10, 2002 279

Gotovo svako naselje nadalmatinskoj obali ima oddavnina uhodane puteve usvoje zaleðe, kojima su pa-stiri gonili svoja stada u hlad-niju i plodniju Zagoru, seljaciobraðivali poneku njivu, a sviskupa razmjenjivali plodovesvoga rada s ljudima s onestrane gore. Takvu stazu imai malo mjesto Drvenik, kojeje s obronaka planine si�lo udvije vale na obali, a danas jeuglavnom poznato kao trajek-tna luka za Suæuraj na Hvaru.Ta staza kreæe iz starog sela(oko 260 m) i vrlo strmosavladava 400 m visine uzatraktivnu i naizgled nesavla-divu stijenu, a dalje nastavlja za Kokoriæ odnos-no za Vrgorac.

Kada je PD »�umar« krenulo ureðivati turis-tièku stazu, kao dio upotpunjavanja turistièke

ponude �umarskog hotela Quercus, nismo jo� nirazmi�ljali o planinarskoj stazi. No veæ prvi us-pon po jo� zarasloj stazi do prijevoja, otvorio je,osim izuzetna pogleda, i tu zamisao. Kako nema

obilje�ena uspona s obale naizazivajuæi hrbat Biokova iliRiliæ-planine od Koti�ine pasve do Gradca, imamo u Dr-veniku hotel koji mo�e zain-teresiranima pru�iti podr�kuu davanju uputa, karata ilibuduæih �igova, a nerijetko sedogaða da planinari imaju»vi�ak« vremena dok èekajutrajekt za Hvar ili Korèulu,zakljuèili smo da bi bila �tetane iskoristiti veæ postojeæuizuzetno dobru stazu.

Veæ krajem svibnja, nitideset dana po tom usponu,otvorili smo novu planinar-sko-turistièku stazu Drveni-èke stine, u meðuvremenuraskrèene, struèno markirane,

DRVENIÈKE STINE

BRANKO ME�TRIÆ, Zagreb

Stijene nad Drvenikom foto: Branko Me�triæ

Nezaboravan pogled s planine na more foto: Branko Me�triæ

HP - 10-2002b.qxd 19. 09. 02 20:05 Page 279

10, 2002280

snimljene GPS-om i karti-rane. Naravno, i planinarskipro�irene jer sada osim uspo-na na prijevoj obilje�ena su idva nimalo turistièka krakapo samom rubu provalije naistaknute vrhove - lijevo naSokoliæ (788 m) i desno naKrive Toke (739 m). Velikakarta izlo�ena je na recepcijihotela Quercus (kopija semo�e skinuti s na�ih stranicana Internetu).

Da bi izbjegli problemesa lokalnim stanovni�tvompoèetak staze smo postavilikod izvora u Selu. Pristup jeDetalj s ureðenog uspona foto: Branko Me�triæ

HP - 10-2002b.qxd 19. 09. 02 20:06 Page 280

10, 2002 281

cestom 50 m od petlje Drvenik (autobusna sta-nica - pristup trajektu) prema Splitu. Asfaltnomcestom valja 3 km uzbrdo (1 h pje�ice) do gro-blja, pa jo� 300 m uzbrdo do kapelice i izvora(moguænost parkiranja - voda izvrsna). Desnimogrankom puta valja jo� cca 50 m u selo i iza prve(sru�ene) kuæe, slijedeæi markaciju, na stazu pauzbrdo cca 1 h do prijevoja. Usput se sa svakimzavojem otvaraju novi pogledi na Selo, Drveniki sve �iru okolicu. Na visini 400-450 m dohvatitæemo se gornjeg ruba sipara i nekoliko istaknu-tih vidikovaca, koje æemo svakako u buduænostiobraditi kao elemente pouène staze, zbog njiho-va botanièkog bogatstva.

Na prijevoju na 650 m kraj je turistièke stazei neiskusnim posjetiteljima dalje se ne preporuèa.Osim izuzetna pogleda na sve strane turisti jo�mogu posjetiti jedinstvenu spilju, djelom umjet-nu, koja na kontinentalnu strani ima ulaz, a namorskoj izlaz na »balkon« visoko iznad provalije.Spilju æete pronaæi poðete li jo� 80 m obilje�e-nom stazom prema Vrgorcu a potom desno premarubu. Od spilje kreæe zahtjevna planinarska staza

na Krive Toke (739 m). Uspon od 45 minutaneobilje�enim kamenjarem izmeðu makije premakontinentu i provalije prema moru, nagradit æevas sa jo� boljim pogledom na Zaostrog, Viter iPelje�ki kanal.

Ako se ipak morate odluèiti samo za jedanuspon onda svakako preporuèam Sokoliæ (788 m).Uspon od jedan i pol sat, djelomièno obilje�en,poèinje odmah na prijevoju, i zahtijeva dostaumje�nosti veranja i preskakanja po stijenama,èesto i na vrlo malom prostoru izmeðu nepro-hodne makije i vrtoglave provalije - doslovno narubu. Oprez prije svega. I pazite, prvi vrh nijeSokoliæ - do njega ima jo� pola sata.

Ovo bi bilo tek prvo izdanje �umarske turis-tièko-planinarske staze Drvenièke stine. PD �u-mar poziva sve namjernike, koji se naðu u Pod-biokovlju sa par sati vi�ka, da zastanu u Drvenikui vrlo brzo i pristupaèno dohvate vidike, koji jesuni�i od onih biokovskih, ali su zato znatno do-hvatljiviji.

STARI GRAD BADANJ I VRH DRENINPlaninarske zanimljivosti Vinodola

VLATKO O�TRIÆ, Zagreb

Vi�e puta vodio sam izlete u povijesni izemljopisni prostor Vinodola - jedan od karakte-ristiènih hrvatskih kulturnih pejza�a - i pone�to otome napisao (»Planinarski zanimljive gradinepovijesnog Vinodola«, HP 2/2001, 40-43). Jednami je gradina nedostajala - Badanj. Rekao samdru�tvu, pro�le jeseni, da æemo ga obuhvatiti nanekom drugom izletu. To sam i uèinio, ove go-dine u o�ujku.

NA BADANJ

Kad je na� vozaè smjestio autobus na pro-stranom parkirali�tu ispod vijadukta crikvenièkeobilaznice, znao sam da smo blizu graðene �et-nice prema Badnju. Pre�li smo rjeèicu Dubraèinu,

uoèiv�i uz desnu obalu markiranu stazu Rijeèketransverzale za Gri�ane, i u�li u Vinodolsku ulicu.To je cesta koja povezuje sredi�te Crikvenicekroz popreèni klanac Dubraèine s vinodolskomdolinom. Svraæamo u kafiæ i slastièarnicu, a za-tim, ne�to sjevernije, nalazimo poèetak staze.Ona ima i svoje ime: »Ljubavna cesta«. Graðenaje, ujednaèene je �irine, lagano se uspinje oko dvakilometra. Ima klupa i prete�e borova �uma. Krozklanac teèe Dubraèina, proljetno bujna. S druge jestrane padina kr�evitog brda. Preko ruba virekuæe starog, srednjovjekovnog naselja Kotora.Odatle su - nalazim u lektiri - dolazili prvi sta-novnici buduæe Crikvenice (npr. 1776.).

Pogled u unutra�njost vinodolske dolineotkriva dva drevna naselja: Gri�ane sa starim

HP - 10-2002b.qxd 19. 09. 02 20:06 Page 281