iako globalizacija omogućava uklanjanje prepreka u procesu
TRANSCRIPT
Iako globalizacija omogućava uklanjanje prepreka u procesu razmjene
kapitala, ljudi, resursa, ideja, inovacija sve se više govori o njenim negativnim
posljedicama – tzv. slobodno tržište. Razvijene gospodarske sile putem MMF-
a i Svjetske banke postižu ukidanje prepreka svom poslovanju u nerazvijenim
državama, ali zadržavaju mjere zaštite svojih gospodarstava (carine, poticaje i
sl.), koje onemogućavaju siromašnima izvoz njihovih dobara. Proizvodi
siromašnih nisu konkurentni jer nemaju jednake uvjete proizvodnje, niti
razvijene institucije koje bi im za to bile potrebne. Uz to, globalne korporacije
su u posljednjih nekoliko godina višestruko srušile cijene osnovnih izvoznih
proizvoda nerazvijenih, kao što su kava, banane ili šećer, što otežava čak i
osnovnu prehranu stanovništva, a da o školstvu i zdravstvu i ne govorimo.
Moć je samo na jednoj strani, i u sadašnjim uvjetima globalizacija bogate čini
još bogatijima, a siromašne još siromašnijima. Ironija je da unatoč
međunarodnoj pomoći broj gladnih i onih koji umiru od gladi sve više raste.
I razvijene zemlje osjećaju negativne posljedice globalizacije - raste socijalno
raslojavanje, sve su veće razlike u prihodima, raste nezaposlenost, smanjen je
životni standard, radnicima prijete otkazi jer korporacije svoju proizvodnju sele
u nerazvijenije zemlje zbog jeftine radne snage i povoljnijih uvjeta poslovanja.
3
Dodatno koristiti Pregled društvene odgovornosti poduzeća, AED, IBLF i MAP Savjetovanja, 2. izdanje
2006. (u prilogu)
www.aed.hr/hr/dokumenti/CSR_Report_2006.pdf
Npr., 77% slučajno odabranih poduzeća s popisa 500 najprofitabilnijih kompanija u Hrvatskoj
2005. godine, ne postoje imenovan izvršni menadžer zadužen za društveno odgovorno
poslovanje, čak i ako su prakse DOP razvijene u nekim područjima kao što je zaštita okoliša,
obrazovanje zaposlenih ili donacije. Suradnja između odjela najčešća je prilikom izrade
izvješća o društvenoj odgovornosti te godišnjih poslovnih izvješća, dok su konzultacije s
upravom većinom neformalne i usmjerene na pojedine članove upravnog odbora. Nadzorni
odbori se pretežno uopće ne bave ovom temom.
Neoliberalisti smatraju da slobodno i otvoreno svjetsko tržište ne stvara, nego ruši
socijalne nepravde i dugoročno podiže globalnu razinu blagostanja na način da
povećava konkurentnost (koja je pozitivna) i smanjuje troškove proizvodnje, od čega
bi na kraju svi trebali imati koristi. Poticanjem građana na inicijativu i ostvarivanje
vlastitih interesa promiču se i interesi društva kao cjeline.
Međutim, brojne činjenice ukazuju na sve veće socijalno-ekonomske nejednakosti
koje su proizašle iz koncepta koji su razvili neoliberalisti - tzv. trickle down ekonomije
ili ekonomije kapanja. Ekonomija kapanja zagovara koncept da će dugoročno
blagostanje doći svima, ali se svi moraju prilagoditi novim globalnim procesima (što je
lakše bogatijima nego siromašnima, što bi značilo da će prosperitet koji uživaju bogati
tzv. kapanjem doći do nižih slojeva – no pri tome se ne treba izdvajati od bogatih
raznim porezima, nametima i trošarinama nego kroz mehanizme slobodnog tržišta).
Kritičari takvog modela smatraju sa ovaj koncept udara na već najugroženije slojeve
što je najvidljivije kroz kolaps socijalne sigurnosti i socioekonomsku nejednakost.
8
Interni pokretači – sama organizacija, ocjene dugoročnih prilika i rizika,
zaposlenici…
Eskterni pokretači - lokalna zajednica, odnos s partnerima, dobavljačima i
potrošačima, poštivanje ljudskih prava, globalna briga za okoliš, država.
12
Veliki broj potrošača kod sličnih proizvoda bira one iza kojih stoje društveno odgovorne
kompanije. Uspjeh svake tvrtke ovisi o njenim odnosima s vlastitim dionicima, a poglavito s
njenim kupcima i korisnicima.
Unaprjeđivanjem odnosa tvrtke s njenim dionicima, jača se podrška koju svaka skupina u
danom trenutku može pružiti tvrtki i njenim strateškim ciljevima. Upravo zahvaljujući tom
odnosu, tvrtka stvara novu vrijednost.
Ugled tvrtke među najdragocjenijim stavkama njene imovine i nalazi se na vrhu nematerijalne
imovine. Procjenjuje se da nematerijalna imovina Coca Cole (njen ugled, znanje i marka) čini
96% njene vrijednosti, Kellogs 97%, American Express 84%.
14
Društvena odgovornost može se shvatiti kao sredstvo pomoću kojeg će tvrtke shvatiti
rizike kojima su izloženi i kako njima upravljati. Zbog toga stupaju u odnose s većim
brojem ljudi kako bi shvatili njihove potrebe i očekivanja te prema njima poduzela
određene aktivnosti.
17
Tvrtke koje su prigrlile DOP potiču kreativnost i učenje – opstanak tvrtke ovisi o njenoj
sposobnosti prepoznavanja, razumijevanja i odgovaranja na društvene i tehnološke
promjene.
19
Kreativno uništenje – dinamički proces u kojem inovativne pridošlice izbacuju s trona
etablirane kompanije.
20
Razlika između uspješnih i neuspješnih kompanija je da se uspješnim kompanijama
poslovanje ne svodi isključivo na zaradu.
22