za pojedine zone namjene, odnosno neophodni planovi, kao i za područja predložena za zaštitu. Detaljnim planovima će se potom odrediti konkretni uvjeti korištenja određenog prostora.

Nivoi intervencije kategorizirani su kao RI, RII, RIII i RIV, a prikazani su na kartogramu br. 2. Nivoi intervencije.

RI – područje primjene urbanističkog projekta ‐ trenutno na teritoriju Općine nema takvog područja na kojem bi se građenje i uređenje prostora vršilo na osnovu ove vrste detaljne planske dokumentacije. Planovima višeg reda (regulacijskim, urbanističkim ili zoning planovima) će se odrediti područja za koja je obvezna izrada urbanističkog projekta.

RII – područje primjene Regulacijskog plana. Obvezu izrade regulacijskog plana u svrhu korištenja i zaštite prostora utvrđuje se za planirano neizgrađeno građevinsko područje uz granični prijelaz Slano – Orahov Do, sportsko – rekreacijsku zonu R1 u Popovom polju, te gospodarske zone Ravno i Orahov Do.

RIII – područje primjene Urbanističkog plana, kao i Odluke o njegovom provođenju. Obvezu izrade i provođenja urbanističkog plana određuje se za turističku zonu „Ledenice“, zatim za planiranu turističku zonu pored naselja Ravno površine 66 ha, turističke zone na području Zavala – Orahov Do i Glavska. Za naselja Ivanica i Ravno također se utvrđuje izrada urbanističkog ili zoning plana.

Za zaštićene dijelove prirode: špilju Vjetrenicu i Osnovnim konceptom PP FBiH predloženo područje Popova polja potrebno je uraditi urbanističke planove, nakon izrade studija izvodljivosti kojima će se definirati (a potom i posebnim aktom usvojiti) njihove konačne zone. Ukoliko se Prostornim planovima Federacije ili Županije odredi drugačije, odnosno ako se tim planovima predvidi izrada Prostornih planova od značaja za Federaciju ili Županiju, obveza Općine je da poštuje i usvoji odluke planova višeg reda.

RIV – područje primjene Prostornog plana i Općinske odluke. Sva građevinska područja naselja izvan dijelova za koje je predviđena izrada urbanističkog i zoning plana, kao i ostala zemljišta (šumsko i poljoprivredno zemljište uz korištenje posebnih uvjeta za gradnju) područja su primjene odredbi Prostornog plana, odnosno Odluke o njegovom provođenju.

Do izrade urbanističkih ili zoning planova (RIII), a za naselja koja se nalaze u granicama obuhvata tih planova vrijede odredbe Prostornog plana i Općinske odluke.

3.8.4. Zaštita voda

Ugroženost površinskih i podzemnih voda posljedica je nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda u podzemlje i vodotoke, odlaganja otpada na nesanitarnim i divljim odlagalištima, te intenzivnog korištenja kemijskih sredstava u poljodjelstvu.



Obzirom na hidrogeološku građu krškog područja i slivnog područja značajnijih vrela, podzemne vode su posebno osjetljive na izvore onečišćenja. Na izvorima u krškom području s krškim poljima kao što je Popovo polje istječu ogromne količine vode koje se akumuliraju u prostranom karbonatno‐krškom podzemlju ili poniru u Popovu polju i drugim krškim poljima. Intenzivno tektonski poremećeni i okrašeni karbonatni kompleks uz jake poprečne i dijagonalne rasjede uvjetovao je razvitak povlaštenih putova podzemnih voda prema moru. Istjecanje se odvija u obalnoj zoni, na kontaktu vapnenca i drugih manje propusnih stijena.

Onečišćenje podzemnih voda i izvora javljaju se od otpadnih voda naselja, budući da naselja u njihovom slivnom području nemaju izgrađenu odvodnu mrežu sa uređajima za pročišćavanje, te od kemijskih sredstava koje se koriste u poljodjelstvu u Popovu polju i drugim poljima u slivnom području izvora.

Najvažniji izvori zagađenja voda su:

‐ ruralno stanovništvo, koje gotovo redovito živi u uvjetima individualnog zbrinjavanja otpadnih voda, što se najčešće vrši izgradnjom propusnih septičkih i „crnih“ jama s dugoročnim posljedicama po kvalitetu podzemnih voda. Činjenica je da je financijski znatno lakše, a po standard življenja znatno atraktivnije osigurati vodoopskrbu (a time i povećani standard potrošnje vode), nego odgovarajuću odvodnju;

‐ poljoprivreda, intenzivnim načinom obrade i korištenja zemljišta sapiranjem u melioracijske kanale emitiraju se ogromne količine mineralnih gnojiva i pesticida s poznatim posljedicama po ekosustav – naročito voda stajaćica;

‐ odlagališta krutog otpada domaćinstva i industrije koja ispiranjem emitiraju štetne materije u otvorene vodotoke ili u podzemlje,

‐ povremena incidentna zagađenja iz sfere prometa, ekstrakcije sirovina i sl.

Treba istaknuti problem odlaganja na nesanitarnim odlagalištima pri čemu može nastati teško bakteriološko zagađenje, značajno organsko zagađenje, zagađenje nitratima, povremena zaslanjenost, nepovoljna temperatura vode, velika tvrdoća i povećana mutnost površinskih i podzemnih voda.

Sanacija postojećeg stanja i zaštita voda će se postići:

‐ izgradnjom kanalizacijskih sustava naselja i gospodarskih objekata s uređajima za pročišćavanje i ispustima kojima će se ispuštati pročišćene otpadne vode u vodotoke (sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon prečišćavanja iz sistema javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik, Sl. novine FBiH, br. 50/07)

‐ izgradnjom uređaja za predtretman otpadnih voda industrijskih pogona prije upuštanja u kanalizaciju (prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik, Sl. novine FBiH, br. 50/07)

‐ zbrinjavanjem mulja sa uređaja za pročišćavanje

‐ zbrinjavanjem otpadnih ulja od tehnološkog procesa u kamenolomima

‐ sanacijom postojećih odlagališta



‐ uređenjem sanitarnog odlagališta na lokaciji koja će biti utvrđena na temelju detaljnih hidrogeoloških istražnih radova, s primijenjenim sustavom zaštite okoliša (izoliranjem dna, prekrivanje zemljanim materijalom, prikupljanje i obrada procjednih voda, prikupljanje oslobođenih plinova u odlagalištu, protupožarna zaštita, kontrola odlaganja otpada)

‐ uspostavljanjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na nivou Županije

‐ ograničenjem uporabe gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja

‐ zabranom izgradnje gospodarskih objekata koji ispuštaju štetne i opasne tvari

‐ zabranom korištenja otpadnih voda u poljodjelstvu i upuštanja otpadnih voda u tlo

‐ zabranom odlaganja otpada na odlagalištima smještenih u užoj vodozaštitnoj zoni izvorišta koja se koriste u vodoopskrbi

‐ redovitom kontrolom kakvoće vode na vodotocima i izvorima.

U zaštiti voda od zagađenja javlja se niz problema koji proistječu iz činjenice da poštivanje pozitivnih propisa zahtjeva dosta visoka materijalna i financijska sredstva, te da je u mnogim slučajevima praktično nemoguće izvesti parcijalna rješenja.

3.8.5. Zaštita izvorišta pitke vode

Na području Općine nema utvrđenih izvorišta pitke vode, odnosno izvorišta koja se koriste u sustavu javne vodoopskrbe. U tijeku su istraživanja na širem području Ivanice kojima je cilj utvrditi količine podzemne vode, te način njihovog korištenja u sustavu vodoopskrbe naselja Ivanica i turističke zone Ledenice. Ukoliko se po završetku istražnih radova i povoljnim rezultatima istih odluči pristupiti izradi vodozahvata za vodovodni sustav potrebno je uraditi elaborat za zaštitu podzemnih voda izvorišta sukladno Pravilniku o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste ili planiraju koristiti za piće (Sl. novine F BiH, br. 51/02).

Općina se nalazi na izrazito krškom području, stoga je potrebno voditi računa da se ne ugrozi kvaliteta podzemnih voda za koje je utvrđeno da prihranjuju izvorišta u obalnom području Republike Hrvatske, a koja služe za vodoopskrbu naselja. Obzirom da do sada nisu utvrđene zone zaštite takvih izvorišta, ali će se zasigurno u dogledno vrijeme utvrditi, potrebno je izbjegavati otvaranje kamenoloma na udaljenostima manjim od 4 km od takvih izvorišta, kao i svih drugih mogućih izvora zagađenja i onečišćenja podzemnih voda.

3.8.6. Zaštita od erozije

Erozija tla odnosno odnošenje čestica tla vodom (vodna erozija) i/ili vjetrom (eolska erozija) predstavlja najveću opasnost za degradaciju ili trajni gubitak tla na strmim terenima. Intenzitet erozije je u direktnoj zavisnosti od morfologije terena: jači nagib padine uvjetuje bržu eroziju vodom, a zaravnjeno područje vjetrom. Iako se ovaj proces oduvijek odvija i ne može se u potpunosti zaustaviti, određenim mjerama se može djelovati na njegov intenzitet.



Protuerozivne mjere podrazumijevaju multidisciplinaran i kompleksan program koji počinje od edukacije stanovništva o opasnostima od erozivnog djelovanja, te načinima njenog kontroliranja i usporavanja. Na područjima gdje postoji konkretna opasnost od erozivnog djelovanja potrebno je poduzeti konkretne mjere u zaštiti tla.

Osnovni zadatak u zaštiti od erozije predstavlja podizanje biljnog pokrivača na erodiranim površinama. Šumski ekosustavi predstavljaju najučinkovitije zaštitnike tla od erozije. Integralnim pristupom korištenju zemljišta uz kontroliranu upotrebu kemikalija, minimalnu obradu i konzervaciju tla i vode također se može djelovati na smanjenje erozije.

3.8.7. Zaštita prostornih vrijednosti (tlo, zrak, krajobraz, ekosustav, i sl.)

Zaštita okoliša predstavlja cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, te racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš kao osnovni uvjet održivog korištenja. Osnovni ciljevi zaštite okoliša podrazumijevaju trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti i biološke stabilnosti, očuvanje kakvoće žive i nežive prirode, racionalno korištenje prirode, te očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unaprjeđenje stanja okoliša i osiguravanje boljih životnih uvjeta.

Zaštita okoliša postiže se praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, kao i poticanjem upotrebe proizvoda, te korištenjem takvih poljoprivrednih postupaka koji su najpovoljniji za okoliš. Zaštita okoliša podrazumijeva planiranje i korištenje prostora na način da se u njemu osigurava življenje i gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajno očuvanje razvojnih potencijala. Kako je prostorno planiranje jedan od značajnijih instrumenata zaštite okoliša, pravilno planiranje i usmjeravanje ukupnih aktivnosti na određenom prostoru u značajnoj mjeri sprječavaju narušavanje kvalitete okoliša, odnosno pospješuju njegovo unaprjeđenje.

Planiranje gospodarenja okolišem je dio prostornog planiranja, a potrebno je zbog iznalaženja najefikasnijeg i održivog korištenja izvora i mogućnosti sagledavanja svih sastavnica koje utječu na stanje u prostoru. Ovaj Prostorni plan utvrđuje ciljeve i interese koji se na području obuhvata trebaju ostvariti vodeći računa o da korištenje prostora osigura sanaciju, zaštitu i unaprjeđenje stanja okoliša. U procesu planiranja, uz zaštitu okoliša a u svezi sa svim budućim aktivnostima, moraju se utvrditi mjere zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, voda, zraka, biljnog i životinjskog svijeta, krajolika, kulturnih i prostornih vrijednosti od svih vidova već prisutnog, kao i eventualnog budućeg onečišćenja.

Mjere sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno izvornom ili pak neznatno promijenjenom stanju. Nepovoljne utjecaje na okoliš na području obuhvata Plana potrebno je propisanim mjerama zaštite svesti na najmanju moguću razinu. Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, kao i zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.



Okoliš na prostoru Općine Ravno nije značajnije narušen, zahvaljujući i činjenici da je gospodarski i svaki drugi razvitak svedena na najmanju mjeru zbog ratnih zbivanja i prometne izoliranosti područja. To je još naglašenije zbog velikog kapaciteta ekosustava, zbog povoljnih geografskih prilika, vjetrovitosti, velike insolacije i povoljnih reljefnih čimbenika.

Zaštita tla ima višestruk učinak na ostale dijelove okoliša. Tlo je s jedne strane važan životni i gospodarski prostor za njegovo stanovništvo, dok je s druge strane zbog različitih zahtjeva u pogledu njegovog korištenja, tlo ugroženo u njegovoj funkciji. Kao dugoročan pokazatelj, tlo zauzima poseban položaj unutar ekosustava jer se obnavljanje i stvaranje novog tla odvija jako sporo. Ugrožavanje tla proizlazi iz velikih površina zahvaćenih erozijom, uslijed korištenja zemljišta, pritisaka za proširenjem naselja, infrastrukturnih mjera, industrije i dr.

U smislu zaštite tla imaju sljedeće funkcije: 1. Prirodne funkcije, kao što su:

a. Životna osnova i životni prostor za ljude, biljke, životinje i organizme u tlu b. Sastavni dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim kružnim tokovima vode i

hranjivih tvari c. Razgradnja, filtri, rezerve i pretvorbe tvari

2. Funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti 3. Gospodarske funkcije

a. Ležište sirovina b. Površina za naseljavanje i rekreaciju c. Za biljnu proizvodnju d. Za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet, opskrbu i odvodnju.

Oštećenja tla mogu biti mehanička, kemijska i biološka, a potječu od naselja, industrije,

prometa ili poljodjelstva. Tlo je na području Općine oštećeno: ‐ otpadnim vodama naselja ‐ eksploatacijom kamena u kamenolomima ‐ odlaganjem krutog otpada na nesanitarnim odlagalištima ‐ kemijskim sredstvima koja se koriste u poljodjelstvu ‐ erozijskim djelovanjem bujičnih tokova ‐ šumskim požarima koji uništavaju šume i poljodjelske površine. Uz glavne prometnice prisutna su onečišćenja tla od ispušnih plinova automobila, ulja,

goriva, trošenja kočnog sustava i pneumatika. Najštetnija su onečišćenja olovom i olovnim spojevima zbog svoje postojanosti. Opasan je za ljude i ostali živi svijet zbog kumulativnog toksičnog djelovanja na organizme. Postoji i mogućnost od incidentnih zagađenja tla, posebno na glavnim cestama sa povećanim prometom ili nepovoljnim prometnim elementima.

U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite bilo bi potrebno organizirati monitoring tla na poljodjelskim površinama u Popovu polju i drugim ugroženim površinama posebice za teške metale: Pb, Cd, As, Ni, Cr, Cu, Zn, Fe, pesticide i herbicide.

Predlažu se sljedeće mjere zaštite i sanacije: ‐ izgradnja kanalizacijskih sustava za komunalne otpadne vode naselja ‐ ugradnja otprašivača i zbrinjavanje otpadnih ulja u kamenolomima



‐ otvaranje novih kamenoloma što dalje od naselja, spomenika kulture i vrijednih krajobraza

‐ uređenje sanitarnih deponija

‐ ograničenje upotrebe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja

‐ pošumljavanje opožarenih površina

‐ motrenje, obilaženje te čišćenje šuma, gradnja šumskih putova i prosjeka zbog zaštite od požara.

Zaštita zraka. Na prostoru Općine Ravno ne provode se mjerenja i ispitivanja kakvoće zraka.

Glavni (potencijalni) izvor onečišćenja zraka su kamenolomi. Zaštita zraka će se ostvariti ugradnjom otprašivača u kamenolomima, ugradnjom filtra za pročišćavanje zraka od sagorjelih plinova i prašine na budućim proizvodnim pogonima, izborom goriva sa malom količinom sumpora, te usmjeravanjem na izvorno čistu tehnologiju.

Onečišćenje zraka emisijama iz prometa nije posebna prijetnja naseljima, obzirom da se intenzivniji kolni promet odvija izvan naselja. Onečišćenja zraka nastaju od emisije SO2, CO i CO2, dušikova dioksida (NOx), te hlapljivih organskih tvari (benzen, ksilen). Tu su još i onečišćenja praškastim tvarima, od kojih je najznačajnije olovom. Smanjenju emisija najviše se doprinosi postupnim prelaženjem na bezolovni benzin (ugradnja katalizatora) i diesel gorivo sa sadržajem sumpora manjim od 0,3%, dugoročno 0,02%.

Mjere za zaštitu zraka od zagađenja mogu se svesti na:

‐ prometne mjere tj. dislociranjem frekventnijih prometnih tokova iz naselja i njihovim usmjeravanjem na alternativne prometne pravce smanjit će se intenzitet prometa u gušće naseljenim područjima;

‐ zaštitne mjere – moguće zaštitne mjere nisu vezane sa velikim ulaganjima, a izuzetno su efikasne kao mjera zaštite u prizemnim slojevima. Radi se o uređenju adekvatnih zelenih površina kojima se osigurava zaštitni zeleni tampon između prometnica i okolne gradnje kako bi se formirala barijera kojom se sprječava penetracija štetnih tvari u pješački i stambeni dio ulice.

Odlagališta otpada mogu biti izvor metana i neugodnih mirisa koji nastaju zbog biološke razgradnje organskog otpada i dima koji nastaje spaljivanjem otpada. Prilikom spaljivanja otpada nastaju otrovni klorirani spojevi dioksini i furani. Onečišćenja će se spriječiti sanitarnim uređenjem odlagališta.

Prilikom izgradnje novih gospodarskih pogona potrebno je provoditi preventivne mjere zaštite.

Zaštita od buke. Utjecaj buke na zdravlje i psihičko raspoloženje ljudi, te kao rezultat toga i kvalitetu uvjeta života veoma je velik, te se zbog toga intenzivna buka smatra jednim od najneugodnijih utjecaja na životnu okolinu. Uz buku su često vezane i vibracije koje imaju negativan utjecaj na kvalitetu građevnog fonda.



Ugroženost bukom najizraženija je uz prometnice po kojima se odvija intenzivni kolni promet. Utjecaj buke se smanjuje primjenom mjera koje su navedene kod zaštite zraka: unaprjeđenjem mreže prometnica, izgradnjom obilaznica naselja te hortikulturnim mjerama.

U cilju smanjenja buke potrebno je:

‐ otklanjati izvore buke ili smanjivati razinu buke na dopuštenu razinu

‐ zabraniti rad bučnih djelatnosti i ugostiteljstva u noćnim satima, osim onih koji ispunjavaju potrebne tehničke uvjete

‐ odrediti zone u kojima bi bila dopuštena viša i niža razina buke (karta buke).

Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti. Biološka raznolikost prirodno je podložna stalnim promjenama te su mnoge biljne i životinjske vrste tijekom evolucije i prirodno iščezle. U današnje vrijeme čovjek je glavni krivac za ubrzano izumiranje vrsta. Temeljna metoda očuvanja biološke raznolikosti je utemeljenje zaštićenih dijelova prirode što je uvaženo kao plansko opredjeljenje.

Pored zakonskog zaštićivanja pojedinih vrsta i prostora važno je u sve ljudske djelatnosti ugrađivati mjere zaštite biološke raznolikosti. Zaštita staništa na prostorima koji se gospodarski koriste unaprjeđuje se provođenjem smjernica zaštite prirode od strane poljoprivrednih, šumskih, vodoprivrednih, prostorno‐planskih i drugih službi. za pravo stanje prirode potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i njihovih staništa radi njihove zaštite i planiranja ostalih aktivnosti u prostoru.

3.8.8. Zaštita od potresa

Kako je područje Općine Ravno u 80 MCS zoni, važno je pridati važnost aseizmičkom (protupotresnom) projektiranju. Dakle, pri projektiranju, izgradnji ili rekonstrukciji mora se osigurati da objekti budu otporni na potres. Za važnije objekte je potrebno prethodno uraditi geomehanička, geofizička i seizmička istraživanja.

U prostornoj osnovi Plana dana je karta grube mikrorejonizacije intenziteta potresa. U ovoj karti su sadržani podaci o lokalnim seizmičkim parametrima koji se mogu iskoristiti pri planiranju naselja ili bilo kojeg drugog zahvata na određenom lokalitetu.

3.8.9. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja

Sukladno važećim propisima jedinice lokalne samouprave dužne su radi zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i tehničko‐tehnoloških, ekoloških nesreća, te ratnih zbivanja planirati i graditi skloništa i druge objekte za zaštitu ljudi, kao i kontinuirano vršiti praćenje ispravnosti cjelokupnog sustava zaštite od elementarnih nepogoda.

Zaštita od ratnih razaranja

Stupanj ugroženosti se određuje na osnovu određenih kriterija, položaja i gustoće naseljenosti ponajprije. Skloništa i drugi objekti za zaštitu stanovništva na području Općine trebaju se graditi u



naseljima koja su svrstana u ugrožena naselja. Planovima užih područja je moguće povećati stupanj ugroženosti nekim područjima. Zaštita od elementarnih nepogoda Zaštita od rušenja Kod projektiranja i gradnje odrediti razmak između planiranih objekata i prometnice takav da eventualno rušenje ne bi otežalo prometnu komunikaciju. Planovima nižeg reda za eventualna nova građevinska područja osigurati više ulazno‐izlaznih komunikacija (prometnica). Zaštita od požara Potrebno je procijeniti realnu ugroženost od požara, time i požarno opterećenje i ostale parametre koji su podloga za projektiranje vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva. Projektiranje objekata se temelji na zakonima, propisima te prihvaćenim pravilima struke. Poseban problem je i širenje vatre na susjedne objekte. To se regulira razmakom između objekata ali i položajem požarnih zidova. Objekti moraju imati vatrogasni prilaz zbog spašavanja osoba, gašenja požara na objektu kao i na otvorenom prostoru. Dodatne mjere zaštite su vatrodojava ali i pojačan kapacitet hidrantske mreže. Pri gradnji i rekonstrukciji vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, projektirati i hidrantska mreža. I u oblasti zaštite od požara potrebno je donijeti odgovarajuće dokumente – odluke na razini općine.

3.8.10. Minska polja Zaostala minska polja predstavljaju opasnost za sigurnost građana i veliko ograničenje u

prostoru tj. zapreka su za bilo kakvu uporabu koja im je namijenjena prostornim planovima (eksploatacija zemljišta u poljoprivredne svrhe, širenje naselja, izgradnje infrastrukture itd.) te daljnji ekonomski i društveni razvoj. Ovaj problem se smatra privremenim ograničenjem u prostoru, ali je njegovo rješavanje uvelike otežano jer se radi o minskim poljima nepoznatog rasporeda, sa pojedinačnim minama ili grupama mina rasprostranjenim na širem području. Neka područja su minirana i razminirana više puta za vrijeme ratnih događanja.

Kontaminirana područja u Općini Ravno se poklapaju za zonama ratnih djelovanja.

U grafičkom prilogu broj 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora razlikujemo 3 kategorije minskih područja: ‐ I kategorija prioriteta deminiranja obuhvata područja sa prepoznatljivim motivima za kretanje lokalnog stanovništva i povremenih korisnika i lokaliteti od strateškog značaja za razvoj. Zauzima površinu od 3,02 km2 (0,0093% od površine Općine). ‐ II kategorija prioriteta deminiranja obuhvata lokalitete koji su u povremenoj upotrebi ili su u kontakt zoni sa lokacijama iz prve kategorije prioriteta. Zauzima površinu od 4,79 km2 (0,0148% od površine Općine).



‐ III kategorija prioriteta deminiranja obuhvata sumnjive površine bez poznate minske opasnosti, najnižeg mogućeg nivoa rizika i utjecaja, ali sa eventualno mogućim ostacima ratnih sukoba obzirom da se nalaze na bivšim linijama razdvajanja. To su ruralna područja koja nemaju tradicionalne ili druge prepoznatljive motive koji mogu navoditi lokalno stanovništvo i povremene korisnike na pristup ili kretanje, te ne sadrže resurse od strateškog značaja. Zauzima površinu od 5,42 km2 (0,0168% od površine Općine).

Stanje prikazano u navedenom grafičkom prilogu je ažurno sa svibnjem 2011. godine. Izvor podataka je BHMAC a dostavljen od nosioca pripreme Plana.

Sistematsko izviđanje kojeg provodi BHMAC razotkriva veličinu i ozbiljnost problema, i

poslužio je kao polazna osnova za izradu Strategije protuminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2009.‐2019. koja predviđa da će Bosna i Hercegovina biti bez mina 2019.



4 MJERE I SMJERNICE ZA REALIZACIJU PLANA

4.1. Obvezatnost plana

Prostornim planom općine utvrđuju se temeljna načela uređenja prostora, ciljevi prostornog razvoja, zaštita prostora te korištenje i namjena zemljišta, istovremeno uvažavajući prirodne, kulturne i pejzažne vrijednosti prostora. Prostorni plan predstavlja dugoročni planski dokument koji je, sukladno Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou F BiH, obvezujući dokument za sve korisnike prostora na području Općine Ravno.

Svako raspolaganje prostorom koje je u suprotnosti s Prostornim planom, Odlukom o njegovu provođenju kao i drugim dokumentima donesenim na osnovu Prostornog plana podliježe sankcijama.

Za područja naselja Ravno i Ivanica, te turističke zone Ledenice i Ravno, kao i zaštićene prirodne vrijednosti obvezna je izrada urbanističkih odnosno zoning planova.

4.2. Provođenje plana i kontinuitet planiranja

Djelotvorno provođenje Prostornog plana podrazumijeva usklađeno i organizirano djelovanje svih korisnika prostora na ostvarenju planskih ciljeva i konkretnih rješenja. U tom smislu posebnu ulogu imaju organi uprave i inspekcijskih službi koji su nadležni za praćenje realizacije Plana.

Nositelji ovlasti u gospodarenju javnim dobrima, kao i drugi značajniji subjekti u korištenju prostora na koji se Plan odnosi, moraju donijeti svoje razvojne programe i strategije utvrđene na temelju odgovarajućih analiza studija (šumarstvo, poljoprivreda, promet, vode, energetika, zbrinjavanje krutog i tekućeg otpada, sport i rekreacija i dr.).

Svi dokumenti koji se odnose na prostor obuhvata Plana i njegovo korištenje moraju biti usuglašeni s Planom, odnosno sa važećim zakonskim propisima, te državnim i međunarodnim dogovorima i konvencijama.

Općinska služba zadužena za praćenje izrade i provedbe Plana, sukladno članu 25. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH, te članu 5. i 6. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, pripremit će Program mjera za praćenje provedbe prostornog plana sa ustrojem odgovarajuće dokumentacije. Program mjera obuhvaća dvogodišnji period.

Na osnovu podataka o realizaciji Plana u dvogodišnjim periodima, odnosno izvješća o stanju u prostoru i ostvarivanju planiranih ciljeva, općinsko vijeće donosi ocjenu o provedbi Prostornog plana, učinkovitosti usvojenih mjera o gospodarenju prostorom te donosi Program mjera za sljedeće dvogodišnje razdoblje sa eventualnim terminskim i drugim usuglašavanjem Plana.

4.3. Mjere i aktivnosti u oblasti zemljišne politike

Učinkovito provođenje prostorno‐razvojne politike je u velikoj mjeri određeno vlasničkim odnosima nad zemljištem. To se osobito odnosi na zone naselja čiji razvoj zbog stanja vlasništva nad zemljištem može biti usporen, ograničen ili onemogućen. Stoga je potrebno pomno proučavanje



stanja te kreativna primjena Zakona o građevinskom zemljištu, kako bi se po otkupu zemljišta i pravu prvokupa formirao zemljišni fond, a time osigurali i uvjeti za realizaciju prostorno – planskih dokumenata.

Primjena partnerskih odnosa između javnog i privatnog vlasništva u oblasti prostornog

uređenja kojima mogu biti zadovoljeni javni i privatni interesi je također moguća i preporučljiva. Također je potrebno regulirati razgraničenja između javnog i privatnog zemljišta unutar

naselja jer to uvjetuje cjelokupne prostorne odnose u naseljima, a time i mogućnost oblikovanja javnih površina u skladu s javnim interesom.

Osobito je bitno definiranje površina pod prirodnim ili izgrađenim javnim dobrima i njihovim

zaštitnim zonama. Ove površine i zaštitne zone su određene posebnim sektorskim zakonima, ovim Prostornim planom i Odlukom o njegovom provođenju. Rješavanje vlasničkih odnosa i prava korištenja na spomenutim površinama su preduvjet efikasne zaštite tih dobara i njihovog korištenja.

Provođenjem navedenih mjera u zemljišnoj politici kao i dosljedno ubiranje poreznih prihoda

na promet nekretnina te usmjeravanje sredstava na prostorni razvoj moguće je znatno utjecati na razvoj Općine, odnosno ostvarenje ciljeva Prostornog plana.

Uvođenjem naknada za uređenje građevinskog zemljišta i namjenskih komunalnih doprinosa

moguće je ubrzati proces izgradnje komunalne infrastrukture i opreme u urbanim prostorima i u svim naseljima Općine. Na ovaj način bi se postiglo ujednačavanje životnih uvjeta na cijelom području Općine, odnosno uvjeta u ruralnim dijelovima Općine sa uvjetima u gradu i drugim urbanim područjima u Županiji/Kantonu. U tom smislu je potrebno pronalaziti i koristiti sve potencijalne izvore sredstava, posebno uključujući sredstva podrške procesima koji će doprinijeti sprečavanju odliva domicilnog stanovništva.

Značajan utjecaj na efikasno provođenje zemljišne politike ima stanje evidencije o zemljištu

(katastar i gruntovnica) odnosno njihova ažurnost i digitalizacija. Također značajan utjecaj ima i evidencija o katastarskim prihodima, zemljišnoj renti, prometu zemljišta i dr. te kvalitetno normativno reguliranje svih aktivnosti koje mogu koristiti u ovoj oblasti javnog interesa. U tom pravcu se preporučuje uvođenje GIS‐a (geografskog informacijskog sustava) budući je on jedna od osnovnih podloga za kvalitetno usmjeravanje prostornog uređenja Općine.

4.4. Mjere i aktivnosti u građenju i stambenoj politici U svrhu planskog razvoja Općine Ravno, izgradnje naselja i objekata, Prostornim planom

utvrđuju se zone urbanih naselja i gospodarske zone. Aktivnosti na izradi planskih dokumenata iz oblasti detaljnog planiranja (zoning, urbanistički, regulacijski planovi i detaljni planski dokumenti pojedinih zona) čine prioritetne zadatke u primjeni i provođenju Prostornog plana.

Na gotovo cijelom području Općine prisutno je gašenje funkcije stanovanja, vidljivo iz podatka broja stanovnika, s čim u vezi je neophodno provesti mjere zaštite postojećih naselja. Na grafičkom prilogu br 1. Osnovni koncept namjene i korištenja prostora utvrđene su površine izgrađenog i neizgrađenog građevinskog zemljišta.



4.4.1. Objekti unutar urbanih naselja

Unutar urbanih naselja govorimo o aktivnim, koje čine Ravno i Ivanica, i pasivnim, Trebinja i Orahov Do. U aktivna naselja je, osim zadržavanja postojećeg stanovništva, moguće privući nove stanovnike, te bi se stambena politika trebala provoditi u tom smjeru: dodjeljivanjem lokacija i povoljnim uvjetima izgradnje. Sa druge strane, u slučaju pasivnih naselja, potrebno je raditi na poboljšanju postojećih uvjeta stanovanja i kvalitetu života stanovnika. Izgradnja objekata unutar zona urbanih naselja se vrši sukladno urbanističkom planu. Za slučaj da se, do donošenja urbanističkog i regulacijskih planova, ukaže potreba za gradnjom objekata, obvezna je Odluka Općinskog vijeća. Odlukom Općinskog vijeća se utvrđuju urbanističko – tehnički uvjeti za izgradnju, a na osnovu postojećih planskih dokumenata (urbanističkog i regulacijskih planova). Građevine prema namjeni mogu biti stambene, stambeno – poslovne, poslovne, javne, turističko – ugostiteljske, sportske, infrastrukturne, garažne (slobodno‐stojeće ili skupne), urbane opreme i ostale, a sve u skladu sa urbanističko – tehničkom dokumentacijom.

4.4.2. Objekti u ruralnim naseljima

Kao područje za izgradnju ruralnih naselja se smatra građevinsko zemljište na kojem su

izgrađene građevine stambene i druge namjene i infrastrukturne građevine i površine i u kojem se mogu graditi nove građevine namijenjene stanovanju i drugim osobnim ili zajedničkim potrebama ljudi.

Gradnja unutar naselja mora biti stručno usmjeravana s ciljem da se osiguraju prostori i sadržaji od zajedničkog interesa građana u naselju i spriječe postupci i radovi koji bi mogli dovesti do pogoršanja stanja okoliša, odnosno do ugrožavanja zdravlja i normalnih životnih uvjeta u naselju ili narušavanja tradicionalnih karakteristike stanovanja i građenja.

‐ Izgradnja objekata unutar ruralnih naselja treba biti orijentirana prema postojećim ili planiranim prometnicama i to tako da se može ostvariti pristup na tu prometnicu preko građevinske parcele ili prilaznim putem minimalne širine 3 m.

Ukoliko prilazni put ide preko tuđe parcele, vlasnik objekta mora osigurati trajno pravo služnosti nad zemljišnom parcelom pod prilaznim putom.

‐ Kod rekonstrukcije objekata koji nemaju neposredan kolski pristup javnoj prometnici, već samo

pješački pristup, može se iznimno tolerirati zatečeno stanje. - Minimalna udaljenosti nove građevine od ruba kolnika postojeće ili planirane prometnice je 5 m,

a u izuzetnim terenskim uvjetima 3 m. ‐ Oblik i veličina građevinske parcele je ovisan o postojećem izgledu i veličini izvorne parcele ili

parcele nastale cijepanjem ili spajanjem katastarskih čestica. Parcela mora omogućiti smještaj objekta, minimalnu udaljenost od prometnice i prostor za komuniciranje oko objekta.



Preporuča se maksimalna izgrađenost parcele do 30%.

Maksimalna površina građevinske parcele u ruralnim naseljima nije ograničena, obzirom da može sadržavati i vrt kao sastavni dio parcele.

‐ U ruralnim naseljima se mogu graditi slobodne i poluotvorene građevine, a njihova namjena je pretežito stambena ili poslovna. Prizemni i podrumski dijelovi stambenih objekata mogu biti namijenjeni za poslovne aktivnosti (trgovina, ugostiteljstvo, radionice i sl.) ili kao pomoćni prostori (garaže ili skladišta) dok je namjena tih prostora za smještaj stočnog blaga i živadi zabranjena. Objekti seoskog gospodarstva (staje, sjenici, silaže i sl.) moraju biti izdvojeni od stambenih objekata na razumnu udaljenost koja osigurava zaštitu ljudi od negativnih utjecaja tih objekata.

‐ Materijali za gradnju su čvrsti i postojani (kamen, opeka, beton)

‐ Obrada fasada je žbuka sa završnim slojem od plemenitog morta ili odgovarajuće fasadne obloge.

‐ Na svim postojećim objektima se mogu vršiti manje rekonstrukcije i adaptacije, uvoditi instalacije, dograđivati sanitarne prostorije, vršiti investicijske i tekuće opravke, te uređivati dvorišta sa ogradama.

4.5. Mjere i aktivnosti za zaštitu prirode i životnog okoliša

Zaštita okoliša podrazumijeva cjelovito očuvanje kvaliteta životne sredine, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno i održivo korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja.

Osnovni ciljevi zaštite okoliša su:

trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica te očuvanje ekološke stabilnosti;

očuvanje kvalitete žive i nežive prirode kao i racionalno korištenje prirodnih dobara;

očuvanje i obnavljanje estetskih i kulturnih vrijednosti krajolika, unaprjeđenje stanja okoliša te osiguravanje boljih životnih uvjeta.

Zaštita okoliša postiže se praćenjem, ograničavanjem, sprječavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš. Potrebno je ostvariti uravnotežen odnos gospodarskog razvoja i zaštite okoliša, te provoditi sanaciju već ugroženih dijelova okoliša.

Zaštita okoliša također podrazumijeva takvo planiranje i korištenje okoliša koje će osigurati življenje i gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajnim očuvanjem razvojnih potencijala. Prostorno planiranje predstavlja jedno od značajnijih instrumenata zaštite okoliša, stoga pravilno planiranje i usmjeravanje svih aktivnosti na određenom prostoru bitno sprječava narušavanje kvalitete okoliša, odnosno pospješuje njegovo unaprjeđenje.



Planiranje gospodarenja okolišem je dio prostornog planiranja, a potrebno je radi pronalaženja učinkovitog i održivog korištenja prirodnih dobara i mogućnosti sagledavanja svih elemenata koji utječu na stanje na prostoru.

Ovim Prostornim planom se utvrđuju ciljevi i interesi koje je na području Općine potrebno realizirati, vodeći pri tom računa da korištenje prostora treba osigurati sanaciju, zaštitu i unaprjeđenje stanja okoliša. U procesu planiranja, uz zaštitu okoliša, a vezano za sve buduće aktivnosti potrebno je utvrditi mjere zaštite okoliša od utjecaja već korištenih objekata, kao i mjere zaštite tla, vode, zraka, biljnog i životinjskog svijeta, krajolika, kulturnih i povijesnih vrijednosti od svih oblika prisutnog i eventualnog budućeg onečišćenja.

Mjere sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju čitav skup aktivnosti

usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno izmijenjenom stanju. Nepovoljne utjecaje na okoliš na području obuhvata Plana potrebno je regularnim mjerama zaštite svesti na najmanju moguću mjeru. Prostornim planom su definirani kriteriji zaštite koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, kao i zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

Na prostoru Općine Ravno okoliš nije u znatnijoj mjeri narušen, zahvaljujući i činjenici da je

gospodarski razvoj sveden na najmanju moguću mjeru zbog ratnih razaranja.

4.6. Praćenje i ostvarivanje plana Sukladno članu 11. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije

BiH, općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja vodi evidenciju o svim aktivnostima koja su pratila postupak usvajanja Prostornog plana. Na osnovu analize stanja prostora i usvojenih rješenja iz Prostornog plana, Služba je obvezna sačiniti prijedlog Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru za početni period realizacije plana, odnosno za period od dvije godine. Program mjera o unaprjeđenju stanja u prostoru treba sadržati ocjenu stanja u prostoru i pitanja u izradi dokumenata prostornog uređenja, potrebi pribavljanja podataka i stručnih podloga za izradu novih dokumenata prostornog uređenja ili izmjenu postojećih, kao i druge mjere koje budu potrebne.

Postupak ocjene stanja u prostoru i provođenja dokumenata prostornog uređenja i

Programa mjera za prethodni period, te donošenje novog Programa mjera ponavlja se svake dvije godine.

Kontinuirano i uspješno praćenje procesa realizacije Plana omogućit će blagovremene i učinkovite intervencije u planskoj regulativi kojom se definiraju odnosi u prostoru u skladu s općim i posebnim ciljevima gospodarenja prostorom.



5 PRILOZI – KARTOGRAMI M 1:100 000

1. Veličinska struktura naselja i društvena infrastruktura

2. Nivoi intervencije

idppo ravno_knjiga 1

Documents