HRVATSKO PRIRODOSLOVNO DRUŠTVO(SOCIETAS SCIENTIARUM NATURALIUM CROATICA.)

GLASNIKHRVATSKOGA

PRIRODOSLOVNOGA DRUŠTVA

UREDIO GA

D^ JOVAN HADŽI

GODINA XXII. PRVA POLOVINA.

ZAGREB 1910.

VLASNIŠTVO I NAKLADA DRUŠTVA.DIONIKA TISKARA U ZAGREBU.

IZ BILINSKOG SVIJETA DALMACIJE II

HIRC

FLORA VRHA MARJANA

SadržajXXII. godišnjaka „Glasnika'* hrv. prirodosl. društva za godinu 1910.

RASPRAVE I LANCI.

I . Polovina.

Dr. D. Gorjanovi-Kraniberger : Praovjek iz Krapine u Hrvatskoj.

Str. 3.

Dr. A. Forenbacher : Razvitak evropske flore od tercijara do danas.

Predavanje. Str. 11.

Dr. Jos. Besendorfer : iNIarijan Lanosovi, meteorolog. Str. 19.

Dr. A. Forenbacher : Voda kao ekologijski faktor u biljnoj geografiji.

Predavanje. Str. 28.

D. Hire : Iz bilinskoga svijeta Dalmacije. II. Flora vrha Marjana.

Str. 39.

Dr. 0. Kuera : Petdeset godina spektralne analize. Predavanje na

gl. skupštini H. P. D. 20. veljae g. 1910. Str. 103.

II. Polovina.

D. Hire : j Grgur Bui. Nekrolog. Str. i.

D. Hire : Dva hrvatska velikaša, dva prirodoslovca. Str. 4.

Prof. B. Koši : Crnokrug (Vipera Ammodytes, Latr.) u Dubrovakommuzeju. Str. 21.

Prof. M. Marek : Wann ziehen im Herbst unsere Wachteln weg ?

Str. 27.

Dr. A. Vrgo : Problemi farmakognozije. Str. 34.

D. Hire : Malakološki prilozi. I. Prilozi fauni kopnenih i slatkovodnih

mekušaca kraljevine Slavonije. II. Rod ,.P o m a t i a s" Studer

u hrvatskoj malakofauni. Str. 40.

Dr. O. Kuera: Planet ,,Croatia". (589.) (1906. T. M.) Str. 64. Sa

2 slike.

Dr. O. Kuera : Beobachtungen über den Halleyschen Kometen.

I. Beobachtungen auf der Sternwarte während des Schweif-

durchganges. Str. 81.

Nikola Severinski : Eine Beobachtung am Abend des 19. Mai 191 o.

an d. Ha.'leyschen Kometen. Str. 82. Sa i slikom.

Ilija Šarini : Ponori i uše rijeke Gacke. I. Ponori rijeke Gacke. Sa

2 slike. Str. 83.

Iz bilìnskog svijeta Dalmacije.

(Izraeno u botaniko-fiziologijskom zavodu kr. sveuilišta Franje Josipa I.

u Zagrebu.)

Napisao Dragutin Hire.

II.

Flora vrha Marjana.

Nema domaega i stranoga botaniara, koji ne bi poznao taj

vrh kod grada Splita. Uzdiže se na južnoj obali kamena poluotoka

što se pruža na lO km. daleko, sižui od Splita do otoka Ciova (Bua)

kod Trogira. Sa južne strane oplakuje taj poluotok na 8— 14 km.

dugi kanal izmeu otoka Šolte i Braa, poznat kao kanal splitski

i braki.

Sjeverna strana poluotoka okrenuta je prama blizoj planini

Kozjaku pod kojim se stere tik obale glasovita »Dalmatinska Rivi-

jera«, poznata pod imenom »Sedam Kaštela«, sedam ubavih,

bijelih varošica. S ove strane poluotoka razlio se Solinski zaton,

dobivši svoje ime od Solina, neko carske Salone. Istona strana

poluotoka nagnula se krovasto prama Splitu i razploštila se u bujno

Sphtsko polje nad kojim se ustoboio gordi Mosor.

Na ovom poluotoku nasadio se glasoviti vrh Marjan, poznat

u botanikom svijetu kao »Monte M a r i a n «. Kao kameni greben

pružio se na 3 '5 km. daleko. Na zapadnom rtu vrha astili su

Rimljani božicu Dianu, tu se bijelio tik obale morske Dianin hram,

kojemu se sauvalo ime u Dianinoj draži.

Gledamo li vrh Marjan od groblja Sustjepana, odnosno od

strane južne, predouje se kao otegnut greben sa dva vrška do

kojih se uzpinje visoki vrh kamenini križem od kojega se greben

spušta sedlasto, da se ponovno digne u drugom vrhu na kojemu

je gostionica sa perivojem. Vrh sa križem, najviša je toka Mar-

jana, uzdignuv se 178 m. nad površinu morsku, poznata kao Te-

1 e g r i n a. U morfološkom i floristikom pogledu znamenita je

40

južna strana vrha. Kod kapelice Betlehema poimaju visoke pe-

ine, koje okreu kapelici sv. Jerolima, pa se onda kao grize

(okomite stijene) pružaju nekoliko stotina metara daleko, zna-

menite svojim zazidanim, na podove graenim i visokim »P us ti-

njakim spiljama«. Ovo je glavni greben Marjana, a stijene

poznate puku kao »Santi ne«. Tu i tamo uzpinju se sive vap-

nene stijene kao zidovi, ukrašene biljem do kojega botaniarova

ruke ne može segnuti. Cio kraj oko kapelice sv. Jeronima poznat

je kao »Sv. Jere« na koji upozoruju Spliani svakoga stranca.

Ove ima sta da vidi i geograf i botaniar, a oba se ude znaaj-

noj južnoj vegetaciji, koja im se najavlja prvi puta u Dalmaciji.

Od Marjanova grebena padaju prama moru strmo i skalinasto

vinogradi sa njivicama i poljcima, dok se obronci vrha ne rasplošte

u ravne, daleke vinograde, koji sežu do same obale morske, gdje

ima u nj ma i povrteljnjaka.

Tamo, gdje prestaju skalinasti vinogradi, pokrila je Marjan

siva maslina, a gdje ona prestaje, tu se žuto-zelenim krošnjama istiu

borovi (Pinus halepensis).

Na floru Marjana prvi je upozorio profesor Franjo Petter,

došavši u Split g. 1826. iz Dubrovnika. Došao je po sebe u sretan i

odluujui as, jer se je tu upoznao sa botaniarom Tommasinijem.

Petter ve je za rane mladosti volio cvijeu, no poslije je ta volja

ginula i zamrla, no Tommasini ponovno je probudio i Petterposta prezaslužnim botaniarom, pribrav više od 20.000 bilina, koje

je pohranio u svom bogatom herbaru.

U Sphtu boravio je prof Petter pet godina i kroz to je

vrijeme prošao cijelu okolinu grada, otoke Šoltu, Bra, Hvar, Vis

i na vrhove se Kozjaka i Mosora uspeo po više puta. Godine 1832-

štampao je prof Petter u Zadru svoje djelce »BotanischerWegweiser in der Gegend von Spalato in Dalmatien«u kojem bilježi biljke splitske okoline alfabetskim redom, isbrajajui

1037 bilina. Isbraja ih latinskim imenima, dodaje vrijeme cvatnje,

osobito tona staništa, nužna sinonima, a što je od osobite vrjed-

nosti, dodaje latinskim imenima, i »narodna« imena bilja, koja je

pobilježio u Dalmaciji, na iju se floru obazire u cijelom djelcu, koje

zaprema u 16^ 143 stranice sithotiska.

U nijednom kraju Dalmacije nije flora tako bogata, kao u

okolini Splita, zato ima Petterovo djelo i s te strane osobitu vrjed-

nost. Poluotok na kojem leži grad Split, seže do drevnoga Trogira

41

ì najplodniji je kraj u cijeloj Dalmaciji ; Splitsko polje seže od Po-

Ijica do Solina, a Solinsko od Splita do Trogira. U okolini Splita

ima mnogo vinograda, u ovima njiva, poljca, plodna i neplodna

tla; ima oko grada rudina, oko Poljuda morskih pliina, uz So-

linicu vlažnih livada; ima u okolini lapora, pjeskara, a ponajviše

vapnenca po kojemu raste najznaajnije i najree bilje; ima krasa,

umejaka, okomitih stijena, osamljenih peina. Morska je obala tu

i tamo opružena, puna naplava ili pijeska, ali je i strma i krševita.

Ima oko Splita vršaka, vrhova i golemih kamenih planina kakove

su Kozjak i Mosor. Osobita je toka vrletni Klis sa okolinom, no

botanika je baša »Monte Marian«, kojemu je prof. Fetterpronio ime na daleko i široko. Tko nije taj vrh upoznao po Pet-

teru, upoznao ga po Visianiju ili po Schlossern i Vukotinoviu,

kad je uzeo u ruke djelo »Flora Croatica«. Ovi botaniari

nisu nikada bili u Dalmaciji, ali su iscrpili Visianijevo djelo »Flora

Dalmatica«. U Petterovu »Wegweisern« nema skoro stranice,

na kojoj nije pribilježeno ime »Monte Marian«.

Na peinama Santine pada u oi mjeseca rujna Ephedrafra g i li s var. campylopoda Stapf u koje su visave granice

prepune koralj nih plodova. U raspuklinama buji i medonosna bre-

sina (Satureia montana) ; visokom stabljikom po kojoj se liše po-

redalo piramidalno, pada u oi postjenak (Campanula pyramidalis),

svojim blijedo-modrim zvonastim cvijetovima. Uz peine buji poput

snijega bijeH Teucrium Pollium, tu miri zlato-žuto smilje

(Helichrysum italicum.). Grmove povija opojno mirisava bijela

^ o z a (Clematis Flammula) ; uz put se modri vranjemil (Plumbago

europaea). Pod grmljem porasla je Osyris alba, koja je takodjer

puna koraljnih plodova, dok je diraka (Pahurus australis) povila

teti viku (Smilax aspera).

Od grmova dosta je obian po peinama jasen crni (Fra-

xinus Ornus), od papradi ribica (Asplenum Trichomanes), no

najkrasniji je ures stjenama Centaurea Ragusina i gospinakadulja (Inula candida).

Spuštajui se od kapelice Betlehema prama kapelici sv. Jere,

ostaje putnik kao prikovan, kada zagleda cijelu šumu aloga (Agave

americana) pod kojom je kameno tlo pokrila Opuntia vulgaris,

vrsta samonikla kaktusa. Batva od aloge budu i do 5 m. visoka,

a pet eksemplara u prebujnom cvijetu gledao sam 11. kolovoza

g. 1907.

42

S južne strane Marjana raste još ovo drvee i grmlje; es-

mina (Quercus Hex), pucalina (Colutea arborescens), žutika (Coro-

nilla emeroides), vrijes (Erica mediterranea), krušina (Prunus Ma-

haleb), šmrika (Juniperus oxycedrus), smrdljika (Pistacia Terebinthus

i P. Lentiscus), šipak (Punica granatum), oskorušvica (Pirus amyg-

daliformis), kozji jabui (Rhamnus rupestris), ierica (Rhamnus

infectorius), brnistra (Spartium junceum), krka (Ephedra Nebrodensis

var. Vi 11a r si i), mrtvina (Myrtus communis), koprivi (Celtis

australis). Ovi grmovi i stabalca ne zbijaju se u rpe ili guštike,

ve rastu ponajviše pojedince. S istone strane Marjana znamenito

je mjesto »Torrette«. To su peine poznate puku kao »Glavice«,

kojima ne spada samo onaj skup na kojima stoji jedna kulina, vei njihova okolina. Ovo mjesto bilježi prof. Petter esto, no ono

leži ve podaleko od Marjana; tu ima bilja, koje drugim stranama

manjka, ove raste u živicama i zimolez ili biser-drvo (Ligustrum

vulgare), kojemu se botaniar nebi nadao.

Istona strana Marjana gubi svoje prvobitno lice i malo po

malo e ga isgubiti. Tu se na žalost botaniara zapoelo zagaji-

vanjem i ureenjem umjetnog perivoja, koji za ljubitelja flore nee

nikada biti ravan »prirodnomu perivoju« južne strane. Obronak i

podnožje istone strane zapremilo je gradsko prigrae Velika Varoš,

a ville i ljetnikovci sve se to više uspinju. Krase i umejci ostali su

dosada netaknuti, no flora im nije tako bujna i raznolina kao sa

južne strane. Kultura bora uništila je prvobitno lice flore, jer na

tlu, koje na gusto pokrivaju iglice, nema botaniar ništa tražiti.

Bilje, koje je neko raslo na zagajenu prostoru, preselilo se uz rub

staza, putova i kolnika što vode na vrh Marjana kao n. pr. Stachys

salviaefolia. Inula candida, I. viscosa, Carthamus lanatus, Onopordon

illyricum, Eryngium amethysthinum, Fumana procumbens, Silene

Tenoreana, Marrubium candidissimum, Dianthusi itd. Po krasama

se razbuja^o smilje, Salvia officinalis, Scolymus hispanicus, ali i

dešpik (Lavandula spica), koji bude na palac debeo, a krošnja muviše od metra široka. Od gojena bilja ima tu vitih i mrkih em-presa, ima raznobojnih leandera, ima maslina, dakle bilina, koje su

i u zimi zelene.

Od Telegrine rasploštuje se Marjan u krase i umejke, koji

sežu do Betlehema. U umejcima su vinogradi, dok su krase pune

razdrobljena kamenja meu kojim se pribrala zemlja — crljenica.

Sjeverna strana vrha je krševita, prama moru pokrivena vinogra-

43

dima. I tu se zapoelo zagajivanjem, pa e se mnoga i rijetka i

znaajna biljka potisnuti sa prvotnoga staništa; tu ima bilina, koje

bi uzalud tražio po ostalim stranama vrha.

Flora se na Marjanu budi ve mjeseca veljae, a u prvoj

polovini ožujka procvate Crocus biflorus, C. odorus, i druge neke

proljetnice. U ožujku cvate Asphodelus fistulosus, Muscari botryoides,

Hermodactylus tuberosus, Ornithogalum refractum, Hutchinsia pe-

traea. U travnju prekrasnim su mu nakitom Orchis purpureus, O.

quadripunctatus, O. provincialis, O. tridentatus, Ophrys Bertolonii,

0. atrata, O. cornuta, u svibnju Cistus salvifolius i C. villosus

sa formama »creticus« i »corsi cus«, koji procvatu oko Sv.

Jere mnogobrojno. Poetkom lipnja nastupi ljeto i vrh Marjan zao-

dijene se sada u svoje najsveanije ruho. Da je tako, svijedoi put,

kojim sam pošao od tvornice cementa pod peine Sv. Jere. To je

raskoš, kojoj u Dalmaciji nema premca!

Tom prilikom cvate Onopordon illyricum, Carduus pycno-

cephalus, Scabiosa maritima, Callistemma palaestinum, Eryngium

creticum, Anacyclus clevatus, Scolymus hispanicus. Inula candida,

1. viscosa, Ajuga iva, Teucrium poUium, Myrtus communis, Uro-

spermum delachampii, Scorzonera hirsuta. Fumaria parviflora. Con-

volvolus althaeoides, Phagnalon rupestre, Psolarea bituminosa, Biscu-

tella hispida, Isatis canescens.

Opojan je miris od smilja, od kadulje ljekovite (Salvia offi-

cinalis) i njezine srodnice S. sclarea, koja bude i na metar visoka.

Uz živice i gromae žari se brojno šipak ili mogranj, kupine po-

kriva miomirisna bijela loza (Clematis flammula), a kameno tlo

jedne sušice zarubile su goleme Agave pod kojima buji prekrasno

cvijee.

Mjeseca srpnja i kolovoza flora je na Marjanu mrtva. Bilje

spržilo je žarko sunce i ono stoji obino ukoeno, stabljika mugola, a tek tu i tamo isbije još po koji cvijetak. U rujnu zaredaju

kiše, mnoga proljetna i ljetna biljka razvila se po drugi puta —na vrhu Marjanu javlja se nov život, koji potraje tamo do mjeseca

prosinca.

Vrh Marjan složen je od alveolinskih i numulitnih vapnenaca

i fliša (pjeskovita lapora). U numulitnom vapnencu, od kojega je

složen i glavni greben, ima veih i manjih gomolja kremena

(Dr. R. Schubert: Geologija Dalmacije. Izdala »Matica Dalma-

44

tinska«. U Zadru 1909. p. 119). Zemlje-težatnice ima ponajviše uvinogradima, ali nije ista, ve pomiješana sitnijim kamenjem.

Najviše grae za floru vrha Marjana pribrao je prof. Pettenpo kome je pisao i Vi si a ni, ali ima biljaka, koje je ovaj za

Marjan zabilježio »prvi«. Mjeseca svibnja, a g. 1868. krene uDalmaciju TomoPichler iz Lienza i iskrca se 5. svibnja uSplitu odkuda je poduzimao izlete na sve strane, no »prvu« eks-

kurziju upriliio je 6. i. mj. na Marjan, uzpevši se na nj sa strane

južne, dok je po drugi puta uzlazio sa strane sjeverne. Pi chi erubrao je mnogu rijetku biljku, a u cvijetu i Centaurea ragu-sina. Kako ne bijaše pisanju potpuno vješt, uredio i spremio je

njegov putopis za štampu I. C vitez Pittoni.i Pichler zovevrh Marjan »botanikom bašom«i žali, da je cio mjesecdana došao prekasno.

Godine 1S76. krene iz Bea put Dalmacije G. C Spreitzen-hofer koji si je za svoje ekskurzije odabrao dvije toke: Split i

Vis. Iz prvoga grada pošao je do Solina, Klisa, Omiša, odkuda je

krenuo do Dvarja, u Poljicima. Iz Splita upriliio je prvu svoju

ekskurziju takoer na Marjan sa južne strane 13. svibnja prije

podne, a po podne sa strane sjeverne. Pošlo mu je za rukom, daje našao novih bilina kao Asteriscus aquaticus, Crepis rubra, Orni-

thogalum narbonense, Crupina crupinastrum, Sedum anopetalum,

Trifolium scabrum, Echinaria capitata i još nekoje^. I BogoslavJiruš, bivši profesor botanike na hrvatskom sveuilištu, nije minuovrha Marjana kad je g. 1877. došao u Split, a došao u drugoj po-

lovini ožujka, kako mi to svjedoi po njemu sabrano bilje, koje je

pohranjeno u generalnom herbaru botaniko-fiziologijskoga zavoda

spomenutog sveuilišta. Profesor J i r u š boravio je u SpHtu više

dana, jer je 27. ožujka ubrao Hesperis glutinosa, 30. i. mj.

Hutchinsiapetraea; i. travnja Linaria parvi fi ora; 9. i.

mj. Tordylium apulum; 19. travnja Salvia horminum itd.,

a nekoje bilje i kasnije, no rek bi, da je došao »prerano«.

Zaslužan je po floru Marjana i C. Studniczka,^ koji je u

^ Thomas Pichler's Reise nach Dalmatien und Montenegro im Jahre1868. (Oesterreichische botanische Zeitschrift, XIX. Jahrgang, Wien, 1869. p.150.-159.)

J ^ ^^ ' F

^G. C Spreitzenhofer: Reise nach Dalmatien (Verhandlungen d.k. k. zoologisch-botanischen Gesellschaft in Wien. Jahrgang 1876. XXVI.Band. Wien 1877. p. 95.) —

* C. Studniczka: Beiträge zur Flora von Süddalmatien. (Verhandl-ungen d. k. k zool.-bot. Gesellsch. Wien 1890. Band XL., I. p. 55.-84.)

45

južnoj Dalmaciji, a navlastito a Boki, boravio punih osam godina

prouavajui floru od Trogira do Budve. Mnoga bilina svijedoi^

da bijaše i na Marjanu.

Studniczkova mi radnja odaje, da mu Pettero^'. »Wegweiser«bijaše nepoznat, jer nekoja staništa bilježi ponovno, kao n. pr. za

Avena sempervirens, Lavandula spica, Centaurea ragusina, Fedia

echinata, Poterium spinosum i druge. Nekoja mu staništa nisu

oznaena »tono«, jer navodi samo rijei »Am Monte Mari an«

ili »Monte Marian«. Ovo se mora žaliti to više, jer te oznake

zapadaju i nekoje rijetko bilje.

Ja sam na Marjanu bio tri puta; prvi puta 19. rujna g. 1905.,

kojom sam prilikom uzlazio sa strane istone, krenuo do Telegrine,

obašao tu krase i pošao do Sv. Jere, aH na žalost našao »malo«.

Po drugi puta išao sam istim pravcem 11. kolovoza g. 1907., a

našao »još manje«, jer sam i ovaj puta došao prekasno, no zato

sam došao u horu mjeseca lipnja g. 1908., kad sam ljetnu floru

našao u najbujnijem razvitku. 13. lipnja pošao sam kao prvi i drugi

puta; 14. lipnja uzlazio sam sa južne strane kroz vinograde, masli-

njakom i borikom i krenuo u Split sa strane istone. 15. lipnja

pošao sam putom od tvornice cementa prama zapadu cijelim pod-

nožjem vrha i onda se uspeo strmcem kraj grebena pod visoke

grize i prezadovoljna se srca povratio u Split. Istoga dana poslije

podne sabirao sam bilje oko Kamena i krenuo do Poljuda, dok

sam 14. lipnja u isto doba dana ispitao morsku obalu Marjana sa

zapadne strane. Moje i mojih prethodnika ekskurzije ponukale me,^

da složim flora vrha Marjana, u koliko nam je dosada poznata, i

da na njezino prezanimljivo bilje upozorim domae i strane bo-

taniare.

Uvjeren sam, da e se na Marjanu nai još biljaka, navlastito ta-

kovih, koje rastu oko Splita kao n. pr. Oenanthe pimpinelloides, SeseU

montanum, Rapistrum rugosum, Clypeola jonthlaspi, Peltaria alliacea,

Matthiola incana, Linum corymbulosum, Arabis turrita, A. hirsuta,

Silene gallica, Cerastium brachypetalum, pa možda i ona krasna

Bellevalia romana, koju je Jiruš ubrao 29. ožujka g. 1877.

na »Rivijeri sedam kaštela«, pa i gdjekaja iz Solina ili vrletnoga

Klisa, no ovde pribrano bilje svijedoi, da je flora vrha Marjana

ne samo zanimljiva, ve i bogata i znaajna.

U Topuskom, 16. kolovoza 1908.

Polypodiaceae Mart.

Asplenum^ L.

A. trìchomanes L. Na peinama oko Sv. Jere (Hire), ali

nigdje brojno. — A. Oeterach L. Na peinama, no takodjer ori-

jetko (Pet ter. Hire).

Adianthum Tourn.

A. Capillus Veneria L. Na jednom vrelu, sueliee Pustinjakih

spila kod Sv. Jere (S t u d n i e z k a.)

Bilješka. Prof. Petter »ne bilježi«, niti sam je ja našao.

Kad je tamo rasla, biti e var. V i s i a n i Sehloss. i Vuk. (Flora

Croatiea p. 1319), koja voli osojna i vlažna mjesta.

Coniferae Haii.

Juniperus Tourn.

J. oxycadrus L. subspee. m aerocarpa Sibth. i Sm. Uz

put prama Sv, Jeri (Petter) i po obronku vrha sa strane južne

(Hire.)

Gnetaceae Lindi.

Ephedra Tourn.

E. Nebrodensis var. V i 1 1 a r s i i (Gren. i Godr.). Na pei-

nama (Petter kao E. distaehya L.). Po peinama oko Sv. Jere

i uz stazu, što s jugo-zapadne strane vodi pod njegove grize (Hire)

— E. fragilis var. campylopoda Stapf. Na pjeskovitu tlu, a brojno

oko Sv. Jere (Petter kao E. fragilis 1. e. p. 50.) Najbrojnije oko

1 Ima se pisati »Asplenum«, a ne »Asplenium«. (D. Hire: Revizija

hrvatske flore. Prestampano iz »Rada« Jugoslavenske akademije. Dio I.

Zagreb, 1908. p. 265.)

47

kapelice * Betlehem«, a u Splitu po bedemima sa Capparis

rupestris i Anthirrhinum maj us, navlastito na bedemu kod

Trga zeleni (Hire).

Bilješka. E. distachya »ne raste« na Marjanu, ni bilo

gdje u Dalmaciji ili Hrvatskoj (Revizija hrvatske flore I. p. 202.)

Gramineae juss.

Phalaris L.

Ph. paradoxa L. Na ugarima sa južne strane Marjana (Hire.)

Raste i oko Rijeke, a u Dalmaciji i na Oštrom rtu.

Anthoxanthum L.

A. odoratum L. Po Petteru u živicama. Kako ja ove trave,

koja je u nas poznata kao »zlatno koljeno«, nisam našao, ne

znam, da li raste na Marjanu »tipika« forma ili koja njezina

odlika.

Andropogon Royen.

A. ischaemon L. (1753-) — Petter kao A. angusti-

folius, kojega je Smith opisao pod tim imenom g. 18I8 Na

pjeskovitim mjestima uz sušice i uz put prama Sv. Jeri (Petter).

— A. gryllus L. var. eriocaulis Borbàs (i878.) Sa sjeverne strane

vrha (Petter kao A. gryllus) i po vinogradima sa južne i za-

padne strane (Hire.) — A. hirtus ß. pubescens (Visiani u »Flori«

XII. (1829.) I. Ergänzungsbl. 3), gdje je opisuje kao »vrstu« . . .

»kann aber doch nicht als selbständige Art erhalten werden, da sie,

durch kein constantes Merkmal von Typus abweicht.« (A scher son

i Graebner: Synopsis der mitteleuropäischen Flora IL Bnd.,

Leipzig, 1898. p. 53.) Voli pjeskovito tlo; na jednome mjestu, što

vodi k Sv. Jeri (Petter); po peinama oko crkvice, koja je po-

sveena istomu svecu (Hire.)

Oryzopsis Mich.

0. miliacea Aschers, et Schweinf. — Syn. Agrostis mi-

liacea L. — Milium arundinaceum Sibth. et Sm. —Pip^tatherum multi fl oru m Beauv. (Fl. Cr. p. 1234.) —Agrostis oseroensis Seenus. Ovu po našu floru osobito

48

znaajnu travu »ne bilježe« za Marjan spomenuti botaniari. Napeinama oko zdenca i kapelice sv. Jere, gdje ima pojedinaca, koji

su 1-5 m. visoki, a ucvast im i dulja od 2 dm. (Hire.)

U generalnom herbaru kr. sveuilišta pohranjena je krasna ova

trava iz južnoga Tirola, sa Brionskih otoka i iz Alžira. Prof. Pet ter

je bilježi (kao M. multi florum Cav. 1. c. p. 86.) za Konjsko.

Visiani (Fl. Dalm. I. p. 58.) »ne bilježi <-< nijednoga staništa.

Alopecurus L.

A. myosiiroides Huds. — Uz grabe na podnožju Marjana sa

južne strane (Petter kao A. agrestis L) Mogue, da je A.

breviaristatus March., koja raste uz obalu Jadranskoga moraod Istrije do Dalmacije.

Phleum L.

Ph. echinatum Host. U vinogradima, po ugarima rpimice

kao i druguda po Dalmaciji (Hire). I na sedlu Marjana (Pichle r)

Lagurus L.

L. ovatus L. Na tjemenici Marjana sa sjeverne strane (Stud-

niczka.)

Avena Tourn.

A. fatua L. Po ugarima, u vinogradima (Hire.) — A. ste-^

rilis L. Po kamenim obroncima sa južne strane, po vinogradima

(Hire.) — A. sempervirens Vili. Bilježi za Marjan prof. Petter^

ali bez tonije oznake staništa.

Echinaria Desf

E. capitata Desf. Sa sjeverne strane vrha. (Spreitzen-

hofer). I na otoku Hvaru.

Melica L.

M. ciliata var. Nebrodensis Coss. — Syn. M. e i 1 i a t a.

var. Linnaei Hack. Po kamenim mjestima cijeloga vrha, uz gro-

mae, ali i po ugarima (Hire.)

Koeleria Pers.

K. splendens Presi. Za umejke Marjana bilježi Studniczka..

49

Nee to biti tipika forma, ve rasa K.eu — splendensA. grandi-

flora ili K. eu-splendens B. canescens. — Syn. K. cristata

ß. canescens Visiani Fl. Dal. I. p. 71. Ascher so n 1. c. p.

360. 361. bilježi obje rase za dalmatinsku floru.

K. phleoides var. robusta Borb. U vinogradima sa južne

strane (Hire.)

Dactylis Van Royen.

D. glomerata L. Oko groblja Sustjepana (Petter) i po vino-

gradima i peinama (Hire.)

Briza L.

B. maxima L. U vinogradima (Petter), ali i po maslinja-

cima (Hire)

Festuca L.

F. rigida Kunth (1833.) — Syn. Scleropoa rigida Gri-

seb. (1844.) Po peinama cijeloga vrha, ali »ne« kao tipika forma,

ve kao var. robusta Duval-Jouve, koja raste i na otoku Susku,

u Dalmaciji i oko Kotora (H ire.)

Bromus L.

B. Madritecsis L. Uz gromae i po pustim mjestima. USplitu obino po gradskim bedemima n. pr. na Trgu zeleni (Hire.)

I oko Klisa (Visiani, Fl. Dalm. I. p. 72.)

Brachypodium Beauv.

B. silvaticum Roem. et Schult Uz putove i uz grmlje oko

Sv. Jere (Hire.) — B. ramosum Roem. et Schult. Po nalinim

mjestima, ali rijedje (Hire.)

Triticum Tourn.

T. littorale Host. Rpimice uz gromae i po gromaama pocijelom vrhu (Hire.)

Hordeum Tourn.

H. leporinum Link (1834.) — Syn. H. pseudo-murinumTapp. (1844.) Uz putove, po pustim mjestima, a navlastito brojno

po suhoj mrtvoj zemlji (Hire.)

4

50

Lolium L.

L. strictum Presi — Syn. L. tenue Guss. — L. rigid umNyman. Uz kamene putove pod grmJjem (Hire.) Veoma znaajna

vrsta, koja sijea u mnogome na L. s i c u 1 u m, dok u mladosti

nalikuje na L. subulatum (Aschers on 1. c. p. 756.)

Juncaceae Vent.

Juncus Tourn.

J. maritimus Lam. Tu i tamo uz obalu morska, ali i u

morskim pliinama (Hire.)

Liliaceae Haii.

Colchicum Tourn.

0. montanum L. Prof. Pet ter bilježi za sjevernu stranu

Marjana i za njegov© zapadno podnožje, gdje cvate mjeseca veljae

i ožujka. I. Pichler našao je na Marjanu jedan ocvali Colchicumi zato ga nije mogao odrediti. Po Studniczki raste C. montanumu Boki na Oštrom rtu, oko Ercegnovoga i Traste, gdje cvate od

prosinca do ožujka. Možda je Petterova bilina C bertoloniiStev., koji takodjer raste u Dalmaciji. Ascherson (1. c. III. Bnd.

Leipzig 1905. p. 20.) »ne pozna« C. montanum iz Dalmacije,

ali bilježi C bertolonii, C. bivonae (Solin) C. neapoli-tanum (samo u Solinskom polju) i C. koch i i.

Asphodelus Tourn.

A. fistulosus L. — Syn, Asphodeloides ramosaMoench. Na podnožju peina ispod Sv. Jere i na travnatim mje-

stima (Pette r.)

Allium Tourn

A. vineale L. var. capsuliferum Koch. Ucvast »bez«

luica, perigon tamnogrimizne boje. Na peinama dalje gostionice,

u- vinogradina oko Sv. Jere (Hire.)

A. flavam L. Sa sjeverne strane Marjana rriedju kamenjemi po peinama (Petter.) — A. roseum L. — Syn. A. illyricum

51

Jacq. Ovu je vrstu prof. Jiruš ubrao na Marjanu 20. travnja god.

1877. te je pohranjena u generalnom herbaru kr. sveuilišta u Za-

grebu. — A. sabhirsutum L. Medju peinama sa sjeverne strane

(Pet ter.) — A. clusianum Host. Ubrao na Marjanu Pi chi er.

a razposlao prof. Kern er u »Flora exsiccata austro -hungarica«

br. 1040. — A. pallens L. Sa sjeverne strane Marjana (Petter.)

I oko Klisa (Vi sia ni FI. Dalm. I. p. 138.) — A. nigrum L.

Medju usjevima sa istone strane vrha (Petter.)

Scilla L.

S. antumnalis L. Na Marjanu, bez tonije oznake staništa

(Studniczka.)

Ornithogalum Tourn.

0. umbellatnm L. U vinogradima (Petter.) -— 0. divergens

Boreau. Na obradjenu tlu sa južne strane Marjana (Petter.) —0. refractum Kit. Na istom staništu (Petter.) — 0. narbonense

L. — Syn. O. pyramidale Vis. Sa južne strane vrha (Spreit-

zenhoffer.)

Muscari Tourn.

M. botryoides Mili. Na kamenu tlu oko Sv. Jere (Petterkao Hyacinthus botryoides L.) Prof. Jiruš ubrao 29.

ožujka g. 1877.

Asparagus Tourn.

A. acutifolius L. Uz peine, po grmovima na cijelom vrhu

(Petter), navlastito sa strane istone (Hire.)

Ruscus Tourn.

R. acaleatus L. Na peinama (Petter), izmedju Telegrine

i Betlehema (Hire.)

Smìlax Tourn.

S. aspera L. Po grmovima, uz peine i gromae (Hire).

Prema staništu, koje je osojno ili prisoj no, mijenja se veliina i

oblik lista. Dvodomna bilina, koja plodi crvenim jagodama i lazi

kadkada po grmlju i drveu.

52

Amaryllidaceae Lindi.

Sternbergia U. et. K.

S. lutea Ker (1829.), a »ne« Sprengl — Syn. A m a-

ryllis lutea L. Za Marjan bilježi Vi si ani (Fl. Dalm. I. p.

126.) Raste i oko Bakra (Hire.)

Iridaceae Tourn

Crocus Tourn.

0. longfiflorus Raf. — Syn. C. serotinus Bert. — Codorus Biv. Na ravni sa sjeverne strane Marjana, gdje cvate

polovinom listopada (Fette r.) Za Dalmaciju bilježi i B e r t o 1 i n i

— C. bifloms Mili. Na obroncima ispod Sv. Jere, gdje cvate

prvom polovinom ožujka (P e 1 1 e r). Biti e valjda var. Weiden i

Hoppe, koju sam našao na vrhu Klanini kod Bakra, gdje je

brojna.

Romulea Mar.

R. bulbocodium Seb. et Maur. — Syn. Trichonemabulbocodium Ker — Gawl. Našao na Marjanu 7. svibnja g.

1868. T. Pichler.

Iris Tourn.

1. pallida Lam. Sa južne strane Marjana (Pichler.)

Hermodactylus Adans.

H. tuberosas Salisb. — Syn. Iris tuberosa L. Na pei-

nama (Fetter). Pichler ubrao u plodu 7. svibnja g. 1868. I na

kamenim mjestima oko Solina i Klisa (Studniczka.)

Orchidaceae Lindi.

Ophrys L.

0. bertolonii Mor. — Syn. O. speculum Bert. Brojno

na ravni sa sjeverne strane Sv. Jere, kod zadnjih vinograda, koji

53

se spuštaju k moru (P e 1 1 e r). U Boki oko Meljina i Kotora, koja

staništa bilježi Studniczka kao »nova«. Bilina sa Marjana

biti e var. f 1 a v i c a n s Richter, koju je A. A n d r i obreo na

vrhu Brnistrovici kod Trogira. — Syn. O. flavicans Visiani

Fl. Dalm. I. p. 178. Oko Zadra raste odlika »Dalmatica«Murr. — 0. atrata Lindi. Sa sjeverne strane Marjana (Stud-niczka). — 0. cornuta Stev. Sa iste strane (Studniczka.)

Orchis Tourn.

0. tridentatUS Ascherson i Graebner 1. c. III. Bnd. p. 674.

— Syn. O. tridentata Scop. Sa sjeverne strane Marjana

(Studniczka). Kod Klisa na Markezinoj gredi. Oba staništa

pripadaju valjda odlici »commutatus«. (Tod.) — Syn. O. v a r i e-

gata Vis. Fl. Dalm. I. p. 169. — 0. provincialis Balb. Na sje-

vernim obroncima Marjana (Visiani Fl. Dalm. Lp. 167. ; S t u d-

niczka);Jiruš ubrao mjeseca travnja god. 1877. Valjda var.

carneipurpureus, koja raste oko Kotora. — 0. pnrpureusAscherson i Graebner 1. c. 683. — ^yn. O. purpurea Huds. —— O. fu sca Jacq. U vinogradima (P e 1 1 e r). Najljepša vrsta roda

Orchis. — 0. quadripuuctatus Arscherson i Graebner 1. c. p.

709. — Syn O. hostii Tratt. Na kamenim obroncima sa sje-

verne strane (P e 1 1 e r).

Aroideae Engl.

Arum Tourn.

A. italicum Mili. Po vinogradima, pod živicama, gromaama(P e 1 1 e r).

Fagaceae A. Br.

Quercus Tourn.

A. Ilex L. Oko Sv. Jere ( P e t t e r).

Ulmaceae Tourn.

Celtis Tourn.

C. australis L. Na peinama oko Sv. Jere (H i r c).

54

Urticaceae Endi.

Parietaria Tourn.

P. jadaica Vili. — Syn. P. ramiflora Moench. — P.

diffusa Mert Brojno po peinama i uz gromae vrha (Hire).

Urtica Tourn.

U pilulifera L. Uz gromau po vinogradima (Hire). I oko

Kamena (H.)

Santalaceae r Br.

Thesium L.

Th. divaricatum Jan. Po kamenim mjestima vrha, oko Splita,

izvora Soliniee (Petter, Studniez ka.)

Osyris L.

0. alba L. Po peinama oko Sv. Jere (Petter) i druguda

po vrhu (H i r e.)

Polygonaceae Lindi.

Rumex L.

R. pulcher var. divarieatus L. Uz morsku obalu sa

južne strane i oko groblja Sustjepana (H i r e.)

Polygonum Tourn.

P. lapathifolium L. U grabama i u vinogradima (Petter.)

Chenopodiaceae Less

Chenopodium Tourn.

Oh. album L. Na ugarima, uz mirine i gromae (Petter.)

— 0. hybridum L. Na nalinim mjestima sa Oh. viride L.

(Petter.)

55

Atriplex Tourn.

A. portulacoìdes L. — Syn. Halimus portulacoidesDum. Na peinama i po kamenja uz obalu morsku, a u zatonu,

što leži Glavicama prama sjeveru (Pet ter.)

Camphorosma L.

C. monspeliaca L. U vinogradima po gromaama, koje prama

kraju kadkada pokriva, navlastito oko tvornice cementa (Hire)

kao var. canescens Moq.

Cynocrambaceae Pouis.

Cynocrambe Gaertn.

C. postrata Gaertn. — Syn. Theligonum cynocrambeL. Uz putove (Fetter).

Caryophyllaceae Reh.

Cerastium Dill.

0. bracbypetalum Desf. U vinogradima, po poljcima i rudi-

nama (Fetter.)

Paronychia Tourn.

0. Kapela (Hacquet) Kerner. — Syn. Illeeebrum ka-

pela Haeq. U raspuklinama jedne peine pod kamenim križem

13. lipnja g 1908. (Hire.)

Bilješka. Profesor P e 1 1 e r bilježi za vrh Marjan P. s e r p y 1-

1 i foli a Lam. (1. e. br. 499.), koja u ope »ne raste« u Dal-

maciji i zato se ima »brisati« iz dalmatinske flore (D. Hire:

Revizija hrv. flore I. p. 509.— 511.). M. Gurke bilježi ju za Spa-

niju, Francusku, Italiju i Alžir, (Plantae Europeae Fase. II. Leipzig

1899., P- 184.) U najnovije doba našao je P. kapela prof.

Degen i na Dinari (Janchen u. Watzl: Ein Beitrag zur

Kenntniss der Flora d. Dinarischen Alpen. Wien, 1908. Poseb.

otiska p 16.Ì

56

Herniarìa Tourn.

H. incana Lam. Na pjeskovitu tlu (Fette r.) I na Dinari

u dumai Sutini (D e g e n.)

Silene L.

S. paradoxa L. Na onom vršku, što se uzdiže suelice Pu-

stinjakim spiljama, gdje cvate od mjeseca srpnja do jeseni (S t u d-

niczka). — S. venosa (Gilib.) Aschers, — Syn. S. inflata Sm.

Po krševitu tlu cijeloga vrha kao var. angustifolia (Mili.)

Grecescu. (H i r c.) Znaajna odlika za hrvatsko primorje, pomorje

i Dalmacija, koja se odlikuje usko-botkaskim ili linealnim hšem,koje je uspravno, sivo ili modro-zeleno, 3—6 mm. široko, a kadkad

i uže. (D. Hire: Revizija hrv. flore. I. p. 82.-84.)

Vaccaria Medie.

V. parviflora Mönch. — Na jednoj njivici na polovini puta,

što vodi k Sv. Jeri (P e 1 1 e r 1. c. br. 816. kao Saponariavaccaria L.)

Arenaria Rupp.

A. serpyllifolia L. Po Petteru cvate ova biljica na Mar-

janu od mjeseca svibnja do studena. Dvojim, da je to ova vrsta,

ve e biti A. t e n u i o r Giirke. — Syn. A. serpyllifolia ß. lep-

toclados Rchb., koje ima u hrv. primorju, na otoku Lošinju i dru-

guda. (Revizija hrv. flore I. p. 437.)

Dianthus L.

D. caryophyllus var. a et y Visiani. Sa južne strane Mar-

jana od obale morske do Pustinjakih spila (S t u d n i e z k a).

Pod a i Y ima Visiani (FI. Dalm. ITI. p. 164) odhku »syl-

vestris« — Syn. D, sylvestris Wulf. — D. virgineus Jacq .

i odliku »pubescens Vis«. — Studniczka bilježi vrijeme

cvatnje za lipanj i srpanj. Ja sam sa iste strane Marjana 13. lipnja

g. 1908. ubrao u najbujnijem cvijetu Dianthus u kojemu sam

prepoznao D. Tergestinus Reich, pod koju vrstu ide Visianijev

D. Caryophyllus y. sylvestris =D. virgineus Jacq. i

57

Studniczke D. caryophyllus a, dok odliku y nisam našao. D.

tergestinus obian je u hrvatskom primorju. Odlika »pubescens«,

možda je D. inodorus Tausch, koji u našem primorju druguje sa

D. tergestinus i D. nodosus (D. Hire: Revizija hrv. flore. I.

p. 68.—71.) D. tergestinus ubrao je kod Splita (Poljud) i Pi chi er.

Ranunculaceae juss.

Nigella Tourn.

N. damascena L. Uz grmlje, pod živicama, u vinogradima

(H i r c.)

Delphinium Tourn.

D. peregrinum L. Po cijelom vrhu po kamenim mjestima,

ali i po strništima (H i r c.)

Anemone L.

A. stellata L. — Syn. A. hortensis Koch. U živicama

oko sušica i na vrhu. (Petter.)

Clematis Dill.

C. flammula L. Po grmovima i drveu; po gromaama i nje-

zina odlika »maritima« Koch (Hire.)

Ranunculus Tourn.

R. calthaefolius Jord. — Syn. Ficaria calthaefolia

Rchb., a »nije« R. Ficaria L., kako bilježi za vlažne grabe i

vlažno tlo za Marjan prof. Petter. — (D. Hire: Revizija hrv.

flore I. p. 475.) — R. muricatus L. U grabama zadnjih vinograda

sa sjeverne strane vrha (Petter). Prof. Jiruš brao oko Trogira i

na otoku Lastovu. — R. parviflorus L. U grabama, kraj putova

(Petter.)

Adonis Dill.

A. aestivalis L. Meu usjevima (Petter.)

58

Papaveraceae b. Juss.

Papaver Tourn.

P. rhoeas L. ji. i n t e r m e d i u m Freyn. Tu i tamo po vrhu,

i meu usjevima (Hire.)

Fumaria Tourn.

F. offìcinalis L. Medu usjevima u vinogradima (Hire.) —F. parviflora Lam. U vinogradima s južne strane, rijetko (Hire.)

Možda raste na Marjanu i F. Pet ter i Rchb., koju Vis i an i (Fl.

Dalm. III, p. 98.) bilježi za Split.

Cruciferae B. juss.

Lepidium L.

L. graminifoliuiu L. Uz putove po cijelom vrhu (H ire.) —L. draba L. — Syn. Cardaria draba Desv. Po pustim mje-

stima sa jugo-zapadne strane (Hire)

Biscutella L.

B. Cichoriifolia Lois — Syn. B. hispi da DC. Po peinamas južne strane Marjana (Petter.) Ja sam rijetku ovu biljku ubrao

pod peinama Sv. Jere u plodu.

Aethionema R. Br.

Ae. saxatile Desv. — Meu kamenjem sa sjeverne strane

(Petter kao Thlaspi saxatile L.)ipo krasama oko Sv. Jere

(Hire.) Nije tipika forma, ve var. pseudogracile Hàlacsy —Syn. A e. gracile Boiss.

Isatis Tourn.

I. canescens DC — Syn. I. ti ne to ria Pett. non. L.

(Vi sia ni FI. Dalm. III. p. 108.) U usjevima i uz živice, a uz

put prama Sv. Jeri (Petter.) Po krševitim obroncima sa južne

strane poetkom lipnja u cvijetu i plodu (Hire.)

59

Diplotaxìs DC.

D. muralis DC. U vinogradima, uz gromae (Hire.) —D. tenuifolia DC. Uz putove (Hire.)

Hutchinsia R. Br.

H. petraea R. Br. — Syn. Teesdalia petraea Rchb.

Prof. Jiruš ubrao sa sjeverne strane vrha 30. ožujka g. 1877. Umom herbaru sa otoka Braa (brao N. Nazor.)

Neslia Desv.

N. paniculata L. Medu usjevima našao S t u d n i c z k a.

Arabis L.

A. verna L. Na Marjanu ubrao mjeseca travnja g. 1877.

prof. Jiruš. Saski kralj Fridrik August bilježi za otok

Hvar.

Alyssum Tourn.

A. saxatile L. Brojno na peinama oko Sv. Jere (Pet ter),

gdje brao i prof. Jiruš, a ja mjeseea rujna god 1905. Bilježi i

Pichler. — A. argenteum Vitm. Po peinama Marjana (Pi ehi er),

koji brao i oko Solina. — A. campestre L. Na obradjenom tlu

(Petter.) I oko Solina (Piehler.)

Vesicaria Tourn.

V. sinuata L. Po eijelom vrhu, poetkom lipnja u cvijetu i

plodu (H i r c.)

Sisymbrium Tourn.

S. officinale Scop. Uz gromae i putove (H i r c.)

Hesperis L.

H. glutinosa Visiani Fl. Dalm. III. p. 130. kao var. od

H. laciniata. Oko Sv. Jere pod grmljem, u šikarama zadnjih

vinograda sa sjeverne strane (P e 1 1 e r.) Na Marjanu brao i dr.

B o r b a s, prof. Jiruš. Oko Kotora var. maioriflora Borb.

6o

Capparidaceae Lindi.

Capparis L.

C. rupestris Sibth. et Sm. Na peinama oko tvornice cementa,brojno u Splitu po bedemima (H i r c.)

Resedaceae DC.

Reseda L.

R. lutea var. g r a c i 1 i s Gren. Uz gromae, uz putove i popeinama (H i r c.)

Crassulaceae DC.

Sedum Tourn.

S. anopetalum DC. Sa sjeverne strane vrha (S p r e i t z e n-

hoffer.) — S. albnm L. Na peinama, uz gromae i po njima

(P e 1 1 e r.) Kod Splita oko kule na Kamenu (Hire.) — S. sexao-

gulare L. Po peinama sa sjeverne strane; oko Glavica (Pet ter),

uz gromae po cijelom vrhu (Hire.) — S. reflexum L. OkoSv. Jere i Glavica (P e 1 1 e r.) — S. glaucum W. et K. Uz kolnik

što vodi na Marjan, uz putove, po peinama sa sjeverne strane

(H i r c.)

Rosaceae b. juss.

Pirus Tourn.

P. amygdaliformis Vili. Sa južne strane Marjana u zaetkupeina, kojima se uzlazi pod Sv. Jere u jednom vinogradu (Hire.)

Mespilus Tourn.

M. monogyna All. Na Marjanu sa strane jugo-zapadne, rijetko

(H ire.) — Syn. Crataegus monogyna Jacq.

Rubus Tourn.

R. ulmifolius Schott var. d a 1 m a t i e u s Guss. Po cijelom

6i

vrhu navlastito uz gromae i putove (Hire.) P e 1 1 er (1. c. p. io8.)

kao R. a m o e n u s Portensch.

Potentina L

P. reptans L. U vlažnim grabama (Fetter.) U Trstenu uz

vodene grabe ; u Boki u Zeleniki (H i r c.)

Poterium L.

P. spinosum L. Na ravnici uz obalu morsku suelice Kaštela

(Fette r);po Fichleru na podnožju vrha sa jugo-zapadne strane.

Frof. Jiruš ubrao na Marjanu 20. travnja g. 1877. — P. muri-

catum Spach. Uz cestu, što vodi na vrh ; oko utvrde (»fortece«)

na Kamenu (H i r c.)

Rosa Tourn.

R. sempervirens L. U živicama (Fetter); oko utvrde na

Kamenu (H ire.) — R. anglica Hunds. Medu peinama oko

Glavica (Fetter.)

Prunus Tourn.

P. Mahaleb L. Fo peinama kao grm i onizko stabalce

(H i r c.)

Leguminosae juss.

Spartium L.

S. junceum L. — Syn. Spartianthus junceus Link.

Brojno oko sušice (Fetter.) Fo sedlu Marjana, a po svoj Dal-

maciji kao »brnistra« poznat grm ili stabalce, koji se ve iz

daleka odaje svojim jasno-zelenim, oblim mladicama i velikim poput

zlata žutim cvijetovima. Ako te mladice opase blago, sijea bilina

živo na gdjekoju monokotiledonu n. pr. Dasylirion, dok mladicama

oponaša sitinu (Juncus.)

Genista L.

G. silvestris var. Dalmatica Tomm. — Syn. G. Dal-

matica Bartl. — Cytisus silvestris ß. pungens Visiani

Fl. Dalm. III. p. 269.

62

Cytìsus L.

0. argenteus L. Sa sjeverne strane vrha (P e 1 1 e r) i na

sedlu Marjana (P i e li 1 e r.) — 0. decumbens Spach. — Syn. C.

ki tabeli i Visiani Fl. Dalm. III. p. 269. Na Marjanu bez toneoznake staništa (Visiani.)

Ononis L

0. antiquorum L. A. p u n g e n s A. et G. Grmi veomatrnovit, trnovi brojni, krati, kada potpuno razviti, subijeli. Granicekrute, žljezdasto-dlakave. Cvijetovi 6 —7 mm. dugi. Sa sjeverne

strane Marjana po pustim travnatim mjestima (P e 1 1 e r.) U dolini

Rijeke (Omble), uz rijeku Cetinu, oko rimskoga vodovoda u Solinu,

oko Klisa (H ire.) — 0. COlumnae AH. Na grebenu Marjana

(S t u d n i c z k a.) — 0. viscosa L. Oko Sv. Jere (Visiani Fl.

Dalm III. p. 276.) — 0. reclinata L. var. minor Mor. — Sasjeverne strana prama podnožju vrha (P e 1 1 e r kao O m o 1 1 i s L.)

Trigonella L.

T. monspeliaca L. i T. corniculata L. Sa južne strane vrha

(Spreitzenhofer.)

Medicago Tourn.

M. lupolina L. U maslinjacima i po vinogradima (H i r c.)

— M. falcata L. Oko Pustinjakih spilja (Hire.) — M. orbiCU-

laris Ali. Po peinama sa jugo-zapadne strane (H ire.) i strane

sjeverne (Spreitzenhofer.) — M. arabica All. — Syn.

M. maculata Sibth. Na travnatim mjestima (Pet ter.) — M.mìnima Grufberg. Sa južne strane (Spreitzenhofer.)

Melilotus Tourn.

M. italicus A. et G. Sa južne strane Marjana, i oko Klisa

(S t u d n i c z k a.)

Trifolium Tourn.

T. stellatum L. Na podnožju vrha (P e 1 1 e r.) — T. cherleriL. Sa sjeverne strane Marjana po pašincima (S t u d n i c z k a.) —T. scabrum L. Sa južne strane vrha (Spreitzenhofer.) —

63

T. angfustifolium L. Po maslinjacima (H ire.) — T. subterraneumL. Na travnatim mjestima sa sjeverne strane (P e 1 1 e r.)

Anthyllis Riv.

A. vulneraria flore purpureo. Po Petteru na sjevernim

obroncima Marjana, iza Sv. Jere. Da je u istinu mislio ovu vrstu,

dokazuje i sinonim Vulneraria heterophylla, no sigurno

je, da ova biljka na Marjanu »ne raste«, ve e tamo biti A. dil-

lenii a. adriatica, koju bilježi za Dalmaciju i Ascherson(1. c. VI. Bnd. p 613.) ili A. dillenii var. baldensis A.

i G. — Syn. A. vulneraria var. c o c c i n e a Vis. Fl. Dalm.

III p. 277. pro par.

Hymenocarpus Savi.

H. circinoatus L. — Syn. Medicago circinantaL.Na pjeskovitim mjestima (P e 1 1 e r.

)

Securigera DC.

S. coronilla DC. — Syn, Bonaveria securidaca L.

U vinogradima i po maslinjacima, poetkom lipnja u cvijetu i plodu

(H i r c.)

Lotus Tourn.

L. ornithopodioides L. U grmlju i u vinogradima (Pichle r.)

— L. edulis L. i L. cytisoides L. U vinogradima (Pichle r),

i oko Sustjepana (V i s i a n i Fl. Dalm. III p. 302.)

Psolarea L.

P. bituminosa L. Mnogobrojno uz gromae u vinogradima

sa jugo-zapadne strane, navlastito oko podnožja Marjana (H i r c.)

Colutea Tourn.

0. arborescens L. Tu i tamo po vrhu s južne strane

(Hire.)

Astragalus Tourn.

A. sesameus L. Na vršku suelice Pustinjakim spiljama

(S t u d n i c z k a.) — A. hamosus L. Sa sjeverne strane vrha

oko prvih vinograda (S t u d n i c z k a) i na sedlu (Pi chi er.)

64

Coronilla Tourn.

C. emeroides Boiss. et Sprun. Oko korita sušice (P e 1 1 e r)

kao C. E m e r u s. (D. Hirc: Revizija hrv. flore I. p. 38.) — 0.

eretica L. Na obradjenu tlu (Pet ter.) — 0. stipularis Lam.Na peinama Sv. Jere (Petter, Hirc; prvi kao C. Valen-tina Lam.)

Hìppocrepìs L.

H. comosa L. Uz put prama Sv. Jeri od strane jugo-zapadne

(Petter.)

Hedysarum Tourn.

H. capitatum Desf. Pjeskovito tlo (P e 1 1 e r.)

Onobrychis L

0. crìsta galli L, — Na podnožju vrha sa jugo-zapadne

strane (P i e h 1 e r.) — 0. equidentata Sibth. et Sm. Sa iste strane

Marjana (Pichle r.)

Vicia Tourn.

V. lutea L. U živicama, po kamenju (Petter.) — V. narbo-

nensis L. Medu usjevima (Petter.) — V. hlrta Balb. Meužitom (Petter.) — V. hybrida L. U živicama (Petter.) —V. lathyroides L. Travnata mjesta (P e 1 1 e r.) I oko Zadra, na

otoku Hvaru (V i s i a n i Fl. Dalm. III. p. 320.) N y m a n Con-

spectus Florae Europaeae p. 210. »ne pozna« iz Dalmacije, dok

je u flori Grke obina (H a 1 a c s a y, Conspectus Florae Graecae.

Vol. I. p. 477.-478.) — V. nigricans (M. B.) — Syn. E r v u mnigricans. Sa sjeverne strane vrha (Petter.)

Lathyrus Tourn.

L. aphaea L. U vinogradima i pod grmovima sa sjeverne

strane (Petter.) — L. cicera L. Na travnatim mjestima, na

ogumcima oko sušice (Petter.) — L. satiTUS L. Meu žitom

(Petter.) — L. saxatilis Vis. Na Marjanu poviše židovskoga

groblja (S t u d n i c z k a.)

Bilješka. Studniczka dodaje kao auktora >V e n t e-

6$

nata«, koji je opisao ovu vrstu kao Orobus saxatilisSyn. L. aristatus Vis. (Flora Dalmatica III. p. 330. br. 1973.)

Geranlaceae j. s. Hii.

Geranium Tourn.

G. molle L. Uz put, što vodi k Sv. Jeri od tvornice cementa,

navlastito uz gromae (Hire.)

Erodium L' Hérit.

E. malacoides Willd. Po ugarima u vinogradima sa južne

strane (H ire.) — E. cicutarium L' Hér. Na strništima (P e 1 1 e r.)

Linaceae Dumort.

L. angustifolium Willd. Uz put prama Sv. Jeri (P e 1 1 e r);

po kamenim mjestima cijeloga vrha (Hire) — L. nodiflorum L.

Uz put prama Sv. Jeri, s lijeve strane od staze (P e 1 1 e r.) — L.

spicatum Pers. — Syn. L. strictum Sibth. et Sm. Oko Sv. Jere

(P e 1 1 e r.)

Rutaceae juss.

Ruta Tourn.

Ruta graveolens L. ß. divaricata Ten. Sa južne strane

vrha (S t u d n i e z k a.)

Bilješka. R. bracteosa DC, koju P e 1 1 e r (1. e. br. 795.)bilježi za Sv. Jere, ide pod gornju vrstu, koju sam i ja tamo našao.

Polygalaceae Lindi.

Polygala Tourn.

P. vulgaris L. imala bi rasti (po Petterui uz put, što vodi

k Sv. Jeri. Veoma dvojbeno, ve e tamo valjda biti P. nicaen-s i s Risso, koja cvate obino ružiasto.

5

66

Euphorbiaceae j St. Hill.

Andrachne L.

A. thelephioides L. Na pjeskovitim mjestima sa južne strane

Marjana (P e 1 1 e r.)

Euphorbia L.

E. h^lioscopia L. var. perramosa Borb. U vinogradima

i po strništima sa južne strane (H ire.) — £. cyparissias L. Po

pustim mjestima i u vinogradima (H ire.) — E. allepica L. Naobraenu tlu sa južne strane vrha (Studniczka)

Anacardiaceae iJndi

Pistacia L.

P. lentiscus L. Na cijelom vrhu, ali ne mnogobrojno

(P e 1 1 e r.) — P. terebinthus L. Sv. Jere (P e 1 1 e r.)

Rhamnaceae Lindi.

Paliurus Tourn.

P. australis Gärtn. — Syn. P. aculeatus Lam. Po

cijelom vrhu kao onizak grm (Hire.)

Rhamnus Tourn.

Rh. rupestris Scop. Na peinama oko Sv. Jere (H i r c.)

Ovamo ide Rh. p u m i 1 a, kojega P e 1 1 e r bilježi za peine oko

Glavica. — Rh. infectorius L. Sa sjeverne strane Marjana (P e 1 1 e r);

oko Telegrine i Sv. Jere sa južne strane (H ire.) — Rh. frangala

L. Ova vrsta krkavine imala bi rasti oko Glavica (P e 1 1 e r.) PoStudniczki i na Markezinoj gredi kod Klisa.

Malvaceae juss.

Malva Tourn.

M. silvestris L. f. p o 1 3^ m o r p h a Pari. — Syn. M. a m-b i g u a Guss. Po pustim mjestima, uz putove (Hire)

67

Hibìscus L.

H. ternatus Cavan. (1790.) — Na pjeskovitu tlu (P e t t e r,

kao H. Trionum Baumg. (18 16.)

Guttiferae juss.

Hypericum Tourn.

H. perforatimi L. var. Veronense (Schrank.) Po cijelom

vrhu, ponajve pojedince (H i r c.)

Tamaricaceae Lind.

Tamarix L.

T. africana Poir. Sa južne strane tik mora (S tudniczka.)

Cistaceae Lindi.

Cistus L.

0. villosus L f. villosus (L.) Janchen. Oko Sv. Jere

obino (P e 1 1 e r) i oko Splita (G i n z b e r g e r.) — C. villOSUS

f. corsicus (Lois.) Grosser. Na Marjanu (P e 1 1 e r.) Zrnovnica

i Stobre kod Splita (J a n c h e n, P i c h 1 e r.) — 0. villoSUS

f. creticus (L.) Boissier. Sa jugo-zapadne strane Marjana

(S p r e i t z e n h o f e r, J a n c h e n, W a t z 1.) — S. salvifolius L.

Na ravni, sa zapadne strane nedaleko mora (P e 1 1 e r.)

(V. E. J a n c h e n : Die Cistaceen Österreich-Ungarns. Wien

1909. p. 15., 17., 18., 21.)

Helianthemum Adans.

H hirsutum f. litorale (Willk.) Janchen 1. e. p. 60., 61.

Na Marjanu bez »tone« oznake staništa, pohranjena u sveuilišnom

herbaru u Gracu Oko Suurca, na Kozjaku kod Splita, na Marke-

zinoj gredi, oko Sinja i druguda po Dalmaciji. — Syn. H. vul-

gare b. grandi fl oru m. Pod ovim imenom bilježi Petter za

68

Solin. — H. salicifolium (L.) Miller. Za Marjan bilježi Pichler,

a za okolinu Splita Janchen (Solin). I oko Sinja, Vrlike,

Fumana Spach.

F. thymifolia (L.) Verlot f. glutinosa (L.) Burnat — Syn.

Helianthemum thymifolium Pers. var. ß. glutinosum Vi-

siani Fl. Dalm. III. p. 147. Na Marjanu (Fichi er) i oko Suurca,

Klisa (Janchen 1. c. p. 103.) — F. ericoides (Cavan.) Pan f.

typica Pan. Marjan, Zrnovnica kod Splita (Jan che n 1. e. p.

no.) — F. nudìfolia (Lam.) Janchen. — Syn. Fumana pro-

cumbens Gren. et Godr. Na pjeskovitu tlu (Petter i drugi

kao Helianthemum Fumana Mili.) Na krasama Marjana

(Janchen, Hire.) I oko Suurca, na planini Kozjaku, Mosoru.

Violaceae Dc.

Viola Tourn.

V. silvestris Lam. Na podnožju peina i u živicama oko

Glavica (Petter.)

Bilješka. L a m a r c k pod ovim je imenom opisao »dvije«

ljubice; jedna je V. silvatica Fries = V. silvestris Koch^

druga V. canina (L.) Rchb. Biti e valjda V. silvatica Fries^

koja raste i u južnoj Istriji, dapae i tik mora, u okolini bakar-

skoj, a u Dalmaciji i na Vuem zubu na Orjenu. — V. odorata

L. Na istom Petterovu staništu, ako nije V. scotophylla Jord.

Za sam Marjan ne bilježe botaniari nijedne ljubice, što je napadno^

jer ima tamo za njih veoma prikladnih staništa.

Cactaceae Tourn.

Opuntia Tourn.

0. nana Visiani Fl. Dalm. III. p. 148. — Syn. O. vulgarisHaw. Na Marjanu brojno na jednom kamenom ravnjaku oko Sv.

Jere (Visiani.) I na zidovima oko Zadra, na groblju i utvrdi

Baron kod Šibenika (Visiani.)

69

Punicaceae Tourn.

Punica Tourn.

P. granatum L. Uz put prama Sv. Jeri sa strane južne u

živicama brojno, uz gromae, po vinogradima i mjeseca lipnja u

najbujnijem cvijetu (Hire.) Samonikle pojedince zovu »šipak

ljuti«, gojene »šipak slatki«.

Myrtaceae Pers.

Myrtus Tourn.

M. communis L. Po peinama, ali ne brojno (Petter.)

Murta ili mrika ima liše usko (var. a ngus tifolia) ili široko

(var. 1 a t i 1 o 1 i a);plodovi mogu biti crno-sivi (var. melanocarpa),

bijeli ili crveni (var. leu carpa.) Ima pojedinaca sa cvijetovima i

plodovima. (Revizija hrv. flore I. p. i6.)

Araliaceae Vent.

Hedera L.

H. helix L. Po peinama u najveem žaropeku sunca, po

gromaama, maslinama, smokvama i drugom drveu (Hire.)

Umbelliferae Mor.

Eryngium Tourn.

E. amethystinum L. Na peinama Marjana (Hirc.) —E. creticum Lam. Brojno uz gromae, a uz put, što vodi prama

groblju Sustjepana, ali i po vrhu (Hirc.) Najobinija vrsta toga

roda u okolini Splita. — E. campestre L. Uz putove (Hirc.)

Caucalis L.

C. daucoides L. U vinogradima meu usjevima (Hirc.)

C. latifolia L. — Turgenia latifolia Hoffm. Meuusjevima sa južne strane vrha (Hirc.)

70

Orlaya Hoffm.

0. grandiflora Hoffm. Uz put prama Sv. Jeri (P e 1 1 e r), pomaslinjacima, u vinogradima, meu usjevima (H i r c.)

Bupleurum Tourn.

B. rotundifolium L. Meu usjevima (Petter.) — B. ari-

statum Bartl. Oko Sv. Jere (Petter), ako nije možda B. pro-

trac tum Link, koji je po svoj Dalmaciji obian, dok onoga

Vi sia ni bilježi za Drniš i Knin. (Fl. Dalm. III. p. 37.)

Bunium L.

B. ferulaceum Sibth. et Sm. Meu usjevima vrha (Petterkao B. bulbocastanum.)

Pimpinella Riv.

P. peregrina L. Na Marjanu i oko Splita bez »tonije«

oznake staništa (Studniczka.)

Crithmum L.

C. maritimum L. Na morskim stijenama oko Sustjepana i

na okolo vrha Marjana (H i r c.)

Seseli L.

S. tomentosum Visiani Fl. Dalm. III. p. 40. Po južnim

obroncima vrha (Petter) i oko Sv. Jere (Studniczka.)

Foeniculum Tourn.

F. officinale Tourn. Obino po vinogradima i maslinjacima

u cijeloj Dalmaciji (Hire.)

Ferula Tourn.

F. glauca L. Sa južne strane vrha, nedaleko crkvice sv.

Nikole (Petter) i po obroncima sa iste strane (Hire.)

Peucedanum Tourn.

P. chabraei (Jacq.) — Syn. P. selinoides Visiani Plant,

rar. dalm. u »Flori«, Ergänzbl. (1829.) p. i. — P. heter ophy Hum

71

Vis. Catal. sem. hört. Patav. (1836.) p. 3., 4. Sa južne strane vrha,

pod grmljem u jednom vinogradu, veoma rijetko (Hire.)

Tordylium Tourn.

T. apulum L. Sa strane istone Marjana od Pelegrine do

Sv. Jere i po južnim obroncima vrha (Spreitze nhofer, Hire.)

Oko SpHta obino i ubrano po prof. J i rusu 7. travnja g. 1877.

— T. officinale L. Sa sjeverne strane Marjana po krasama

(Fetter.) I oko SpHta, Solina (Vi si a ni Fl. Dalm. III. p. 55.)

Cornaceae Link.

Cornus Tourn.

C. mascula L. U živicama (Fetter.)

Ericaceae DC.

Erica Tourn.

E. mediterranea L. Obino po peinama prama Sv. Jeri

(Fetter.)

Primulaceae Vent

Anagallis L.

A. arvensis L. Po vinogradima; u sitnim pojedincama uz

morski žal kod groblja sa zapadne strane (Hire.) — A. coerulea

Schreb. U vinogradima (Hire.)

Plumbaginaceae Lindi.

Plumbago Tourn.

P. europaea L. Uz gromae, oko Betlehema, Sv. Jere (Hire.)

Goniolimon Boiss.

G. dalmaticum Presi u Botan. Bemerkungen p. 105. sub

Stati ce (1844.) — St. tatarica Host non L. — St. incana

72

Petter 1. e. p. 125. non L. Uz morsku obalu sa sjeverne strane

(Studniczka.) Oko Poljuda, Trogira (Pi chi er.)

Statice L.

Statice limonium var. s ero ti na Rchb. — Syn. St. Li-

monium ß. macroclada Boiss. Na podnožju vrha sa jugo-

zapadne strane (Pichler.) U morskim pHinama i po morskim

peinama kod Poljuda (Hire.)

Oleaceae Lindi.

Phillyrea L.

Ph. media L. — Syn. Ph. latifolia Dub. (D. Hire:Revizija hrv. flore I. p. 353.) Na peinama oko Sv. Jere (Petter.)

Ligustrum Tourn

L. vulgare L Oko Glavica (Petter.), Splita, Solina (Vi-

siani, Fl. Dalm. III. p. 20.)

Convolvolaceae Vent.

Cuscuta Tourn.

C. europaea L. Sa sjeverne strane Marjana (Petter.) Dvoj-

bena vrsta.

Convolvolus Tourn.

C. arvensis L. var. sagittaefolius (M. B.) Po vino-

gradima (H ire.) — C. althaeoides L. Uz gromae, a uz put što

vodi k Sv. Jeri sa južne strane kadkad sa C cantabricus L. —C. tenuissimus S. et S. Sa južne (Spreitzenhofer) i sjeverne

strane vrha (Studniczka.) — C. cantabricus L. Po krasama

sa istone strane Marjana (Petter.)

Boraginaceae Lindi.

Heliotropìum Tourn.

H. europaeum L. Po maslinjacima, u vinogradima, aH i uz

obalu morsku (H i r c.)

n

Cynoglossum Teurn.

C. pictum Ait. Sa južne strane Marjana (Sprei tzenhofer.)

I oko groblja Sustjepana (H i r c.)

Anchusa L.

A. italica Retz. Meu usjevima, uz putove i gromae (Hire.)

Lycopsis L.

L. varieg'ata L. — Syn. Anchusa variegata Lehm. Uvinogradima sjevernih obronaka i uz putove, koji otuda vode k moru

(P e 1 1 e r, J i r u š.)

Nonnea Medik.

N. ventricosa Gris. Sa sjeverne strane Marjana (Pi chi er.)

Alkanna Tausch.

A. lutea Mor. — Syn. Anchusa lutea M. B. Uz gromaeoko Sv. Jere (Petter.)

Lithospermum Tourn.

L. officinale L. U vinogradima (Petter.) — L. inerassatum

Guss. Uz gromae na tjemenici vrha (Petter, P ichler.) — L.

apulum Vahl. Sa prijašnjom (Pi eh 1er.) — L. purpureo-coeru-

leum L. U živicama i meu grmljem (Petter.)

Onosma L.

0. stellulatum W. et K. Brojno uz put što vodi iz Splita

k Sv. Jeri (Petter) i po krševitim mjestima sa strane južne (H ire.)

uva se iz Dalmacije u Herb, horti bot. Petropolit., leg. Weideni u Herb. Mus. Nat. Hung., leg. Schott fV Jàvorka Sàndor:

Species Hungaricae Generis Onosma. Annales Musei nationalis

Hungarici 1906. p. 443.)

Echium Tourn

E. italicum L. Po pustim mjestima od tvornice cementa

(Hire.)

74

Verbenaceae juss.

Verbena L.

V. officinalis L. Po pustim travnatim mjestima (H i r e.)

Labiatae b. Juss.

Ajuga L.

A. iva L. U vinogradima (Pet ter); uz put pod gromaamai na gromaama sa južne strane (Hire.) — A. chamaepytisSchreb. Sa južne strane vrha (Spreit zen hofer kao Teuer i umchamaepytis L.)

Teucrium Tourn.

P. tolium L. Po kamenim mjestima cijeloga vrha (Hire.)

— T. chamaedrys L. Po krasama, pod gromaama oko Sv. Jere

(Hire.)

Lavandula Tourn.

L. špica L. Na metar široki, a palac debeli grmovi po vino-

gradima oko Sv. Jere. U zapuštenim vinogradima oko Kamena,desno od ceste sa Onopordon illyricum (H ire.) Petterbilježi za Glavice.

Marrubium Tourn.

M. candidissimum L. Po peinama, uz putove (Hire.)

Sideritis Tourn.

S. romana L. Na kamenoj ravni sa sjeverne strane, tu i po

vinogradima (Petter.)

Prasium L.

P. majus L. U raspuklinama oko kapelice Betlehema (Petter.)

Lamium Tourn.

L. amplexieaule L. U sjenatim živicama i po vinogradima

(Petter.)

75

Ballota L.

B. nig'Pa L. Po pustim mjestima i oko groblja Sustjepana

(H i r c.)

Stachys Tourn.

S. salviaefolia Ten. Brojno po peinama (Hire.)

Salvia Tourn.

S. officinalis L. Po krasama, ali ne obino (Hire.) — S.

hopminum L. U vinogradima sa južne strane (Jiruš, Hire.) I

oko Splita, Solina (Vi si an i Fl, Dalm. I. p. 187.) — S. sclarea

L. Uz gromae, po ugarima, na strništima sa južne strane u bujnim

i do I m. visokim pojedineima (Hire) i uz put, što ste strane

vodi k Sv. Jeri (P e 1 1 e r.)

Satureia L.

S. montana L. Na peinama oko Sv. Jere (H ire.) — S.

cuneifolia Ten. — Syn. S. virgata Vis. oko Sv. Jere (Hire.)

— S. subnuda (Host.) Brieq. Po peinama oko istoga mjesta

(Hire.) — S. ealamintha (L) Seheele. Petter (1. e. p. 84., br.

608.) bilježi kao Melissa ealamintha L., no biti e S. m e n-

thaefolia (Host), koja onu zamijenjuje po našem primorju i u

Dalmaeiji. Na pjeskovitim mjestima oko Sv. Jere (Hire.)

Origanum Tourn.

0. vulgare L ne raste oko Glaviea (Petter.) Tamo je kao

i po eijelom vrhu 0. hirtum Link, kojega ima i oko Solina, iz-

vora Soliniee (Hire.)

Thymus Tourn.

Th. acicularis W. et K. Ova vrsta »babje dušiee« imala

bi rasti oko Glaviea. Mogue, da je Th. dalmatieus Freyn,

koji raste na više mjesta u Boki (H i r e.)

Solanaceae Hali.

Solanum Tourn.

S. nigrum L. U vinogradima sa južne strane (Hire.)

76

Hyosciamus Tourn.

H. albus L. Na peinama oko Sv. Jere (Hirc.)

Scrophulariaceae Lindi.

Verbascum Tourn.

V. blattaria L. U vinogradima (Pet ter.) — V. sinuatumL. Na pustim mjestima u maslinjacima, oko Sv. Jere i meu usje-

vima (Hirc.)

Celsia L.

C, Orientalis L. Na peinama sa južne strane, oko Sv. Jere

i uz put do njega (Petter, Pichle r.) Jiruš ubrao 20. travnja

g. 1877., a Spreitzenhofer 13. svibnja g. 1876.

Linaria Tourn

S. parviflopa Jacq. — Syn. L. simplex Willd. Nedaleko

Sv. Jere (Studnicz ka.) Sa južne strane Marjana ubrao JirušI. travnja g. 1877. — L. microsepala A. Kerner u Fl. exsiccata

austro-hungarica br. I58. — Syn. L. repens Visiani Fl. Dalm.

II. p. 164. non L. (sub Antirrhino.) Sa sjeverne strane Sv. Jere

(Petter.) Pichler brao kod Klisa (Dalmati a. In locis arenosis

apricis ad Clissam.) »Nova« vrsta za dalmatinsku floru. — Pet-

terova L. monspessulana W. = L. repens L. ide valjda

ovamo.

Antirrhinum L.

A. majus L. Po peinama (Petter.) U Splitu obino po

gradskim bedemima (Hirc.) — A. OPontium L. Uz gromae i

po vinogradima (Hirc.)

Scrophularia Tourn.

S. canina L. U gromae i po peinama (Hirc.)

Veronica L.

V. ag'Pestis L. Po zidovima, ugarima, uz gromae. Ova je

vrsta vanredno promjenljiva, ali nam prof. Petter »ne bilježi« ni

forme, ni odlike.

77

Orobanchaceae Lindi.

Orobanche Tourn.

0. ramosa L. Pod živicama (Pet ter.) — 0. caryophyl-

lacea Sm. Sa sjeverne strane Sv. [ere (Petter.)

Plantaginaceae Lindi.

P. Psyllium L. Mnogobrojno od kapelice Betlehema do Sv.

Jere (Petter.) — P. arg^entea Chx — Syn. P. vi e tor lai is.

Poir. Uz put, što vodi od sjeverne strane na Marjan (Petter), i

na njegovu sedlu (Pi chi er.)

Rubiaceae b. Juss.

Asperula L.

A. longfiflOPa Kit. Brojno u jednoj pjeskovitoj jarugi uz put

Sv. Jeri (Petter.) Biti e valjda A. cynanchica L. var. ca-

ne sce ns Vis., koja raste n. pr. u jarugi kod Skaljara, u Boci

Kotorskoj.

Crucianella L.

C. monspellaca Vis. Na pjeskovitu tlu oko Sv. Jere (Petter.)

Galium L.

G. aparine L. U živicama (Petter.) — G. lucidum All.

— Syn. G. erectum Huds. var. 1 u e i d u m Visiani Fl. Dalm. IIL

p. 6. Oko Sv. Jere i druguda po vrhu (Hire.)

Vaìilantia Tourn.

V. muralis L. Na peinama sa strane sjeverne (Petter,.

Spreitzenhofer.)

Caprifoliaceae Vent.

Lonicera L.

L. implexa Ait. Oko Sv. Jere (Hire.) Za Spljit bilježi je

7«

ve saski kralj Fridrik August. — L. etPUSCa Santi. Sa sje-

verne strane Marjana. Biti e valjda var. mollis Vukot., koju sam

odliku našao i u draži Piškli kod Cresa; i oko Bakra.

Valerianaceae Dum.

Valerianella Tour.

V. echinata L. — Syn. Fedia echinata Vahl. Meuusjevima i oko Sv. Jere (Pet ter.) — V. miCFOCarpa Lois. Namršavu tlu, a uz put, što sa sjeverne strane vodi k obali morskoj

(Pet ter.) — V. erioearpa Desv. — Syn. Fedia eriocarpaMart. et Koch. Sa južne i sjeverne strane Marjana (Spreitzen-hofer i Studniczka.) — V. coronata L. — Syn. Fediaha mat a Bast. Na obraenu tlu sa strane sjeverne (Studniczka.)I oko Solina i Klisa (Visiani Fl. Dalm. I. p. 20.) Petter bilježi

ovaj rod kao Fedia 1. c. p. 57.

Valeriana Tour.

V. tuberosa L. Sa sjeverne strane Sv. Jere (Petter.) Po

Visianiju u Dalmaciji obina vrsta (1. c. p. 22.)

Dipsaceae Lindi.

Cephalaria Schrad.

C. leucantha Shhrad. Oko Sv. Jere i druguda po vrhu (H i r c.)

Callistemma Mert. et Koch.

C. palaestinum L. (sub Kn auti a.) — Syn. Sca bi osabrach iata Sibth. et Sm. — Pterocephalus palaestinusCoult. — Se. palaestina Ch. et B. Sa jugo-zapadne strane Marjana,

uz put, što vodi k Sv. Jeri, rpimice (Hire.) Oko Klisa i na ruše-

vinama Solina (Visiani Fl. Dalm. II. p. 16. kao Se. multi se ta.)

Scabiosa L.

S. maritima L. — Syn. S. grandiflora Seop. Mnogo-brojno na ledini prama groblju Sustjepana sa Eryngium ere-

ticum i Anacyclus clavatus i uz put prama Sv. Jeri (H i r c.)

— S. columbaria L. Uz put prama Sv. Jeri (Petter.)

79

Curcubitaceae Hall.

Ecballium A. Rieh.

E. elateriurn L. Po pustim mjestima obronaka i uz obalu

morsku (Hire)

Campanulaceae juss.

Campanula Tourn.

C. erinus L. Po zidovima Marjana sa južne strane (Pet ter.)

— C. rapunculus L., a »nije« C. rapuncoloides (Petter: Einige

Berichtungen 1. c. p. 144.) — C. pyramidalis L. Po stjenana Sv.

Jere (Petter.)

Compositae Vaiii

Chrysanthemum Tourn.

Ch. cinerariaefolium Vis. — Syn. Ch. tur rea n um Vis.

Stirp. dam. sp. p. 19. Na peinama oko Sv. Jere (Petter, Hire.)

Calendula L.

C. apvensis L. U vinogradima, po ugarima, strništima; evate

eijelu godinu (Petter.)

Bellis L.

B. sylvestris Cyr. Na travnatim mjestima (Petter.)

Evax Gaertn.

E. pygmaea Pers. Oko groblja Sustjepana (Vi si a ni Fl.

Dalm. I. p. 60.)

Astericus Ca ss.

A. aquaticus L. Sa južne strane vrha (Spreitzenhofer)

i zapadne strane Sustjepana tik obale morske (Hire.) Biljka je

patuljasta, jednovita ili rasgranjena, katkad samo 4 em. visoka.

Pallenis Cass.

P. spinosa L. Uz putove i po krasama (Hire), ako nije

P. CPOatica, koju poznam samo po imenu.

8o

Anthemìs Mich.

A. apvensis L. Meu usjevima (Petter.)

Inula L.

I. candida L. — Syn. I. 1 i m o n i fo 1 i a Bois. Prekrasna ova

biljna raste po peinama i meu kamenjem cijeloga vrha i poelase 14. lipnja g. 1908. tek rascvijetavati. Brojno po bedemima grada

Splita (H ire.) — I. viscosa L. Rrpimice po maslinjacima, koji

su joj i u Dalmaciji najmilije stanište (Hire.)

Phagnalon Cass.

Ph. rupestre DC. — Syn. Ph. Tenorei Presi. Za Marjan

bilježi ve Vi si an i (Fl. Dalm. II. p. 59.), po kojemu raste i na

Velebitu (gdje.?), na otoku Hvaru i oko Dubrovnika. Našam sam

ovu znaajnu biljku 13. lipnja g. 1908. pod gromaama, a uz put,

što vodi pod Sv, Jere od tvornice cementa i po vrhu ispod onih

visokih stijena — Prof. Petter bilježi kao Conyza gemini-flora, pod kojim je imenom opisao Tenore.

Bilješka. Ovaj rod ima do 20 vrsta, koje se šire od Kanar-

skih i Kapverdskih otoka zemljama Sredozemnoga mora do Tibeta

i Himalaje (Engler i Prantl: Natürliche Pflanzenfamilien, IV.

Theil, 5 Abtheilung p. 187.)

Helichrysum DC.

H. italicum Roth. — Syn, H. angustifolium DC. Uz

gromae sa južne strane Marjana u vanredno bujnim pojedincima

(Hire.) — H. italicum ß. micpopliyllum Willd. — Syn. H.

microphyllum Camb. Po krasama vrha, navlastito sa strane

sjeverne (H ire.) U ove je odlike stabljika znatno niža, listovi za

polovinu krai, ucvast sitna, pribrana u glavicu. U generalnom her-

baru pohranjeno sa Sardinije, Korsike i Krete (1. E. R e v e r c h o n.)

Ova odlika raste i u hrv. primorju i druguda po Dalmaciji (Hire.)

Anacyclus Pers.

A. clavatus Desf. Uz kolnik prama groblju Sustjepana brojno

i u vinogradima oko Sv, Jere (H i r c.)

Artemisia L.

A. coerulescens L. Na morskom prudu oko Marjana

(Petter.)

Carduus L.

C nutans L. Po krasama oko Telegrine i oko Sv. Jere

(H ire.) — C. picnocephalus L — Syn. C. tenui florus Vis

Fl. Dalm. I. p. 47. — C. t e n u i f 1 o r u s var. pycnocephalusFriedr. Reise (Consp. Fl. Graecae. Vol. IL p. 106.) Po cijelom

vrhu po kamenu tlu, ali i u vinogradima (H i r c.)

Bilješka Sa istone strane Marjana, a po kamenim mje-

stima dalje gostionice, našao sam 13. rujna g. 1908. jedan oniski

Carduus ružiasta cvijeta, koji nalikuje na C. aurosicus Vili.

(Syn. C. podacantha DC.) Kako nemam dovoljno poredbene grae,

moram ekati na originalne eksemplare iz Napulja i na ubavijest,

koju u primiti od bekoga botaniara dra. A. Ginzbergera.

Cirsium Tourn.

C acarna Moench. Po krasama i peinama oko Sv. Jere

(H i r c.) 13. lipnja g. 1908. nije još evala. — C. apvense Lam. Meuusjevima (Petter; koja forma ?)

Onopordon L.

0. illyricum L. Na cijelom vrhu, ali brojno po južnim obron-

cima navlastito na jednom pustom mjestu dalje tvornice cementa

i uz put prama Sv. Jeri (H i r c.) Rascvijeta se u prvoj polovini

lipnja.

Crupina Dill.

C. crupinastrum Vis. Fl. Dalm. II. p. 42. — Syn. C e n-

taurea crupinastrum Mor. Sa južne strane vrha (S p r e i t-

zenhofer.) 1 oko Splita (Pi chi er.) — C. vulgaris Cass. —Syn. C. e r u p i n a L. Brojno sa sjeverne strane Marjana prama

morskoj obali (Petter.)

Carthamus Tourn.

C. lanatus L. — Syn. Kentrophyllum lanatumDC. Uz putove i po krasama vrha (H i r e.)

82

Centaurea L.

C. pagfusina L. Na peinama Šv. Jere (P e 1 1 e r.) Prve poje-

dince i ove prekrasne vrste ugledao sam na stjenama suelice ka-

pelici Betlehema, gdje svojim bijelo-pustenim lišem i žutim cvijetom

isbija iz raspuklina. Po prof. Petteru i na morskim peinama sa

južne strane groblja Sustjepana i oko kupališta u Bavicama. USplitu po zidovima Dioklecijanove palae (S t u d n i c z k a.) —C. solstitialis L. Po cijelom vrhu (Hire.) — C calcitrapa L.

Po pustim mjestima nedaleko morske obale (H i r c.)

Scolymus L.

S. hispanicus L. Uz putove, ali i po obroncima, brojno oko

Sustjepana (Hi rc.)

Cichorium Tourn

C intybus L. Uz putove i po pustim, ali i kamenim mje-

stima (P et ter.)

Zacintha Tourn.

Z. verrucosa Gaertn. Uz put, što vodi na Marjan od mora

sa sjeverne strane (P e 1 1 e r.)

Rhagadiolus Tourn

Rh- stellatus L. Meu kamenjem sa sjeverne strane (P e 1 1 e r)

valjda a. typicus. — 'p. edulis Gaertn. U živicama oko Glavica

(Pet ter)

Thrincia Roth.

T. hirta Roth. Uz put k Sv. Jeri sa južne strane (Pet ter

kao Apargia hirta Sm. 1. c. p. 83.)

Hedypnois Schreb.

H, rhagadioloidés L. — Syn. Hyoseris rhagadioloi-

des. Uz poljske ogumke kod sušice (Petter pod sinonimom 1.

c. p. 68.)

Urospermum Scop.

U. elechampii — Syn. ArnopogonDelechampii Willd.

U vinogradima, na ogumcima sa južne strane Marjana i od ove

83

prama Sv. Jeri (Petter kao Arnopogon delechampii Villa 1. c.

p. 14.) U vinogradima brao i Pi chi er, a ja na jednom kamenomobronku, što vodi od tvornice cementa pod Sv. Jere 14. lipnja

g, 1908.

Helminthia Hoffm.

H. echioides Gaertn. U vinogradima (Petter).

Picris L.

P. spinulosa Bert. — Syn. P. hieracioides Sibth. et. Sm.

Po cijelom vrhu (Hire.) Petter (1. e. p. 96. br. 696.) kao P. h i e-

racioid.es L.

Leontodon L.

L. tenuifolius Hoppe. Oko Sv. Jere, rijetko (Petter.)

Scorzonera Tourn.

S. hipsuta L. Na vrhu sa zapadne strane (H ire.) — S. vil-

losa Scop. Po Pichleru u vinogradima.

Sonchus Tourn.

S. glauceseens Jord. Pod ovu vrstu ide Petterov S. asperL. iz vinograda kod Glavica. U vinogradima Marjana sa južne

strane (H ire.)

Reichardia Roth.

R. picPOies Roth. — Syn. Picridium vulgare Desft.

Po cijelom vrhu (Hire.)

Lactuca Tourn.

L. viminea L. U vinogradima, kraj putova i gromaa. I oko

groblja Sustjepana (H i r c.)

Crepis Vaili.

C. foetida L. var. glandulosa Guss. —Syn. C foetida

vaz. rhoeadifolia Boiss. Uz put k Sv. Jeri rpimice (Hire.)

Bilješka. Na Marjanu mogla bi se nai iC. adenanthaVisiani, koju auktor bilježi za Split (Fl. Dalm. I. p. 119.) —

C. rubra L. Sa južne strane vrha (Sprei tzen hofer.).