Izdvajamo...

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I SRPANJ/RUJAN 2018. I BROJ 224 I GODIŠTE XXVI. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

224

Hrvatska vod

oprivred

a

142. godine organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj

Tema broja

Intervju s državnim tajnikom dr. sc. Mariom Šiljegom

Opasne vremenske i hidrološke pojave Svi mi živimo nizvodno ∑ uloga retencija

Priča o vodočuvarima

Morski otpad ∑ projekt ML-REPAIR

Voda ∑ uzrok nasilja i sukoba

Priprema EU projekata Močvarna područja naših rijeka

SLANI ZRAK / SALTY AIR, 2016. (akrilik na platnu, 70 x 100 x 3 cm)

Andrea Musa

Rođena je 1979. u Frankfurtu u Njemačkoj. Slikarstvo je diplomirala 2002. na Assenza akademiji u Baselu, a 2007. i pravo na Pravnom fakultetu u Splitu. Republiku Hrvatsku predstavljala je 2003. na Međunarodnom bijenalu suvremene umjetnosti u Firenci, 2006. u Ujedinjenim Narodima u New Yorku te na Jordan Festivalu u Ammanu 2009. godine. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja: za grafički dizajn i vizualne komunikacije (DURH-Krk 1998., 1.nagrada ≈Hypo Jazz Festival Split√ 2000.) i za slikarstvo (1.nagrada Hrvatskog olimpijskog odbora 2004., 1.nagrada ≈Privatno i javno√ 2016., Međunarodna ArtSlant selekcija najboljih projekata u 2016.). Izlagala je na brojnim skupnim i samo-stalnim izložbama u zemlji i u inozemstvu. Boravila je u Parizu na rezidencijama Centre International des Recollets i Cite Internationale des Arts. Jedna je od osnivačica međunarodne umjetničke grupe ≈Connecting Art√.

Kontakt: andrea.virra@gmail.comHRVATSKE VODE

142. organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskojg o d i n e

Poštovani čitatelji,U posljednje vrijeme svjesniji smo činjenica kako dolazi vrijeme u kojem ćemo se morati prilagođavati i mijenjati navike pa čak i one koje smo smatrali uobičajenim svakodnevnim ritualima, naslijeđenih u obitelji. Pri-mjerice, odlaganju otpada u jednu kantu ∑ došao je kraj. Kućanski otpad morat ćemo razvrstavati u nastanku i prihvatiti odgovorno ponašanje pre-ma prirodnim resursima koje uzimamo iz prirode. Naravno, s tendencijom kako riječ ≈moramo√ vremenom poprimi oblik ≈želimo√, jer tako ćemo u potpunosti uspješno prihvatiti promjenu. Zanimljivo, u cijelom našem školovanju uče nas razdvajati životne pojave kroz razne nastavne programe i predmete pa tako na primjer učimo matematiku, biologiju, kemiju ili fi ziku. Svoje stečeno znanje tijekom školovanja spremamo u ≈bočice√ poput začina, a sve kasnije životne situacije pokušavamo prepoznati u ovim okusima i bočicama, ne bi li pronašli potvrdu naših naučenih teorija. No, nakon nekog vremena shvatimo da je život i svijet zapravo jedna velika ≈juha√ u kojoj se nalaze svi okusi zajedno, međusobno povezani, koji životu daju jedinstven oblik i okus. Uviđamo, sve je oko nas povezano. Odjedanput brišemo granice između kemije, fi zike i biolo-gije i shvaćamo da smo granice postavili sami kako bismo pojednostavili i lakše razumjeli procese i ishode. Postajemo svjesniji kako je sve složenije nego što smo mislili. Posebno je to vidljivo u posljedicama čovjekovog djelovanja na Zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća. Tone neprimjereno odloženog otpada u prirodi koji se ne reciklira, plastika u okolišu, staklenički plinovi u atmosferi, onečišćenja voda i mora, nezbrinuti otpadni mulj, antibiotici u okolišu. Zar smo mislili kako priroda neće uzvratiti? Nažalost, tek kada su posljedice našeg ponašanja postale vidljive, a priroda nam počela uzvraćati, započeli smo se iskupljivati. U posljednjih nekoliko desetljeća na površinu su isplivala neka goruća pitanja, koja sada moramo vatrogasno rješavati. Potrošnja plastičnih proizvoda i količine plastike u okolišu gotovo su izmakle kontroli. U proteklih 50 godina proizvodnja plastike u svijetu znatno se povećala, a procjenjuje se da će do 2020. dosegnuti 500 milijuna tona na godinu. Znanstvenici procjenjuju da između 5 i 13 milijuna tona plastičnog otpada završava u oceanima. Najčešće se na našim plažama i u okolišu pronalaze jednokratni plastični predmeti kao plastične vrećice, boce, pribor za jelo, čepovi, štapići za uho, slamke i slično. Europa je po godišnjoj proizvodnji od oko 50 milijuna tona drugi po veličini proizvođač plastike u svijetu, a procjenjuje se da Sredozemnim morem pluta 1.455 tona plastičnog otpada. Ako tome dodamo podatak da se plastika u okolišu razgrađuje stotinama godina, ozbiljnost ovoga problema postaje još veća. Ima li otpada i plastike u Jadranu? Saznajte o ovoj temi nešto više u novom broju časopisa iz primjera Dubrovačko-neretvanske županije i projekta ML-REPAIR. Klimatskim promjenama priroda nas upozorava na naš neodgovoran odnos prema prirodnim resursima pa će ova pitanja postati sve češća tema naših članaka. Nažalost, sukobi u svijetu oko vode također će postati sve aktualniji, o čemu svjedoči svjetska baza podataka pod nazivom Water Confl ict Chronology u kojoj je zabilježen 551 slučaj najrazličitije vrste sukoba oko vode u razdoblju od 3000. godine prije nove ere do danas. Postaju li sve učestalije pojave velikih voda i ekstremnih vodostaja hrvatska stvarnost? Imamo li odgovor na ove probleme? Rješenja pronalazimo u projektima koji koriste ≈oružja√ iz prirode ∑ stavljanjem u funkciju prirodnih poplavnih područja, retencije i šume te obnovama rukavaca i mrtvica. Priča o vodoču-varima donosi nam sjećanja i svjedočenja o težini posla vodočuvarske službe nekada i danas, a provirimo li još malo u prošlost, saznat ćemo nešto i o popularnim zagrebačkim kupalištima.

Povijest hrvatskog vodnog gospodarstva bilježi dugu tradiciju upravljanja vodama, u koju su svoje živote i znanje ugra-dile mnoge generacije stručnjaka i djelatnika. Stoga, svim čitateljima, partnerima i djelatnicima vodnoga gospodarstva čestitam 142. godinu organiziranog upravljanja u Republici Hrvatskoj!

Vaša urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

Hrvatskavodoprivreda

INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E marija.vizner@voda.hr

Uredništvo:

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Doc. dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Mara Pavelić

Dr. sc. Marijan Babić

Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Helena Iveković, dipl. iur.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Matija Franković, mag. ing. biol.

Andreja Ribarić, dipl. ing. agr.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Marinko Babić

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E marija.vizner@voda.hr

Uredništvo:

Valentin Dujmović, mag.oecol.

Davor Vukmirić, dipl.ing.bioteh.

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Mara Pavelić, dipl. ing.

Sanda Kolarić-Buconjić, dipl. Ing. građ.

Marko Veselčić, dipl. ing. građ., univ. spec. oecoing.

Kristina Buljubašić, dipl. nov.

Nevena Gabor, dipl. ing. građ.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Ivan Kolovrat, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Draženka Stipaničev, dipl. ing. biol.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Mario Romulić & Dražen Stojčić

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

Hrvatskavodoprivreda

4 Uvodna riječ generalnog direktora

Hrvatskih voda

8 Proslov ministra zaštite okoliša i energetike

10 Intervju s državnim tajnikom

Ministarstva zaštite okoliša i energetike

15 Aktivnosti vodnoga gospodarstva i zaštite

mora

19 Počeci organiziranog upravljanja vodama

u Hrvatskoj

23 Opasne vremenske i hidrološke pojave ∑

monitoring i upozorenja

28 Svi mi živimo nizvodno ∑ retencije u obrani

od poplava

33 Drava Life Projekt

38 Projekt Forret

41 ForestFlow

44 Sudjelovanje Hrvatskih voda u EU

projektima

47 Priprema EU projekata

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

A I

BR

OJ

22

4 I

SR

PA

NJ

/RU

JA

N 2

01

8.

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

AI

BR

OJ

22

4I

SR

PA

NJ

/RU

JA

N 2

01

8.

Sa

drž

aj

I 3 I

51 Stanje izgrađenosti UPOV-a

u Republici Hrvatskoj u 2017.

godini

54 Projekti navodnjavanja fi nancirani

iz Europskog fonda za ruralni

razvoj

58 Voda ∑ uzrok nasilja i sukoba

62 Priča o vodočuvarima

68 Veliki projekt navodnjavanja u

Velikoj Ludini

69 U Drnišu pušten u rad UPOV

70 13. dani Hrvatske komore

inženjera građevinarstva

72 Čišćenje Đulinog ponora

Murteru i Betini 155,8 milijuna

kuna za odvodnju

73 Ugovori za sustave navodnjavanja

Đolta i Novi Gradac ∑ Detkovac

Pušten u rad UPOV Vrgorac

74 Voda ∑ najvrjedniji resurs

budućnosti

75 Gdje Dunav ljubi nebo ∑ za

ljepši Ilok

76 1,76 milijardi kuna za “Projekt

Rijeka”

77 123 milijuna kuna za Novsku

Ulaganja u Bjelovarsko-

bilogorsku županiju

78 U Karlovcu započeli radovi na

izgradnji nasipa na Kupi

79 Četiri EU projekta vrijedna

1,5 milijarde kuna

80 Mljet dobio vodu

81 Svjetska banka upozorava na

zagađenje Neretve iz BiH

81 HGSS vježbao spašavanje na

vodi i kod poplava

83 Konferencija o invazivnim stranim

vrstama

84 Big Jump-om u Dravu obilježen

Dan Europske Amazone

85 Veleposlanici čistili morsko dno na

otoku Murteru

86 O starim zagrebačkim kupalištima

90 Europske vode ∑ procjena statusa

i pritisaka

94 Morski otpad na području

Dubrovačko-neretvanske županije

99 Projekt ML-REPAIR

104 Močvarna područja naših rijeka

111 Mirisna luka neodoljivog šarma

114 Stari mostovi

116 Publikacije

118 Obavijesti

Foto: Petar Kosović

I 4 I

HRVATSKE VODE I Uvodna riječ generalnog direktora Hrvatskih voda

Nedavno, vrlo emotivno za stanovnike Hrvat-

ske, nogometno svjetsko prvenstvo u Rusiji na

kojem su naši reprezentativci postali viceprvaci

i naši moralni prvaci, pokazalo je cijelom svijetu

što je moguće postići zajedništvom, slogom,

znanjem, iskustvom i ustrajnošću. Hrvatska,

iako površinom mala zemlja, pokazala je veliko

srce i borbenost, šaljući poruku i onima najve-

ćima. Mnogima u svijetu nepoznata Hrvatska

postala je predmet interesa i proučavanja na

internetskim stranicama. ≈Novootkrivena√ pri-

rodna bogatstva, tradicija i povijest, mnogima

će biti snažan poticaj za dolazak u Hrvatsku.

I zaista, očuvana priroda, čisto more i obilje

vodnih resursa, preduvjet su i garancija neza-

boravnog putovanja. Očuvanju ovih prirodnih

resursa značajno je doprinijelo i vodno gospo-

darstvo svojim brižnim upravljanjem u preko

stoljeća dugoj tradiciji, koja je samo dio kolo-

pleta mnogih običaja i povijesti Lijepe naše.

Tradicija organiziranog upravljanja vodama u

Hrvatskoj duga 142 godine govori o dugotraj-

nom trudu i predanom radu mnogih generacija

stručnjaka i djelatnika vodnoga gospodarstva,

koji su svoje znanje i iskustvo utkali u rezultate s

kojima se Hrvatska može i mora ponositi, kako

na europskoj tako i na svjetskoj razini. Značaj

Poštovani čitatelji,

mr. sc. Zoran Đuroković,

dipl. ing. građ.

Generalni direktor Hrvatskih

voda

I 5 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

vodnoga gospodarstva, kao stvaratelja uvjeta

života i nositelja razvoja, prepoznat je i davne

1876. godine kada je pod pokroviteljstvom vi-

zionara biskupa Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku osnovano ≈Društvo za regulaciju rijeke

Vuke√, kojem je bio i prvi predsjednik. Tako je

vodno gospodarstvo, uz ostale institucije zna-

nosti i umjetnosti, prepoznato i kao jedan od

temelja hrvatskog državnog ustroja. Od tada

pa sve do danas, vodno gospodarstvo štiti

stanovništvo od poplava, osigurava dovoljne

količine vode za potrebe ljudi i gospodarstva,

omogućava održivi razvoj poljoprivrede, štiti

okoliš i vode te doprinosi uravnoteženom ra-

zvoju cijele Hrvatske. To čini uspješno, prila-

gođavajući se potrebama društva i uvođenjem

najviših standarda kvalitete rada i očuvanja

voda.

Održivo upravljanje resursima najveći je izazov

vremena u kojem živimo. Očituje se to u rastu

svjetske populacije i potrebama za vodom uz

klimatske promjene koje postaju sve izraženije.

Sve učestalije pojave ekstremnih hidroloških

prilika, upućuju nas da se vodno gospodar-

stvo mora prilagođavati novim uvjetima, pra-

teći najmodernije tehnologije i metodologije u

cilju unapređenja upravljanja vodnogospodar-

skim sustavima. Na to su nas podsjetile velike

vode i poplave u Hrvatskoj u proteklom razdo-

blju na području Karlovca, Siska, Jasenovca,

Gospića, Kosinja, Zadra te županjske Posavi-

ne. Stavljanje u funkciju svih prirodnih resursa

poput retencija, rukavaca, akumulacija i pod-

zemnih ponora pokazalo se vrlo učinkovito u

obrani od poplava, zadržavajući višak voda i

sprječavajući poplave. Također, upotreba box

barijera na karlovačkom i sisačkom području

omogućilo je stanovništvu miran san i sigur-

nu zaštitu od velikih voda. Klimatske promjene

ne daju nam previše vremena, a zbog njiho-

ve učestalosti poduzete su i interventne mje-

re rješavanja dugogodišnjih problema koji su

onemogućavali provedbu projekata zaštite od

štetnog djelovanja od voda, osobito na kar-

lovačkom i sisačkom području. U suradnji s

lokalnim i regionalnim jedinicama te Ministar-

stvom zaštite okoliša i energetike pronalaze

se rješenja za ubrzanje provedbe projekata

zaštite od poplava, pa su tako ubrzani poslo-

vi rješavanja imovinsko pravnih pitanja te su u

pripremi i zakonske izmjene u cilju omoguća-

vanja brže gradnje vodnih građevina koje su

od interesa Republike Hrvatske. Tako će se

primjerice Projekt zaštite od poplava u slivu ri-

jeke Kupe na karlovačkom i sisačkom područ-

I 6 I

HRVATSKE VODE I Uvodna riječ generalnog direktora Hrvatskih voda

ju sufi nancirati sredstvima iz Europskog fonda

za regionalni razvoj kroz Operativni program

Konkurentnost i kohezija 2014. ∑ 2020. Studi-

jom izvodljivosti ukupna vrijednost Projekta je

procijenjena na iznos od 120 milijuna eura ili

900.287.000 kn, pri čemu je vrijednost dijela

Projekta koji se odnosi na karlovačko područje

procijenjena na 670.055.000 kn.

Također, prošle smo godine započeli radove

na Projektu modernizacije lijevoobalnih sav-

skih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške.

Ukupna duljina nasipa koji su obuhvaćeni pro-

jektom je 172,43 km, a ukupna vrijednost pro-

cijenjena je na 371 milijun kuna od čega bi EU

sredstva iznosila 315 milijuna kuna, odnosno

85 % od ukupno prihvatljivih troškova.

U suradnji sa susjednim državama provode se

projekti unaprjeđenja sustava obrane od po-

plava, praćenja stanja zajedničkih vodotoka

te pravovremenog obavještavanja i edukacije

stanovništva, primjerice EU projekti FRISCO,

ForestFlow, FORRET i Rainman u suradnji sa

Slovenijom, Srbijom, Njemačkom, Poljskom,

Mađarskom, Austrijom i Češkom. U tijeku su i

brojni projekti revitalizacije zapuštenih vodenih

površina te starih rukavaca rijeka Save, Drave,

Vuke, od koji je projekt Drava LIFE jedan od

zahtjevnijih zbog velikog broja dionika i osjet-

ljivosti područja. Također, kroz projekt VEPAR

planira se europskim sredstvima osigurati iz-

gradnja novog Centra za upravljanje rizicima

od poplava u cilju unaprjeđenja temeljne dje-

latnosti Hrvatskih voda, za što je već ishođena

i lokacijska dozvola.

Važan segment vodnoga gospodarstva je i

osiguranje dovoljnih količina vode za piće, kao

temeljnog uvjeta života stanovništva i razvoja

gospodarstva. Vodoopskrbni sustavi izgrađeni

prije mnogo desetljeća pokazuju svoje manj-

kavosti kroz gubitke u sustavu koji nerijetko

iznose i preko 40 %. Stoga je krajem 2017. po-

krenut program smanjenja gubitaka u javnim

vodoopskrbnim sustavima ukupnog iznosa

preko 100 milijuna kuna u 2018. godini putem

kojeg će se sufi nancirati projekti javnih isporu-

Foto: Marija Tomas

I 7 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

čitelja vodnih usluga u Hrvatskoj. Uz sanacije

gubitaka, diljem Hrvatske provode se brojni

projekti rekonstrukcije i izgradnje vodoopskrb-

nih sustava, posebice dovod vode na otok

Mljet nakon što je prije trideset godina položen

cjevovod koji je povezao otok s kopnom kao

i daljnji razvoj vodoopskrbe istoka Slavonije.

Također, na zadovoljstvo građana Slavonskog

Broda i Vinkovaca, riješen je i dugogodišnji

problem sigurne opskrbe vodom ovog dijela

Slavonije, stavljanjem u funkciju novih zdenaca

vodocrpilišta Sikirevci i interventnim radovima

na magistralnom cjevovodu Sikirevci ∑ Slavon-

ski Brod.

Zaštitu voda i dostizanje visokih europskih

standarda kakvoće voda uz redovite moni-

toringe voda i poduzimanje planiranih mjera,

postižemo i intenzivnom izgradnjom sustava

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, aglo-

meracija u cijeloj Hrvatskoj. Izdašna sredstva

Europske Unije omogućuju nam provedbu

projekata, koji će podići standard življenja u

suglasju s prirodom. Kroz Operativni program

Konkurentnost i kohezija do 2023. godine za

odvodnju komunalnih otpadnih voda i vodoop-

skrbu Republika Hrvatska ima na raspolaganju

1,05 milijardu eura europskih sredstava. Pu-

tem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

do početka kolovoza dodijeljeno je oko 94%

alokacije. Postizanje kvalitetne usluge, učinko-

vitih i ekonomičnih pružatelja usluga podrazu-

mijeva i reformu vodno-komunalnog sektora,

koja je u završnoj fazi te će uskoro donijeti or-

ganizacijske izmjene i očekivana poboljšanja.

Nacionalnim projektom navodnjavanja iz 2005.

godine planirano je osposobiti za navodnja-

vanje 65.000 ha poljoprivrednih površina. Od

2005. do danas je ukupno uloženo u pripremu

i realizaciju projekta navodnjavanja više od 1,1

milijardu kuna. Od 2017. godine Hrvatskoj su

dostupna sredstva Europskog poljoprivred-

nog fonda za ruralni razvoj, putem nacional-

nog „Programa ruralnog razvoja za razdoblje

2014.-2020.“ u iznosu preko 2 milijarde eura.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju objavila je i zaključila prvi javni

natječaj za dodjelu sredstava potrebnih za rea-

lizaciju projekata navodnjavanja, te je odobre-

no 9 projekta u vrijednosti nešto većoj od 356

milijuna kuna koje komisiono, u ime županija,

vode Hrvatske vode. Svaki novi projekt dono-

si nam nove hektare navodnjavanih površina

i kvalitetne proizvode, otvaranje novih tržišnih

i prerađivačkih kapaciteta što donosi nova

radna mjesta, sigurnost i ostanak na vlastitoj

zemlji u domovini, što postaje sve aktualnije

hrvatsko pitanje.

Danas je vodno gospodarstvo moderan sustav

kojeg čine resorno ministarstvo, Hrvatske vode,

licencirana trgovačka društva za radove u vod-

nom gospodarstvu i vodno komunalna druš-

tva. Neprestano unaprjeđenje sustava informi-

ranja i educiranja javnosti, posebno najmlađih,

svrstava Hrvatske vode u uzorne hrvatske tvrt-

ke društveno odgovornog poslovanja. Moder-

nizirana mrežna stranica s aplikacijama kojima

su građanima dostupne informacije u vremenu

i prostoru, stručni časopisi Hrvatske vode i Hr-

vatska vodoprivreda, edukativni programi na-

mijenjeni odraslima i mladima te natječaji i kon-

tinuirana suradnja s obrazovnim i znanstvenim

institucijama, nevladinim udrugama, lokanim

jedinicama i pojedincima, omogućuju dostu-

pnost informacija i sudjelovanje javnosti u kre-

iranju planova i programa upravljanja vodama.

Snagu Hrvatskih voda i vodnoga gospodarstva

čine svi ovi segmenti zajedno, ali ponajviše lju-

di - zaposlenici, partneri i suradnici, svih pri-

jašnjih, sadašnjih i budućih generacija koji su

ugradili dio sebe stvarajući sustav za dobrobit

i boljitak zajednice i društva.

Vode su naše nacionalno blago i opće dobro.

Zaštita voda i očuvanje suvereniteta nad ovim

resursom treba biti prioritet i vitalni interes sva-

kog pojedinca i države. Stoljetna tradicija čini

nas ponosnima i obvezuje nas na marljivo i

savjesno obavljanje zadaća, o čemu svjedoče

i dosadašnja postignuća i rezultati. Neka nas

ova obljetnica podsjeti na našu tradiciju i proš-

lost, mnoge kolege i prijatelje koji su utkali svo-

je živote i koji danas marljivo doprinose razvo-

ju i boljitku vodnog gospodarstva, Hrvatskih

voda i Republike Hrvatske. Čestitam svima

142. godinu organiziranog upravljanja vodama

u Hrvatskoj!

Generalni direktor

mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.

I 8 I

HRVATSKE VODE I Proslov ministra zaštite okoliša i energetike

čast mi je obratiti vam se kao ministar u čijem

je resoru vodno gospodarstvo, ujedno i u svoj-

stvu predsjednika Upravnog vijeća Hrvatskih

voda, institucije koja je sinonim za upravljanje

vodama u Republici Hrvatskoj, kao primjer do-

brog upravljanja vodama brojnim respektabil-

nim državama Europe, ali i svijeta, s tradicijom

dugom 142 godine.

Stoga je prigoda za osvrnuti se na naše ostva-

rene ciljeve te za podsjetiti na one zacrtane,

a na čijoj realizaciji radimo jer vode su jedno

od prirodnih bogatstava čijim se zalihama Re-

publika Hrvatska ponosi, stoga ulažemo velike

napore i sredstva kako bismo očuvali to vrijed-

no nasljeđe budućim generacijama.

Prije svega treba reći da kada je riječ o vod-

nokomunalnim projektima, Republici Hrvatskoj

je u programskom razdoblju 2017. ∑ 2013.

iz Operativnog programa ≈Zaštita okoliša√

(OPZO) za vodnokomunalne projekte na ras-

polaganju bilo 199,1 milijuna eura bespovrat-

nih sredstava koja su u potpunosti iskorištena.

U aktualnom programskom razdoblju 2014. ∑

2020. u okviru Operativnog programa ≈Konku-

rentnost i kohezija√ (OPKK) dostupna su nam

Poštovani čitateljiHrvatske vodoprivrede,

dr. sc. Tomislav Ćorić,

ministar zaštite okoliša i energetike

višestruko veća sredstva u iznosu od čak 1,05

milijardi eura. Do sada je u okviru OPKK 2014.

∑ 2020. odobreno ukupno 35 infrastrukturnih

vodnokomunalnih projekata diljem Hrvatske

ukupne vrijednosti preko 1,75 milijardi eura (s

PDV-om), od čega prihvatljivi troškovi iznose

1,4 milijarde eura (bez PDV-a), a EU sufi nanci-

ranje 985 milijuna eura što je 94,3 % dostupne

alokacije.

U cilju smanjenja gubitaka vode i racionalizaci-

je u javnim vodoopskrbnim sustavima, Hrvat-

ske vode su izradile odgovarajući Akcijski plan

s programom provedbe i provele javni natječaj

za sufi nanciranje programa smanjenja gubita-

ka u vodoopskrbnim sustavima za 2018. godi-

nu, ukupne vrijednosti 120 milijuna kuna.

Svakako bih istaknuo i činjenicu da smo zašti-

tu voda povezali sa zaštitom mora čime će se

postići sinergijski učinak i racionalnost u podu-

zimanju neophodnih aktivnosti u oba područja.

To je između ostalog važno u slučaju zaštite

voda i mora u pogledu pribavljanja dragocjenih

podataka monitoringa, ali i zbog sve izraženijih

posljedica klimatskih promjena i mjerama koje

moramo poduzeti u pogledu osiguranja zaliha

vode u vodonosnicima, sprječavanja zaslanji-

I 9 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

vanja tla, u borbi protiv suše, ali i za smanjenje

rizika od poplava.

U tom smislu, svako je značajno istaknuti i re-

zultate u području navodnjavanja jer je proved-

bom NAPNAV-a, izgradnjom novih i sanaci-

jom postojećih sustava javnog navodnjavanja,

omogućeno navodnjavanje na novih 13.019 ha

poljoprivrednih površina te se, u ovom trenut-

ku, procjenjuje da je navodnjavanje omoguće-

no na oko 22.500 ha poljoprivrednih površina.

Daljnja provedba NAPNAV-a realizirat će se

sredstvima Europske unije i to ponajprije iz

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni ra-

zvoj (EPFRR), kroz Program ruralnog razvoja

Republike Hrvatske za razdoblje 2014. ∑ 2020.

Velike napore i značajna sredstva ulažemo i u

smanjenje rizika od poplava s obzirom na sve

učestalije pojave visokih vodostaja i poplava

koristeći i bespovratna sredstva fondova Eu-

ropske unije u okviru Operativnog programa

Konkurentnost i kohezija 2014. ∑ 2020. koja su

dostupna u iznosu od 150 milijuna eura. Tako

je odobren projekt Pripreme studijske doku-

mentacije za projekte upravljanja rizicima od

poplava ukupne vrijednosti 5 milijuna eura (s

PDV-om) od čega EU sufi nanciranje iznosi 4,3

milijuna eura. U tijeku je odobravanje projekta

Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od

Račinovaca do Nove Gradiške, a u pripremi

su i projekti Zaštite od poplava grada Ogulina,

Unaprjeđenje negrađevinskih mjera upravljanja

rizicima od poplava i Projekt zaštite od poplava

Karlovačko- sisačkog područja.

Ovom prigodom želim čestitati i zahvaliti svim

djelatnicima vodnoga gospodarstva na struč-

nom znanju, trudu i predanosti koju ulažu u se-

gment vodnoga gospodarstva u kojem djeluju,

ugrađujući tako dio sebe u tradiciju vodnoga

gospodarstva Hrvatske, jer je skrb o vodi-

esencijalnom dobru potrebnom za život sva-

kom živom biću, uvijek više od posla i čini nas

ponosnim na ono što radimo, s obzirom na

obvezu dugoročne zaštite i osiguranja vodnih

zaliha za buduće generacije. ■ Foto: Damir Ivanić

I 10 I

HRVATSKE VODE I Intervju s državnim tajnikom Ministarstva zaštite okoliša i energetike

Prigodom obilježavanja 142. godine organizi-

ranog upravljanja vodama u Hrvatskoj razgo-

varali smo s državnim tajnikom Ministarstva

zaštite okoliša i energetike dr. sc. Mariom Ši-

ljegom:

Vodno gospodarstvo ima značajnu ulogu

u stvaranju povoljnih uvjeta za život sta-

novništva kao i gospodarskom razvoju

RH. U proteklom razdoblju pokrenuti su

mnogobrojni infrastrukturni vodnogospo-

darski projekti u gradovima i općinama

diljem Hrvatske. Koje investicije su u pro-

vedbi, kolika je ukupna vrijednost plani-

ranih investicija, koje su najvažnije, kako

će se osigurati njihovo fi nanciranje i koji

su planirani rokovi za provedbu?

Najznačajnije investicije vodnoga gospodar-

stva odnose se na ulaganja u vodnokomunalnu

infrastrukturu, odnosno u poboljšanje sustava

javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanje

otpadnih voda. Sredstva za ove fi nancijski za-

htjevne projekte osiguravaju se prvenstveno iz

fondova Europske unije. Republici Hrvatskoj

je u programskom razdoblju 2017. ∑ 2013.

iz Operativnog programa ≈Zaštite okoliša√

(OPZO) za vodnokomunalne projekte na ras-

polaganju bilo 199,1 milijuna eura bespovrat-

nih sredstava koja su u potpunosti iskorištena.

U aktualnom programskom razdoblju 2014. ∑

2020. u okviru Operativnog programa ≈Konku-

rentnost i kohezija√ (OPKK) dostupna su nam

višestruko veća sredstva u iznosu od čak 1,05

milijardi eura. Do sada je u okviru OPKK 2014.

∑ 2020. odobreno ukupno 35 infrastrukturnih

vodnokomunalnih projekata ukupne vrijedno-

sti preko 1,75 milijardi eura (s PDV-om), od

čega prihvatljivi troškovi iznose 1,4 milijarde

Intervju prigodom obilježavanja 142. godine organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj

dr. sc. Mario Šiljegdržavni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i

energetike

eura (bez PDV-a), a EU sufi nanciranje je 985

milijuna eura što je 94,3 % dostupne alokacije.

Radi se o sljedećim projektima: Petrinja, Ro-

vinj, Krk, Varaždinske Toplice, Rugvica ∑ Dugo

Selo, Donja Dubrava, Mursko Središće, Varaž-

din, Jastrebarsko, Lipik ∑ Pakrac, Đakovo, Po-

žega, Pleternica, Vinkovci, Valpovo ∑ Belišće,

Nin- Privlaka ∑ Vrsi, Velika Gorica, Šibenik,

Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke

županije ∑ Zagreb Istok, Zlatar ∑ Zabok, Betina

∑ Murter, Rijeka, Novska, Umag ∑ Savudrija-

Novigrad, Vrbovec, Novi Vinodolski ∑ Crikveni-

ca, Novalja te tzv. fazirani projekti (projekti čija

je provedba započela u okviru OPZO 2007. ∑

2013., a završavaju u okviru OPKK 2014. ∑

2020.) Poreč 2. faza, Osijek 2. faza, Vukovar

2. faza, Virovitica 2. faza, Regionalni vodoop-

skrbni sustav Osijek 2. faza, Nova Gradiška 2.

faza, Županja 2. faza, Vodice 2. faza. Imajući

u vidu specifi čna pravila vezana uz korištenje

EU fondova (tzv. N+3 pravilo) gdje je fi nanci-

ranje bespovratnim sredstvima moguće najka-

snije do kraja 2023. godine, nadamo se da će

unatoč problemima koji su u provedbi ovako

opsežnih investicija neminovni, svi projekti za-

vršiti u planiranim rokovima. S obzirom na to

da natječajni postupci kao i kasnije sama pro-

vedba ugovora ne ide odgovarajućom dinami-

kom, pokrenuti su koraci u cilju ubrzanja rea-

lizacije projekata. To je također važno i zbog

dostizanja rokova za usklađenje sa zahtjevima

europskih vodnokomunalnih direktiva- Direkti-

ve o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda

i Direktive o kakvoći vode namijenjene za ljud-

sku potrošnju, a na što se Republika Hrvatska

obavezala ulaskom u članstvo Europske unije.

Kvalitetna usluga pitkom vodom podrazu-

mijeva i rješavanje pitanja gubitaka vode

Željko Bukša

I 11 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

u javnim vodoopskrbnim sustavima, koji

često premašuju i 40 % zahvaćene vode.

Kako smanjiti ove gubitke i svesti ih na

prihvatljivu razinu i što se poduzima?

U cilju smanjenja gubitaka vode u javnim vodo-

opskrbnim sustavima, odnosno smanjenja pri-

tiska na vodna tijela u smislu prekomjernog cr-

pljenja te dugoročnog uspostavljanja održivog

upravljanja javnim vodoopskrbnim sustavima

i ujednačavanja standarda poslovanja javnih

isporučitelja vodnih usluga, Hrvatske vode su

izradile Akcijski plan s programom provedbe

i provele javni natječaj za sufi nanciranje pro-

grama smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim

sustavima za 2018. godinu. Ukupna vrijed-

nost je 120 milijuna kuna. Ovisno o rezultatima

provedbe toga programa nastavit će se s tim

aktivnostima te s pripremom odgovarajućeg

zakonodavnog okvira. Također, za razvoj su-

stava javne vodoopskrbe koriste se i sredstva

EU fondova u okviru OPKK.

Sve aktualnije klimatske promjene i po-

jave rekordnih vodostaja i poplava za-

htijevaju i prilagodbu vodnog sektora

novonastalim uvjetima. Što vodno gos-

podarstvo čini na tom području, koliko je

važna međunarodna suradnja na zajed-

ničkim slivovima, koji projekti se provode

i kako se fi nanciraju?

Upravljanje vodama i ekosustavima na koje

utječu ekstremni vremenski događaji i klimat-

ske promjene obuhvaća mjere adaptacije u

borbi protiv suše, osiguranju zaliha vode u vo-

donosnicima te mjere za smanjenje rizika od

poplava.

Obrana od poplava jedna je od temeljnih vod-

nogospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj: posti-

zanje sigurnosti za stanovništvo i njihovu imo-

vinu predstavlja veliki izazov te se čini mnogo

kako bi se rizik od poplava sveo na minimum.

S obzirom na sve aktualnije klimatske promje-

ne te sve učestalije pojave visokih vodostaja i

poplava, Republika Hrvatska ulaže u projekte

jačanje sustava obrane od poplava za što su

nam na raspolaganju bespovratna sredstva

fondova Europske unije u okviru Operativnog

programa ≈Konkurentnost i kohezija√ 2014. ∑

2020. u iznosu od 150 milijuna eura. Do sada

je odobren projekt Pripreme studijske doku-

mentacije za projekte upravljanja rizicima od

poplava ukupne vrijednosti 5 milijuna eura (s

PDV-om) od čega EU sufi nanciranje iznosi 4,3

milijuna eura. U tijeku je odobravanje projekta

Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od

Račinovaca do Nove Gradiške, a u pripremi

su i projekti Zaštite od poplava grada Ogulina,

Unaprjeđenje negrađevinskih mjera upravljanja

rizicima od poplava i Projekt zaštite od poplava

karlovačko-sisačkog područja.

Međunarodna suradnja na zajedničkim slivovi-

ma je pri tom iznimno važna i odvija se u okvi-

rima provedbe bilateralnih i multilateralnih vod-

nogospodarskih ugovora s državama u slivu.

U svjetlu klimatskih promjena, navodnja-

vanje poljoprivrednih površina postaje

sve važnije pitanje osiguranja stabilne i

ekonomične proizvodnje. Kako se ovom

problemu pristupalo zadnjih desetljeća,

što je predviđeno u programu Vlade od

2016. do 2020. i koje projekte možete po-

sebno istaknuti?

U području navodnjavanja u proteklom je raz-

doblju došlo do značajnih pomaka. Proved-

bom NAPNAV-a, izgradnjom novih i sanaci-

jom postojećih sustava javnog navodnjavanja,

omogućeno je navodnjavanje na novih 13.019

ha poljoprivrednih površina te se, u ovom tre-

nutku, procjenjuje da je navodnjavanje omogu-

ćeno na oko 22.500 ha poljoprivrednih povr-

šina. Programom Vlade RH za 2016. ∑ 2020

jasno je naznačeno da će se osigurati daljnja

provedba NAPNAV-a, za što će se uglavnom

koristiti sredstva Europske unije i to ponajprije

iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni

razvoj (EPFRR), kroz Program ruralnog razvoja

Republike Hrvatske za razdoblje 2014. ∑ 2020.

Prvi natječaj je već proveden te su odobrena

sredstva u iznosu 356.840.835 kuna za fi nan-

ciranje izgradnje devet novih sustava javnog

navodnjavanja ukupnog obuhvata 3.623 ha.

Radi se o sustavima navodnjavanja: Novi Gra-

dac ∑ Detkovac, Đolta, Sopot, Blata ∑ Cerna,

Orubica, Baštica II faza, Lišansko polje, Glog i

Červar Porat Bašarinka. Istodobno se pripre-

ma dokumentacija za nove projekte navodnja-

vanja, a koji se planiraju prijaviti na sljedeće

natječaje Agencije za plaćanje u poljoprivredi

ribarstvu i ruralnom razvoju.

Kao stručnjak za vode možete li nam reći

nešto o sve akutnijem pitanju plastike u

okolišu i vodama? Kakvo je stanje u Hr-

vatskoj i što se čini po pitanju onečišće-

I 12 I

HRVATSKE VODE I Intervju s državnim tajnikom Ministarstva zaštite okoliša i energetike

nja mora plastičnim i ostalim otpadom iz

susjednih država?

Istraživanja potvrđuju kako je u oceanima i mo-

rima prisutna sve veća količina morskog otpa-

da. Mikro-plastika / mikro-otpad zbog svojih

posebnih svojstava ulazi i u hranidbene lance

te se smatra potencijalno štetnim za ljudsko

zdravlje, a uzrokuje i štete u gospodarskim

aktivnostima. Plastika čini od 80 % do 85 %

ukupnog broja predmeta u morskom otpadu,

što velikim dijelom čine plastični predmeti za

jednokratnu upotrebu i ribolovni alat koji sadr-

ži plastiku. Na europskoj razini je u tijeku po-

stupak rasprave i procjene učinaka prijedloga

Direktive o smanjenju utjecaja određenih pla-

stičnih proizvoda na okoliš, u koji je Republika

Hrvatska aktivno uključena, a njezinom pro-

vedbom se do 2030. godine planira smanjiti

onečišćenje plastičnim otpadom za oko 50 %.

Problem morskog otpada prekogranične je pri-

rode te Republika Hrvatska intenzivno provodi

bilateralne i multilateralne dogovore sa susjed-

nim zemljama, posebice s Italijom, Albanijom

i Crnom Gorom. U fazi realizacije je nekoliko

zajedničkih projekata (Interreg MED: Marine

Litter Repair te Plastic Buster MPA gdje Mi-

nistarstvo sudjeluje u provedbi kao partner na

projektu ukupne vrijednosti od 5 milijuna eura).

U tijeku je donošenje Strategije upravljanja

morskim okolišem i obalnim područjem koja

uz Plan gospodarenja otpadom RH propisu-

je mjere za unaprijeđene sustava upravljanja

morskim otpadom koje se odnose na praćenje

stanja morskog okoliša u odnosu na pritisak

morskog otpada, uključivanje upravljanja mor-

skim otpadom u cjeloviti sustav gospodarenja

otpadom RH i provođenje konkretnih aktivnosti

sakupljanja morskog otpada i sanacije ugrože-

nih područja. Ministarstvo također koordinira

provedbu Sustava praćenja i promatranja za

stalnu procjenu stanja Jadranskog mora te

su u okviru provedbe ovog Sustava u 2017.

godini u Hrvatskoj po prvi puta provedene ak-

tivnosti praćenja i promatranja parametara u

Jadranu potrebnih za ocjenu stanja deskripto-

ra D10 ∑ Morski otpad. Obrada i interpretacija

dobivenih podataka očekuje se u 2018. godini.

Izuzetno osjetljiva pitanja vezana su uz

međunarodne slivove i upravljanje voda-

ma u pograničnim područjima Hrvatske.

Nedavna događanja vezana uz poplavne

događaje iz susjedne Slovenije (projekt

FRISCO) i osiguranje pitke vode u nere-

tvanskom području iz susjedne BiH (spo-

razum RH i BiH) zahtijevaju i aktivnu me-

đunarodnu suradnju. Kroz koje institucije

i tijela se ostvaruje ova suradnja i kako ju

ocjenjujete?

Međunarodna suradnja je doista važan dio

vodne politike Republike Hrvatske i zapravo

odraz konkretnih potreba stanovnika koji žive

u tom prostoru pa sa zadovoljstvom mogu

ustvrditi da je naša vodnogospodarska surad-

nja uspješna. Dobar primjer je upravo spome-

nuti Projekt FRISCO1, odnosno Prekogranič-

no usklađeno slovensko-hrvatsko smanjenje

rizika od poplava. Radi se o strateškom pro-

jektu u okviru programa suradnje INTERREG

I 13 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

V-A Slovenija ∑ Hrvatska, koji se odnosi na

negrađevinske mjere s ciljem smanjenja rizika

od poplava na slivovima rijeka Dragonje, Kupe,

Sutle, Bregane i dijelova slivova rijeka Drave

i Mure, a ukupna vrijednost projekta iznosi

4.070.000 eura.

Kroz projekt se priprema projektna dokumen-

tacija kao podloga za izgradnju na 4 prijavlje-

na riječna sliva kroz nastavni strateški projekt

FRISCO 2. Vodeći partner na projektu su Hr-

vatske vode, a sa slovenske strane Ministar-

stvo okoliša i prostornog planiranja Republike

Slovenije koje je koordinator slovenskih projek-

tnih partnera, odnosno ko-vodeći partner.

Izdvojio bih tu i Projekt FRISCO 2.1., Integri-

rano upravljanje rizicima od poplava na pre-

kograničnim riječnim slivovima, sveukupne

vrijednosti 1,678.525 eura, od čega su 85 %

odobrena sredstva EFRR-a, a 25 % je dopri-

nos nacionalnih sredstava.

Projektni partneri u projektu FRISCO 2.1., Di-

rekcija za vode Republike Slovenije kao vodeći

partner i Hrvatske vode, kao projektni partner,

sredinom 2017. su potpisali Ugovor o partner-

stvu radi provedbe projekta vezanog uz sma-

njenje rizika od poplava 2.1. ∑ modernizacija i

nadogradnja pregrade Vonarje.

Također je konkretan primjer vodnogospodar-

ske suradnje s Bosnom i Hercegovinom na tzv.

presječenim sustavima ∑ sustavima vodoop-

skrbe kod kojih se izvor nalazi s jedne strane

granice, a koji, uz stanovništvo te države, op-

skrbljuje i stanovništvo druge države. Tako je

sukladno Ugovoru između dviju vlada o uređe-

nju vodnogospodarskih odnosa sklopljen Ugo-

vor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća

ministara Bosne i Hercegovine o pravima i ob-

vezama korištenja voda iz javnih vodoopskrb-

nih sustava presječenih državnom granicom.

Sukladno odredbama tog Ugovora, zaintere-

sirane stranke- jedinice lokalne samouprave

i nadležna komunalna trgovačka društva, čiji

sustavi javne vodoopskrbe jesu ili će biti pre-

sječeni državnom granicom, potpisuju proved-

beni ugovor o isporuci odnosno prihvaćanju

vode. Ugovor se odnosi i na sve buduće javne

vodoopskrbne sustave koji će se graditi su-

kladno dogovorima jedinica lokalne samoupra-

ve (općina i gradova) i nadležnih komunalnih tr-

govačkih društava/komunalnih poduzeća koja

će upravljati budućim sustavima, s državnih

područja obiju država uz prethodnu zajednič-

ku suglasnost ugovornih stranaka, putem Po-

vjerenstva za vodno gospodarstvo Republike

Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ovo Ministarstvo, kao središnje tijelo državne

uprave nadležno za poslove vodnoga gospo-

darstva, nadležno je, između ostalog, za pro-

vedbu oba gore navedena Ugovora putem

zajedničkog Povjerenstva za vodno gospo-

darstvo dviju država, surađuje sa zainteresi-

ranim strankama s obje strane u cilju njihove

provedbe te su do sada potpisana četiri takva

provedbena ugovora o isporuci/prihvaćanju

vode ∑ za Dubrovačko-neretvansko područje

s Neumom, između Vrgorca i Ljubuškog te za

isporuku/prihvaćanje vode iz akumulacije Tri-

bistovo kao i iz Regionalnog Vodovoda ≈Josip

Jović√.

Obrada i zbrinjavanje mulja iz uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda zahtijeva i

adekvatno rješavanje u skladu s dobrom

praksom i propisima EU. Je li na razini

nacionalnog zakonodavstva ovo pitanje

u potpunosti riješeno i na koje načine će

se i kada pristupiti zbrinjavanju mulja?

Planom gospodarenja otpadom Republike Hr-

vatske za razdoblje 2017. ∑ 2022. defi nirano

je da je prilikom uspostave sustava gospoda-

renja otpadnim muljem potrebno voditi raču-

na o redu prvenstva gospodarenja otpadom,

slijedom čega se mora razmotriti, u prvom

redu, materijalna oporaba i primjena na povr-

šinama pogodnima za primjenu mulja. Kako

I 14 I

HRVATSKE VODE I Intervju s državnim tajnikom Ministarstva zaštite okoliša i energetike

bi se odredile vrste pogodnih površina, njiho-

ve lokacije i kapaciteti potrebno je donošenje

Akcijskog plana za korištenje mulja iz uređaja

za pročišćavanje otpadnih voda na pogodnim

površinama.

Provedeno je javno nadmetanje za izradu na-

vedenog Akcijskog plana te je sklopljen ugovor

između Hrvatskih voda i odabranog najpovolj-

nijeg ponuditelja. Rok za izradu je 9 mjeseci

te se u svibnju 2019. godine očekuje konačan

dokument. Akcijski plan ima za cilj defi nira-

ti prihvatljive načine obrade mulja uz odabir

optimalne varijante po regijama odnosno žu-

panijama, potrebnu kvalitetu obrađenog mulja

sukladno zahtjevima za pojedine moguće pri-

mjene ili odlaganje, vrste pogodnih površina za

korištenje mulja, lokacije i kapacitete pogodnih

površina na kojima je moguće koristiti mulj po

regijama/županijama i sl. Po donošenju nave-

denog Plana, Republika Hrvatska će se opre-

dijeliti za optimalne varijante zbrinjavanja mulja

ovisno o projektu i regiji.

Što se tiče rješenja za obradu i zbrinjavanje

mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda, na vodnokomunalnim infrastrukturnim

projektima sufi nanciranim sredstvima EU fon-

dova koja se trenutno provode, primjenjuju se

Privremena rješenja za gospodarenje muljem

koja uglavnom uključuju obradu mulja na lo-

kaciji uređaja (u okviru raspoloživih optimalnih

tehnologija) što podrazumijeva njegovu dehi-

draciju i privremenu stabilizaciju. Optimizacija

stabilizacije i dehidracije radi se kroz varijantna

rješenja, imajući u vidu potencijalna konačna

rješenja i lokacije zbrinjavanja obrađenog mulja

s uređaja.

Aktualnim Izmjenama i dopunama Zakona o

vodama omogućeno je javnim isporučiteljima

vodnih usluga da se, uz ostale djelatnosti, ta-

kođer bave gospodarenjem otpadnim muljem

nastalim u postupku pročišćavanja otpadnih

voda.

Smatrate li educiranje i informiranje jav-

nost i mladih važnim segmentom uprav-

ljanja resursima Hrvatske? Što Ministar-

stvo i vodno gospodarstvo čini po ovom

pitanju?

Educiranje i informiranje javnosti, iznimno je

važno. Informiranje javnosti te edukacija mla-

dih danas, koji će razumjeti svijet u kojem žive,

potrebe čovjeka i prirodne procese, sutra će

značiti stabilniju i sigurniju budućnost te op-

stanak budućih naraštaja. Odgovornost je to

svih nas, posebno onih koji se nalaze u poziciji

planiranja i donošenja odluka o korištenju pri-

rodnih resursa. Vodeći se temeljnim načelima

da voda nije komercijalni proizvod nego je na-

sljeđe koje treba čuvati, štititi, mudro i racio-

nalno koristiti te ne ugrožavati pravo i moguć-

nost zadovoljenja potreba budućih generacija,

potrebno je provoditi programe i projekte in-

formiranja i edukacije što šireg kruga javnosti,

osobito mladih. Stoga Ministarstvo podržava

mnogobrojne projekte usmjerene upravo na

ovaj segment upravljanja prirodnim resursima,

dijelom nacionalno, zajedno s Hrvatskim voda-

ma, no i na međunarodnom nivou.

Posebno bih izdvojio dječji edukativni pro-

gram Hrvatskih voda koji je od 2013. godine

do danas dostigao zavidnu razinu uključeno-

sti najmlađih u odgojno-obrazovne procese te

je kroz izdavanje četiri tematske edukativne

slikovnice s preko 180 održanih prezentacija

uz ostale projekte educirao oko 7000 djece

osnovnih škola i vrtića. Uspješnosti ovog pro-

grama doprinose natječaj ≈Najmlađi za vode

Hrvatske√ i predstava ≈Voda je život√ s uklju-

čenih nekoliko stotina škola i tisuća educirane

djece diljem Hrvatske.

Društveno odgovorno poslovanje Ministarstva

i Hrvatskih voda prema zajednici omogućili su

razvijanje dijaloga, suradnje i partnerstva te ra-

zumijevanja u planiranju i donošenju rješenja,

koja će uvažavati potrebe svih dionika pro-

stora na zadovoljavajući način. To je garancija

prihvaćanja odgovornosti svakog pojedinca i

društva u cjelini te razvijanja svakodnevnih na-

vika koje će doprinijeti racionalnom korištenju

i održivom upravljanju prirodnim bogatstvima

Hrvatske. Tematski dani kao što su Dan Hrvat-

skih voda, Svjetski dan voda u ožujku, među-

narodni dani posvećeni rijekama ∑ Dan Dunava

(29. lipnja) i Dan Save (1. lipnja), apeliraju svo-

jim snažnim porukama na našu svijest i pozi-

vaju nas na uključivanje i poduzimanje mjera

u zajedničkom cilju ∑ opstanku na našem Pla-

vom planetu.

Zato je neizmjerno važno uključiti se osobno

i vlastitim primjerom usvajanja i prakticiranja

dobrih i odgovornih svakodnevnih navika po-

držati ove poruke kako bi djeci i mladima bili

najbolji primjer. ■

SLIKEŽeljko Bukša

I 15 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

AKTIVNOSTI VODNOGA GOSPODARSTVA I ZAŠTITE MORAStupanjem na snagu nove Uredbe o unutar-njem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i energetike, (NN, br. 9/18) u siječnju 2018., postojeća Uprava vodnoga gospodarstva po-stala je nadležna i za poslove zaštite mora i priobalja, promjenom naziva u Upravu vod-noga gospodarstva i zaštite mora i odgovara-jućim proširenjem djelokruga svojih nadlež-nosti. Prilika je to za usklađivanje i sinergi-ju aktivnosti i napora koji se ulažu u zaštitu voda i mora. Aktivnosti u području zaštite mora brojne su i upravo ovo je prigoda pred-staviti, uz aktivnosti vodnoga gospodarstva, i važnije aktivnosti u području zaštite mora.

Zaštita mora

Vezano za aktivnosti zaštite mora, svakako treba istaknuti da je u tijeku završna faza postupka pripreme Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem prije njezinog usvajanja od strane Hrvatskog sa-bora. Pravni temelj Strategije sadržan je u članku 56. Zakona o zaštiti okoliša (NN, br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18), dok su Ured-bom o izradi i provedbi dokumenata Strate-gije upravljanja morskim okolišem i obalnim

Elizabeta Kos, dipl. ing.,

pomoćnica ministra područjem (NN, br.112/14 i 39/17), donese-nom temeljem članka 56. stavka 5. Zakona o zaštiti okoliša, uređene polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj, provedbu i praće-nje provedbe Strategije. U proteklom je raz-doblju odrađen niz aktivnosti koje je trebalo provesti s ciljem izrade Strategije, pri čemu je najvažnija bila izrada pripremnih dokume-nata koji udovoljavaju zahtjevima iz Okvirne direktive o morskoj strategiji 2008/56/EZ i Protokola Barcelonske konvencije o integral-nom upravljanju obalnim područjem Sredo-zemlja (NN, br. 96/12).

Strateškim okvirom za upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem defi nirane su polazne osnove, daje se prostorni, tematski i vremenski obuhvat te se opisuju temeljne karakteristike i svrha donošenja Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim po-dručjem. Budući da su svi pojedinačni dijelo-vi Strategije već izrađeni i formalno-pravno usvojeni, ovim se Strateškim okvirom omo-gućuje sažeti pregled procjene stanja mor-skog okoliša i obalnog područja te se navo-de prethodno prepoznati strateški prioriteti i posebni ciljevi s naglaskom na očekivanim

I 16 I

HRVATSKE VODE I Aktivnosti vodnoga gospodarstva i zaštite mora

dugoročnim učincima primjene Strategije i prepoznatim prioritetima do 2020. godine.

Strategija se u prvom redu referira na vre-menski okvir zadan relevantnim EU aquisom do 2020., prema kojemu Republika Hrvatska u ovom razdoblju treba ostvariti uvijete za po-stizanje/očuvanje dobrog stanja morskog oko-liša. Prostorno i tematski integrativan karakter Strategije kroz predložene mjere obuhvaća i proširenu vremensku projekciju za postizanje prepoznatih strateških prioriteta i posebnih ci-ljeva do 2023. godine.

U tijeku je Revizija pripremnih dokumena-ta Strategije. Direktiva propisuje reviziju svih elemenata Strategije svakih šest godina. Bu-dući da je obveza iz Direktive bila, pripremne dokumente izraditi do 15. srpnja 2012. godine, stoga je do 15. srpnja 2018. godine potrebno izraditi njihovu reviziju i o tome izvijestiti Eu-ropsku komisiju do 15. listopada 2018.

Do kraja listopada planira se donošenje Ured-be o izmjenama i dopunama Uredbe o izradi i provedbi dokumenata strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN, br. 112/14 i 39/17). Naime, Europska komisija je tijekom 2017. godine do-nijela Odluku Komisije (EU) 2017/848 od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju kriterija i metodo-loških standarda za dobro stanje okoliša mor-skih voda, kao i specifi kacija i standardiziranih metoda za praćenje i procjenu te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/477/EU i Direktivu Komisije (EU) 2017/845 od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu okvirnog popisa elemenata koje treba uzeti u obzir pri pripremi pomorskih strategija (dalje u tekstu Direktiva Komisije 2017/845) koje je do kraja 2018. go-dine potrebno prenijeti u nacionalno zakono-davstvo.

Temeljem prijedloga Hrvatske agencije za oko-liš i prirodu, Ministarstvo radi na postupku pri-preme proglašenja Referentnog centra za more (RC more) od strane Vlade Republike Hrvatske. RC more se proglašava temeljem Pravilnika o Referentnom centru za more Hr-vatske agencije za okoliš i prirodu (NN, broj 76/17) na vrijeme od šest godina, a u svrhu pružanja stručne i znanstvene podrške u pra-ćenju stanja i zaštiti morskog okoliša.

U Republici Hrvatskoj se u okviru nacional-nog Programa praćenja kakvoće mora za kupanje u 2018. godini kakvoća mora za kupanje ispituje na ukupno 964 točaka na po-dručju sedam priobalnih županija. Sezona pra-ćenja započela je 14. svibnja 2018. i trajat će do 29.9.2018., a na točkama ispitivanja uzor-ci se uzimaju svakih četrnaest dana, ukupno deset puta tijekom sezone kupanja. Rezulta-ti praćenja kakvoće mora, zajedno s ostalim relevantnim hidrometeorološkim podacima, karakteristikama, opremi i fotografi jama plaža dostupni su u realnom vremenu na dvojezič-nom pregledniku Ministarstva zaštite okoliša i energetike: http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca.

Svakako treba istaknuti da su započele pripre-mne aktivnosti za predsjedanje Europskom uni-jom koje Republiku Hrvatsku očekuje u prvoj polovici 2020. Treba napomenuti da razdoblje intenzivnog rada vezanog uz predsjedanje nije ograničeno samo na navedenih šest mjeseci, već obuhvaća osamnaestomjesečno razdoblje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020. godi-ne, koje Republika Hrvatska dijeli s prethodno predsjedavajućim državama, Rumunjskom i Finskom, s kojima usuglašava i tzv. Program Tri-ja. Napravljene su prve procjene o sastancima koji se očekuju u vrijeme samog predsjedanja i imenuju se stručnjaci koji će biti neposredno uključeni u radne skupine ovisno o zakonodav-nim prijedlozima koji bi mogli na dnevnom redu tijekom hrvatskog predsjedanja.

Vodno gospodarstvo

Vodno gospodarstvo je u proteklom razdoblju izvršilo svoje obveze odnosno zaokružilo, mogli bismo reći, fi no usklađivanje s pravnom steče-vinom EU u području voda donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fi nancira-nju vodnoga gospodarstva (NN, broj 127/17) u prosincu 2017., Zakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o vodama (NN, broj 46/18) u svib-nju 2018., Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju Plana upravljanja vodnim područjima (NN, broj 64/18) u lipnju 2018. te je upućen u proceduru donošenja Vlade Repu-blike Hrvatske i Prijedlog Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o standardu kakvoće voda. Trenutno je u tijeku, temeljem donesenih gore spomenutih Zakona, izrada izmjena podzakon-skih akata.

Elizabeta Kos, dipl. ing., pomoćnica ministra

I 17 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Vezano za međunarodna događanja u područ-ju vodnoga gospodarstva, svakako treba na bilateralnom planu izdvojiti suradnju s Bo-snom i Hercegovinom temeljem Ugovora između Vijeća ministara Bosne i Hercego-vine i Vlade Republike Hrvatske o pravima i obvezama korištenja voda iz javnih vodo-opskrbnih sustava presječenih državnom granicom. Naime, temeljem tog Ugovora zainteresirane stranke – jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) i nadležna komunalna trgovačka društva/poduzeća s državnih područja obiju država čiji sustavi javne vodoopskrbe jesu ili će biti presječeni državnom granicom, sklopili su odgovaraju-će provedbene ugovore o isporuci/prihvaća-nju vode, što je iznimno važno za sigurnost i kontinuitet vodoopskrbe stanovnika tog po-dručja obiju država.

Po pitanju šire međunarodne suradnje sva-kako je bitno istaknuti i sudjelovanje dele-gacije Republike Hrvatske koju je predvodio državni tajnik dr.sc. Mario Šiljeg na 8. svjet-skom forumu o vodi održanom u Braziliji u Brazilu u razdoblju od 19.-23. ožujka 2018. Forum se održava svake tri godine i najve-ća je međunarodna manifestacija u područ-ju voda koja okuplja predstavnike oko 190 zemalja svijeta. Državni tajnik Šiljeg je u okviru Ministarske konferencije održao go-vor u kojem je između ostalog istaknuo da su vode u Republici Hrvatskoj od posebnog značaja za državu te zbog toga zaštićene Ustavom. Predstavio je napore koje hrvat-sko vodno gospodarstvo ulaže u osiguranje vodno-komunalne infrastrukture i propisanih standarda vodno-komunalnih usluga hrvat-skim građanima za ostvarenje spomenutog

cilja održivog razvoja 6, te u prevenciju ali i borbu s poplavama koje su sve izraženija posljedica klimatskih promjena u ovom dije-lu Europe. Državni tajnik je također sudje-lovao u raspravi na Ministarskom okruglom stolu na temu klimatskih promjena.

IFAT – IWRM Forum parallel Internatio-nal Trade Fair for Water-Sewerage-Reuse-Recycling koji je održan od 14. do 16. svib-nja 2018. godine u Minhenu, SR Njemačka je manifestacija koja omogućuje susret na jednom mjestu najvažnijih dionika iz pod-ručja vodne politike, javne uprave, znan-stvenih istraživanja, proizvodnje i trgovine opremom i postrojenja iz područja voda, sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda te ponovnog korištenja pročišćenih voda. U okviru Foruma održan je skup pod nazivom “Upravljanje vodama u Srednjoj i Istočnoj Europi – Status, iskustva i perspektive”< na kojem su sudjelovali i Hrvatsku predstavljali stručnjaci vodnoga gospodarstva iz Ministar-stva i Hrvatskih voda. Poziv za sudjelovanje na navedenom skupu uputilo je Bavarsko Ministarstvo za zaštitu okoliša i zaštitu po-trošača s kojim vodno gospodarstvo sura-đuje već dugi niz godina u okviru Hrvatsko-njemačke suradnje na području vodnoga gospodarstva. Suradnja s Bavarskom naime odvija se putem simpozija koji je posljed-nji put održan u srpnju 2016. u Zagrebu, a slijedeći simpozij održat će se ove godine u jesen u Bavarskoj.

U okviru multilateralne suradnje 7. lipnja 2018. godine na Bledu u Republici Sloveniji održan je Sedmi sastanak država stranaka Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save. Sa-

Hrvatska delegacija u Braziliji

Elizabeta Kos na skupu o sušama

I 18 I

HRVATSKE VODE I Aktivnosti vodnoga gospodarstva i zaštite mora

stanku su nazočili visoki predstavnici svih stra-naka Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save: Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Re-publike Srbije i Republike Slovenije, kao i pred-stavnici raznih organizacija, odnosno institucija te Delegacija Republike Hrvatske koju je pred-vodila pomoćnica ministra Elizabeta Kos, ujed-no i zamjenica člana u Savskoj komisiji ispred Republike Hrvatske.

S obzirom na sve aktualnije klimatske promjene Republika Hrvatska kroz prioritetnu os Klimat-ske promjene i upravljanje rizicima, odnosno kroz specifi čni cilj 5b1 – Jačanje sustava uprav-ljanja katastrofama ima dostupno 215 milijuna eura EU sredstava (1.634.000.000,00 kuna) iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tijeku je provedba tri projekta (Priprema projektno studijske dokumentacije, Opremanje i osposo-bljavanje intervencijskih postrojbi DUZS-a i Na putu smanjenja rizika od katastrofa) ukupne vri-jednosti prihvatljivih troškova 117.914.497,70 kuna (15.515.065,49 eura) od čega EU sredstva iznose 100.227.323,05 kuna (13.187.805,67 eura). Odobrena su još dva projekta (Moder-nizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH i TE-TRA ‒ Modernizacija radiokomunikacijske opre-me sustava civilne zaštite) ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova 293.410.000,00 kuna (38.606.578,95 eura) od čega EU sredstva izno-se 249.398.500,00 kuna (32.815.592,11 eura) te je u tijeku priprema za potpisivanje Ugovo-ra o dodjeli bespovratnih sredstava. Do kraja 2018. godine planira se odobriti još 7 projekata (Implementacija sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK), Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške, Priprema tehničke dokumenta-cije za izgradnju nacionalnog nastavnog sredi-šta - 1.faza, Sigurna RH ‒ Jačanje kapaciteta hrvatske gorske službe spašavanja u preventivi i odgovoru na slučajeve pojave katastrofa, Za-štita od poplava grada Ogulina, Multisenzorsko

zračno snimanje republike hrvatske za procjenu rizika od poplava i potresa, Unaprjeđenje ne-građevinskih mjera upravljanja rizicima od po-plava) ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova 959.739.485,70 kuna (126.281.511,28 eura) od čega EU sredstva iznose 815.778.562,85 kuna (107.339.284,58 eura). Ukupna vrijed-nost navedenih 12 projekata iznosi 1,4 milijardi kuna, što je ujedno i iznos prihvatljivih troško-va, od čega EU sufi nanciranje iznosi gotovo 1,2 milijardi kuna što je 71,32 % dostupne aloka-cije.

Najznačajnije investicije vodnoga gospodarstva odnose se na ulaganja u vodnokomunalnu in-frastrukturu, odnosno na poboljšanje sustava javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda. Sredstva za ove fi nancijski za-htjevne projekte osiguravaju se prvenstveno iz fondova Europske unije. U okviru Operativ-nog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. za projekte vodnokomunalnog sektora, na raspolaganju je 1,05 milijarde eura (7,9 mi-lijardi kuna) iz Kohezijskog fonda. U tijeku je provedba 35 vodnokomunalnih infrastruktur-nih projekata ukupne vrijednosti 13,3 milijardi kuna (s PDV-om), vrijednosti prihvatljivih troš-kova 10,6 milijardi kuna od čega EU sufi nan-ciranje iznosi gotovo 7,5 milijardi kuna, što je 94,3 % dostupne alokacije.

Za izgradnju projekta navodnjavanja osigurana su sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), kroz Program rural-nog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. ‒ 2020. čime je došlo do značajnih po-maka u provedbi NAPNAV-a. Trenutno je omo-gućeno navodnjavanje na oko 22.500 ha poljo-privrednih površina što je rezultat dugogodišnje sanacije postojećih i izgrađenih novih sustava navodnjavanja. U tijeku je izgradnja 9 novih su-stava navodnjavanja u 6 županija čijom će se izgradnjom omogućiti dodatnih 3.623 ha za na-vodnjavanje. Priprema projektne dokumentaci-je i dalje se sufi nancira iz sredstava državnog proračuna te je za nastavak izrade studijske i projektne dokumentacije za projekte navodnja-vanja, kao priprema istih za daljnju prijavu za fi nanciranje putem Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020 u ovoj godini na razdjelu resornog Ministarstva osigurano 12 milijuna kuna.

U prilikama poput ove kada pogledamo aktiv-nosti i rezultate iza nas vidimo da se itekako imamo čime pohvaliti, no naši ciljevi nam ne ostavljaju vremena za predah. Stoga, drage kolege, djelatnici vodnoga gospodarstva, ostaje poželjeti nam svima dobro zdravlje, jer dobre volje za ostvarenje zacrtanih ciljeva nam doista ne nedostaje, a našim radom nastavljamo tra-diciju u koju su svoje znanje i trud ugradili naši uvaženi prethodnici, kako bismo svi zajedno u nasljeđe našoj djeci ostavili mudrost gospoda-renja našim vodnim blagom. ■

SLIKEArhiva Hrvatskih voda

I 19 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Zvonimir Pintarić dipl. ing građ.Stanje na prostoru istočne Slavonije do 1876. godine

Prostor na kojem će se odvijati vrlo značaj-ni događaji u razvoju buduće organizirane borbe protiv viška voda na poljoprivrednim površinama i naseljima uz njih su sadašnja istočna Slavonija, omeđena na sjeveru rije-kom Dravom, na istoku rijekom Dunavom, na zapadu obroncima planine Krndija i pod slivom rijeke Karašice-Vučice, a na jugu obroncima planine Krndija i obroncima Fruš-ke gore koji su ujedno i vododjelnica prema podslivu Biđ-Bosuta i slivova rijeke Save i rijeka Drave i Dunava.

Sliv istočno od grada Vukovara priključen je kasnije 1949.godine.

Poznato je da su se na prostoru Istočne Slavonije nalazile plodne površine pod Rim-skom upravom još prije 2000 godina gdje je

bio i razvijen sustav odvodnje koji je bio ve-zan na rijeku Vuku. Kao dokaz o postojanju rimskih gradova su iskopine uz Osijek (Mur-sa) i uz Vinkovce (Cibalie). Iz rimskog doba ostao je i stari naziv jednog odvodnog kana-la koji spaja kanal Bobotski i rijeku Vuku, a zove se Valko.

Tijekom zadnjeg tisućljeća došlo je do po-stupnog naseljavanja prostora istočne Sla-vonije krčenjem šuma koje su djelomično ili potpuno uništile zapušteni sustav odvodnje. Formirane poljoprivredne površine doživlja-vale su česte poplave, koje su postale redo-vite skoro svake godine.

Ovako česte poplave donosile su velike ko-ličine naplavina koje su djelomice zatvorile postojeće vodotoke i kanale te pogodovale stvaranju bare Palače. Ova vodena površina formirala se južno od Osijeka i sjeverno od

POČECI ORGANIZIRANOG UPRAVLJANJA VODAMA U HRVATSKOJ

Pod predsjedanjem Mirka Kršnjavog, velikog župana Županije virovitičke održana je skupština zainteresiranih stranaka 7. rujna 1876. godine u Osijeku, kada je i osnovano “Društvo za regulaciju rijeke Vuke” te izabran Josip Juraj Strossmayer kao predsjednik i Dragutin Mihalović vlastelin feričanački kao potpredsjednik.

Foto: Neven Klauznicer

I 20 I

HRVATSKE VODE I Počeci organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj

rijeke Vuke, te istočno od Čepina i zapadno od Bobote. Ovisno o količini oborine, površi-na Bare Palače mijenjala je svoju veličinu od 15.000 do 20.000 hektara.

Tek tijekom 18. stoljeća počelo se razmišlja-ti o obrani od poplavnih voda bare Palače.

Jedan od prvih cjelovitih projekata za isuše-nje Palače izradio je 1867. godine županijski inženjer Aleksandar Nagy. Osnovna zamisao Aleksandra Nagya bila je u tome da se spri-ječi doticanje tuđih voda u oborinsko pod-

ručje Palače, a isušenje bi se izvelo na taj način što bi se vode iz Palače uvele u Vuku koja bi se regulirala izgradnjom tri prekopa. Za izvođenje ovih radova bilo je potrebno iskopati 178.000 m³ zemlje.

Iako su okolni veleposjednici prihvatili Nagyjevu zamisao do njenog izvođenja nije došlo, jer se nisu mogli dogovoriti oko troš-kova. Uskoro je Nagy umro, a već 1870. i 1871. godine cijelo poplavno područje je za-desila katastrofalna poplava. Voda se zadr-žala dvije godine i poplavila područje veće

Sliv rijeke Vuke

Bara Palača mijenjala je svoju veličinu od 15.000 do 20.000 hektara, ovisno o količini oborina

I 21 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Foto: Darko Bukovac

od 1.150 km² izazvavši nezapamćene štete i bijedu okolnog stanovništva. Zbog toga je Ivan Kapistran Adamović, tadašnji čepinski vlastelin i poznati intelektualac, pozvao ču-venog vodoprivrednog stručnjaka Toussainta da o njegovom trošku obiđe cijelo područje i dostavi svoje mišljenje o potrebnim radovi-ma. Toussaint se odazvao pozivu i u roku od 3 mjeseca obišao cijelo poplavno područje, većinom u čamcu jer su kopneni putovi bili poplavljeni. Pri obilasku poplavljenih zemlji-šta Toussaint je 20. kolovoza 1871. godine posjetio Josipa Juraja Strossmayera o čemu piše: “Gospodin biskup se je za potaknuti predmet živahno interesirao pošto je ned-vojbeno bolje nego drugi mogao uvidjeti korist koju bi odvodnjavanjem dobila brojna biskupiji pripadajuća zemljišta”.

Obilazeći poplavljeno područje Toussaint je posvuda zatekao vodu, koja se raširila izvan granica same Palače. Drumovi su, također, bili pod vodom te je kopneni promet bio obustavljen. Vegetacija raznog bilja bila je neobično bujna. Korito Vuke kao i korita ka-nala bila su prepuna mulja tako da ni obo-rinsku vodu nisu mogli odvoditi. Veliki most kod Nuštra, inače građen od solidnog ma-terijala, toliko je bio pun mulja da je samo kroz srednji luk propuštao vodu, a ostali otvori su bili potpuno zamuljeni i zarasli u livadsku travu. Kod Laslova je voda mirovala kao u ribnjaku.

Obilazeći poplavljeno područje bare Palače Friedrich Wilhelm Toussaint je svugdje vidio istu sliku: vodu, mulj i trsku. Zabilježio je: “Putovi, naravne životne žile narodnog gospodarstva su takoreći neprohodni, polja gdje je nekad seljak orao stajala su većim dijelom, skoro dvije godine, pod vo-dom. Stanovništvo, koje se većinom od njemačkih, mađarskih i srpskih doseljenika sastoji bavilo se ponajvi-še ribolovom i lovom na barske ptice, tamo gdje su nekada polja sijali i bo-gate žetve ubirali. Kuće ovih ljudi koje su najviše od čerpića i mazanke gra-đene većinom su umekšanih temelja, ukoliko se nisu porušile.”

Toussaint je primjetio da se poplava širi pre-ko kanala, koji su nekada davno služili za odvodnjavanje, na nekoliko milja udaljena i dobro obrađena polja. Da bi upoznao uzro-ke zamočvarenja cijelog područja, poduzima putovanje u gornje područje Vuke, kako bi upoznao i proučio cijelo slivno područje koje

leži između Save, Drave i Dunava. Kuda god je prolazio, osvjedočio se da su ljudi odvod-njavanje smatrali najvažnijim egzistencijal-nim pitanjem.

Toussaint je predložio i rješenje za odvod-nju i isušenje cijelog područja. Po njegovom mišljenju prvo bi trebalo izvesti regulaciju korita Vuke, pošto je ona glavni vodotok. Pri reguliranju Vuke trebalo bi koristiti prirodno korito same rijeke, a između Antina i Koro-đa bi se izveo prekop. Drugi prekop bi se izveo kod Pačetina, a potom bi se koristilo prirodno korito rijeke i napokon uvelo u Du-nav kod Vukovara. Uz ove radove izgradili bi se novi i produbili stari kanali što bi omo-gućilo odvodnju cijelog poplavnog područja. Odvodnjavanjem bi se isušile močvare i do-bila nova obradiva zemljišta od oko 10.000 jutara. Šteta nastala samo u poplavi 1870. i 1871.godine bila je veća nego što bi stajali cjelokupni radovi. Toussaintove proračune i zamisli kasnije će koristiti svi slijedeći pro-jektanti. stoga ih smatramo najvažnijima.

Osnivanje Društva za regulaciju rijeke Vuke 1876. godine

Potaknut Toussaintovim opažanjanima podžu-pan Virovitičke županije Lazar Davidović 12. studenog 1871. godine saziva u Klisi skupšti-nu zainteresiranih veleposjednika kojoj su se odazvala vlastelinstva Čepin, Nuštar i Ernesti-novo, na kojoj su se dogovorili o fi nanciranju izrade generalnog projekta za isušenje Palače.

Projektiranje cjelokupnoga poduhvata ovoga puta bilo je povjereno Ivanu Spannbaueru, Osječaninu, tada apsolventu bečke politehnike. Spannbauer je, proučivši cjelokupno pitanje, izradio vjerojatno najbolje rješenje. On je osim radova na odvodnjavanju i isušivanju močvara predvidio i navodnjavanje velikog dijela Slavo-nije. Međutim, osnovna i najvažnija postavka Spannbauerovog projekta je izgradnja plovnog kanala sredinom Slavonije. Kanal je trebao po-laziti kod Terezinog Polja na Dravi i išao bi do Nuštra gdje se račvao u dva smjera, jednim smjerom je išao reguliranom Vukom u Dunav, a drugim smjerom reguliranim Bosutom u Savu. Tako bi nastao plovni put Drava–Dunav–Sava koji bi ujedno bio i glavni recipient za odvodnju suvišnih voda. Sustavom ustava stvorilo bi se više akumulacija koje bi služile za natapanja polja u sušnim razdobljima. Cjelokupni radovi bi stajali nešto manje od 2.000.000 forinti, a iskop zemlje bi iznosio 4.417.063 m3. Spannba-uerov projekt je predložen na odobrenje Hrvat-sko-slavonsko-dalmatinskoj zemaljskoj vladi 24. svibnja 1876. godine. Vlada je tražila da se sazove skupština zainteresiranih stranaka te da se na temelju zakonskog članka XXXIX iz 1871. godine konstituira društvo koje bi sve poslove preuzelo u svoju nadležnost. Tako je 7. rujna 1876. godine pod predsjedanjem Mirka

Pečat predsjedništva Zadruge za regulaciju Vuke 1899. god.

I 22 I

HRVATSKE VODE I Počeci organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj

Kršnjavog, tadašnjeg velikog župana Županije virovitičke sazvana skupština zainteresiranih stranaka na kojoj je konstituirano “Društvo za regulaciju rijeke Vuke”. Na toj skupštini za pred-sjednika je izabran Josip Juraj Strossmayer, a za potpredsjednika Dragutin Mihalović vlastelin feričanački.

Na trećoj generalnoj skupštini Društva održa-noj 8. prosinca 1877. godine, radi protivlje-nja vukovarskog vlastelinstva zbog previsokih troškova, odbačen je Spannbauerov projekt, iako se za njegovu realizaciju najviše zalagao predsjednik društva Strossmayer. Strossmayer je tom prigodom, kako veli Bösendorfer u pri-log Spandbauerovog projekta, održao jedan od svojih najsnažnijih govora. Na toj istoj general-noj skupštini odlučeno je da se izvrši regulaci-ja Vuke i čišćenje Kolođvar – bobotskog kanala kao glavnih recipijenata. Konstituiran je Odbor Društva sa zadatkom da cijeli poduhvat provede u djelo. Odbor je projektiranje radova povjerio inžinjeru Knoblochu. Knobloch je izradio projekt za regulaciju Vuke, čijem se prihvaćanju suprot-stavilo vukovarsko vlastelinstvo tvrdeći da će on koristiti samo čepinskom vlastelinstvu dok će svi ostali veleposjedi imati štete.

Nakon što se izmjenilo nekoliko projektanata u rješavanju pitanja isušivanja bare Palače i uređenje rijeke Vuke, 1886. godine Knobloch i 1890. godine Franc Kreutzer, Odbor društva je donio odluku 19. listopada 1890. godine da se pristupi radovima, koji su okončani 1892. go-dine.

Ovim radovima se znatno poboljšava situacija oko isušivanja močvarnih površina na područ-ju Bare Palače. Smrtnost stanovništva je bitno smanjena i povećao se broj površina pogodan za obradu.

Da bi se povećala protočnost poplavnih voda kroz korito rijeke Vuke iskopano je nekoliko prokopa. Međutim potrebno je znati da je u to vrijeme rijeka Vuka imala dužinu od oko 135 ki-lometara od izvorišta ispod sela Paučje do ušća u rijeku Dunav. Veći dio toka rijeke Vuke (oko 90 kilometara) nalazi se na nizinskom dijelu gdje su padovi dna korita rijeke iznosili manje od 0,1 ‰ te je zatrpavanje korita bilo ubrzano. U vrijeme velikih oborina vode su se naglo slije-vale u nizinski dio korita rijeke Vuke s obronaka Krndije i redovito plavile okolne površine.

Da bi se povećao kapacitet korita rijeke Vuke izvršeni su radovi na skraćivanju trase korita. Najznačajniji su: prokop kod Gaboša i Markuši-ce u dužini od 4 km gdje je skraćenje iznosilo 13 km, i kod sela Antin gdje je skraćenje iznosilo 4 km. Radovi su izvedeni ručno tijekom 1895. godine do konca 1900. godine. Kasnijih godina izgrađeni su prokopi kod Laslova, gdje je skra-ćenje trase rijeke Vuke iznosilo 3 km te prekop Hrastin sa skraćenjem trase od 10 km. ■

Statut društva za regulaciju rijeke Vuke

Izgled Bare Palače od 1829. do 1871. godine

SLIKEZvonimir Pintarić dipl. ing građ.

Foto: Marija Tomas

I 23 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Dr. sc. Dijana Oskoruš

Kornelija Macek dipl. ing.

Monitoring

Sustavna meteorološka i hidrološka motrenja u nas počinju još sredinom 19. stoljeća, u sklo-pu Geofi zičkog zavoda, osnutkom velikog broja meteoroloških i hidroloških postaja. Slobodno možemo reći da izmjereni podaci s tih postaja predstavljaju nacionalno blago jer, zahvaljujući kontinuiranim nizovima povijesnih podataka, danas možemo analizirati trendove, odnosno promjene u klimi i režimu otjecanja.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) je, kao samostalna institu-cija osnovan 1947. godine, pod na-zivom Republički hidrometeorološki zavod SFRJ, a od 1991. djeluje kao DHMZ Republike Hrvatske. Pod tim nazivom već više od 70 godina uloga DHMZ-a je upozoravanje javnosti na opasne vremenske i hidrološke po-jave, monitoring i održavanje hidro-loške i meteorološke mreže posta-ja, terenska mjerenja i prikupljanja meteoroloških i hidroloških podata-ka, njihova obrada, arhiviranje, pu-bliciranje te izrada različitih studija, analiza i podloga.

Osim vodostaja, važno je poznavati mak-simalne protoke i volumene vode, stoga je potrebno redovito provjeravati prethodno defi nirani regresijski Q-H odnos putem kon-

sumpcijskih krivulja, u domeni velikih voda. Budući da u praksi često nedostaju baš mje-renja protoka u domeni velikih voda, u Sek-toru za hidrologiju ulažu se veliki napori u mjerenja za vrijeme maksimalnih vodostaja. U tim uvjetima, kao i činjenici da su to gra-nični profi li između dviju država, taj posao nerijetko predstavlja pravi izazov.

OPASNE VREMENSKE I HIDROLOŠKE POJAVE ∑ MONITORING I UPOZORENJA

Slika 1. Lokacije najstarijih hidroloških postaja na Savi od Crnca do Županje te najnizvodnije na pritokama Kupi i Uni (ove godine zabilježeni ekstremni vodostaji, ponegdje čak i najviši u povijesti mjerenja)

Slika 3., 4. i 5. Uvjeti u trenutku mjerenja protoka u Staroj Gradiški, Davoru i Slavonskom Kobašu

I 24 I

HRVATSKE VODE I Opasne vremenske i hidrološke pojave ∑ monitoring i upozorenja

U posljednje vrijeme svaka hidrološka godina nas nečim iznenadi, a svaki hidrološki događaj je poseban i nema potpuno isti scenarij, stoga se hidrolozi susreću sa izazovom: kako defi nirati i opisati uzročno-posljedične veze i što iz njih naučiti?

Slika 2. Prikaz usporednih vodnih valova u apsolutnim kotama m n/m, koji su trajali na tim postajama u razdoblju od 1.3. do 1.5. ove godine

Slika 6. Prikaz novelirane protočne krivulje za 2018. godinu s rezultatima vodomjerenja na dan 22.3. i 29.3.2018. na hidrološkoj postaji Davor c.s. na Savi

I 25 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Tablica 1. Rezultati do sada najvećih vodomjerenja na hidrološkim postajama na Savi, Uni i Kupi

Vodotok Postaja H max

(cm) "0" (mn/m) Datum H (cm) V sr Q (m3/s) Trend

KUPA FARKAŠIĆ 988 (14.02.2014.) 93,82

20/03/18 957 0,85 1179,28 3

19/03/18 961 0,94 1286,96 3

17/09/14 965 0,94 1062,08 3

18/10/15 971 0,86 1092,94 3

19/10/15 972 0,89 1129,83 3

SAVA CRNAC 798 (26.11.1991.) 91,34

20/10/15 735 0,78 2166,92 2

18/10/15 747 0,9 2036,6 2

20/03/18 764 0,78 1960,08 3

UNA KOSTAJNICA 510 (10.10.1955.) 103,2

21/05/14 276 1,52 751,4 1

27/05/15 290 1,43 759,03 3

15/03/18 421 1,96 1406,61 1

22/08/72 443 1,72 1382,3 2

SAVA JASENOVAC 907 (18.01.1970.) 86,82

19/01/70 897 0,9 2658 1

19/03/18 925 0,81 2778,1 2

20/03/18 931 0,86 2824,54 3

SAVASTARA GRADIŠKA

906 (30.10.1974.) 85,47

28/03/18 830 1 2469,91 3

10/04/13 847 1,17 2703,69 2

21/03/18 876 1,07 2805,21 2

SAVAMAČKOVAC USTAVA

1023 (30.10.1974.) 83,64

21/03/18 1008 0,93 3113,86 2

26/10/74 1012 1,07 2579 0

27/10/74 1012 1,16 2843,6 3

SAVA DAVOR C.S. 1027 (30.10.1974.) 82,59

29/03/18 961 1,16 3117,47 1

12/04/13 965 0,9 2913,05 3

22/03/18 1005 1,07 3163,83 3

SAVA SL. KOBAŠ 941 (18.05.2014.) 82,69

29/03/18 848 0,9 2951,75 3

21/05/14 875 0,85 2922,39 3

22/03/18 893 0,93 3159,71 3

30/03/18 803 0,92 2900,97 3

23/03/18 847 0,97 3110,64 3

SAVA SL. BROD 939 (18.05.2014.) 81,8

28/10/74 859 1,1 3168 3

09/08/14 539 1,4 2635,13 1

23/03/18 695 1,26 4013,58 3

17/05/14 888 1,32 6007,96 1

SAVA SL. ŠAMAC 891 (17.05.2014.) 80,7

27/03/18 932 0,88 3457,35 1

13/04/62 952 0,89 3377 2

14/04/62 964 0,78 3662 2

SAVA ŽUPANJA ST. 1191 (17.05.2014.) 76,28

24/03/18 972 0,91 3515,69 3

24/03/18 972 0,94 3589,74 3

27/03/18 978 0,9 3491,79 3

SAVA GUNJA 1173 (17.05.2014.) 74,3216/05/14 1038 0,83 3806,52 2

17/05/14 1173 0,81 4621,01 3

Legenda: H (cm) relativni vodostaj Q (m3/s) izmjereni protok v (m/s) srednja brzina tokatrend 1 porast vodostajatrend 2 opadanje vodostajatrend 3 stagnacija vodostaja

U tablici 1 prikazani su rezultati najvećih mjerenja protoka na mjernim profilima na Uni, Kupi i Savi. Iz prikaza je vidljivo da su na pojedinim lokacijama u 3. mjesecu ove godine izmjerene najveće vrijednosti proto-

ka ikad do sada, dok su na drugim mjernim profilima mjerenja druga najveća do sada.

Kod definiranja protočnih krivulja ovi rezul-tati vodomjerenja su od neprocjenjive vri-jednosti, kao što to prikazuje slika 6.

I 26 I

HRVATSKE VODE I Opasne vremenske i hidrološke pojave ∑ monitoring i upozorenja

Analiza

U posljednje vrijeme svaka hidrološka go-dina nas nečim iznenadi. Svaki hidrološki događaj je poseban i, iako su možda naoko slični, nema potpuno istih scenarija. Stoga se u analizama pojedinih događaja hidrolozi susreću sa izazovom: kako defi nirati i opi-sati uzročno - posljedične veze i što iz njih naučiti ?

U stručnoj literaturi dosta se pisalo o popla-vi iz 2010. godine na Savi, o maksimalnim protocima na Muri i Dravi 2012. godine, o tri različite poplave u 2014. godini, od kojih je ona u 5. mjesecu 2014. na Savi bila povije-snih razmjera, a također i o poplavama na Kupi iz 2015.

Usporedbom rezultata statističkih analiza starijih i novijih nizova poda-taka, može se reći da se ekstremi u novijim razdobljima češće pojavljuju i da njihova maksimalna vrijednost raste. Tako npr. nije rijedak slučaj da su se u posljednjih desetak godina na našim rijekama često pojavljiva-li ekstremni vodostaji i protoci čija vjerojatnost pojave iznosi 0,1 %, odnosno prethodno defi nirane vri-jednosti za PR=1000 godina.

Događaj iz 3. mjeseca ove godine bio je specifi čan po tome što je uzrok ekstremno

velikih voda bilo naglo topljenje velikih koli-čina snijega. Poznato je da u prirodi postoje različiti tipovi snijega: lepršavi snijeg, pahu-ljasti snijeg, zrnasti snijeg, brašnasti, snjež-na kora, kašasti snijeg, a njihova se gustoća kreće od 0,01 do 0,257 (g/cm3). Vreme-nom gustoća odležanog snijega postaje sve veća i ta se promjena događa brže ukoliko je temperature zraka viša. Vjetar, posebno topli vjetar s kišom, naglo mijenja struktu-ru odležanog snijega, tada njegova gustoća pri zemlji doseže i do 0,5 g/cm3. Upravo se to dogodilo jer je, nakon što je pala velika količina snijega, temperature zraka naglo su porasle. Uz topli vjetar “fen” i kišu, čak i onu koja se ledila na tlu i svim podlogama, dnevne količine otopljenog snijega bile su značajne.

U tablici 2 prikazane su visine snijega u pe-riodu od 7. 3. do 10. 3., kada je započeo in-tenzivni proces topljenja te su na pojedinim meteorološkim postajama zabilježene maksi-malne dnevne otopljene visine od 23 do 29 cm, a proračunata količina vode iz otopljenog snijega bila je impozantna. Podaci prikupljeni u razdoblju od 1. 3. do 26. 3. će poslužiti za bolju kalibraciju hidrološkog modela Save u segmentu sadržaja vode u snijegu i procjene otjecaja iz snijega.

Tih dana u hidrološkoj i meteorološkoj ope-rativi sa strepnjom su se pratili meteorološki modeli, odnosno temperature zraka koje su bile prognozirane za Hrvatsku, Sloveniju i BiH. Sretna okolnost je bila što se snijeg nije topio istim intenzitetom u Sloveniji i u BiH pa su velikom volumenu vode na srednjem i donjem

Tablica 2. Visine snijega, sadržaj vode u snijegu i dnevne količine otopljene vode na nekim meteorološkim postajama u

razdoblju od 7. 3. do 10. 3. 2018. godine

Datum 7.3. 8.3. 9.3. 10.3.

Postaja

Vis

ina

(cm

)

Tend

(cm

)

Oto

plje

na

vod

a (m

m)

Vis

ina

(cm

)

Tend

(cm

)

Oto

plje

na

vod

a (m

m)

Vis

ina

(cm

)

Tend

(cm

)

Oto

plje

na

vod

a (m

m)

Vis

ina

(cm

)

Tend

(cm

)

Oto

plje

na

vod

a (m

m)

Sad

ržaj

vod

e

mm

/cm

Zavižan 239 4 258 19 251 -7 29,4 240 -11 46,2 4,2

Delnice 147 -21 69,3 122 -25 82,5 98 -24 79,2 86 -12 39,6 3,3

Crni Lug-NP Risnjak 115 -10 33 103 -12 39,6 85 -18 59,4 72 -13 42,9 3,3

RC Puntijarka 130 -7 20,3 101 -29 84,1 91 -10 29 85 -6 19,8 2,9

NP Plitvička jezera 105 -4 13,6 82 -23 78,2 72 -10 34 59 -13 44,2 3,4

Ogulin 87 -11 37,4 74 -13 44,2 62 -12 40,8 55 -7 23,8 3,4

Parg-Čabar 77 -11 36,3 68 -9 29,7 60 -8 26,4 52 -8 26,4 3,3

Slunj 72 -8 27,2 60 -12 40,8 53 -7 23,8 46 -7 23,8 3,4

Gospić 40 -7 25,2 32 -8 28,8 31 -1 3,6 24 -7 25,2 3,6

I 27 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

SLIKEDanijel Gregl, hidrološki tehničar

toku Save uglavnom pridonjele lijeve i desne pritoke s područja Hrvatske, a iz BiH uglav-nom Sana i Una.

Budući da je u hidrološkom pogledu snijeg oblik retardirane oborine, u operativi je pažnja bila posvećena izračunu stvarne količine vode iz otopljenog snijega. Obzirom da se jednom tjedno sadržaj vode u snijegu mjerio na glav-nim meteorološkim postajama, ti podaci su se koristili za izračun količine vode iz otopljenog snijega za područje Like i Gorskog Kotara, gdje je, prema tablici 2, proces topljenja bio najintenzivniji. U tablici 3 prikazan je sadržaj vode u snijegu izmjerene na pojedinim mete-orološkim postajama u sklopu DHMZ-a.

Količine vode iz otopljenog snijega variraju, ovisno o njegovoj gustoći koja se defi nira izra-zom:

ρ = G/VG…težina (g)V… volumen (cm3)

Stupac vode koji odgovara visini otopljenog snijega računa se prema izrazu:

h = ρ ∙ s h … količina vode (l ili mm) s … visina otopljenog snijega (cm)

Hidrološke prognoze i priopćenja

Kroz suradnju u redovnoj operativi ili pak na projektima s drugim institucijama u zemlji i svijetu, DHMZ je u posljednje tri godine ra-zvio sustav operativnih hidroloških prognoza na čitavom slivu Save, Dunava u RH te ma-njih bujičnih slivova. Od tih institucija svakako treba prvenstveno spomenuti Hrvatske vode, Međunarodnu komisiju za sliv rijeke Save, za-tim, Agenciju za vodne puteve iz Vukovara, Svjetsku meteorološku organizaciju (WMO), Europsku komisiju (EC) i srodne institucije u susjednim zemljama. Budući da smo svjedo-ci sve većih ekstrema, svjesni smo da veliku pomoć može pružiti kvalitetna informacija o tome što se očekuje u slijedeća 3 do 5 dana. Iz tog razloga se hidrološki modeli održavaju 24/7 i u taj segment se ulaže mnogo vremena i ljudskog truda, a rezultati su u vidu izvješća ili putem web-a na raspolaganju mjerodavnim institucijama i medijima.

Primjer posebnog priopćenja na mrežnim stranicama DHMZ-a na dan 7. 3. 2018. godine:

DHMZ, 7. 3. 2018. ‒ S porastom tem-peratura zraka započeo je intenzivniji proces topljenja snijega u cijeloj zemlji, što utječe na porast vodostaja rijeka. Kao što je bilo prognozirano, vodostaji na Korani, Uni, gornjem toku Kupe do Karlovca, Dobri i Mrežnici su u porastu, s tendencijom naglog porasta. Nagli po-rast vodostaja imaju lijeve pritoke Save

Tablica 3. Sadržaj vode u snijegu (mm/cm)

Postaja: Datum: 5. 03. 2018. Datum: 10. 03. 2018.

Puntijarka 1,7 2,9

Parg 2 3,3

Ogulin 1,3 3,4

Gospić 3 3,6

Zavižan 4 4,2

(Ilova, Lonja, Česma, Pakra i Orljava i njihovi brdsko-bujični pritoci). Zbog topljenja snijega u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske u porastu su vodostaji na slivu Sutle, Bregane i Krapine. Od desnih pritoka Save najveći intenzitet porasta očekuje se na Uni.

Prema današnjim rezultatima hidrološ-kog prognostičkog modela vodostaji bi na Kupi, nizvodno od Karlovca, Ilovi, Česmi i Orljavi sa velikom vjerojatnošću za vikend i početkom slijedećeg tjedna mogli biti u domeni izvanrednih mjera i izvanrednog stanja obrane od poplava. Posebno skrećemo pozornost na Unu u Hrvatskoj Kostajnici gdje se početkom od 11. 3. očekuju maksimalni vodostaji u domeni izvanrednih mjera obrane od poplava. Zbog velikog doprinosa svih li-jevih i desnih pritoka Save ali i vjerojat-nog porasta vodostaja na gornjem toku Save zbog topljenja snijega u Sloveniji, od idućeg tjedna se očekuje intenzivniji porast vodostaja na cijelom toku Save. Posebno su ugrožena mjesta ušća pri-toka: Sisak, Jasenovac, Slavonski Ša-mac.

Za vrijeme spomenutih ekstremnih vodo-staja u 3. i 4. mjesecu, ostvarena je bliža suradnja između stručnjaka iz Odjela za hi-drološke prognoze i MORH-a. Suradnja je ostvarena s ciljem kako bi Hvatska vojska imala što točnije i pravodobne informacije vezane za riječne i bujične poplave i mogla planirati svoje aktivnosti vezane za sudjelo-vanje u obrani od poplava. Također se, pod pokroviteljstvom Međunarode komisije za sliv rijeke Save, surađuje na implementaciji Sustava upozorenja i prognoza poplava na slivu Save (Flood Forecasting and Warning System). Ova platforma će pomoći pri dono-šenju odluka vezano za hidrološko stanje i prognozu na cijelom slivu Save, a za Hrvat-sku je posebno važna pravodobna informa-cija o stanju na desnim, bosanskim pritoka-ma Save. ■

I 28 I

HRVATSKE VODE I Svi mi živimo nizvodno ∑ retencije u obrani od poplava

SVI MI ŽIVIMO NIZVODNO ∑ RETENCIJE U OBRANI OD POPLAVA

Iznimna vrijednost brdskih i nizinskih retencija pokazuje se prilikom svake obrane od poplave, što je bilo vidljivo i tijekom ožujka 2018. godine kada su samo savske retencije (Lonjsko polje, Mokro polje, Odransko polje i Zelenik) prihvatile više od 1,6 milijardi m³ vode i znatno doprinjele smanjenju rizika od poplava i utjecale na uspješnost provedbi mjera obrane od poplava.

Tomislav Novosel, dipl. ing. građ. U zadnjih 15-ak godina primjećuje se sve veći efekt klimatskih promjena širom svije-ta, pa tako i na području Republike Hrvatske. Sve učestalije se izmjenjuju ekstremno sušna i ekstremno kišna razdoblja. Naravno, sve to se odražava i na hidrološke cikluse vodotoka tijekom godine te se događaju sve učestalije pojave velikih vodnih valova. Tako su u zadnjih 15-ak godina na gotovo svim rijekama i mjer-nim postajama u Republici Hrvatskoj premaše-ni maksimalno zabilježeni vodostaji u povijesti, uključujući i najnoviji na rijeci Savi u Jasenov-cu iz ožujka ove godine koji je nadmašio stari maksimum iz davne 1970. godine za čak 21 centimetar.

U zadnjih 15-ak godina na gotovo svim rijekama i mjernim postajama u Repu-blici Hrvatskoj premašeni su maksi-malno zabilježeni vodostaji u povijesti, uključujući i najnoviji na rijeci Savi u Jasenovcu iz ožujka ove godine.

S obzirom na najave i dugoročne prognoze za očekivati je kako će se trend klimatskih pro-mjena i izraženih hidroloških ekstrema nasta-viti. Stoga je nužna prilagodba na navedene pojave, što zahtijeva žurnu sanaciju, rekon-strukciju i gradnju pojedinih dionica nasipa, kao i drugih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, uključujući i retencije, a sve u cilju smanjenja rizika od pojave poplava i njihovih posljedica. U tu svrhu Hrvatske vode pokrenu-le su projekte rekonstrukcije i ojačanja lijevo-obalnih savskih nasipa na području Županjske Posavine, odnosno od državne granice s Repu-blikom Srbijom do Stare Gradiške (više od 300 milijuna kuna) te izgradnju kompletnog susta-va obrane od poplava na širem karlovačkom području (670 milijuna kuna), kao i zaštitu od poplava na području grada Ogulina (120 mili-juna kuna), odnosno sveukupno 1,1 milijardi kuna. Sustav obrane od poplava grada Karlov-ca podrazumijeva i stavljanje retencije Kupči-na u potpunu funkciju, dok zaštita od poplava grada Ogulina uključuje i izgradnju retencije Hreljin Ogulinski na rijeci Dobri. Naravno, uz

I 29 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Retencija Kopački rit je prirodno poplavno područje koje obuhvaća preko 12.000 hektara.

Foto: Neven Klauznicer

ove dvije spomenute, potrebno je nastaviti s izgradnjom i drugih retencija prema višegodiš-njem programu gradnje i strategiji upravljanja vodama, kako bi se što više smanjio rizik od pojave poplava.

Što su retencije, a što akumulacije?

Retencije. Akumulacije. Puno ljudi i dan-danas još uvijek miješa ova dva pojma. To i nije za za-mjeriti jer običnom čovjeku naoko ova dva tipa građevine izgledaju dosta slično. Naime, kada su pune vode, retencije i akumulacije izgledaju poput jezera. Osnovna razlika između ova dva tipa građevina jest ta da se akumulacije kori-ste za pohranjivanje (skladištenje) vode kada je ima u izobilju, a onda se ta ista voda može iskoristiti u vrijeme nedostatka vode. S druge pak strane, retencije se koriste samo za pri-vremeno zadržavanje poplavnih voda, koje se odmah nakon prolaska velikih voda neškodlji-vo ispuštaju natrag u vodotok. Dakle, retencije služe isključivo za zaštitu od poplava, dok aku-mulacije najčešće imaju više namjena i osim za zaštitu od poplava često se koriste i za vo-doopskrbu, navodnjavanje, industriju, ribnja-čarstvo, turizam. Osnovna namjena velike ve-ćine velikih akumulacija, odnosno akumulacija hidroelektrana je i proizvodnja električne ener-gije. Ukratko, možemo reći kako se u akumu-lacijama uvijek nalazi određena količina vode, dok su retencije većim dijelom godine prazne.

Retencije u Republici Hrvatskoj

Dva su osnovna tipa retencija: čelne i bočne retencije. Čelne retencije nalaze se na sa-mom vodotoku, a nastaju kao rezultat pregra-đivanja korita vodotoka, odnosno izgradnjom

Retencija VodotokGodina

izgradnjeVisina brane

(m)Retencijski

volumen (m3)1. Bidrovec I Bidrovec - Trnava 1976 6 11.0002. Štefanovec II Štefanovec 1982 7,4 209.0003. Kustošak E Mali potok - Kustošak 1982 11,9 28.6004. Dubravica I Markovec - Dubravica 1983 12,8 32.0005. Kustošak F III Kustošak 1983 13,4 43.0006. Črnomerec Črnomerec 1984 12 148.0007. Vidovec II Vidovec - Trnava 1984 8,9 27.3008. Čokot Mikulić potok - Vrapčak 1985 26 208.0009. Sopot Vrapčak 1985 23 163.480

10. Kuniščak Kuniščak 1986 12,6 54.00011. Fučkov Jarek Fučkov Jarek 1986 11 27.60012. Lagvić Kraljevečki potok 1991 27,6 127.00013. Pusti Dol Pustodol 1992 26,5 134.00014. Jazbina Bliznec 1997 16,3 481.30015. Jelenovac I Jelenovac 1996 14,1 52.38016. Vidovec II Vidovec - Trnava 1999 13,8 169.20017. Bidrovec II Bidrovec - Trnava 1999 13,9 164.15018. Jezerčica Jezerčica - Čučerska Reka 1999 10 14.54019. Trnava Trnava 2001 12,5 135.000

Ukupno: 2.229.550

Tablica 1. Pregled izgrađenih retencija na Medvednici

I 30 I

HRVATSKE VODE I Svi mi živimo nizvodno ∑ retencije u obrani od poplava

27 metara. Vodotoci na kojima su retencije iz-građene regulirani su u svom nizvodnom toku, a završavaju ili u kanalizacijskom sustavu koji ima ograničen kapacitet ili pak u rijeci Savi. Najinteresantnije od svega jest kako se većina ovih retencija izvrsno uklapa u prirodni šum-ski okoliš te velika većina slučajnih prolaznika, planinara, šetača ili izletnika vjerojatno niti ne zna da prolazi pored retencije iako primjećuje nekakve betonske građevine poput preljeva, brzotoka ili slapišta.

Prema podacima Sektora razvitka Hrvatskih voda iz ožujka 2017. godine, sveukupni broj izgrađenih retencija čelnog tipa u Republici Hr-vatskoj je 61 (VGO Varaždin – 7, VGO Osijek – 14, VGO Zagreb – 20, VGO Slavonski Brod – 5, VGO Rijeka – 13, VGO Split – 2).

Retencije čelnog tipa postoje na po-dručjima svih VGO-a, a među najin-teresantnijima i među najmanjima, su svakako one za zaštitu grada Cresa od bujičnih poplava s okolnih brda. Te dvi-je su ujedno i jedine retencije na na-šim otocima.

Drugi tip retencija obično nazivamo bočnim re-tencijama jer se izvode, odnosno lociraju pa-ralelno s vodotokom. Ovakav tip retencija naj-češće se izvodi u srednjim tokovima vodotoka, odnosno na mjestima gdje su riječne doline re-lativno široke te se ovakve retencije često nazi-vaju i nizinskim retencijama. Nizinske reten-cije u pravilu su puno većeg kapaciteta od brd-skih retencija, a zauzimaju i puno veću površinu zaplavnog prostora. Veličina retencije, odnosno retencijskog prostora ovisi o hidrološkim pri-likama, veličini raspoloživog prostora i veličini maksimalnog protoka koji može prihvatiti vo-dotok nizvodno od retencije. Punjenje ovog tipa retencija također može biti potpuno nekontroli-

brane na vodotoku. Ovakav tip retencija naj-češće se izvodi u gornjim dijelovima sliva te se ovakve retencije često nazivaju i brdskim retencijama. Punjenje ovog tipa retencije odvija se nekontrolirano dok se izlaz vode iz retencijskog prostora kontrolira pomoću regu-lacijskog zatvarača i na taj način se područje nizvodno od retencije štiti od poplavnih voda. Najinteresantniji primjer ovakvog tipa retenci-ja u Republici Hrvatskoj su retencije izgrađene za zaštitu grada Zagreba od bujičnih potoka s južnih padina Medvednice, čijem plavljenju je Zagreb u prošlosti bio jako izložen. Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća sazrije-va ideja o izgradnji retencija na ovim bujica-ma, a razrada je dana u Vodoprivrednoj osnovi grada Zagreba, 1981. godine. Prva retencija izgrađena je 1976., a posljednja je dovršena 2001. godine. Do danas ih je izgrađeno ukupno 19, a sveukupno je planirano izgraditi 39, čime bi Zagreb imao traženu zaštitu od 100-godiš-njih velikih voda. Najveća je retencija Jazbina s kapacitetom nešto većim od 480.000 m3, a najviša je retencija Lagvić s branom višom od

Retencije C1 i C2 za zaštitu od bujičnih poplava na otoku Cresu

Brana retencije Lagvić

Retencija Jazbina na potoku Bliznec

I 31 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

rano, ali isto tako i potpuno kontrolirano pomo-ću zapornica na upusno-ispusnim ustavama u nasipu. Najčešći slučaj je ipak djelomična kon-trola punjenja retencija jer se retencijski pro-stor, osim putem preljeva i ustava, obično zapu-njava i svojim vlastitim prirodnim vodotocima koji protječu kroz retencijski prostor. Pražnjenje se također može odvijati nekontrolirano, iako je naravno puno bolje tehničko rješenje ukoliko se ono odvija potpuno kontrolirano putem ustava.

U Republici Hrvatskoj velika većina nizinskih re-tencija puni se i prazni potpuno nekontrolirano, što zbog konfi guracije terena, što zbog nedo-statka fi nancijskih sredstava za izgradnju usta-va. Djelomična kontrola postoji samo u retencij-skom sustavu Lonjskog polja gdje se velike ko-ličine voda rijeke Save putem ustava Prevlaka i Trebež prvo upuštaju u Lonjsko polje, a zatim putem ustave Trebež kontrolirano i ispuštaju iz Lonjskog polja.

Najočitiji primjer kako je dobro imati moguć-nost kontrole nad upuštanjem odnosno ispušta-njem iz retencijskog prostora je Odransko polje. Naime, Odransko polje je retencija smještena u desnom savskom zaobalju, puni se savskim vodama preko preljeva Jankomir putem oteret-nog kanala Sava-Odra te na ušću rijeke Odre u rijeku Kupu, povratnim vodama rijeke Kupe. Stanjem u retenciji se, dakle, ne može upravlja-ti. Na sjeveru ju omeđuju savski nasipi i obodni nasipi za zaštitu triju sela: Trebarjeva Desnog, Martinske Vesi Desne i Tišina Kaptolske te nasip oko sela Lekenika. Kapacitet retencije Odran-skog polja je nešto veći od 300 milijuna m3. To se pokazalo nedostatnim tijekom veljače 2014. godine kada su poplavne vode u Odranskom polju stigle nadomak Velike Gorice i poplavile nekoliko desetaka kuća na području Čičke Polja-ne. Ovakav scenarij se mogao vjerojatno izbjeći da je postojala ustava na ušću rijeke Odre u rijeku Kupu kojom bi se kontrolirano vršilo upu-štanje voda iz rijeke Kupe u Odransko polje.

Prema podacima Sektora razvitka Hrvatskih voda iz ožujka 2017. godine, sveukupni broj izgrađenih nizinskih retencija u Republici Hr-vatskoj je 18 ukupnog kapaciteta većeg od 2,2 milijarde m3.

Sustav obrane od poplava

Srednje Posavlje

Najznačajniji retencijski sustavi su svakako Lonjsko polje (kapacitet oko 600 milijuna m3), Mokro polje (450 milijuna m3), Odransko polje (300 milijuna m3), Žutica (105 milijuna m3), Zelenik (95 milijuna m3), Trstik (50 milijuna m3) i Opeka (40 miliju-na m3). Sve ove nabrojene retencije predstavljaju sustav obrane od popla-va Srednjeg Posavlja kojim se zapravo direktno štiti cijelo područje nizvodno od grada Zagreba sve do Jasenovca, a zasigurno ima utjecaja i na sniže-nje vodostaja rijeke Save i još niže nizvodno.

Retencija Lonjsko polje, selo Trebež. Foto: Marija Tomas

Kontrolirano upuštanje velikih voda rijeke Save putem ustave Prevlaka u prirodno poplavna područja Lonjskog polja

Kontrolirano ispuštanje vode iz retencije Lonjsko polje na ustavi Trebež. Foto: Marija Tomas

I 32 I

HRVATSKE VODE I Svi mi živimo nizvodno ∑ retencije u obrani od poplava

Što se pak tiče retencije Kupčina, njezin po-plavni potencijal od 110 milijuna m3 trenutno se ne može realizirati jer karlovački dio susta-va obrane od poplava nije završen. Retencija Kupčina ustvari predstavlja nizinsko šumsko poplavno područje u lijevom zaobalju kana-la Kupa-Kupa i njezina planirana funkcija je prihvat velikih voda iz kanala Kupa-Kupa, koji će biti moguće realizirati tek kad se izgrade planirane ustave i bočni preljevi na kanalu Kupa-Kupa. Stavljanjem retencije Kupčina u funkciju očekuje se znatno smanjenje rizika od pojave poplava na širem karlovačkom po-dručju.

Od ostalih nizinskih retencija valja spomenuti i prirodnu retenciju Lipovo polje u Kosinjskoj dolini gdje do plavljenja dolazi gotovo svake godine prilikom otapanja snijega s područja Velebita zbog ograničenosti kapaciteta ponora rijeke Like. Ne smije se zaboraviti spomenu-ti niti Kopački rit, čije se prirodno poplavno područje prostire na preko 12.000 hektara. Naravno, poplavljenost površina u Kopačkom ritu najvećim dijelom ovisi o vodostaju Duna-va, iako su poplave moguće i uslijed dugotraj-nih i obilnih oborina.

Prema podacima Sektora razvitka Hr-vatskih voda iz ožujka 2017. godine sveukupni broj izgrađenih retencija čelnog tipa u RH je 61, a sveukupni broj izgrađenih nizinskih retencija u RH je 18 ukupnog kapaciteta većeg od 2,2 milijarde m³.

Uloga retencija

Iznimna vrijednost cjelokupnog sustava i brdskih i nizinskih retencija pokazuje se pri-likom svake obrane od poplave. Tako je bilo i zadnji put tijekom ožujka 2018. godi-ne kada su samo savske retencije (Lonjsko polje, Mokro polje, Odransko polje i Zele-nik) zajedno prihvatile više od 1,6 milijar-di m3 vode i na taj način znatno doprinjele smanjenju rizika od pojave poplava i izrav-no utjecale na uspješnost provedbi mjera obrane od poplava. Potrebno je napomenuti kako je prošle godine izgradnjom i nadviše-njem južnog nasipa retencije Lonjsko polje dodatno povećan kapacitet retencije za 120 milijuna m3, što se pokazalo od iznimne važ-nosti tijekom ovih provedbi mjera obrane od poplava budući da je za dva do tri dana omogućeno dodatno akumuliranje, odnosno neispuštanje poplavnih voda iz retencijskog bazena Lonjskog polja neposredno uzvodno od Jasenovca, što je sigurno spriječilo da vo-dostaji na području Jasenovca budu još viši od ionako dosad nezabilježenih +928 cm.

Ne smije se zanemariti niti iznimno veliki značaj retencija u smislu zaštite prirode. Tako su Lonjsko polje i Kopački rit ujedno i parkovi prirode. Kopački rit ujedno je i naj-stariji park prirode u Republici Hrvatskoj. Najveće je rastilište i mrijestilište slatkovod-ne ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. U njemu se svake go-dine gnijezdi oko 140 vrsta ptica, a velika bioraznolikost od 2.000 bioloških vrsta odraz je bogate fl ore i faune parka. S druge pak strane, park prirode Lonjsko polje prostire se na preko 50.000 hektara i kao takav najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Republici Hrvatskoj već i u cijelom podunav-skom porječju. Hrvatske vode imaju izuzet-no dobru suradnju s oba parka prirode. Po-sebno se to odnosi na park prirode Lonjsko polje kada tijekom ljetnog sušnog razdoblja i ukoliko ne prijete poplave, Hrvatske vode imaju mogućnost zatvaranjem ustave Trebež zadržati i malo povisiti razinu vode. Na taj način barem malo se poveća poplavljenost površina u samom polju te olakšava život mnogobrojnim žednim i gladnim biljkama i životinjama.

Uloga i značaj retencija nema granica, pa je stoga potrebno dodatno razvijati i unapređi-vati međunarodnu vodnogospodarsku surad-nju. Primjerice, da su 2014. godine postojale akumulacije ili retencije na desnim pritoka-ma rijeke Save u susjednoj Bosni i Hercego-vini (Una, Vrbas, Bosna) možda bi se izbjegla katastrofalna poplava u županjskoj Posavini. U tom smislu potrebno je više pažnje posve-ćivati i ulagati u međunarodne projekte jer se na kraju uvijek ispostavi da je točna ona izreka: “Svi mi živimo nizvodno”. ■

Prostorni prikaz retencija na području Republike Hrvatske

Preljev Jankomir putem kojega se puni retencija Odransko polje, uz dodatno nekontrolirano punjenje povratnim vodama rijeke Kupe kod Siska. Foto: Arhiva HV

SLIKEArhiva GCOP-a

I 33 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

DRAVA LIFE PROJEKT

Drava Libanovec − dugogodišnje stanište lastavice bregunice

Danas se otvaraju novi izazovi i Hrvatske vode su svjesne promjena te žele sudjelovati u pri-lagođavanju i dograđivanju sustava zaštite od poplava na način da to pogoduje zaštiti pri-rode. S novim izazovima dodajemo prostoru rijeke novu vrijednost. Projekt DRAVA LIFE je samo mali uvod u posao koji nas čeka u bu-dućnosti. Novim tehnologijama i znanstvenim spoznajama se proširuju saznanja i otvaraju se nove mogućnosti. Sve detaljnije prostorne informacije omogućuju da se temeljito prouče mnogi procesi u rijeci i na cijelom slivu.

Nakon studijskih obilaska rijeka Drave, Du-nava i njihovih pritoka u Austriji, Italiji i Slo-veniji, jasno je da se tamo radi isto ono što je poznato u hrvatskoj povijesti i praksi. Kraj lijepih slikovitih iskopanih rukavaca, ušća rje-čica i ribljih staza skrivene su zaštitne kamene vodne građevine koje preusmjeravaju, ogra-ničavaju, razdjeljuju vode od voda, diskretno, ali inženjerski precizno, one su prijatelji i ču-vari vrijednosti u ograničenjima koja su kroz povijest nastala uz rijeku.

Naši prethodnici, znanstvenici, biolo-zi, inženjeri i ljudi dobre volje koji su kroz našu bogatu povijest činili dobro

i unapređivali suživot prirode i čovi-jeka, zadužili su nas da dograđujemo njihova djela kroz ovakve projekte. Kroz diskusije, kompromise, učenje nejasnog, razumijevanje cjeline i pri-je svega zbližavanjem kroz magične riječi raditi zajedno i pozitivni po-maci različitih strana, zaštite prirode i upravljanje vodama, rezultirati će jednostavnom formulom: prilika + izazov = uspjeh.

U proteklom razdoblju realizacije projekta DRAVA LIFE provodile su se aktivnosti uz su-djelovanje u odlukama prihvaćanja određenih aktivnosti svih partnera (WWF, Zeleni Osijek, JU za zaštićene prirodne vrijednosti triju žu-panija i Hrvatske vode- voditelj projekta), diskusija da se odaberu najprihvatljivije vari-jante obnove rukavaca i korita u toku projek-tiranja na predviđenih sedam lokacija rijeke Drave od 98 rkm do 315 rkm. Izradom Idejnih projekata, prethodnog biotičkog i abiotičkog praćenja, izrade studije glavne ocjene pri-hvatljivosti na ekološku mrežu i studije utje-caja zahvata na okoliš, zaokružen je proces

Zdenko Kereša, dipl. ing. građ.

Od početka provođenja projekta za poboljšanje stanja ekosustava i zaštite od poplava na rijeci Dravi u Hrvatskoj, pod nazivom DRAVA LIFE, prošlo je pola predviđenog roka završetka od pet godina s uspješnim povezivanjem zaštite prirode i obrane od poplava.

I 34 I

HRVATSKE VODE I Drava Life projekt

odrađivanja prethodnih istraživanja potrebnih za ishođenje odgovarajućih dozvola prema prirodi i okolišu. U toku je objedinjavanje svih istraživanja i projekata u Studiju utjecaja na okoliš te nastavak provođenja postupka pro-cjene utjecaja na okoliš, za koje predviđamo da će se završiti početkom 2019. godine s uvjetima zaštite prirode za sve lokacije. Po-četak konkretnih radova na terenu koji će dati rezultate i ostvariti ciljeve koje smo zacrtali u prijavi projekta, očekujemo nakon provedenih nabava najranije krajem 2019. godine.

Utjecaj glavnih radova na obranu od poplava

Glavne aktivnosti projekta su: obnova stani-šta na Dravi, kroz obnovu starih i kreiranje novih rukavaca, uklanjanje, prilagodbu i izra-du novih ekološki prihvatljivijih vodnih građe-vina.

Radovi i zahvati opisani u Idejnim projektima provoditi će se u skladu s načelima Europske direktive o staništima, EU direktive o pticama te najboljim praksama u upravljanju rizicima

Situacija obnove korita i rukavca stare Drave kod Varaždina

Otkup zemljišta za inicijalni rukavac rijeke Drave kod Gabajeve Grede

od poplava iz EU Direktive o poplavama. Glav-ni radovi izvoditi će se na način kojim se ne ugrožava sigurnost postojećeg sustava zaštite od poplava, već ga čini otpornijim i prilagođe-nijim klimatskim promjenama.

Uz rijeku Dravu izgrađeni su brojni nasipi za obranu od poplava (većinom šezdesetih i se-damdesetih godina prošlog stoljeća) koji pru-žaju sigurnost i štite od poplava brojna nase-lja s obje strane rijeke.

Radovima na izgradnji dodatnih vo-denih tokova povećat će se sigur-nost obrane od poplava na kritičnim dijelovima rijeke. Kroz nove izazove i zajedničko promišljanje, koji dopri-nose zaštiti prirode, na svim mjesti-ma revitalizacije, nađena su rješenja koja doprinose poboljšanju zaštite od poplava. Boljom komunikacijom kroz projekt uspostavljena je uspješnija veza između zaštite prirode i obrane od poplava kao i pojašnjavanje razli-ka europske i hrvatske prakse.

I 35 I

Kroz obnovu i prenamjenu vodočuvarnice kod Legrada u “Edukativni vodni centar Dra-va” i sporazumom s desetak škola, promi-cat će se hidrotehničko i hidrološko znanje mladih o rijeci i kretanju vode. Ta znanja su temelj saznanja o neživoj prirodi, koju na-stanjuju fl ora i fauna, što će se također pre-zentirati u tom centru.

Obrana od poplava je pozitivna dodana vri-jednost projekta. Hrvatske vode su vrlo kri-tički sudjelovale u odabiru lokacija za vrije-me dvogodišnje pripreme projekta i odabra-ne su lokacije na kojima svaka ima pozitivan efekt u smislu zaštitu od štetnog djelovanja vode. Radovi revitalizacije, koji će se izvo-diti na tim lokacijama, iskopi su na proši-renju korita rijeke i postojećih rukavaca te inicijalnih kanala, čime će se formirati novi rukavci s više vode koja će pokretati eroziju na mjestima gdje neće praviti štetu vrijed-noj infrastrukturi.

Razvijanje međusektorske suradnje

Kroz sastanke partnera u projektu s izrađi-vačima pojedinih aktivnosti i prezentacija konačnih verzija radi usvajanja Upravnog vijeća projektnog tima te komunikacijom s upravnim tijelima odgovornim za zaštitu

prirode, sve više se razvija međusektorska suradnja između projektanata građevinara, biologa, hidrotehničara, arhitekata, a uklju-čene su i nevladine udruge, ribiči, lokalne uprave, općine, gradovi, županije. Siner-gija se očituje u tehničkim rješenjima koja su usklađena s potrebama zaštite prirode i obrane od poplava.

Hrvatske vode provode aktivnosti koje se odnose na idejne projekte, studije glavne ocjene i studiju utjecaja na okoliš, a obrađu-ju zahvate na obnovi korita i rukavaca na lo-kacijama Otok Virje (312 – 314,3 rkm) i Sta-ra Drava Varaždin (289,3 – 292 rkm) u Va-raždinskoj županiji; Donja Dubrava – Legrad (240 – 241,45 rkm), Most Botovo (226,6 – 227,9 rkm) i Novačka (214 – 217 rkm) u Koprivničko - križevačkoj županiji; Miholjač-ki Martinci (104 – 106 rkm) u Virovitičko-podravskoj županiji i Podravska Moslavina (96 – 98 rkm) u Osječko-baranjskoj županiji. Jačanje suradnje očituje se kroz procedure koje je propisalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, ali i kroz aktivnosti WWF-a, or-ganiziranjem nekoliko radionica u Koprivnici i Kopačkom ritu na temu: Strategija uprav-ljanja Natura 2000 na Dravi, Akcijski plan za riječne ptice i Vodič za posjetioce Drave,

Drava kod Novačke - visoki vodni val Crvena vratiželja, Drava-Legrad, 2015.

Obični plavac, Drava-Legrad, 2014.

Kebrač, Drava-Legrad, 2007.Gnijezda lastavica bregunica na Dravi kod Varaždina, 2015.

I 36 I

HRVATSKE VODE I Drava Life projekt

na kojima su sudjelovali stručnjaci iz zaštite prirode i aktivisti različitih udruga i partneri.

Podizanje svijesti o području Natura 2000

Lokalno stanovništvo važan je ključ odnosa ljudi prema rijeci. Povećanjem svijesti o zna-čaju prirodnih vrijednosti i opasnosti od rijeke, njezine povezanosti s ljudima koji stalno žive uz nju, utjecati će i na povećanje svijesti onih koji ovamo dolaze povremeno. U tom dijelu projekta, partneri su proveli aktivnosti pre-ma lokalnom stanovništvu, mladima i svima zainteresiranima. Partner WWF radi na izradi komunikacijskih i obrazovnih materijala kako bi doprijeli do ljudi i upoznali ih sa značenjem rijeke Drave i ovog projekta. Tako su organi-zirane konferencije za novinare, edukacijske radionice za djecu, izrađen je letak projekta i letak rijetkih vrsta riječnih ptica, web i face-book stranica projekta, postavljeni su infor-mativni panoi duž rijeke Drave koji govore o prirodnim vrijednostima rijeke Drave, izrađe-na je mapa staništa biljaka i životinja na Dravi u Hrvatskoj, studija isplativosti obnove riječ-ne obale na Libanovcu. Zasađene su i biljke

koje su nestale na Dravi u Hrvatskoj. Zeleni Osijek organizirao je obilježavanje 25 godiš-njice LIFE projekata u Europi. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko–podravske županije proširila je „Dravsku priču“ u edu-kacijski centar u Noskovačkoj Dubravi. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko–križe-vačke županije završila je aktivnost uređenja „edukacijskog kutka“, poučne staze na Dravi kod Legrada, dok Javna ustanova za uprav-ljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije priprema do-kumentaciju za Nature info točke i odmorišta biciklističke rute na mjestima uz Dravu. Kroz nabrojene aktivnosti očekujemo povećanje rekreacijske vrijednosti rijeke za lokalno sta-novništvo i za posjetitelje, ali i bolje informi-ranje o rijeci te podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirode kroz područja Natura 2000 uz rijeku Dravu na površini od 678 km².

Poboljšanje ekološkog stanja rijeke

Provedbom tehničkih mjera obnove rijeke, odnosno njenih rukavaca ili paralelnih toko-

Močvarna kruščika, Drava Legrad, 2015.

Budući edukacijski vodeni centar, Drava-Legrad, 2013.

Ušće Mure za vrijeme velike vode, 2014. Vučji pauk, stara Drava Varaždin, 2007.

I 37 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

va, stvarajući uvjete za povećanje dinamič-nih riječnih staništa za neke rijetke biljne i životinjske vrste očekujemo direktno pobolj-šanje ekološkog stanja rijeke i indirektno poboljšanje kroz podizanje svijesti o Natu-ri 2000, uspostavom prekogranične surad-nje, smanjenjem ljudskog ometanja riječnih ptica i jačanje međusektorskog upravljanja rijekom. Uz spomenuti kombinirani pristup upravljanju rijekom, cilj je i stvoriti primjer dobre prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji.

Dosadašnje konkretno poboljšanje očituje se u početnoj uspješnosti reintrodukcije bi-ljaka: malog rogoza i kebrača na području Drave kod ušća rijeke Mure. Za utvrđivanje promjena ekološkog i drugih stanja rijeke ispunjeni su svi početni uvjeti, kao Lidar (Li-ght Detection and Ranging) geodetski sni-mak, idejni projekti te biološki i abiotički monitoring prije radova. Laserski lidar sni-mak izrađen je na 100 km² rijeke Drave i dostavljen Hrvatskim vodama prve godine provođenja (2016.), zajedno s odgovaraju-ćim softverskim alatom.

Jednogodišnje početno biološko praćenje biljnih i životinjskih vrsta, na 6% dužine ri-jeke Drave u Hrvatskoj, pokazuje veliku bio-raznolikost. Provedeno je opsežno istraživa-nje biljnih i životinjskih vrsta za svih sedam lokacija prije obnove korita i rukavaca i pre-zentirano u pet knjiga.

Kroz pripremu projekta i provođenje svih istraživanja, koje traje već pet godina, Dra-vom je protekla velika količina vode, koja je promijenila morfološku sliku rijeke Drave, a posebno na prostorima starih korita Drave uz hidroelektrane. Uočene su nove površine slabo zastupljenih staništa. Taj utjecaj mo-žemo samo procjenjivati, jer stručno praće-nje brojnih biljnih i životinjskih vrsta kroz jednu godinu nije dovoljno.

Poboljšanje ekološkog stanja najviše se očekuje kroz obnovu starih i kre-iranje novih rukavaca, uklanjanje, prilagodbu i izradu novih ekološ-ki prihvatljivijih vodnih građevina, stvaranje dodatnih vodnih tokova i povećanje dinamičkih hidro-mor-foloških procesa, koji će potaknuti stvaranje novih riječnih staništa za ugrožene i druge vrste fl ore i faune na rijeci Dravi.

Smanjenje uznemiravanja faune ljudskim aktivnostima

Organiziranjem masovnih okupljanja poput “big Jumpa”, masovnim plovidbama malim

plovilima i drugim masovnim manifestaci-ja, s jedne strane se jača svijest i pripad-nost rijeci, dok s druge strane nesvjesno ili svjesno uznemiravaju osjetljive vrste faune u vrijeme gnježđenja i podizanja mladih. U tu svrhu provode se daljnje aktivnosti poput edukacije mladih, organizirano vođenje turi-sta po Dravi, informiranje lokalnog stanov-ništva i drugo.

Financijski napredak projekta

Projekt Drava Life fi nancijski je podržan sredstvima EU iz fi nancijskog mehaniz-ma LIFE Nature and Biodiversity za 2014. godinu u iznosu od 60% (2.755.739 eura) ukupne procijenjene vrijednosti projekta (4.592.898 eura). Nakon dvije i pol godine provođenja potrošen je prvi dio predfi nan-ciranja u iznosu preko 830.000 eura, a što je 18% od ukupno predviđenih troškova u projektu. Hrvatske vode su kroz nabave pot-pisale 13 ugovora za tehničku dokumenta-ciju od koje su izrađivači realizirali 298.000 eura. Kroz 54 ugovora o kupnji privatnog zemljišta na dvije lokacije (Otok virje i No-vačka) s ukupno 84 zemljišne čestice po-vršine 26,2 ha (64,2% ukupne površine za otkup) utrošeno je do sada 209.000 eura. U jesen 2018. slijedi priprema i predaja prema EU velikog Izvješća provedenih aktivnosti i troškova svih partnera te napredovanja nji-hovih aktivnosti, kao i zahtjev za drugi dio predfi nanciranja.

Očekujemo da će ovim projektom biti uspo-stavljena uspješnija veza između obrane od poplava i zaštite prirode, od one u bliskoj prošlosti. U ove dvije godine implementacije projekta svi partneri su se trudili da tako i bude. ■

SLIKEZdenko Kereša, dipl. ing. građ.

I 38 I

HRVATSKE VODE I Projekt FORRET

Ružica Drmić, dipl. ing. građ.,

voditeljica projektaMeđunarodni projekt “Razvoj projekta pre-kogranične šumske retencije za integrirano upravljanje rizicima od poplava, okolišem i šumama” (FORRET) je zajednički projekt hrvatskih i srpskih institucija nadležnih za upravljanje rizicima od poplava, gospodarenje šumama i zaštitu okoliša i prirode. Projekt se fi nancira iz Programa prekogranične suradnje INTERREG IPA Hrvatska – Srbija 2014. – 2020. (Program) i vrijednosti je 1.626.842,24 eura, a u razdoblju od 2,5 godine (1. 09. 2017. ‒ 29. 02. 2020.), provode ga četiri pro-jektna partnera, Hrvatske vode (HV) kao vodeći partner, Javno vodoprivredno predu-zeće “Vode Vojvodine” (VV), Javno preduzeće “Vojvodinašume” (VŠ) i WWF Adria – među-narodna Udruga za zaštitu prirode i očuvanje biološke raznolikosti (WWF Adria).

Dugogodišnje uspješno upravljanje rizicima od poplava na programskom području na obje strane prekograničnog sliva rijeke Save, s izgrađenim nasipima duž riječnih korita, u posljednjem desetljeću ugrozile su klimatske promjene i novi hidrološki trendovi, koji su doprinijeli povećanim rizicima od poplava. Na programskom području, osobito značajne potencijalne rizike od poplava predstavljaju mogući proboji nasipa na rijeci Savi. Stoga je i fokus Projekta na pronalaženju optimalnih tehničkih rješenja u cilju smanjenja rizika od poplava na prekograničnoj dionici Save, na kojoj su se već dogodila dva proboja nasi-pa te u svibnju 2014. godine prouzročila ka-tastrofalnu poplavu u zemljama sliva donje Save, na području Hrvatske (istočne Slavoni-je -Županjske Posavine), Bosne i Hercegovi-nu i Srbije, s ogromnim štetama od preko 3 milijarde eura, uz čak 79 ljudskih života.

Ključne institucije vodnoga gospodarstva, prekograničnog područja između Republike Hrvatske i Republike Srbije, potaknute ljud-skim žrtvama i ogromnim štetama uzrokova-nim ovom katastrofalnom poplavom, provele su analizu poplavnog događaja i utvrdile da će se modernizacijom savskih obrambenih nasipa smanjiti rizici od poplava, ali da se ri-zik može značajno smanjiti i rasterećenjem savskih velikih voda, njihovim upuštanjem u prirodna prekogranična poplavna područja Spačvansko-Morovićkih šuma, jedinstvene i bogate biološke raznolikosti koja se prostiru u slivu Save pogođenom tom katastrofalnom poplavom. U dobro očuvanim hrastovim šu-mama i močvarama ovog područja su stani-šta mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Cje-lovito sagledavanje potreba svih dionika u prostoru kroz unaprjeđenje vodnog režima

Fokus Projekta je pronalaženje optimalnih tehničkih rješenja u cilju smanjenja rizika od poplava na prekograničnoj dionici Save, na kojoj su se već dogodila dva proboja nasipa te u svibnju 2014. godine prouzročila katastrofalnu poplavu.

Programsko područje projekta FORRET

PROJEKT FORRET

Rasterećenje savskih velikih voda postići će se upuštanjem u Spačvansko – Morovićke šume

U dobro očuvanim hrastovim šumama i močvarama projektnog područja su staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta

I 39 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

područja uz optimalno upravljanje šumskim resursima, doprinijet će i poboljšanju prirod-nih ekosustava područja. Istovremeno može pružiti i dati značajan doprinos razvoju, kako lokalnog tako i nacionalnog gospodarstva.

Donošenje EU Programa INTERREG – IPA Prekogranične suradnje Hrvatska ‒ Srbija za razdoblje 2014. ‒ 2020. uz osiguranje sufi nanciranja (kroz prioritetnu os 2 (PA2) – “Zaštita okoliša i biološke raznolikosti, una-prjeđivanje prevencije rizika i promicanje održive energije i energetske učinkovitosti” čiji je glavni cilj ojačati upravljanje i očuva-nje okoliša, prirode i biološke raznolikosti, zaštititi ugrožene vrste i staništa, razviti i provesti zajedničke upravljačke inicijative usmjerene na unaprjeđivanje mjera zaštite i ublažavanja rizika od prirodnih katastrofa s naglaskom na glavne postojeće i očekivane

rizike povezane s poplavama, sušama, mi-nama i toksičnim onečišćenjem, osobito pre-kograničnim onečišćenjem te provesti mjere usmjerene na uspostavu i/ili unaprjeđivanje zelene infrastrukture i usluga ekosustava, pružilo je jedinstvenu priliku za provedbu zajedničkog projekta kroz prekograničnu su-radnju nadležnih institucija vodnoga gospo-darstva, uključujući i ključne dionike projek-tnog područja.

Razradom ideje i začetkom aktivnosti na pri-premi projektne prijave stvoreno je partner-stvo u projektu. Nadležne institucije za uprav-ljanje vodama i rizicima od poplava (Hv-RH, VV-RS), VŠ ‒ nadležno za upravljanje šumama u Srbiji i WWF Adria međunarodna udruga za zaštitu prirode i očuvanje biološke raznolikosti, poslovnica iz Zagreba radi jednake zastuplje-nosti partnera iz obje države, zajednički su pri-

I 40 I

HRVATSKE VODE I Projekt FORRET

premile projekt i međusobno dogovorile da HV budu Vodeći partner.

Tijekom provedbe projekta i ostali dionici pred-metnog područja, kao što su Hrvatske šume, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Pokra-jinski zavod za zaštitu prirode Vojvodine, koji nisu mogli biti uključeni u Projekt kao direktni projektni partneri (ograničen broj projektnih partnera), bit će konzultirani kroz radna tijela Projekta u cilju dobivanja optimalnih rješenja upravljanja prostorom.

Glavni ciljevi projekta FORRET:

■ Unaprjeđenje prekograničnog monitoringa rizika od poplava

■ Poboljšano cjelovito upravljanje prekogra-ničnim prostorom Spačvansko Morovičkih šuma radi smanjenja rizika od poplava, gos-podarenja šumama, zaštite okoliša i očuva-nja biološke raznolikosti područja.

Kroz provedbu planiranih aktivnosti (prikuplja-nja podataka u sva tri sektora / upravljanja rizicima od poplava, gospodarenja šumama i zaštiti okoliša i očuvanju bioraznolikosti, us-postave zajedničkog monitoringa, izrada stu-dijske dokumentacije kojom će identifi cirati raspoložive mjere upravljanja rizicima od po-plava, čiji odabir će potvrditi i planirana studi-

Predloženo projektno rješenje znat-nog smanjenja rizika od plavljenja je rasterećivanje dijela poplavnog vala Save u prekograničnu prirodnu šum-sku retenciju Spačva – Morović, koja obuhvaća oko 38.000 ha prekogranič-nog šumskog prostora (Hrvatska na području Spačvanskih šuma, a Srbi-ja na području Morovićkih šuma), uz istovremeno poboljšanje ekološkog stanja tog područja.

ja izvodljivosti i studije utjecaja na okoliš koje će se izraditi kao zasebne za hrvatsko i srpsko područje, s prijedlogom opcija koje imaju naj-manje negativnog utjecaja na okoliš i očuvanje bioraznolikosti predmetnog područja) ostvarit će se preduvjeti za provedbu zahvata kroz neki budući projekt iz drugih izvora fi nanciranja.

Složenost projekta, prekogranični karakter, kao i međusektorski i multidisciplinarni pristup u provedbi projekta FORRET artikuliran je us-postavom i provedbom upravljanja projektom kroz tri razine – projektnom, strateškom i ope-rativnom razinom provedbe.

Početak provedbe projekta obilježen je KICK off konferencijom, održanom 17.05.2018. u Hrvatskim vodama u Zagrebu, nakon koje je održana i prva, konstituirajuća sjednica Uprav-ljačkog odbora za provedbu “Projekta FORRET”. U tijeku je provedba postupaka javne nabave za usluge predviđene radnim paketima projek-ta, koje se očekuju provesti u planiranim ro-kovima.

Postojeća prekogranična suradnja, iskustva partnerskih institucija u provedbi brojnih me-đunarodnih projekata u sva tri sektora, zalog su za uspješnu zajedničku provedbu projekta FORRET, kao i budućih infrastrukturnih proje-kata. ■

Uspješna provedba mjera smanjenja rizika od poplava na međunarodnom slivu poput prekograničnog sliva Save, može se ostvariti samo prekograničnom suradnjom uz me-đusektorski, multidisciplinarni i koordinirani pristup, što predstavlja i ključne pretpostavke za provedbu projekta FORRET. Glavni izazov za partnerstvo je provedba projek-ta unaprjeđenjem prekogranične suradnje uz uključivanje brojnih dionika i ciljanih grupa s lokalne, nacionalne i me-đunarodne razine.

SLIKEDarko Posarić

Arhiva projekta Forret

I 41 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

FORESTFLOW

Robert Oreški dipl. ing. geod.

Renata Vidosavljević dipl. ing.

građ.

Članovi projektnog tima

U kolovozu 2018. godine završila je provedba EU projekta ForestFlow s ciljem bržeg oporavka pograničnih područja stradalih u katastrofalnim poplavama 2014. godine u Vukovarsko–srijemskoj županiji u Hrvatskoj, te Sremskom okrugu u Srbiji.

EU projekt “Flood protection infrastructure restoration and development of cross-bor-der system for protection people and natural assets from fl oods (ForestFlow)” je realiziran kroz IPA program prekogranične suradnje Hr-vatska – Srbija 2007-2013, u razdoblju od dvije godine. Nositelj projekta bile su Hrvatske šume d.o.o., a partneri Hrvatske vode i Insti-tut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), s hrvatske strane te JP Vojvodinašume, JP Vode Vojvodine i Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, sa srpske strane. Vrijednost projekta bila je 1,4 milijuna eura, s tim da se 85 % vrijednosti fi nanciralo sredstvima EU. Ovo je prvi projekt spomenutih projektnih partnera kojemu je cilj bio nalaženje rješenja za brži oporavak pograničnih područja strada-lih u katastrofalnim poplavama 2014. godine u Vukovarsko–srijemskoj županiji u Hrvatskoj te Sremskom okrugu u Srbiji. Naglasak je pritom stavljen na obnavljanje poplavljenog područja šumskog bazena Spačva-Bosut, us-postavu prekograničnog sustava prevencije i zaštite od poplava te izradu akcijskog plana za buduću prekograničnu suradnju u zaštiti prirode, okoliša i ljudi od poplava.

Projekt je uspješno realiziran kroz niz zadanih aktivnosti, odnosno specifi čne ciljeve koji su se odnosili na obnovu odvodnih kanala i pri-stupnih cesta u svrhu zaštite od poplava, po-stavljanje kilometarskih oznaka na savskom nasipu u svrhu bolje koordinacije sudionika u obrani od poplava, obnavljanje populacije

jelenske divljači uz izgradnju promatračnica i prihvatilišta za reintroduciranu divljač. Osim navedenih aktivnosti izrađeni su akcijski pla-novi te uspostavljeni prekogranični interven-tni timovi s ciljem jačanja suradnje u slučaju poplavnih događaja. Značajan segment pro-jekta bilo je podizanje razine svijesti lokalnog stanovništva o poplavama, odnosno zaštiti ljudi i prirodnih dobara od poplava, s poseb-nim naglaskom na edukaciju djece i mladih.

Hrvatske šume i JP Vojvodinašume obnovile su jelensku divljač spačvansko-studvanskih šuma s ukupno 76 jedinki koje su označene telemetrijskim ogrlicama kako bi se omogućilo praćenje migracija u svrhu daljnjih znanstve-no-istraživačkih studija. Za reintroduciranu divljač na oba pogranična područja izgrađena su prihvatilišta s potrebnim hranilištima i poji-lištima sa solarnim pumpama.

Hrvatske šume obnovile su šumsku cestu Đu-rići ‒ savski nasip u dužini od 2 km koja ujed-no služi i djelatnicima Hrvatskih voda kao pri-stupna cesta za vrijeme preventivne i aktivne obrane od poplava, dok su Vojvodinašume ob-novile šumsku cestu dužine 4 km u općini Šid.

Hrvatske vode su kroz projekt obnovile 7,5 km osnovne kanalske mreže te 10 km detaljne kanalske mreže na području Općine Vrbanja. JP Vode Vojvodine su obnovile 16 km detaljne kanalske mreže na području hidromelioracij-skog sustava Lipac. Uređenjem kanalske mre-že pospješila se evakuacija velikih voda do

I 42 I

HRVATSKE VODE I ForestFlow

Postavljena automatska vodomjerna stanica Morovići (RS)

Postavljena automatska vodomjerna stanica nizvodno od regrade Lipovac (RH)

Kanal Žestilovac nakon radova

Prihvatilište za jelene i pojilište sa solarnom pumpom Puštanje jelenske divljači

Pristupna šumska cesta Đurići − savski nasipKilometarske oznake na savskom nasipu (RH)

Promatračnica − bosutske šume

I 43 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Projekt ForestFlow pokazao se vrlo uspješnim. Postignuti su svi zadani ciljevi: sanirane su ključne pristupne šumske ceste, uređeni odvodni kanali prema šuma-ma, postavljene kilometarske oznake na savskom nasipu, postavljene automat-ske vodomjerne stanice, obnovljena populacija divljači stradale u poplavi, educi-rano lokalno stanovništvo, uspostavljeni interventni timovi te stvorena suradnja dviju država i stručnih timova.

Spačvanskog bazena i ujedno povećala razina zaštite od plavljenja okolnog područja.

Hrvatske vode postavile su i kilometarske oznake na savskom nasipu na branjenom po-dručju 1, područje malog sliva Biđ-Bosut od 0 ‒ 68 km, a JP Vode Vojvodine nizvodno od granice s RH u dužini od 81 km. Time je olak-šano snalaženje sudionika u obrani od popla-va kao i lociranje eventualnih kritičnih točaka.

Područje spačvansko-studvanskih šuma pri-pada slivnom području rijeke Bosut koja protječe kroz obje države, stoga je u svrhu kvalitetnijeg prognoziranja i pravovremenog interveniranja odlučeno postaviti dvije auto-matske vodomjerne stanice na rijeci Bosut. Hrvatske vode postavile su automatsku vodo-mjernu stanicu nizvodno od pregrade Lipovac, a JP Vode Vojvodine automatsku vodomjernu stanicu u naselju Morović, nakon utoka rijeke Studve u Bosut. Kako do tada nisu bili poznati podaci o vodostajima rijeke Bosut nizvodno od naselja Nijemci (osim kontrolnih vodomjernih letvi) novopostavljene automatske vodomjer-ne stanice svakako će unaprijediti kontrolu i koordiniranje aktivnosti u slučaju pojave ve-likih voda.

Poseban naglasak u ovom projektu stavljen je na podizanje razine svijesti pograničnog sta-novništva o opasnosti i zaštiti od poplava. U tu svrhu JP Vode Vojvodine i Hrvatske vode odr-žale su na obali rijeke Bosut u naselju Morović pokaznu vježbu zaštite stambenih objekata od poplava izgradnjom zečjeg nasipa. Svi projek-tni partneri, svatko na svom području, održali su i info dane tijekom kojih je o opasnostima od poplava i zaštiti od poplava educirano 260

učenika osnovnih škola u Gunji, Račinovcima (RH), Višnjićevu, Jameni i Moroviću (RS). Za učenike srednjih škola Poljoprivredno-šumar-ske škole iz Vinkovaca i Prehrambeno-šumar-ske i hemijske škole iz Sremske Mitrovice organiziran je prekogranični posjet šumsko-gospodarskim jedinicama predmetnog pod-ručja. Učenici iz Srbije posjetili su šumariju Vrbanja, Šumarski muzej u Bošnjacima i šum-ski rezervat “Lože” u šumariji Otok (RH), dok su učenici iz Hrvatske posjetili gospodarsku jedinicu Bosutske šume, sustave hladnjača za šumski reproduktivni materijal i crpnu stani-cu “Bosut” na ušću rijeke Bosut u Savu (RS). Iako je riječ o istom šumskom kompleksu, jer šuma i divljač ne poznaju granice, načini gos-podarenja šumama u Hrvatskoj i Srbiji među-sobno se razlikuju. Ovi prekogranični susre-ti, osim što su učenicima pokazali određena praktična znanja, bili su vrlo korisni za raz-mjenu iskustava između djelatnika Hrvatskih šuma i JP Vojvodinašuma.

Međutim, stvaranjem svega navedenog oku vidljivog, stvorena je jedna važna komponen-ta. Ostvarena je suradnja na razini dvije ze-mlje i suradnja među ljudima istih struka koji neposredno brinu o šumama, divljači, slivnim područjem te sustavom obrane od poplava. Kroz realizaciju ForestFlow-a uvidjeli smo da razmjenom znanja i iskustava u okviru naših djelovanja možemo dati svoj doprinos una-prjeđenju upravljanja vodnim i šumskim su-stavom. Nadamo se da će sličnih projekata biti još, a da je ForestFlow samo početak su-radnje. Detaljnije o projektu možete pogledati na službenoj stranici www.forestfl ow.eu ■

Info dani u osnovnim školama (RH) Edukacija učenika srednje šumarske škole

SLIKERobert Oreški dipl. ing. geod.

Renata Vidosavljević dipl. ing.

građ.

I 44 I

HRVATSKE VODE I Sudjelovanje Hrvatskih voda u EU projektima

SUDJELOVANJE HRVATSKIH VODA U EU PROJEKTIMA

Sve izraženiji problemi vezani uz obilnu oborinu i povećane rizike pojave poplava te ostala pitanja vezana uz upravljanje voda-ma rezultirali su i uključivanjem Hrvatskih voda u EU projekte i suradnju s drugim drža-vama. Razmjena znanja, iskustva i unapri-jeđenja sustava praćenja, obavještavanja i razvijanja novih modela te jačanja suradnje i razvijanje novih ideja, samo je dio dobro-biti uključivanja u međunarodne projekte sufi nancirane sredstvima EU. Hrvatske vode sudjeluju kao partner u EU projektima Da-

nubeSediment, Rainman i FramWat. Osnov-ne informacije o svakom projektu dane su u nastavku.

DanubeSediment

U siječnju 2017. godine pokrenut je među-narodni projekt DanubeSediment čiji je cilj poboljšanje upravljanja pronosom nanosa na rijeci Dunav i njezinim pritokama. Hrvatske vode su partner u projektu i uključene su u aktivnosti u svim radnim paketima.

Alan Cibilić, dipl. ing. građ.

Tablica 1.

Naziv projekta

“Upravljanje dunavskim nanosom ∑ obnova bilance nanosa u Dunavu, Danube Sediment” / “Management ∑

Restoration of the Sediment Balance in the Danube River, DanubeSediment”; Interreg Danube Transnational

Programme

Budžet projekta: 3.558.582 €

Trajanje projekta: 30 mjeseci

Partneri na projektu:14 projektnih partnera iz Njemačke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bugarske i

Rumunjske

Više informacija o projektu www.interreg-danube.eu/danubesediment

I 45 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

U rijekama na slivu rijeke Dunav sve su veće promjene u količinama pronosa nanosa, što dovodi do povećanja rizika od poplava, kao i do smanjenja mogućnosti za plovidbu. Ta-kođer, postoji i utjecaj na stanje podzemnih voda, na njihovo korištenje za vodoopskrbu i druge namjene, na bioraznolikost, te na kori-štenje hidroenergetskog potencijala. Stoga je upravljanje nanosom i pronosom nanosa važ-no pitanje, koje treba rješavati na nacionalnoj i međunarodnoj razini, budući da nanos ne po-znaje niti administrativne niti političke granice. Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) prepoznala je nedostatak upravljanja nanosom u Planovima upravljanja slivom rije-ke Dunav iz 2009. i 2015. godine, pa je zato glavni cilj ovoga projekta poboljšanje uprav-ljanja vodama i nanosom na slivu. Očekivani rezultati projekta su:

1. Priručnik dobre prakse koji se odnosi na me-tode praćenja nanosa,

2. Bilanca nanosa na slivu rijeke Dunav,

3. Vodič za upravljanje nanosom na slivu rijeke Dunav s prijedlogom mjera,

4. Priručnik o nanosu za dionike s uputama kako provoditi predložene mjere,

5. Međunarodna radionica za dionike, na kojoj će se educirati stotinjak stručnjaka iz svih država na slivu Dunava, čime će se formirati ciljana skupina korisnika rezultata projekta te će se s njima uspostaviti učinkovita inte-rakcija.

Rainman

Projekt će rezultirati novim alatima i metoda-ma za procjenu, kartiranje i smanjenje rizika od jake oborine, alatima za brzo predviđanje i alarmiranje u slučaju takvih događaja te pri-jedlogom mjera za smanjenje šteta koje nasta-ju kao posljedica jake oborine kao i unaprjeđe-njem mehanizama za interventno djelovanje.

Kod oborinskih događaji jakog intenziteta, lo-kalno količina oborine može znatno premašiti prosječnu vrijednost za neko područje. Teško ih je precizno prognozirati jer se, za razliku od poplava generiranih na većim vodotocima, do-gađaju u vrlo kratkom vremenu, a općenito je promjenjivost oborine na prostornoj i vremen-skoj skali izrazito velika. Dodatno, ne postoje niti karte procjene rizika od jake oborine kakve postoje za rizik od fl uvijalnih poplava.

Glavni zajednički rezultati projekta su:

1. prenosiv komplet alata s novim alatima i metodama za procjenu, izradu karata i sma-njivanje rizika od obilnih oborina,

2. inovativni alati za prognoziranje i uzbunjiva-nje u kratkom roku,

3. mjere na smanjivanju šteta po zdravlje i okoliš i unaprjeđivanje reagiranja u kriznim situacijama.

Projekt razmatra pluvijalne poplave, koje su posljedica ekstremnih oborina u kratkom pe-riodu i koje se mogu dogoditi bilo gdje. Svi partneri su odabrali ukupno 7 pilot područja, u Hrvatskoj su to područje grada Zagreba te dvije lokacije u Istri na kojima će se primijeniti i testirati zajedničke mjere.

Tablica 2.

Naziv projekta“Cjelovito upravljanje rizicima od obilnih oborina, Rainman” / “Integrated heavy rain risk management, Rainman”;

Interreg Central Europe Programme

Budžet projekta: 3.045.287 €

Trajanje projekta: 36 mjeseci

Partneri na projektu: 10 projektnih partnera iz Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Mađarske i Hrvatske

Više informacija o projektu www.interreg-central.eu/Content.Node/RAINMAN.html

U srpnju 2017. godine pokrenut je među-narodni projekt Rainman. Hrvatske vode su partner u projektu i uključene su u aktivno-sti u svim radnim paketima.

Glavni cilj projekta Rainman je poboljša-ti kapacitete za cjelovito upravljanje kako bi se smanjili rizici od pojava obilnih količi-na oborine te smanjili gubici u prirodnom i izgrađenom okolišu (uključujući gospodar-stvo, ljudske živote, resurse okoliša i kul-turnu baštinu). Svrha projekta je uspostavi-ti transnacionalne cjelovite alate za uprav-ljanje rizicima od obilne oborine i ojačati upravljačke kapacitete regionalnih i lokalnih javnih tijela.

Rizik od oborine jakog intenziteta se iz godine u godinu povećava, a broj stanovnika pogođe-nih tim događajima u konstantnom je porastu. Drastične štete događaju se gotovo u cijeloj Europi najčešće zbog nedovoljnih saznanja o opasnostima i rizicima od jake oborine, te ne-dostatka adekvatnih mjera kojima bi se one ublažile, a čest je slučaj i da su mjere neučin-kovite zbog nedostatka iskustva ili smjernica za njihovo provođenje.

FramWat

U srpnju 2017. godine pokrenut je međuna-rodni projekt FramWat. Hrvatske vode su par-

I 46 I

HRVATSKE VODE I Sudjelovanje Hrvatskih voda u EU projektima

tner u projektu i uključene su u aktivnosti u svim radnim paketima.

Glavni cilj projekta FramWat je jačanje regi-onalnog zajedničkog okvira za poplave, suše i ublažavanje onečišćenja jačanjem kapaciteta krajolika da djeluje kao tampon zona pomoću pristupa prirodnih mjera za zadržavanje voda manjeg opsega na sustavan način.

Partneri će razviti metode koje prenose po-stojeće znanje o značajkama prirodnih mjera za zadržavanje vode manjeg opsega u praksu upravljanja vodnim područjem. To će rezulti-rati poboljšanjem vodne bilance, smanjenjem pronosa nanosa, povećanjem ponovnog kru-ženja hranjivih tvari. Osim toga FramWat će donositeljima odluka dati odgovarajuće alate za uključivanje prirodnih mjera za zadržavanje vode manjeg opsega u sljedeći ciklus planova upravljanja vodnim područjem. Sliv rijeke Bed-nje odabran je kao pilot područje u Hrvatskoj i na tom slivu će se provesti aktivnosti predviđe-ne projektom. Različite vrste mjera navedenih pod imenom prirodne mjere za zadržavanje voda manjeg opsega mogu imati značajne po-

zitivne učinke na rješavanje problema zaštite okoliša kao što su hidrološki ekstremi, prije-nos hranjivih tvari i smanjena bioraznolikost. FramWat će se fokusirati na identifi ciranju no-vih, inovativnih rješenja na sustavan način, a budući da upravljanje rijekama nije ograničeno na nacionalne granice, potreban je kolektivan odgovor kao i transnacionalni integrirani pri-stup.

Konačni korak će biti izrada Vodiča koji će donositeljima politika omogućiti razne opci-je politika kao i analize troškova za provedbu prirodnih mjera za zadržavanje vode manjeg opsega. FramWat će podržati dijalog „odozdo prema gore“ sa svim dionicima i istražiti mo-gućnosti pozitivne primjene rješenja kojima se ublažavaju negativni učinci poplava i suša radi sprječavanja onečišćenja voda i radi očuvanja prirodne baštine u Središnjoj Europi. Razvojem sustavnog pristupa kroz transnacionalnu su-radnju ojačat će se proces planiranja prirodnih mjera za zadržavanje vode manjeg opsega i poslužiti kao instrument za ispunjavanje oba-veza prema Okvirnoj direktivi o vodama. ■

SLIKE

Josip Janečić

Tablica 3.

Naziv projekta

“Okvir za unapređivanje vodne bilance i smanjivanja unosa hranjivih tvari primjenom prirodnih mjera zadržavanja

vode, FramWat” / “FrameWork for improving water balance and nutrient mitigation by applying small water

retention measures, FramWat”; Interreg Central Europe Programme

Budžet projekta: 1.611.622 €

Trajanje projekta: 36 mjeseci

Partneri na projektu: 9 projektnih partnera iz Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Mađarske i Hrvatske.

Više informacija o projektu www.interreg-central.eu/Content.Node/FramWat.html

I 47 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

PRIPREMA EU PROJEKATA

Foto: Marija Vizner

Pristupanjem Europskoj uniji, u zakonodavstvo Republike Hrvatske unesene su odredbe o stvaranju cjelovitih sustava odvodnje zajedno s pročišćavanjem otpadnih voda na aglomera-cijama većim od 2.000 ES. Kako bi se ispuni-le navedene odredbe u rokovima iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatske vode su inicirale opsežnu pri-premu projekata izgradnje komunalnih vodnih građevina.

Hrvatske vode, putem nadležnih javnih isporu-čitelja vodnih usluga (u daljnjem tekstu JIVU), već duži niz godina ulažu značajna fi nancijska sredstva u obnovu i izgradnju vodno komunal-ne infrastrukture.

Prema uvjetima za sufi nanciranje iz europskih fondova, izgradnja vodno komunalne infra-strukture, kojom država članica usklađuje svo-je stanje s odredbama direktive, je prihvatljiva za EU sufi nanciranje.1

JIVU po Višegodišnjem programu gradnje ko-munalnih vodnih građevina odgovaraju za pri-premu, nominaciju i realizaciju projekata u za-danim rokovima. U svrhu potpore JIVU, Hrvat-ske vode s predstavnicima JLS i JIVU osnivaju

1 Članak Hrvatska vodoprivreda; broj 220.; godina 2017.; Podrška vodno-komunalnim EU projekti-ma; M. Matković

projektni tim, koji je odgovoran za pripremu EU projekta u granicama osiguranih sredsta-va za sufi nanciranje izrade studijsko-projektne dokumentacije te dokumentacije o nabavi.

U 2014. godini formiran je pri direkciji Hrvat-skih voda Sektor za podršku pripremi i proved-bi EU projekata (dalje Sektor), kao stožerna ustrojstvena jedinica unutar Hrvatskih voda za pomoć korisnicima u pripremi EU projeka-ta u svrhu usklađivanja s vodno-komunalnim direktivama. Istovremeno su unutar svakog pojedinog VGO-a formirane službe za podršku pripremi i provedbi EU projekata.2

Aktivnosti Sektora u pripremi EU projekataSektor u početku djelovanja pripreme projekta prati/odobrava (gdje je primjenjivo):– Planiranje i defi niranje budućih projekata,– Izradu projektnih zadataka za izradu studij-

ske i projektne dokumentacije,– Izradu dokumentacije o nabavi za izradu stu-

dijske i projektne dokumentacije,– Izradu dokumentacije o nabavi za izradu ten-

der dokumentacije za sve nabave planirane projektom,

2 Članak Hrvatska vodoprivreda; broj 220.; godina 2017.; Podrška vodno-komunalnim EU projekti-ma; M. Matković

Broj projekata u visokoj fazi spremnosti, odobrenih i apliciranih projekata ukazuje da se suradnjom unutar ustrojstvenih jedinica Hrvatskih voda i s MZOE uspio napraviti veliki pomak i steći dovoljno iskustva i znanja za bolji rad na projektima, koji su tek u početnoj fazi pripreme.

Melita Posavac, univ. spec. oec.

I 48 I

HRVATSKE VODE I Priprema EU projekata

– Imenovanje članova i sudjelovanje u projek-tnim timovima.

JIVU provodi aktivnosti provedbe postupka javne nabave za izradu studijske i projektne dokumentacije te provedbu postupka javne nabave za izradu tender dokumentacije.

Sektor za vrijeme pripreme studijske i projek-tne dokumentacije prati/odobrava (gdje je pri-mjenjivo):– Izradu Studije izvedivosti,– Izradu studije utjecaja na okoliš,– Postupak ocjene utjecaja na okoliš (MZOE),– Ishođenje dodataka aplikacijskom obrascu,– Mišljenje o ispravnoj primjeni okolišnih di-

rektiva, (Dodatak 1 – Usklađenost s Naturom 2000, Dodatak 2 – Usklađenost s Okvirnom direktivom o vodama),

– Pokretanje i praćenje/Ishođenje odobrenja (JASPERS/NACIONALNO) s implementacijom preporuka,

– Izrada projektne dokumentacije za sustav odvodnje/vodoopskrbe,

– Ishođenje lokacijskih dozvola za sustav od-vodnje/vodoopskrbe,

– Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za su-stav odvodnje/vodoopskrbe,

Shema organizacije priprema i provedba EU projekata za vodno gospodarstvo

– Ishođenje građevinskih dozvola za sustav odvodnje/vodoopskrbe,

– Izradu projektne dokumentacije za UPOV/UKVP,

– Ishođenje lokacijskih dozvola za UPOV/UKVP,– Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za

UPOV/UKVP,– Ishođenje građevinskih dozvola za UPOV/

UKVP (ako je primjenjivo),– Izradu aplikacijskog paketa,– Investicijski nadzor svih ugovora u provedbi

pripreme projekata,– Terenski obilazak.

Sufi nanciranje EU projekata

Od 2014. godine Sektor kroz Plan Hrvatskih voda prati ugovore za izradu studijsko-projek-tne dokumentacije za pripremu projekata za sufi nanciranje fondovima EU.

Financijski pokazatelji i ispunjenje fi nancij-skog plana kroz godine, prikazani su u grafu broj 1.

U tekućoj 2018. godini Hrvatske vode su u Planu upravljanja vodama osigurale sred-stva u iznosu od 40.343.000,00 na pozici-

I 49 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Tla omogućuju zadržavanje onečišćenja i njegovu razgradnju te imaju važnu ulogu u zaštiti podzemnih voda. Foto: Ivan Majić

ji Priprema projektne dokumentacije za EU fondove i provedba projekata sufi nanciranih sredstvima EU. Dok su za poziciju Priprema studijsko – projektne dokumentacije za EU fondove 2014-2020, Hrvatske vode osigura-le sredstva u iznosu od 29.337.000,00 kn.

Unatoč određenom kašnjenju s pripremom pojedinih projekata predviđenih za dovrše-nje do 2018., do kraja mjeseca srpnja 2018., kroz OPPK 2014. – 2020. odobreno je 35 projekta u iznosu od 10.601.709.188 kn. Do kraja godine očekuje se apliciranje još 17 EU projekata u vrijednosti 5.504.394.421 kn koji su trenutno u visokom stupnju spre-mnosti.

Sektor trenutno sudjeluje na pripre-mi 111 EU projekata na području RH. Do kraja mjeseca srpnja 2018., kroz OPPK 2014-2020 odobreno je 35 pro-jekta u iznosu od 10.601.709.188 kn, a do kraja godine očekuje se aplicira-nje još 17 EU projekata u vrijednosti 5.504.394.421 kn koji su trenutno u visokom stupnju spremnosti. U teku-ćoj 2018. godini Hrvatske vode su u Planu upravljanja vodama osigurale sredstva u iznosu od 40.343.000,00 na poziciji Priprema projektne doku-mentacije za EU fondove i provedba projekata sufi nanciranih sredstvima EU.

Graf 1. Plan Hrvatskih voda, Ugovoreno ∑ fakturirano 2014. ∑ 2017. Izvor: M. Posavac

Javna nabava

Sektor zajedno s nadležnim službama u VGO-ima redovito prati i sudjeluje u pripremi i pro-vedbi postupaka javne nabave. Ukupni pla-nirani broj objava dokumentacije o nabavi u EOJN za 2018.godinu ima ukupnu procijenje-nu vrijednost oko 6.600.000.000 kn.

Sektor tijekom pripreme dokumentacije o na-bavi prati i u savjetodavnom smislu korigira različitu dokumentaciju za različite predmete nabave i to:– Izrada DoN – UPRAVLJANJE PROJEKTOM,

Detaljna prethodna kontrola DoN, Prethod-no savjetovanje DoN – UPRAVLJANJE PRO-JEKTOM,

– Izrada DoN – NADZOR NAD RADOVIMA, De-taljna prethodna kontrola DoN, Prethodno savjetovanje DoN – NADZOR NAD RADOVI-MA,

– Izrada DoN – PROMIDŽBA I VIDLJIVOST, Detaljna prethodna kontrola DoN, Prethod-no savjetovanje DoN – PROMIDŽBA I VID-LJIVOST,

– Izrada DoN – IZGRADNJA MREŽE ODV / VOD, Detaljna prethodna kontrola DoN, Prethodno savjetovanje DoN – IZGRADNJA MREŽE ODV / VOD,

– Izrada DoN – IZGRADNJA UPOV/UKVP, De-taljna prethodna kontrola DoN, Prethod-no savjetovanje DoN – IZGRADNJA UPOV/UKVP,

– Izrada DoN – NABAVA OPREME, Detaljna prethodna kontrola DoN, Prethodno savje-tovanje DoN – NABAVA OPREME.

I 50 I

HRVATSKE VODE I Priprema EU projekata

Primjera radi, navodimo kako su u prvom kvartalu 2016. godine objavljene od strane JIVU nabave u iznosu od 600.656.127 kn, dok je u drugom kvartalu 2016. godine na pret-hodno savjetovanje objavljeno 16 predmeta nabave u iznosu od 408.159.940 kn. U tre-ćem kvartalu 2016. godine objavljeno je 10 predmeta nabave u iznosu od 1.188.849.458 kn. Ukupni broj objavljenih prethodnih savje-tovanja je 37, te iznosi 2.197.655.525 kn. Sve nabave temelje se na izrađenim studija-ma izvodljivosti i aplikacijskim paketima koji su prošli proceduru prihvaćanja.

Povećanje obima posla i efi kasnosti rada Sektora pokazuje podatak da je u EOJN u

prvom kvartalu 2018. godine objavljeno 10 predmeta nabave s ukupnom procijenjenom vrijednošću od 295.305.495 kn. U drugom kvartalu 2018. godine u EOJN objavljeno je 22 predmeta nabave sa ukupnom procijenje-nom vrijednošću od 912.476.829 kn. Dok je u trećem kvartalu 2018. godine objavljeno dodatnih 10 predmeta nabave s vrijednošću od 835.196.576 kn.

Ukupni iznos objavljenih nabava do trećeg kvartala 2018. godine je 2.050.000.000 kn. Istovremeno na javnom savjetovanju u istom razdo-blju je objavljeno oko 2.200.000.000 kn nabava.

Zaključak

Kao što je vidljivo iz fi nancijskih pokazatelja prikazanih od 2014. godine od kada je osno-van Sektor, obujam i priprema projekata izni-mno je složen posao te zahtjeva kompeten-tne i stručne osobe kako bi se isti pripremili za apliciranje.

Broj projekata u visokoj fazi spremnosti, odobrenih i apliciranih projekata ukazuje da smo zajedničkom suradnjom unutar ustroj-stvenih jedinica i s MZOE uspjeli napraviti ve-liki pomak i stekli dovoljno iskustva i znanja za bolji rad na projektima koji su tek u počet-noj fazi pripreme.Tablica 1. Prioritetne sku-pine po planskim razdobljima po Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda . ■

Tablica 1. Prioritetne skupine po planskim razdobljima po Direktivi o

pročišćavanju komunalnih otpadnih voda

Godina StatusBroj

aglomeracija

2018. završeno 3

u provedbi 24

u pripremi (različite faze pripreme) 20

Ukupno 47

2020. završeno 0

u provedbi 10

u pripremi (različite faze pripreme) 16

Ukupno 26

2023. završeno 1

u provedbi 23

u pripremi (različite faze pripreme) 184

Ukupno 208

SVEUKUPNO 281

Foto: Josip Janečić

SLIKE

Arhiva Sektora

UPOV Beli Manastir. Foto: Arhiva Hrvatskih voda

I 51 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

STANJE IZGRAĐENOSTI UPOV-a U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2017. GODINI

Na području RH u 2017. godini defi nirano je ukupno 768 aglomeracija od kojih su 282 aglomeracije veće od 2.000 ES, od kojih se 151 nalazi u Vodnom području Dunava s 49 UPOV-a te 131 aglomeracija na Jadranskom vodnom području sa 69 UPOV-a.

mr. sc. Zrinka Molak Milić, dipl.

ing.Izvješće o stanju izgrađenosti uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda (UPOV) u Republici Hrvatskoj u 2017. go-dini temelji se na informacijama korištenim prilikom izrade Izvješća za EK po članku 17. Direktive o pročišćavanju komunalnih ot-padnih voda, a u svrhu izvješćivanja EK po članku 15. Direktive o pročišćavanju komu-nalnih otpadnih voda i utvrđivanja postoje-ćeg stanja u 2016. godini (referentna go-dina za izvješćivanje). UPOV-i, kao i ostali dijelovi sustava javne odvodnje, grade se u Hrvatskoj niz godina sukladno planskim dokumentima. Izgradnja i upravljanje su-stavima u ovlasti je lokalne samouprave, a provodi se putem javnih isporučitelja vodnih usluga. Spomenute informacije dopunjene su podacima o izgrađenim UPOV-ima priku-pljenima početkom 2018. godine, od javnih isporučitelja vodnih usluga. Treba napome-nuti da su uz sve izgrađene centralne, u Iz-vještaju za 2017. godinu obuhvaćeni i svi sekundarni UPOV-i.

Obrađene su osnovne dostupne informaci-je o izgrađenim UPOV-ima u aglomeracija-ma čiji su obuhvat i opterećenje ažurirani u 2014. godini. Na području RH u 2017. godi-ni defi nirano je ukupno 768 aglomeracija od kojih su 282 aglomeracije veće od 2.000 ES.

Prema podacima dobivenima od jav-nih isporučitelja vodnih usluga kra-jem 2017. godine, konstatira se da je u aglomeracijama većim od 2.000 ES do sada ukupno izgrađeno 118 ure-đaja za pročišćavanje komunalnih ot-padnih voda čiji instalirani kapacitet iznosi 4.675.743 ES.

U ovoj godini izgrađeni su i u probni rad pušte-ni uređaji: Drniš, Sisak, Suhopolje i Županja, a u funkciju su pušteni: Bibinje-Sukošan, Gru-bišno Polje, Novo Selo na Dravi i Vela Luka, te Gornje Bazje i Gaj u aglomeracijama manjim od 2.000 ES. Uređaji koji su u 2016. godini bili u probnom radu, pušteni su u funkciju: Medu-lin-Marlera, Medulin-Premantura, Mali Lošinj, Krk, Malinska-Njivice i Omišalj.

Cijelo Vodno područje rijeke Dunav osjetljivo je područje. Na njemu su prijemnici 151 aglo-meracije (generiranog opterećenja 2.838.066 ES) u kojima je 49 uređaja ukupnog kapaciteta od 2.552.250 ES (54,6 % ukupnog instalira-nog kapaciteta uređaja u RH), a preostala 131 aglomeracija na Jadranskom vodnom području

I 52 I

HRVATSKE VODE I Stanje izgrađenosti UPOV-a u Republici Hrvatskoj u 2017. godini

sa 69 uređaja ukupnog kapaciteta 2.123.493 ES (45,4 % ukupnog instaliranog kapacite-ta uređaja u RH) od čega će 94 aglomeracije imati ispust u području normalne osjetljivosti (generiranog opterećenja 1.767.574 ES), a 37 u osjetljivo područje (generiranog opterećenja 420.587 ES).

Zahtjeve Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda ispunjava 40 uređaja, s tim da ih je izgrađeno samo 8 s rokom provedbe do kraja 2018. godine (Čakovec, Karlovac-Duga Resa, Koprivnica, Zadar, Našice, Sisak, Sla-vonski Brod i Županja). Preostala 32 uređaja koji ispunjavaju zahtjeve odnosi se na aglo-meracije s rokom ispunjenja zahtjeva do kraja 2023. godine, a ni jedna aglomeracija s rokom ispunjenja do kraja 2020. godine ne ispunjava zahtjeve.

Izgrađeno je najviše uređaja drugog stupnja pročišćavanja (44 uređaja), od kojih je 6 izvan funkcije. Razlozi tome su: slaba priključenost, neriješeni imovinski odnosi, neizgrađenost ko-lektora, nepostojanje vodopravnih uvjeta i/ ili uporabne i vodopravne dozvole (Brckovljani, Cerna, Ivankovo, Jalžabet, Sveta Helena i Vr-gorac). Najmanje je izgrađeno uređaja trećeg stupnja pročišćavanja (13 uređaja) od kojih je pet većih od 50.000 ES (UPOV Koprivnica sa 100.000 ES, UPOV Karlovac-Duga Resa sa 98.500 ES, UPOV Slavonski Brod sa 80.000 ES UPOV Čakovec sa 75.000 ES i UPOV Sisak sa 60.000 ES).

Najveći broj izgrađenih uređaja u odnosu na broj aglomeracija je na području VGO za slivo-ve sjevernog Jadrana (oko 65%), a najmanji je broj na području VGO za srednju i donju Savu (oko 24 %). Najbolji odnos izgrađenih uređaja i uređaja koji ispunjavaju zahtjeve iz Direktive su na područjima VGO za srednju i donju Savu te Dunav i donju Dravu, a najmanji broj ure-đaja koji ispunjavaju zahtjeve na području je VGO za gornju Savu (Slike 2 i 3).

Broj aglomeracija i komunalnih uređaja nije ravnomjerno raspoređen. Najviše aglomeracija je na području Splitsko-dalmatinske županije (33 aglomeracije), što čini 11,7 % svih aglo-meracija u Republici Hrvatskoj. Slijede Pri-morsko-goranska županija (28 aglomeracija), Vukovarsko-srijemska (22 aglomeracije) te Zadarska županija (18 aglomeracija). Najviše uređaja (16) izgrađeno je u Primorsko-goran-skoj županiji, a najbolji odnos broja izgrađenih uređaja i aglomeracija je u Istarskoj županiji.

Aglomeracija Zagreb ima najveće bi-orazgradivo organsko opterećenje, a kapacitet uređaja doprinosi s 30% ka-paciteta svih komunalnih uređaja na području Republike Hrvatske i 22% biorazgradivog organskog opterećenja svih aglomeracija.

Zagrebački uređaj (kapaciteta 1.200.000 ES) čini 24 % ukupnog biorazgradivog organskog opterećenja aglomeracija u RH. Slijedi Split-sko-dalmatinska županija s 11 % opterećenja svih aglomeracija ali 7,7 % kapaciteta svih uređaja u RH te Primorsko-goranska županija s 9,8 % opterećenja svih aglomeracija i 19,6 % kapaciteta svih uređaja Republike Hrvat-ske. U Istarskoj i Vukovarsko-srijemskoj žu-paniji najveći broj uređaja ispunjava zahtjeve iz Direktive, a u Karlovačkoj županiji najveće je biorazgradivo organsko opterećenje uređa-ja iznosa 98.500 ES koji ispunjava zahtjeve iz Direktive.

Slika 1. Prikaz kapaciteta UPOV-a po vodnim područjima

Izgrađeno je najviše uređaja drugog stupnja pročišćavanja (44 uređaja), od kojih je 6 izvan funkcije, a najmanje je izgrađeno uređaja trećeg stupnja pro-čišćavanja (13 uređaja).

Slika 2. Raspored UPOV-a i aglomeracija po VGO-ima

prel

imin

arni

I 53 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

SLIKEmr. sc. Zrinka Molak Milić, dipl.

ing.

Uzimajući u obzir navedene kategorije uređa-ja, najveći je udio uređaja u rasponu od 2.000 do 10.000 (ES) i to oko 41 %, a najmanji ve-ličine < 2.000 ES. Uređaji manji od 2.000 ES na području su Požeško-slavonske, Šibensko-kninske, Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije.

Broj aglomeracija manjih od 2.000 ES u Repu-blici Hrvatskoj iznosi 486. Od toga, u 57 aglo-meracija postoji UPOV. Najviše ih je smješteno u Istarskoj županiji (19). Slijede Primorsko-go-ranska (7), Požeško-slavonska (5), Ličko-senj-

Slika 3. Opterećenje aglomeracija i UPOV-a po VGO-ima

Slika 4. Karta izgrađenih UPOV-a u RH. Arhiva Sektora

ska (3) i Splitsko-dalmatinska županija (3). U ostalim županijama broj uređaja manji je od 3. Sukladno navedenom, najveći je broj ure-đaja na vodnogospodarskom području Slivova sjevernog Jadrana (28), Srednje i donje Save (13) te Slivova južnog Jadrana (7). U ovim aglomeracijama nije izgrađen niti jedan uređaj kapaciteta većeg od 10.000 ES, a ukupni ka-pacitet njihove izgrađenosti iznosi 56.670 ES.

Na prostornom prikazu (karti) izgrađenih ure-đaja svi su uređaji, osim vrlo malih u aglome-racijama manjim od 2.000 ES. ■

Akumulacija Bakranjša u sustavu navodnjavanja Valtura

I 54 I

HRVATSKE VODE I Projekti navodnjavanja fi nancirani iz Europskog fonda za ruralni razvoj

PROJEKTI NAVODNJAVANJA FINANCIRANI IZ EUROPSKOG FONDA ZA RURALNI RAZVOJ

Razvoj navodnjavanja u Hrvatskoj iniciran je pojavom izrazito sušnih godina počet-kom 21. stoljeća. Izrazito sušne godine, koje se u načelu pojavljuju u intrevalima od svake treće godine, nanose veliku štetu poljoprivredenoj proizvodnji, osobito u smi-slu njene stabilnosti i tržišne konkrentnosti. Sredinom prvog desetljeća ovog stoljeća izrađena je nacionalna strategija razvoja navodnjavanja (NAPNAV) te osmišljen im-plementacijski okvir za njenu provedbu. Glavnu ulogu, a u ime krajnih korisnika, u sustavu pripreme i provedbe razvojnih pro-jekta, imaju jednice regionalne samoupra-ve (županije), resorno ministarstvo te Hr-vatske vode, koje su za potrebe realizacije ove ambiciozne nacionalne startegije ustro-jile i posebnu implemetacijsku jedinicu pod nazivom: Jedinica za provedbu nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja po-ljoprivrednim zemljištem i vodama. Konač-ni cilj ove strategije je planski osmisliti, pripremiti i izgraditi projekte navodnjava-nja na 65.000 ha poljoprivrednih površina na području cijele Hrvatske te na taj način povećati konkurentnost Hrvatske poljopri-vrede.

Organizacijska struktura pripreme/realizacije projekata i ostvareni rezultati

U okviru planirane dinamike razvoja projekata određene su tri glavne faze realizacije i to:

■ izrada i usvajanje žuapnijskih planova na-vodnjavanja;

■ izrada studijsko proektne dokumentacije;

■ sanacija postojećih i izgradnja novih sustava navodnjavanja.

Svaka od navedenih faza projekta sadrži neke od bitnih pod-faza i to:

■ pokretanje projekta (projektni zadatak) / tehničke specifi kacije;

■ fi nancijski okvir (fi nancijski plan, Plan uprav-ljanja vodama, proračuni JRS);

■ nabava (plan nabave, DoN, ugovor);

■ kontrola izvršenja ugovora (Revizija/Recen-zija, stručni nadzor);

■ zatvaranje projekta.

Izvori fi nanciranja pripreme i realizacije pro-jekta ostvareni su putem sredstava državnog

dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing.

građ.

Do kraja 2017. godine u Hrvatskoj je izgrađeno 11 novih sustava navodnjavanja u što je uloženo 915 milijuna kuna, odnosno s radovima sanacije postojećih sustava ukupno 961 milijun kuna te omogućeno navodnjavanje na 13.019 hektara poljoprivrednih površina.

I 55 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Slika 1. Shematski prikaz dionika pripreme i provedbe razvoja sustava navodnjavanja

DIONICI PROJEKTA

APPRRR

MZOE MP

proračuna, proračuna jedinica regionalne sa-mouprave, sredstava Hrvatskih voda te kraj-njih korisnika.

Priprema i razvoj projekata navodnjavanja ostvaren je na cijelom području Hrvatske, s time da se u okviru kontinentalnog dijela Hr-vatske navodnjavanje tretira kao mjera za stabilizaciju poljoprivredne proizvodnje, dok u obalnom i otočkom dijelu Hrvatske navodnja-vanje predstavlja isključivo uzgojnu poljopri-vrednu mjeru.

Slika 2. Shematski prikaz uloge dionika u pripremi i provedbi razvoja sustava navodnjavanja

ULOGA DIONIKA U PROJEKTU

Vlasnik je projekta

Zainteresirani krajnji korisnik

Anketa

Upravlja projektom u svim fazama MZOE—

MP — APPRRR

HRVATSKE VODE

—

KRAJNJI KORISNICI (OPG, tvrtke)

150

120

90

60

1,21

16,23

36,09

94,51

30

0

Izno

s (m

iliju

na H

RK)

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

111,83

86,8096,30

69,11

108,34

122,86131,49

93,94

19,69

138,45

Godine

Od 2017. godine Hrvatskoj su dostupna sredstva Europskug fonda za ruralni razvoj a putem nacionalnog “Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020.” U razdoblju od 2005. godine do danas ukupno je uloženo u pripremu i realizaciju projekta navodnjavanja 1,165 milijardi kuna.

Slika 3. Prikaz dinamike ulaganja u pripreme i provedbe razvoja sustava navodnjavanja

Karta 1. Prikaz rasporeda projekta

navodnjavanja koji su u prirpemi,

odnosno izgrađeni ili je odobreno

fi naciranje od strane EU-a

Zaključno s 2017. godinom u Hrvatskoj je izgrađeno 11 novih sustava navodnjavanja u što je uloženo 915 milijuna kuna (tablica 1), odnosno uključujući i radove na sanaciji postojećih sustava ukupno 961 milijun kuna (tablica 2) te omogućeno navodnjavanje na 13.019 hektara poljoprivrednih površina.

Projekti navodnjavanja fi nancirani sredstvima Europskog fonda za ruralni razvoj

Program rulanog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. Europska komisija je prihvatila 28. 5. 2015. godine, a Vlada RH usvojila 26. 6. 2015. godine. Ukupno je iz EPPFR-a odobren iznos od

I 56 I

HRVATSKE VODE I Projekti navodnjavanja fi nancirani iz Europskog fonda za ruralni razvoj

SLIKEArhiva Hrvatskih voda

Tablica 2. Prikaz saniranih i izgrađenih sustava navodnjavanja

Tablica 1. Prikaz izgrađenih sustava navodnjavanja

2, 383 milijarde eura, od čega 85 % (2,026 milijardi eura) osigurava Europska komisija iz EPPFR, a 15 % Republika Hrvatska.

U okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za postizanje sljedećih ciljeva: ■ osiguranje konkurentnosti poljoprivrede■ osiguranje održivog upravljanja prirodnim

resursima i akcije protiv klimatskih promje-na

■ postizanje uravnoteženog teritorijalnog ra-zvoja ruralnih prostora uključivo zadržava-nje radnih mjesta,

i to kroz prioritetnu os 2. “Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkuren-tnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inova-cijske poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama” i putem mjere M4 “Ula-ganja u fi zičku imovinu”, podmjera 4.3. “Pot-pora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz ra-zvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva”, tip operacije 4.3.1. “Investicije u osnovnu infrastrukturu navodnjavanja”, osigu-ran je iznos od 98 milijuna eura.

Tijekom pripreme za realizaciju projekata na-vodnjavanja donesen je Pravilnik o proved-bi mjere M4–tip operacije 4.3.1. (NN 62/16, 101/2017), kojim je defi nirano: Upravljačko

tijelo (Ministarstvo poljoprivrede), Tijelo za-duženo za operativnu provedbu Programa (APPRRR), određen nositelj tehničke potpore za pripremu i provedbu projekata (HV), kori-snici potpore jedinice područne (regionalne) samouprave, iznos potpore (100 % prihvatlji-vih troškova: 85% EPFRR + 15 % RH) te mak-simalni iznos potpore po projektu (15 milijuna eura).

Za potrebe pripreme i realizacije svakog po-jedinog projekta navodnjavanja defi nirani su sljedeći uvjeti prihvatljivosti:■ stanje vodnog tijela nije identifi cirano kao

manje od dobrog stanja u Planu upravljanja vodnim područjima iz razloga vezanih uz ko-ličinu vode;

■ investicija mora biti vezana isključivo uz novu infrastrukturu;

■ mora biti uspostavljeno mjerenje zahvaćenih količina vode na razini investicije;

■ analiza utjecaja na okoliš mora pokazati da ulaganje nema značajan negativni utjecaj na okoliš i/ili ekološku mrežu;

■ ulaganje mora biti u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama;

■ kroz Studiju izvodljivosti za ekonomski vijek projekta od 30 godina potrebno je dokazati:

■ da je projektu potrebno sufi nanciranje (FRR < FDR; FNPV < 0);

■ da je projekt društveno koristan (ERR > SDR; B/C > 1);

■ da projekt ne ostvaruje neto prihod;■ krajnji korisnici sustava navodnjavanja mo-

raju sa županijama potpisati predugovore o priključenju za minimalno 70 % poljopri-vrednih površina iz zone obuhvata projekta;

■ poljoprivredna tla iz zone obuhvata projekta moraju biti pogodna za navodnjavanje.

Jedan od temeljnih uvjeta za čije ispunjenje je bio nužan napor svih sudionika u projektu, a posebno Hrvatskih voda, je bio izrada i usva-janje Planova upravljanja vodnim područjima, odnosno defi niranje ekološkog, kemijskog i biološkog stanja voda. Na taj način uspostav-ljen je planski okvir temeljem kojeg se u okvi-ru analize utjecaja navodnjavanja na prirodu i okoliš (za svaki sustav navodnjavanja prove-den je postupak procjene utjecaja na prirodu i okoliš) ostvaruju traženi uvjeti prihvatljivosti.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) objavila je i zaključila prvi javni natje-čaj za dodjelu sredstava potrebnih za realizaciju projekata navodnjavanja, te je odobreno 9 projekta u vrijednosti nešto većoj od 356 milijuna kuna.

I 57 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Tehničku potporu u pripremi i provedbi odo-brenih projekata navodnjavanja kao i onih koji se pripremaju za drugi javni natječaj daju Hrvatske vode putem jedinice za pro-vedbu NAPNAV-a. U prvom koraku skapa se komisioni ugovor o vođenju projekta izme-đu Hrvatskih voda i jedinice područne (re-gionalne) samouprave kao investitora. Hr-vatske vode putem jedinice provode i sve aktivnosti vezane za recenziju izvedbenih i glavni projekata te pripremaju dokumenta-ciju za nadmetanje (DON), APPRRR provodi ex-ante kontrol DON-a, a Hrvatske vode i županija zajednički organiziraju i provode postupke javne nabave.

Zaključak

Izgradnja sustava navodnjavanja sredstvi-ma fonda ruralnog razvoja prilika je za kraj-nje korisnike-poljoprivrednike, kojima će ista omogućiti konkurentne i razvojne uv-jete za ekonomski isplativu poljoprivrednu proizvodnju unutar ruralnih područja Hrvat-ske. U drugom planu je sam proces pripre-me projekata, izrade tehničke dokumenta-cije, provedba svih upravnih postupaka te sam proces izgradnje, a koji predstavlja poseban izazov za sve stručnjake s tog pod-ručja u Hrvatskoj. (ilustracija ovog složenog procesa dana je slici 4.). Zamah realizacije zacrtanih dugoročnih ciljeva NAPNAV-a uz osigurana sredstva iz EU, potvrđuju isprav-nost donošenja odgovarajućih dugoročnih vodnogospodarskih sektorskih strategija, a za potrebe razvoja poljoprivrede i cjeloku-pnog gospodarstva Hrvatske. ■

Tablica 3. Prvi natječaj APPRRR za razvoj projekata navodnjavanja

Tablica 4. Lista pripremljenih projekata za drugi natječaj za razvoj projekata

navodnjavanja

Tablica 5. Prikaz realizacija postupaka javne nabave za projekte navodnjavanja odobrene po prvom natječaju

I 58 II 585858 58 88 58 8 I

HRVATSKE VODE I Voda ∑ uzrok nasilja i sukoba

VODA ∑ UZROK NASILJA I SUKOBA prof. emeritus Ognjen Bonacci

Prema najopsežnijoj otvorenoj bazi podataka sa slobodnim pristupom pod nazivom Water Confl ict Chronology do srpnja 2018. naveden je 551 slučaj najrazličitije vrste sukoba oko vode u razdoblju od 3000. godine prije nove ere do danas.

Broj stanovništva na planeti raste geometrij-skom progresijom, rezerve planetarnih voda nemilice se zagađuju, količine vode korištene za poljoprivrednu proizvodnju i industriju nekon-trolirano rastu, klimatske varijacije i/ili promje-ne (osobito fenomen globalnog zagrijavanja) prijete značajnim smanjivanjima rezervi prven-stveno površinskih, a potom i podzemnih voda (osobito u sušnim regijama), dok su potrebe za vodom sve veće.

Prethodno navedene konstatacije izazivaju u cijelom svijetu sve veću zabrinutost za moguć-nost ozbiljnih sukoba kojima bi raspodjele i ko-rištenje vode mogli biti glavni uzrok.

Sukob oko vode (water confl ict) je ter-min koji opisuje nesporazum (nesugla-sicu, spor, svađu) između država, regija unutar iste države ili različitih interesnih skupina vezano s pristupom ili korište-njem vodnih resursa.

Ujedinjeni Narodi (UN) su u izvještaju od ožujka 2009. pod nazivom World Water De-velopment Report upozorili na rizik da će nedostatak vode pretvoriti miroljubivo dogo-varanje u nasilno nadmetanje (transforming peaceful competition into violence). Pozna-ta je izjava potpredsjednika Svjetske banke Ismail-a Serageldin-a dana u kolovozu 1995.:

“Ratovi su se u ovom stoljeću vodili za naftu. U slijedećem stoljeću vodit će se za vodu”. Či-njenica je da rizik od sukoba vezanih uz vode raste s njenom nestašicom koja je u bliskoj budućnosti sve izvjesnija. Gotovo polovina čo-vječanstva će vrlo uskoro, procjenjuje se do 2030. godine, živjeti u područjima u kojima će povremeno ili stalno nedostajati određene količine vode.

Kao posljedica prethodno iznesenog, zbog ne-stašice vode koja se sve češće naziva plavim zlatom (blue gold), će se u bliskoj budućnosti sukobljavati žedni ljudi, političari oportunisti i moćne korporacije. Osnovi ljudsko pravo i ključ-ni princip UN-a vezan s vodom je da se sva-kom pojedincu treba osigurati dovoljna količina vode za osobne i domaće potrebe. Voda, dakle predstavlja jedan od osnovnih ljudskih prava. Sve češći nedostatci vode u različitim regijama planete uzrokovani demografskim rastom, kli-matskim promjenama i zagađivanjima vodnih resursa, ozbiljno dovode u pitanje ispunjavanje tog principa. Kako ovaj princip nije poštovan, čak niti u najbogatijoj državi svijeta, dovoljno je spomenuti da je u Detroit-u (SAD), prema služ-benim podacima, isključena tekuća voda skupi-ni od 45.000 stanovnika, koji nemaju sredstava da ju plate. Činjenica je da se voda sve češće koristi kao roba ili instrument kojim jedna sku-pina ljudi vrši pritisak na drugu.

Foto: Josip Janečić

I 59 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Prethodno navedene konstatacije potakle su svjetske medije da glasno proklamiraju moguć-nost pojave ratova za vodu (water wars). Poje-dini autori kao na pr. Wendy Barnaby u članku pod nazivom Do nations go to war over water? objavljenom u časopisu Nature (br. 458 na stra-nicama 282-283) navodi da u posljednjih pede-setak godina nije bilo formalnih izjava (progla-sa) o ratu za vodom. Nije bilo formalnih, ali su sukobi postojali u stvarnosti.

Na osnovi postojećih do danas otkrive-nih dokaza, povijest čovječanstva svje-doči već duže od 5000 godina o brojnim nasiljima, sukobima i pravim ratovima kojima je voda bila uzrok ili barem oki-dač za započinjanje ratnih akcija ili je poslužila kao sredstvo za ratovanje. Kao najveći i najpoznatiji primjer navo-di se krvavi rat za vodu koji se odvijao od studenog 1964. do svibnja 1967. iz-među Izraela i njegovih arapskih susje-da, vezano s kontrolom vodnih resursa u slivu rijeke Jordan.

Može li se i što naučiti iz povijesti sukoba?

S tom namjerom svjetski poznata znanstve-na institucija koja se bavi najširim aspektima problematike voda (teoretskim kao i praktič-nim) Pacifi c Institute iz Oakland-a (Kalifornija, SAD) izradila je Water Confl ict Chronology – WCC (Kronologija sukoba za vodu). Kreator ove značajne baze podataka, koja je formi-rana pred više od 20 godina, je Peter Gleick dugogodišnji direktor Pacifi c Institute-a, da-nas umirovljeni, ali vrlo aktivni profesor eme-ritus. Radi se o najopsežnijoj, otvorenoj bazi podataka sa slobodnim pristupom koja tretira kronološki različite vrste nasilja vezanih uz planetarne vodne resurse. U njoj je trenutno (do 9. srpnja 2018.) naveden 551 slučaj naj-različitije vrste sukoba u razdoblju od 3000. godine prije Nove ere do danas.

Slučajevi su kategorizirani u slijedeće tri gru-pe: (1) korištenje vode i vodnih sustava kao oružja tijekom sukoba (weapon or military tool); (2) voda kao okidač za započinjanje sukoba (trigger or root cause); (3) voda kao žrtve nasilja (casualty). Činjenica je da je u nizu slučajeva vrlo teško, katkad i nemoguće odvojiti pojedine od tri prethodno navedene kategorije. Nerijetko se dešava da su na snazi istovremeno dvije ili čak i sve tri kategorije.

U literaturi je moguće naići i na nešto dru-gačiju kategorizaciju razloga sukoba u vezi s vodom. Jedan od najčešćih razloga sukoba je kontrola vodnih resursa (control of water re-sources). U tom slučaju najčešće sukobi na-

staju jer države, ali i druge interesne skupine žele kontrolirati pristup vodi i sustav raspo-djele vode. Razlog sukoba koji se u literatu-ri naziva politički alat (propaganda) (political tool) odnosi se na razmirice kad se voda ili vodni sustavi koriste u političke ciljeve. Terori-zam (terrorism) vodu koristi kao sredstvo pri-sile relativno često, posljednjih godina sve če-šćih, tijekom sukoba. Razlog sukoba vezanih s vodom može biti i neslaganje oko upravljanja okolišem (environmental confl icts).

U najnovijoj verziji WCC baze podataka objav-ljenoj na internetu priložena je karta svijeta na kojoj su naznačene lokacije 551 sukoba kao i vrsta konfl ikta s punim citiranjem referenci iz kojih su podaci uzeti. Takav pristup omogućava svim zainteresiranim od novinara preko znan-stvenika do najšire javnosti da duboko i detaljno uđu u kompleksnu i sve aktualniju problematiku pojave nasilja vezanih s resursima slatke vode.

Prvo dokumentirano nasilje vezano s vo-dom uneseno u WCC bazu zabilježeno je da se zbilo oko 3000 godina prije Nove ere (http://www.worldwater.org/confl ict/list/). Zbilo se na području zapadne Azije. Sumeričanska le-genda govori o božanstvu Ea koje je kazni-lo čovječanstvo za njihove grijehe te mu na Zemlju poslalo šestodnevnu jaku kišu koja je uzrokovala brojne smrti i velike štete. Sumer-ski mit sličan je biblijskoj priči o potopu, iako se neki detalji razlikuju.

U istoj bazi kao prvi stvarni oružani sukob vezan s vodom, zabilježen je onaj koji se zbio

Karta svijeta s naznačenom 551 lokacijom sukoba oko vode, Water Confl ict Chronology (http://www.worldwater.org/confl ict/map/)

I 60 I

HRVATSKE VODE I Voda ∑ uzrok nasilja i sukoba

između 2450. i 2400. godina p.n.e. Urlama, kralj Lagash-a, izgradio je kanal i skrenuo vodu koja je tekla u područje Umma. Njegov sin II. prekinuo je dovod vode u grad Girsu. Nema ni-kakve sumnje da je i prije ova dva prethodno spomenuta slučaja bilo vrlo mnogo nevolja i su-koba vezanih s vodom, ali o njima nisu i vrlo vjerojatno neće nikada biti pronađeni pouzdani dokazi.

Iz podataka navedenih u WCC bazi moguće je zaključiti o suvremenim pojačanim napetosti-ma vezanim uz pristup vodi u sub-saharskom području Afrike i u Indiji. Činjenica je da su ti sukobi s manjim ili većim intenzitetom postojali više tisuća godina, ali su se osobito intenzivirali u posljednjih nekoliko godina. Podaci izneseni u WCC bazi navode na zaključak da je voda bila jedan od bitnih uzroka građanskih ratova u Siri-ji, Iraku i Jemenu te da je vodna infrastruktura bila sustavno uništavana kako bi se drugoj stra-ni nanijeli najveći gubici. Iz ove baze podata-ka može se zaključiti da postoji sve izraženije nasilje oko prava na vodu i zemlju na cijelom kontinentu Sjeverne Amerike. Ne radi se isklju-čivo o sukobima između država (na pr. SAD-a i Meksika) već i unutar njih, osobito u SAD-u.

U WCC bazi navedeno je da su u svijetu ubije-ni brojni aktivisti (više stotina) koji se bore za zaštitu prirode, najčešće vezano s problemima upravljanja i korištenja vodnih resursa i izgrad-njom hidrotehničkih objekata, prije svega aku-mulacija. Vode i hidrotehnički sustavi koriste se u posljednje vrijeme sve učestalije kao učinko-vito oružje u sukobima na Bliskom Istoku i u području zapadne Azije. Primjerice, 2015. godi-ne tzv. Islamska država (ID) je isključila i pre-usmjerila tok rijeke Eufrat nizvodno od brane Ramadi ostavivši bez vode nizvodno područje. ID je vodom koju je crpila iz akumulacije Assad

2017. godine poplavila nekoliko sela istočno od Alepa (Sirija). Voda je kao oružje u Somaliji ko-rištena tijekom 2017. godine u ratnim sukobi-ma između Al-Qaeda-a i Somalijske nacionalne armije. Trovanjem vode od strane AL-Qaeda-e ubijeno je 32 civila.

WCC baza sadrži informacije o sukobima oko korištenja vode u regijama u kojima nema rat-nih sukoba već vlada dugogodišnji mir, a zakoni se strogo poštuju. Primjera radi navodi se da je 2016. godine policija morala upotrijebiti na-silne taktike kontrole sukoba u SAD-u. Sila je korištena protiv lokalnog stanovništva koje je mirno protestiralo protiv izgradnje naftovoda. Oni su bili opravdano zabrinuti da će radovi kao i funkcioniranje naftovoda zagaditi vodu i ze-mlju u području kojim prolazi. U saveznoj državi Oregon (SAD) u siječnju 2016. grupa naoruža-nih anti-vladinih protestanata zauzela je zgradu saveznog rezervata divljači. Sukob je izbio sto-ga jer su rančeri optužili vladu da nekorektno kažnjava rančere koji nisu pristali državi prodati svoju zemlju i izvore vode na njoj.

U WCC bazi pod rednim brojem 158 unesen je slučaj miniranja brane Peruča. Nastavno se bez prevođenja navodi originalan tekst na engleskom jeziku: “The 65-meter high Peru-ča Dam on the Cetina River was Yugoslavia's second-largest hydroelectric facility before the country's breakup with the Croation War be-ginning in 1991. On January 28, 1993, Serbian/Yugoslav army forces detonate explosives at the dam in an attempt to wipe out Croatian villages and the port city of Omiš. A successful Croa-tion counter-attack allows military engineers to reach the dam and release water on time to prevent it from bursting, saving an estimated twenty- to thirty-thousand civilians. Credit for preventing a dam burst is also given to British Marine Captain Mark Gray, a UN Observer, for opening gates to reduce water levels prior to the attack.”

Tijekom prve polovine 2018. godine navedeno je pet nasilja i/ili sukoba vezanih s vodom. Prvi se odnosi na sukob sa smrtnim posljedicama koji se zbio u redu ljudi koji su čekali na vodu u blizini Cape Town-a glavnog grada Južne Afrike. Drugo nasilje zbilo se u Ukrajini kao posljedi-ca štete izazvanih granatiranjem fi ltarskog po-strojenja u Donjecku (Ukrajina) što je ugrozilo pouzdanost opskrbe vodom oko 350.000 ljudi. Treći se sukob zbio u državi Mali u blizini grada Koro. Do kraja ožujka najmanje 25 ljudi poginu-lo je u sukobu između dvije zajednice (Fulani i Dogon) koje se spore vezano s pristupom vodi. Četvrti slučaj nasilja odnosi se na napad na in-frastrukturu za opskrbu vodom u Siriji. Radi se o napadu Turske vojske na područja Afrin i Tal Rifaat. Od početka 2018 .godine do danas u Ira-nu (provincije Isfahan i Khuzestan) su održani brojni protesti zbog nedostatka vode, lošeg i korumpiranog sustava upravljanja vodnim re-sursima u području zapadnog Irana.

Oštećenja na brani Peruča nakon miniranja 1991. godine. Foto: M. Batić

I 61 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Svi smo s radošću pratili svjetsko nogometno prvenstvu održano u Rusiji tijekom lipnja i srpnja 2018. godine, a naročito našu hrvatsku nogometnu reprezentaciju.

Kako su nastupi i rezultat naših Vatrenih bili više nego sjajni, nošeni pobjedničkim zanosom poslali smo po-dršku našim Vatrenim navijačkom fotografi jom radnika Hrvatskih voda, VUD-a i kolega iz našeg ministarstva.

S potpunom sigurnošću znamo da je fotografi ja podrš-ke došla do Vatrenih, izbornika Dalića, a i široke javno-sti putem Dnevnika HRT 1 i društvenih mreža.

I dalje ćemo biti vjerna publika, navijači i podržka svih nacionalnih selekcija!

Podrška vatrenima! Ivica Zečević, dipl. ing. građ.

Fotografi ja s podrškom poslana Vatrenima. Foto: Ivica Majić

Kad se analizi podvrgne svaki pojedini slučaj može se zaključiti da je voda kao sredstvo i predmet sukoba bila osobito često korištena u ratnim operacijama tijekom I. i II. Svjetskog rata, Korejskog rata, rata između Iraka i Ira-na kao i u graničnim sukobima između Indije i Pakistana. Pri tome valja uočiti da niti jedna strana nije prezala da vodu iskoristi kako bi na najbrutalniji način nanijela štetu drugoj strani.

Objektivni komentar podataka navedenih u tablici 1 teško je dati zbog toga jer su u WCC bazu uključeni vrlo različiti slučajevi sukoba i nasilja vezanih uz upravljanje i korištenje vod-nih resursa, ali i korištenje vode kao učinkovitog oružja tijekom ratnih sukoba. Osim toga o ovoj se problematici nekoć nije vodilo sustavno raču-na, tako da ona zasigurno nije kompletna. Zbog toga ima smisla jedino se osvrnuti na brojnost sukoba i nasilja u novijem razdoblju od 1951. do 2017. godine.

U razdoblju od 1951.-1998. tijekom 48 godina zabilježeno je 104 slučaja nasi-lja i/ili sukoba što iznosi prosječno 2,2 slučaja godišnje. U razdoblju od 1999.-2011. tijekom 12 godina zabilježeno je 147 slučaj nasilja i/ili sukoba što iznosi prosječno 12,2 slučaja godišnje. U raz-doblju od 2012.-2017. tijekom samo posljednjih 6 godina zabilježeno je 240 slučaja nasilja i/ili sukoba što iznosi prosječno 40 slučajeva godišnje. U tom smislu prednjači prošla 2017. godina kada je u bazu uneseno 72 slučaja.

Očito je da situacija vezana s vodom na cijeloj planeti postaje sve složenija te potencijalno zai-sta može rezultirati ozbiljnijim sukobima s težim posljedicama. Peter Gleick kao autor ove baze zaključuje: “Svjedoci smo povećanog nasilja

uzrokovanog nemogućno-stima osnovnom pristupu vodi, slabostima službi koje se bave opskrbom vodom, ali i međunarodnim napadi-ma na civilne vodne sustave u sukobima koji su započeli zbog drugih razloga, ali se voda u njima sve više koristi kao oružje. Ovo posljednje navedeno osobito se odnosi na sukobe u području Bli-skog Istoka”.

Za kraj…

Očito je da se svijet nalazi pred novim velikim izazo-vom koji treba žurno rije-šiti. Zanimljivo je i važno kako će se naša zemlja u toj novoj situaciji snaći. Bit će potrebno mnogo sustavnije, bolje organizirano, znan-stveno utemeljeno i demo-kratskije porazgovarati o toj problematici. Važno bi bilo da glavnu riječ vode struč-njaci, a ne političari. Bitno je da shvatimo da nismo zemlja prebogata vodom već da i mi i danas, a osobito u bliskoj budućnosti, možemo patiti od značajnih nedostataka vode za ispunjavanje ciljeva razvoja.

I na kraju, naše izvore vode nikako i ni pod kojim uvjetima ne smijemo prodati nikome, ni pojedincima, ni bilo kojim kompanijama ili dr-žavama. Izvori vode moraju ostati u vlasniš-tvu države. Poseban osjetljiv je slučaj kako se postaviti pri upravljanju graničnim i prekogra-ničnim (boundary and transboundary) vodnim resursima. I u toj situaciji prednost treba dati stručnjacima. ■

R. br. RazdobljeBroj sukoba ili

nasilja

1. do 1900. 532. 1901. ∑ 1950. 263. 1951. ∑ 1980. 384. 1981. ∑ 1990. 345. 1991. ∑ 1998. 326. 1999. 207. 2000. 228. 2001. 129. 2002. 15

10. 2003. 911. 2004. 1212. 2005. 313. 2006. 914. 2007. 815. 2008. 816. 2009. 717. 2010. 1218. 2011. 1019. 2012. 3820. 2013. 2721. 2014. 4422. 2015. 3123. 2016 2824. 2017. 72

Tablica 1. Broj sukoba i nasilja u pojedinom

razdoblju navedenih u WCC bazi na

dan 9. srpnja 2018.

I 62 I

HRVATSKE VODE I Priča o vodočuvarima

PRIČA O VODOČUVARIMASlužba za odnose s javnošću

Radoslav Karleuša

Ovo je priča o poljarima - čuvarima blata – čuvarima nasipa – kanaldžijama – bentašima ili jednostavno vodočuvarima, koje svakodnevno viđamo uz vodotoke, a o njima ne razmišljamo sve dok se ne pojavi onečišćenje voda ili opasnost od poplava.

Naziv VODO-ČUVAR moguće potječe kao ČUVAR od plemena ČUVAHU u Aziji što nije dokazano, no ostalo je i danas i kod nas. U pokušaju da čitateljstvu predstavimo povi-jest vodočuvarske službe u Hrvatskoj naišli smo na “mali” problem. Morali smo posegnu-ti u sjećanja starijih kolega i porazgovarati s nekoliko današnjih vodočuvara, jer gotovo je bilo nemoguće pronaći neki stariji pisani trag o ovoj službi i proniknuti u njen razvoj i zadaće koje su se tijekom povijesti proži-male sa svim ostalim djelatnostima vodnoga gospodarstva. Tomu se ne treba čuditi jer je upravljanje vodama vrlo složena djelatnost u kojoj je ponekad vrlo teško odijeliti pojedi-ne grupe poslova. Što smo saznali o vodo-čuvarskoj službi i vodočuvarima, saznajte u nastavku naših razgovora.

Našu priču započeli smo posjetom Varaždi-na i vodočuvara Stjepana Hruške (rođen 1956.) koji je cijeli svoj radni vijek od 42 godine proveo u vodnom gospodarstvu, od čega u vodočuvarskoj službi oko 20 godina.

Danas radi na području dijelova rijeka Drave, Plitvice i Bednje s pripadajućim vodotocima u slivu.

Stjepan Hruška se prisjetio svojih najranijih sjećanja iz djetinjstva: “Još kao mali dječak od 7 godina znao sam s tatom odlaziti na po-sao, primjerice na branu koja se gradila na

Vodočuvari Ivica Popović i Josip Šiljeg

Vodočuvar Stjepan Hruška

I 63 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

rijeci Bednji radi mlina kako bi se napravila akumulacija. Tada su mi se svidjeli ovi poslo-vi osobito kada su se pojavili strojevi – ba-geri. To je bilo odlučujuće u mojem daljnjem životu te izboru škole i zanimanja. Sjećam se oca kako je znao prepričavati zanimljive priče o vodnoj zajednici Đurđevac u kojoj je po-čeo raditi 1956. godine. U to vrijeme nije bilo automobila ni traktora, pa se na posao išlo biciklom. Ponedjeljkom je iz sela Novakovca na posao odlazila cijela njegova brigada pre-lazeći u jednom smjeru i do 50 kilometara. Njegov otac je bio brigadir. Natovareni šti-hačama, pobiračama, lopatama, krčilicama, krampovima vozili su se do Đurđevca u ma-tičnu fi rmu iz koje su odlazili na pojedine ka-nale i radne zadatke. Nakon obavljenog tjed-nog posla vraćali su se doma u petak. Svaka brigada je dobivala svoju dionicu oko 50-tak metara na kojoj su se ručno kopali ili krčili kanali. Pri raspodjeli pojedinih dionica doga-đale su se razne domišljate priče u kojima su došle do izražaja snalažljivosti pojedinih bri-gadira. Primjerice, kada su se poslovi na ne-koj dionici bližili kraju, brigadir bi obišao dru-ge brigade i pregledao sljedeće dionice, kako bi mogao procijeniti kakvu bi dionicu mogla dobiti brigada koja prva završi posao. Dionice na kojima je bilo puno panjeva bile su teške za čišćenje i kopanje pa se na njih moralo utrošiti više vremena i znoja te su bile manje isplative, jer se posao plaćao po kubiku. Otac je znao kako nadmudriti drugu brigadu. Kada bi se posao bližio kraju, njegova brigada bi se pravila da slavi završetak radova pa bi druga brigada pomislila da neće stići završiti posao do kraja i uzeti sljedeću pogodnu dionicu. Oni bi noću prionuli poslu, do jutra sve završili i preuzeli sljedeću dionicu te tako nadmudrili drugu brigadu.”

U nastavku razgovora pojasnio nam je kako rijeka Bednja ima karakter bujičnog vodoto-ka što je posebno izraženo u zadnjih nekoliko godina uslijed klimatskih promjena pa dolazi do problema. Tome doprinose i kuće izgrađe-ne bez dozvola i uvjeta Hrvatskih voda, po-sebno u depresijama i u blizini vodotoka, kao što je primjer naselja u Sesvetama Ludbreš-kim gdje nije moguće izgraditi nasip zbog bli-zine rijeke. U ovim slučajevima vodočuvari i Hrvatske vode izlaze u susret mještanima postavljajući vreće s pijeskom kako bi što bo-lje zaštitile njihove domove. Pri tome apelira na sve građane da ne grade kuće u ovim lako poplavljivim područjima te da razmišljaju o problemima gradnje objekata blizu vodotoka i kada je on malen u koritu i ne predstavlja trenutnu opasnost.

Zanimljive podatke saznali smo i od vodo-čuvara Franje Markovića (rođen 1957.) u Čazmi gdje nas je dočekao s kolegom Ivicom Savićem u Centru za obranu od poplava za ovo područje. Dugih 40 godina radnog sta-

ža proveo je u vodoprivrednim djelatnostima od čega je 27 godina radio u vodoprivred-nom poduzeću Hidroregulaciji Bjelovar, gdje je 1998. preuzeo poslove vodočuvara sve do 2005. i prelaska u Hidrotehničke objekte na poslove vodočuvara.

Vodočuvar Franjo Marković sjetno se prisje-tio prošlih vremena: “Po pričanjima starijih kolega vodočuvarska služba bila je organizi-rani i 70-ih godina prošlog stoljeća te se do 1998. godine nekako polako stopila s ostalim poslovima, da bi bila ponovno organizirana u vodoprivrednim trgovačkim društvima, na-kon čega smo 2005. prešli u Hidrotehničke objekte d.o.o. Tako smo mi sami učili ovaj posao, jer nije bilo starijih kolega koji bi nam prenijeli znanje. Biti vodočuvar nekada i da-nas nije nimalo isto. Nekada je bilo manje kanalske mreže, ali teže smo komunicirali i bili više oslonjeni na sebe same kod dono-šenja odluka. Nije bilo mobitela, a prve smo sami kupili ili bi se koristila javna govorni-ca. Na početku godine dobili bismo godišnji plan rada, a svakog ponedjeljka odlazili bi u fi rmu gdje smo utvrđivali tjedne zadatke s voditeljima. Kada su se pojavili hitni sluča-jevi ne bismo to mogli znati odmah, već bi dobili obavijest u ponedjeljak ili ako bi vo-ditelj imao sreće i slučajno nas pronašao na terenu, negdje u šumi ili šikari uz vodotok. Također nismo imali službene aute, pa se na posao i obilaske išlo biciklima, mopedima ili vlastitim autima. Više se pješačilo i bilo je više ručnoga rada. Posao vodočuvara je po-sao od 24 sata, cijele godine. Ujutro, popod-ne, navečer, u ponoć, za Božić, blagdane i praznike. Kada treba, moramo biti spremni!

Vodočuvar Franjo Marković

I 64 I

HRVATSKE VODE I Priča o vodočuvarima

Primjerice, ručno podizanje zapornica usred noći u trajanju 6 sati zahtijevalo je velike na-pore, pa sam ponekad morao pozvati u po-moć sina ili rođaka. Snalazili smo se sami! Danas je to automatizirano i traje nekoliko sati, ali ne zahtjeva takav fi zički napor. Po-dručje rada je danas veće i kanalska mre-ža uređenija, ali tehnika nam olakšava po-sao. Imamo službene aute, a mobiteli nam olakšavaju komunikaciju, služe za praćenje stanja vodostaja preko aplikacija pa u sva-kom trenu možemo pratiti stanje na vodo-mjernim letvama. Fotografi ranje i dijeljenje slika s kolegama putem interneta olakšava nam analizu situacije i donošenje trenutnih odluka. Nismo sami i u svakom trenu može-mo stupiti u kontakt s kolegama i podnijeti nadređenima cjelovite izvještaje u kratkom roku. Naše brojeve imaju načelnici, policija, vatrogasci, šumari, zaštitari prirode, inspek-tori pa smo svi umreženi i lako dostupni za rješavanje problema. To ponajviše utječe na kvalitetu rada i brzo djelovanje, što je neka-da presudno.”

O složenosti vodočuvarske službe u Slavo-niji pripovjedali su nam vodočuvari Kazimir Ivanković, Jozo Kukučka, Marko Rajče-vić i Stipan Martinac zajedno s koordinato-rom Ivanom Sopta i voditeljem VGI za mali sliv Vuke Josipom Suverom. Vrlo ugodno društvo u osječkim prostorijama uz rijeku Dravu brzo se počelo prisjećati prošlih vre-mena pojašnjavajući slavonsku vodočuvar-sku priču.

“Područje Slavonije je specifi čno i vrlo za-htjevno po pitanju vodočuvarske službe iz razloga postojanja velikog broja kanala i nasipa. Ovdje je 85% nizinskih vodotoka s malim padom pa je bitna melioracijska od-vodnja, odnosno kanali. Samo na rijeci Vuki je 4.300 km kanalske mreže, od čega 2.143

km i 2.050 komada kanala za košnju. Jedan vodočuvar primjerice ima po 800 do 900 km kanala I. i II. reda i još 300 km ostalih kana-la, pa kada tome dodamo problematiku če-stih pojava poplavnih voda, poljoprivrednih površina i naselja, možemo reći kako je biti vodočuvar u Slavoniji vrlo zahtjevan i težak posao. Pridodajmo danas tome i nove su-stave navodnjavanja, njihov posao nadzora i upravljanja ustavama na ovim sustavima, dodatno usložnjava ovaj posao. Koliko to može biti složeno govori primjer novog su-stava navodnjavanja K. Vinogradi-Zmajevac koji ima oko 42 ustave koje treba redovito otvarati i zatvarati te održavati”, pojasnio nam je voditelj VGi za mali sliv, Josip Suver.

Kazimir Ivanković (rođen 1961.) koji je svoj dugogodišnji staž od 35 godina zapo-čeo u vodoprivrednom poduzeću Vuka d.d., prisjeća se: “Nekada sam kao dijete mogao popiti vodu iz bare, a sada to ne mogu, jer poneki ljudi voze svašta u prirodu. Danas još uvijek ljudi u prirodu odlažu smeće, ali ovaj trend je u padu jer ipak se svijest o oneči-šćenjima okoliša mijenja i ljudi postaju svje-sni svoje uloge. I neke mjere su pomogle u tome kao npr. obvezno sakupljanje ambala-že od zaštitnih sredstava na poljima, kojih je sada puno manje, kao i plastičnih boca i krupnog metalnog otpada. Bio sam u situaciji zaustaviti čovjeka koji je ispustio fekalije u kanal. Ljudski sam ga upozorio i dobro je to prihvatio te nije više bacao fekalije u priro-du. Kasnije sam saznao da je bio u zatvoru i da je znao biti nasilan. Riskantna je pone-kad komunikacija s ljudima jer ne znaš tko je s druge strane i kako će reagirati. Nekada vodočuvari nisu imali uniforme. Sami su ku-povali obuću i odjeću pa ih ljudi nisu shvaćali ozbiljno. Čak su znali pitati: Što ti hoćeš? Da-nas je lakše, imamo uniforme i svi nas prepo-znaju i uvažavaju. Poštuju posao koji radimo, a vrlo rijetko se nađemo u neugodnim situa-cijama. Ponajprije kada se radi o prekršajnim i nedozvoljenim radnjama ljudi u kojima ih zateknemo. Iskaznica nam pomaže u poslu, ali ponajprije suradnja s inspekcijskim služ-bama, policijom i stručnim službama, kao što su šumari, zaštitari prirode, lovočuvari, ribočuvari i ostali. Danas vodočuvar mora po-malo biti i psiholog i uvijek prvo prići ljudski i upozoriti prekršitelja, educirati ga a tek onda pisati prijave i pokretati postupke. To se po-kazalo kao dobra praksa!”.

Marko Rajčević (rođen 1979.) koji je 18 godina u vodoprivredi ali se sjeća oca koji je bio vodočuvar i koji ga je “uveo” u ovaj posao u kojem je ostao nakon poplave 2006. godine: “Nekada je posao vodočuvara podra-zumijevao i preseljenje cijele obitelji i život u vodočuvarnicama koje su bile često udaljene od naselja uz nasipe i kanale. Njegov je otac takvu ponudu dobio 1985. i preselio se u vo-

Vodočuvar Kazimir Ivanković

I 65 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

dočuvarnicu u Baranji na lokaciji Zlatna Gre-da. Njegovom ocu su dolazili pomagati, kositi nasipe i drugi vodočuvari, kolege s drugih područja koji su na taj način pomagali jedni drugima. Tada je bilo puno više ručnog rada i svaki bi vodočuvar dobio dionice od oko 10 do 15 km koje je morao odražavati i kositi dva puta godišnje, što s ručnim kosama nije bio lagan zadatak. Kosili bi ponekad i 8 sati na dan u kanalima i na suncu, a sijeno su če-sto koristili za životinje koje su držali na ima-njima. Uz vodočuvarnice često su bile i druge kuće pomagača. Primjerice na CS Podunavlje čije su pumpe bile parne, postojali su ljudi koji su živjeli u naselju Podunavlje i opslu-živali pumpe, a strojari su imali i pomagače za redovito čišćenje nakupina rešetki. Bila je to mala zajednica, koja je bila organizirana i upravljala vodnim građevinama i održava-la ih uz nadzor voditelja, koji ih je redovito obilazio. Vodočuvari koji su radili na nasipu i održavali ih nazivali su se bentaši, a oni koji su održavali kanale nazivali su se kanaldžije. Kanali su se nekada davali seljanima uz male naknade da ih kose za sijeno, pa su svi bili zadovoljni. Ove poslove je vodio kanaldžija uz nadzor voditelja. Sitna stoka je mogla pa-sti na nasipima i kanalima, pa je ovaj primjer suradnje bio vrlo dobro prihvaćen i primje-njivan. Kanaldžije su imale ovlasti naplatiti direktno i kaznu za prijelaz stoke preko na-sipa ili kanala, što je bilo zabranjeno. Danas vodočuvari nemaju te ovlasti, a sve sporove rješavaju prijavama prema nadležnim služ-bama.”

Jozo Kukučka (rođen 1960.) posao u vodo-privredi započinje radom prije 22 godine u vodoprivrednom poduzeću Vuka d.d. te ističe važnost preventive u obrani od poplava: “Ne-kada bi na poziv šefa ljudi iz vodoprivrede sjeli u traktorsku prikolicu i traktorom se od-vezli na teren kada je poplava u pitanju. Sva-ki vodočuvar iz iskustva već zna gdje može očekivati probleme na terenu kod poplava, a danas može mobitelom uslikati i poslati slike u centar i konzultirati se oko mjera. Redo-vitim nadzorom, kanale je potrebno održa-vati čistima jer kada dođe poplava, jako je važna njihova prohodnost i funkcionalnost u sustavu obrane od poplava. Bilo je primjera da su se seljacima u kanale prevrtale prikoli-ce s balama sijena. Ako ih ne bismo uklonili, stvorile bi čep koji bi izazvao poplave. Zbog toga je potrebno redovito održavati i čistiti sve vodne građevine. Ovo je osobito važno danas kada primjećujemo klimatske promje-ne, pa su nam vodotoci ili s previše vode ili s premalo vode, a bujične vode se sve če-šće pojavljuju u kratkom vremenu. Tada nam sve građevine i sustavi trebaju biti spremni za doček velike vode. Često danas kolege pomažu jedni drugima, pa redovito kolege s kopna odlaze na ispomoć npr. u neretvansko

Vodočuvar Marko Rajčević

Vodočuvar Jozo Kukučka

području pomoći kolegama u upravljanju su-stavom navodnjavanja, a kod poplava jedni drugim “uskaču” u dežurstvima kako bi lakše izdržali napore.”

Stipan Martinac (rođen 1955.) svoj radni staž od 38 godina započinje na CS Draž kao pomoćnik strojara te ostaje u vodoprivrednoj struci, pa danas na mjestu vodočuvara još uvijek živi na lokaciji crpne stanice Draž, sa suprugom. Primjerima iz svoje bogate kari-jere često se uključivao u razgovor s ostalim vodočuvarima ali je istaknuo sljedeće: “Pri-mijetio sam na svom području Baranje od mađarske granice do Batine da rijeka Dunav može narasti i 70 cm u sat vremena, što se prije nije događalo. I park prirode Kopački rit nema više toliko vode kao prije, pa se i oni moraju prilagođavati novim uvjetima. Danas je suradnja s njima daleko bolja nego prije, posebno u dojavljivanju i poštivanju uvjeta i

I 66 I

HRVATSKE VODE I Priča o vodočuvarima

SLIKEArhiva Hrvatskih voda

mjera. Svi smo shvatili da je suradnja jedi-na opcija u dobrom zajedničkom upravljanju ovim osjetljivim područjem.”

Osječku posjetu završili smo optimističnim porukama korodinatora Ivane Sopte koji nam je pojasnio kako se vodočuvarska služ-ba rado uključuje i u edukacije mladih poseb-no studenata, koji redovito posjećuju vodne građevine stječući praktična znanja i usva-jajući iskustva vodočuvara. Na području CS podunavlje Hrvatske vode planiraju otvara-nje Centra za obuku obrane od poplava sa smještajnim kapacitetima, poligonima za vježbe i simulacijskim bazenima, fi nancira-nog EU sredstvima, što će znatno pridonijeti unaprjeđenju vodočuvarske službe i licen-ciranih tvrtki. Iskustvo na kojem se temelji vodočuvarska služba, mora se prenositi na nove naraštaje i generacije vodočuvara i dje-latnika vodnoga gospodarstva.

Daleki sugovornik iz neretvanskog područja bio nam je i vodočuvar Ivica Popović (rođen 1965.), zaposlen kao vodočuvar od 2014. go-dine. O složenom neretvanskom sustavu re-kao nam je: “Iz razgovora sa starijim ljudima i s bivšim vodočuvarima te iz knjiga o dolini Neretve, saznao sam da su nakon melioracije 60- tih godina prošlog stoljeća kontrolu vod-nih dobara djelomično vršili poljari, čuvari blata, zatim čuvari nasipa i napokon od 90-ih godina vodočuvari. Raspadom PIK Nere-tva iz Opuzena, poljoprivredne površine su date u zakup za gotovo tisuću privatnih ko-risnika. Drugačijim korištenjem poljoprivred-nih površina od velikog broja novih korisnika nastali su novi momenti u načinu obavljanja vodočuvarskih poslova. Potrebno je bilo uz mnogobrojne razgovore i prijave održati hi-drosustav u funkciji. Prijave su se odnosile na sadnju trajnih nasada uz kanalsku mrežu, onečišćenje kanala granama voćaka i pla-stičnih folija. Zatečeno je i stanje besprav-ne sadnje i uzurpacija uz državne vodotoke. Sve su to vodočuvari u suradnji s voditeljem i djelatnicima VGI Opuzen te državnim vo-dopravnim inspektoricama, uspjeli sačuva-ti. Uz svakodnevnu kontrolu javnog vodnog dobra, moj kolega vodočuvar Josip Šiljeg i ja obavljamo u kišnim razdobljima manipu-laciju s 90 ustava koje su u službi obrane od poplava, a u sušnim razdobljima i u funkciji navodnjavanja, odnosno kontrole natapnog kanala dugačkog 11 km i kompletnog nata-pnog sustava. Podršku i svakodnevne savjete imamo od osoba s dugogodišnjim iskustvom, voditelja VGI Opuzen Joška Ercega i koordi-natora vodočuvarske službe Davora Jakišića. Oni svojim iskustvom i svakodnevnim praće-njem vodostaja, prognozom količina oborina i prognozama plime i oseke mora, daju nam precizne upute tako da pravovremenim reak-cijama hidrosustav u potpunosti funkcionira.“

Koliko je posao vodočuvara zahtjevan, oso-bito u obrani od poplava na kraju nam je

Vodočuvar Stipan Martinac

Vodočuvar u čišćenju Ustava na Bednji

I 67 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Poplava podvožnjaka u Škorpikovoj iz 1967/68.posvjedočio i Stjepan Hruška: “Takvih kritič-nih situacija nije bilo previše, ali jedna takva koju ću pamtiti dogodila se u rujnu 2014. go-dine kada je poplava trajala desetke dana. Svakodnevna dežurstva uz samo nekoliko sati odmora izazvala su i zdravstvene pro-bleme, pa sam završio i kod doktora i dobio terapiju protiv visokog tlaka koju i danas još uvijek moram provoditi. Posljedice dugotraj-ne iscrpljenosti i stresa ostavile su traga na zdravlju. No, na to smo uvijek spremni i mi i naše obitelji, jer posao vodočuvara je pone-kad izuzetno zahtjevan i stresan!”

Svi naši stariji sudionici razgovora koji oče-kuju uskoro mirovinu rekli su nam da nose lijepe uspomene i sjećanja na vodočuvarski posao, koji je ponekad bio jako zahtjevan ali i donio veliko zadovoljstvo u druženju i radu s ostalim kolegama, kojima su prenijeli znanje i iskustvo stečeno desetljećima rada u ovoj službi. Uz obilaske terena gdje su nam s puno strasti objašnjavali kako što funkcio-nira uz onu iskru entuzijazma u oku, oprostili smo se sa svima uz obećanje da ćemo i dalje pratiti njihov rad jer prema najavama Vlade Republike Hrvatske tvrtka kćer Hidrotehnički objekti d.o.o., a time i vodočuvarska služba, pripojit će se i integrirati u Hrvatske vode u skorije vrijeme. Zahvaljujemo svim koordi-natorima na pomoći: Krešimiru Mikliću, Da-voru Jakišiću i Ivani Sopta, kao i svima koji su nam pomogli ostvariti ovo malo i zanimlji-vo putovanje u prošlost.

Iako nismo pronašli stare zapise o povijesti vodočuvarske službe, iz priča naših vodoču-vara saznali smo o težini i ljepoti njihovog posla. Kada sljedeći puta ugledate čovjeka u uniformi koji šeta uz neki vodotok, promatra površinu vode i bilježi vodostaj rijeke, sjetite se kako su to ljudi koji 24 sata na dan čuvaju naše domove od poplava, naše vodno blago od onečišćenja i našu tradiciju za naše budu-će naraštaje. ■

Priprema za obilazak u VGI za mali sliv Plitvica Bednja

Vodočuvari, koordinator i voditelj u Osijeku

Dio pumpe u CS Podunavlje Onečišćenje voda u neretvanskom području Bilješka o dnevnim poslovima

Potpisivanje ugovora u Sisačko-moslavačkoj županiji

I 68 I

AKTUALNO I Jadransko more toplije od prosjeka

Koliko su klimatske promjene praćene vre-menskim ekstremima sve izraženije i u Hrvat-skoj te kakve sve probleme stvaraju vezano uz vode i more najbolje se vidjelo u lipnju ove godine.

Prvo je Ocean-Lab, 5. lipnja objavio da je tre-nutna temperatura Jadranskog mora i do tri stupnja Celzijusa viša od uobičajenih na po-četku lipnja, a mjerenja je potvrdio i DHMZ. Severe Weather Europe ovu pojavu pripisuje visokim temperaturama u travnju i svibnju, a iznimno toplo Jadransko more služi kao spre-mnik visokih točaka rosišta koje mogu dove-sti do stvaranja snažnog olujnog nevremena. Pokazalo se to sljedećih dana u više dijelova Hrvatske.

Prvo je silovito nevrijeme pogodilo dijelove Istre, gdje je bilo i tuče a nastale su vodene bujice visoke i oko pola metra. Poplavljen je i Istarski ipsilon gdje je promet blokiran, a više vozila zapelo je u vodi i blatu. Na dionici od Višnjana do Baderne blatna bujica je došla go-tovo do visine zaštitne ograde koja razdvaja dva smjera Ipsilona. Samo nekoliko dana ka-snije jako grmljavinsko nevrijeme s tučom dva dana zaredom zahvatilo je Zagreb, a jako je nevrijeme poplavilo i centar Virovitice. Neobič-no visoke temperatura mora ponovile su se i sredinom kolovoza kada je npr. između Makar-ske i Tučepa, deset metara od obale, izmjerena temperatura od čak 30,2 °C. ■

Željko Bukša

JADRANSKO

MORE

TOPLIJE OD

PROSJEKA

Prikaz koliko su temperature mora više od uobičajenih, 10. lipanj

Čak 453 hektara poljoprivrednog zemljišta na području Velike Ludine, ponajprije voćarske kulture, bit će obuhvaćeno prvim projektom sustavnog navodnjavanja u Sisačko-moslavač-koj županiji. Za potrebe navodnjavanja bit će izgrađeno akumulacijsko jezero zapremnine milijun prostornih metara, deset metara dubi-ne i 267 metara širine, dok će poljoprivredne površine s tom akumulacijom spojiti više od 18 kilometara tlačnih vodova. Za projekt je osigu-rana lokacijska dozvola, a uoči ljeta potpisan je ugovor o izradi projektne dokumentacije, potrebne za ishođenje građevinske dozvole. Izrada dokumentacije stajat će 2,25 milijuna kuna, a projekt vode Hrvatske vode, a rok za projektiranje glavnih izvedbenih projekata je 18 mjeseci. ■

Željko Bukša

Veliki projekt navodnjavanja u Velikoj Ludini

I 69 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Dr-nišu u rad je pustio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, čime je završen projekt unaprjeđenja vodoopskrbnoga i ka-nalizacijskog sustava, vrijedan gotovo 6,5 milijuna eura. EU je sufi nancirala taj projekt s 4.580.145 eura, a 1.869.855 eura uložile su Hrvatske vode. Projekt je fi nanciran iz IPA

pretpristupnih fondova, počeo je 2007., a rea-lizacija je počela 2010. Projekt je obuhvatio re-konstrukciju sustava vodoopskrbe od 4,6 km, izgradnju i rekonstrukciju oko 7 km kanaliza-cijskog sustava, mapiranje i inspekciju oko 1,3 km kanalizacijskih cijevi te izgradnju glavnog kolektora, a zahvaljujući pročistaču bitno će se smanjiti pritisak na okoliš na ovom području, osobito rijeke Krke. ■

U Zagrebu je od 13. do 14.6.2018. godine održan treći redoviti sastanak partnera na projektu “Cjelovito upravljanje rizicima od obilnih oborina, Rainman” (Integrated heavy rain risk management, Rainman), u sklopu Interreg Central Europe programa. Hrvatske vode kao partner u projektu bile su doma-ćin sastanka. Projekt Rainman ima ukupni budžet od 3.045.287 €, traje tri godine, a u njemu sudjeluje 10 partnera iz šest država središnje Europe. U radu sastanka sudjelo-valo je četrdeset sudionika iz šest država, Njemačke kao vodećeg partnera, Austrije, Poljske, Češke, Mađarske i Hrvatske, koji su raspravljali o napretku projekta po pojedi-nim radnim paketima. Projekt će rezultirati novim alatima i metodama za procjenu, kar-tiranje i smanjenje rizika od jake oborine, alatima za brzo predviđanje i alarmiranje

Sastanak projekta Rainman

U DRNIŠU PUŠTEN U RAD UPOVŽeljko Bukša

Puštanje u rad UPOV-a Drniš

Služba za odnose s javnošću

u slučaju takvih događaja te prijedlogom mjera za smanjenje šteta koje nastaju kao posljedica jake oborine kao i unapređenjem mehanizama za interventno djelovanje. ■

Sudionici sastanka projekta Rainman

I 70 I

AKTUALNO I 13. dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva

HKGI –Hrvatska komora inženjera

građevinarstva

Trinaesti dani Hrvatske komore inženjera gra-đevinarstva održani su u Opatiji od 14. do 16. lipnja 2018. pod pokroviteljstvom Predsjednice RH, Ministarstva graditeljstva i prostornoga ure-đenja te Ministarstva regionalnog razvoja i fon-dova Europske unije. Širokim izborom zanimlji-vih tema seminara i predavača koji su u većini slučajeva prezentirali svoje projekte ponovno je potvrđeno da je članovima komore ovaj oblik usavršavanja zanimljiv. Ukupno 25 seminara s istovremenim odvijanjem programa u 6 dvora-na u samo 2 cjelokupna dana predstavljalo je zahtjevan zadatak. Brojne zahvale i čestitke te brojka od 1.000 sudionika i 70 uzvanika potvr-đuju da smo ga i ove godine uspješno savladali. Ove je godine glavna tema plenarne sjednice bila Izazovi u provedbi EU projekata, a panel na temu Unaprjeđenje realizacije investicijskih pro-

jekata. Na Panelu su obrađene teme vezane za bolju i efikasniju pripremu i realizaciju investicij-skih projekata, a u okviru istih i projekata sufi-nanciranih iz raspoloživih EU fondova. Održana je i živa rasprava vezano za pitanje koliko usva-janje i primjena takvih kriterija može utjecati na kvalitetu izvršenja inženjerskih usluga. Također se raspravljalo o primjedbama na natječajnu do-kumentaciju, na Zakon o javnoj nabavi te koliko se često koriste instrumenti garancija za dobro izvršenje posla. Na završetku Panela nazočni-ma se obratio i potpredsjednik Vlade RH i mi-nistar graditeljstva i prostornog uređenja gosp. Predrag Štromar, a čiji dolazak je iskorišten i za posebni sastanak s predsjednicima svih in-ženjerskih komora te je dogovorena proaktivna suradnja s pojedinim resorima u Ministarstvu. ■

13. DANI HRVATSKE KOMORE INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA

Sudionici 13. dana HKGI u Opatiji

I 71 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

KOLOS ∑ dobitnici nagrada za 2018.

14. lipnja u Opatiji u okviru plenarne sjednice Dana HKIG-a dodijeljeni su KOLOSI – nagrade Hrvatske komore inženjera građevinarstva:

Nagradu za životno djelo u građevinarstvu dobili su:dr. sc. Mehmed Čaušević, dipl. ing. građ.dr. sc. Bernardin Peroš, dipl. ing. građ.dr. sc. Branko Stojković, dipl. ing. građ.

Nagrade za izuzetna dostignuća u struci po kategorijama:

GeotehnikaMiro Čagalj, dipl. ing. građ. (Projekt sanacije potencijalno obrušavaju-ćih fragmenata stijenske mase iznad Omiša)

HidrotehnikaDubravka Marković, dipl. ing. građ. (Projekt uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Mali Lošinj na Kijcu)

Konstrukcijemr. sc. Ivan Palijan, dipl. ing. građ.; Siniša Lulić,dipl.ing.građ.; Vla-dimir Crneković, dipl. ing. građ. (Projekt konstrukcije – Hotel Park u Rovinju)

PrometniceIvan Nosal, dipl. ing. građ. (Idejni, glavni i izvedbeni projekt željezničke pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno)

Vođenje građenjaDeniz Avdagić, dipl. ing. građ. (Vođenje građenja na izgradnji Spar trgovine u Rijeci)

Čestitamo svim dobitnicima Kolosa!

Služba za odnose s javnošću

Vlada

promijenila

sastav Stalne

hrvatsko-

slovenske

komisije

za vodno

gospodarstvo

Vlada Republike Hrvat-ske je na zatvorenom di-jelu 100. sjednice održa-ne 7. lipnja 2018. promi-jenila sastav hrvatskog dijela Stalne hrvatsko-slovenske komisije za vodno gospodarstvo. Ra-zriješeni su dosadašnja zamjenica predsjednice, članovi i zamjenik člana hrvatskoga dijela Stal-ne hrvatsko-slovenske komisije za vodno gos-podarstvo Fani Bojanić, Andrino Petković, Vanja Rački, Milan Mateša i Zo-ran Marković. Novim je zamjenikom predsjedni-ce Komisije imenovan je Valentin Dujmović, a no-vim članovima Davorin Piha, Zvonko Marenić i Gordan Gašparović, dok je novim zamjenikom člana imenovan Hrvoje Bogat. ■

Željko Bukša

I 72 I

AKTUALNO I Čišćenje Đulinog ponora

ČIŠĆENJE ĐULINOG PONORASlužba za odnose s javnošću Dana 19. lipnja u Ogulinu je počelo čišćenje

Đulinog ponora. Zbog najave obustave rada i remonta hidroelektrane Gojak od strane Hrvatske elektroprivrede potrebno je dodat-no osigurati otjecanje velikih voda rijeke Do-bre kroz Đulin ponor. U Ogulinu su tijekom 2017. godine zabilježene dvije poplave te je

čišćenje Đulinog ponora prethodno planira-na aktivnost Hrvatskih voda za 2018. godinu s ciljem smanjenja rizika od pojave popla-va. Čišćenju Đulinog ponora prisustvovao je i župan Karlovačke županije Damir Jelić te gradonačelnik Ogulina Dalibor Domitrović. ■

MURTERU I BETINI 155,8 MILIJUNA KUNA ZA ODVODNJU

Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Betina – Murter dana 28. lipnja potpisali su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, generalni di-rektor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktor Vodo-voda i odvodnje d.o.o. iz Šibenika Frane Malenica. Ugo-vor o sufinanciranju projekta uz ministra i generalnog direktora potpisali su i načelnici općina Murter-Kornati i Tisno, Toni Turčinov i Ivan Klarin te direktor Vodovo-da i odvodnje d.o.o. Frane Malenica. Projekt sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Betina – Murter financira se bespovratnim sredstvi-ma fondova Europske Unije iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u iznosu od 124.691.413,00 kuna te nacionalnim sufinanciranjem: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatske vode u jednakom iznosu od 15.618.406,96 kuna, Općina Murter-Kornati u iznosu od 5.185.311,10 kuna i Općina Tisno s 2.623.892,37 kuna. ■

Služba za odnose s javnošću

Potpisivanje ugovora za aglomeraciju Betina – Murter

I 73 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

UGOVORI ZA SUSTAVE NAVODNJAVANJA ĐOLTA I NOVI GRADAC ∑ DETKOVAC

Služba za odnose s javnošćuUgovore za izgradnju sustava navodnjava-nja Đolta i Novi Gradac – Detkovac su 09. srpnja potpisali župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, generalni direktor Hrvatskih voda te zajednica ponuditelja Bra-na i Vodotehnika. Ovim projektima će se na području Virovitičko-podravske županije iz-graditi dodatnih 900 hektara navodnjavane

površine (Đolta 200 i Novi Gradac – Detko-vac 700 ha) koji će ponudit dodatan zamah u razvoju poljoprivrede, navodnjavajući plodna polja vodom iz rijeke Drave. Sustav navodnjavanja Đolta vrijedan je 12,4 miliju-na kuna, a projekt Novi Gradac – Detkovac, 43,1 milijuna kuna. ■

Dana 28. lipnja pušten je u rad uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Vrgorac u prisu-stvu ministra Tomislava Ćorića i generalnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića. UPOV je namijenjen širem području Vrgorca i omogućavat će drugi stupanj pročišćavanja. Radovi na izgradnji UPOV-a su s prekidima trajali od 2005. godine, a ukupna vrijed-nost investicije je oko 18 milijuna kuna od čega dijelom sredstva državnog proračuna, a dijelom izvornih sredstava Hrvatskih voda. Planom Hrvatskih voda za 2017. godinu je za dovršetak i sanaciju te stavljanje u punu funkcionalnost mreže i UPOV-a Vrgorac uku-pno bilo uloženo 4,7 milijuna kuna od čega samo za UPOV 2,3 milijuna kuna, a za 2018. godinu planiran je iznos od 3,1 milijuna kuna od čega je samo za dovršetak UPOV-a pla-niran iznos od 1,8 milijuna kuna. Područje grada Vrgorca smješteno je u zoni sanitarne zaštite izvorišta, čija zaštita će postići pri-

hvatom gradske kanalizacije kao i viška feka-lija iz septičkih jama. To znači kraj neugod-nih mirisa u samom centru grada i konačno rješenje problema koji postoji već nekoliko desetljeća. ■

Projektima će se natapati dodatnih 900 ha površina

PUŠTEN U RAD UPOV VRGORAC

Svečano puštanje u rad UPOV-a Vrgorac

Služba za odnose s javnošću

I 74 I

AKTUALNO I Voda ∑ najvrjedniji resurs budućnosti

VODA ∑ NAJVRJEDNIJI RESURS BUDUĆNOSTIŽeljko Bukša međunarodna konferencija: Voda - najvrjedniji

resurs budućnosti održana je 2. srpnja u Za-grebu, na kojoj je istaknuto da oko 1,05 mi-lijardi eura na raspolaganju stoji Hrvatskoj iz europskih fondova za projekte vodoopskrbe i zbrinjavanja otpadnih voda do 2023., a Hrvat-ska u tome treba nadoknaditi zaostatak u od-nosu na druge zemlje EU-a. Glavna poruka bila je da projekti vodnog gospodarstva spadaju među najznačajnije generatore gospodarske aktivnosti.

Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, kazao je kako novac koji Hrvatska ima na raspolaganju za razdoblje 2014. – 2023. pokazuje da su nam vodni pro-jekti visoko na listi prioriteta.

Do sada je raspisano više od 90 % natječaja za europska sredstva, a zbog raznih komplika-cija i kompleksnosti situacije isplaćeno manje od 10 % radova, što će se morati ubrzati. Do kraja ovog financijskog razdoblja očekuje se povlačenje svih sredstava te se u budućnosti kroz projekt “Zelena Europa” očekuju i veća financijska sredstva. Generalni direktor Hrvat-skih voda Zoran Đuroković izvijestio je kako je

u tijeku raspisivanje natječaja u vrijednosti od nekoliko milijardi kuna. U ovom trenutku po-krenuti su projekti za 48 aglomeracija, za 60 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, više od 3.000 km kanalizacijskih kolektora te oko 1.200 km vodoopskrbnih cjevovoda, a ti se projekti moraju provesti do 2023. Značajna ulaganja bit će potrebna i za smanjenje gubi-taka zahvaćene vode, koji su sada veći nego prije 2-3 godine i iznose prosječno 49 %. Prvi put za to je na raspolaganju oko 100 milijuna kuna, a od iduće godine sredstva za tu namje-nu bit će značajno veća. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energeti-ke, najavio je da je ova godina reformska go-dina jer je u planu okrupnjavanje vodno-ko-munalnih tvrtki. U postupku je donošenja novi Zakon o vodnim uslugama iz kojeg će proisteći Uredba o vodno-uslužnim područjima. Prema tom zakonu smanjit će se broj isporučitelja vodnih usluga s gotovo 200 na 35-40. U radu konferencije aktivno su sudjelovali i europarla-mentarka Ivana Maletić, Hrvatsko društvo za zaštitu voda na čelu s predsjednicom Marom Pavelić te brojni sveučilišni profesori, predstav-nici jedinica lokalne samouprave i tvrtki iz vod-nog gospodarstva. ■

Sudionici konferencije

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

U HAZU je 4. srpnja predstavljeno 10 knjiga o pravnoj zaštiti okoliša iz nakladničkog niza Mo-dernizacija prava koje sadrže izlaganja i rasprave s okruglih stolova održanih u organizaciji Znan-stvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU. Na njima su istaknuti te-oretičari i praktičari raspravljali o stanju zaštite okoliša i pravu kojim se ta zaštita uređuje. U knjigama su i analize domaćih propisa i prijed-lozi kako ih poboljšati te prakse međunarodnih sudova i tijela EU. Riječ je o knjigama Uprav-nopravna zaštita okoliša, Pravna zaštita šuma, Pravna zaštita tla, Pravna zaštita voda, Pravna zaštita prostora, Pravna zaštita mora, Pravna zaštita zraka, Kaznenopravna zaštita okoliša, Građanskopravna zaštita okoliša i Pravno uređe-nje gospodarenja otpadom.

U knjizi “Pravna zaštita voda” obrađena je uloga vode u biosferi i održivo gospodarenje vodom u agro-eko sustavima, reguliranje korištenja i zaštite voda u hrvatskoj pravnoj povijesti, pravni režim vodnog dobra, integralno upravljanje vodnim uslugama i posebna prava na vodama: koncesije i vodopravni akti. ■

U HAZU predstavljeno 10 knjiga o pravnoj zaštiti okoliša

Sudionici na predstavljanju knjiga u HAZU

Dana 7. srpnja akcijom čišćenja obale Dunava u Iloku ove je godine obilježen Međunarodni dan Dunava u or-ganizaciji Udruge “Cuccium” iz Iloka, Hrvatskih voda i Coca-Cole HBC Adria te podršku Ministarstva zaštite okoliša i energetike. U akciji su sudjelovali građani Ilo-ka, djelatnici Hrvatskih voda, srednjoškolci iz Iloka, a pridružili im se i zamjenik gradonačelnice Iloka Josip Kovač kao i brojni drugi predstavnici udruga koje djelu-

ju na području grada Iloka, ribička društva, komunalna tvrtka, Turistička zajednica grada Iloka i drugi. Cilj ak-cije bio je očistiti što veće količine otpada te edukacija građana o važnosti održavanja čistog okoliša kako zbog ljudi tako i životinja koje obitavaju na ovom prostoru. Za razvrstavanje prikupljenog otpada pobrinula se tvrt-ka Komunalije d.o.o. iz Iloka. ■

Gdje Dunav ljubi nebo ∑ za ljepši Ilok Služba za odnose s javnošću

Željko Bukša

Edukativne prezentacije za učenike osnovnih škola u Rovinju

Akciji čišćenja su se pridružili i djelatnici Hrvatskih voda

I 76 I

AKTUALNO I FRISCO 2.1. ∑ Modernizacija pregrade Vonarje

FRISCO 2.1. ∑ MODERNIZACIJA PREGRADE VONARJE

Služba za odnose s javnošću Drugi radni sastanak na temu Sutlanskog/Vonarskog jezera održali su 10. srpnja mi-nistar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske dr. sc. Tomislav Ćorić i ministar za gospodarski razvoj i tehnologiju Republike Slovenije Zdravko Počivalšek. Sastanku je nazočio i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sa svojim suradnicima. Mo-dernizacija pregrade Vonarje je predmet za-jedničkog projekta Prekogranično usklađeno smanjenje rizika (FRISCO 2.1.), a retenira-

nje vodnog vala rijeke Sutle u interesu je obje strane zbog ugroženosti poljoprivred-nih površina, infrastrukture i objekata koji se nalaze nizvodno od pregrade Vonarje. Na održanom sastanku dogovoren je nastavak vodnogospodarske suradnje dviju država te je dana podrška ideji revitalizacije Sutlan-skog/Vonarskog jezera koje danas služi kao retencija s osnovnom namjenom zadržava-nja velikovodnog vala Sutle i povećanja za-štite od poplave nizvodnog područja. ■

1,76 milijardi kuna za

“Projekt Rijeka” Služba za odnose s javnošću

Ugovore o dodjeli bes-povratnih europskih sredstava i sufi nanci-ranju projekta “Pobolj-šanje vodno-komunal-ne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka” u Rijeci su 13. srpnja potpisali mini-star zaštite okoliša i

energetike Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktor KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Andrej Marochini. Projekt Rijeka jedan je od najvećih projeka-ta tog tipa na području Republike Hrvatske, a njegovom realizacijom na području riječke aglomeracije (Rijeke, Kastva, Viškova, Čavla i Jelenja), postići će se najviši europske stan-dardi u upravljanju komunalnim otpadnim vo-

dama, povećat će se priključenost sa 78,33% na 93,79%, a vodni gubitci će biti smanjeni sa sadašnjih 30% na 23%, povećat će se stu-panj zaštite izvorišta pitke vode i smanjiti za-gađenje mora te osigurati dobro stanje voda kao i zaštititi vodne, i o vodi ovisne, ekosusta-ve. Vrijednost ovoga projekta (s PDV-om) je 2.201.954.328 kn. Ukupni prihvatljivi troškovi su 1.761.563.462 kn, od čega bespovratna EU sredstva iznose 1.256.548.480 kn što pred-stavlja 71,33% prihvatljivih troškova. Preostali dio osigurat će se iz nacionalnih sredstava, od čega će po 185.163.743,00 kn osigurati Mini-starstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatske vode, dok će preostalih gotovo 135 milijuna kn nacionalnih sredstava osigurati Vodovod i kanalizacija d.o.o. putem dugoročnog fi nancij-skog kredita. ■

Sastanak slovenske i hrvatske delegacije

Potpisivanje jednog od najvećih projekata u RH

I 77 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

123 MILIJUNA KUNA ZA NOVSKUSlužba za odnose s javnošćuU Novskoj su 20. srpnja ugovore o dodje-

li bespovratnih sredstava za razvoj vod-nokomunalne infrastrukture te ugovore o sufinanciranju projekta aglomeracije Novska potpisali ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, generalni di-rektor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, gradonačelnik grada Novske Marin Piletić i direktor Vodovoda Novska d.o.o. Mario Fi-lipović. Ukupna vrijednost ovog projekta

iznosi 123.631.284,60 kuna. Ukupni pri-hvatljivi troškovi su 98.905.027,68 kuna, a bespovratna sredstva Europske unije 70.105.921,45 kuna ili 70,88 %. Rekon-strukcijom dijela cjevovoda unutar samog grada Novske poboljšat će se pouzdanost i kontinuitet sustava pri čemu će se vodni gubitci smanjiti na svega 20 %. Povećanje priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje planira se s dosadašnjih 68% na 97 %. ■

Ulaganja u Bjelovarsko-bilogorsku županiju

Služba za odnose s javnošću

Potpisivanje ugovora u Novskoj

Zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović i župan Bjelovarsko-bilo-gorske županije Damir Bajs u ponedjeljak 23. srpnja predstavili su planirane projekte i inve-sticije na području Bjelovarsko-bilogorske žu-panije za ovu, ali i iduću godinu. Plan ulaganja Hrvatskih voda u 2018. godini za Bjelovarsko-bilogorsku županiju je preko 37 milijuna kuna. Uz domaće projekte provode se i EU projekti, a za aglomeracije veće od dvije tisuće stanov-nika, Hrvatske vode moraju osigurati sustav odvodnje. Takvih je u županiji 12 aglomeracija od čega je sedam u pripremnoj fazi dokumen-tacije. ■

Predstavljanje projekata za Bjelovarsko-bilogorsku županiju

Dana 25. srpnja 2018. godine svečano je obi-lježen početak radova na gradnji treće etape lijevoobalnog nasipa rijeke Kupe uzvodno od željezničkog mosta u Karlovcu do Brodaraca. Obilježavanju početka radova prisustvovali su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, župan Karlovačke županije Damir Jelić, gradonačelnik grada Karlovca Damir Mandić te generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sa suradnicima.

Vrijednost radova izgradnje treće etape na-sipa je 3,5 milijuna kuna, radovi će trajati 12 mjeseci, a gradnju nasipa fi nanciraju Hr-vatske vode. Nasip će od velikih voda rijeke Kupe štititi naselja Drežnik, Hrnetić, Novaki i Donje Pokuplje. Gradnja lijevoobalnog nasipa rijeke Kupe u Karlovcu uzvodno od željeznič-kog mosta do Brodaraca podijeljena je u četiri etape ukupne duljine 6,7 kilometara. Duljina treće etape izgradnje nasipa iznosi dva kilo-metra i prva je od mjera u Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na karlovačkom i sisačkom području. Troškovi otkupa zemlji-šta za ovu fazu iznosili su 4.634.448 kn. Prije početka gradnje riješeni su imovinsko-pravni odnosi za 77 katastarskih čestica, a riječ je

Služba za odnose s javnošću

U KARLOVCU ZAPOČELI RADOVI NA IZGRADNJI NASIPA NA KUPI

o manjem dijelu katastarskih čestica u od-nosu na čak 15 000 ostalih koliko obuhvaća cjelokupni Projekt. Projekt zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na karlovačkom i sisač-kom području sufi nancirat će se sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Studijom izvodljivosti ukupna vrijednost Projekta je procijenjena na iznos od 120 milijuna eura ili 900.287.000 kn, pri čemu je vrijednost dijela Projekta koji se od-nosi na karlovačko područje procijenjena na 670.055.000 kn. Izgradnja trajnog nasipa planirana je do 2023. godine, a do konačnog završetka radova u Karlovcu su na najugro-ženija područja u ožujku ove godine postav-ljene tzv. box barijere kao privremeni sustav obrane od poplava čime su naselja Logorište, Mala Švarča, Turanj, Mekušje i Mostanje ovo proljeće dočekali bez poplava. Očekuje se i zakonsko rješenje zaštite od poplava na ovom području koje će omogućiti da se procedure u kontekstu rješenja papirologije za realizaciju projekta značajno ubrzaju te da se do 2023. godine konačno riješi pitanje poplava na po-dručju Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Za-grebačke županije. ■

Svečano obilježen početak radova u Karlovcu

I 78 II 78 I

AKTUALNO I U Karlovcu započeli radovi na izgradnji nasipa na Kupi

Potpisnici ugovora u Hrvatskim vodama u Zagrebu

I 79 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

ČETIRI EU PROJEKTA VRIJEDNA 1,5 MILIJARDE KUNA

Služba za odnose s javnošćuU Hrvatskim vodama su 26. srpnja 2018. potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava te ugovori o sufinanciranju za EU projekte poboljšanja vodno-komunal-ne infrastrukture na području gradova: Novi Vinodolski, Novalja, Umag i Vrbovec. Ugovore su potpisali ministar zaštite oko-liša i energetike Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i krajnji korisnici, vodno-komunalne tvrtke. Ukupna vrijednost četiri projekta iznosi 1,5 milijarde kuna od čega je 852 milijuna kuna bespovratnih sredstva EU-a što predstav-lja 10,68 % ukupno alociranih sredstava za projekte vodno – komunalne infrastrukture. Razdoblje provedbe projekata je od 2018. – 2023. godine.

Vrijednost projekta aglomeracije Novalja iznosi 310,4 milijuna kuna od čega su bes-povratna EU sredstva 172,5 milijuna kuna (69,46 %), a nacionalno sufinanciranje 75,8 milijuna kuna (30,54 %). Razdoblje provedbe projekta je najkasnije do kraja

2022. godine. Ukupna vrijednost projekta aglomeracija Umag, Savudrija, Novigrad istarski iznosi 556,7 milijuna kuna od čega su bespovratna EU sredstva 316,8 miliju-na kuna (71,14 %), a nacionalno sufinan-ciranje je 128,5 milijuna kuna (28,86%). Razdoblje provedbe projekta je najkasnije do kraja 2023. godine. Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vino-dolski, Crikvenica i Selce iznosi 459,5 milijuna kuna od čega su bespovratna EU sredstva 261,1 milijuna kuna (71,03 %), a nacionalno sufinanciranje je 106,5 mili-juna kuna (28,97 %). Razdoblje provedbe projekta je najkasnije do kolovoza 2023. godine. Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Vrbovec iznosi 190 milijuna kuna od čega su bespovratna EU sredstva 101,5 milijuna kuna (67,07 %), a nacio-nalno sufinanciranje je 49,8 milijuna kuna (32,93 %). Razdoblje provedbe projekta je najkasnije do listopada 2021. godine. ■

I 80 I

AKTUALNO I Mljet dobio vodu

MLJET DOBIO VODUTrideset godina nakon postavljanja podmor-skog cjevovoda između poluotoka Pelješca i Mljeta, projekt je konačno dovršen u cijelosti te je Mljet 29. srpnja dobio vodu. Svečano-sti je prisustvovala predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Izgradnja projekata se sufinanci-ra od strane Hrvatskih voda temeljem Plana upravljanja vodama.

Kako bi stanovnici Mljeta konačno imali mo-gućnost opskrbe vodom iz vodoopskrbne mreže započelo se s izgradnjom vodoop-skrbnog cjevovoda na poluotoku Pelješcu od vodospreme Janjina preko Žuljane do uvale Kupjenova, vrijednosti 22,5 milijuna kuna. U području NP Mljet u proteklih nekoliko godi-na izgrađen je razvodni cjevovod za naselja

Služba za odnose s javnošću

SANACIJA AKUMULACIJSKOG JEZERA RIČICESporazumom Hrvatskih voda i Splitsko-dalmatinske županije i 1,5 milijuna kuna financirat će se izrada projektne dokumentacije za sanaciju akumulacij-skog jezera Ričice kako bi se omogućilo natapanje Imotsko-bekijskog polja, što je jedan od strateških projekata te županije. Sporazum su potpisali generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, a bio je nazočan i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić..

Akumulacijsko jezero je u vlasništvu Hrvatskih voda, koje će 90 % financirati izradu projektne dokumentacije, ostalih 10 % financirat će županija, a sanacij-ske radove na tom jezeru u cijelosti će financirati Hrvatske vode. ■

Željko Bukša

Goveđari i Babine kuće ukupne vrijednosti oko 5,3 milijuna kuna. Na tom je području preostalo još izvesti razvodni cjevovod na području naselja Pomena i Polače te riješiti vodoopskrbu otočića sv. Marija, čija je vri-jednost oko 4,3 milijuna kuna. Da bi se voda iz podmorskog cjevovoda pustila u cjevovod izveden na području NP Mljet bilo je potreb-no izgraditi cjevovod od mora do vodospre-me Straža i vodosprema Straža sa spojnim cjevovodom, ukupne vrijednosti 12,2 miliju-na kuna. Završetkom izgradnje vodoopskrb-nog cjevovoda Janjina-Žuljana-Kupjenova dovedena je voda s kopna na otok Mljet, a završetkom izvođenja vodospreme Straža sa spojnim cjevovodima omogućit će se ko-rištenje vode u razvodnim cjevovodima na području nacionalnog parka. ■

Predsjednica na svečanom otvorenju vodoopskrbnog sustava Mljet

Potpisivanje Sporazuma u Splitu

I 81 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Procjenjuje se da se dnevno u Neretvu bez ikakvog pročišćavanja ispušta oko 10.000 m³ otpadnih voda, a iako je lani završen višemi-lijunski projekt pročistača otpadnih voda na području Mostara, on još uvijek nije započeo s radom i nije poznato kada će se to dogoditi. Upozorio je na to šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Emanuel Salinas, podsjećajući da su projekt financirale Svjetska banka i Vla-da Švedske dok je Švedska uložila još dodatnih 1,5 milijuna eura, a EU nekoliko milijuna eura u izgradnju kanalizacijskog sustava za dovod otpadne vode iz domaćinstava do pročistača. „Ispuštanje tako velike količine otpadne vode bez pročišćavanja u tu rijeku ne samo da naru-šava njezinu ljepotu, nego predstavlja i veliku zdravstvenu opasnost za građane Mostara i svih nizvodnih naselja, uključujući i općinu Čapljina u BiH te Metkovića, Opuzena i ostalih mjesta uz Neretvu u Hrvatskoj. Također, ugrožava i njezin osjetljiv i veoma vrijedan eko-sustav, uključuju-ći i močvarna područja blizu Jadranskog mora”, podvukao je Salinas. Zaključio je da ukoliko po-stoji završeno postrojenje, koje i dalje ne radi bez opravdanih razloga, znači da razvojni cilj nije ostvaren i to može biti vrlo loš primjer. ■

Hrvatska gorska služba spašavanja vježbala je proteklih mjeseci na više lokacija spaša-vanje na vodi i kod poplava. Na rijeci Dravi, nizvodno od HE Dubrava, održana je vježba civilne zaštite pod nazivom “Drava 2018”; spašavatelji HGSS Stanice Čakovec uz po-moć troje kolega iz Stanice Koprivnica vrlo uspješno su odradili vježbu pokazavši spre-mnost te osposobljenost znanjem i opre-mom za moguće elementarne ugroze; HGSS Stanica Slavonski Brod organizirala je vjež-bu spašavanja na vodi na Malom gradskom kupalištu; dvadesetak članova HGSS Stani-ce Split vježbalo je spašavanja unesrećenih iz brze vode na rijeci Matici kod Vrgorca u sklopu priprema za turističku sezonu u kojoj se očekuje povećani broj aktivnosti i na ri-jekama; HGSS Stanica Koprivnica je prove-la akciju čišćenja jezera Šoderica nadomak Koprivnice. Članovi HGSS-a sudjelovali su i u nekoliko potraga za utopljenicima na Bo-sutu, Mrežnici i Muri. ■

Željko Bukša

SVJETSKA BANKA UPOZORAVA NA ZAGAĐENJE NERETVE IZ BIH

HGSS VJEŽBAO SPAŠAVANJE NA VODI I KOD POPLAVA

Šef ureda Svjetske banke za BiH i CG, Emanuel Salinas

Željko Bukša

Vježba na Dravi

I 82 II 82 I

AKTUALNO I Kratke vijesti

ukra

tko 23. 07. 2018., Vir

Općinsko poduzeće „Vodovod Vir“ dobilo je lokacijske dozvole za projekt gradnje vodo-vodne i kanalizacijske mreže za cijeli otok Vir. Riječ je o četiri lokacijske dozvole koje uključuju gradnju kanalizacijskog, vodovod-nog cjevovoda, hidroblokove i crpne stanice.

23. 07. 2018., DavorBrodsko posavski župan Danijel Marušić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u Davoru su potpisali ugovore o gradnji i projektnom nadzoru izgradnje su-stava navodnjavanja Orubica. Sustav na-vodnjavanja trebao bi biti gotov do 2021. godine. Projekt sustava navodnjavanja vri-jedan je 45,3 milijuna kuna.

17. 07. 2018., LaborZapočeli su radovi na sječi i tehničkom či-šćenju korita potoka Reka u Loboru, u dužini od 1km. To je korito bilo plitko i puno nano-sa te su ove godine bile već tri poplave, a voda je ulazila u stambene objekte.

12. 07. 2018., Novigrad PodravskiPočeli su radovi na bušenju novog vodocr-pilišta za vodoopskrbu Bjelovara. U Delovi-ma pokraj Novigrada Podravskog zbog pada kapaciteta na jednom od tri aktivna bunara krenulo se u bušenje zamjenskog. Vrijed-nost projekta je oko 640 tisuća kuna. Hrvat-ske vode osiguravaju 80%, a Vodne usluge Bjelovar 20% sredstava.

22. 06. 2018., Općina MarinaU mjestima Sevid i Mitlo u Marinskoj općini jučer su svečano otvoreni radovi na vodo-vodnoj mreži koja će biti sagrađena u slje-dećih godinu i pol dana. Vrijednost projekta je 6,8 milijuna kuna, a projekt u cijelosti fi -nancira EU.

20. 06. 2018., ZadarGeneralni direktor hrvatskih voda Zoran Đuroković i zadarski župan Božidar Longin u Domu županije u Zadru potpisali su ugovor o drugoj fazi izgradnji sustava navodnjava-nja na području Baštice , na prostoru od 158 ha. Projekt je vrijedan više od 20 milijuna kuna. Direktor Hrvatskih voda Zoran Đuro-ković je naglasio da iako se radi o zajed-ničkom projektu Hrvatskih voda i Zadarske županije, vlasnik i upravljač novog sustava postaje Zadarska županija.

17. 08. 2018., VukovarU tijeku su radovi na projektu uređenja rije-ke Vuke i obalnog pojasa na području grada Vukovara, od ušća u Dunav do Bobotskog kanala. Radi se o jednom od tri kapitalna projekta koji izvode Hrvatske vode u surad-nji s Gradom Vukovarom. Radovi su u vri-jednosti 42 milijuna kuna.

09. 08. 2018., KarlovacU tijeku su radovi na oteretnom kanalu „Tri-glavska“ na Švarči. Radi se na izgradnji dijela sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih obo-rinskih voda sa djela Baščinske ulice, Triglav-ske ulice, u naselju Jamadol koji obuhvaća Bledsku, Bohinjsku, Dojransku, Jamadolsku ulicu, te u naselju Mala Švarča. Ukupna inve-sticija sva četiri projekta kojeg sufi nanciraju i Hrvatske vode je 2,8 milijuna kuna. Ukupna dužina kanala je 1500 metara.

29. 07. 2018., OpuzenUz nazočnost ministra zaštite okoliša i ener-getike Tomislava Ćorića, generalnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića, župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikole Do-broslavića i ostalih lokalnih čelnika potpisani su ugovori za realizaciju projekta “Izgradnja sustava javnog navodnjavanja Glog”. Vrijed-nost projekta je gotovo 20 milijuna kuna.

Potpisivanje ugovora za realizaciju projekta “Izgradnja sustava javnog navodnjavanja Glog” u Opuzenu

I 83 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

KONFERENCIJA O INVAZIVNIM STRANIM VRSTAMA

Željko Bukša

Željko Bukša

U Hrvatskim vodama je krajem lipnja održana početna konferencija projekta “Razvijanje su-stava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” na kojoj je predstavljen projektni tim i aktivnosti koje će se provoditi u projektu. Cilj projekta je doprinijeti razvoju sustava upravlja-nja i kontrole invazivnih stranih vrsta kroz izra-du akata planiranja-akcijskih planova i planova upravljanja, radi kontrole i ublažavanja njihovog štetnog utjecaja na autohtone vrste i staništa. Invazivne strane vrste smatraju se jednom od glavnih prijetnji bioraznolikosti i s njom pove-zanih usluga ekosustava na globalnoj razini, a mogu imati i negativan učinak na zdravlje ljudi te gospodarstvo. Konferenciju je otvorio pomoć-

Konferencija “Parkovi Hrvatske i turizam” koja je imala za cilj potaknuti dijalog na temu zelenog turizmu te odgovoriti na pitanje kako sačuvati jedinstvenu prirodu 19 hrvatskih nacionalnih i parkova prirode, a istovremeno ih iskoristiti za održiv turizam, održana je 3. srpnja. Istaknu-to je da su ti parkovi naše najveće bogatstvo, a biološka i krajobrazna raznolikost temelj su turističke atraktivnosti Hrvatske i komparativna prednost na globalnom tržištu. U proteklih šest godina 8 nacionalnih i 11 parkova prirode po-sjetilo je oko 17,4 milijuna turista, a samo lani oko 4 milijuna turista, od toga ih je čak tri mili-juna posjetilo NP Plitvička jezera i NP Krka. Sva-ke godine raste broj njihovih posjetitelja, rekao

nik ministra za zaštitu prirode Igor Kreitmeyer koji je pozvao sve prisutne na aktivno djelova-nje u pogledu jačanja svijesti javnosti o opa-snosti od invazivnih stranih vrsta i sudjelovanje u projektnim aktivnostima. Voditeljica projekta Zrinka Domazetović predstavila je aktivnosti i predviđene rezultate projekta. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” potpisan je u rujnu 2017., a ukupna vri-jednost projekta iznosi 11.008.381 kuna. Raz-doblje provedbe projekta je od listopada 2017. do listopada 2021., a korisnik je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, odnosno Uprava za zaštitu prirode. ■

je ministar zaštite okoliša i enegetike Tomislav Ćorić, naglasivši kako je cilj brojnim i raznolikim projektima osvijestiti mogućnost posjećivanja parkova koji nemaju tako veliku posjećenost i produžiti turističku sezonu.

Kako bi se realizirali zacrtani ciljevi, pokrenuti su razni projekti i ugovoreno je 18 projekata s ukupnom vrijednošću od 686,8 milijuna kn, još dva projekta su u planu, a radi se o planovi-ma upravljanja zaštićenim područjima i posje-titeljima s naglašenom edukativnom funkcijom. Među najveće spadaju “Geo-info centar Voćin”u PP Papuk vrijedan 77,2 milijuna kuna i dva pro-jekta u NP Krki od kojih svaki vrijedi više od 84 milijuna kuna. ■

Pomoćnik ministra Igor Kreitmeyer na otvorenju

konferencije

Ministar Ćorić na konferenciji o nacionalnim i parkovima prirode

Ministar Tomislav Ćorić na konferenciji

I 84 I

AKTUALNO I Big Jump-om u Dravu obilježen Dan Europske Amazone

BIG JUMP-om U DRAVU OBILJEŽEN DAN EUROPSKE AMAZONE

Tradicionalni 14. po redu Big Jump – Veliki skok organiziran je i ove godine na nekoliko lokacija diljem Hrvatske. Nekoliko stotina lju-di u Varaždinu, Svetoj Mariji i Križnici zajedno s nekoliko tisuća Europljana istovremeno je 8. srpnja skočilo u glavne europske rijeke i jeze-ra te time pokazalo svoju potporu za zaštitu i poboljšanje stanja europskih rijeka. Tim za-jedničkim skokom u Dravu ujedno je obilježen Dan Europske Amazone i završetak kampanje “Naše rijeke, naše blago” koju provodi WWF u suradnji s partnerima. Ovogodišnji Big Jump ujedinio je dvije povezane kampanje koje WWF Adria provodi s ciljem zaštite i očuvanja rije-

Velika plutača sa senzorima za mjerenje ka-kvoće vode postavljena je na Visovačkom jeze-ru na Krki kao dio provedbe EcoSUSTAIN pro-jekta, u kojem je NP Krka jedan od partnera. U projektu, financiranom iz EU programa Interreg Mediterranean 2014-2020, uz NP Krka sudjelu-ju predstavnici Italije, Grčke, Španjolske i NP Una iz BiH. Glavni cilj projekta jest očuvanje vodenih ekosustava na odabranim lokacijama i bolje upravljanje njima. Na području NP Krka odabrana je ta lokacija zbog vrlo osjetljivog i referentnog ekosustava. Plutača je opremlje-na senzorima za mjerenje fizikalno-kemijskih

ka. Nacionalna kampanja “Naše rijeke, naše blago” pokušava doprijeti do lokalnih donosi-oca odluka i osvijestiti širu javnost o važnosti očuvanja bioraznolikosti i negativnom utjecaju loših hidroenergetskih projekata, dok se kam-panjom “Dosta je!” nastoji spriječiti izgradnja dviju velikih hidroelektrana Molve 1 i Molve 2 na Dravi koje će ukoliko se izgrade nepovratno uništiti ovu rijeku. Na više od 2000 Big Jump događaja diljem Europe dosad je u više od 34 zemlje sudjelovalo više od 200.000 ljudi. Ove godine organizirano je dosad najviše 150 Big Jump-ova u ukupno 15 europskih zemalja. ■

parametara vode i pratećim sustavima za au-tomatsku dojavu izmjerenih vrijednosti u real-nom vremenu kroz softverski sustav NP Krka. Odabrani senzori pratit će u realnom vremenu parametre potrebne za određivanje kvalitete vode: temperaturu, otopljeni kisik, zamuće-nost, klorofil a, vodljivost i pH vrijednost. Prvi put će moći razmijeniti podatke s ostalim za-štićenim područjima na Mediteranu, zajedno pratiti promjene i stvoriti kvalitetnu bazu po-dataka, što je i jedan od ciljeva EcoSUSTAIN projekta. ■

Željko Bukša

Organizatori 14. po redu Big Jump-a

Na Visovačkom jezeru postavljena plutača za mjerenje kakvoće vode Željko Bukša

Akcija postavljanja plutače

I 85 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

VELEPOSLANICI ČISTILI MORSKO DNO NA OTOKU MURTERUU povodu Svjetskog dana zaštite okoli-ša WhiteFlag International, pod vodstvom šibenskog ronioca Kristijana Curavića, u Murteru je lansirao ekološki projekt Ocean Ambassadors, u suradnji s Veleposlanstvom Kanade, Šibensko-kninske županije, Opći-ne Murter – Kornati i TZO Murter – Kornati. Cilj projekta je očuvanje, zaštita i sustavno čišćenje Jadranskog mora, a inicijativu je podržalo više od 30 sudionika: veleposla-nika i visokih službenika u Hrvatskoj. Osim suorganizatora akcije Daniela Maksymiuka, veleposlanika Kanade, inicijativi su se pri-

družili i Thomas Eberhard Schultze, vele-poslanik Njemačke; Juraj Priputen, velepo-slanik Slovačke; Lars Schmidt, veleposlanik Kraljevine Švedske; Stefan Estermann, ve-leposlanik Švicarske te Andrew Stuart Dal-gleish, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske. Svi su oni i sami zaronili te uz pomoć profesionalnih WhiteFlag International ronioca čistili mor-sko dno i vadili plastiku i ostali nerazgradivi otpad. Zajedno s njima zaronio je i načelnik općine Murter-Kornati Toni Turčinov. ■

Željko Bukša

Djelatnici Hrvatskih voda i ove su godine uspješno sudjelovali u humanitarnoj akciji Udruge oboljelih od leukemije i limfoma Hrvat-ske “Plastičnim čepovima do skupih lijekova”. Akcijom koja se provodila u Hrvatskim vodama prikupljeno je 20 kilograma čepova. Cilj akcije koju Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske organizira od 2013. godine je priku-pljanje sredstava za skupo liječenje, ali i poti-canje ekološke svijesti kod građana i provodi se u cijeloj zemlji. Akcija traje i dalje, a mogu se uključiti svi građani sakupljanjem što više plastičnih čepova, od raznih ambalažnih čepo-va kao što su čepovi od boca vode, do onih sa sokova, jogurta, ulja, omekšivača i slično. ■

Veleposlanici u akciji čišćenja mora

Plastičnim čepovima do skupih lijekovaSlužba za odnose s javnošću

I 86 I

VREMEPLOV I O starim zagrebačkim kupalištima

se u grijanoj vodi iz Medveščaka, koju su pri-premali kupeljnici (balneatori). Puštala se i krv iz žila, stavljali takozvani rogovi, brijači su bili i kirurzi, vadili su zube, liječili rane, brijali i šišali građane (Premerl, 2005.). Stotinjak metara sje-vernije od prvoga nalazilo se drugo zagrebačko javno kupalište koje se u gradskim ispravama prvi put spominje 1344. godine.

Početkom 19. stoljeća grade se u današnjoj Kožarskoj i Medvedgradskoj ulici te na Novoj Vesi gradska parna kupališta. Na kupanje na

O STARIM ZAGREBAČKIM KUPALIŠTIMABranka Beović, dipl. ing građ.

Prva javna zagrebačka kupališta pojavila su se uz potok Medveščak još u srednjem vijeku, a početkom 19. stoljeća grade se gradska parna kupališta, kada su Zagrepčani počeli češće dolaziti i na kupanje na Savu, budući je tada ona bila udaljena od grada.

Krajem 13. stoljeća u Parizu je bilo 26 javnih kupališta, dva stoljeća kasnije u Beču 29, u Vro-clavu 12 i u Nürnbergu 8. Privatna kupališta su si priuštiti mogli samo imućniji građani.

Kako je bilo u Zagrebu?

Prva javna zagrebačka kupališta pojavila su se još u srednjem vijeku, a nalazila su se uz potok Medveščak. 1291. godine spominje se kupalište koje su pod Opatovinom, u blizini svoga samo-stana i crkve sv. Marije, uredili cisterciti. Kupalo

Pretpostavljene lokacije srednjevjekovnog cistercitskog i gradskog kupališta. Fotografi je snimila: B. BeovićKarta. Izvor: Premerl, N. (2005.): Potok u srcu Zagreba, MGZ, Zagreb; Kupeljnik: drvorez iz 1568. godine. Izvor: Büchner R. (2014.): Im städtischen Bad vor 500 Jahren, str. 27.

Savsko kupalište. Izvor: Svijet, 25. srpnja 1931.

I 87 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Savu Zagrepčani su počeli češće dolaziti tek po-četkom 19. stoljeća budući da je Sava (tada) bila udaljena od grada. Prvo kupalište na Savi otvoreno je 1856. godine, a vodio ga je Franjo Hutterer. Zagrepčani su na njega dolazili fi jake-rom, omnibusom, a od 1891. godine i konjkom – konjskim tramvajem.

Zagrebačka kupališta u 19. i 20. stoljeću

Zagrebačko mineralno kupalište ‒ u dvori-štu kuće u Vlaškoj ulici broj 47 nalazio se zde-nac s vodom koja je bila na glasu zbog svog posebnog okusa pa su je upotrebljavali za lje-kovite kupelji. Početkom 19. stoljeća uredili su tamo malo kupalište. Kasnije je Ivan Taubner dao vodu iz zdenca na analizu, zatražena je do-zvola za otvaranje javnog kupališta što je nakon pregleda i izvješća županijskog fi zika A. Vanca-ša, protomedika F. Daubachyija i ljekarnika F. Zellingera 1841. godine i odobreno.

Kupalište Diana ‒ gospodin Lölkes je 1834. godine u dvorištu kuće u Ilici 8 otvorio kupalište pod nazivom “Badehaus zur Diana”. Imalo je kupališni zdenac (Badebrunnen), u koji je pri-tjecala voda iz dvaju vrela, bilo je otvoreno od 5 ujutro do 21 sat, a za kupanje se plaćalo po 18 krajcara, s rubljem 20 krajcara. U kupalište se moglo doći i s gornje promenadne strane.

Mrzlice na Sv. Ksaveru ‒ kupalište i lječilište hladnom vodom Mrzlice na posjedu poduzetni-ka Josipa Franje Rempfl a na sv. Ksaveru, ispod crkve, na kasnijem Mallinovom posjedu otvore-no je 1. lipnja 1844. godine u kojem je liječnik Josip Schweigert liječio tada najnovijom meto-dom – hidroterapijom.

Školska kupališta ‒ 1905. godine je u po-drumskim prostorijama pučke škole na Laščini izgrađeno kupalište za školsku djecu sa svla-čionicom, kupaonicom s bazenom i tuševima, prostorijom s uređajima, skladištem i praoni-com rublja te potrebnim higijensko-sanitarnim uređajima. Na taj je način školarcima omogu-ćeno kupanje u školi dva puta tjedno pod nad-zorom učitelja. To se pokazalo jako korisnim te je 1909. godine omogućeno besplatno kupanje ostaloj školskoj djeci u gradskom pučkom kupa-lištu (u Josipovečkoj cesti). 1910. godine grad-sko zastupstvo je donijelo zaključak da se i u ostalim školama, koje imaju raspoložive prosto-rije i uveden vodovod, urede kupališta prema onom u Laščinskoj pučkoj školi.

Kupalište na Josipovačkoj cesti ‒ zastupnik S. Timet predložio je 1900. da Grad Zagreb o svom trošku uredi pučko kupalište koje će od-govarati suvremenim zahtjevima i potrebama posebno siromašnijeg pučanstva. Prema pro-jektu Gradskog građevnog ureda kupalište je otvoreno 1906. godine. Imalo je 11 kada i 9 tuševa, od toga 8 kada i 9 tuševa na muškom odjelu.

Kupalište Diana u Ilici

Kako su se u Zagrebu kupali 1870. dok još nije bilo vodovoda, može se saznati iz članka Antonije Kasović Cvijić: Kako su se u Zagrebu kupali prije 60 godina, povodom 80-godišnjice Savskog kupališta:

“Bilo je u ono naše blaženo djetinje doba, kad je sve teklo svojim utvr-djenim tempom bez simkopijske ritmike i ikakvog neočekivanog narušenja kućnog poretka. Po zagrebačkim se domovima svake subote ribalo bjelo tlo po sobama, širokim hodnicima i drvenim stubištima, sva se posteljina s golemim perinama iznašala na sunce, a kad je pod večer sve bilo opet spremljeno, a sva kuća mirišala na vlagu i lukšiju, tad bi se u velikom kotlu ili loncu grijala voda da se djeca okupaju. Služavke su na taj dan iz zdenca na dvorištu izvukle bezbroj kabala vode, natječući se s inošima, tko će se pohvaliti s većim brojem punih škafova. U kuhinji bi se postavilo omašno korito, pa bi se djeca ‒ zbog prištednje vode ‒ njih po dvoje zajedno ku-pala, najprije djevojčice, onda dječaci. Bilo je to u doba luksusa, kad je još vrijedila kraljevska rečenica: “Kupic i dece pri hiži nigdar dost!” ‒ Svakog mjeseca poslije velikog pranja rubenine kupali su se odrasli, što je slovilo kao važan događaj, a koji put bilo je dopušteno i služinčadi, premda ih je po pravu zapalo samo uoči velikih blagdana, Božića i Uskrsa.

Otmjene domaćice i njihove odrasle kćeri, koje su od 18. svoje godine već bile “salonfähig” udešavale bi ovo kupanje u koritu po mogućnosti uoči ko-jeg sjajnog plesa ili svečane zabave. Onda se i onako ne bi izlazilo iz kuće, pošto je sva kosa zbog kovrčanja bila umotana u papilotte, a i zbog purgi-ranja, što je navodno znatno poljepšalo teint.”

(Novosti”, broj 206, ponedjeljak, 28. srpnja 1930.)

Mineralno kupalište u Vlaškoj ulici

I 88 I

VREMEPLOV I O starim zagrebačkim kupalištima

Kupalište na Međašnom trgu ‒ 1928. godi-ne izgrađeno je pučko kupalište na tadašnjem Međašnom (danas Kvaternikovom) trgu, s 10 kada i 15 tuševa i ostalim potrebnim prostorija-ma i uređajima. Zbog regulacije trga kasnije su srušeni lijevo i desno krilo uz zgradu.

Javno kupalište “Terapija” ‒ 1928. godine, prema projektu arhitekta R. Lubynskog, izgra-đeno je u suterenu zgrade Središnjeg ureda za osiguranje radnika u Mihanovićevoj ulici 3. Kupalište se sastojalo od dva dijela: kupališnog (parno, tušno, kadno i sunčano), namijenjenog isključivo zdravim posjetiteljima, i dijela za fi zi-kalnu terapiju, lječilišta za bolesnike.

Kupalište na Maksimirskom jezeru ‒ na otoku, na Donjem maksimirskom jezeru, na poticaj kardinala J. Haulika, uređeno je polo-vinom 19. stoljeća malo kupalište s nekoliko kabina.

Tako su se kupali veliki. Na kojim su se “ku-palištima” i kako, kupala djeca?

Dragutin Hirc (1853. ‒ 1921.) , u knjizi Stari Zagreb, opisao nam je dva takva “kupališta” iz vremena njegovog djetinjstva Jedno je bilo u Novoj Vesi na kanalu Medveščaka, nedaleko Voglova mlina (Nova Ves br. 37 i Medvedgrad-ska br. 6.) kod splavnice gdje je voda bila naj-dublja i tu bi se u potoku kupali i u njega sa splavnice skakali. Drugo “kupalište” bilo im je dalje “malte”, gdje su u onoj tekućoj vodi uži-vali i praćakali se kao ribe, a kako nisu imali sapuna, uzeli bi s obale komad lapora i njime se trljali i prali. Zabavljali su se mažući si la-porom cijelo tijelo. Kad bi se osušio bili bi sivi kao miševi što ih je dodatno tjeralo na smijeh. (Hirc, D. (2008.): Stari Zagreb, Kaptol i Donji grad, Matica hrvatska, Zagreb).

Ljeta u Zagrebu

Preživjeti ljetnu vrućinu u Zagrebu nikada nije bilo lako.

Ljeti se u Zagrebu osjeća silna žega. Ova je tim nesnosnija, što u Zagrebu manjka svježa voda,

Kupalište u Josipovačkoj cesti (danas Nazorova)

Kupalište na Međašnom (danas Kvaternikovom) trgu

Kupalište “Terapija” u Mihanovićevoj ulici

Kupalište u Creskoj ulici ‒ gradska općina adaptirala je početkom 1936. godine svoju zgradu u Creskoj ulici 5 te osposobila malo ku-palište s 3 kade i kapacitetom od oko 60 kupa-nja dnevno. Ali, ni ovaj doista skromni kapaci-tet, nije u tom kupalištu nikada bio u cijelosti iskorišten.

Zimsko plivalište “Mladost” na Trgu K. Ćo-sića ‒ gradnja zimskog bazena počela je 1953., a dovršena 1958. godine. Izabrana je lokacija u blizini strojarnice gradske električne centra-le i vodovoda. U podrumu se nalazi bazen za školsku djecu i za učenje plivanja. Tu su brojni školaraci ili naučili plivati ili su dobili potvrdu da znaju plivati.

Kupalište u Creskoj ulici

Zimsko plivalište Mladosti na Trgu K. Ćosića i fontana Igre s vodom autora L. Lozice

I 89 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

jer u tom kraju ima veoma malo bistrih vrela, napisao je u knjizi Die Ehre des Herzogthums Krain davne 1689. godine Valvasor. Tijekom takvih ljetnih vrućina Sava je Zagrepčanima ne-kada bila spas, pa swu osvježenj tražili na sav-skim kupalištima. Ono što je danas Jarun.

Savska kupališta ‒ u vodiču dr. Srkulja iz 1928. godine piše da se na kraju Savske ceste s jedne i druge strane savskoga nasipa nala-ze savska kupališta: lijevo je staro kupalište iz šezdesetih godina (19. stoljeća), a desno lijepo novo moderno uređeno gradsko kupalište.

Podsusedsko kupalište - 1924. godine Ivan Vlašić je u Podsusedu, zapadno od kolnog mo-

Podsusedsko kupalište. Izvor: Svijet, 2. kolovoza 1930.

Kako je bilo 1931. godine na kupalištu na Savi?

“Sava je srebropjena samo u starim pjesmama, kad su se pjesnici odu-ševljavali njenom bistrinom i jasnoćom. Poslije ju je pomutila industrija, pred kojom uzmiču i stihovi i srokovi. Ali tko u ljetnoj žegi i zapari mari za stare pjesme, “srebropjenost” i industriju – kad sve jedva dočeka čas, da se baci u te mutne valove Save, samo da ih malo rashlade. Zagrebačko gradsko kupalište pruža tisućama kupališnih gostiju po mo-gućnosti sav komfor modernog kupališta: kupanje, sunčanje, vodu, pi-jesak, zabave, igre, restauraciju ... Tamo po vas dan vrvi, a nedjeljama ima toliko svijeta, da je sve još premalo: i kabine i pijesak i restauracija, a i sama Sava, koja je tako niska, da je možeš gotovo i pregaziti. Veselo je na Savi, živo, pustopašno, a povrh svega tu ima uvijek čitava revija ne samo lijepih kupaćih kostima, već i lijepih oblika ...”, piše u časopisu Svijet od 25. srpnja 1931.

SLIKEBranka Beović, dipl. ing. građ.

sta, na lijevoj obali rijeke Save ispod same že-ljezničke pruge za Sloveniju, postavio drveno kupalište s 40 kabina i sezonskom gostionicom, ali bez splavi. Kupalište su rado posjećivali izlet-nici iz grada te ondje proveli cijeli dan.

Trnjansko kupalište ‒ 1926. godine obitelj Čumbrek iz Gredica izgradila je uz lijevi sav-ski obrambeni nasip, zapadno od nekadašnje trnjanske prijevozne skele, kupalište s oko 30 kabina na obali i s malom kupališnom splavi te plivačkim bazenom od 4x2 metra na njoj.

Iako je Zagreb dobio vodovod 1878. godine, periferija ga je dobila puno kasnije, kupao-nice u stanovima su imali imućniji građani, a ostali su bili upućeni na javna kupališta. Jedno od najpoznatijih kupališta Petrova kupelj (na lokaciji Medvedgradska 15, 17), bilo je 1898. godine, uz proteste susjeda, pretvoreno u bludilište. Zatvoreno je poslije Prvog svjetskog rata.

Od svih ovih kupališta preostali su samo ku-palište Diana i Zimski bazen “Mladost”. Otvo-reni i zatvoreni bazeni zamijenili su nekadaš-nja zagrebačka kupališta, a Sava više nije “srebropjena”. ■

Mjesto na kojem je bila Petrova kupelj u Medvedgradskoj ulici

I 90 I

VODA I PRIRODA I Europske vode ∑ procjena statusa i pritisaka

EUROPSKE VODE ∑ PROCJENA STATUSA I PRITISAKABranka Ilakovac Unatoč poboljšanju stanja, vode EU i dalje su pod pritiscima ljudskih aktivnosti

koji utječu na funkcioniranje ekosustava, pridonose gubitku bioraznolikosti i ugrožavaju vrijedne dobrobiti koje voda pruža društvu i gospodarstvu.

I 91 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

U nedavno objavljenom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) „Europske vode - Procjena statusa i pritisaka, 2018“, navodi se kako je u proteklih šest godina značajno poboljšano praćenje i procjena statusa vod-nih tijela EU, jer su mnoge države članice uložile u bolje ekološke i kemijske programe praćenja, s većim brojem točaka praćenja i uključivanjem više kemikalija i kvalitetnih elemenata. Ukupno je proveden nadzor nad površinskim i podzemnim vodama na više od 130.000 točaka, a postizanje dobrog stanja uključuje ispunjavanje određenih ekoloških i kemijskih standarda te količinu vode. No, europske vode i dalje su pod opterećenjima iz niza ljudskih aktivnosti. Ti pritisci često djeluju istodobno i utječu na funkcioniranje ekosustava, pridonose gubitku bioraznoliko-sti i ugrožavaju vrijedne dobrobiti koje voda pruža društvu i gospodarstvu, upozorava iz-vješće.

Ekološki status i potencijal površinskih voda procijenjen je na temelju kakvoće struktu-re i funkcioniranja ekosustava površinskih voda, uključujući rijeke, jezera, prijelazne vode i priobalne vode. On pokazuje utjecaj onečišćenja i degradacije staništa, a temelji se na biološkim elementima kvalitete koje podržavaju fi zikalno-kemijski i hidromorfo-loški elementi kakvoće.

Za površinske vode dobar kemijski status defi niran je granicama koncentracije odre-đenih onečišćujućih tvari poznatih kao pri-oritetne tvari. U ovome izvješću, 38 % po-vršinskih vodnih tijela ima dobar kemijski status, 46 % nije postiglo dobar status, a za njih 16 % stanje nije poznato. U mnogim državama članicama, relativno malo tvari je odgovorno za neuspjeh u postizanju dobrog kemijskog statusa, a najčešća je živa. Glav-ni razlozi za nepostizanje dobrog statusa su atmosfersko taloženje i ispuštanja iz postro-jenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Države članice postigle su napredak u rješavanju prioritetnih tvari, što je do-velo do smanjenja broja vodnih tijela koja ne zadovoljavaju standarde za tvari poput metala (kadmija, olova i nikla) i pesticida. Glavni značajni pritisci na površinske vode su hidromorfološki pritisci (koji utječu na 40 % vodnih tijela), difuzni izvori (38 %), posebno iz poljoprivrede, kao i atmosfersko taloženje (38 %), osobito žive, zatim točka-sti izvori (18 %) i zahvaćanje vode (7 %). Glavni utjecaji na površinske vode su obo-gaćivanje hranjivim tvarima, kemijsko one-čišćenje i prenamijenjena staništa uslijed morfoloških promjena. Kako bi se postigao cilj dobrog kemijskog stanja, potrebno je spriječiti ulazak opasnih tvari u podzemnu vodu, a ulazak svih ostalih onečišćujućih tvari (npr. nitrati) treba biti ograničen. U EU je 74 % površina podzemnih voda u dobrom

I 92 I

VODA I PRIRODA I Europske vode ∑ procjena statusa i pritisaka

U izvješću, 38 % površinskih vodnih tijela ima dobar kemijski status, 46 % nije postiglo dobar status, a za njih 16 % stanje nije poznato. Prosječna razina kon-centracije nitrata u europskim rijekama smanjila se za 20 % između 1992. i 2015., dok su se koncentracije nitrata podzemnih voda u 2011. gotovo vratile na razinu iz 1992. godine.

Vodenica i njen mehanizam na potoku ‒ ponornici Butori

kemijskom, a 89 % u dobrom kvantitativ-nom stanju. Nitrati su glavni zagađivač, koji utječe na više od 18 % površina podzemnih voda. Ukupno 160 zagađivača uzrokova-lo je neuspjeh u postizanju dobrog kemij-skog stanja. U Europskoj uniji poljoprivreda je glavni uzrok neuspjeha u postizanju do-brog kemijskog stanja podzemnih voda, jer dovodi do difuznog onečišćenja nitratima i pesticidima. Ostali značajni izvori su ispusti koji nisu povezani s kanalizacijskim susta-vom i zagađenim mjestima ili napuštenim industrijskim lokacijama. Zahvaćanje vode za javnu vodoopskrbu, poljoprivredu i indu-striju glavni je uzrok neuspjeha u postizanju dobrog kvantitativnog statusa.

Postoje brojne mogućnosti za poboljšanje upravljanja vodama kako bi se postigli ci-ljevi Okvirne direktive o vodama kroz stro-gu i dobro integriranu provedbu postojećeg zakonodavstva i uvođenje dodatnih mjera koje smanjuju pritiske. Nekoliko je izazova u upravljanju vodama, no napredak prema

dobrom stanju može se postići specifi čnim mjerama. Niz zagađivača u mnogim europ-skim vodama ugrožava vodene ekosusta-ve i može dovesti do zabrinutosti za javno zdravlje. Smanjenje onečišćenja u cilju ispu-njavanja ciljeva Okvirne direktive o vodama zahtijeva provedbu nekoliko drugih direktiva i propisa. Tijekom posljednjih desetljeća po-stignut je jasan napredak u smanjenju emi-sija iz točkastih izvora.

Glavni izvor difuznih onečišćenja je poljo-privredna proizvodnja, uglavnom kao po-sljedica prekomjerne emisije hranjivih tvari i kemikalija poput pesticida. Ostali pokretači uključuju ruralno stanovanje, ispuštanje iz urbanih područja te šumarstvo. U EU je ti-jekom posljednjih nekoliko desetljeća kon-tinuirano smanjeno korištenje mineralnih gnojiva i višak hranjivih tvari podrijetlom iz poljoprivrede. Zagađenje europskih voda opasnim tvarima glavni je problem zaštite okoliša kojim se bavi niz zakonskih mjera i politika EU. Smanjenje opasnih tvari u vodi zahtijeva ne samo snažnu provedbu posto-jećeg zakonodavstva, nego i usvajanje odr-živijih načina proizvodnje i uporabe kemika-lija, navodi se u izvješću. Pojačani napori za smanjenje tih kemikalija u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda poboljšanjem

U europskim razmjerima, oko 40 % tijela površinskih voda ima dobar ili visok ekološki status ili potencijal, pri čemu je-zera i priobalna voda imaju bolji status od rijeka i prijelaznih voda, ističu u Europskoj agenciji za okoliš.

SLIKEBranka Ilakovac

I 93 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

obrade otpadnih voda trebali bi biti uskla-đeni s jasnim naporima da ih se smanji na izvoru kroz podizanje svijesti potrošača i prilagodbom potrošnje, kao i s dugoročnim inicijativama s ciljem postizanja netoksičnog okoliša i uspostave kružnog gospodarstva.

Iako je posljednjih desetljeća ostvaren zna-čajan uspjeh u smanjenju broja ispuštenih onečišćujućih tvari, ostaju izazovi u smislu urbane i industrijske otpadne vode i one-čišćenja iz poljoprivrede. Obrada otpadnih voda mora i dalje igrati ključnu ulogu u za-štiti površinskih voda, a investicije za una-prjeđenje sustava za pročišćavanje otpadnih voda i održavanje infrastrukture potrebne su mnogim zemljama. Desetljećima su ljudi mijenjali europske površinske vode kako bi olakšali poljoprivredu, proizvodili energiju i zaštitili se od poplava, a te su aktivnosti re-zultirale oštećenjem morfologije i hidrologije vodnih tijela. Najčešći pritisci na površinske vode su hidromorfološki, što utječe na 40 % takvih tijela. Pored toga, 17 % europskih vodnih tijela označena su kao jako izmije-njena (13 %) ili umjetna (4 %) vodna tijela.

Održivo i integrirano upravljanje vodama igra značajnu ulogu u Agendi za održivi ra-zvoj UN-a do 2030., Sedmom akcijskom

planu za okoliš EU-a i postizanju strategije biološke raznolikosti EU, pojašnjava se u iz-vješću i dodaje kako je mnogo mogućnosti za poboljšanje provedbe i jačanje sinergije između politika zaštite okoliša relevantnih za zaštitu vodnog okoliša. Primjerice, politi-ke EU-a o slatkovodnom i morskom okolišu, prirodi i bioraznolikosti usko su povezane i

Ključne poruke iz izvješća Europske agencije za okoliš (EEA):

■ Od različitih vodnih tijela podzemne vode općenito imaju naj-bolji status, pri čemu dobar kemijski status ima 74 %, a dobar kvantitativan status 89 %.

■ Oko 40 % površinskih voda (rijeka, jezera i prijelaznih i prio-balnih voda) ima dobar ekološki status ili potencijal.

■ U većini država članica loš kemijski status najčešće uzrokuje živa. Ukoliko se izostave živa i druge prioritetne tvari, samo 3 % površinskih voda ne bi uspjelo postići dobar kemijski status. Poboljšanja ukazuju kako države članice napreduju u rješava-nju izvora onečišćenja.

■ Smanjen je udio vodnih tijela s nepoznatim statusom i pove-ćano je povjerenje u procjenu stanja. Poboljšanja su vidljiva na razini pojedinih elemenata kakvoće ili onečišćujućih tvari, ali se često ne prevode u poboljšani status.

■ Glavni značajni pritisci na površinske vode su hidromorfološki pritisci (40 %), difuzni izvori onečišćenja (38 %), posebno iz poljoprivrede i atmosferskog taloženja (38 %), osobito žive, te točkasti izvori onečišćenja (18 %) i zahvaćanje vode (7 %).

■ Zemlje članice učinile su značajne napore za poboljšanje ka-kvoće vode ili smanjenje pritiska na hidromorfologiju. Neke od mjera imale su trenutačan učinak, a druge će rezultirati poboljšanjima kroz duže vremensko razdoblje.

■ Može se očekivati kako će između 2019. i 2021. neke od po-jedinačnih mjera poduzetih u prethodnom razdoblju rezultirati pozitivnim učinkom u postizanju dobrog statusa.

zajedno čine okosnicu zaštite okoliša europ-skih ekosustava i njihovih usluga. Upotreba upravljačkih koncepata poput usluga ekosu-stava može ponuditi načine za poboljšanje koordinacije postavljanjem zajedničkog je-zika i okvira za procjenu kompromisa izme-đu višestrukih prednosti koje nude zdrava vodna tijela, zaključuje izvješće. ■

I 94 I

Dijana Tomašević Rakić, dipl. ing.

biol.

MORSKI OTPAD NA PODRUČJU DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Standard u gospodarenju morskim otpadom u Republici Hrvatskoj još uvijek nije na zadovolja-vajućoj razini. Posljednjih godina u jesenskom i zimskom razdoblju, uslijed jakih južnih vjetrova i velikih količina oborina, u moru i na obalnom području Republike Hrvatske pojavljuju se veće količine plutajućeg krutog morskog otpada. U navedenom razdoblju sve učestalija je pojava iznenadnog onečišćenja mora i obalnog područ-ja Dubrovačko-neretvanske županije i susjed-nih obalnih županija značajnim količinama plu-

VODA I PRIRODA I Morski otpad na području Dubrovačko-neretvanske županije

tajućeg krutog otpada. Iako ne postoje sustav-na istraživanja podrijetla tog otpada, analizom prikupljenog otpada moguće je pretpostaviti da se većim dijelom radi o prekograničnom otpadu koji se nanosi morskim strujama iz južnog dijela Jadrana, ali dijelom i rijekom Neretvom.1 Zbog geografskog položaja i izloženosti morskim

1 Akcijski program Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadran-skog mora (NN 153/14), str.86.-89.

I 95 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

strujama koje se pružaju uz obalu smjerom od Otranta prema sjeveru Jadrana, u Republici Hr-vatskoj plutajućim morskim otpadom posebno je ugrožena Dubrovačko-neretvanska županija.

Takvo iznenadno onečišćenje mora i obale Du-brovačko-neretvanske županije velikih razmje-ra dogodilo se u studenom i prosincu 2010. go-dine. Uslijed izuzetno nepovoljnih vremenskih uvjeta, olujnog nevremena i višednevnog jakog juga, velike količine morskog otpada doplutale su na obale poluotoka Pelješca, otoka Mljeta, Korčule i Lastova. Nepovoljni vremenski uvje-ti znatno su otežali i usporili akcije čišćenja i sanacije onečišćenog morskog okoliša, a zbog vrlo promjenjivih smjerova i jačine vjetrova na-knadno su se pojavljivale nakupine otpada na područjima koja su već prije bila sanirana.

Onečišćenje mora i obala 2010. godineIznenadno onečišćenje mora i obale Dubrovačko-neretvanske županije ve-likih razmjera dogodilo se u studenom i prosincu 2010. godine. Sastav tog ot-pada u najvećoj količini činio je anor-ganski otpad (plastične boce, omoti i vrećice, guma, stiropor), ali i velika količina organskog otpada (granje i trupci stabala). Među otpadom do-plutale su i lešine koza, ovaca, pasa, divljih svinja, morskih kornjača i dupi-na. Na otpadnoj ambalaži su bile vid-ljive deklaracije proizvoda iz Albanije, manjim dijelom iz Grčke, Crne Gore i Italije. Neuobičajene količine otpada nanijela je nabujala rijeka Neretva iz smjera Bosne i Hercegovine na oba-le ušća Neretve i priobalni dio grada

Zbog geografskog položaja i izloženosti morskim strujama koje se pružaju uz obalu smjerom od Otranta prema sjeveru Jadrana, u Republici Hrvatskoj plutajućim morskim otpadom posebno je ugrožena Dubrovačko-neretvanska županija.

Morski otpad – eko brod s razvučenim branama u akciji čišćenja u uvali Zaglavak na

Pelješcu 2010.

Shema Morske struje u Jadranskom moru, http://www.wikiwand.com/sh/Jadransko_more

I 96 I

Ploča, Opuzena i općine Slivno. Tom prilikom među naplavinama granja na obalama Korčule nađeno je i spašeno nekoliko primjeraka strogo zaštićene barske kornjače (Emys orbicularis).2 U akciji čišćenja su sudjelovale i eko-brodice, ronilačke usdruge, privatne tvrtke te lokalno stanovništvo.

2 Podaci: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske žu-panije, https://zastita-prirode-dnz.hr/

VODA I PRIRODA I Morski otpad na području Dubrovačko-neretvanske županije

Osim zbog vremenskih neprilika, sanacija je bila otežana zbog neadekvatne i nedostat-ne opreme kojom su raspolagale komunal-ne tvrtke jedinica lokalne samouprave. Zbog potrebe koordinirane akcije čišćenja bio je angažiran Stožer zaštite i spašavanja Dubro-vačko-neretvanske županije, a putem Župa-nijskog operativnog centra za provedbu Pla-na intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji upućene su i eko-brodice s opremom u svrhu što bržeg uklanjanja otpada s morske povr-šine. Dio opreme s brodica trajno je uništen, jer oprema na eko-brodicama nije prilago-

1 Morski otpad u Trsteniku na Pelješcu, 2010.

2 Uvala Prapratno na Pelješcu 2010.

3 Naziv na naplavljenoj ambalaži

4 Eko-brod s prikupljenim otpadom

5 Otpad na obali rijeke Neretve 2010., foto Joško Erceg

6 Barska kornjača doplutala s otpadom, foto: JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije

1

2

5

3

6

4

I 97 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

đena trupcima stabala, uginulim domaćim i morskim životinjama, nego uljnim onečišće-njima mora. U akcijama čišćenja sudjelovale su ronilačke udruge, privatne tvrtke te lokal-no stanovništvo s ugroženih područja.

Da se radi o otpadu kojim se neadekvatno gospodari u susjednim zemljama i koji je zbog velikih kiša i visokih vodostaja rijeka dospio u more moguće je bilo pretpostaviti ponovno prema nazivima i deklaracijama na naplavljenoj plastičnoj ambalaži. Osim otpa-da s granjem je opet dospio i živi primjerak barske kornjače. Kako na dubrovačkom po-dručju ne živi u vodotocima koji su direktom kontaktu s morem, velika je vjerojatnost da je ova jedinka doplutala u Jadran iz šireg okruženja.

Međunarodni propisi o morskom otpadu

Konvencija UN o pravu mora3 propisuje od-govornosti svake članice UN-a u cilju zašti-te morskog okoliša od onečišćenja s kopna. Također, u skladu s odredbama Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonske konvencije)4, ugo-vorne stranke, kojima pripada i Hrvatska kao i sve ostale zemlje jadransko-jonske regije: Grčka, Albanija, Crna Gora, Italija i Bosna i Hercegovina, dužne su poduzimati mjere radi sprječavanja, ublažavanja, i uklanjanja one-čišćenja iz izvora na kopnu, a koje dopire u more odlaganjem na obalu ili neizravno pu-tem rijeka. Potpisnice Barcelonske konvenci-je su 2013. godine usvojile i Regionalni plan gospodarenja morskim otpadom koji propi-suje mjere praćenja, prevencije i uklanjanje morskog otpada. Pored svih navedenih doku-menata, na području Jadranskog mora, vrlo malo je učinjeno na njihovoj provedbi.

Propisi Republike Hrvatske o morskom otpadu

Na nacionalnoj razini, Zakon o održivom gos-podarenju otpadom5 defi nirao je morski ot-pad kao posebnu kategoriju otpada te pro-pisao izradu Pravilnika o postupanju s mor-skim otpadom, koji još uvijek nije donesen. U međuvremenu je donesen Akcijski pro-gram Strategije upravljanja morskim okoli-šem i obalnim područjem – Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Ja-

3 Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora i Za-vršni akt Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora s Prilozima I-IX i Dodatkom i Spora-zum o primjeni XI. dijela Konvencije Ujedinjenih naroda, (NN-MU 009/2000).

4 Zakon o potvrđivanju izmjena Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja i Protokola o sprječavanju onečišćavanja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova (NN-MU 17/98)

5 (NN 94/13 i 73/17)

Veliko onečišćenje plutajućim krutim morskim otpadom na području Du-brovačko-neretvanske županije do-godilo se i u prosincu 2017. godine, kada je slika stare gradske luke gra-da Dubrovnika pretrpane otpadom obišla svijet, ali onečišćena je bila i obala Dubrovačkog primorja, Korču-le, Mljeta i Pelješca.

dranskog mora, kojim su određeni pokaza-telji, područja i učestalost istraživačkog mo-nitoringa morskog otpada.

Da je potrebno uspostaviti sustav gospoda-renja morskim otpadom utvrđeno je i Pla-nom gospodarenja otpadom Republike Hr-vatske za razdoblje 2017. – 2022.

Planom gospodarenja otpadom RH planirana je izrada protokola za po-stupanje s morskim otpadom6, a što je ključno za učinkovito reagi-ranje kod iznenadnog onečišćenja morskim otpadom jer su dosadaš-nja iskustva u sanaciji onečišćenja na primjeru Dubrovačko-neretvan-ske županije pokazala da nadležno-sti nisu jasno defi nirane, oprema za sanaciju nije adekvatna, a jedini-ce lokalne samouprave za sanaciju

6 Plan gospodarenja otpadom RH od 2017. do 2022., mjera 2.4.3 Interventno prikupljanje i zbrinjavanje morskog otpada.

SLIKENikola Beusan

I 98 I

VODA I PRIRODA I Morski otpad na području Dubrovačko-neretvanske županije

nemaju niti dovoljna fi nancijska sredstva. Također, potrebno je utvr-diti izvore nastanka otpada i uspo-staviti međunarodnu suradnju.

Uz izradu protokola za postupanje s morskim otpadom potrebno je identifi cirati moguće izvore nastanka otpada7, što može inicirati i utvrđivanje odgovornosti za onečišćenje. Me-đutim, pored utvrđivanja odgovornosti, a kako bi se postiglo smanjenje količina morskog ot-pada prekograničnog podrijetla, od izuzetne je važnosti uspostavljanje međunarodne su-radnje sa susjednim državama što omogućuje platforma Barcelonske konvencije.

Međunarodna suradnja

Jedna od inicijativa koju je Republika Hrvatska nedavno poduzela u tom smjeru je sudjelovanje u projektu UNDP-a Republike Albanije Manage-ment of marine and coastline pollution for incre-ased Safety at Sea and Ports in line with EU Ma-ritime Law and Policy. Projekt će biti usmjeren na sprječavanje onečišćenja morskog okoliša u Republici Albaniji. Osim fi nancijske potpore, Republika Hrvatska će podijeliti svoja iskustva i znanja kako bi se ojačali kapaciteti za reagira-nje u slučajevima intervencija kod onečišćenja mora uljnim derivatima i drugim opasnim tva-rima te u svrhu izrade plana intervencija kod onečišćenja mora Republike Albanije, u skladu s EU zakonodavstvom. Provedbom tog projekta trebali bi se pokrenuti mehanizmi i povećati svi-jest o nužnosti očuvanja morskog okoliša u Re-publici Albaniji što će sigurno pozitivno utjecati i na smanjenje opterećenja morskim otpadom i u Republici Hrvatskoj.8

Uspostavi sustava gospodarenja morskim otpa-dom predstoje brojne aktivnosti, od donošenja nacionalnih propisa i protokola o gospodarenju morskim otpadom do pokretanja projekata na svim razinama, lokalnim, nacionalnim i među-narodnim, prvenstveno koristeći mogućnosti sufi nanciranja projekata putem EU i UNDP pro-grama.

Svjesni smo da ne možemo neposredno utjecati na onečišćenja mora otpadom u susjednim dr-žavama, no to ne može biti izgovor za vlastitu neaktivnost. Sami možemo doprinijeti čišćem morskom okolišu provodeći preventivne mjere da otpad što manje stvaramo, ne unosimo u morski okoliš i pravilno njime upravljamo. ■

7 Plan gospodarenja otpadom RH od 2017. do 2022., mjera 2.4.1 Identifi kacija lokacija i izvora nastanka morskog otpada i identifi kacija lokacija nakupljenog morskog otpada na morskom dnu

8 http://www.al.undp.org/content/albania/en/home/presscenter/articles/2018/safety-at-sea-and-ports--undp-and-croatian-government-em-bark-on-.html

Vrijedna inicijativa udruge Green Sea Safari!

Kako spojiti ugodno s korisnim pokazala je ovogodišnjim hvale vrijednim projektom udruga “Green Sea Safari”. Besplatnim izle-tima do prekrasnih dubrovačkih Elafi ta prethode akcije čišćenja uvala i podmorja u kojima domaći i strani turisti rado sudjeluju, doprinoseći očuvanju mora i šaljući poruku široj javnosti, kako je očuvanje voda odgovornost svakog pojedinca. Odličan odaziv turista koji sve više traže aktivni odmor, potaknut će širenje pro-jekta i na druge gradove Jadranske obale, a uspjeh ovog projekta možemo željno očekivati i izvan granica Hrvatske, prenoseći pri-mjere naše dobre prakse na globalnu razinu.

Foto: Marija Tomas

I 99 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

PROJEKT ML-REPAIRdr. sc. Pero Tutman, IOR

dr. sc. Dubravka Bojanić Varezić,

IOR

dr. sc. Nika Stagličić, IOR

Ciljevi projekta usmjereni su na podizanje razine ekološke svijesti i educiranje ciljanih grupa o problematici otpada iz mora usvajanjem primjera “dobre prakse”, smanjivanjem otpada na morskom dnu aktivnim uključivanjem ribarskog sektora te monitoriranjem i uklanjanjem otpada s dna nakupljenog u odabranim Natura 2000 područjima.

Otpad na morskom dnu u plitkom priobalju. Foto: Nika Stagličić

I 100 I

VODA I PRIRODA I Projekt ML-REPAIR

Otpad u moru je prepoznat kao jedan od glavnih prijetnji morskim ekosustavima kako na globalnoj razini, tako i u Medite-ranu zbog svojih ekoloških, ekonomskih, si-gurnosnih, zdravstvenih i kulturnih utjecaja (UNEP, 2009). Određuje se kao bilo koji po-stojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti ma-terijal koji nije prirodnoga podrijetla nego ga je proizveo i koristio te odbacio čovjek izravno u more ili je pak tamo dospio s ko-pna putem rijeka, odvodnje i kanalizacije ili vjetrom. Stoga se sastoji od predmeta koji se svakodnevno proizvode i koriste, te tako odbačeni ili izgubljeni dospijevaju u more.

Jedan od prvih koraka ka suzbijanju ovog zagađenja je regionalni pristup, jer problemi otpada iz mora nadilaze nacionalne granice. Zemlje jadranske regije suočene su sa ne-dostatkom odgovarajućih mjera za smanji-vanje utjecaja onečišćenja otpadom iz mora (Tutman i sur., 2017). Premda je problema-tika otpada iz mora u Jadranu prisutna već dulje vremena, naše su spoznaje o tome još uvijek prilično oskudne (Kwokal i Štefanović, 2009, 2011; Lazar i Gračan, 2011; Tutman i sur., 2017; Vlachogianni et al., 2018). Na-žalost, postojeća međunarodna i nacionalna legislativa u vezi otpada iz mora u praksi se ne primjenjuje na zadovoljavajućoj razini.

Institut za oceanografi ju i ribarstvo (IOR) iz Splita je partner na projektu “Smanjivanje i sprječavanje, integrirani pristup gospodare-nju otpadom iz mora u Jadranu” (REducing and Preventing, an integrated Approach to Marine Litter Management in the Adriatic Sea) ‒ ML-REPAIR.

Projekti “Standard +” proizlaze iz ranije su-radnje talijanskih i hrvatskih partnera na projektu DeFishGear (Sustav gospodarenja napuštenom ribolovnom opremom u Jadran-skoj regiji ‒ Derelict Fishing Gear Manage-ment System in the Adriatic Region – Adria-tic IPA CBC), i odnosi se na kapitaliziranje postignuća prethodnog programskog razdo-blja putem pilot akcija, testiranja i/ili imple-mentiranja rješenja razvijenih u prethodnim projektima. Projektni partneri iz Republike Hrvatske su, pored Instituta za oceanogra-fi ju i ribarstvo, Javna ustanova RERA SD za

Projekt je sufi nanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) putem INTERREG Italija – Hrvatska Standard+ CBC Programa 2014-2020 koji potiče prekograničnu suradnju ovih dviju zemalja. Projektni partneri iz Republike Hrvatske su, po-red IOR-a, Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije te Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita.

koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije te Udruga za prirodu, okoliš i odr-živi razvoj Sunce iz Splita. Projektni partneri iz Italije su Sveučilište Ca'Foscari iz Vene-cije kao vodeći partner, Talijanski nacional-ni institut za zaštitu okoliša i istraživanje (ISPRAMBIENTE) TP Chioggia ‒ Venecija, M.A.R.E. COOPERATIVE S.C.A.R.L. Cattoli-ca ‒ Rimini, za istraživanje i servis u ribar-stvu i akvakulturi, te LIMOSA COOPERATIVA SOCIETY Marghera ‒ Venecija koja se bavi okolišnim obrazovanjem, ekoturizmom, iz-davaštvom, te suradnjom s javnim, znan-stvenim i muzejskim institucijama.

Planirane aktivnosti i učinci projekta ML-REPAIR zasnivaju se na ključnim načelima Cjelovitog upravljanja obalnim područjem (Integrated Coastal Zone Management – ICZM), Prostornog planiranja mora (Mari-ne Spatial Planning – MSP), kao i Okvirne direktive o morskoj strategiji (Marine Stra-tegy Framework Directive – MSFD) i nastav-ljaju se na primjeru dobre prakse prethod-nog projekta DeFishGear. Ciljevi projekta ML-REPAIR su višestruki i odnose se na podizanje razine ekološke svijesti i educira-nje ciljanih grupa o problematici otpada iz mora usvajanjem primjera “dobre prakse”, smanjivanjem otpada na morskom dnu ak-tivnim uključivanjem ribarskog sektora, te monitoriranjem i uklanjanjem otpada s dna nakupljenog u odabranim Natura 2000 po-dručjima. Ove su aktivnosti usmjerene ka smanjivanju negativanog utjecaja otpada iz

I 101 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Otpad iz mora naplavljen na obali

mora na gospodarske djelatnosti u morskim i obalnim područjima (turizam, ribolov, itd.), te osiguranju održivog upravljanja i korište-nja morskog okoliša i obalnog područja. One će također pružiti korisne informacije koje mogu pomoći u procjeni izvedivosti budućih akcija uklanjanja otpada iz mora u cilju po-boljšanja statusa okoliša, posebice osjetlji-vih područja. Štoviše, ove aktivnosti mogu pozitivno utjecati na zakonodavnoj razini u cilju provedbe smjernica za integralno upravljanje obalnim zonama.

Odvijanje predviđenih aktivnosti je planira-no kroz četiri radna paketa (Work Packages ‒ WP): WP 1 Upravljanje projektom i koor-dinacijske aktivnosti (voditelj – Sveučilište Ca'Foscari, Venecija); WP 2 Komunikacijske aktivnosti (voditelj ‒ Regionalna razvojna agencija RERA, Split); WP 3 Podizanje svi-jesti i prijenos znanja ciljnim skupinama o pitanju otpada iz mora (voditelj – Udruga Sunce, Split); WP 4 Potpora provedbi aktiv-nosti “Fishing for litter” (voditelj – M.A.R.E. Società Cooperativa S.C.A.R.L., Cattolica).

Glavni cilj WP2 je izrada Komunikacijske strategije o otpadu iz mora (MLCS) i Ko-munikacijskog akcijskog plana sa svrhom promicanja projekta i njegovih rezultata te podizanja svijesti svih ciljanih skupina o problematici otpada iz mora i važnosti pri-stupa u njegovom rješavanju. Strategijom su defi nirane ključne ciljane skupine koje imaju specifi čne komunikacijske zahtjeve te su za njih razrađeni komunikacijski kanali i

taktike. Akcijski plan je strukturiran tako da poveže određene ciljne skupine unutar pro-jekta. Tako bi Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (LAGUR ‒ FLAG) bile osnovna veza sa širom lokalnom zajednicom, zako-nodavnim strukturama i ribarskim sekto-rom. Dodatna važna ciljna skupina su djeca predškolske i školske dobi te turisti kod kojih bi komunikacijske aktivnosti treba-le biti usmjerene na mijenjanje ponašanja spram onečišćenja mora otpadom. Na to se nadovezuje WP3 kojem je glavni cilj edu-ciranjem i podizanjem svijesti o problemi-ma otpada iz mora unutar glavnih ciljanih skupina (lokalne zajednice, turisti i ribari) ojačati njihov angažman u razumijevanju problematike i u primjeni jednostavnih rje-šenja. To se želi postići postavljanjem inter-pretativnih izložbi na temu otpada iz mora, sveobuhvatnim obrazovnim programom za djecu školske dobi, dobro osmišljenim po-dizanjem svijesti i edukativnim materijalima za širenje informacija namijenjne turistima i ribarima te izradom preporuka za dionike u svrhu poboljšanja postojećeg zakonodav-stva i prakse, naročito u ribarstvu.

Upravo će ribarski sektor biti najviše uključen u aktivnosti WP4 kojem je cilj kroz dvije pilot-aktivnosti provjeriti izvedivost pro-vedbe uklanjanja otpada sa morskog dna koji se zatekne u ko-ćarskim lovinama ‒ tzv. “Fishing for litter” ‒ FFL, te poboljšati raspoložive podatke o količinama i sastavu otpada iz mora, kao i napuštenih, izgubljenih ili odbačenih ribarskih alata (ALDFG) na morskom dnu u područjima Natura 2000.

Ribare će se uključiti u praćenje i prikuplja-nje otpada iz mora na području na kojem inače provode ribolovne aktivnosti te u ek-sperimentalno uvođenje inovativnih i “pa-metnih” alata (npr. aplikacija za tablet ili smartphone) u svrhu prikupljanja podataka o otpadu iz mora. Od iznimne će važnosti biti i suradnja s FLAG-ovima kako bi se što

I 102 I

VODA I PRIRODA I Projekt ML-REPAIR

jednostavnije riješili izazovi Ffl pilot aktivno-sti i/ili prilikom uvođenja FfL u nacionalno/regionalno zakonodavstvo.

Prikupljanje krupnog otpada sa morskog dna koji se zatekne u koćarskim lovinama prilikom ribolova i njegovo kasnije odlaganje na za to predviđena mjesta na obali je vrlo jednosta-van i isto tako učinkovit način uključivanja ribarskog sektora u akcije čišćenja morskog dna. Od ribara koji izraze želju za dobrovolj-nim sudjelovanjem u ovom projektu se traži da prikupljaju takav otpad koji se zatekne u njihovim mrežama tijekom uobičajene ribo-lovne aktivnosti. Otpad se zatim pohranjuje na brodu u vrećama za smeće kupljenim od strane projekta, a nakon pristajanja na od-govarajućim mjestima na obali (ribarske luke i iskrcajna mjesta) se odlaže u komunalnim kontejnerima, također kupljenim od strane projekta te kasnije odlaže na ekološki prihvat-ljiv način. Za sudjelovanje u projektu ribarima će se kupiti odgovarajuća ribarska odjeća i obuća (kao npr. radna i ribarska odijela, ru-kavice, majice, čizme, radne cipele i slično) na kojima će biti tiskana lako prepoznatljiva oznaka projekta. Uklanjanje otpada s mor-skog dna na ovakav način ima dva glavna cilja; njegovo izravno uklanjanje iz mora, te podizanje razine ekološke svijesti o proble-mu otpada u moru u ribarskom sektoru, kao i široj javnosti. Provođenje ovakve inicijative može rezultirati promjenom uobičajenih sta-

Prihvatno mjesto za otpad iz mora u ribarskoj luci Vira na otoku Hvaru

U Hrvatskoj su se prvi puta FFL aktivnosti provodile kroz projekt DeFishGear. Sudjelovanjem dviju ribarskih zadruga iz Hrvatske (RZ “Hvar”, Hvar i RZ “Adria”, Tribunj) s ukupno 22 ribarska broda tijekom projekta je prikupljeno gotovo 30 T takvog otpada. Svrha projekta ML-REPAIR je tako dobru praksu utvrditi s već postojećim dionicima i proširiti, ukoliko se uspije dogovoriti sa novi dionicima.

Prikupljeni otpad sa morskog dna tijekom monitoringa. Foto: Pero Tutman

vova i načina ponašanja na moru. Štoviše, ona također može doprinijeti praćenju količina otpada koji dolazi sa kopna, kao i istraživanju o mogućnosti njegovog recikliranja.

Namjera monitoringa i aktivnog uklanja-nja otpada sa morskog dna nakupljenog u odabranim Natura 2000 područjima je dati doprinos poznavanju situacije odabra-nih područja u Italiji i Hrvatskoj u odnosu na količinu, raspodjelu i tipologiju otpada u moru i izgubljenih ribolovnih alata. Ovakva su područja i s istočne i zapadne obale Ja-dranskog mora pod potencijalno značajnim utjecajem otpada zbog turističkih aktivno-sti, pomorskog prometa, donosa s kopna kao i prekograničnog utjecaja. Pilot-akcije praćenja planirano je provesti u područ-ju Splitsko-dalmatinske županije u Viškom akvatoriju (HR3000469; HR3000096) i kod Paklenih otoka (HR3000095) te u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji na otoku Lokrumu (HR4000017). Podaci će se prikupiti autono-mnim ronjenjem provedenim po metodolo-giji predviđenom za ovakve aktivnosti, kao i popisivanjem otpada naplavljenog na obali. Na temelju rezultata izradit će se georefe-rencirana baza podataka s informacijama o području, količinama, raspodjeli, potenci-jalnom utjecaju i drugim zabilježenim para-metrima povezanim s otpadom na morskom dnu.

I 103 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Ukupno je popisano 1259 komada otpada težine 380 kg. Između istraživanih akvato-rija primjećena je značajna razlika u vrsti otpada, pa na Paklenim otocima prevladava kategorija staklo/keramika (63% brojača-nog, 82% masenog udjela), a na Visu pred-njače umjetni polimerni materijali – plastika (72% brojčanog, 42% masenog udjela).

Razlike u prevladavajućem tipu otpada ukazuju i na moguće razlike u izvoru one-čišćenja. Stakleni predmeti vjerojatno su lokalnog unosa, dok plastični otpad radi dugotrajne mogućnosti plutanja može biti donesen strujama, valovima i vjetrom iz udaljenih lokacija. U skladu s tim, količine otpada po pretraženoj površini morskog dna znatno variraju ovisno o izloženosti struja-ma i prevladavajućem vjetru (jugo) te tako-đer ovisno o pritisku nautičkog turizma. ■

U dosadašnjem tijeku projekta IOR je za potrebe provedbe aktivnosti FfL do-govorio suradnju sa ribarskim lukama/iskrcajnim mjestima Vira (otok Hvar), Tribunj, Brižine kod Splita, Rogoznica, Supetar, Vela Luka i Santa Marina u Istri. Aktivosti praćenja i uklanjanja otpada sa morskog dna u NATURA 2000 područ-jima provedene su u 8 uvala Paklenih otoka i 8 uvala Visa.

Analitički prikaz prikupljenog otpada s morskog dna tijekom monitoringa provedenog na Paklenim otocima i otoku Visu u lipnju 2018. godine

SLIKEPero Tutman

I 104 I

VODA I PRIRODA I Močvarna područja naših rijeka

Rijeke ne možemo gledati ekološki odvojeno od njihovih obala kao i neposrednog terena, pogotovo u poplavnim područjima. Funk-cionalno su poplavne doline i nizine dio ne samo hidrološkog, već i biološkog sustava.

Laici često zamišljaju rijeke kao dugačke, ravne ili tek blago zakrivljene tokove. Tako su učili i crtali rijeke u školi, a na taj na-čin ih pojednostavnjujemo i na geografskim kartama. Na kraju krajeva, u gradovima one tako i izgledaju. Osim toga, dok gledamo ri-jeku stojeći na tlu, ona se najčešće doimlje ravna, baš kao što i horizont izgleda ravan, premda mi zapravo cijelo vrijeme stojimo na kugli. I baš kao što se nakon mnogo muke i dokazivanja Zemlja stvarno pokazala ku-glom, tako se na kraju pokazalo i da su rije-ke mnogo složenije nego što je obična crta.

U ovom načinu razmišljanja ključna je či-njenica da rijeka nije samo voda koja teče između desne i lijeve obale. Ona “teče” i u okomitom smjeru u vidu kiše i isparavanja, prema dolje u podzemlje te lijevo-desno u vidu rukavaca, mrtvica i ostalih kanala koje plave poplavne livade i šume. No, sve je to jedan te isti sustav čije su granice vrlo širo-ke i ponekad nam ih nije lako odrediti. Ispa-ravanjem vode “dotiču” oblake, a “spuštaju” se i do spilja u podzemlju. Gledano u cjeli-ni, čak su i planine i šume dijelovi vječnog ciklusa rijeka. Naizgled suhi Velebit poput spužve upija velike količine kiše i vode na-stale otapanjem snijega. Voda kroz podze-mlje teče sve niže i niže, sve dok konačno ne izbije na površinu kao izvori. Šume pak imaju zaštitnu ulogu; one usporavaju vodu koja pada s kišom i omogućavaju da se ona polako cijedi kroz tlo.

Iznimno važan dio poplavnog područja neke rijeke su njena močvarna područja. To je sva voda van korita, bilo kao tekući kanali ili stajaća voda.

MOČVARNA PODRUČJA NAŠIH RIJEKAGoran Šafarek

Rukavci, mrtvice i močvarna područja dio su hidrološkog i biološkog sustava više ili manje povezanih s rijekama, koji zbog svojih plitkih voda, mirne i tople stajaće vode te neposrednog kontakta s obalama čine povoljna staništa mnogim biljkama i životinjama te sudjeluju u obnovi fi to i zooplanktona rijeka.

Morski orah pokazuje pojavu bioluminiscencije, odnosno sam stvara svjetlo procesom oksidacije

Rukavci i mrtvice

Iznimno važan dio sustava rijeka su živi i mrtvi rukavci (mrtvice) u različitim stadijima “starosti”. Oni nastaju kao rezultat lateralnog grananja rijeke, bilo kao jedan od rukavaca isprepletenog toka, gdje se rijeka probija kroz naslage sedimenta, bilo kao negdašnji meandri koje je rijeka “napustila” ili neka od tih kombinacija.

I 105 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Rukavci i mrtvice ‒ lateralni produžetci rijeke

Iznimno važan dio sustava rijeka su živi i mrtvi rukavci (mrtvice) u različitim stadijima “starosti”. Oni nastaju kao rezultat lateralnog grananja rijeke, bilo kao jedan od rukavaca isprepletenog toka, gdje se rijeka probija kroz naslage sedimenta, bilo kao negdašnji mean-dri koje je rijeka “napustila” ili neka od tih

Mali vranac

kombinacija. U svakom slučaju, voda iz ma-tice ulazi tim prirodnim kanalima u poplavnu nizinu. Oni su tako fi zička vodena povezni-ca između korita i širokog prostora sa svake obale. Ne samo što donose vodu duboko u prostor poplavne nizine, oni su i koridori pre-ko kojih prolaze mnoge vrste. Mrtvi rukavci (mrtvice, mrtvaje, tišine) su pak odsječena vodena tijela sa stajaćom vodom, no često dijelom povezana s rukavcom ili maticom. Za

I 106 I

VODA I PRIRODA I Močvarna područja naših rijeka

Izletnici

Rukavci su mnogo sporiji i plići od matice, s mnogo više vegetacije koja je po-godna za skrivanje i hranu. Sporotekuća ili stajaća voda male dubine idealna je za razvoj fi to i zooplanktona. Značajna je stoga i uloga mrtvica, rukavaca i močvara u obnovi fi to i zooplanktonom u rijekama.

jestiti. U tom žaru parenja, kada voda prska, a leđne peraje sijeku površinu vode, potpuno su „slijepi“ na vanjski svijet i, ako je u prilici, čovjek im se može približiti. Uz šarane, na mri-jest dolaze i somovi, smuđevi, štuke, jezovi, deverike da bi polagali jaja u mirno stanište s mnogo vegetacije, što pogoduje razvoju jaja. Kada završi mrijest, odrasle se ribe vraćaju u rijeku. Nerijetko se vidi crna rijeka riba koje se masovno vraćaju u maticu. Riblja se mlađ ostaje razvijati u mirnim uvjetima, toploj vodi, s mnogo hrane i u dobrom skrovištu. Ona je ujedno hrana stalnim stanarima u barama, ru-kavcima i mrtvim rukavcima.

No, i druga živa bića korite ovakve sezonske migracije ili mrijest. Vodozemci i gmazovi do-laze ovdje na mrijest, a njihove ličinke ostaju dok ne odrastu. Slično je i s ličinkama mnogih kukaca, kao što su tulari, vodencvjetovi i vre-tenca. U proljeće ove vode vrve i s ličinkama komaraca pa su u toplo doba godine ova po-dručja često nedostupnima ljudima zbog ovih krvopija. Doduše, komarci se najbolje održa-vaju u kratkotrajno plavljenim područjima bez većih i stalnih grabežljivaca. Vodozemcima, gmazovima, ribama i ostalim živim bićima hra-ne se ptice močvarice – više vrsta čaplji, žli-

vrijeme visokog vodostaja, također se mogu povezati s ostatkom rijeke. To su prava mo-čvarna staništa gdje vlada trska i lopoč.

Mnogim vrstama su važna takva močvarna staništa. Štuka je jedan od tih grabežljivaca koji strpljivo čeka u zasjedi negdje u podvod-noj vegetaciji dok joj se ne pruži savršena prili-ka za ulov. Dio riba živi trajno u ovakvim stani-štima, poput piškora (čikova). Ova riba obitava stajaće vode, rukavce i bare, zadržavajući se u muljevitom dnu, odnosno u vodama gdje sva-ka druga riba ne može preživjeti. Zanimljivo da u takvim uvjetima može dugo boraviti jer u posebno crijevo nakupi dovoljno zraka pomoću kojeg diše u mulju. Slična vrsta je i crnka koja naseljava močvarna i zabarena staništa, rela-tivno plitke, muljevite vodene površine obrasle gustom makrofi tskom vegetacijom.

Poplavna su područja vrlo važna za mrijest riba koje inače žive u matici, a rukavci su mje-sta razmnožavanja, kao i putovi kojima odla-ze dublje u močvare i poplavljena područja. U proljeće, kada se voda diže i pomalo ulazi u poplavnu nizinu te kad se voda dovoljno zagri-jala, javlja se nagon za razmnožavanjem u ša-rana. Ulaze kroz rukavce prema plitkoj i toploj vodi polja, šume i tršćaka te se počinju mri-

I 107 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Marinko Babić

čarke, crne i bijele rode, dolaze i patke i ostale ptice.

Nisu samo velike životinje vezane za ova sta-ništa. Ovo je stanište spoj i kopna i vode. U ovim mirnim plitkim i toplim staništima vla-daju izrazito povoljni uvjeti za razvoj mikro-skopskih organizama (fi to i zooplanktona), osnova hranidbenih lanaca, odnosno hrana drugim bićima u lancu, posebno ribama, vo-dozemcima i sl. Prilikom poplava i dolaska velikih voda ovi rukavci, mrtvice i močvarna područja dolaze u kontakt s rijekama i tako obnavljaju i obogaćuju rijeke ovom hranom i svim ostalim korisnim procesima koji potiču život u rijekama.

Poplavna područja u Hrvatskoj

Poplavna su područja uz naše velike rijeke nekad zauzimala goleme površine. Velik dio Slavonije plavile su rijeke Dunav i Drava, a Posavinu Sava. Voda je izlazila iz korita redo-vito i malim rječicama te su imale svoja niska poplavna područja. Danas su urbanizacijom, razvojem poljoprivrede, regulacijama rijeka i drugim ljudskim aktivnostima takvi krajolici znatno smanjeni. Bez obzira na to, i danas plavljene šume, bare i travnjaci čine vrlo ve-like površine, prije svega između Dunava i Drave te oko Save u srednjoj Posavini.

Srednje Podunavlje s Kopačkim ritom naj-veći je pojas divljine na ovoj velikoj europskoj rijeci. Započinje u mađarskome Nacionalnom parku Dunav-Drava, a svoje najbolje izdanje ima upravo u Hrvatskoj. Samo Kopački rit

broji 17.000 hektara (u stvari 26.000, ali je 9.000 nedostupno i na drugoj strani Dunava). Od ulaska u Hrvatsku, izuzev sela Batine, na-sipi su udaljeni od obala rijeke, pa se Dunav lako prelijeva u nisku poplavnu nizinu. Dunav počinje bujati u kasno proljeće, hranjen kiša-ma i topljenjem snijega u Srednjoj Europi. S druge strane buja i Drava čiji vodni val do-datno usporava i puni Dunav. Osim što voda izravno ulazi preko niskih obala, prirodnim kanalima voda izbija duboko u dubinu rita. U kišnim godinama cijela poplavna nizina posta-je vodena površina u kojoj jedino vrbe i vršci trske remete vodenu jednoličnost. Voda osta-je tjednima, u prosjeku stotinjak dana. Nakon prolaska vala, voda se pomalo povlači, ali za-ostaju mnogobrojne bare i jezera.

Srednja Posavina, otprilike od Siska do Jase-novca, također je vrlo važno poplavno područ-je. Čini ga nekoliko polja, kao što su Lonjsko polje, Mokro polje, Poganovo, Odransko, Sunjsko polje itd. S lijeve obale Save nala-zi se prostrano Odransko polje čija je žila ku-cavica rijeka Odra. Ta se rijeka lijeno provlači ravnicom da bi se kod Siska ulila u Kupu, koja pak sama vrlo brzo završava u Savi. Najveći je dio tog posavskog poplavnog područja u Parku prirode Lonjsko polje s površinom od 50.650 hektara. Rijeke najčešće plave u rano prolje-će, a osim Save tu je i nekoliko manjih rječica koje sve teku prema ovome niskom području i završavaju ili u rijeci Lonji (i tako u Savi) ili izravno u Savi. To su Strug, Pakra, Ilova, Tre-bež, Česma i mnogi manji pritoci. Voda osta-je u savskim poljima kraće nego u Kopačkom

I 108 I

VODA I PRIRODA I Močvarna područja naših rijeka

ritu. Kada se povuče, ostaju samo bare, a “izranjaju” prostrani travnjaci. Dok se u Ko-pačkom ritu kroz nepregledne šašike, vrbi-ke i tršćake provlače jeleni i divlje svinje, u Lonjskom su polju na paši konji, svinje i krave, a oko njih koračaju čaplje, crne i bije-le rode te druge ptice. Ovo vlažno poplavno područje, mozaik travnjaka, šuma i močvara vrlo je važno gnjezdište brojnih ptica, mrije-stilište vodozemaca, gmazova i riba te dom mnogobrojnim drugim životinjama, posebi-ce beskralježnjacima.

I druge rijeke imaju svoja manja poplavna područja, ovisno o tome koliko im nasipi do-puštaju. Drava u koprivničkom Prekodravlju, ima širok pojas očuvane poplavne nizine i sustava rukavaca koji odvode rijeku iz ma-tice u šumu vrba i topola te depresija koje se pune vodom. Nizvodno, u Baranji, rijeka također ima mnogo prostora između nasipa.

Vrijednost i za čovjeka

Voda koja cirkulira ili stoji u poplavnoj ni-zini ima i druge funkcije. Tako je očuvana poplavna nizina djeluje kao retencija u vri-jeme poplava. Močvarna područja mogu po-hraniti goleme količine vode iz Save, Mure Drave, Dunava te manjih rijeka. Kopački je rit uspješno i bez štete mnogo puta upio su-višnu vodu moćnog Dunava održavajući tako i biološku raznolikost. Osim uloge retenci-ja tijekom poplava, močvarna su područja i prirodni pročistači vode. Dok poplavna voda stoji, močvarne biljke, primjerice trska, iz nje “izvlače onečišćenje” i tako je pročišću-ju. Iz vode se smanjuju količine fosfatnih i dušičnih spojeva te ostalih sintetskih tvari, osnovnih elemenata umjetnih gnojiva u po-ljoprivredi. Pročišćena se voda polako cijedi u podzemlje, odakle se u konačnici dobiva kvalitetna voda za piće. Močvarne biljke uklanjaju toksične tvari i štetne bakterije.

Da bi odredili tu i vrijednost ostalih usluga ekosustava Drave, negdašnji Državni zavod za zaštitu prirode (danas u sklopu HAOP-a), Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Pro-gram Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) napravili su Studiju o vrednovanju usluga slatkovodnih ekosustava. Za detaljnu pro-cjenu usluga ekosustava odabrano je uže projektno područje na rijeci Dravi kod Molvi, ukupne duljine 38 kilometara, na kojem je planirana izgradnja dviju hidroelektrana Mo-lve 1 i Molve 2.

Navedeno područje karakteriziraju relativno dobro očuvana rijeka Drava, mozaici kom-pleksa poplavnih šuma i šuma hrasta lužnja-ka, obradive površine te bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta, iz čega inspiraciju crpe naivni umjetnici Podravine.

Poplavna područja postaju znatan turistički resurs, jer po Kopačkom ritu i Lonjskom po-lju Hrvatska je prepoznatljiva u svijetu.

Očuvane poplavne nizine djeluju kao retencije u vrijeme poplava jer mogu pohra-niti i “upiti” veliku količinu vode. Istovremeno ova su područja i prirodni pročistači voda jer močvarne biljke uklanjaju toksične tvari i štetne bakterije. Tako se u podzemlje procjeđuje već pročišćena voda dodatno pročišćena prolaskom kroz tlo.

Obnova poplavnih područja

Vlažna područja u poplavnoj nizini žrtva su polaganog isušivanja, procesima zatrpava-nja iz same rijeke sedimentom kao i organ-skom tvari na licu mjesta. U umjerenoj klimi, u ovim plitkim, toplim vodenim površinama dolazi do eutrofi kacije, bujanja organske tva-ri, često i anoksije. Dolazi stoga do prirodne sukcesije, odnosno zatrpavanja te sukcesi-je prema šumama ovog područja (poplavne šume vrba i topola, poljskog jasena, johe, hrasta lužnjaka).

I 109 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Studija o vrednovanju usluga slatkovodnih ekosustava na rijeci Dravi kod Molvi pokazal je vrijednost usluga ekosustava. Primjerice, kao zaštita od poplava vri-jednost prirodnih poplavnih područja procijenjena je na 5020 američkih dolara po hektaru na godinu, odnosno to je besplatna usluga i ušteda od 5020 američ-kih dolara po hektaru za zaštitu od poplava. “Budućnost projektnog područja kod Molvi je u održivom korištenju prirodnih resursa, pri čemu će najveću korist imati lokalno stanovništvo”, zaključak je studije.

U sklopu programa LIFE Europske unije, na Dravi je obnovljeno sedam ruka-vaca i time omogućena cirkulacija vode u poplavnoj nizini. Usto je smanjena opasnost od erozije i poplava, a važan su dio projekta i edukacija te razvoj turizma.

No, u prirodnim uvjetima, dinamikom rijeke takva staništa neprestano nastaju procesi-ma meandriranja i probijanja kanala (odno-sno ulaska vode u stare kanale). Dolazi do ugrubo ravnotežnog stanja između nestanka i nastanka. No, ljudskim intervencijama, to je poremećeno pa nova močvarna staništa nastaju u mnogo manjoj mjeri, a postojeća odumiru još i brže (regulacija rijeka, izgrad-nja brana, urbanizacija, melioracija itd).

U Europskoj Uniji je dio rijeka vraćen dijelom u prirodno stanje, a prioritet su imali upravo

proširenje poplavne nizine i spajanje s od-sječenim vodenim tijelima. To je provedeno preko različitih fondova (ponajviše LIFE). U Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj i Austriji obnovljeno je na desetke odsječaka rijeka i uloženo na desetke, pa i stotine milijuna eura. Višestruki su razlozi za takvo skupo oživljavanje prirode. S jedne se strane žele riješiti problemi koji su nastali drastičnim intervencijama u krajoliku – od ukopavanja korita i pada razine podzemnih voda, opće-nito nedostatka sedimenta, ali i smanjivanja opasnosti od poplava, do obnove staništa i vraćanja biološke raznolikosti. Velik su poti-caj i obnavljanje populacija riba i omoguća-vanje migracija lososa i mladica. U nekim je gradovima vrlo važna i rekreativna, tj. estet-ska uloga. Primjerice, dijelovi rijeka obnov-ljeni su usred velikih urbanih središta poput Münchena i Londona. U Hrvatskoj je prvi ta-kav projekt, temeljen na europskim standar-dima, započet na rijeci Dravi.

Močvarna područja uz naše rijeke iznimno su vrijedna i svakako ih vrijedi očuvati i pamet-no njima gospodariti. ■

SLIKEGoran Šafarek

Lemuri u Nacionalnom parku Isalo

I 110 I

PUTOVANJA I Mirisna luka neodoljivog šarma

I 111 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

MIRISNA LUKA NEODOLJIVOG ŠARMA

Moderan, kozmopolitski i užurban, ali istovremeno tradicionalan i romantičan, gotovo bezvremenski lijep i fotogeničan. Sve je to Hong Kong ili kako su ga na kantonskom jeziku nazvali njegovi osnivači “mirisna luka”, grad u kojem se savršeno pretapaju zapad i istok, staro i novo, beton i zelenilo.

Branka IlakovacMalo ribarsko naselje Britanski imperij uo-čio je početkom 19. stoljeća zbog strateš-kog potencijala. Smješten na južnoj obali Kine i okružen deltom Biserne rijeke i Juž-nim kineskim morem, bio je idealno pozi-cioniran za ilegalni uvoz opijuma u Kinu. Kada je kineska vlada uništila 20.000 san-duka opijuma, Velika Britanija je 1839. pokrenula protiv nje takozvani Opijumski rat. Izgubivši u trogodišnjem sukobu Kina je Britancima morala ustupiti Hong Kong, koji je postao britanska krunska kolonija, što ostaje do 1997. godine. U japanskim je rukama tek nakratko završio tijekom II. svjetskog rata, kada je teško oštećen u američkim zračnim napadima, a prestan-kom japanske okupacije ponovno je postao britanski posjed.

Nakon ujedinjenja s Kinom 1997. Hong Kong je dobio status posebnog administra-tivnog područja sa sustavom slobodnog tr-žišta. Mnogo je toga podređeno lakšem i bržem poslovanju, pa je četiri godine uza-stopce osvojio naslov “Najbolji poslovni grad na svijetu”. Posebice je omiljen među financijašima i bankarima, na čijem je ka-pitalu izgrađen. Hong Kong je jedan od naj-bogatijih gradova na svijetu i na četvrtom mjestu popisa svjetskih milijardera, s 64 stanovnika čije je osobno bogatstvo mili-jardu dolara ili više. Osim što su među naj-bogatijima, stanovnici Hong Konga su i sta-tistički najpametniji, jer regija ima najveći prosječni kvocijent inteligencije u svijetu, koji iznosi 107.

Danas gusto izgrađen i isto tako naseljen (ipak treba smjestiti sedam milijuna sta-novnika na nešto više od tisuću četvornih kilometara), odaje dojam kako sve ide u

vis i prkosi gravitaciji. Više od 8.000 svje-tlucavih nebodera, među kojima dominira gotovo pola kilometra visok Međunarodni trgovački centar (ICC), čine horizont Hong Konga čudesnim. Dojam se pojačava svake večeri tijekom četrnaestominutnog laser-skog showa, simfonije svjetlosnih formacija po pročeljima zgrada u luci. Iako broji naj-više nebodera u svijetu, dvostruko više od New Yorka, čak 40 % teritorija Hong Kon-ga čine zelene površine. Glavne atrakcije uključuju 24 parka, jedan UNESCO globalni geopark, šume, rezervoare, brežuljke i pre-krasnu obalu koji tijekom vikenda postaju omiljena odredišta svih generacija. Iako je svu pozornost ukrao otok Hong Kong, ci-jeli teritorij zapravo ima 263 otoka. Neki od njih, kao što su Lantau, Cheung Chau i Lamma, dostupni su trajektom dok su drugi potpuno nenaseljeni i gotovo nedostupni. Na otocima su smještena i dva iznimno po-znata zabavna parka, Disneyland i Ocean Park Hong Kong, koji su 2012. proglašen najboljim svjetskim tematskim parkom. Otvoren 1977. godine, Ocean Park se pro-stire na više od 915.000 četvornih metara i dom je životinjama iz polarnih područja, tropskih prašuma, svjetskih oceana te Azije i Australije. Ovdje je do prije dvije godine živjela i najstarija panda na svijetu, Jia Jia, koja je doživjela 38 godina, što je ekviva-lent ljudskih 114 godina. Duhovnijim po-sjetiteljima nezaobilazna točka je brončani Big Buddha na otoku Lantau, koji je s 34 metra jedan od najvećih sjedećih Buddha na svijetu i zaštitni znak Hong Konga. Naj-živopisnije okupljanje na ovom važnom ho-dočasničkom odredištu zbiva se u svibnju, za Budin rođendan.

I 112 I

I 113 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Najpopularnija turistička točka u samom gradu zasigurno je Victoria Peak, brdo do kojega vozi starinski tramvaj neprekidno od 1888. godine. Nekadašnja prva uspinjača u Aziji, a danas jedan od najstarijih i najstr-mijih tramvaja na svijetu dovest će vas do prekrasne zelene šetnice, po mnogim tu-rističkim izborima, jedne od najljepših na svijetu. A pogled na grad s vrha brda doista je neopisiv, i danju i noću.

Hong Kong je pravi raj za gurmane, s ne-brojenim restoranima, zalogajnicama, ba-rovima i kafićima, koji rade gotovo cijelu noć. Ovdje imate jedinstvenu priliku za po-jesti najjeftinija jela s Michelinovom zvjez-dicom na planeti. No, nećete pogriješiti ni ako uđete u bilo koji restoran jer loših nema. Jedini je problem veličina prostora, jer zbog basnoslovno visokih cijena zaku-pa, iskorišten je doslovno svaki kvadrat. Tako se najelitnija slastičarnica u gradu, ATUM Desserant, koja se oslanja na prin-cipe molekularne gastronomije, smjestila u jednosobnom stanu i može primiti najviše 20-ak gostiju. Mnoge druge samo prodaju kolače jer sjedećih mjesta nemaju. Najpo-pularniji i najcjenjeniji restorani u gradu uglavnom su u velebnim neboderima te uz vrhunski okus gosti dobivaju i fantastičan pogled. Rezervacije su nužne, a treba po-štovati i propisani dress code. Za one koji preferiraju opušteniju atmosferu, uz okuse i mirise ulične hrane, Hong Kong je prava destinacija. Stotine štandova otvorenih do kasno u noć neodoljiv su mamac i lokalcima i turistima. Upravo je ovdje nastao i popu-larni dim sum, obožavan diljem svijeta. Uz hranu, grad je poznat po filmskoj industri-ji. U jednom od najproduktivnijih svjetskih filmskih središta već se početkom 1950-ih proizvodilo više od 200 igranih filmova go-dišnje. Prije 50-ak godina ovdje je nastao poseban žanr akcijskog filma, kung-fu film, ponajprije zahvaljujući majstoru borilačkih vještina Bruce Leeu, a tradiciju je održao još uvijek aktivni Jacky Chan.

Hong Kong ima sedam sveučilišta, od ko-jih je najstarije osnovano 1911. godine. No, iako obrazovano, stanovništvo je i dalje sklono praznovjerju, pa su zgrade često bez četvrtog kata, jer riječ “četiri” na kineskom zvuči poput riječi “smrt” i smatra se ne-sretnom. Također, mnogo se pažnje pridaje svijetu duhova, pa su stanodavci obavezni naglasiti ukoliko postoji prisutnost duha u prostoru koji iznajmljuju. Za otkrivanje sudbine pak treba posjetiti tradicionalni obred u hramu Man Mo. Obavijen dimom sandalovine iz visećih zamotuljaka hram je slikovito priznanje bogovima književnosti (Man) i rata (Mo), obožavanih od ambici-oznih studenata carske Kine 1847. godine.

Uz kineski, službeni je i engleski jezik, pa većina zaposlenih u uslužnim djelatnostima govori prilično dobar engleski, što je u Azi-ji rijetkost. Natpisi su također dvojezični i snalaženje po gradu je vrlo jednostavno, što olakšava boravak turistima kojih je u proš-loj godini bilo 26,6 milijuna, čime je Hong Kong postao najposjećenija destinacija svi-jeta. Oni ostavljaju desetke milijardi dolara s obzirom na visoki standard i cijene u ovom čarobnom gradu. Tako ćete kavu platiti od 25 kuna naviše, a večeru u prestižnom re-storanu oko tisuću kuna. Brojni trgovački centri, imena visoke mode i luksuzna roba, ali i male trgovine s unikatnim umjetničkim predmetima neodoljiv su mamac na svakom koraku. Cjenkanje je obavezno i poželjno, posebno ako kupujete na brojnim marke-tima, odnosno tržnicama. A njih je doista mnogo, od noćne, ženske, tržnice žada, morske hrane, elektronike, do vjerojatno najegzotičnije, tržnice zlatnih ribica. Ne po-stoji boja i veličina zlatne ribice a da nije na prodaju ovdje, jer mnogobrojni sljedbenici Feng shuija vjeruju kako one donose sreću domu, te ih je poželjno posjedovati.

Zbog svog statusa slobodne luke koji uživa od 1950. godine hongkonška se luka ubraja u najmodernije i najprometnije kontejner-ske luke svijeta. Grad također ima najveću fl otu trajekata na svijetu koji prevoze lju-de i robu u susjedni Macau i razne kineske gradove. Rekorder je i međunarodna zračna luka, koja je sa 73 milijuna putnika u prošloj godini bila osma najprometnija na svijetu. Gradski promet funkcionira besprijekorno, urbanizirana su područja povezana podze-mnom željeznicom dugom 43 kilometra, a osim metroa i autobusa, Hong Kong se diči s najvećom fl otom tramvaja na kat koji sva-kodnevno prevezu 230.000 putnika. Popu-larno nazvani “ding dings”, tramvaji prome-tuju između istočnog i zapadnog dijela otoka od 1904. Niskougljična verzija prijevoza do-pušta turistima mirno promatranje gradske vreve i smišljanje sutrašnjeg razgleda. Ipak, najdraži oblik prijevoza, ujedno i najroman-tičniji, odvija se na vodi i svatko tko posjeti grad mora se provesti jednom od najljepših luka svijeta, Victoria Harbour. Omiljeni tra-jekt Star Ferry prometuje od 1880. godine kada je vožnja iz luke Victoria na suprotnu stranu, u Tsim Sha Tsui, trajala jedan sat, a danas je skraćena na samo 10 minuta. Ipak, mnoge agencije i restorani nude turističke vožnje brodovima koje doživljaj produžuju na sat vremena, obilno vas služeći hranom i pićem. Tako možete svoj boravak u “Bise-ru Orijenta” zaokružiti šarmantnim krstare-njem na tradicionalnoj drvenoj brodici i pre-pustiti se kolonijalnom duhu “starog” Hong Konga, dok ostavljate moderni megapolis u daljini. ■

SLIKEBranka Ilakovac

I 114 I

HRVATSKE VODE I Stari mostovi

STARI MOSTOVIIvo Aščić U početku, uglavnom se prelazilo na dru-

gu stranu vode uz pomoć srušenih stabala i kamenih blokova na manjim rijekama ili uz korištenje plovila ili pontonskih mostova na većim rijekama. Zbog porasta broja stanov-nika, migracija, razvoja trgovine i ratova, gradili su se stalni prijelazi preko rijeka. Iz-gradnja mostova, koja je oduvijek bila veliki izazov za graditelje imala je za posljedicu i dugoročno zapošljavanje budući da su se vrlo često ovi simboli znanosti, umjetnosti, trgovine i industrije gradili po nekoliko godi-na. Oko mostova, s obje strane rijeka, na-selja su se nerijetko širila pa su ovi revolu-

cionarni izumi vrlo često imali ključnu ulogu u razvoju gradova (npr. Tower Bridge preko rijeke Temze u Londonu, izgrađen u 19. sto-ljeću ili 42 mosta preko rijeke Ču u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana). Mostovi su se gradili i na križanju važnih strateških puto-va, a vrlo često su imali obrambeni karakter, npr. natkriveni drveni most s kamenim ku-lama u Luzernu u Švicarskoj iz 14. stoljeća.

Prvi poznati most izgrađen je preko rijeke Eufrata u Babilonu oko 2200. prije Krista. Mostove su gradili Kinezi, Egipćani i Grci, a rimski su kameni mostovi s polukružnim svodovima ostali uzorom kroz stoljeća. Značajna je mostogradnja zabilježena i u vrijeme Osmanskog carstva (npr. Stari most u Mostaru i drveni most preko rijeke Drave i baranjskih močvara kraj Osijeka, dug više kilometara).

Koliko su važni mostovi, koji su oduvijek bili mjesta koja su spajala stanovnike dvi-ju obala te utjelovljenje želje za poveziva-njem među ljudima, govori i podatak kako je ove godine na prijedlog Udruge europ-skih javnih poštanskih operatora, izdano stotinjak različitih maraka na temu mosto-va. Hrvatski nacionalni poštanski operator izdao je marku s motivima Kamenog mo-sta u Novigradu na Dobri. Marka donosi

Prelazak vodnih zapreka oduvijek je imao veliko značenje za ljude koji su se od najranijeg doba naseljavali uz rijeke, jezera i druge vodne tokove.

Most od kamenih blokova na rijeci Barle u NP Exmoor u Velikoj Britaniji star je oko 3000 godina

Most od klesanoga kamena na rijeci Dobri kod Novigrada potječe iz prve polovice 18. stoljeća

Na Jozefi nskoj cesti 1775. godine izgrađen je dvokatni lučni most u Tounju na rijeci Tounjčici

I 115 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

SLIKEIvo Aščić

priču o mostu koji je nastao početkom 18. stoljeća kao posljedica oživljavanja gos-podarstva i trgovine na prostoru Hrvatske odnosno gradnje Karolinske ceste koja je povezivala Panoniju s Primorjem preko planinskih predjela Gorskoga kotara. Na-lazi se na rijeci Dobri nedaleko od dvorca izgrađenog na uzvisini početkom 16. sto-ljeća, kojem su vlasnici bili Frankopani, Zrinski i Patačići. Dug je 114,5 m, širok 5,8 m i premošćuje rijeku s 10 polukruž-nih svodova raspona 4,9 m.

Koliko mostovi imaju važnu ulogu za Stari kontinent potvrđuje i Europska unija koja je na novčanicama eura (2002.) prikaza-la imaginarne mostove koji su se gradili tijekom različitih europsko kulturno-po-vijesnih razdoblja: antika (€5), romanika (€10), gotika (€20), renesansa (€50), ba-rok i rokoko (€100), graditeljsko doba že-ljeza i stakla (€200) i moderna arhitektura 20. stoljeća (€500).

Teško je procjeniti koliko je do danas mo-stova izgrađeno u svijetu, ali statistički podatak koji pokazuje kako u Švicarskoj postoji 11.200 mostova, dovoljno govori o važnosti mostova za povijesni i suvremeni razvoj ljudske civilizacije.

Danas se mnogi gradovi i zemlje diče mo-stovima koji su postali simboli mjesta u ko-jem su izgrađeni, a neki su gradovi dobili imena upravo po mostovima: Most (Češka), Mostar i Sanski Most (BiH), Ćuprija (Srbija), Bridgeport (SAD), Zidani Most (Slovenija), Bruck an der Mur (Austrija) i drugi. Mnogo-brojni su mostovi postali veličanstven dokaz graditeljskog umijeća svojih tvoraca i eko-nomske moći naručitelja pa su dobili imena po uglednim i poznatim povijesnim osoba-ma, npr, Most dr. Franje Tuđmana u Du-brovniku preko Rijeke Dubrovačke, Lančani most Széchenyi preko Dunava u Budimpe-šti, Ponte Alexandre III. u Parizu preko Se-ine, Most Juscelino Kubitschek u Brazíliji na jezeru Paranoá i slično.

Neki su mostovi toliko popularni da su osim svoje prvobitne uloge dobili i druge uloge. U njih se vrlo često ugrađuju i raznovrsni instalacijski vodovi te vodoopskrbni, od-vodni i toplovodni cjevovodi. Također, na mostovima se grade trgovine, suvenirni-ce i vidikovci te postaju mjesta druženja i romantičnih šetnji. Zanimljivo je kako ih mladi parovi u zadnje vrijeme koriste za “zaključavanje” svoje ljubavi putem loko-ta koje pričvršćuju na most, a ključ bacaju u rijeku. Da su mostovi zanimljiva tema šire javnosti potvrđuje informacija kako je hrvatski nacionalni poštanski operator u svoj program izdavanja maraka zadnjih godina redovito uvrštava i mostove. Tako je primjerice sljedeće godine na programu Stari most u Sisku, zidan od opeke preko Kupe, raspona većega od 40 m. ■

U Alcántari preko Tajoe, najdulje rijeke na Pirinejskom poluotoku, sačuvan je rimski most iz Trajanova doba (106. godina)

Stari most u Mostaru (1566.) remek je djelo osmanskog graditeljstva i jedan je od najpoznatijih mostova u jugoistočnoj Europi

Venecijanski kameni most Ponte di Rialto iz 1591. izgrađen je s jednim lukom i tri šetnice

Viktorijansko-gotički most Tower Bridge u Londonu kombinacija je visećeg i pokretnog mosta izgrađenog krajem 19. stoljeća

Most Pol-e-Khaju u iranskom gradu Isfahanu preko rijeke Zayandu, izgrađen u 17. st., služi kao mjesto okupljanja i druženja

Drveni most Spreuer s obrambenim kamenim kulama na rijeci Reuss u Luzernu u Švicarskoj izgrađen je u 14. stoljeća

Povezani i usidreni brodovi za prijelaz preko rijeka bili su poznati još sredinom trećeg tisućljeća prije Krista u Kini

I 116 I

PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP)

OKOLIŠ NA DLANU I – 2018

Knjiga je strukturirana u 6 temeljnih cjelina. U poglav-lju Normiranje rada objašnjavaju se pojmovi normativa i norme te detaljno razrađuju najčešće metode normira-nja vremena (rada) u građevinarstvu. U poglavlju Uči-nak građevinskih strojeva prikazan je proračun učinka građevinskih strojeva koji rade ciklički i neciklički. Treće poglavlje Organizacija rada i aktivnosti projekta obrađu-je organizaciju rada u projektu, usklađivanje rada u grupi te identifi kaciju i defi niciju aktivnosti projekta (uključu-jući izradu liste aktivnosti, proračun trajanja aktivnosti i određivanje konačnog sastava radnih grupa). U po-glavlju Vremensko planiranje teorijski je i praktično kroz primjere razrađena PDM metoda mrežnog planiranja te gantogram, histogram i S- krivulja. U poglavlju Organi-zacija smještajnih i skladišnih kapaciteta objašnjen je i opisan način proračuna skladišnih prostora na gradilištu te smještajnih kapaciteta za potrebe radne snage prema standardima struke. Šesto poglavlje Kalkulacija obrađu-je postupak proračuna jedinične i ukupne cijene rado-va postupkom dodatne kalkulacije i to kroz analizirane primjere armiračkih, asfalterskih, betonskih, tesarskih i zidarskih radova.

Mladen Vukomanović, Sonja Kolarić, Mladen Radujković

PRIRUČNIK ORGANIZACIJE GRAĐENJA

Godina izdanja: 2018. godina

Godina izdanja: 2017. godina

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) već četr-naestu godinu za redom obilježava Svjetski dan zaštite okoliša ovom popularnom publikacijom. Aktualno izdanje sadrži 29 izabranih pokazatelja koji predstavljaju samo mali dio onih koje HAOP izrađuje na osnovi podataka iz informacijskih sustava okoliša i prirode. Osim toga, u pu-blikaciji su objavljeni i pokazatelji stanja okoliša proi-zašli iz višegodišnje suradnje s raznim nacionalnim, ali i europskim institucijama, što daje mogućnost usporedbe i usmjeravanja napretka Hrvatske u postizanju zadanih ciljeva održivosti, što je jedna od zadaća HAOP-a. Sveu-kupno, na osnovi prikazanih podataka, može se zaključiti da stanje okoliša u Hrvatskoj zadovoljava u kontekstu visokih nacionalnih, europskih i svjetskih standarda, no pred nama su i brojni izazovi, osobito u pogledu učinko-vitijeg zbrinjavanja i gospodarenja otpadom te korište-nja resursa i zaštite prirode, čemu svakodnevno možemo doprinijeti i kao zajednica i kao pojedinci, poručuje ovo-godišnji “Okoliš na dlanu”.

I 117 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Godina izdanja: 2017. godina

Razvoj plastičnih materijala započeo je 1930-ih i 40-ih, a masovna je proizvodnja krenula 1950-ih. Otada su popu-larnost i raznolike primjene plastike neprestano rasli, a predviđa se da će se taj rast nastaviti. Proizvodnja plas-tičnih materijala u svijetu 2015. iznosila je 269 milijuna tona, a najveći njihov proizvođač je Kina (27,8%). U sto-pu ju slijede Europa (18,5%) te zemlje članice Sjeverno-američkog sporazuma o slobodnoj trgovini (krat. NAFTA; 18,5%). Većina proizvoda od plastike namijenjeni su jed-nokratnoj uporabi, zbog čega se stvaraju gomile otpada. Bačena plastika može završiti na odlagalištima, spaliti se ili reciklirati. Ipak, dio plastike završi u vodotokovima i morima do kojih dođe gradskim odvodima ili ju donesu (površinske, oborinske ili procjedne) vode s odlagališta otpada, namjernim bacanjem smeća, slučajnim prosi-panjem s brodova ili kanalizacijom i otpadnim vodama iz pročišćivača (Derraik, 2002). Zbog toga se plastični otpad nalazi u svim svjetskim morima. Plastika pluta na površini, ima je u dubinama i taloži se na dnu svakog oceana (GESAMP, 2015). Plastični je otpad u našim mo-rima ne samo zato što se povećala uporaba plastike, već i zato što se njime loše gospodari. Ovaj izvještaj donosi sažetak saznanja o prisutnosti i utjecaju plastičnog ot-pada u Sredozemnom moru koji su objavljeni u proteklih deset godina.

Greenpeace

SREDOZEMLJE ZATRPANO PLASTIKOM

UNDP

CLIMAT CHANGE ADAPTATION IN THE ARAB STATES

Svrha ove publikacije je predstaviti pouke naučene od UNDP-ovog rada na prilagodbi klimatskim promjenama i postignute održive i dugotrajne rezultate u arapskoj re-giji. Neke pouke uključuju izgradnju lokalnih kapaciteta na svim razinama kako bi se osigurala dugoročna održi-vost projekta, decentralizaciju upravljanja infrastruktu-rom, uključivanje organizacija u zajednici te promicanje otpornosti ranjivih stanovnika kroz diversifi kaciju izvora zarade. Omogućavanjem pristupa prilagođenim fi nan-cijskim uslugama kao što je osiguranje od vremenskih nepogoda zajedno s mikro-fi nanciranjem pomoglo se ru-ralnom stanovništvu da izgradi veću otpornost na štete uslijed klimatskih promjena. Neposredni cilj ove publi-kacije nije samo podijeliti iskustva sa širom publikom, već i poslužiti za buduće programe prilagodbe klimatskim promjenama. Nadalje, publikacija funkcionira i kao poziv na djelovanje kako bi se olakšao dugoročni koordinirani pristup jačanju otpornosti država najranjivijih na klimat-ske promjene u arapskoj regiji.

http://www.undp.org/content/undp/en/home/librarypa-ge/climate-and-disaster-resilience-/climate-chan-ge-adaptation-in-the-arab-states.html

Godina izdanja: 2018. godina

I 118 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

I 118 I

Ove godine kroz Program LIFE ulaže se gotovo 400 milijuna € u očuvanje prirode, zaštitu okoliša i klimatske aktivnosti.

LIFE projektne prijedloge mogu prijaviti sve pravne osobe registrirane na području Europske unije: javna tijela, privatne komercijalne organizacije i neprofi tne organizacije.

Izabrani projekti sufi nanciraju se u iznosu do 55 % prihvatljivih troškova, osim projekata iz Prirode i bio-raznolikosti koji se sufi nanciraju najviše do 60 %, dok projekti usmjereni na konkretne aktivnosti očuvanja prioritetnih vrsta i tipova staništa propisanih EU Direktivama o staništima i pticama mogu ostvariti najviše do 75 % sufi nanciranja.

Detaljne informacije i potrebnu dokumentaciju za prijavu LIFE projekata možete pronaći na mrežnoj strani-ci: http://ec.europa.eu/environment/life/funding/life2018/index.htm

NATJEČAJza prijavu projektnih prijedloga na Program LIFE u 2018. godini

za provedbu Podmjere 7.2 “Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uk-ljučujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije” – provedba tipa operacije 7.2.1 “Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Ukupna vrijednost natječaja je 200.000.000,00 kuna.

Prihvatljivi potencijalni korisnici ove potpore su javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje. Prihvatljivi projekti su građenje (izgradnja ili rekonstrukcija) i/ili opremanje javnog sustava za: vodoopskrbu, odvodnju i/ili pročišćavanje otpadnih voda.

Prvi dio zahtjeva za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 10. rujna 2018. godine od 12:00 sati do 12. listopada 2018. godine do 12:00 sati, dok se drugi dio zahtjeva za potporu podnosi najka-snije u roku od 12 mjeseci od dana sklapanja ugovora o fi nanciranju.

Više o natječaju saznajte na:https://www.apprrr.hr/podmjera-7-2-ulaganja-u-izradu-poboljsanje-ili-prosirenje-svih-vrsta-male-infrastrukture-ukljucujuci-ulaganja-u-obnovljive-izvore-energije-i-ustedu-energije/

NATJEČAJ

N A T J E Č A J

I 119 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2018.

Međunarodna konferencija IWA WaterIDEAS 2018 o učinkovitom upravljanju gubicima vode, energi-jom i potražnjom te o pametnim sustavima distribucije vode održava se u suradnji s ACCADUEO-m tijekom trajanja Sajma H2O u Bologni (međunarodna izložba tehnologija za obradu i distribuciju vode za piće i pročišćavanje otpadnih voda).

Društva za vodoopskrbu i odvodnju imaju staru infrastrukturu, a moraju zadovoljiti potražnju za vodom, stroge ciljeve zaštite okoliša i sve veće regulatorne zahtjeve. U isto vrijeme moraju unaprijediti svoje po-slovanje i učinkovitost te smanjiti gubitke vode.

Svrha konferencije je predstaviti najnovija dostignuća, strategije, tehnike i primjene najbolje međunarod-ne prakse u inovativnom upravljanju vodovodnim mrežama.

Više o konferenciji saznajte na: www.water-ideas.com

Međunarodna konferencija IWA WaterIDEAS 2018

17. – 19. listopada 2018., Bologna, Italija

Konferencija se bavi temama povezanima s modeliranjem sustava urbane odvodnje (npr. kvaliteta i koli-čina vode, urbane poplave i modeliranje, prognoziranje i procjena rizika urbanih poplava, društveno-gos-podarske interakcije i alati modeliranja itd.) fokusiranjem na međuodnose između cjelokupnog vodnog ciklusa, okoliša i društva.

Konferencija se održava od 1986. godina, a 2018. će se održati po 11. put, što je velik uspjeh za sve koji se bave urbanom odvodnjom.

Više o konferenciji saznajte na: https://www.udm2018.org/conference/

11. međunarodna konferencija o modeliranju urbane odvodnje23. – 26. rujan 2018. Palermo, Italija

O B A V I J E S T

I 120 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

M E Ð U N A R O D N I S I M P O Z I J

Katedra za sanitarno i okolišno inženjerstvo (SEED) Sveučilišta u Salernu (Italija) u suradnji s Naprednim zavodom za vodno gospodarstvo pri Nacionalnom sveučilištu Kyungpook (Koreja) i Institutom za energe-tiku i resursa TERI (Indija) organizira drugu konferenciju o vezi između vode i energije. Konferencija se organizira uz podršku UNESCO-ovog Programa ocjene stanja voda (WWAP) i Međunarodnog udruženja za vode (IWA) te pod pokroviteljstvom nekoliko znanstvenih društava, udruga i organizacija. Dodatni cilj konferencije je pridonijeti sveopćem cilju unaprjeđivanja suradnje, integracije i održivog razvoja u euro-mediteranskoj regiji o ključnim temama vode i energije.

TEME KONFERENCIJE:Okvir i upravljanje vezom između vode i energijeOkolišne tehnologije za održiv razvoj vodnog sektoraBuduće tehnologije i sustavi čiste energije u uvjetima ograničenih količina vodeProvedba i najbolje prakse

Više o konferenciji saznajte na:hhttp://waterenergynexus.org/

2. konferencija o vezi između vode i energije14. – 17. studeni 2018., Salerno, Italija

Koji su sve izazovi u upravljanju industrijskim vodama? Kako nove strategije, rješenja i tehnologije mogu pomoći u učinkovitijem korištenju vode u industriji?

O tim pitanjima i pronalaženju rješenja razgovarat će se na skupu „Voda u industriji“ kojom prilikom će se okupiti svi stručnjaci iz upravljanja industrijskim vodama, od primijenjenog istraživanja, razvoja tehnologije, izrađivača rješenja te korisnika vode u industriji.

Pozivamo vas da se uključite dostavom prijave do 10. listopada 2018. ili da aktivno predstavite svoju fi rmu/tehnološka rješenja i usluge na pratećoj izložbi.

Više o konferenciji saznajte na: https://dechema.de/dechema_eV/en/industrialwater-p-20073950.html

Industrial Water 201827. – 29. studeni 2018. Dechema-Haus, Frankfurt na Maini

Povratak moru / sebi, 2016. (akrilik na platnu, 70 x 100 x 3 cm)

Andrea Musa

Rođena je 1979. u Frankfurtu u Njemačkoj. Slikarstvo je diplomirala 2002. na Assenza akademiji u Baselu, a 2007. i pravo na Pravnom fakultetu u Splitu. Republiku Hrvatsku predstavljala je 2003. na Međunarodnom bijenalu suvremene umjetnosti u Firenci, 2006. u Ujedinjenim Narodima u New Yorku te na Jordan Festivalu u Ammanu 2009. godine. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja: za grafički dizajn i vizualne komunikacije (DURH-Krk 1998., 1.nagrada ≈Hypo Jazz Festival Split√ 2000.) i za slikarstvo (1.nagrada Hrvatskog olimpijskog odbora 2004., 1.nagrada ≈Privatno i javno√ 2016., Međunarodna ArtSlant selekcija najboljih projekata u 2016.). Izlagala je na brojnim skupnim i samo-stalnim izložbama u zemlji i u inozemstvu. Boravila je u Parizu na rezidencijama Centre International des Recollets i Cite Internationale des Arts. Jedna je od osnivačica međunarodne umjetničke grupe ≈Connecting Art√.

Kontakt: andrea.virra@gmail.comHRVATSKE VODE

142. organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskojg o d i n e

Izdvajamo...

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I SRPANJ/RUJAN 2018. I BROJ 224 I GODIŠTE XXVI. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

224

Hrvatska vod

oprivred

a

142. godine organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj

Tema broja

Intervju s državnim tajnikom dr. sc. Mariom Šiljegom

Opasne vremenske i hidrološke pojave Svi mi živimo nizvodno ∑ uloga retencija

Priča o vodočuvarima

Morski otpad ∑ projekt ML-REPAIR

Voda ∑ uzrok nasilja i sukoba

Priprema EU projekata Močvarna područja naših rijeka