HUMANIZAM I PREDRENESANSA

- trajanje: 13. i 14. stoljeeHUMANIZAM naziv dolazi od lat. rijei humanus =ovjean, ljudski -> kulturni pokret kojiemu je cilj oivljavanje antike, obnavljaju se rodovi i vrste iz antike knji., nema utjecaja kranstva iz srednjeg vijeka, u sredite interesa dolazi sam ovjek, pie se na latinskom jeziku (jezik uenih ljudi), prouavanje antikih djela i oponaanje antikih uzoraPREDRENESANSA naziv dolazi od fran. rijei renaissence =ponovno raanje, preporod, to je razdoblje rane renesanse, odnosno razdoblje prijelaza iz srednjeg vijeka u novo doba- znaajka predrenesanse je da uvode pisanje na narodnim jezicima, spajanja antikog utjecaja i kranstva, okretanje suvremenoj stvarnosti, tj. svjetovnoj tematici, okretanje ovjeku i ovozemaljskom ivotu- javlja se optimizam, aktivizam, kritiki odnos prema svijetu, intelektualna znatielja, elja za uivanjem u zemaljskim uicima (hedonizam) -> ovo je razdoblje suprotstavljeno SREDNJOVJEKOVLJU -> rasputa se srednjovjekovni nazor pobonosti, asketizma, pasivnosti, ovjek postaje aktivan i radoznao- ishodite tih novih pogleda na svijet je Italija koja se smatra kolijevkom humanizma i predrenesanseDRUTVENE PRILIKE: razvoj gradova i graanskog drutva umjesto srednjovjekovnog feudalnog dvora i vitekog stalea, graanstvo djeluje na stvaranje novog pogleda na svijet (a ne crkva kao u srednjem vijeku)- dolazi do znanstvenih otkria (glavni znanstvenici: Nikola Kopernik, Galileo Galilei, Johannes Kepler, Johannes Gutenberg) ta otkria su pobudila ovjekovo povjerenje u vlastite snage i usmjerila ga prema vrijednostima zemaljskog ivota -> javlja se interes za ovjeka i ovozemaljski ivot- 3 glavna predstavnika predrenesanse su Talijani:DANTE ALIGHIERI: ep Boanstvena komedijaFRANCESCO PETRARCA: zbirka ljubavne lirike KanconijerGIOVANNI BOCCACCIO: zbirka novela Decameron

DANTE ALIGHIERI (Firenca, 1265. Rovenna, 1321.)- talijanski pjesnik roen u firentinskoj plemikoj obitelji, obavljao je vane poslove u Firnci, zalagao se za slobodu Firence, sudjelovao u politikim sukobima izmeu GVELFA (pristae rimskog papa) i GIBELINA (pristae njemakog cara)- bijeli gvelfi su bili poraeni i prognani iz Firence, tako je i Dante, pristaa bijelih gvelfa, zbog politikih sukoba bio prognan iz Firence i u progonstvu ostao do smrti- njegova neostvarena ljubav Firentinka BEATRICE PORTINARI, koju je prvi put vidio kao devetogodinjak, drugi put kao osamnaestogodinjak, postat e trajna inspiracija njegovih stihova- kod Dantea je uoljiv utjecaj talijanske pjesnike kole SLATKI NOVI STIL tal. dolce stil nuovo -> traje u 13. i po. 14. st., glavna pjesnika tema je ljubav, istie se ena kao moralno savrena, lijepa tijelom i duom te takva ljubav uzvisuje ovjeka do Boga- tako i Dante svoju ljubav prema Beatrice shvaa na nain slatkog novog stila: idealizirana ljubav koju krasi plemenitost due i koja pjesniku otvara put prema duhovnome, prema Bogu- pjesniki uzor mu je bio Vergilije (rimski pjesnik), pisao je na talijanskom i na latinskom jeziku- djela na talijanskom: Novi ivot (Vita Nuova) -> nastao nakon Beatricine smrti, intimna lirska autobiografija nadahnuta pjesnikovom ljubavi prema BeatriceGozba nedovreno djelo, stihovi pounog sadraja- djela na latinskom jeziku: O umjeu govorenja na pukom jeziku znanstvena rasprava u kojoj se bavi podrijetlom talijanskog jezikaMonarhija politika rasprava- glavno djelo: Boanstvena komedija tim je djelom zaetnik talijanskog knjievnog jezika, to je prvo veliko djelo neke knjievnosti na narodnom jeziku

BOANSTVENA KOMEDIJA- naslov djela: komedijom se tada oznaavalo svako pripovjedako djelo na narodnom jeziku koje je pisano u stihu te koje zapoinje tuno, a zavrava sretno- pridjev "boanstvena" dobiva kasnije upuuje na savreno djelo uzviena sadraja - knjievna vrsta: alegorijski ep u 3 djela: PAKAO, ISTILITE, RAJ- svaki dio ima 33 pjevanja, a Pakao i jo jedno uvodno = 100 pjevanja- simbolika brojeva: 100 simbol cjelovitosti i savrenstva; 3 (strofa, tercina -> od 3 jedanaesterca, 3 dijela, svaki dio 33 pjevanje) simbol presvetog trojstva- jezik: talijanski (toskansko narjeje)- tema epa: Danteovo zamiljeno sedmodnevno putovanje u zagrobni svijet da se oisti od grijeha- simbolika likova: Dante (simbol grenog ovjeanstva) svoj put poinje 1300. u mranoj umi (alegorija grenog ivota) i prikazuje njegov put do boanske spoznaje predjelima pakla, istilita i raja, putuje uz pomo rimskog pjesnika VERGILIJA (simbol razuma) kroz pakao i istilite, a kroz raj ga vodi BEATRICE (simbol milosti, ljepote, boje ljubavi)- prikazuju se predjeli kojima Dante prolazi, donose se komentari Danteovih vodia te susreti s razliitim mitolokim biima na njegovu putu

PAKAO - zamiljen kao rupa poput lijevka koja ima 9 krugova i gdje su grenici rasporeeni prema teini grijeha u sve dublje krugove i sve su blii vragu LUCIFERU- Dante najprije prolazi kroz predvorje pakla gdje su MLITAVCI i NEUTRAKNI ANELI njihova kazna: bez nade u smrt, tu su i due ljenina i kukavica kazna: osueni na naprestano tranje, gone ih i bodu do krvi ose i obadi1. krug LIMB tu su smjeteni nekrteni ljudi (ivjeli prije Isusa), znaajni pjesnici i povijesne linosti: Homer, Horacije, Ovidije, Cezar, Latin, sam Vergilije, Sokrat, Platon, Ciceron...- njihova kazna: uzdu u uzaludnoj enji za Bojom milou2. krug tu su smjeteni greni ljubavnici, na pragu ispituje grijehe i svojim repom sudi repati demon MINOS; tu su: babilonska carica Semiremida, Didona, Helena, Paris, Tristan...- Francesca iz Riminija pria Danteu svoju ljubavnu tragediju- Dante suosjea s mukama grenika- "Tko ue, nek se kani svake nade" stih s vratiju pakla- djelo zavrava sretno: Dante nakon spoznaje (pakao i istilite) doivljava proienje i duhovno spasenje (raj) -> u djelu je zapravo preko pojedinca, Dantea, alegorijski prikazan put cijelog grenog ovjeanstva do spasenja i Boje milosti, tj. do raja- novo, renesansno u djelu:a) narodni jezikb) uzor: antika knjievnost (tj. Vergilije)c) kritinost Dante u Pakao smjeta crkvene linosti i pape svog vremena jer su podmitljivi i pohlepni- staro, srednjovjekovno u djelu:a) alegorinost djelo ima oblik alegorijske vizijeb) razvrstavanje grenika u skladu sa religioznim shvaanjem grijeha c) srednjovjekovna simbolika brojeva- Boanska komedija je enciklopedija srednjeg vijeka (u njoj je sklopljeno svo znanje srednjeg vijeka) i nemogue ju je itati bez komentara

FRANCESCO PETRARCA (1304. 1374.)- talijanski pjesnik, sin prognanon firentinskog notara (pisara)- studira pravo, jedan od prvih europskih humanista, iznimno uen, ljubitelj antike kulture- vei dio ivota proveo u Avigonu (tadanjem sjeditu papinskog dvora) gdje se upoznao s provanskom trubadurskom lirikom- tu je kao 23-godinjak u Crkvi svete Klare upoznao i LAURU (vjerojatno suprugu Huga de Sade), svoju idealnu i neuzvraenu ljubav koja e postati trajnom inspiracijom njegovih stihova- pisao djela na latinskom i na talijanskom jeziku; na lat. mu je znaajan povijesni ep AFRIKA i trodnevni dijalog izmeu pjesnika svetog Augustina MOJA TAJNA- ovjenan lovorovim vijencem kao pjesnik- glavno djelo na tal. jeziku KANCONIJER zbirka ljubanvih pjesama inspiriranih nesretnom, neuzvraenom ljubavi prema gospoi Lauri- prvi moderni pjesnik = stavlja ovjeka (samoga sebe) u sredite svoje poezije- sastoji se od 366 pjesama, preteito soneta; Petrarca je tvorac soneta TALIJANSKI ili PETRARKIN SONET oblik pjesme od 2 katrena i 2 tercine s najeim rasporedom rime: abba cdc cdc- dva dijela zbirke:1. pjesme koje se odnose na razdoblje prije Laurine smrti2. pjesme koje govore o Lauri nakon njezine smrti- u pjesmama pjesnik iznosi svoje osjeaje u rasponu od zaljubljenosti do patnje i kajanja te slavi Laurinu ljepotu, vrline i sve stvari povezane s njom- Kanconijer nam prikazuje samoga pjesnika -> koliko ljubav djeluje na njega i mijenja ga te utjee na njegov ivot Kanconijer opjevava Lauru, ali je u sreditu sam pjesnik

1. sonet- preko svojih rasutih rima (metafora za pjesnitvo) pjesnik itatelju govori o svojim mladenakim iluzijama i zrelim razmiljanjima- pjesnik iz pozicije zrelog, odraslog ovjeka gleda na svoje dugotrajne ljubavne osjeaje i tlapnje mladosti, stidi se i kaje zbog njih te smatra da su ga one udaljile od vlastitih tenji i plemenitih ciljeva- razapet izmeu moralnih naela i ovozemaljske ljubavi3. sonet- pjesnik iznosi motiv dana kad su ga "svezale" Laurine oi, tj. kad se zaljubio- pogoen je Amorovom strijelom -> antiki motiv (Amor = rimski bog ljubavi)- ukazuje na nemogunost odupiranja ljubavi, ljubav zarobljava pjesnika- ljubav = boli i jad -> izraavaju se suzama- osuda Amora zbog neuzvraene ljubavi21. sonet- pjesnik blagoslivlja dan kad je sreo Lauru ("Blaen nek' dan je, i mjesec, i ljeto..."), kad ga je pogodila Amorova strijela, ali i sve uzdahe i enje koje je uputio za njom- motiv prvog pogleda i slatke patnje - esti Petrarkini motivi- koritenje ponavljanja rijei (blaen poveznica sa svetou); polisindentono, obilno nabrajanje motiva

- tema 3. i 61. soneta = prvi susret i ljubav na prvi pogled

5. sonet- pjesnik zaziva ime voljene ene, istie njezinu krepost, ona je spoj hvale, uresa i sklada Laura je ena koja zasluuje posebno tovanje, unutar pjesme dii, otkriva njezino ime; Apolon = antiki motiv- u pjesmi se usporeuju voljena ena i pjesma, kvalitete voljene ena postaju pjesnikim kvalitetama- pjesnik razmilja o svom pjesnitvu imajui u vidu antiku knjievnot i njezinu kvalitetu13. sonet- istaknuti motiv ljubavne udnje te sagledavanje ljubavi koja ovjeka vodi viim ciljevima, ljubav kao mogunost uzdizanja u nebesa i dosezanja savrenstva- ispreplitanje svjetovnog i kranskog 134. sonet- pjesnik opisuje svoje stanje ljubavnog nemira, muka i jada iz kojeg nema izlaza, a Laura je krivac takvom stanju364. sonet- govori o razdoblju nakon Laurine smrti- pjesnik ispovijeda svoje stanje ljubavne zanesenosti i patnje zbog umrle ljubavi, nezadovoljan je jer je vrijeme potratio na ljubavne patnje te nije teio viim ciljevima, miru i ivotu bez strasti- obraa se Bogu svjestan svojeg grijeha (ljubavi) koji se ne da pravdati

- Kanconijer iznosi unutranji svijet prvoga modernoga ovjeka koji je razapet izmeu svjetovnih naela i ovozemaljskih tenji za sreom (renesansno) te izmeu religiozne duhovnosti, moralnih naela (srednjovjekovno)- znaenje Kanconijera prvi put u povijesti pjesnitva zbirka sadri ovjekov unutarnji svijet- po njemu se vrsta pjesnitva koja govori o eni i ljubavi naziva PETRARKISTIKA LIRIKA ili PETRARKIZAM- izvrio snaan utjecaj na talijansku i europsku liriku, nasljedovali su ga mnogi pjesnici i te pjesnike zovemo PETRARKISTIMA za njih je ljubav bol i patnja, ali i nadahnue za umjetniko stvaranje, oponaaju Petrarku po osnovnim motivima i osjeajima

GIOVANNI BOCCACCIO (1313. 1375.)- talijanski pjesnik, pripovjeda i humanist, utemeljitelj novele kao knji. vrste, zasluan za oivljavanje antike i razvoj humanizma- ne zna se tono mjesto roenja, kolovao se u Napulju, vei dio ivota provodi u Firenci gdje obavlja dravne slube i bavi se knjievnou- u napuljskoj crkvi sv. Lovre susreo je i on damu svog srca koju je nazvao FIAMMETTA i koju spominje u svom knjievnom stvaralatvu- 1348. Firencu pogaa kuga od koje mu umre otac taj dogaaj je polazite za pisanje Decamerona- pisao na latinskom i na talijanskom jeziku, djela: RIME pjesme vezane uz pjesnikove ljubavi, osobito prema Fiammetti; pripovjedaka djela s antikim motivima epovi: FILOSTRATO i TESEIDA; tumai Danteovu Komediju i daje joj pridjev boenstvena, DANTEOV IVOTOPIS, a glavno i prvo veliko pripovjedno renesansno djelo = DECAMERON (knjiga 10 dana), zbirka od 100 novela

DECAMERON- zbirka od 100 novela novele su uokvirene priom o kugi koja je 1348. harala Firencom i za to vrijeme 7 djevojaka (nale su se u utorak ujutro u crkvi Santa Maria Novella) i 3 mladia odluilo je napustiti okrueni grad, pobjei od smrti i otii u prirodu da se tamo zabavljaju dva tjedna- vrijeme su kratili tako da su svaki dan (osim petka i subote -> dani za molitvu i odmor) priali po jednu novelu (10*10=100) na temu koju odrede kralj i kraljica toga dana- njihove prie prikazuju ljudske sudbine, u sreditu je obian ovjek koji samostalno odluuje o svojoj sudbini- najee teme pria su ljubav, stjecanje bogatstva, izrugivanje ljudskom religioznom licemjerju SVJETOVNE teme; iznose i moralne pouke- prikazani likovi iz svih drutvenih slojeva; od trgovaca do sveenstva- temeljni okvir svih pria je kuga u Firenci i ona je realistino, vjerno opisana u uvodu, Boccaccio u uvodu upozorava itatelje nakon munog opisa kuge, slijedi naslada i uitak- iznosi neutemeljen razlog kuge (djelovanje nebeskih tijela ili ljudskog zla) te injenicu da im nita ne moe pomoi protiv njezina irenja- iznosi nain reagiranja ljudi na tu opaku bolest i njezine bolesnike, gotovo se svi sklanjaju od bolesnika, jedni ive umjerenim ivotom, a drugi prekomjerno uivaju u svemu10. DAN; 5. NOVELA- kralj Oanfilo, tema pripovijedanja; plemenita i velikoduna djela- Emilija pripovijeda o velikau Ansaldu koji je arko elio udanu enu Dianovu i bio spreman sve initi kako bi je imao, tako i rascvjetali vrt u sijenju, to je traila sama Dianora uvjerena da Ansaldo nee moi ispuniti tu njezinu elju, ali se prevarila- kad je za to sve uo Dianorin mu, poslao ju je k Ansaldu da ispuni svoje obeanje koje mu je dala -> da e biti njegova, ako joj pribavi vrt- pred muevom velikodunou, postane i Ansaldo velikoduan te oslobodi Dianoru svih obaveza u vezi s obeanjem velikodunost i plemenitost je pobijedila poudne ljubavi u srcu Ansalda; renesansno: pozivanje na ljubav- renesansno u zbirci: teme iz svakodnevnog ivota, razotkrivanje ljudskih poroka, prikazivanje ivotnih uitaka i tjelesne ljepote, nova knji. vrsta NOVELA, narodni jezik