hmrr glasnik 03 (travanj 2014.)

Broj 3. | travanj 2014.

glasnik

GLASNIK HRVATSKE MREŽE ZA RURALNI RAZVOJ BROJ 3 | TRAVANJ 2014.

2

Sadržaj

Proslov 3

Uvodnik 4

Agro Ratar Agent 6

Deša 7

DOOR-Društvo za oblikovanje održivog razvoja 8

ECOVAST-Hrvatska sekcija 10

LAG Baranja 11

LAG Međimurski doli i bregi 14

LAG Prizag 15

LAG Sjeverozapad 17

LAG Vuka-Dunav 18

LAG Zapadna Slavonija 20

LAG Zeleni trokut 22

ODRAZ 23

Outward Bound 24

Udruga MI 25

Zeleno zlato 26

Žmergo 27

Ostale vijesti:

Studijski posjet mađarskom LAG-u Alpokalja – Ikva Mente 29

HMRR Glasnik je publikacija Hrvatske mreže za ruralni razvoj koja u digitalnom obliku izlazi dva puta godišnje.

Izdavač: Hrvatska mreža za ruralni razvoj, Lj. Posavskog 2/4, 10000 Zagreb

Za izdavača: Višnja Jelić Mück, predsjednica

Urednik: Nikša Božić

E mail: [email protected]

Fotografija na naslovnici: krajolik u okolici Motovuna (Nikša Božić)


3

PROSLOV

Poštovani čitatelji,

pred Vama je novi broj Glasnika Hrvatske mreže za ruralni razvoj koji je pokrenut prošle godine s ciljem aktivnog informiranja naših članova kao i svih drugih koji prate teme ruralnog razvoja.

I u ovom broju udruge-članice naše mreže izvještavaju o aktivnostima koje su usmjerene na poticanje ruralnog razvoja. Lokalne akcijske grupe bile su uglavnom zauzete pitanjima akreditacije i provođenja aktivnosti iz svojih Strategija prema načelima LEADER pristupa. Ostale članice Mreže svoje aktivnosti uglavnom provode kroz različite zanimljive projekte koji uključuju edukacije, seminare i konferencije. Neke članice aktivne su i uspješne u poticanju društvenog poduzetništva koje, neovisno o pravnom obliku pod kojim djeluje, ravnopravno spaja društvene, ekonomske-tržišne i ekološke ciljeve a dobit se tretira kao sredstvo za ostvarenje društveno korisne misije, a ne kao isključivi cilj (gospodarskog) djelovanja.

Posebno nam je drago da i u ovom broju predstavljamo dva nova člana HMRR-a: LAG Sjeverozapad i LAG Zeleni trokut. Kolega Igor Matek iz LAG-a Zeleni trokut pripremio je i opširno izvješće o suradnji s mađarskim kolegama iz LAG-a Alpokalja – Ikva Mente iz čijeg iskustva se može puno naučiti. Izvješće je objavljeno na kraju ovog Glasnika.

Imamo i tri „slavljenika“: Hrvatska sekcija ECOVAST-a i Udruga Žmergo obilježili su dvadeset godina postojanja a DOOR je na posebnom događaju proslavio svojih prvih deset godina. Svima čestitamo i želimo i daljnji uspješan rad!

Nikša Božić

Urednik HMRR Glasnika


4

UVODNIK

Dragi članovi, suradnici i prijatelji HMRR-a,

Kao nova država-članica Hrvatska je zakoračila u sedmogodišnje programsko razdoblje 2014.-2020. Nacionalni razvojni programi su u izradi, njihovo završno definiranje i usvajanje očekuje se koncem ove i početkom iduće godine. Ministarstvo poljoprivrede tijekom ožujka i travnja predstavlja na županijskoj razini 16 mjera koje opisuju moguća ulaganja prema nacrtu Programa ruralnog razvoja 2014.–2020. (u nastavku: PRR). U ovoj prijelaznoj godini najavljeno je raspisivanje natječaja za određene podmjere koje bi se aktivirale prije konačnog donošenja PRR-a. Zasad je u tijeku produljena provedba IPARD-ovih mjera 101 i 103.

Pozivamo članove HMRR-a na aktivno sudjelovanje u procesu javne rasprave o PRR-u, na dostavu mišljenja i prijedloga uredu HMRR-a, kako bismo ih povezali, raspraviti, usuglasili stavove i proslijediti ih Ministarstvu. U drugim nacionalnim programima tražimo naznake koordiniranog „provlačenja“ pristupa LEADER kroz više fondova EU-a, odnosno usmjerenje na „razvoj kojeg vodi zajednica“ (community-led local development – CLLD).

Zaključenjem Sporazuma o Razvojnoj suradnji kroz programske podrške Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva odobrila je HMRR-u i LEADER mreži korištenje financijske potpore za ostvarenje operativnog plana aktivnosti u 2014. godini. Potpora omogućuje HMRR-u izvršenje zahtjevnijeg programa uključujući organiziranje stručnih i operativnih skupova, poticanje prijenosa znanja, razmjene iskustva i istraživanja.

Zaklada poziva organizacije civilnoga društva na prijavu korištenja beskamatne pozajmice iz sredstava programa Europa plus kako bi im omogućila pred-financiranje provedbe projekata ugovorenih u okviru programa Europske unije. Poziv je upućen odabranim LAG-ovima, udrugama i zakladama te ostaje otvoren tijekom godine. Pitanje pred- i među-financiranja aktivnosti LAG-ova, potrebnih sredstava i kriterija pod kojima će se odobravati razmatrano je na više sastanaka koje je koncem 2013. i početkom 2014. sazvao Ured za udruge, a sudjelovali su predstavnici Zaklade, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva regionalnog razvoja, Udruge gradova, Udruge općina i mreža za ruralni razvoj.

Na sjednici Upravnog odbora održanoj u Lipiku 18. prosinca 2013. u članstvo HMRR-a primljeni su LAG-ovi Sjeverozapad i Zeleni trokut. LAG Zeleni trokut bio je domaćin i organizator okruglog stola za kojim su članovi Upravnog odbora HMRR-a, predstavnici uprave i članstva LAG-a razmijenili mišljenja o iskustvima, izazovima i problemima vezanim uz djelovanje LAG-a. Povezivanje sastanaka UO-a s upoznavanjem članova,


5

njihovih aktivnosti i uvjeta u kojima djeluju te razmatranjem problema, perspektiva i mogućih rješenja ocijenjeno je uspješnim te će se takav model primjenjivati ubuduće.

Spomenut ću još nekoliko važnih događaja i aktivnosti:

• Prvi europski ruralni parlament, Bruxelles 13. studenog 2013. – Koncept nacionalnog okupljanja svih dionika kako bi u dijalogu donositelja odluka i predstavnika ruralnih zajednica poduprli jačanje lokalne demokracije u ruralnim područjima doživio je svoju europsku premijeru. PREPARE – Partnerstvo za ruralnu Europu kojem pripada HMRR bio je jedan od ključnih pokretača ERP-a. Među ciljevima HMRR-a je priređivanje Hrvatskog ruralnog parlamenta.

• Izlaganjima o aktualnom trenutku ruralnog razvoja Hrvatske nastavili smo suradnju s Odsjekom za ruralnu geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i započeli suradnju s voditeljima Studija socijalnog rada pri Pravnom fakultetu u Zagrebu. Studentice i studenti pokazuju posebno zanimanje za praktičnu provedbu pristupa LEADER, međuinstitucionalne veze na lokalnoj razini, mogućnost obavljanja terenske prakse u LAG-u, mogućnost zapošljavanja, volontiranja, istraživanja i dr.

• Četiri predstavnika HMRR-a, po dva iz ureda i iz udruga članica (ODRAZ i Outward Bound) zastupali su nas na seminaru za ruralne animatore u ruralnom dijelu Češka 28. veljače – 9. ožujka 2014. Fokus je bio na opismenjavanju starijeg stanovništva u ruralnom prostoru uz uvid u šira iskustva višegodišnje provedbe programa „Škola za ruralnu zajednicu“. Rado bismo takva iskustva koristili u Hrvatskoj.

• Na dan Parka prirode Lonjsko polje, 20. ožujka 2014., u Krapju smo s Upravom Parka zaključili Sporazum o suradnji na provedbi Strategije održivog turizma Parka prirode Lonjsko polje kao jedan od članova Foruma za održivi turizam Lonjskog polja. Sporazum nas obvezuje na petogodišnji doprinos ostvarenju koncepta održivog turizma u prostoru zaštićene prirode. To je izazov promišljanjima i akcijama članova HMRR-a na području poticanja lokalnog razvoja zasnovanog na čuvanju prirodnih vrijednosti, graditeljskog nasljeđa i tradicije i uz aktivni doprinos lokalnih dionika.

Marina Koprivnjak, dipl. sociolog i kroatolog, ponovo je na radnom mjestu koordinatorice HMRR-a. Poželimo joj dobrodošlicu!

Višnja Jelić Mück, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj [email protected]

mailto:[email protected]


6

Agro Ratar Agent

Udruga Agro Ratar Agent od svoga osnutka u lipnju 2013. godine pa do danas, djelovala je u smjeru promicanja i ukazivanja na mogućnosti kvalitetnijeg života na selu tj. ruralnom području.

Područje našeg djelovanja je Gorski kotar i Lika. Većina naselja smjestila se na visini od 500 do 700 m nadmorske visine. Na tim visinama su i specifične klimatske karakteristike. Dostatne količine padalina i ne prevruća ljeta omogućavaju idealne uvjete za uzgoj bobičastog voća, a naročito aronije. Ta biljka je sve više tražena, jer su njena ljekovita svojstva poznata. Ono što je jako bitno da se uzgaja na jedan jednostavan način, gdje nije potrebno svakodnevno tretiranje, bilo za pripremu zemljišta, a kasnije ne zahtjeva puno vremena za vrijeme vegetacije pa sve do ubiranja plodova. Aronija je dugogodišnja biljka i njen nasad traje preko 20 godina.

Sve gore navedeno moglo bi navoditi na pomisao da promoviramo neku brzu zaradu bez mnogo posla. Ono što smo radili u nekoliko proteklih mjeseci upravo je bila tema svih naših sastanaka i kontakata na području Gorskog kotara i Like. Kako sve te neobrađene površine zasaditi nekom kulturom, koja će na okućnicama polunapuštenih kuća dati prinose i vratiti stanovništo u tako već sada rijetko naseljena područja.

Mlađa i srednja populacija davno je otišla u gradove kojima gravitiraju ta sela. Na selo se odlazi obići roditelje koji su nekad bili u snazi zasaditi te njive krumpirom, kupusom, kosili su livade i hranili stanovitu količinu stoke. Dugo je trajalo to napuštanje sela, taman toliko koliko je potrebno jednoj generaciji da ostari i da u principu tu plodnu zemlju nema tko obrađivati. Upravo zato sadnjom aronije postiže se neki kompromis koji je u biti prirodan. Svojim vegetativnim karakte-

ristikama aronija je ta koja traži „vikend farmera“ a sa druge strane omogućava starijem domaćinstvu da mu olakša život na selu.

Ovisno o količini sadnica može se govoriti i o komercijalnom i važnom egzistencijalnom održivom razvoju ruralnih područja. Upravo smo proteklo vrijeme koristili za upoznavnje stanovništa i lokalnih uprava te dogovaranja „kako, zašto i kada“.

Te tri riječi oko kojih smo se okupili rezultiralo je time da je zasađeno par tisuća sadnica aronije na širem području naše regije. Pokretači i inicijatori smo otvaranja tvrtke koja se bavi savjetovanjem u poljoprivredi. Zaposlenici tvrtke na čijem je čelu dipl.ing.agronomije biti će u funkciji pružanja pomoći kod početaka i konstantnog praćenja i razvijanja, sada se može reći – projekta za vraćanje u ruralne krajeve. Sjedište tvrtke je u Delnicama.

Upravo se radi ovih dana i na osnivanju poljoprivredne zadruge, koja će okupljati i kordinirati sve OPG-e, koji se uz našu inicijativu pokreću i trebali bi biti sirovinska baza za preradu i sušenje voća. Našim posredovanjem predana su tri projekta za nepovratna sredstva iz EU fondova.


7

Kada nam sirovinska baza dostigne količine koje se mjere u tonama predviđamo izgradnju hladnjače za brzo zamrzavanje. Sigurno uskladišteno voće omogućava, da se nakon branja plasira po razumnim cijenama i kroz cijeli period godine.

Izgradnjom hladnjače zatvara se krug ponude i potražnje i mogućnost planiranja prinosa i izbjegava se sezonski karakter proizvoda, kao i problem kod otkupnih cijena kada se uberu plodovi.

To je ukratko što se događalo kod nas i oko nas, a ono što se nije ni malo promjenilo na bolje to su razne administrativne barijere i primjena Zakona o poljoprivredi. Sve to ne bi bilo strašno da ta i takva organiziranost administracije nije direktna veza između teorije i prakse. Ta veza je očito najslabija i to na mjestu na kojem bi trebala dati i svoj doprinos, u iniciranju i stimulaciji, pomoći i kooperativnosti svih u procesu ruralnog razvoja Hrvatske.

Pripremio:

Vlado Jurčić, predsjednik Udruge

■ ■ ■

Agro Ratar Agent

Šetalište XIII divizije 45 , 51000 Rijeka

tel: 051 684 564; faks: 051 684 565

gsm: 092 163 8213

mail: [email protected]

DEŠA Dubrovnik Kao članica HMRR DEŠA-Dubrovnik promiče ruralni razvoj kroz suradnju s dionicima iz ruralnih područja. Tijekom proteklih par mjeseci, DEŠA je provela niz aktivnosti koje su usmjerene na poticanje ruralnog razvoja, a izdvojili bismo slijedeće:

Sudjelovali smo na Savjetovanju OPG-ovima i udrugama sa područja Župe dubrovačke i Konavala koje je organizirala Lokalna akcijska grupa LAG2 (Župa dubrovačka i Konavle, u suradnji s DURA-om, razvojnom agencijom grada Dubrovnika. Na savjetovanju koje je održano 20. veljače 2014. predstavnica DEŠE je prezentirala poslovanje udruga.

Također smo proveli radionice Upravljanje projektnim ciklusom na Mljetu 10. i 11. ožujka te 13. i 14. ožujka 2014. u Vignju na Pelješcu u organizaciji LAG-a 5. Radionice su provedene u sklopu mjere 202 IPARD programa, Podmjera 202.1.2. ”Usavršavanje i

obrazovanje zaposlenika, volontera i članova LAG-a”.

Dvadeset zainteresiranih sudionika, prvenstveno predstavnika mljetskih i peljeških udruga, te poduzetnika, informirani su o mogućnostima financiranja projekata na našem području iz Fondova EU, te nacionalnih



8

fondova. Na praktičnim primjerima upoznavali su se s ključnim koracima pripreme projekata za financiranje iz ovih i sličnih izvora, s naglaskom na korištenje EU fondova. Na radionici je predstavljen i rad LAG-a 5.

U sklopu IPA projekta, organizirali smo radionicu „Ekonomsko osnaživanje žena i eko turizam“ 22. ožujka 2014. u mjestu Kučiće kraj Omiša. Radionica je bila namijenjena nezaposlenim ženama iz ruralnih područja, te je bilo prisutno 22 žene. Ovu radionicu smo organizirali u suradnji s Ekumenskom inicijativom žena iz Omiša.

■ ■ ■

DEŠA – Dubrovnik

Humanitarna i mirotvorna organizacija

Frana Supila 8, 20000 Dubrovnik

tel: +385 (0)20 420145

fax: +385 (0)20 411033

e-mail: [email protected],

web: www.desa-dubrovnik.hr

DOOR

Deset godina DOOR-a Proslava desetgodišnjice djelovanja DOOR-a održana je 30.11.2013. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Programu i druženju prisustvovalo je stotinjak članova, zaposlenika, volontera, suradnika i prijatelja. Okupljenima su se obratili predsjednik Upravnog odbora Dražen Jakšić i izvršna direktorica Maja Božičević Vrhovčak. Osvrnuli su se na najvažnija postignuća organizacije te zahvalili svima koji su sudjelovali u njima. Protekli rad predstavljen je u brošuri 10 godina održivog razvoja. SPVH konferencija U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, 29. i 30. studenog 2013., u organizaciji MSU-a, DOOR-a i Otvorenog likovnog pogona održana je konferencija “Obnovljiva energija / Obnovljiva kultura”. Tijekom dva dana raspravljalo se o modelima uporabe

obnovljive energije i njezine primjene u svakodnevnom profesionalnom i privatnom životu polazeći s više različitih pozicija. Svrha konferencije bila je potaknuti na promišljanje o obnovljivoj energiji i održivosti na mikro i makro razini. Konferencija je početak trogodišnjeg projekta Pučka kuća na solarni pogon tijekom kojeg će MSU spajati umjetničke i znanstvene prakse na polju održive energije. LED Nakon opremanja obrazovnih centara u Sjeverovcu, Rečici i Višnjanu primjerima održive energetike, na područjima djelovanja LAG-ova koji su partneri na projektu Lokalni energetski dijalog održano je deset radionica putem kojih je lokalno stanovništvo educirano o održivoj energetici. Detaljnije o radionicama na internetskoj stranici projekta LED.


http://www.desa-dubrovnik.hr/

http://www.door.hr/wordpress/wp-content/uploads/2013/12/DOOR_10godina_publikacija.pdf

http://www.door.hr/wordpress/wp-content/uploads/2013/12/DOOR_10godina_publikacija.pdf

http://localenergydialogue.net/


9

Organizirano je studijsko putovanje za predstavnike lokalnih uprava, udruga i građana iz Istarske, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije. 18. i 19. ožujka posjetili su austrijski gradić Güssing, svjetski poznat po korištenju obnovljivih izvora energije i energetskoj učinkovitosti.

CLICK U sklopu projekta CLICK provedena je anketa koja je imala za cilj istražiti percepciju građana o klimatskim i energetskim politikama Europske unije te o učinku istih na Hrvatsku. Izvještaj pod nazivom Trenutne cijene i radna mjesta ili zajednička budućnost? Nemoguć izbor u Hrvatskoj 2013. godine dostupan je za preuzimanje.

Da bismo širem građanstvu približili koncept korištenja EU sredstava, prvenstveno za realizaciju ideja vezanih uz obnovljive izvore energije i klimu, ali i šire, snimili smo pet kratkih filmova o primjerima dobre prakse. Jedan od primjera je i tvrtka Grbić d.o.o. koja je dobila bespovratna sredstava za izgradnju postrojenja kojim će sušiti bučine sjemenke na biomasu. Više informacija o filmovima, kao i poveznice na svaki od filmova, možete vidjeti ovdje.

MESHARTILITY Počeo je proces prikupljanja podataka u općinama Pirovac, Petlovac, Nijemci te u Našicama za potrebe izrade Akcijskog plana energetski održivog razvitka. Po završetku izrade baznog inventara emisija bit će održane javne konzultacije na sve četiri lokacije. SEE SEP U sklopu projekta Strategija održive energije Jugoistočne Europe, DOOR i Forum za slobodu odgoja objavili su infografiku o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije čiji je cilj ukazati na to kreću li se zemlje regije prema EU ciljevima 2020 i 2050 te napraviti usporedbu među zemljama u pitanjima energije, okoliša i upravljanja energijom. Cijela infografika dostupna je ovdje. Moja učinkovita zgrada Tijekom prosinca 2013. provedene su radionice na projektu Moja učinkovita zgrada čiji je cilj bio informirati stanovnike novozagrebačkog naselja Trnsko o mjerama uštede energije i energetske učinkovitosti kojima mogu povećati kvalitetu vlastitog stanovanja. Održivo gospodarenje energijom U sklopu projekta „Održivo gospodarenje energijom” skupina DOOR-ovih volontera izdala je zbirku „Održivo gospodarenje energijom – hrvatska praksa za Europu“ u kojoj su objedinjeni najbolji primjeri štednje i proizvodnje energije u javnom i privatnom sektoru te u stambenim objektima.

Pripremila: Petra Andrić

■ ■ ■

DOOR -

Društvo za oblikovanje održivog razvoja

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2/II

HR - 10 000 Zagreb

tel/fax: +385 (0) 1 4655 441

e-mail: [email protected]

web: www.door.hr

http://www.facebook.com/DOOR.hr

http://www.door.hr/wordpress/?p=2530


https://www.facebook.com/click.hrvatska

http://www.door.hr/wordpress/wp-content/uploads/2011/02/CLICK-Anketa-izvje%C5%A1taj.pdf





http://www.fso.hr/

http://www.fso.hr/


http://energija.eu/

http://energija.eu/

http://energija.eu/wp-content/uploads/2014/03/Mladi-na-djelu_web.pdf

http://energija.eu/wp-content/uploads/2014/03/Mladi-na-djelu_web.pdf


http://www.door.hr/

http://www.facebook.com/DOOR.hr


10

Hrvatska sekcija ECOVAST-a

Dvadeset godina udruge

ECOVAST - European Council for the Village and Small Town (Europsko vijeće za sela i male gradove) osnovano je 1984. godine u svrhu unapređivanja dobrobiti seoskih zajednica i čuvanja ruralnog nasljeđa Europe. Hrvatska sekcija ECOVAST-a osnovana je kao udruga 1993. godine. Prvih dvadeset godina svojeg djelovanja obilježili smo na godišnjoj skupštini održanoj u prosincu prošle godine. U pripremi je i manja publikacija u kojoj ćemo se podsjetiti na protekle aktivnosti, događaje i ljude koji su obilježili djelovanje udruge. Predstavljanje Dunavske strategije u Vukovaru

U kongresnom centru hotela Lav u Vukovaru održana je u utorak 25. ožujka 2014. radionica DCSF-a (Forum civilnog društva Podunavlja) u sklopu projekta River Show na temu Dunavske strategije za tri ciljne skupine: civilno društvo, institucije za kulturu te lokalnu i regionalnu upravu.

Radionicu u Vukovaru organizirali su Grad Vukovar i Vukovarsko-srijemska županija, a okupljene sudionike pozdravili su zamjenik župana Željko Cirba i zamjenica gradonačelnika Drinka Komljenović. Na skupu su sudjelovali i predstavnici lokalne i regionalne uprave u Vojvodini, uključujući gradonačelnika Sombora Nemanju Delića.

U prvom dijelu radionice održana su predavanja o Dunavskoj strategiji te ulozi koju u strategiji imaju civilno društvo, gradovi i regije te kultura. U drugom dijelu radionice održana su tri okrugla stola koje su vodili međunarodni i nacionalni stručnjaci: Stefan August Luetgenau, Peter Langer, Marton Mehes te Tihana Stepinac Fabijanić. Projekt River Show provode Foster Europe Fondacija (Eisenstadt, Austrija), European Danube Akademia (Ulm, Njemačka), Vijeće dunavskih gradova i regija te Forum civilnog društva Podunavlja. Cilj projekta je pružiti sudionicima informacije o Dunavskoj strategiji, onome što ona donosi u nadolazećim godinama, posebno u smislu stvaranja razvojnih perspektiva te programa za mlade. Također se ovim projektom nastoji potaknuti raspravu sa zainteresiranim organizacijama na području kulture, predstavnicima civilnog sektora, kao i članovima gradskih i općinskih uprava, što je ovom prilikom u Vukovaru postignuto kao i u nekoliko podunavskih gradova prije (npr. u Vidinu, Bugarska, Novom Sadu, Srbija i dr.). Projekt će svoju završnu točku imati 25. lipnja 2014. u Eisenstadtu u Austriji, vezano uz 3.rd Annual Forum EUSDR (EU Strategije za Dunavsku regiju) u Beču 25.-26. lipnja 2014. Svi sudionici i ostali zainteresirani pozvani su na taj skup.

Pripremila: Tihana Stepinac Fabijanić

■ ■ ■

Hrvatska sekcija ECOVAST-a (Europskog

vijeća za sela i male gradove)

Froudeova 78, 10 020 Zagreb

Tel.: +385 (0)1 610 1863

E-pošta: [email protected]

www.ecovast.hr


http://www.ecovast.hr/


11

LAG Baranja

Okrugli stol „Mogućnosti zapošljavanja u ekološkoj poljoprivredi“ LAG Baranja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku i Općina Petlovac su u nedjelju, 6. travnja 2014. godine, u prostorijama Doma kulture u Petlovcu, u sklopu aktivnosti Turističke zajednice Baranje „Uskrs u Baranji –Cvijetni sajam u Petlovcu“ organizirali okrugli stol i stručno predavanje s prezentacijom na temu „Mogućnosti zapošljavanja u ekološkoj poljoprivredi“.

Kao uvod u temu okruglog stola održana je kratka prezentacija LAG Baranja pod nazivom „Primjena LEADER pristupa u sklopu Programa ruralnog razvoja 2014.-2020“ koju je sudionicama predstavio mr.sc. Stanko Dabić. Tijekom prezentacije sudionici skupa su upoznati s LEADER pristupom i podmjerama LEADER pristupa u razdoblju od 2014.-2020. godine.

Okrugli stol „Mogućnosti zapošljavanja u ekološkoj poljoprivredi“ vodila je doc.dr.sc. Snježana Tolić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Kao uvod u temu održana je kratka prezentacija projekta „Eco-Educo park“ koji provode Poljoprivredni fakultet u Osijeku, a LAG Baranja je partner na provedi projekta.

Cilj projekta „Eco-Educo park“ je povećati interes za uvođenje ekološke proizvodnje u ruralnim sredinama i motivirati dugotrajne nezaposlene osobe na stjecanje znanja i vještina u vrtlarstvu kako bi se povećale mogućnosti za zapošljavanje i samozapošljavanje.

U prezentaciji je naglašena razlika između tradicionalne i suvremene intenzivne poljoprivrede koja se temelji na primjeni visoke tehnologije s isključivim ciljem stvaranje profita kroz smanjenje troškova proizvodnje, iz koje se isključuje rad i briga o zaštiti okoliša. Nasuprot takvoj proizvodnji stoji ekološka poljoprivreda koja se temelji na zasadama tradicionalne poljoprivrede i koja omogućava malim poljoprivrednim gospodarstvima i pojedincima da uz relativno mala ulaganja pokrenu proizvodnju ekoloških proizvoda za vlastite potrebe i za tržište. Pri tomu je ključno povećati svijest i motivaciju stanovnika u ruralnim sredinama za ekološku proizvodnju u vlastitim vrtovima gdje se može nadzirati kvaliteta od sjemena do finalnog proizvoda. Potražnja za ekološki certificiranim proizvodima postoji u inozemstvu i na domaćem tržištu. Kupci danas sve više vode brigu o kvaliteti proizvoda i traže kvalitetne izvorne tradicionalne proizvode.

Kao primjer, dr.sc. Snježana Tolić da se u Austriji ekološka proizvodnja organizira na 545.000 ha što čini 20 posto poljopivrednih površina. U projekte ekološke proizvodnje u Austriji uključeno je 22.000 stanovnika koji opskrbljuju austrijsko i njemačko tržište ekološkim proizvodima i čine godišnji prihod veći od milijardu eura.

Ekološka proizvodnja za vlastite potrebe u „kućnim vrtovima“ iz vlastitih kompostišta u koje se smješta organski razgradiv otpad postaje sve više hit u velikim gradovima jer se ljudi žele ponovno vratiti prirodi.


12

Usitnjenost oraničnih površina na području Slavonije i Baranje pruža mogućnost ljudima iz ruralnih sredina, osobito onima koji su dugotrajno nezaposleni, da se uključe u projekt „Eco-Eduko park“ i steknu potrebne vještine za ekološku proizvodnju u svojim vrtovima.

Europska unija kroz Mjeru 11 – Ekološka proizvodnja potiče prijelaz iz konvencionalne u ekološku proizvodnju višim poticajima za oranične površine koje se koriste za ekološku proizvodnju. Ključnu stvar u svemu je prodaja ekoloških proizvoda za poznatog kupca i osiguranje dovoljnih količina za tržište. Prilika za to je udruživanje ekoloških proizvođača i prodaja proizvoda kroz ekološke zadruge i orgniziranje kratkih lanaca prodaje ekoloških proizvoda.

Europska unija Mjerom 09 – Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača potiče udruživanje da se olakša izlazak na tržište i potakne konkuretnost malih proizvođača na tržištu. Za izlazak na tržište ekološkim proizvođačima je potrebno osigurati ekološke certifikate i tu svoju pozitivnu ulogu kroz projekte može odigrati upravo LAG Baranja.

LAG BARANJA U POSJETU BIOPLINSKOM POSTROJENJU

U petak 14. ožujka 2014. godine LAG Baranja je u suradnji s Belje d.d. Darda organizirao radionicu na temu „Primjena obnovljivih izvora energije u poljoprivredi“. Radionica je održana u Mitrovcu na novoizgrađenom bioplinskom postrojenju Agrokor energije d.o.o., gdje se nalazi obnovljena farma sa 2000 muznih krava i staklenik za hidroponsku proizvodnju rajčice na 4,5 ha.

Pored članova LAG-a Baranja, na radionici su sudjelovali i predstavnici LAG-a Vuka Dunav i LAG-a Karašica.

Sudionici su se na licu mjesta uvjerili kako je bioplinsko postrojenje ekološki najprikladniji način zbrinjavanja raznih organskih sirovina iz kojih nastaju tri proizvoda: organsko gnojivo (digestat), toplinska i električna energija.

Karakteristika bioplinskog postrojenja Mitrovac je u tome što se za proizvodnju toplinske i električne energije kao dominantna sirovina koristi stajski gnoj (60 posto) dok ostatak čine razni biološki otpadi i zelena masa. Preradom stajskog gnoja s beljskih farmi i drugog biološkog otpada u potpunosti se rješava problem onečišćenja prirode. Prerađena suha tvar - digestat smanjuje potrošnju mineralnih gnojiva i do 50 posto.

Izgradnjom bioplinskog postrojenja za male poljoprivrednike otvara se prilika da u postrnoj sjetvi proizvode zelenu masu kao potrebnu sirovinu u proizvodnji bioplina, a komunalnim pogonima omogućava se organizirano prikupljanje biološkog otpada kao dodatni izvor zarade i mogućnost novog zapošljavanja.

LAG BARANJA POSJETIO RECIKLIRANO IMANJE VUKOMERIĆ

LAG Baranja i Udruga SLAP u sklopu edukacijskog programa za razvojni tim i članove LAG-a Baranja organizirali su u subotu 22. ožujka 2014. cjelodnevni posjet


13

Udruzi ZMAG u Vukomeriću. Aktivisti Udruge su kroz dvije radionice „Održiva energija“ i „Ekološko graditeljstvo“ predstavili principe i način funkcioniranja održivog imanja kao i novi način ekološkog tzv. zelenog graditeljstva na praktičnim primjerima na imanju u Vukomeriću.

Udruga ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa) je udruga građana koja se od 2000. godine bavi praktičnom edukacijom o zaštiti okoliša i podizanjem svijesti građana o održivom razvoju, a okuplja organske vrtlare, praktičare zelenih tehnologija i ekološkog graditeljstva te dizajnere permakulture.

Predstavnici Udruge Zmag objasnili su da pojam permakultura označava PERMAnentnu agriKULTURU, a odnosi se na metodu stvaranja održivih ljudskih zajednica prema uzorcima iz prirode.

Sudionici radionice upoznati su s ekološkim graditeljstvom u Vukomeriću koji se nalazi pokraj Velike Gorice, svega 25 kilometara od Zagreba. Ekološko graditeljstvo koristi prirodne i ekološki prihvatljive materijale pri gradnji stambenih objekata. Posjetitelji su imali priliku vidjeti kako izgledaju i kako se grade kuće od slame, izolirane debelim zidovima mješavine slame i ilovače, krovove pokrivene zemljom na kojoj rastu trave i na kojima je moguće zasaditi vrt. Za izolaciju se koristi ovčja vuna koja je odličan prirodni toplinski izolator i izolator od buke. Navedeni objekti nisu spojeni na električnu i vodovodnu mrežu već funkcioniraju samostalno kroz korištenje snage vjetra i sunca za dobivanje električne energije. Uz objekte postoje i bunari za pitku vodu, dok se kišnica skuplja i

koristi za pranje i zalijevanje. Otpadne vode se pročišćavaju prirodnim putem korištenjem šljunka različite granulacije, pijeska i močvarnog bilja te se nakon prirodnog procesa pročišćavanja koriste za natapanje vrta. Na imanju postoje kompostišta. Kompostišta služe za prihranjivanja obradivih površina, a kompost se u vrijeme razgrađivanja koristiti kao masa za dobivanje toplinske energije. Instaliranjem spiralnih cijevi u kompostnu masu moguće je procesom razgrađivanja zagrijati vodu na temperaturu od 40 stupnjeva. U zimskim danima kuće se griju na drva u posebno izgrađenim ruskim/finskim pećima koje maksimalno iskorištavaju i akumuliraju toplinsku energiju kako bi se dobila maksimalna učinkovitost uz minimalnu potrošnju energenata.

LAG-ovci su upoznati i s metodama zagrijavanja zraka i vode putem solarne energije u za to posebno izgrađenim sustavima koje je moguće jednostavno izraditi od jeftinih i lako dobavljivih materijala. Objašnjen je proces dobivanja biodizelskog goriva od korištenog jestivog ulja iz kuhinja i restorana.

Pripremili:

Stanko Dabić, Lidija Dabić i Manuel Mucak

■ ■ ■

Lokalna akcijska grupa BARANJA

Imre Nagya 2

31 300 Beli Manastir

Tel. 031-499-404

[email protected]



14

LAG Međimurski doli i bregi

LAG Međimurski doli i bregi okuplja 8 zapadnih općina Međimurske županije. Reljefno zanimljivo, područje LAG-a obrubljeno je nizinama rijeka Drave i Mure, dok središnji dio čini brežuljkast vinogradarski kraj Gornjeg Međimurja. LAG se cijelom dužinom prostire uz slovensku granicu što je dobar preduvjet za stvaranje pogranične suradnje.

LAG organizira aktivnosti za civilni, gospodarski i javni sektor s temama koje su bitne i aktualne za razvoj i jačanje kapaciteta pojedinog sektora, a s ciljem promicanja održivog ruralnog razvoja. Provedeno je nekoliko besplatnih edukacija za članove LAG-a u suradnji s Programom JAKO - održane su teme: Uvod u civilno društvo, EU perspektive, fondovi i institucije, Upravljanje organizacijskim procesima i sustavi kvalitete, Uvod u pisanje projekata, Marketing i odnosi s javnošću i Međusektorska suradnja.

LAG je akreditiran u srpnju 2013. godine, te je od onda izdao četiri Pisma preporuke IPARD projektima sa svojega područja čime je podržao razvoj ruralnog prostora. Dva projekta su već odobrena i u realizaciji (opremanje vinarije i proizvodnja ulja iz buče), dok se za dva (nabava poljoprivredne mehanizacije) čeka odluka APPRRR-a.

Voditeljica LAG-a je sudjelovala na EES (Experience exchange seminar) seminaru s temom „Provedba LEADER pristupa – prijenos praktičnih iskustava“ s predstavnicima LAG-ova u organizaciji Lokalne akcijske grupe Bosutski niz u rujnu

2013., dok su predstavnice LAG-a sudjelovale na radionicama za odabrane/ugovorene LAG-ove „Kontrola na terenu unutar mjere 202 IPARD programa“ u Zagrebu i Splitu.

Pokrenuta je suradnja sa slovenskim LAS-om Prlekija (zahvaljujući povezivanju preko HMRR-a) te je održan prvi radni sastanak užeg vodstva oba LAG-a u pograničnoj Općini Raskrižje u veljači 2014. godine. Dogovorena je daljnja suradnja koja će biti nastavak projekata već prije provedenih među općinama u pograničnom području koje danas pokrivaju LAG-ovi.

LAG Međimurski doli i bregi i Ministarstvo poljoprivrede organizirali su radionicu za mjeru LEADER u novom Programu ruralnog razvoja 2014-2020 za Međimursku županiju 10. travnja 2014. godine u kongresnom centru Sveti Martin. Teme radionice su „LEADER mjera unutar Programa ruralnog razvoja 2014-2020 za Republiku Hrvatsku“, „Provedba mjere 202 (LEADER) unutar IPARD programa“ i „Program ruralnog razvoja 2014-2020 za Republiku Hrvatsku“.

■ ■ ■

LAG Međimurski doli i bregi

M. Tita 60, 40305 Nedelišće

http://www.lag-medjimurskidoliibregi.hr

E-mail: [email protected]


15

LAG Prizag

LAG PRIZAG nastao je kao plod provedbe pilot projekta „Sudjelovanje stanovništva u održivom razvoju regije“, koji su provodile HMRR i ODRAZ u partnerstvu sa CPKP iz Srednje Moravske iz Češke Republike. Osnovan je krajem prosinca 2009. godine, a pravnu osobnost stekao je upisom u Registar udruga RH 07. siječnja 2010. godine kao 5. LAG u Hrvatskoj. Udruga obuhvaća regionalno mikro područje od 511 km2, na kojem obitava oko 35.800 stanovnika u 11 jedinica lokalne samouprave, locirane u tri županije sjeverozapadnog dijela Hrvatske (Varaždinska, Koprivničko-križevačka te Krapinsko-zagorska županija).

U srpnju 2010. godine LAG je donio Strategiju održivog razvoja za razdoblje od 2010. do 2013. godine, kao osnovni razvojni dokument. Ovim je aktom definiran cilj ostvarenja zacrtane vizije da ovo područje bude „Zajednica sretnih i zadovoljnih ljudi u zdravom okruženju, koji svoj napredak temelje na uvažavanju kulturnih i tradicionalnih vrijednosti te učinkovitom i uravnoteženom korištenju svih raspoloživih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala“, računajući pri tome i na financijsku podršku nadležnog ministarstva te drugih izvora financiranja iz zemlje i EU.

Dosadašnji rad LAG-a usmjeren je prije svega na animiranje stanovništva i promociju novog načina promišljanja u planiranju razvoja vlastitog područja i to na čistoj volonterskoj osnovi, zahvaljujući entuzijazmu i nesebičnom radu pojedinaca i upravnih tijela LAG-a, ali također i financijskoj pomoći i punom razumijevanju svih 11 jedinica lokalne samouprave-osnivača LAG-a te čelnika svih triju županija.

Lokalno stanovništvo upoznato je s pristupom LEADER i LAG-om putem sudjelovanja u emisijama lokalnih medija. Predstavnici LAG-a prenosili su svoja iskustva inicijativama za osnivanje LAG-ova u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji (LAG

Sjeverozapad, LAG Izvor i LAG Podravina), zajedno s LAG-om Gorski Kotar prezentirali su naša iskustva u Remetincu grupi predstavnika iz 5 zemalja regije u okviru projekta „Zelena legenda“, a u Višnjici kod Slatine prenijeli su iskustva grupi od dvadesetak osoba iz Srbije.

Kao članovi HMRR svojim iskustvom LAG je bio uključen u rad ove Mreže te drugih članova HMRR, a bio je domaćin i članovima Instituta za lokalnu samoupravu iz Osijeka. Predstavnici Udruge sudjelovali su na konferencijama na temu primjene LEADER pristupa u Hrvatskoj u organizaciji Ministarstva poljoprivrede u Osijeku, Zadru i Zagrebu, gdje su ujedno upoznati i s dosezima LEADER-a u Finskoj, Mađarskoj i Bugarskoj. Članovi PRIZAG-a bili su na studijskim putovanjima u Češkoj, Bruxellesu, Nizozemskoj i Poljskoj u organizaciji HMRR i Ministarstva poljoprivrede. Grupa predstavnika bila je uključena u projekt „Zajedno za održivi razvoj u Hrvatskoj“, kojeg su kao partneri provodili ODRAZ, HMRR, SMART i Milieukontakt International.

Projekt koji je LAG realizirao po peti puta u 2013. godini, i koji je određeni sinonim za LAG PRIZAG, je „Prigorsko-zagorski sejem“. To je manifestacija koja na jednom mjestu prezentira bogatstvo kulturne, povijesne i gastronomske ponude kraja, a održava se


16

svake godine u drugoj JLS i na području druge županije. „Sejem“ je ujedno prigoda da se tematski obradi i posjetiteljima približi neka od posebnosti općine-domaćina „Sejma“ (turistička ponuda, vinarstvo i vinogradarstvo, kulturna baština i sl). Značaj manifestacije prepoznalo je Ministarstvo poljoprivrede, a također i sve domicilne županije, koje su se uključile u sufinanciranje organizacije ovog projekta, uključujući i tisak „Biltena Sejma“ sa svim izlagačima te ostalih promotivnih materijala.

U 2012. godini zajedno s Općinom Breznički Hum i LAS-om „Srce Slovenije“ iz Šmartna pri Litiji, LAG PRIZAG bio je aktivni sudionik u projektu LAG-ex, koji se provodio u Brezničkom Humu. Za goste iz Slovenije organizirana je turistička tura diljem područja LAG-a od Vinskog vrha u Hrašćini do Gornje Rijeke, radi upoznavanja s bogatom turističkom ponudom područja. Prošle godine predstavnici LAG-a bili su u uzvratnom posjetu u Sloveniji te su zajednički utvrđene mogućnosti buduće suradnje između LAG-a i LAS-a.

Donošenjem Pravilnika o provedbi Mjere 202 krajem 2012. godine s izmjenama i dopunama u 2013. godini, uslijedio je intenzivan rad na usklađivanju Strategije LAG-a s Preporukom za izradu lokalne razvojne strategije, bazirane na IPARD programu, budući da je prvi razvojni dokument Udruge donijet nekoliko godina ranije, kada nisu bili determinirani elementi za izradu strateškog plana. Podnijeta je prijava na raspisani 1. Natječaj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na kojem LAG nije ostvario dovoljan

broj bodova za odabir. Unatoč velikom razočaranju, nije izgubljen moral, već se krenulo s dodatnim izmjenama i dopunama Lokalne razvojne strategije i prijavom na 2. Natječaj raspisan u rujnu 2013. godine. Od prijavljenih 26 LAG-ova, PRIZAG je na 8. mjestu te prema Odluci o odabiru i potpisanom Ugovoru, u 2014. i 2015. godini može koristiti ukupno 900.000,00 kn za provođenje Lokalne razvojne strategije i za aktivnosti LAG-a. Ovime je nagrađen višegodišnji trud i zalaganje svih aktera uključenih u osnivanje i dosadašnji volonterski rad LAG-a te stvorena pretpostavka za profesionalni i učinkovit rad na razvoju cijelog područja LAG-a uz potporu i pomoć europskih fondova.

Ured LAG-a otvorene je nedavno sa sjedištem u novom Kulturnom centru „Ivan Rabuzin“ u Novom Marofu. U Uredu je zaposlena voditeljica Antonija Koren i projekt menadžer Krunoslav Đurec, mlade osobe s višegodišnjim iskustvom u pripremi i provedbi nacionalnih i međunarodnih projekata. Zadatak je Ureda da osigurava informacije i da pruža pomoć nositeljima ruralnog razvoja iz svih 11 jedinica lokalne samouprave pri iznalaženju, pisanju i apliciranju projekata na EU fondove i domaće izvore financiranja te praćenje realizacije prihvaćenih projekata.

Rad Ureda i cijelog LAG-a mora u konačnici rezultirati bržim razvojem LAG područja te povećanim životnim standardom žitelja ovog kraja.

Pripremile:

Draga Bitar i Kristina Matijašec

■ ■ ■

LAG PRIZAG

Antuna Mihanovića 3, 42220 Novi Marof

E-mail: [email protected] Telefon: 042/612-744 Fax: 042/611-446 http://www.lag-prizag.hr


17

LAG Sjeverozapad novi član! Udruga Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad (skraćeno: LAG Sjeverozapad) osnovana je 6. prosinca 2010. godine na zahtjev općina i gradova sjeverozapadnog dijela Varaždinske županije. Područje LAG-a Sjeverozapad obuhvaća 11 jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji (gradove Ivanec i Lepoglava te općine Bednja, Cestica, Donja Voća, Klenovnik, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Vidovec i Vinica) te zauzima sjeverozapadni dio županije. Prostor površine 530,85 km2 obuhvaća 147 naselja i zauzima 42,09% ukupne površine Varaždinske županije.

LAG trenutno broji 33 člana, od čega svaka jedinica lokalne samouprave ima tri člana, po jednog predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora.

Od samog trenutka osnivanja LAG-a, u njegovo djelovanje nastojalo se uključiti predstavnike svih sektora društvene zajednice kako bi se identificirale stvarne potrebe stanovnika s područja LAG-a. Ubrzo nakon osnutka LAG-a krenulo se u izradu Lokalne razvojne strategije, strateškog dokumenta svakog LAG-a i temelja za buduće djelovanje kao i razvoj područja LAG-a. Izradi se pristupilo studiozno te su vodeći se LEADER principom oformljeni partnerski odbori kojima su se obuhvatile sve 3 osi razvoja (civilno društvo, javni sektor i gospodarstvo), kako bi se identificirali problemi i uvidjele stvarne potrebe svih segmenata društva. Također je izrađena i web stranica preko koje su građani bili informirani o svim aktivnostima LAG-a te je omogućeno skidanje i slanje obrazaca za dostavu projektnih ideja svih dionika razvoja LAG-a. Tako je oformljena baza projektnih ideja dionika svih triju sektora iz koje su vidljive njihove potrebe te čijom realizacijom bi se značajno promijenila slika stanja našeg LAG-a.

Kao rezultat mnogobrojnih partnerskih odbora nastala je razvojna vizija LAG-a kojom se jasno definira dugoročni razvoj:

Prostor LAG-a Sjeverozapad je ekološki očuvano i razvijeno ruralno područje izazova i mogućnosti čija mreža agro-turističke i gospodarske infrastrukture definira jedinstvenu i dinamičnu regiju. Kroz održivi razvoj, LAG Sjeverozapad postaje dobro prometno povezana regija zdrave hrane, pića i zelene industrije te prepoznato ruralno, kulturno, gastronomsko, hodočasničko i sportsko-rekreacijsko turističko odredište. Gospodarski i ekonomski je regija usko povezana s urbanim središtima te mjesto mira i zdrave prirode za siguran i ugodan život.

Također su definirani i razvojni ciljevi LAG-a:

• Jačanje poljoprivrede i šumarstva kao

gospodarske grane

• Očuvanje okoliša i krajobraza

• Podizanje kvalitete života i diverzifikacija

gospodarstva

• LEADER pristup kao odrednica ruralnog

razvoja

Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe Sjeverozapad 2012. – 2014. završena je 2013. godine te su stvoreni svi preduvjeti da se LAG prijavi na Natječaj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, IPARD mjera 202. U listopadu 2013. godine LAG je prijavljen na natječaj Agencije za plaćanja te je nakon provedenih kontrola te ocjenjivanja Lokalne razvojne strategije dobio pozitivnu ocjenu. Rezultat toga je potpisivanje Ugovora o dodjeli sredstava iz IPARD programa te ostvarivanje prava na 900.000,00 kuna bespovratnih sredstava za razdoblje od dvije godine.

Sve to omogućilo je da se funkcioniranje LAG-a digne s volonterske na jednu višu razinu pa sada LAG ima profesionalnog voditelja i tajnika koji provode planirane aktivnosti i ostvarenje zadanih ciljeva.

U prosincu 2013. godine LAG Sjeverozapad primljen je u Hrvatsku mrežu za ruralni


18

razvoj te se na taj način priključio organizaciji koja okuplja članove kojima je zajednički cilj ruralni razvoj i unapređenje života na ruralnim područjima.

LAG Sjeverozapad je za vrijeme svojeg djelovanja prijavio nekoliko projektnih ideja prema fondovima EU od čega je jedan projekt sufinanciran i proveden. Projekt „Razmjena iskustava mađarskih i hrvatskih LAG-ova“ prijavljen je zajedno s mađarskim LAG-om Vasi Ortorny. U sklopu projekta održane su radionice za podizanje kapaciteta dionika razvoja LAG-a Sjeverozapad u prostorima grada Lepoglave te općine Cestica.

U narednom razdoblju Lag Sjeverozapad će uz aktivnosti vezane za vođenje i funkcioniranje ureda staviti naglasak na aktivnosti vezane za jačanje kapaciteta upravljačke strukture LAG-a kroz održavanje stručnih tribina i seminara

te razmjenu iskustava s drugim LAG-ovima iz RH i susjednih zemalja i aktivnosti vezane za jačanje kapaciteta članica LAG-a kroz održavanje seminara i predavanja za članove LAG-a na kojima bi se članove upoznalo sa mogućnostima koje nudi Program za ruralni razvoj te pripremilo da spremno dočekaju naredno razdoblje.

Pripremio: Mario Željezić, voditelj

■ ■ ■

LAG Sjeverozapad

Hrvatskih pavlina 7, 42250 Lepoglava

Tel: +385 42 494 304


http://www.lagsz.hr

LAG Vuka-Dunav LAG Vuka – Dunav djeluje od 2012. godine, prema načelima LEADER pristupa sa osnovnim principima koje obuhvaća pitanja ruralnog razvoja, s naglaskom na razvoj naselja uz integraciju i povezivanje poduzetništva na području LAG-a Vuka-Dunav.

U proteklom razdoblju djelovanje je bilo usmjereno na pomoć udrugama, poduzećima i ostalim potencijalnim subjektima na području koji se nalazi u njegovom obuhvatu u sagledavanju potencijala područja i podizanju informiranosti o radu lokalnih akcijskih grupa i LEADER Programa i akreditiranju LAG-a na 2. natječaju pri Ministarstvu poljoprivrede u okviru Mjere 202 IPARD Programa. Nakon prolaska natječajne procedure IPARD Ugovor smo potpisali 29. siječnja 2014. godine, te smo u prvoj fazi provedbe.

Trenutno je 35 članica aktivnih u LAG-u, a područje djelovanja LAG-a su Općine Antunovac, Erdut, Ernestinovo, Šodolovci, Vladislavci, Vuka i MO Tenja (dio grada

Osijeka), obuhvaća 23 naselja s ukupnim brojem od 25.413 stanovnika i površinom od 427,10 km2, a upravo se priprema proširenje na Općinu Čepin, čime će se područje proširiti sa 106 km2 i 11.571 stanovnikom.

Operativno djelovanje LAG-a usmjereno je prema jačanju kapaciteta putem usavršavanja, pa se od 09-25.04.2014. godine organizira edukacija za članove i volontere o civilnom društvu i organiziranju zajednice te funkcioniranju EU i poznavanje osnova o funkcioniranju i metodologiji EU fondova za 10 polaznika.

Također, LAG Vuka-Dunav sudjelovao je na edukativnim seminarima od kojih ističem seminar "Upravljanje lokalnim akcijskim grupama - Holistički pristup regionalnom ruralnom razvoju" održan u listopadu u Iloku, gdje smo imali prilike predstaviti i svoj rad te upoznati sudionike ruralnog i regionalnog razvoja iz Njemačke i nama susjednih zemalja.


19

Prisustvovali smo i radionici za potencijalne LAG –ove „Priprema za izradu prijave za 2. natječaj – Mjera 202 (LEADER)“ koje je tijekom rujna 2013. godine u Biogradu organiziralo Ministarstvo poljoprivrede.

Kako bismo promovirali svoje područje i lokalne proizvođače predstavili smo se na 21. Osječkom proljetnom sajmu od 07.-09.03.2014. godine, sa pet izlagača (OPG Jelena Vujica, Eko-Jazo d.o.o, Boje snova d.o.o, Braniteljska zadruga Medena kuća i OPG Alma Mihaljević), a u planu je predstavljanje i na 11. SALORI- sajmu lova, ribolova i turizma u Osijeku.

Provedba Lokalne razvojne strategije i provedba projekata suradnje razvijati će se kroz apliciranje na natječaje EU fondova, ministarstava, jedinica lokalne i regionalne samouprave. Aktivno se djeluje na animiranju lokalnog stanovništva i uključivanju novih članova u LAG Vuka – Dunav.

PROJEKTI:

U proteklom periodu ostvarena je suradnja i s drugim inicijativama i u partnerstvu s

Općinom Antunovac, gradom Valpovom i LAG-om Karašica izradili smo Studiju izvedivosti za projekte poduzetničkih potpornih institucija Općine Antunovac i Grada Valpova. Nominiran je i projekt suradnje dviju jedinica lokalne samouprave za razvoj i umrežavanje poduzetničkih potpornih institucija na njihovom području, a lokalne akcijske grupe sudjelovati će kao partneri i diseminirati rezultate projekta na širem području.

SURADNJA NA PROJEKTIMA:

U LAG-u Vuka-Dunav održan je sastanak predstavnika RRA SiB s predstavnicima javnog i gospodarskog sektora LAG-a u svrhu prikupljanje podataka i informacija za provedbu DUPLO projekta (IPA CBC HU-HR). Intervjuiranje u okviru DUPLO projekta (Aktivnost 5. Prikupljanje podataka i planova) provedeno se s ciljem uvida u aktivnosti LAG-ova u Hrvatskoj i Mađarskoj, u njihovu ulogu u procesu planiranja razvoja na području uz rijeku Dravu (prekogranično područje HU-HR), strateškim planovima koje su zadane u lokalnim razvojnim strategijama po pitanju razvoja gospodarstva, poljoprivrede i turizma.

Održan je i sastanak u sklopu projekta „HERA NET – mreža visoko obrazovanih ruralnih animatora“. Zajednički sastanak Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i članova LAG-a Vuka-Dunav kao partnera, suradnika i potencijalnih korisnika projekata financiranih sredstvima vanjskih donatora održan je u kolovozu prošle godine u prostorijama Općine Antunovac, a održana su stručna predavanja o „Mogućnosti financiranja razvojnih projekta


20

EU sredstvima“ i „Predstavljanje prijedloga programa ruralnog razvoja RH 2014-2020, u izlaganju doc.dr.sc. Snježane Tolić, te predstavljanje regionalnih inicijativa za zajedničke projekte svih LAG-ova istočne Hrvatske za apliciranje na natječaj IPA II, prekogranična suradnja sa Srbijom i BiH i vidovi i oblici suradnje LAG-a Vuka-Dunav s HIMRA mrežom.

Na radnom sastanku sudjelovali su predstavnici Općine Ernestinovo, Općine Vuka, Općine Antunovac, OŠ Antunovac te Poduzetničko razvojnog centra Općine Erdut.

INFORMIRANJE LOKALNOG STANOVNIŠTVA putem web stranice u svrhe pružanja informacija, transparentnosti rada i pojednostavljenja komunikacije među članovima LAG-a i lokalnog stanovništva u svrhe aktivnosti prikupljanja projektnih

prijedloga za javljanje na IPARD Program i kreiranja baze projektnih prijedloga.

U pripremi su novi projekti suradnje s jedinicama lokalne samouprave i civilnim sektorom koji provode i pripremaju projekte sufinancirane sredstvima EU, radionice i stručni seminari za članove i stanovništvo na području LAG-a, te suradnja i tehnička pomoć u organizaciji kulturno-tradicijskih manifestacija.

Pripremila:

Nataša Tramišak, mag.iur.,

predsjednica LAG-a Vuka – Dunav

■ ■ ■

LAG VUKA-DUNAV

Braće Radića 4, 31216 Antunovac

email: [email protected]

tel. 031/ 278 023

LAG Zapadna Slavonija

LAG Zapadna Slavonija pridružila se akciji za vraćanje dostojanstva i ostvarivanje prava seljacima i malim obiteljskim gospodarstvima. Radionica povodom proglašenja 2014. UN-ovom godinom malih obiteljskih gospodarstava održana je u općini Gornji Bogićevci s ciljem širenja svijesti o važnosti obiteljskih gospodarstava, njihovoj ugroženosti u modernom društvu i traženje riješenja za njihov opstanak

Godinu smo završili manifestacijom ADVENT U NAŠEM GRADU gdje nam je cilj bio predstaviti obiteljska poljoprivredna gospodarstva područja LAG-a Zapadna Slavonija, udruge, zadruge, obrte i ostale članove koji žele prezentirati svoje autohtone proizvode, rukotvorine, bogatu gurmansku ponudu, ponudu vina i rakije, originalnih božićnih darova.

2014. godinu započeli smo s informativnim radionicama - prva je odrađena u Okučanima s malim i srednjim poduzetnicima gdje su se upoznali s djelatnostima LAG-a i prednostima koje mogu ostvariti učlanjenjem u LAG.

21. siječnja obilježen je Dan Općine Dragalić gdje je LAG Zapadna Slavonija predstavio najavu očekivanih Mjera ruralnog razvoja 2014-2020.

Po prvi put smo se pridružili manifestaciji „Poljoprivredno- poduzetničke ideje 2014.“ sa zanimljivim edukativnim temama. Svojim prisustvom našem programu pridonijeli su: Ivan Ciprijan - Ministarstvo poljoprivrede, prof. Snježana Tolić – Poljoprivredni fakultet Osijek, LAG Posavina i LAG Slavonska Ravnica.

U Gornjim Bogićevcima i Staroj Gradišci održana je izobrazba o održivoj upotrebi pesticida na OPG-ima u suradnji sa PSS-om, te


21

su im predstavljene očekivane mjere ruralnog razvoja i uloga LAG-a u njihovoj provedbi.

31.01.2014 počela je edukacija Upravljanje projektima u ruralnom razvoju u suradnji sa Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku, u sklopu provedbe Plana aktivnosti financiranim iz Mjere 202 IPARD programa. Ova edukacija visokoobrazovanih ruralnih animatora, koji stječu uvjerenje o usavršavanju, nakon 150 sati izobrazbe pruža osnovna znanja o ruralnom razvoju u cjelini i apliciranju projekata na Fondove EU.

Volonterka Aleksandra Berić – ispred LAG-a sudjelovala je na INFO DANIMA za udruge u Zagrebu – u organizaciji Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge a u suradnji s tijelima državne

U Cerniku, Rešetarima i Starom Petrovom Selu LAG ZAPADNA SLAVONIJA organizira motivacijsko predavanje na temu ruralnog razvoja.

Teme predavanja su: 1. Objašnjenje pojma ruralnog razvoja 2. Definicija ruralnog prostora 3. Ruralni prostor na teritoriju Republike Hrvatske 4. LEADER pristup i uloga LAG-ova 5. Mjere (prijedlog) ruralnog razvoja RH 6. IPARD

Početkom ožujka sa svojim članovima sudjelujemo na 21. Osječkom proljetnom sajmu na Pampasu koji smo organizirali uz potporu Upravnog odjela za poljoprivredu BPŽ. Udruga žena Lan iz Gornjih Bogićevaca izložila je ručne radove Uskršnje tematike, Domaća radinost Klikić Branko s licitarskim

srcima i Sokić Vera, OPG Sokić s ukrasnom tjesteninom

LAG-ovi BPŽ u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Brodsko posavskom županijom 18. ožujka 2014. god. organizirali su edukativni izlet na području LAG-a Zapadna Slavonija s ciljem upoznavanja potencijala našeg kraja i onog po čemu smo prepoznatljivi. Na ovaj način napravili smo i promidžbu LAG-ova i osnove svrhe postojanja ovakvih udruženja. Nakon ovakvog konkretnog primjera spajanja znanja gdje su u ugodnom ambijentu razmijenjena iskustva dobre prakse, stvorene su nove ideje i potencijalna partnerstva i nove ideje za projekte koji svi u konačnici imaju jednu svrhu a to je ruralni razvoj i napredak našeg kraja

OPG Mikanović, apliciranjem Projekta na natječaj i uz Pismo Preporuke izdanog od LAG-a Zapadna Slavonija postao je korisnik IPARD sredstava.

Na inicijativu LAG-a Zapadna Slavonija u suradnji s Gradom Nova Gradiška i Turističkom zajednicom grada u mjesecu ožujku okupilo se 10 malih proizvođača s ciljem njihovog udruživanja i osmišljavanja „Košarice našega grada“. Inicijativni sastanak rezultirao je s nekolicinom sjajnih ideja i mogućnostima promidžbe ruralnog turizma. Iako ideja o predstavljanju autohtonih proizvoda regije na jednom mjestu nije nova, prvi je ovo projekt koji je, u režiji LAG-a Zapadna Slavonija, uspješno okupio 10-ak etabliranih proizvođača sa šireg novogradiškog područja, s ciljem zajedničkog nastupa na tržištu, ali i ciljem kreiranja jedinstvenog suvenir-poklona.

Pripremila: Marijana Vidić Poleto, bacc.oec.

■ ■ ■

Lokalna akcijska grupa Zapadna Slavonija

Trg kralja Tomislava 1, 35400 Nova Gradiška

Dopredsjednica: Mara Klarić

Voditeljica: Marijana Vidić Poleto, bacc.oec.

Mob.: 099 286 54 59

Email: [email protected]

Web.: www.lag-zapadna-slavonija.com


22

LAG Zeleni trokut novi član!

Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“ osnovana je 2012 godine za područje tri zapadnoslavonska grada: Lipika, Novske i Pakraca. LAG obuhvaća 91 naselje, 28.148 stanovnika na površini 889,82 km2.

LAG se proteže od gore Psunj - najviše gore u Slavoniji u podnožju koje je smješten Pakrac – grad prve kovnice novca – grad kune, preko Lipika grada termalne i mineralne vode - grad lipicanaca, te Novske – grada na rubu Lonjskog polja - grad ogrca, fosila Panonskoga mora.

LAG broji 50 članova od kojih je najveći dio pripadnika gospodarskog sektora (OPG i zadruge).

Aktivnosti LAG-a usmjerene su na planiranje i provedbu zajedničkih projekata, dijeljenje bogatih iskustava u korištenju europskih fondova i povezivanje sa partnerima u EU.

U vrlo intenzivnoj godini rada organizirali smo više stručnih skupova, prezentacija i studijsko putovanje. Sudjelovali smo na V. sajmu „Slavonski banovac“ u Pakracu, sajmu „Izvorno novljansko“ u Novskoj te smo organizirali cjelodnevnu manifestaciju „Novljanski kružok o ruralnom razvoju“. Studijsko putovanje u mađarski LAG „Alpokalja-Ikvamente“ organizirali smo u mjesecu listopadu 2013. godine, o čemu se može više pročitati u ovom broju HMRR Glasnika. Pokrenuli smo ciklus radionica za formuliranje projekta „Od polja do stola“ te dogovorili razmjenu iskustava u tome području sa mađarskim kolegama.

Putem programa „ELARD's LAG Staff Exchange Program“ Europske LEADER mreže za ruralni razvoj ostvarena je suradnja s LAG-om Alpokalja – Ikva Mente iz Mađarske koji su nas ugostili na studijskom putovanju na njihovom području. Tijekom trodnevnog putovanja članovi LAG-a „Moslavina“ i LAG-a „Zeleni trokut“ upoznali su se s nizom zanimljivih projekata provedenih u ovom mađarskom LAG-u. Izvješće s ovog zanimljivog puta objavljeno je na kraju ovog Glasnika.

Pripremio: Igor Matek, upravitelj LAG-a „Zeleni

trokut“

■ ■ ■

LAG Zeleni trokut

34551 LIPIK, Marije Terezije 27

Predsjednik: Tomislav Baić, prof.

091/2444-781, [email protected]

Upravitelj LAG-a: Igor Matek, mag.ing.agr.

095/2500-500

[email protected]

www.lag-zelenitrokut.com

www.facebook.com/LagZeleniTrokut


23

Odraz ODRAZ aktivan u informiranju

Jedan od ciljeva ODRAZ-a je aktivno informiranje naših članova i korisnika, što je jedna od prepoznatljivijih aktivnosti koje kontinuirano provodimo već dugi niz godina. Osim informiranja o našim projektima, publikacijama, događanjima i aktivnostima, redovito informiramo o svim relevantnim događanjima, natječajima, edukacijama i ostalim zanimljivim temama iz svijeta civilnog društva, održivog lokalnog i ruralnog razvoja.

I zato, budite na vrijeme informirani, čitajte naše tjedno elektronsko glasilo eODRAZ i pratite objave na našem Facebook profilu i web stranici. Preporučite eODRAZ suradnicima i prijateljima, šaljite nam svoje vijesti koje ćemo rado objaviti u našem glasilu. Za prijavu na eODRAZ dovoljno je poslati poruku na [email protected] s naznakom: Prijava za eODRAZ!

Projekt jačanja kapaciteta ruralnih dionika

Projektom Znanjem do održivog lokalnog razvoja želimo povećati kapacitet za lokalni održivi razvoj u ruralnim područjima Hrvatske: područje LAG-a Una koji obuhvaća dio Sisačko-moslavačke županije uz rijeku Unu te nekoliko gradova i općina u zaleđu Šibensko-kninske županije. Provedbom obuke želimo pripremiti lokalne dionike za učinkovitu društvenu praksu: sposobnost planiranja i provođenja održivog razvoja te mogućnost procjene i promišljanja modela društvene promjene i razvoja. Nove sposobnosti će pridonijeti promjenama koje donose društvenu korist.

Obuka se sastoji od pet dvodnevnih trening blokova koji će se provoditi kroz nekoliko mjeseci i kombinacija su teorijskog i praktičnog dijela. Organizirat će se i posjet dobrom primjeru projekta ruralnog razvoja.

Nositelj projekta je ODRAZ, a partneri su LAG Una i Udruga ZvoniMir iz Knina. Projekt koji se provodi tijekom 2014. i 2015., sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Do sada su odabrani polaznici, pripremljen je plan obuke, koja započinje održavanjem prvog treninga u svibnju na području LAG-a Una.

Pripremila: Ksenija Vidović Vorberger

■ ■ ■

ODRAZ- Održivi razvoj zajednice

Ljudevita Posavskog 2/4, 10 000 Zagreb

T: 01 4655 203 / 202

http://www.odraz.hr

https://www.facebook.com/odraz.odrzivi.razvoj.zajednice

http://odraz.hr/hr/home


http://www.odraz.hr/hr/projekti/aktualni-projekti/znanjem-do-odrzivog-lokalnog-razvoja

http://www.odraz.hr/hr/projekti/aktualni-projekti/znanjem-do-odrzivog-lokalnog-razvoja


24

Outward Bound

U Hrvatskoj školi Outward Bound provodimo programe iskustvenog učenja kroz pustolovinu u prirodi sa sjedištem u Zagrebu i Edukacijskim centrom u srcu Like - selu Veliki Žitnik pokraj Gospića. Uspješno smo završili prošlu godinu odrađenim prvim višednevnim programom na području Velikog Žitnika s učenicima Privatne klasične gimnazije iz Zagreba u listopadu 2013. Time smo započeli sezonu programa za mlade koje ćemo održavati u našem Edukacijskom centru, konačno uređenje kojeg se očekuje ovo ljeto uz potporu Rotary Cluba Zagreb, Zagreb Gradec i Zagreb Medvedgrad.

Također, u listopadu 2013. godine uspješno smo ostvarili međunarodni projekt uz potporu programa Mladi na Djelu Europske komisije, „Trening za trenere na vodi“ na Rabu koji je okupio 21 sudionika iz 5 partnerskih organizacija iz Belgije, Portugala, Slovačke, Mađarske i Rumunjske. Sudionici su usavršavali svoje vještine rada s mladima kroz sportskim aktivnostima kajakarenju, jedrenju, ronjenju, koje će primjeniti u svom budućem radu i projektima.

U veljači 2014. na Godišnjoj izbornoj skupštini izabrano je novo vodstvo udruge. Nove mlade snage pripremaju prijave na niz domaćih i europskih natječaja, radi se o projektima za djecu i mlade, treninzima i usavršavanjima te nastavku uređenja Edukacijskog centra u Lici.

Naši članovi sudjelovali su na nizu edukacija – Grundtvig programa za Cjeloživotno učenje Europske komisije - radionici u Češkoj „Literacy round European Rural Regions“, u ožujku ove godine, stručnom usavršavanju u Rumunjskoj „Training of trainers in outdoor education“, u studenom 2013. U 2014. sudjelovali smo na projektima programa Mladi na Djelu Europske komisije - razmjeni mladih „Get2gether for Life in Europe“ na Azorima i treningu „EU citizenship and youthwork“ u Srbiji te programu „Connecting cultures“ u Omanu.

Najavljujemo programe za mlade koji će se održati u travnju i lipnju ove godine na području Like i srednjeg Velebita , u sklopu projekta „Outward Bound programi za nenasilno rješavanje sukoba među mladima“ financiranom od strane Ministarstva socijalne politike i mladih.

Pripremila: Lana Novosel, potpredsjednica

■ ■ ■

Hrvatska škola Outward Bound

Ured: Odranska 1, 10 000 Zagreb

Tel./fax. 01 6445 662

Mob. 091 5626 744


web: www.outwardbound.hr


http://www.outwardbound.hr/


25

Udruga MI

Društveno poduzetništvo zasnovano je na vrijednostima; ono je pokretač društvenih promjena. Neovisno o pravnom obliku pod kojim djeluje ravnopravno spaja društvene, ekonomske-tržišne i ekološke ciljeve. Dobit koju poduzetničkom aktivnošću ostvaruje, upotrebljava kao sredstvo za ostvarenje društveno korisne misije, a ne kao isključivi cilj svoga djelovanja.

Kod društvenog poduzeća primarni cilj je rješavanje društvenih/ekoloških problema ispred ostvarivanja dobiti za pojedinca. Ono djeluje na otvorenom tržištu proizvodnjom dobara i usluga na poduzetnički i inovativan način, a stvorene viškove koristi za ostvarenje društvene svrhe. Njime se upravlja na odgovoran, demokratski i transparentan način, prije svega uključivanjem zaposlenika, članova, klijenata i ostalih dionika u procese donošenja odluka.

Zelena mreža d.o.o. (registrirana 2012.) je društveno poduzeće koje djeluje u području „zelenog poduzetništva“ kao aktivator zajednice i pomoć malim proizvođačima u potpomognutim ruralnim područjima kod izlaska na tržište. Osnivač Zelene mreže je Udruga „MI“ - Split.

Zelena mreža d.o.o. je inovativna društveno poduzetnička ideja koja podržava uključivanje stanovnika otočnih i ruralnih područja u gospodarsku aktivnost temeljenu na

resursima zajednice/područja i potrebama tržišta temeljeno na ekološkim i etičkim/humanim vrijednostima.

Okosnica djelovanja poduzeća je poljoprivreda čije je uporište u zdravoj i integriranoj proizvodnji na nezagađenim i čistim područjima kao i umrežavanje i oživljavanje različitih subjekata u lancu proizvodnje i prodaje (OPG, domaća radinost, udruge, zadruge, mala i srednja poduzeća). Zelena mreža d.o.o. gradi povjerenje prema domaćim i kvalitetnim proizvodima i proizvođačima.

Kreiranjem i provedbom edukativno -razvojnih aktivnosti u zajednicama i inovativnih društveno korisnih projekata (volonturizam, povezivanje urbanog i ruralnog stanovništva, poticanje lokalnih inicijativa, međusektorska suradnja), podržava se razvoj zajednica i njihovo međusobno povezivanje te snažnija integraciju u okviru RH i EU. U socioekonomskom smislu mreža povezuje različite grupe koje djeluju na prepoznavanju, kreiranju i upražnjavanju poslovnih mogućnosti i poslovnih aktivnosti.

Društvo se temelji na neovisnosti, društvenim vrijednostima, načelima očuvanja prirodnog okoliša, demokratičnosti i pravednosti.

Dodatne informacije o poduzeću, uslugama i proizvodima dostupne su na www.zelenamreza.hr

Pripremila: Dana Jurman Jakus

■ ■ ■

Udruga „MI“- Split

Sinjska 7, 21 000 Split

Telefon: 021/329130, Fax: 021/329-131

e- mail: [email protected]

web stranica: www.udruga-mi.hr

http://www.zelenamreza.hr/



26

Zeleno zlato

Društvo za Socijalnu ekologiju Zeleno Zlato zajedno sa partnerima od kraja prošle godine provodi prjekt pod nazivom „Mogućnosti samozapošljavanja u održivom sakupljanju samoniklog bilja“, financiran sredstvima EU. U sklopu projekta vršimo edukaciju 50 dugoročno nezaposlenih žena starijih od 50 godina, nastanjenih u ruralnim krajevima u okolici Gline. Cilj je osposobiti ih i certificirati za samostalno sakupljanje bilja, te im osigurati otkup sakupljenog bilja. Za potrebe provedbe projekta razvili smo kurikulum edukacije koji se sastoji od 60 sati teoretske i 180 sati praktične nastave. Prva grupa polaznica trenutno prolazi kroz teoretski dio obuke, a nedavno su počele i sa edukacijom na terenu. Jedna od specifičnosti ovog programa je činjenica da će polaznice tijekom edukacije već početi zarađivati jer će svo bilje sakupljeno tijekom praktične nastave biti otkupljeno od polaznica. Ovakav model ne bi bio moguć bez suradnika iz privatnog sektora koji su u startu prepoznali ovaj projekt i pružili nam podršku kroz garanciju otkupa.

Osim toga, Društvo je u suradnji sa Gradom Siskom pokrenulo i Gradske vrtove Sisak, namijenjene svim građanima Siska zainteresiranim za organski uzgoj voća,

povrća i bilja. Idilična lokacija za Vrtove uz rijeku Odru na ulazu u Sisak osigurana je kroz zakup od Grada Siska, te ima kapacitet za oko 80 parcela od po 100 metara kvadratnih – koliko je potrebno jednoj četveročlanoj obitelji za proizvodnju hrane za vlastite potrebe. Za sada je prijavljeno 28 vrtlara, a prvi su već 'uselili'. Osim vrtlarenja, Vrtovi su namijenjeni i druženju te razvoju zajednice, pa će Vrtovi imati i niz zajedničkih prostora poput kupališta, staklenika, šetnica, dječjih igrališta, itd. Više informacija: www.facebook.com/vrtovisisak

Kako je svim dosadašnjim projektima između ostaloga zajednička i mogućnost nabave svježih, kvalitetnih namirnica, Društvo trenutno radi na razvoju 'kratkog lanca ponude' kroz koji ćemo iste za početak plasirati na širem području grada Zagreba, dostavom na kućnu adresu zainteresiranih građana.

■ ■ ■

Društvo za socijalnu ekologiju Zeleno Zlato

Matekov breg 10, 44272 Brežane Lekeničke

Web: www.zelenozlato.org

Facebook: facebook.com/zelenozlato

http://www.facebook.com/vrtovisisak


27

Žmergo

Sam početak godine, udruga Žmergo, obilježila je uvođenjem inovativnih programa za stjecanje praktičnih vještina, od kompostiranja, izgradnje solarnih kolektora, selektivnog odvajanja otpada i recikliranja, do poticanja volonterskog rada i aktivne zaštite naših prirodnih resursa. U nastavku donosimo kratak pregled recentnih aktivnosti Udruge Žmergo od studenog 2013.

ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ:

Velik interes javnosti privukle su i radionice i tribine projekta Podrške u prijenosu okolišnih politika - STEP, održanih uz potporu partnera, Zelene akcije iz Zagreba i Eko Pana iz Karlovca, te uz financiranje Ureda za udruge Vlade RH i Europske unije. Tako je javna tribina održana u studenom, u Opatiji, pod nazivom Plaćamo li previsoku cijenu za otpad, istaknula aktualna pitanja gospodarenja otpadom i selektivnog prikupljanja otpada. Putem istoga projekta u siječnju 2014. održana je i trodnevna radionica o izradi kućnih kompostera i solarnih kolektora. Interes građana za usvajanje praktičnih vještina i korištenje održivih izvora energije premašio je očekivanja. Radionica je okupila 25 sudionika od gotovo stotinu prijavljenih. Prilikom odabira prednost je dana nezaposlenima, a solarni kolektori izrađeni na radionici darovani su opatijskoj osnovnoj školi.

Ekološki centar Opatija je dugogodišnji program Žmerga, a u partnerstvu s Primorsko-goranskom županijom, Komunalcem d.o.o. Opatija, Parkovima d.o.o. Opatija i Društvom naša djeca, te uz financijsku potporu Grada Opatije, Primorsko-goranske županije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i suradnju Općine Matulji, započele su aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša.

U sklopu obilježavanja Dana protiv plastičnih vrećica održana je radionica s mališanima OŠ Rikard Katalinić Jeretov u Opatiji, kroz izradu ukrasa za bor od starih, pokidanih plastičnih vrećica. Istim povodom je na opatijskoj tržnici održana nesvakidašnja razmjena. Za 20 plastičnih vrećica svatko je mogao u zamjenu dobiti jednu platnenu vrećicu. Ideja je prepoznata, a odaziv je bio značajan. Telefoni su zvonili i tražila se vrećica više.

Svjetski dan voda, obilježen je dan prije, 21. ožujka 2014. godine, ispred opatijske tržnice. Na temu očuvanja vodnih resursa i čistoće voda slikovito je predstavljen model pročišćavanja vode te prikazan postupak filtriranja onečišćene vode uz pomoć makete napravljene od plastičnih boca i različitih vrsta materijala. Štand su posjetili mnogi građani, ali i opatijski vrtićari koji su uživali u edukativnim igrama na temu vode.

Radionice, akcije, štandovi i slične aktivnosti održavati će se tijekom cijele godine, a obuhvatiti će još i Dan planeta Zemlje, Svjetski dan zaštite okoliša te Svjetski dan oceana i mora.

Od veljače 2014. godine udruga Žmergo domaćin je i volonterima iz Češke, Francuske i Malte putem projekta Europske volonterske službe pod nazivom Europski prijatelji za zelene trendove. Michal, Helene i Lawrence će godinu dana volontirati u Žmergu, sudjelovati u radu i obogatiti ga svojim iskustvima i idejama.

Među ostalim aktivnostima, volonteri će sudjelovati i u nacionalnim kampanjama Zelena čistka (26. travnja) i Plava čistka (10. svibnja), te još jedanput oživjeti tradiciju čišćenja divljih odlagališta (više: www.zelena-cistka.org). Udruga Žmergo sve zainteresirane poziva da se pridruže kako bi zajedno pridonijeli zelenijoj Hrvatskoj, te bili dio svjetske akcije World Cleanup 2014 u kojoj sudjeluje 111 zemalja.


28

20 GODINA ŽMERGA

U 2014. godini Udruga Žmergo obilježava 20 godina postojanja. Lokalna pitanja uvijek su bila prioritet. Naročito na području okoliša i održivog razvoja, ali i zaštite kulturne baštine. Jer 20 godina rada, zalaganja, volontiranja, zagovaranja učinile su svoje. Od iniciranja proglašenja Učke parkom prirode pa do pokretanja nacionalne kampanje Zelena čistka bio je to dugi put. Ako podvučemo crtu, što se obično u ovakvim situacijama čini, učinili smo korake da nam bude zelenije.

Nastavak slijedi. S istim žarom, strašću, i vrijednostima koje nas pokreću.

Sa željom za zelenije sutra svima pozdrav od slavljenika.

■ ■ ■

Udruga Žmergo

V. C. Emina 3;

T: (051) 271 459; M: 095 89 33 707

E: [email protected];

www.zmergo.hr


http://www.zmergo.hr/


29

Ostale vijesti

STUDIJSKI POSJET MAĐARSKOM LAG-U ALPOKALJA – IKVA MENTE

Putem programa „ELARD's LAG Staff Exchange Program“ Europske LEADER mreže za ruralni razvoj članovi LAG-a „Moslavina“ i LAG-a „Zeleni trokut“ imali su mogućnost posjetiti mađarski LAG Alpokalja – Ikva Mente i steći dragocjena iskustva od mađarskih kolega.

Predsjednik šopronske hrvatske samouprave Franjo Pajrić (Ferenc Payrits) pozvao nas je u posjet Koljnofu (Kópháza) od 31.08. do 02.09. 2013. godine. LAG „Alpokalja-Ikva mente“ pokriva šire ruralno područje grada Šoprona. Šopron se nalazi na zapadu Mađarske uz Austrijsku granicu i dio je veće regije – Gradišća koje se proteže kroz Austriju, Mađarsku i Slovačku. Bitan elemenat ovog područja je višenacionalnost i višejezičnost jer taj prostor dijele Austrijanci, Mađari i Hrvati. Mjesto Koljnof ujedno je najveće „hrvatsko“ selo u Mađarskoj i sjedište je više hrvatskih udruga.

Upravo su hrvatske udruge odigrale važnu ulogu u povezivanju LAG-a „Zeleni trokut“ i LAG- „Alpokalja-Ikvamente“. U cijelu priču uključen je i LAG „Moslavina“ budući da stanovnici jednog od mjesta Umok (Fertőhomok) sa toga područja potječu iz se Kraljeva Velika iz okolice Lipovljana i koji su do nedavno baštinili svoj posebni kajkavski jezik.

LAG obuhvaća područje mađarskog dijela Nežiderskog jezera (Neusiedler See, Fertő tó) na kojemu se nalaze dva nacionalna parka: „Fertő-Hanság“ i „Neusiedler See-Seewinkel“ koji definiraju pravce razvoja ovog područja. Prvenstveno to je turizam i održivo gospodarenje. Područje je bogato kulturnom i prirodnom baštinom, te je vrlo razvijena turistička infrastruktura, od čega treba posebno naglasiti kružne biciklističke staze oko cijelog jezera. Također, područje se nalazi na ruti tzv. Jantarne ceste porijeklom iz rimskog doba, a koja se proteže od Baltika do Jadrana, te se u nedalekom Sopronu nalazi središte te rute. Područje ima razvijeno vinogradarstvo i vinarstvo, a posebno se ističe da je ti centar proizvodnje vinske sorte frankovka.

LAG „Alpokalja Ikva Mente“ obuhvaća 41 naselje sa ukupno 38.740 stanovnika na površini 310 km2. Osnovan je 2008. godine te sada ima 5 zaposlenih. LAG se nalazi u županiji Győr-Moson-Sopron. Sjedište LAG-a je u mjestu Fertőszentmiklós.

Voditeljica nas je upoznala sa ciljevima Lokalne razvojne strategije LAG-a koji glase: 1. razvoj lokalne ekonomije, 2. stvaranje mreže gradova za ugodniji život i 3. stvaranje autonomne, samodostatne i podržavajuće zajednice.

Od osnutka do danas putem LAG-a provedeno je oko 200 projekata ukupne vrijednosti € 3.000.000,00. Sukladno LEADER programu, od sada mogu raspolagati sa dostupnim sredstvima sukladno vlastitoj razvojnoj strategiji. Iz LEADER sredstava financiraju se projekti civilnih udruga, jedinica lokalne samouprave i poduzetnika. Kod civilnih udruga stopa financiranja iz LEADER sredstava iznosi 100%. Kod jedinica lokalne samouprave stopa financiranja iznosi 100% neto u što nije uključen PDV. Kod svih projekata je uključeno predfinanciranje u


30

kojemu pomažu općine putem kredita i regionalne banke. Krediti banke odobravaju po zaključenju ugovora o financiranju sa LAG-om.

LAG Alpokalja Ikva Mente ovlašten je provoditi poslove vezane za provedbu natječaja za sredstva iz strukturnih fondova na temelju akreditacije dobivene od nacionalne agencije za koje poslove budu plaćeni, međutim isti im oduzimaju mnogo vremena i energije koji im trebaju za provedbu vlastitih projekata. Projekti se financiraju kada je ostvareno 80% od planiranih aktivnosti.

LAG provodi mnoge edukacijske aktivnosti čelnika općina, poduzetnika i članova LAG-a te garantiraju da je svaki partner upoznat sa LEADER pristupom. Edukacije provode stručnjaci iz mnogih područja – energetike, planiranja izgleda i uređenja naselja itd.

Putem LEADER-a proveden projekt o istraživanju kulturnog naslijeđa na kojemu je radilo 68 profesora u 5 mikroregija, a koji je rezultirao posebnim obrazovnim kurikulomom koji se provodi u svim školama u okviru tematskog tjedna jednom godišnje. Cilj ovog projekta bio je stvoriti prepoznatljiv identitet regije.

U cilju razvoj poljoprivrede provode projekt koji se sastoji od tri dijela: 1. osiguranje sredstava za razvoj poljoprivrednih gospodarstava , 2. zajednički pristup tržištu putem organizacija poljoprivrednima i mjesne tržnice te 3. projekt mikroregionalnog zaštitnog znaka koji se realizira putem europskog fonda za transnacionalnu suradnju – TNC.

U provedbi projekata razvoja ljudskih potencijala bitnim preduvjetima za postizanje povećanja zaposlenosti smatraju važnim slijedeće: 1. povoljni krediti poduzetnicima za rast proizvodnje, 2. edukacija poduzetnika o važnosti razvoja ljudskih potencijala, 3. edukacija nezaposlenih osoba radi olakšanog pristupa tržištu rada i 4. mobilnost.

Voditeljica nas je upoznala sa projektom „Transnacionalna suradnja za bolju implementaciju LAEDER-a“ (Transnational Cooperation for a Better LEADER

Implementation) kojeg su oni proveli u nekoliko zemalja EU: Finskoj, Austriji, Irskoj, Španjolskoj i Mađarskoj. U sklopu tog projekta izrađena je brošura naziva „TRANSLEADER“ koja nam je tom prigodom poklonjena.

LAG „Alpokalja Ikva Mente“ predlaže suradnju LAG-u „Zeleni trokut“ i LAG-u „Moslavina“ u sklopu projekta „Prava kopča „ (Real Connection). Projekt će prijaviti LAG „Alpokalja Ikva Mente“ za financiranje iz europskog fonda LEONARDO – program mobilnosti, a tiče se istraživanja zajedničkog kulturnog naslijeđa hrvata u Hrvatskoj i hrvata u Mađarskoj. Projekt bi provodio aktivnosti istraživanja, edukacije, studijska putovanja i posjete, razmjenu učitelja, predavanja, tematske tjedne i izgradnju hrvatskog centra u mjestu Koljnof.

U svrhu provedbe Mjere 202 IPARD-a LAG „Zeleni trokut“ i LAG „Moslavina“ izvjestili su domaćina o mogućnostima provedbe zajedničkih aktivnosti sa ciljem informiranja i edukacije hrvatskih poduzetnika i članova LAG-a o LEADER pristupu i strukturnim fondovima EU-a. U tom smislu svakako bi dobrodošla iskustva mađarskih partnera. Posebno su interesantni realizirani projekti sa kojima bi se trebala upoznati hrvatska strana. Voditeljica g. Csilla prihvatila je prijedlog i navela da već imaju razrađenu suradnju i posjete sa europskim LAG-ovima u tome području.

Prvi rezultat suradnje sa mađarskim LAG-om bila je organizacija zajedničkog studijskog putovanja sa LAG-om „Moslavina“ u trajanju od 3 dana.


31

24. listopada 2013. godine započelo je studijsko putovanje prijemom u uredu načelnika općine Koljnofa Franje Grubića. Tom prilikom su sudionici mogli detaljno od voditeljice LAG-a Csille Keller Paline saznati više o njihovoj organizaciji, načinu rada, nadležnostima i postignutim rezultatima. Tom prigodom svoje LAG-ove prezentirali su domaćinima voditeljica LAG-a „Moslavina“ Anica Lenart i upravitelj LAG-a „Zeleni trokut“ Igor Matek.

Uslijedio je posjet direkciji „Fertő-Hanság“ nacionalnog parka. Direkcija je smještena nedaleko mjesta Sarród. O sadržajima Nacionalnog parka govori Attila Fersch, izvršni upravitelj. Nacionalni park pripada mađarskom dijelu jezera Neusiedler see ili Nežiderskog jezera (mađarski: Fertő) kojeg karakterizira izrazito močvarna obilježja. Nacionalni park je pod zaštitom UNESCO-a. Ovo jezero ostatak je poplavnih i jezerskih površina koja su do prije 200 godina prekrivali veliki dio Panonske nizine. Nakon regulacija vodotokova i melioracija ostala su poplavljena samo ograničena područja. Područje je stalno ili povremeno poplavljeno i prevladava trska. Takova staništa bogata su sa vrlo mnogo ptičjih i ribljih vrsta.

Prirodna bogatstva privlače velik broj turista, a osobito mnogo biciklista jer su oko cijelog jezera uređene biciklističke staze. Filozofija nacionalnog parka nije samo zaštita prirodne baštine nego i kulturnog naslijeđa stanovništva kraja. Višejezičnost ovog područja je također kultuno naslijeđe koje se njeguje kroz djelatnost i projekte na području

parka. Zbog blizine granice sa Austrijom ovo područje je za vrijeme hladnog rata bilo pod tzv. željeznom zavjesom i vrlo ograničenog kretanja. Uspostavom demokracije, rušenjem željezne zavjese i uspostavom nacionalnog parka omogućila se zaštita područja, što je u neku ruku uzbunilo lokalne poljoprivrednike. Smatrali su da će im od sada kad nema više željezne razvoj ograničavati nacionalni park, no to se nije dogodilo. Djelatnost nacionalnog parka nije usmjerena stopiranju ljudskih gospodarskih aktivnosti nego njegovo uklapanje u očuvanje parka. Pronalaze se metode za uspješno korištenje poljoprivrednog zemljišta koje istovremeno ne narušava biljni i životinjski svijet te na njega vrši minimalan utjecaj. Primjeri za to su uspostavljanje povremenih potopnih područja kako bi se uspostavili prirodna ravnoteža ptičjih vrsta, kao i primjena strojeva i alata koji imaju montirane lance i koji tjeraju ptice iz trave prije košnje. Upotreba i sječa trske kao pokrovnog elementa vrlo je bila raširena u prošlosti, a njenom sječom stvarao se prostor za gradnji gnijezda ptica.

Slijedi obilazak dijela nacionalnog parka. Prva destinacija je biciklistički centar u Fertőújlak-u gdje je moguće izjnajmiti bicikle za ture oko jezera.

Slijedi posjet lokaciji za promatranje ptica na uspješno potopljenom području László – Kócsagvár.

Vrlo bitan je uzgoj autohtonih vrsta životinja u komercijalne svrhe. U tu svrhu obnovljen je László major. Na majuru su smještene autohtone mađarske životinje kao što je mađarsko sivo govedo, stepski bizon, svinja mangulica i dr. Na majuru je i postavljena izložba o povijesti ovog majura kao gospodarskog dijela dvorca Esterhazy.

Majur je financiran iz strukturnih fondova EU-a kroz tri projekta ukupne vrijednosti 958.254.576 mađarskih forinti. Na majuru se proizvode suhomesnati proizvodi od sivog goveda i bizona koji nose oznaku brenda nacionalnog parka.


32

Dio nacionalnog parka je i naselje Fertőhomok (hrvatski: Umok) čiji su starosjedioci hrvati kajkavskog narječja pristigli iz mjesta Kraljeva Velika kod Lipovljana. Posjećujemo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Márk Attiláné koje se bavi smještajem na seoskom gospodarstvu i proizvodnjom proizvoda od zelenih oraha.

Dana 25. listopada 2013. godine dan započinje posjetom pansionu Tornácos u Hegykő. Prvo nas je pozdravio g. István Szigethi načelnik općine Hegykő. Pojašnjava da su se stanovnici toga mjesta dosta bavili povrtlarstvom dok se sada bave turizmom. U mjestu se nalazi termalno kupalište koje je smješteno na rubu nacionalnog parka. U mjestu se održavaju brojne manifestacije koje privlače turiste, a osobito festival „10 izvora“ ljeti. Mjesto je na kraju uspješnog investicijskog ciklusa i dosta su imali koristi od LEADER sredstava. Tvrdi da je bilo teško osnovati LAG, da su postojale političke zavrzlame, te da ako želimo uspješan LAG

moramo iz njega maknuti politiku. Kao primjer navodi da je općinsko vijeće bilo protiv uključenja u LAG, no on je iz svoga džepa platio prvu članarinu unatoč takvom stavu. Do sada se provelo 13 uspješnih projekata ukupne vrijednosti 350.000 €. Sugerira da se projekti nadovezuju jedan na drugi jer tako dobivaju više bodova. Članstvo u LAG-u znači i nečega se odreći jer ne treba gledati samo svoj interes. U početku je postignut dogovor da se sva naselja uljepšaju bez obzira na broj stanovnika u njima, te su tako svi dobili jednako. Za osiguravanje kontinuiteta projekata bitna osoba u općini je tajnik koji je profesionalac i ne ovisi o političkoj situaciji. Općina kreditira civilna društva kako bi ista mogla predfinancirati svoje projekte, a koja im po povratu vraćaju ta sredstva. Turizam se u mjestu javio 1996. godine, a ozbiljno od 2000. kad se krenulo sa nule, kupalište je bilo u devastiranom stanju. Čelništvo je obišlo 30 lječilišta u okolici te su na temelju toga odlučili lječilište dati u dugogodišnji najam na 40 godina. Tvrdi da je lječilište samo po sebi neisplativo, a ono što donosi dobit su dodatni sadržaji. Do sada je u lječilište uloženo 3.200.000 €, a posjeta je 160.000 gostiju godišnje.

Za uspjeh mjesta je vrlo bitan prostorni plan koji je realan i ostvariv. Kao primjer navodi da je bilo pritisaka da se prostornim planom na mjestu gdje se sada nalazi sajam lokalnih proizvoda izgradi benzinska pumpa, no to nije dopušteno. U mjestu se održavaju redoviti turistički okrugli stolovi na kojima sudjeluju svi turistički subjekti. Općina je također osnovala fond za projekte u turizmu koji se puni od turističkih pristojbi. Navodi da je vrlo bitna za mjesto degustacija domaćih proizvoda u turističkim središtima.

O važnosti lokalnog brenda na svome primjeru govori vlasnica pansiona Tornácos gđa. Klára Hospely, inače po porijeklu hrvatica. Govori o tome da je u nacionalnom parku bitno zaštititi i ljude te običaje unutar njega, te da su i hrvati dio te zaštićene baštine. Za svoju obitelj govori o tome kako su prije 18 godina počeli graditi prvu kuću za turizam, a sada mogu primiti na smještaj do 100 gostiju. Dio su procesa zaštitnog znaka. Imaju projektnu ideju za rekreacijski vrt u Vedešinu


33

koji je dio nacionalnog parka. Do sada su napisali 7 projekata od čega je polovica za turistički objekt. Dvorana u kojoj imamo prezentaciju je financirana iz projekta vrijednosti 1.000.000 forinti. U objektu imaju trgovinu za domaće proizvode koji se proizvode uokrug 50 km. Drugi projekt koji su prijavili je bila obnova zgrade. Trenutno se natječu za izgradnju sunčanih kolektora. U Fertőhomoku postoji udruga „Civili za materijalnu baštinu“ čiji su članovi jer tvrde da su samo onda jači ako zajedno nastupaju. Dio su projekta europske regionalne zaštitne markice i LAG im radi projekt zaštitnog znaka što predstavlja ozbiljan marketing.

Po završetku prezentacije posjetili smo ured LAG-a Alpokalja-Ikvamente u mjestu Fertőszentmiklós gdje nas prima predsjednik Tibor Horvat. Tom prilikom prezentirani su nam proizvodi lokalnih mjesnih proizvođača okupljenih u zadrugu Fűcsők Pontos Kft iz mjesta Csapod. Zadruga je uz pomoć LEADER fonda izgradila i opremila klaonicu i sušionicu za mesne proizvode. Projekt se zove „Manufakturna proizvodnja domaćih mesnih proizvoda“ vrijednosti 2.933.000 forinti iz treće osi – biznis.

Slijedi posjet gospodarstvu Öregpitvar Ltd u Szakony koje se bavi ruralnim turizmom. Na imanju se bave uzgojem i dresurom konja što je osnova za ruralni turizam. Na imanju se također nalazi objekat restorana u kojemu se poslužuju tradicionalna mađarska jela. Projekt se zove „Uspostava lokalnog kulinarstva, mjesta za jahanje i zabavu u jestu Szakony“, izgrađen je iz LEADER sredstava vrijednosti 7.863.000 forinti putem treće osi – jačanje ruralnih aktivnosti.

Poslije ručka slijedi posjet mjestu Zsira u kojemu se nalazi zgrada namijenjena integriranom zajedničkom korištenju, a koja je također obnovljena i opremljena putem LEADER sredstava. Projekt nam prezentira Doroginé Melinda, direktorica lokalne osnovne škole. U okviru škole prezentira nam se program „Naslijeđe područja Alpokalja – Fortő jezera“ koji je financiran iz LEADER-a a predstavlja multimedijsku aplikaciju za učenje o naslijeđu. Namjena projekta je izgradnja lokalnog identiteta.


34

Slijedi posjet Šopronu i razgledanje centra grada uz stručno vođenje g. Franje Pajrića, a posebno se daje naglasak povijesti mjesta i geostrateškom položaju.

Po povratu u Koljnof slijedi prezentacija vinskih specifičnosti kraja. Na području Šoprona posađeno je cca 1.100 ha vinograda od čega najviše sorte frankovka. Šopron se smatra domovinom Frankovke i ona tu daje najbolje rezultate. Kvaliteta vina rezultat je specifičnih ekoloških uvjeta i toplim zrakom koji se tijekom dana akumulira u tršćacima Nežiderskog jezera, a tijekom noći se diže i oplakuje vinograde na brežuljkastim položajima oko Šoprona. Vina prezentira tvrtka Bormarketing Műhely Ltd. Projekt „Šopronske vinske ceste“ čije je sjedište u mjestu Ágfalva izgrađen je iz LEADER sredstava vrijednosti 1.592.000 forinti.

Dana 26. listopada 2013. godine posjećujemo dvorac grofa Esterhazija u mjestu Fertőd. Obnova ovog dvorca jedan je od financijski najzahtjevnijih projekata financiranog uz pomoć EU-a. Dvorac se obnavlja u tri faze. Ukupna vrijednost obnove je oko 4 milijarde forinti iz EU fondova. U prvoj fazi obnovljeno je stepenište i sala Terrena, te blagovaonica, zatim južno pročelje i krov uz pomoć 1 milijardu i 563 milijuna forinti. U drugoj fazi vrijednosti 2 milijarde forinti obnavljaju se mnoge zgrade koje okružuju dvorac te park. U pripremi je treća faza obnove vrijednosti 820 milijuna forinti.

Ovim putovanjem bili su izuzetno zadovoljnio svi učesnici, i to 22 člana svakoga LAG-a, predstavnici gradova i općina i OPG-ova.

Izvješće pripremio: Igor Matek, upravitelj LAG-a

„Zeleni trokut“


35

Hrvatsku mrežu za ruralni razvoj čine: 1. Agro Ratar Agent 2. Deša 3. DOOR-Društvo za oblikovanje održivog razvoja 4. ECOVAST-Hrvatska sekcija 5. Ekoturistiko 6. EOL 7. Euvita Cluster 8. LAG Baranja 9. LAG Četiri rijeke 10. LAG Gorski kotar 11. LAG Izvor 12. LAG Južna Istra 13. LAG Međimurski doli i bregi 14. LAG Petrova gora 15. LAG Prizag 16. LAG Sjeverozapad novi član! 17. LAG Una 18. LAG Vuka-Dunav 19. LAG Zapadna Slavonija 20. LAG Zeleni trokut novi član! 21. ODRAZ 22. OGI 23. Outward Bound 24. Prospero 25. Ruralnet Baranja 26. Slap 27. SMART 28. TINTL 29. Udruga MI 30. Zeleno zlato 31. Žmergo

Upravni odbor: Nikša Božić, Ecovast Maja Božičević Vrhovčak, DOOR Ivan Doboš, LAG Baranja Višnja Jelić Mück, ODRAZ Matija Zamljačanec, LAG Izvor

Predsjednica:

Višnja Jelić Mück

hmrr glasnik 03 (travanj 2014.)

Documents