JohnIvanPrcela Dr.Draenivi

HRVATSKIHOLOKAUSTDOKUMENTIISVJEDOANSTVA OPORATNIMPOKOLJIMAUJUGOSLAVIJI

Hrvatskodrutvopolitikihzatvorenika Zagreb 2001. Copyright2001 JohnIvanPrcelaiDraenivi

SADRAJPredslovo .....................................................................................v Predgovor1.izdanju.................................................................... xi Predgovor2.izdanju................................................................... xv RadOdborazaistraivanjebleiburketragedije uClevelandu.................................................................. xxi ANALIZA 1poglavljePregledhrvatskepovijesti ...............................3 2poglavljeSrpskohrvatskisukob...................................24 3poglavljePovlaenjeHrvatskevojske premaAustriji ........................................................... 37 4poglavljeIzruivanjehrvatskihrtava ......................... 65 5poglavljeBleiburkomariborskipokoljiutiskui premasvjedoanstvimaoevidaca ........................... 94 6poglavljeVelikosrpskaagresijanaRepubliku HrvatskuiBosnuiHercegovinu ..............................121 DOKUMENTI 7poglavljeBleiburkipregovoriiizruivanja.................153 8poglavlje"Marevismrti"...........................................224 9poglavljeMjestapokoljauSloveniji...........................369 10poglavljeMariborskipokolji ....................................408 11poglavlje"OslobadanjeZagreba" ...........................436 12poglavljeMasovnipokoljiuHrvatskojiBosnii Hercegovini .............................................................459

III

DODATAK AMojazadnjaporuka(zadnjaizjavahrvatskog vojskovodeSlavkaKvaternika) .........................537 BRezolucijaprigodom 15.obljetniceHrvatskog bleiburkomariborskoggenocida .......................... 542 CRezolucijaSimpozijaohrvatskojbleiburkoj tragediji ................................................................. 544 DRezolucijaohrvatskomholokaustu ................ 547 POGOVOR ........................................................................... 551 BIBLIOGRAFIJA.................................................................... 555IVOTOPISIUREDNIKA ......................................................... 583

IV

PREDSLOVO Kadajeustudenome 1995. godineuprostorijamaHrvatskematiceiseljenikau Zagrebupredstavljenodrugoizdanjeknjige OperationSlaughterhouse,odmahsuseuli glasovihrvatskihuglednikadaovodjelotrebaimprijeprevestinahrvatski.Tiglasovi ostalisusamolijepaeljasvedo sredine1999.godine,kadajeuTeznomkodMaribora,radi izgradnjeceste,otkopano1.179kosturahrvatskihPORATNIHrtava,poubijanihnatom malomdijelunajveegainajuasnijegamariborskogapokolja.Predstavnici trijuhrvatskih naratajatihsudanapredanozapoelipriprematihrvatsko izdanjetogspomenikogi povijesnogdjela.Ostaviviuglavnomnetaknut itavsadrajteknjigenaengleskornjeziku iproiriviganovimnalazimaiznedavnihdogadajauHrvatskojiBosniiHercegovini, uredniciisuradnici izlazepredhrvatskuitateljskupublikusmnogoprimjerenijim naslovomHmatskiholokaust.

OperationSlaughterhouse dosadanajdokumentiranijedjeloobleiburkojtragediji prvi putjebiloobjelodanjeno1970.godineuamerikomvelegraduPhiladelphiji,unakladi DorrancePublishingCompany.Premdajeovaknjigaizalasedamgodinanakonizdavanja slineknjige LaTragedia deBleiburg(BuenosAires: StudiaCroatica,1963.),ona nipotonijenidijeteniengleskiprijevodteknjigenapanjolskomjeziku,kaototo tvrde nekihrvatskipisciteaktakoipiuuhrvatslcimpublikacijamaiznanstvenim simpozljimaobleiburkojtragediji.Natajnaintiautoridokazujukakone poznajunirazvoj nisadrajnaegadjela! Istinajeda Hn)atskiholokaust (kaoiengleskaizdanjaod1970.i1995.) sadripetnaestak iskazakojisenalazeuknjiziIveBogdanaLaTragediade BleiburgteuknjiziVinka Nikolia Bleiburkatragedijahruatskognaroda, alipotonjeproizlaziizinjenicetoje izpripremaOperationSlaughterhouse, kojesuzapoele1960.godine,udrugojpolovici 1962,iprvojpolovici 1963.ureviju StudiaCroatica otilodvadesetakiskaza,odkojihsu nekiuzranojluciuClevelandubiliosobnouruenigosp.IviRojnici.Koncem1963. godineveinatihiskazabilajeobjavljenauspomenutojknjizinapanjolskome,bez ijednerijeiotomeodakleimtadokumentacija. V

Nikolieva knjiga Bleihurka tragedija hruatskog naroda dostupna je hrvatskim itateljima,pa onimogulakousporeditinjezinsadraj sasadrajemHrvatskogaholokaustai takodoidozakljukadaseobadjela,iakoobradujuistipredmet,stubokomrazlikujujedno oddrugogaiuAnaliziiuDokumentima.Kadbiseuistinuradilooistomedjeluna razliitimjezicima,bilo biposvesuvinoizaipredhrvatskuitateljskupublikus ovimnaimopsenimdjelom. Ovim, najvema nepromijenjenim ali proirenim, izdanjem dananjim i buduim hrvatskim naratajima dajemo plodove puna etiri desetljea naega rada. Svjesni smo da prvopoglavlje,Pregledhrvatskepovijesti,izperapovjesniaradr.StankaGuldescua,koje je on za amerike itatelje napisao sredinom ezdesetih godina, ne odgovara ni ukusima hrvatskih itatelja ni najnovijim spoznajama hrvatskih povjesniara, a najmanje odgovara dananjoj politikoj stvarnosti hrvatskoga naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Iz potovanjapremauspomeninadr.S.Guldescua,kojijetopoglavlje napisaonaengleskom,i iz zahvalnosti prema povjesniaru dr. Georgeu J. Prpiu, koji je u srpnju 1999. poglavlje preveo na hrvatski jezik, odluili smo prilog dr. Guldescua ukljuiti u nauknjigubezikakvihznaajnijihpreinaka.Stoga molimoitatelje dapomnjivorazmotrei prihvateovenaerazloge. Dok se ovakozahvaljujemo dr.Prpiunanjegovoj iznimnoj spremnostiu prevodenju prvogapoglavlja,nekajehvalaigosp.BoidaruAbjaniu,kojijekaopreivjelihrvatski asnikbleiburketragedijepriskoioupomoprijevodomdrugogapoglavlja.Odajemo mu, takoder, priznanje to je svojim svjedoanstvom u Londonu nastupio u obrani historijski obradenih teza grofa Nikolaja Tolstoja, onda kada se protiv ovoga povjesniara vodila nepravedna sudska parnica i kada je u Londonu za Ujedinjeno Kraljevstvo i itav svijet (sic!) bila zabranjena njegova knjiga Ministar i pokolji. Tree poglavlje Povlaenje Hrvatske vojske prema Austriji jest moj prijevod, koji je ve u ljetu 1967. odobrio sam pisac, general Vjekoslav Luburi. Ovo smo poglavlje ukljuiliuengleskaizdanjaovogadjela,asadagaukljuujemo iuHrvatski holokaustjer gasmatramodosadanajboljomralambomuzroka iposljedicakojesuuproljee1945.godinevodile200.000hrvatskihvojnika i500.000 hrvatskihgradanaravnouBleiburg! Nakon kobnoga 15. svibnja 1945. u Bleiburgu, odatle i iz drugih mjesta u Austriji uslijedila su masovna izruivanja hrvatskih vojnika i civila u rukejugoslavenskih partizana. OnaineetvrtopoglavljeAnalize, kojejepreveogosp.ZvonimirDeba,koji jenadan bleiburke tragedije 1945. godine, kao 17godinji pripadnik Hruatskih oruanih snaga (HOS) bio u Bleiburgu. Neka mu je hvala za sve to je uinio i jo danas ini za dobro hrvatskoga naroda. Peto poglavlje preveo je gosp. Melkior Maina, predsjednik Hrvatske katolike zajednice (HKZ) za Sjedinjene Drave i Kanadu. Njemu sezahvaljujemo ne samonaprijevodunegoinanjegovuobjavljivanjuu

VI

nastavcima izvadaka iz knjige na stranicama asopisa Naa nada. Neka jevjena hvala i HKZi, koju on vodi, za sve ono to je ova dina organizacija uinila za Hrvate nakon Bleiburga, uvijek nas objeruke prihvaajui i velikoduno pomaui. Za esto poglavlje, onajnovijimhrvatskim "Bleiburzima"uposljednjemdesetljeuokrutnoga20. stoljea,nekajetoplahvalagosp.dr.Draenuiviu,rodomizherojagradaVukovara,ne samo stoga to je struno i spremno napisao to poglavlje nego to se svom portvovnomIjubavlju, kao da je i sam snama doivio "Bleiburg" od1945., latio tekoga poslamojegasuurednikaHrvatskogaholokausta. Koristim ovu priliku zahvaliti se i dr. Josipu Jureviu, hrvatskom povjesniku i recenzentu ove knjige, koji je uloio mnogo truda kako bi svojim primjedbama i savjetima poboljao konaan sadraj Hrvatskoga holokausta. Vrlo veliku zahvalnost dugujemo i gdici Marijani Coti koja je spremno i uz puno odricanja prenijela rukopis u kompjuterski medij, bez ega njegov izlazak ne bi bio mogu. Neka je iskrena hvala svim podupirateljima fonda "Hrvatski holokaust", napose gdi Heleni Blagdan, bez ije financijskepotporeHrvatskiholokaustne bidoaopredhrvatskogaitatelja.Nakoncu,hvala i nakladniku, Hrvatskom drutvu politikih zatvorenika, koji je u svoje okrilje uzeo ovo SVJEDOANSTVOSTRADANJA, PATNJI I KALVARIJE hrvatskoga naroda u prolom, 20. stoljeu. U tehnikom smislu valja napomenuti da je lektura obavljena samo u prvih est poglavlja Analize, u tri predgovora te u Pogovoru knjige, dok su Svjedoanstva u Dokumentima (poglavlja 7.12.) ostala nelektorirana, odnosno vjerno su prenesena onako kako su ih njihovi autori (svjedoci zbivanja) dali. U njima su uklonjene jedino oite pogreke, napose kod navodenjaimenaosobaizemljopisnihpojmova(gradova,rijekaislino). NazivomHrvatskiholokaust, mjestouvrijeenogaimena"Bleiburg", sveseviesluimoodgodine1990.,kadajeobjavljenamojaknjiicaArchbishop Stepinac in his Country's ChurchState Relations (Nadbiskup Stepinac u crkveno d ravnim odnosima svoje d omovine), u nakladi Informativnog centra Hruatski holokaust u

Clevelandu.Ovajnazivdolazisveviedoizraajaiumojimlancimao"Bleiburgu"teiu mojim pismima svjetskimdravnicima,ukljuiviiDravnotajnitvoSjedinjenihDravau Washingtonu. Na ovo me potiu sve ea otkrivanja masovnih grobnica mojega poklanog narataja diljem Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i na podrujima sjeveroistone Italije. Radi se o stotinama masovnih grobova (300 u samoj Sloveniji!) dravotvornih Hrvata i Hrvatica. Zato smatramo da je Hrvatski holokaust najprimjereniji naslovskojimmoemoizaipredhrvatskuitateljskupubliku. Naslov "Hrvatski holokaust" dolii ovome djelu i zbog raznovrsnih uasnih okrutnostikojesujugopartizaniisrbokomunistiprimjenjivalinastotinamatisuahrvatskih rtava.Ubijalisuihhitcimaitupimpredmetima

VII

ubijali su ih otrim noevima ubijali su ih smrtonosnim injekcijama i poljskim vilama ubijalisuihedomigladuubijalisuihuarenomvatromivrelomvodompribijalisuih na kri i krunili bodljikavom icom ive su ih u masama bacali u bezdane jame i u duboke rijeke kao ive mrtvace ubijali su ih na mnogobrojnim "marevima smrti" u ivo meso urezivali suimhrvatske simbole i onda ih vjeali po stablima. Silovali su, muilii ubijali hrvatskedjevojkeihrvatskemajkeubijalisumajkepriporodajnimmukama i na koncu likvidirali ak i njihovu novorodenad. Ubijali su ranjenike i tek unovaene hrvatskevojnikepolijevalisuihbenzinomispaljivali. Ubijalisu sinovepredoimamajki imuevepredoimanjihovihenaubijalisu hrvatskenovinareiprofesore.Ubijalisu hrvatske sveenike i sveenike pripravnike, ukljuivi i nekoliko mojih kolega ubijali suredovnikeiredovnice.UBIJALISUSVEHRVATEIHRVATICEKOJISUDRAVOTVORNO MISLILIJERIMJECILJBIODAHRVATIZAUVIJEKOSTANUBEZHRVATSKE DRAVE!!Sveto jebio VELIKIHRVATSKIHOLOKAUST! O tome jasno i glasno govore masovna izruivanja iz Bleiburga i drugih mjesta u Austriji.Otomejorjeitijegovoriduginiz"marevasmrti".Anajglasnijeotomegovore "Mariborski pokolji" i drugi pokolji diljem Slovenije. Isto je tako krvavo bilo i"oslobodenje" Zagreba i mnogobrojnih drugih mjesta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Nijedno od naih est poglavlja Dokumenata nije bez svojih uasa i masovnih rtava, kao to to nije ni pet dodatnih iskaza koje smo stavili pri kraju 12, poglavljaradiprikazastradanjaHrvatauSrijemuiusrcuBosneiHercegovine. Otimuasimagovoreinae Rezolucije,ukljuiviinajnovijuod21.svibnja1995.,u kojoj dominiraju besmrtne izjave nadbiskupa Stepinca i dr. Giuseppea Masuccija o STOTINAMATISUApoubijanihHrvataiHrvatica.Otomerjeito govorii Pogovor koji prstom ukazuje na medunarodnu urotu utnje o bleiburkoj tragediji, i ak na njezino slubenonijekanjeodvladeSjedinjenihAmerikihDravaiamerikihmedija. Operation Slaughterhouse bio je, sve tamo od 1960. godine, na moan glas pred amerikomvladom,predamerikomjavnouipredUjedinjenimnarodima.No,po onoj naojnarodnojposlovici"tudazemljaimasvoje,ne poznajejadetvoje",njihholokaust hrvatskoga naroda zanima manje nego zatita pasa, maaka i drugih ivotinja! Stoga na ulasku u trei milenij izlazimo pred hrvatsku itateljsku javnost i pred itav hrvatski narodsmonomporukom Hrvatskogaholokausta. Hrvati i Hrvatice diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine i cijelog svijeta moraju se duboko zamisliti nad paklenim planom unitenja hrvatskoga naroda i nad njegovim jo paklenijim provodenjem putem "Hrvatskoga holokausta", poznatog pod imenom"Bleiburg".Njimajesada svetaiuzvienadunostdaupoznajusvustvarnostjugo partizanskih i srbokomunistikih megazloina nad NEKOLIKO STOTINA TISUA hrvatskih

Vlll

narodnih muenika. Nad tim megazloinima, pred kojima blijedi ak i Danteova mata o paklu, treba se ne samo zamisliti nego i iz njih povui pouku za daljnji ivot. Ostajmo uvijek vjerni duhu bleiburkih muenika! Cuvajmo i branimo sveta hrvatska ognjita! Budimo portvovni graditelji drave Hrvatske! Usmjerujmo svoje domoljubno djelovanje protiv planova onih koji nas ele ugurati u bilo koje balkanske asocijacije! IznadsveganikadanedopustimodanasitkoopetugurauJugoslaviju,jeronajetamnica igolemogrobljehrvatskoganaroda! JohnIvanPrcela Cleveland,Ohio,12.sijenja2000.

IX

PREDGOVORprvomeizdanjuknjigenaengleskom Uhienje Adolfa Eichmanna koje je izvela izraelska pijunaa na kratko je vrijeme potaknulo oivljavanje javnoga interesa za uasne zloinake metode kojima je obiljeen Drugisvjetskirat.Nacisteinjihovesaveznike teretisezaveinutakvihoperacija,pasei u sluajevima poput pokolja Poljaka u Katynskoj umi, u kojemu su Rusi poinili to masovno klanje, jednostavno zaboravilo na neke udne injenice. "Demokratske zemlje" tako uinkovito podravaju svoju utnju, da je stvarno izbjegnuta pozornost iscrpljenog javnog pamenja na drugi straan pokolj koji predstavlja moda najvei pojedini sluaj masovnoga ubijanja u modernim vremenima. Britanskei amerike vlasti, koje su izravno upletene u taj dogadaj, pokazale su, kao i stvarni poinitelji zloina, veliki trud da sudu povijestiostavejednunenapisanustranicu.Oito,EichmannovsluajdoniojeLondonu iWashingtonudobrodoludiverzijukojajepozornostciviliziranogasvijetaskrenulasgotovo nepoznate bleiburkomariborske tragedije, u kojoj je vie od 150.000 razoruanih hivatskihvojnika,iakjoveibrojcivila,poklanoodTitovihpartizananakonprestanka ratausvibnju1945.,itouzpreutnusuglasnostbritanskeiamerikevlade. To masovno ubijanje predstavlja posebno mranu mrlju na engleskoamerikoj vojnoj ipolitikoj asti jer ove suzemlje imaleprilikuimozaustavitiprovedbu togazloina.Neizbrisivoznaenjeovemrljenaratnimnastojanjima tih "demokracija" jasnogovorizatojenanjegasputenzastor utnje. Uproljee1945.izaprethodnihzimskihmjeseciHrvatisupokuavali pronainekogakomeesepredati.BuduidasuseiWashingtoniLondonzaduiliTitui Rusima,tajpokuajnijebiookrunjenuspjehom.Utovrijeme Hrvatisujouvijeknaterenu imali16jakihdivizija,snaguodoko250.000 vojnikakojisubilivienegodostatnidaskre Titainjegovevrlorazvikane partizane,ijesujedinicezaratapostiglestvarnepobjedesamo nastranicama angloamerikogatiska.Mnogisusehrvatskiasnicieljelisvimraspoloivim sredstvimauhvatitiukotacspartizanima,unititiihiondasedoposljednjeg

XI

ovjeka boriti protiv Rusa, za koje se oekivalo kako e svaki as izbiti na pozornicu. No civilnevodeNDHmislilisudabimoglispasitivojskupredavi seAmerikancimaiBritancima. SvedaBritanciiodbijupriznatiHrvatirnapravonapolitikuivojnuneovisnostuvlastitoj dravi, moglo se je, sasvim razumljivo, od njih oekivati da e se pridravati medunarodnihzakona oratovanju,ulcljuenihu7enevskekonvencije.Nitkonijenimislio napredajuRusimailibandamaprofesionalnihTitovihrazbojnika! Biojetosvibanj1945.imirisproljearasprostiraosezrakomuzdu putova koji su iz Hrvatske i Slovenije vodili prema austrijskoj granici. Duge kolone kamiona pornijeanihnaizmjencesaseljakimkolima,zakrilesusvakucestu,doksusenebrojene tisue civila,seljaka,radnika,studenataitrgovacaprikljuivalevojsciupovlaenju,nakon toje6.i7.svibnjanaputenhrvatskiglavnigradZagreb.Sveusvemu,ukupnojernoralo biti blizu pola milijuna vojnoga i civilnoga mnotva koje je kroilo prema granici da se sretne s amerikim i britanskim snagama. Pjeailo se ili se sluilo bilo kojim prijevoznim sredstvom. Ovi lojalni Hrvati imali su sada na umu sarno jednu stvar nakon to je njihovo vodstvo odluilo vie se ne boriti pokuati pobjei od Titovih ubojikih jedinica koje su ve zauzele Zagreb, gdje su pokazale svoje nakane koljui bolesnikeiranjenike,kojisuostaliubolnicama, kaoidobardiogradanaglavnogagrada. Kolone koje su se povlaile zaustavie glad, ed, studen i opi jad koji ih je udarao. Sredinomsvibnja1945.proulosedudugihkolonakamionaidrugihvozilaimedupjeacima kakojehrvatskovojnoivladinovodstvokonano uspostavilovezusbritanskomvojskom.Onaje svoj glavru stan imala u austrijskoj pokrajini Korukoj. Koruko plemstvo veinom je bilo hrvatskogapodrijetlai krozitavusvtY"povijestHrvatisuimalivezestimnarodom. Zaista, Britanci su hrvatskome vodstvu dali vjerovati kako e oni prihvatiti predaju Hruatskih oruanih snaga. Petnaestoga svibnja 1945. vie od 100.000 hrvatskih vojnika i desetaktisuacivilasleglosenaprostranompoljutekprekoaustrijskegranice,blizugradia Bleiburga.Britanskivojni zapovjednicitusuodnjihtrailidapoloeoruje.Veinajeto uinila. Samo neki, prirodno sumnjiavi, suprotstavili su se predaji i potraili utoite u oblinjimurnama. KadasuBritancibilisigurnidasuHrvatirazoruani, poeetjerati razoruanemasepreko granice.Jelipostojaosporazumizmectuengleskihzapovjednikaipartizanskogvodstva,ili suseEnglezijednostavnoprepustilinekakvompolitikomneznanju?Usvakomsluaju, partizanskejedinice kojesunoupristigleizauzelepoloajeuoblinjimumama otvorilesu vatrunaizbjegliceimsuihEnglezisilomnatjeraliprekograninecrte.Ova zajednikaanglopartizanskaakcijabilajetakodobrokoordiniranadasutisueHrvata svihstalea,anajvierazoruanivojnici,bilihitcimaustrijeljeni naonomdijelu BleiburkogapoljakojeseproteeunutargranicaTitove drave.Tojebiopoetak.

XII

Drugdje su se tisue i tisue hrvatskih vojnika i gradana takoder predale britanskim vojnim vlastimana austrijskom teritoriju. Britanci su ih potpunorazorualii onda ih kao ovce za klanje nagurali u eljeznike vagone i u vojna vozila. Premda su Englezi izbjeglicama sveano jamili da ih alju u zarobljenike logore u Italiji, ti vlakovi i druga vozilaodlazilisupremaslovenskojgranici.IzVillacha,Lawamiinda,Krumpendorfa,Griffena i drugihmjesta uzdu austrijskoslovenske granice ta su vozila, natrpana teretom ljudskih bia,odlazilanateritorijkojijebiopodTitovomkontrolom,gdjesuzarobljenicibiliiskrcani. Razdvojivivojneicivilneosobepartizanisusvakukolonutjeralina"marevesmrti",nad kojimasuposebnoizueneubojikeetepoeledjelovati. Oevidci kazuju da su najbrojniji masovni pokolji poinjeni blizu Maribora, u Sloveniji. Tu je 17. udarna partizanska divizija izvrila masovna ubijanja po direktivama srpskih asnika Blaa Jankovia, Rade Corka i Boe Hinia. Poznati hrvatski povjesniar, Oton Knezovi, koji je i sarn preivio"mareve smni", procjenjuje da je samo u Mariboru poubijano oko 40.000 hrvatskih vojnika. Knezovi u svojemu biografskom opisu toga dogadaja, naslovljenom Pokolji Hmatske vojske 1945., pie: "Kasnije, vidjele su se tisue i tisueglavakakoprobijaju(izjaraka)adesilisusejouasnijiprizoriikolalesupriemedu starijima (tj. medu samim slovenskim puanstvom). Mnogi su mi od njih rekli kako bi radije izabrali da se njih pokopa u one jarke s Hrvatima,nego da dalje ive na tome mjestuigledajuteuasnegroboveujarcimazaitavsvojivot..." No, na masovnome mariborskom ubijalitu klanje nije bilo zavreno. Iz Maribora "marevismr2i"susenastavili,doksuBritancisvojimtienicimaisporuivalinoveskupine rtava. Dok su vlakovi, kamioni i druga vozila natrpana zarobljenicima, dnevno stizali u Koevski Rog, partizani su tjerali zarobljenike u mjesne ume. Ubrzo su preduboke provalije u tom kraju bile pune tjelesa 30.000 Hrvata i Slovenaca. Na ovome su mjestu pokolji trajali osam dana. Jedan od partizanskih zapovjednika bio je hrvatski Srbin Simo Dubaji,pripadnik11.dalmatinskebrigade. Kako bi utedjeli streljivo, partizanski su krvnici jednostavno izmislili poseban plan ubijanja. Postavili su zaklopne daske nad dubokim prirodnirn jamamakojihimadostana tomprostoru.Povezalisuskupinezarobljenikapo est,a ondasuih prisililida"hodaju podaskama".Sluei seistim metodamapoput onihzaklanjestoke,zarobljenikana poetku skupine udarilibivelikimmaljempoglaviimbistupionadasku.Njegovpadu jamupovukaobizasobomiostalezarobljenike. NakonpokoljauKoevskomRoguTitojeposlaokomisijuodpetljudi,pod zapovjednitvomsrpskogpukovnikaDuleKoraa,da pregleda mjestagdjesupobacana tjelesa.Kakobiprikrilizloin,partizanisuizvrili opsenominiranjeterena.

XIII

Druge mnogobrojne skupine Hrvatskevojske"marirale" su preko Hrvatske sve do Kovinanarumunjskoj granici. Za sobom su ostavilitragoverazbacanih kostiju imasovne grobnice. Pokolji su izvreni i nad izbjeglicama koje uope nisu niti stigle do Britanaca i Amerikanaca.UDolenjskom,Ptuju,CeljuiKrkompoinjenasutakodertakvaklanjanad ljudskim biima da ona postiduju uinkovitost bilo koje klaonice. U estinama, blizu Zagreba, poubijano je 5.000 vojnika, kod Vrginmosta oko 7.000, blizu Duboca na Savioko3.000teuokolici PodravskogKlotranajmanje2.000.UViroviticijepoubijano preko 1.700 mladih novaka koji su bili pozvani u vojsku, a onda naputeni od svojih zapovjednikabezikakvezapovijeditoimjeiniti.Mnogisuubijenikod Bjelovara,Graana, Soica,Siska,Butmira,Kasindola... Titovikrvnicinisuograniilisvojeklaonikemetodesamonapripadnike Hrvatske vojske i one gradane koji su im se bili pridruili. im je Tito preuzeo vlast, diljem zemlje uspostavljeni su koncentracijski i zarobljeniki logori. Stotine tisua gradana svake dobi, spolaizvanjabilojeutamnieno,muenoikonanolikvidirano.Hrvatskajepostalagolemo groblje njezinijarci,jame,umeirijekebilisupretrpaniljudskimtjelesima. Premda Tito i njegovi pomonici poinie ovaj "pothvat klaonica", britanske vojne vlasti snose moralnu odgovornost. Britanci su se moralipridravatienevskekonvencijei zakonaovodenjurata.TrebalisuprihvatitiHrvatskuvojskui civileupovlaenjuteihzatititi odpartizanskeosvete.Iako amerike vlasti ne snose isti stupanj odgovornosti za politiku genocida koju su pokrenule Titove snage sa srpskim osobljem na elu, ipak se ameriko priznanjeipotporaTituod1942.do1945.natjecaloupruanjutepomoisazlorabnikom vlasti i naivnim politiarem Winstonom Churchillom. Ova dvostruka potpora bila je od ivotnevanostizauspostavukomunizmauHrvatskoj.Ovaistapotporanastavljasedodana dananjeganateretamerikih poreznihobveznika! CharlesA.Willoughby generalbojnikumiru Washington,D.C. 6.svibnja1968.

XIV

PREDGOVORdrugomizdanjuknjigenaengleskom Otkad je 1970. bilo objelodanjeno ovo djelo, zbili su se mnogi povijesno znaajni dogadajiokoHrvatskeiunjoj,posuvremenivipritomovuknjigudanasvienegoprije25 godina. Uprosincu1971.,nakonsastankauKaradordevu(Srbija),JosipBrozTito donio je odluku da slomi hrvatsko proljee (liberalizaciju unutar komunistikih redova u Hrvatskoj),kojejebilozapoeloukasnim1960im godinama.Ovimcininorepresivnim inom bio je obnovljen politiki, gospodarski i kulturni genocid hrvatskoga naroda. Sa sve veim brojem odatle proizalih disidenata, koji su bili spremni na izazov i na prosvjede protiv pretjeranih metoda reima i sustavnih problema prouzrokovanih beogradskimcentralizmom,bilajeoitanudapromijenitisistem. Tako je 1974. Jugoslavija proglasila novi Ustav prema kojemu je Tito, po svojemu odlasku s vlasti, morao biti zamijenjen rotirajuim predsjednitvom. est republika: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija te dvije autonomne pokrajine: Vojvodina i Kosovo, kolektivno bi vladale preko svojih predsjednika. Vodstvo kolektivnog Predsjednitva mijenjalo bi se svake godine. Zato se Komunistika partija Jugoslavije, uz potporu vojske i tajne policije, nadala na vlasti ostati zauvijek. Titova smrt u svibnju 1980. otvorila je Pandorinu kutiju mnogih problema unutar Jugoslavije. Jedan od njih bio je uvijek nazono hrvatsko pitanje. Hrvati su eljeli vie politikih i gospodarskih sloboda te manje dominacije Beograda. Njihovi sjeverozapadni susjedi, Slovenci, bili su jo tvrdi u svojim zahtjevima. Srpski despot Slobodan Miloevi vidio je u "rotirajuem" Predsjednitvu i u zahtjevima Hrvata i Slovenaca raspad Jugoslavije. Zato je 1986. godine i kasnije Miloevi odluio ugrabiti kontrolu nad Predsjednitvom Jugoslavije, dokinuvi pritom autonomnepokrajineVojvodinuiKosovo te osiguravi da Crna Gora slijedi stope svoje mnogo vee pravoslavne sestre Srbije. Dosljedno, u kasnim 1980im godinama Jugoslavija je ila punom brzinom od jedne do drugeustavnekrize.Sredinom1991.MiloevijezadaosmrtniudaracJugoslaviji,sprijeivi HrvataStjepana

XV

MesiadapostanepredsjednikomkolektivnogPredsjednitvajugoslavenske drave. Utravnjuisvibnju1990.Hrvatisuglasovali(kaoiSlovenciupriblino istovrijeme)na prvimslobodnimizborima.Dana25.lipnja1991.HrvatskaiSlovenijaprekinulesuveze sJugoslavijomisvakajeproglasilasvojuneovisnost.etiridanaprijeovogapovijesnog dogadaja ministar vanjskih poslova SADa, James Baker, prigodom svoga slubenog posjetaBeogradu,digaojevikuprotivhrvatskihislovenskihunilaterarnihodlukaosamo stalnosti. On je tijekom posjeta obeao da e Sjedinjene Drave vrsto stajati na naelu teritorijalne nepovredivosti Jugoslavije, te da njegova vlada nee priznatineovisnost niti HrvatskenitiSlovenije!!! Utakvoj jeizjavi srpskopoiitiko i vojno vodstvo u Beogradu vidjelo "zeleno svjetlo" za poetak agresije, koja je bila planirana, prvo protiv Slovenije,apotomiprotivHrvatske.RatuSlovenijitrajaojesamo desetdana,zavriviu prvimdanima srpnja1991.sramotnimodstupanjemipovlaenjemJugoslavenskenarodne armijeizSlovenije. Republika Hrvatska,kojanijeimalagotovonikakvoga orujazasamoobranu,nije bila tako sretna. U drugoj polovici srpnja 1991. istona je Hrvatska napadnuta tekim topnitvomizrakoplovimaJugoslavenskearmije. Nakontoganapadnutesuidrugehrvatske regije: Lika, Banovina, Kordun, zapadna Slavonija, Dalmacija. "Narodna" Jugoslavenska armijaizvrilajeodsredine 1991. do sijenja 1992. velika razaranja brojnih gradova i selauHrvatskoj. Najtee su bili napadnuti Vukovar i Dubrovnik. Prvi je grad, nakon tromjesenih neprestanih bombardiranja i posvemanjeg ruenja, pao u srpskeruke. Drugi grad Srbi nisu zauzeli, ali je njegovo diljem svijeta poznato i od UNESCOa zatieno kulturnoblagouvelikebilooteenoodtekogagranatiranja. Crkve, bolnice, kole, kulturni spomenici, knjinice... bili su posebnemete srpskih napadauVukovaru,aliiudrugimgradovimainaseljima diljemHrvatske.Posebnoje straangenocidbioizvrennadbraniteljimai stanovnicimaVukovara.Nidrugamjesta,koja su pala usrpskeruke,nisu bila potedena. Koljake metode iz poraa Drugoga svjetskog rata(1945.1948.)opetsubileupotrijebljeneprotivhrvatskihratnihzarobljenikaigradana, to je obilno dokumentirano u djelu Mass Killing and Genocide in Croatia 19911992. (Zagreb,Nacionalnaisveuilinaknjinica,1992.). Koncem veljae 1992. golema veina muslimanskoga i katolikog puanstva u Bosni i Hercegovini glasovala je za neovisnost svoje republike od Jugoslavije. Demokratske kuglice sveukupne izborne veine pridonijele su medunarodnom priznanju Bosne i Hercegovine (7. travnja 1992.), ali i zajednikom napadu srpskih etnika i Jugoslavenske narodne armije, koju su vodili Srbi, na novu dravu. Tim neprijateljskim inomSrbijajeslubeno

XVI

zapoelatreiagresivnirat.Srpskiciljbioje"etnikoienje"tojemogueveegdijela Bosne."ienje"jeukljuivalomasovnotjeranjenesrbauradnelogore,ulogoresmrti, te protjerivanje izvan svojih naselja. Popratno ruenje damija, crkava, kola, bolnica, knjinicaikulturnihdobara,takoderje inilo barbarskitemeljglavnesrpskestrategijeza provedbugenocida. U dvije i pol godine srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno je oko 250.000 ljudi, a iz svojih domova protjerano vie od 2 milijuna stanovnika BiH. Trpljenje ovoga naroda i barbarsko divljanje, koje su njegovi dobro naoruani protivnici upotrijebili, nadilaze i samu matu. Unato tome, ono je sjajno opisano u knjizi Roya Gutmana: A WitnesstoGenocide (NewYork:Macmillan, 1993.). Genocid se provodi i dok piem ove retke: golem je broj sadanjih rtava pridodan onima likvidiranim u"marevimasmrti"iistrebljivakimlogorimaizgodinaposvretkuDrugogasvjetskog rata. Zahvaljujuitelevizijskimkameramainovinskimizvjeima,genocidni zloiniprotiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su zapoeli u ranim devedesetim godinama ovogaokrutnogstoljea,poznatisuijavnoihsepriznajediljemsvijeta.Pokoljihrvatskih ratnih zarobljenika i gradana u danima, tjednima, mjesecima, ak i godinama poslije Drugoga svjetskog rata, premda su bili poinjeni na brojnim mjestima u Austriji, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, nisu bili medijski zabiljeeni, pa ih se i danas ignorira. No literatura o ovome predmetu, osobito nakon 1960., kada sam zapoeo pionirski rad prevodenja iskaza oevidaca na engleski jezik i nakon to je pismohranaForeignOfficeauLondonu1975.otvorena javnosti, nije manjkava. Samo jedan letimian pregled na izabranu bibliografiju na koncuovogadjelamoeuvjeritiinajsumnjiavijedasehrvatskiporatniholokaustuistinu zbio i da je gotovo itav moj narataj poubijan zbog svoje vjernosti Bogu i hrvatskoj dravotvornojmisli. Od posebnog interesa i vanosti jest injenica da je s poetkom demokratizacije u Hrvatskoj 1990. zapoeto otkrivanje dugakoga niza mjesta poratnih pokoljakojisetiuhrvatskihrtava,iobjavljujeseugotovosvakimhrvatskimnovinamai asopisima.Uenisimpoziji,kojiobradujuistipredmet,bili su odrani u Zagrebu 1993. i 1994.(takavsimpozijbiojeodranuClevelandujo1973.).DemokratizacijauSlovenijii Hrvatskojurodilaje plodomiotkopanasumjestamasovnihpokoljauKoevju(Slovenija)i kod Soica (Hrvatska). Oba otkopavanja posve potvrduju potankosti koje se nalaze u dokumentimaXLIV,LXXIIiLXXIII Operation Slaughterhouse. Za mene je najzanimljivije to sutaotkopavanjabilapopraenaistaknutimlancimaiuamerikomtisku! Sa suprugom sam posjetio mjesto pokolja u jami Jazovki kod Soica za naega trotjednog hodoaa po Hrvatskoj u lipnju 1994. Moje sluenje u Jugoslavenskoj armiji, za triju posljednjih tjedana u svibnju 1945., u bivem slovenskom selu BazoviciblizuTrstaiuTrstuprvihdesetdanaulipnju

XVII

1945.. nukalo me da posjetim bazoviki spomenik koji je tamo postavljen zahvaijujui talijanskoj vladi krajern 1960ih godina, a u spomen na tisue rtava pobacanih u jame fojbe,dubokepreko300metara,odTitovih partizanautjednimaodmahnakonsvretka rata. Na posjet od 19. lipnja 199/i, podudarao se sa sveanom svetom misom i komemoracijom49.godinjicetogapokolja. PosjetHrvatskoj,nakon50godinaivotauiseljenitvupruionamjeprilikuposjetiti masovni grob tridesetorice franjevaca na irokome Brijegu u Hercegovini. Sve su ove muenikeubilijugoslavenskipartizanizbognjihovevjernostiBoguizatotosubiliHrvati. lan te zajednice, dr. Vendelin Vasilj (prije dvadesetak godina je preminuo u Chicagu), napisao je tuan, refleksivan iskaz oevidca o najveemu ubijalitu hrvatskih ratnih zarobljenika,kojise zbiokodMariborauSloveniji(vidiDok.LI). NanaemputovanjuautobusomizmojegarodnogmjestaKouteTrilj(blizuSplita)u svjetskipoznatomarijanskosvetiteuMedugorjuprolismoblizuKrivodola,jojednog mjesta pokolja, gdje se zbilo masovno likvidiranje hrvatskih ratnih zarobljenika. Dok smo putovaliokoSinja,Splitaiibenika,ulismopotankeopisepokoljahrvatskihzarobljenika naPodimaiVagnju(Husinajama)blizuSinja,kodKatelStaroga(Kevinajama),Lovincukod Splita, u jami Glavui, pod Svilajom, blizu Drnia i u jami Golubinki kod ibenika. Ova mjesta smrti kao i mnoga druga mjesta pokolja koja su osvijetljena dolaskom demokratskih promjena u Hrvatskoj nisu opisana u ovoj knjizi. U jednom je svesku nemogueobuhvatitipodrobnostitogavelikogzIc)inanadhrvatskimnarodom. Premda smo dr. Stanko Guldescu (koji je prije etiri godine preminuo u Fayettevilleu,SjevernaKarolina)i ja bilisuoenisazadatkom golemihrazmjera,ipak smo skupili do danas najveu koliinu iskaza oevidaca, koji potvrduju nau procjenu od najmanje 600.000 poratnih hrvatskih rtava. Ova brojka, kojorn smo se posluili prije 25 godina,ostajeidanas,osobitousvjetlu otkriapriotkopavanjimamjestaporatnihpokoljau SlovenijiiHrvatskoj. Dokumentiranija evidencija zacijelo e se pojaviti dodatnim istraivanjima mjesta poratnih pokolja. U procjenjivanju broja hrvatskih rtava novim istraivaima je bitno da slijedeinformacijedobiveneoddjeceiunuadihrvatskihratnihzarohljenikaidrugihnestalih, koje je mogue pronaigotovo u svakommjestuu Hrvatskoj i Bosnii Hercegovini.To e, zajedno s informacijama dobivenim otkopavanjem mjesta masovnih pokolja, neizmjerno pomoi u dobivanju konane procjene sveukupnog broja poratnih hrvatskih rtava. Vano je da u konanoj procjeni tih rtava one ne budu pomijeane ipobrkane s onima koje su pale u borbama tijekom Drugogasvjetskoga rata.

XVIII

Kakosamveistaknuo,mojsuurednikdr.S.Guldescunijeviemedu nama.Njegov duh i njegove sposobne ruke ipak su na svim stranicama izdanja od 1970. General Charles A. Willoughby, pisac Predgovora prvome izdanju, preselio se u vjenost 1975. Dr. Dragutin Kamber, koji je 1960. zapalio vatru zamisli objelodanjivanja bleiburkih dokumenatanaengleskom,preminuojeprijenegolijeprvoizdanjetiskano.Gen.Vjekoslav Luburi, koji je u treem poglavlju napisao do danas najbolje stranice o posljednjim danima Nezavisne Drave Hrvatske, o evakuaciji Zagreba i o kraju Hrvatske vojke, 20. travnja 1969. bio je umoren u vlastitoj kui u Carcagentu (Valencia) u panjolskoj. Dr. KrunoslavDraganovi,ijemsustavnomsakupljanjubleiburkihdokumenataod1945.do 1967. godine dugujemo i postojanje knjiga o bleiburkoj tragediji na panjolskom, engleskomihrvatskomjeziku,preselioseuvjenost1983.uSarajevu.Uvjenostsepreselie mnogioevidci, ukljuujuivespomenutogo.VendelinaVasiljaiIvanaoria,supotpisnika Rezolucije u Dodatku B ove knjige. Svima njima izraavamo duboku zahvalnost to su namomoguilidaizidemosovimdjelompostavljanjatemeljaisijanjasjemena.Nekaoni poivajuumiru,auspomenananjih nekavjenoiviuHrvatskojiBosniiHercegovini! Na sreu, neki preivjeli iz "mareva smrti" jo su na ivotu u domovini i izvan nje. Nekolicina njih dala je i iskaze u ovoj knjizi. Kada se 1960ih godina pripremala Operation Slaughterhouse, oko50% oevidacanijedaloiskaz pod svojim punim imenom. Oni su se posluili poetnim slovima, pseudonimimaili brojevima,kakone biprouzroili pogibelj sebi,aliisvojojobitelji.PovratakslobodeidemokracijeuHrvatskuiBosnuiHercegovinu omoguioimjeslobodnoidentificiranje.Danasnijedanpreivjeliviene skrivasvojeime. Unato prekidu svih kontakata s dr. K. Draganoviem, to je uslijedilo zbog njegovanasilnogpovratkauJugoslaviju1967.,ovaknjigasadri77iskazakojesuprikupili dr.Draganoviinjegovipomonici.Stogajetekoshvatitizatojeprof.VinkoNikolibez ikakva objanjenja mogao izjaviti u svojoj knjizi Bleiburg: uzroci i posljedice, objavljenoj 1988.,da su svi Draganovievidokumentiobleiburkojtragedijinavodnosnjimenestali 1967.MnogiDraganovievidokumentinisuukljueniuovuknjigu,alionisenalazeumojoj pismohrani. Mnogi od njih su u La Tragedia de Bleiburg na panjolskom i u Nikolievim knjigamanahrvatskom!Zatonekasezbogpovijesneistinekreditdadesamoonometkoga zasluuje.Istina,initadrugo osim istine, proslavit e bleiburke rive i donijeti mir, slobodu i pravdu njihovoj voljenoj hrvatskoj domovini unutar njezinih etnikih i povijesnihgranica. JohnIvanPrcela glavniurednik Cleveland,Ohio 15.kolovoza1994.

XIX

RADODBORAZAISTRt1IVANJEBLEIBURKETRAGEDUEU CLEVELANDUl PRVAISKUSTVABLEIBURGA Treega travnja 1945. bio sam mobiliziran u Titovu vojsku zajedno s kolegama iz VisokefranjevakebogoslovijeuMakarskoj.esttjedananakontogazapoeojePOTHVAT KLAONICAmojeganarataja.Kaomobiliziranifranjevacbiosarnjedankilometarudaljen od preduboke krake jame u Bazovici blizu Trsta, u koju je nekoliko tjedana nakon zavretka ratabaeno na tisue ratnih zarobijenika raznih narodnosti, medu kojimai400 Hrvata. Iz Titove vojske pobjegao sam 10. lipnja 1945., krijui se puna dva tjedna u kapucinskom samostanu u Trstu. Tada jo nisam ni pomiljao da u sljedei mjesec u franjevakom samostanu Sv. Ante u Bologni upoznati dr. fra Vendelina Vasilja, jednog odkrunskihsvjedokanajveegagubilitahrvatskihratnihzarobljenikaubliziniMaribora. Stigavipotkrajljeta1945.uRimiupisavisenabogoslovnestudijeufranjevakom medunarodnomsveuilituAntonianumu,mojaprva"bleiburka"iskustvapostalasujo intenzivnija jer upoznah dr. Krunosiava Draganovia i doznah za njegovo sustavno sakupljanje iskaza o bieiburkoj tragediji. Dr. V. Vendelin Vasilj, Sead Zubevi, prof. DanijelCrljenimojbratPavaobilisuprvisvjedocikojimudadoesvojeiskaze.Zanjima suseredalimnogidrugiHrvatiinehrvatikojisumukazivalipodatkeo"Bleiburgu",itakoje on ve 1945, zaorao najdublje brazcle sakupljanja dokumenata o naem hrvatskom HOLOKAUSTU. ZACETNOSJEMENAEGAODBORA Petnaest godina nakon "Bleiburga" i jedanaest godina nakon useljenja u SAD, obnaao sam dunost tajnika Ogranka "Dr. Ante Starevi" UAHa u Clevelandu. Na jednomsastankuovehrvatskeorganizacijepoetkom1960. ~NetoiraverzijaovogalankaJohnaIvanaPrceleobjavljenaje uzbornikuradova Bleibuyg1945 1995.,Hrvatskamaticaiseljenika,Zagreb,1997.

XXI

godine(kadasmoradilinacrtradazatugodinu)Mirkoamija,kaopromatra naesjednice, predloi da se u svibnju organizira sveana 15. obljetnica hleiburke tragedije, da za tu zgodu napiemo prikladne solidne lanke na engleskom jeziku i da to dademo do znanjaamerikomKongresuiiroj amerikojjavnosti. Sveana komemoracija PETNAESTE GODINJICE "Bleiburga bila je odrana 30. svibnja.SastojalaseodsveanesvetemiseuhrvatskojcrkviSv.Pavla u Clevelandui od popodnevnogprogramauhoteluStatlerHilton usreditu Clevelanda. Dr. Kamber, kojije svoj "Bleiburg"proa oipreivio uAustriji,biojepropovjedniknasvetojmisi i glavni govornik uprogramu. Kamber je u svome govoru apelirao na nas aktiviste u Clevelanduina itavuhivatskudijasporudasesmjestalatimoposlapripravljanjasolidne knjige na engleskomu o naoj stranoj bleiburkoj tragediji. Broura S. W. Skertia o bleiburkomariborskimpokoljima ina prigodni memorandum potaknuli su dr. Kambera da nam odri govor i da nas pokrene na rad bez prestanka dok na svjetlo dana ne izide dokumentarnodjelo.Naovajrad potaknulonas jei doslovno uvrtenjenae broure i memorandumau CongressionalRecord od 2. lipnja 1960. te lanci o toj nezaboravnoj komemoracijiulokalnimnovinama. Lu koju dr. Kamber zapali, voljom ujedinjenih amerikih Hrvata kao luonoa prihvatih i ponesoh medu Hrvate u zemljama zapadne Europe. Najprije posjetih svetiteMajke BojeFatimske,moleinjezinblagoslov za uspjehnae velikezamisli u spomen stotina tisua hrvatskih muenika. Onda posjetih prof. PavlaTijanainjegovu obitelj u Madridu. Profesor Tijan i profesorica Nedjeljka Tijan Lueti toplo me primie i nadugomeintervjuirae zahrvatskidioprogramapanjolskognacionalnogradija. TRAENJEMORALNEPOTPOREODMNOGIHHRVATA Obeavi mi veliku moralnu potporu, prof. Tijan i njegova supruga dovedoe me u dodirsgen.VjekoslavomLuburiemiuputiemeda gaposjetimuValenciji.Takose prvi put u ivotu susretoh s ovim junakim ividovitimhr > n r o d n i b rJladara(Zagreb, 1911.),str.232Z.Vinski:Uzp roble matik ustaroglranai Kakvaza Zagreb,1940J, str. 2021 S. Saka: IranischeHerkunftdesKroatischen VolksNamens, Orientalia C,f:ristiana Periodica, XV (1949.), 313340H.Gregoire:L'origine et nom des Croates et leur ?retandue patrie caucasienne, La nouvelle Clio, IV (1952.),323,V(1953J,3,466IvoPilar:O"actlizmutcvjeristarihSlovjenaionjegovupodrijetluiznaenju, Zbornik za narodni ivot i ,biaje junih Slavena, XXVIV (1928.), 186, passim J. Strzygowski: AltaiIran und die [ o:ksteanderung (Leipzig, 1917.), passim, i od istoga: Starobrvatska umjetnost(Zagreb, 1927.) ~adbiskup BohuzsSzestrecewicz Precis des recherches historiques sur l'origine des Slaves ou F~clatonsetdesSarmates(SCPetersburg,1824.),193,223224DominikMandi:CruenaHruauka Chicago,1957.),str. 198199. EBeneger:DerWestgotischAlaniscbeZugnachMitteleuropa,MannsBibliothek,LI(1931J,13ff.VjekoslavKlai: HrvatskaplemenaodXIdoXVIstojea,RadJAZU,C?GYX(1897J,15ff Haupnnann: DieHerkunftderKkrtnerEdlinge, ViertelahrschriftforSoz.Gechichte,XXI11)28J,263273. Guldescu:HistoryofMedievalCroatia,str.2326ipodatciubiljekama.

HRVATSKIHOLOKAUST

Uposljednjimdesetljeirnaetvrtogastoljeainvazijahunskihnomadaporemetilaje politiki ivot ovoga podruja, a isto tako i u dijelovirna Poljske i eke, u kojima su se 4 izgledanaseliliiHrvati. Zavrijemepetog,estogisedmogstoljeamnogiIranci,GotiiSlaveni selilisuse premajuguprekoKarpatausrednjuEuropuinaBalkan.5 IzmedukoncapetogiranogsedmogstoljeapotomcistarihHrvatanaselilisuse u sadanjoj Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osnovali su u ovim zemljama tri kneevine.Utodobapoinjesespominjatiime"Croata"(Hrvat)uraznimsvjedoanstvirna ikronikama. Bijela Hrvatska se prostiralanaistonim obalama Jadranskog mora ukljuujuii dijelove istarskog poluotoka, sjeverne Dalmacije i drugih regija Hrvatske. Juno od tih podrujabilajeCrvenailiJunaHrvatska,kojaje zadiraladubokoudananjuAlbaniju.6 IzmedurijekaSaveiDrave,upodrujuSjeverneiliPanonskeHrvatske nastaloje novopodruje.TajjeprostorkasnijenazvanSlavonija.7 Bosna i podruja koja su nakon 1448. godine nazvana Hercegovinom bila su takoder podruja hrvatskih naseljavanja, ali je njihova politika pripadnost bila promjenjiva. Planinske znaajke ovih predjela pogodovale su formiranju slabo povezanihplemenskihtvorevinaslinihonimausrednjovjekovnojkotskoj. Izmedu568.i791.godineAvarisuvladalizemljomkojadanasulaziu sastav Madarske.OitosuonipokoriliiHcvateuznekolikoostalihslavenskihskupina.Uratukoji je trajao od 791. do 796. godine Hrvati su pomagali franakomkraljuKarluVelikomu pobjedinadAvarima.Kaoposljedicate borbeBijelaiPanonskaHrvatskapostalesufranake vazalne drave, dok je ostatak Avara doao pod vlast hrvatskih plemenskih poglavara.8 Izmedu 812. i 817. godine Franci su sklopili sporazum s Bizantskim ili Istonorimskim carstvom,podkojejepotpalaiCrvenaHrvatska.4

Ibid.,str.2627. 5 Dokazi koji postoje o tim selidbama nanizani su u: S. Guldescu: Political History to 1526, Croatia: Land, People,Culture,ed.F. H.Eterovii K. Spalatin(Toronto,1964.), str.8184,zajedno s biljekama J.B.Bury: TheEarlyHistoryoftheSlavonianSettlementsinDalmatia,CroatiaandSerbia (London,1920.),str.2224,47 53S.H.Cross: GothicLoan Words in the SlavicVocabulary,HarvardStudiesandNotes,XVI,no.193C.Brant: 7belegendofErmanaric (Chicago,1943.). 6 O Crvenoj Hrvatskoj vidi: D. Mandi, Crvena Hrvatska S. tedimlija: Cruena Hrvatska (Zagreb, 1937.) Ljetopis Popa Duk janina, ed, E ii (BeogradZagreb, 1928.), str. 305307 N. Z. Bjelovui: Crvena Hrvatska i Dubrovnik (Zagreb,1928.),str.524F.ii:Povijest Hrvatau vrijerne narodnih vladara (Zagreb,1925.), I,456 457.7S.Guldescu:HistoryofMedievalCroatia. 8S.Guldescu:PoliticalHistory,str.87ibiljeke.

4

NakonsmrtiKarlaVelikoga814.godineHrvatiPanonijepobunilisuse protivFranaka, kojimasusepridnrilidalmatinskiHrvatipodvodstvomknezaBorne.9 Po svretku te borbe franaki kroniarEinhardzabiljeio je da jeza Srbe samo uo. Naime,srpskijenarodimaodrugaijepodrijetloipovijesnirazvojodHrvata,skojimanisu kroznizstoljeaimaligotovonikakvuvezu.l0Usvakomsluaju,Srbisuprimilikranstvo odBizanta,kratkovrijeme nakontosuseHrvatiizjasnilizalatinskokranstvo.ll TijekorndevetogastoljeaBijelaHrvatskaseoslobodilaoditalskihKarolinga,dok supanonskiHrvatizbacilijaramgerrnanskihnasljednikaKarlaVelikog.CrvenajeHrvatska ostala pod bizantskim politikim i kulturnim utjecajem. Tada je nomadski madarski narod provalio u srednju Europu. tiladarski pritisak djel.ovao je na Hrvate, pa su se Bijela i 1 PanonskaHrvatskasjedinilepodprvimhrvatskimkraljem'Tomislavom925.godine.2 TomislavovaHrvatskaprostiralaseuzduistonihjadranskihobala,odrijekeRaeu Istri do rijeke Cetine u Dalmaciji. Na istoku je dosezala do Drine, iza koje su se poele razvijati srpske dravice. Veina dananje Bosne i Hercegovine bila je ukljuena u Tomislavovu dravu. Na taj je nain, uzDansku, vedskuiNorveku,Tomislavova drava bilajednaodnajstarijihkraljevinaEurope.Tajeinjenicaodvelikevanostijerobjanjava zato su Hrvati kroz itavu svoju povijest neprekidno branili svoju neovisnost, ak i u dobastranevladavine. Srednjovjekovna Hrvatska dostigla je svoju najveu snagu i veliinu za kralja Petra Kreimira IV. (1058.1074.). U to se vrijeme Hrvatska uspjeno suprotstavila velikoj poniorskoj sili, Veneciji, radi prevlasti na Jadranu. Na njemu je bilo mnogo hrvatskih brodova. NakonsmrtiPetraKreimirasuprotnostiizmedurimskolatinskecrkveitzv,narodne crkve oslabile su jedinstvo hrvatskoga kraljevstva. Iako je "Narodna" skupina nastojala odrativezesRimomipakjeliturgijskii ` Franaki kroniar Einhard glavni je autoritet za tu epizodu. Raspravu o tome dao je S. Guldescu u PoliticalHistory, stc 8889, a temeljila se na Einhard Annales, ed,G.H.Pertz, Scriptorurn Rerum Germanicorum, Vol.

I(1895J 10Oetnikimdetaljimavidi:D.Mandi: Cruena Hrvatska, str.107123i184186.rrD.Mandi: Bosnai Hercegovina (Chicago,1960.),poglavlje16.12 F. Raki: Kako i kada se preobrazi hruatska kneevina u Kra jevinis,

Rad JAZU, CXVII (1871.), str. 7089. Najstarijernadarskodjeloomadarskohrvatskimodnosimauranimvremenima, 4nonymi Belae Regis Notarii de GesCis Hungarorum Liber, ed. S. Endlicher. Rerxim hung. Mon. 9 rpadiana (St. Gallen, 1849.), str. 118, ne izgleda closta vjerodostojno. O toj problematici vidi akoder i u: S. Guldescu: Political History, str. 9091. Rasprava anonimnog notaratrebase _~poreditispouzdanijimmadarskimizvorima,kaonpr.J.ThuroczydeSzentmihaly: Cbronicangaroyu m (Brunn,1848J.

5

HRVATSKIHOLOKAUST

drutvenobilapovezanasbizantskomcrkvom.Umjestolatinskogajezikaubogoslujima serabionarodnijezik.3 IzumiranjemhrvatskenarodnedinastijeTrpimirovia,nakoncu11.stoljea,ugarska dinastija Arpadovia uspjela je nametnuti svoju vlast nad Panonskom Hrvatskom koja se tadazvalaSlavonijom.l4 Arpadoviisutakodersklopiliprijateljskiugovorsvelikimhrvatskimplemiimakoji suivjelijunoodplanineGvozdudrevnojBijelojHrvatskoj.TusujuniHrvatipriznali vrhovnu vlast Arpadovia, ali su ostali gospodari svoje zemlje. Ondje Madari nisu moglisteiimanja,aimadarskizakoninisu vrijedili bez doputenjahrvatskoga Sabora, kojijebiovrhovnazakonodavnaiupravnavlast. Do 1527. godine hrvatski je ban (vladar) imao vie vlasti u ovim predjelima negoli ugarski kralj.l5 Posebni banovi kasnije su uspostavljeni za Slavoniju i Bosnu, a Bosnajeakpostalaneovisnakraljevinapodvlau Tvrtka(1377.1391.). MadarskisuutjecajiprevladavaliuSlavoniji.Madarskipovjesniari 19. stoljeatvrdili sudajetapokrajinabilabezvladarauvrijemekadsesjedinilasHrvatskom.l7Postupnoje Slavonijaustrojilasvoj vlastitisabor,kojise sastajaoodvojenoodHrvatskogsabora. U srednjem vijeku Venecija i Bizant bili su veliki neprijatelji Madara i Hrvata. Za vladavineManuelaKomnena(1143.1180.)veinuHrvatskeiBosneosvojilisuBizantinci. Makar je neizravno priznavao pokroviteljstvo Arpadovia, Kulin ban (1180.1204.) ponovnojeuspostavioautonomijuBosne.1 16

13S_

Guldescu: PoliticalHistory,str.98.

I" O madarskom osvajanju Slavonije i o kraju hrvatske narodne neovisnosti vidi: M. ufflay: Zu den altesten

KroatischUngarischen Bezuhungerz, Ungarische Rundschau, N(1915J Thomas Archidiaconus: Historia salonitana (Vol. XXVI, Monumenta Spectantia), ed. F. Raki: Prirunik izr ora hizntske bista7je (Enchiridion fontiurn historiae Croatiae), voL I do str. 1107 (Zagreb, 1914J. str +09423, 462464, 561562 L Krnjavi: Zur HistoriaSalonitanadesThomas ArcbidiacouinSpalato(Zagreb,1900.),str.146169. 15 Postojijedna stara hrvatska poslovica iz vremena Arpadoviai njihovih nasljednika: "Tko sudi, onaj vlada . Ta izreka bez sumnje izrie hrvatsko poimanje banske vlasti, ali se ipak ne smijezaboravitida su sposobni ugarski kraljevi,kaonpr.KarloRobert(1307.1340.)uHrvatskoj,Slavonijii Dalmacijiuspjeno nametnuli svojuprevlast nad tako monim banovima, kao to je, primjerice, bio Mladen ubi 11. Vidjeti Miho Barada Vrijeme smrti i obiteUkiodnosiBanaMladenaTI.ZborniknaunihradovaFerdeiia,ed.g.Novak(Zagreb,1929.),str167171.16

D.Mandi: BosnaiHercegotina,str.100457,passim.

17 Stephan Horvath: UberKroatien als eine durch Unterforscbung Eruorbene Ungrarische Provisaz und des

Konigreiches Ungarn Wirklichen Teiles (Leipzig, 1844.) F. Pesty: Die Entstehung Kroatiens (Budapest, 1882.), str. 7172. Te se Iasprave trebaju usporediti s Miho Barada: Dinastiko pitanje u Hruatskoj XI. sto jea, Vjesnikzaarheologijuihistorijudalmatinsku(Split, 1932.),str.159174.

6

U13.stoljeuuzdiglesusevelikehrvatskeplemenitakeobiteljiZrinjski iKotromanii. To je urodilo nadom da e se uspostaviti Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, kojoj se trebala prikljuiti i Bosna. Stara Crvena ili Juna Hrvatska se pak pokorila pritisku pravoslavnog Bizanta, Srbije i Bugarske, te je zauvijek bila izgubljenazacjelokupnosthrvatske drave. Poetkom 13. stoljea Venecija je iskoristila etvrtu kriarsku vojnu da napadne hrvatskigradZadar,kojijevedugoprieljkivala.NakonzauzeaZadra(1204.) kriari su pomogliMleanima(Venecijancima) da srue BizantskoCarstvo.Silnoojaanatim uspjehom,RepublikaSv.MarkabilajeustanjunapadatiDalmaciju. Nakondinastikihborbiu14.stoljeu,LadislavNapuljskije1409.godineza100.000 dukata prodao Veneciji svoja nasljedna prava na Dalmaciju. Ladislav je bio posljednji okrunjenikraljHrvatske,SlavonijeiDalmacije. TimjeinomzapoelostranostoljeezaHrvate.Ladislavovglavnisaveznik,vojvoda HrvojeVukiHrvatini,vodiojeratprotivSigismundaLuksemburkogakojijetadapostao ugarskikraljizaUgarskutraioHrvatskui Bosnu kao podlone drave. Hrvoje je tada pozvao u pomo Turke (novopridole islamske osvajae s Istoka) da mu pomognu u borbiprotiv Sigismunda. Za osmanlijske intervencije turske horde i njihove tatarske i mongolske pomone 18 snageestosunapadaleipljakalehrvatskezemlje. IakosuHrvatimnogoputaporazili teprotivniketijekom15.stoljea,TurcisuzauzeliBosnu1463.godine.Devetnaestgodina kasnijepodleglajeturskojprevlasti iHercegovina,kojujeprijetogahrvatskaplemikaobitelj Kosaa uspostavila kao posebnu kneevinu. U kobnoj 1493. godini tri narataja najstarijegahnatskogaplemstvajunoodGvozdapalasugotovodoposljednjegovjekau sukobusTurcimanaKrbavskompolju,kojesunakontoganazvali"Krvavo polje".19 Pod vodstvom bana i biskupa Petra Berislavia, zvanog "otac seljaka", Hrvati su izvojevaliuprvadvadesetljea16.stoljeanizpobjedanadTurcima.Ali29.kolovoza1526. godinekraljLudovik II.(Louis 11.),posljednjiJagelovi, kaokraljHrvatskeiMadarskebioje pobijeden na Mohakom polju (juna Ugarska) od vojske Sulejmana 11. Velianstvenog (1520.1566.), priemuje isampoginuo,utopiviseujednompotoku.

'` Ivan Kukuljevi Sakcinski: Borba Hrvata s Mongoli i Tatari (Zagreb, 1863.)~:) toj bici koja je za hivatsku sudbinu bila od presudne vanosti vidi: Aleksije Olesniki:_:nroiti tttrsii ljetopisac o bojevirna Turaka s Hruathnagocliraa 1491, i 1493., Rad

(CCLXV), s[r 210-219 J.

Valvasor: Die Ebre des Hezogtums Krain, 4 sveska (Laibach, 1689J, IV, -?-392.

7

Hrvati su tada za svojega kralja izabrali Ferdinanda, lana austrijske obitelji Habsburg,bratapanjolskogakraljaicaraNjemakeiSvetog RimskogCarstva,KarlaV. (1516.1560.upanjolskoj,a1519.1555.u Njemakoj).IjedandioMadaraiehapriznao je Ferdinandov dolazak na prijestolje. Budui da je Karlo V. prepustio svome bratu vladavinu nad nasljednim habsburkim zemljama u gornjoj i donjoj Austriji, tajerskoj, KorukojiTirolu,timejestvorenajezgrajednenovevelesile,HabsburkeMonarhije. Medutim,madarskivelikaiproglasilisuzakraljaMadarskeIvanaZapolju,vojvodui guverneraTransilvanijeuistonoj Ugarskoj.SlavonskijesabortakoderpriznaoZapoljina nastojanja da bude kralj. Na tu je odluku utjecao ban Krsto Frankopan, koji je prije toga podupiraoFerdinanda.Frankopanjepoginuoubicishabsburkimvojnimsnagama1527. godine.SlavonskisuHrvatitadaprelinastranusvojihzemljakauuojHrvatskojipriznali Ferdinandazasvojegavladara. Zapolja,dabiseothrvaohabsburkimsnagama,pozoveupomoTurke,kojisuonda estoko napali Hrvatsku i Ugarsku. Zapolja je izgubio vladarska prava u Hrvatskoj i Slavoniji,alijezadraoTransilvaniju, kojajetadapostalaturskavazalnadrava.Sredinjai junaUgarska,veidioSlavonije,LikaiKrbavapostalesuturskipaaluci. Turskaosvajanjau15.i16.stoljeuimalasuzaHrvatskukobneposljedice,kojese osjeajudodanas.RazaranjacijelezemljeizarobljavanjestotinatisuaHrvatakojisubili prodavaninatritimarobljanaOrijentu(Bliskomistoku)bilesusamonekeodposljedica pobjedepolumjesecanad kriem.20TurcisutakoderdoveliuhrvatskekrajevepravoslavneSrbe(iVlahe).21 Izmedu 1389. i 1459. srpske su dravice bile pod osmanlijskim jarmom, te su Srbi ostali turski podlonici kroz idua etiri stoljea. Za vrijeme te okupacije trpjeli su ekonomskuidrutvenueksploataciju,kaoiunitavanjesvognarodnogidentiteta.Usvojoj dugoronojpodlonostimoralisutrpjetiisvedegeneracijeturskevladavine. BuduidasuSrbibilipravoslavnikrani,Turcisusnjimaboljepostupalinegolis katolikim Hrvatima koji su ivjeli u podrujima izloenim stalnim turskim ratovima i osvajanjima. Martolozi (veinom pravoslavni Vlasi i Srbi) su bili predstrae neprestanih turskihnapadanahrvatskezemlje.Teturskeinvazijebilesusvakodnevnapojavaod15.pa dokonca17.stoljea.20Oturskohrvatskimsukobirnau16stoljeuvidi:Dane Gruber:BorbaHruatasTurcimaodpadaSigeladomira Zituatorokzkoga(1566.1606.)(Zagreb,1879.)RudolfHorvat:BorbaHruatasTurcimazaPetrinju(1592.1596J (Petrinja, 1903 ). O posljedicama turskih konjanikih navala na hrvatsku zernlju vidi: J. Predavec Selo iseljaci (Zagreb, 1934.), str. 69. Djelo Gunthera Rothenberga: The Aatistrian Military Border in Croatia 1522.1747. (Urbana,1960.)gotovo posvepreuujeuloguHrvatautimborbarna. 21A.Ivi:MigracijeSrbauHrvatskaitokom16.,17.i18.veka(Beograd,1923)

8

Zavrijemetogarazdobljahrvatskesuzemljepr