2, 2004 49

Na samome zapadnom rubu Hrvatskog za-gorja, veæ nadomak Sloveniji, nalazi se malena, alizanimljiva i privlaèna gora. Radi se, ako se nevaram, o najmanjoj hrvatskoj gori. S jednog senjezinog kraja na drugi mo�e doæi za manje od dvasata hoda, dok za �etnju du� hrpta ne treba ni polasata.

Pa ipak, rijeè je o gori koja ima gotovo sve �totreba da bi bila planinarski privlaèna i pristupaèna:staru gradinu, planinarsku kuæu, vidikovac, izvor,

slikovite livade, vinograde i �ume, vrh, markiranestaze i kulturno-povijesne znamenitosti. Sve tomo�e se obiæi u poludnevnoj �etnji, no u okolici,pod njom, ima jo� zanimljivosti, pa se lako moguizvesti i lijepi cjelodnevni izleti. Opisat æu ovdjeukratko njezine zanimljivosti kao prijedlog za zgo-dan izlet, jer mnogi na�i planinari za ovu goru nine znaju, neki su na nju i zaboravili, a lako je do-stupna. Uostalom, o njoj (i sliènim gorama) go-tovo da nema ni rijeèi u na�emu èasopisu.

CESARGRADSKA GORAMALA GORA ZA VELIKE U�ITKE

ALAN ÈAPLAR, Zagreb

H R V A T S K O Z A G O R J E

HP 02-2004.qxd 17. 01. 2004. 17:47 Page 49

50 2, 2004

Cijela je gora ime dobila po staroj gradini kojastr�i na najstrmijem dijelu, Cesargradu. Moglo bise i prigovoriti onome tko je prvi upotrijebio iodabrao naziv Cesargradska gora, jer je gora bilatu i mnogo prije nego �to je na njoj podignut gradi vjerojatno je imala drugaèiji naziv. Na mnogimzemljovidima Hrvatskog zagorja neæete na tommjestu naæi nikakav toponim, vjerojatno zato �toje gora zapravo suvi�e malena da bi se na nju mo-gao ispisati cijeli naziv. Na nekim zemljovidimanaznaèen je pak naziv »Cesarsko brdo«, koji nijeuobièajen ni meðu planinarima, a ni meðu stanov-nicima okolnih naselja.

Smatra se da je Cesargradska gora zapadniogranak Kostelskog gorja, premda je ona priliènoizdvojena i smje�tena ju�no od izdu�enog hrptaKuna gora - Vinagora - Veliki Tabor koji pred-stavlja okosnicu Kostelskog gorja. Na drugu sestranu Cesargradska gora naslanja na Marjetnuodnosno Kun�per�ku goru, koja je malo vi�a, aliima mnoga slièna obilje�ja. Od nje je Cesargrad-ska gora strogo odijeljena dubokim klancem Zele-njakom kojim protjeèe Sutla, danas dr�avna gra-nica izmeðu Slovenije i Hrvatske.

Cesargradska gora pru�a se smjerom istok�za-pad u du�inu od 3 kilometra. Okru�ena je gustonaseljenim krajem, s brojnim vinogradima i po-ljima, koji sa sjeverne i istoène strane se�u sve dovrha. Sa zapadne i ju�ne strane, padine su posvedrugaèije: strme i �umovite.

Markirani prilazi vode iz Zelenjaka i Klanjca,a kao ishodi�ta za izlet mogu poslu�iti jo� Kum-rovec i Tuhelj. Klanjec, Zelenjak i Kumrovec sutri zadnje �eljeznièke postaje na pruzi iz SavskogMarofa. Na toj pruzi je, na�alost, prije dvije go-dine prestao voziti vlak zbog premalog brojaputnika, tako da sada umjesto vlaka iz SavskogMarofa do Kumrovca voze �eljeznièki autobusi,èiji je vozni red usklaðen s vlakovima iz Zagrebaza Savski Marof. Takvo putovanje vlakom i auto-busom traje oko sat i pol, a cijena povratne karteje èetrdesetak kuna, dakle slièno kao i za izlete izZagreba u Samoborsko gorje.

Posebno je zanimljiv prilaz iz Kumrovca.Jedina nevolja je �to autobusi staju samo na �eljez-nièkim postajama, tako da æete od napu�tene �e-ljeznièke stanice Kumrovec do samog mjestanepotrebno pje�aèiti dvadesetak minuta, premdaautobus prolazi kroz sam Kumrovec.

Kumrovec je maleno mjesto na kraju �irokekumroveèke kotline i ponajvi�e poznato kao rodnomjesto Josipa Broza. U sredi�tu mjesta je njegovarodna kuæa, a izmeðu 1979. i 1985. ureðene su iokolne kuæe i u njima predstavljeni stari obièajiseoskog �ivota u Zagorju. Tako je nastalo zanim-ljivo etno-selo, poznato kao »Staro Selo«. Za

Spomenik Antunu Mihanoviæuu Zelenjaku

HP 02-2004.qxd 17. 01. 2004. 17:47 Page 50

2, 2004 51

�etnju, uz zavirivanje u svaku kuæu, vrijedi izdvo-jiti barem pola sata. U toplije doba godine, nedje-ljom se u nekim kuæama mo�e u�ivo vidjeti starezanate (kovaè æe izletnicima iskovati potkovicu zasreæu, a mo�ete vidjeti i izradu rubaca za tkalaè-kim stanom!).

Od Kumrovca se treba uputiti prema uoèlji-vom klancu Zelenjaku na ju�nom kraju kotline,odnosno prema Klanjcu. Lijevo nad klancem istièese crkva na brijegu Risvici i lijevo nad njim Cesar-gradska gora. Najjednostavnije je iæi cestom, noza svakog je planinara mnogo zanimljivije uspetise na bre�uljke na istoènom rubu kotlinei preko livada i seoskih putova uputiti seprema Risvici. Desno, sa slovenske stra-ne, pogled æe nam privuæi Svete gore iz-nad Bistrice ob Sotli (pet crkvica na jed-nom brijegu!) i ru�evine gradine Kun�-perk toèno nasuprot Cesargradu. Radi lije-pog vidika vrijedi se uspeti na Risvicu docrkve Majke Bo�je na vrhu. Od Kumrov-ca do Risvice mo�e se stiæi za sat i polhoda.

Na drugu stranu treba se s Risvicespustiti u Zelenjak: od crkve vratite semakadamom 5 minuta do zavoja, pa siðitedesno niz livadu do potoka i ceste. Dvje-sto metara prije Zelenjaka naiæi æete naraskri�je, markaciju i drvenu ploèu »Pod-gora«, no spustite se dalje cestom do ka-menitog spomenika u obliku obeliska.

Kroz Zelenjak prolaze cesta, �eljeznièka pru-ga i rijeka Sutla. Navodno je upravo ljepota Ze-lenjaka nadahnula Antuna Mihanoviæa da spjeva»Horvatsku domovinu«, pjesmu danas poznatukao himna »Lijepa Na�a«. U sredini doline, nanjezinom najljep�em dijelu, na pro�irenju zvanomMihanoviæev dol podignut je 12 metara visok spo-menik Hrvatskoj himni. Postavljen je 1935. napoticaj dru�be »Braæa hrvatskog zmaja« povodomstoljetnice njenog stvaranja. Bronèani reljef ispomen-ploèa djeli su kipara Rudolfa Ivankoviæa.Uz potok je, u ugodnoj hladovini, ureðeno izleti�tes klupama za odmor, a ne�to dalje je otmjen i pri-kladno skup restoran.

Odatle zapravo zapoèinje planinarska marka-cija, a tu se mo�e ostaviti i automobil. Od obelis-ka se treba uputiti 200 metara prema Tuhlju doraskri�ja, a na njemu skrenuti desno 50 metara domjesta gdje markacija ulazi u �umu. Slijedi 40minuta o�trog uspona do planinarske kuæe. Iakouspon nije osobito dug, na njemu æete se po�tenooznojiti u svako doba godine. Na tom putu imaosam prilike, �to me je osobito iznenadilo, jedne go-dine vidjeti srnu. Preskoèila je spretno preko stazei zaèas nestala u �umi, ostaviv�i cestu.

Sredi�nje mjesto na Cesargradskoj gori je pla-ninarska kuæa »Cesargrad« na visini od 460 me-tara, na lijepom zaravanku s vidikom na sloven-

Klanac Zelenjak i brijeg Risvica sa Cesargradafoto: Alan Èaplar

Planinarska kuæa »Cesargrad« foto: Alan Èaplar

HP 02-2004.qxd 17. 01. 2004. 17:47 Page 51

52 2, 2004

sku stranu Zelenjaka. U prizemlju je malena bla-govaonica, a na tavanu dvije spavaonice s ukupno7 le�aja. Kuæa je u toplo doba godine redovitootvorena nedjeljom, a u ostalo vrijeme po dogo-voru s èlanovima HPD »Cesargrad« iz Klanjca.Domaæini su vrlo gostoljubivi i uistinu je lijepo vi-djeti koliko truda i ljubavi ula�u u svoju planinar-sku kuæu, tim vi�e �to se radi o razmjerno mladimèlanovima. Pro�le im je godine HPS na natjeèajudodijelio i namjenska sredstva za obnovu krovi�ta,�to æe jo� pobolj�ati uvjete u kuæi.

Premda se �igovi kuæe, Cesargrada i vrha Ce-sargradske gore mogu dobiti u kuæi, te toèke sva-kako valja obiæi. Do ru�evine Cesargrada sti�e seza 5 minuta, a do vrha Japice (zgodno ime, zar ne?)za 15 minuta.

Kako je Cesargrad nekoæ izgledao najboljepokazuje slika u blagovaonici planinarske kuæe. Ipo samim ru�evinama mo�e se lako zakljuèiti daje to bio velik grad. Do danas je samo jedna pro-storija ostala donekle saèuvana, toliko da se usluèaju ki�e, ako je kuæa zatvorena, mo�ete ipakzakloniti.

Grad se prvi put spominje 1399. godine.Poznato je da je za seljaèke bune 1573. godine bio

zapaljen, ali je nakon obnove slu�io do 17. stoljeæa.Za razliku od veæine starih gradova u kojima su segospodari èesto mijenjali, njime je ta èetiri stolje-æa neprekidno vladala obitelj Erdödy. Za planinareje zanimljivo i to da ga je godine 1933. otkupiloHrvatsko planinarsko dru�tvo i tako je postaoimovinom planinarske organizacije.

Uspon na vrh Japicu (519 m) jedva se mo�enazvati usponom, jer se �umska staza, koja zapo-èinje iza planinarske kuæe, tako blago penje da seuspon ni ne osjeti. Japica je najvi�i i zapravo jedi-ni vrh Cesargradske gore. Na samome vrhu stojitelekomunikacijski stup, a vidik se pru�a premasjeveru. Posebno se lijepo vidi Kostelsko gorje inije te�ko uoèiti Veliki Tabor, crkvu s cinktoromna Vinagori i planinarsku kuæu na Kuna gori. Udaljini pogled privlaèi Donaèka gora, prepoznat-ljiva po svojem �atorastom obliku, i lijevo od njeBoè s TV-tornjem na vrhu. Zanimljivo je da dosamoga vrha s druge strane se�u seoske kuæe,danas na�alost napu�tene.

Markacija za Klanjec vodi od planinarskekuæe uskom �umskom cestom ravno u gornji dioKlanjca. Pet minuta od kuæe nalazi se vidikovac»Pesji skok«, s lijepim vidikom na Zelenjak iSloveniju. Za silazak u Klanjec treba pola sata, aliza silazak kroz naselje do �eljeznièke stanice trebajo� oko dvadeset minuta.

U gornjem dijelu Klanjca nalaze se GalerijaAugustinèiæ i franjevaèki samostan s lijepomcrkvom Sv. Marije, zadu�binom obitelji Erdödy.U sredi�tu Klanjca (lijevo od glavne ceste) je spo-men-park s grobovima Antuna Mihanoviæa i Oto-na Ivekoviæa, dok je grob Antuna Augustinèiæakraj njegove galerije. Na �eljeznièkoj postaji Kla-njec valja prièekati autobus za Savski Marof, gdjese presjeda na vlak za Zagreb.

Razmi�ljate li o tome kamo na izlet, iskoris-tite zimski dan i posjetite Cesargradsku goru.Neæete po�aliti.

Na Japici, najvi�em vrhu Cesargradske gore

HP 02-2004.qxd 17. 01. 2004. 17:47 Page 52