heraklit i misterijsko bogoštovlje - srce

IzvorničlanakUDK255.83(045)1Heraclitus

doi:10.21464/fi38415Primljeno:25.10.2018.

Igor MikecinSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLučića3,HR–10000Zagreb

[email protected]

Heraklit i misterijsko bogoštovlje

SažetakMeđu onim Heraklitovim gnomama u kojima se iskazuje prijekor prema različitim oblicima ondašnjega hellenskog bogoštovlja, to jest prema načinu izvršavanja bogoštovnih obreda, ističu se one koje se odnose na misterijski obred i na misterijsko bogoštovlje uopće. Pod misterijskim bogoštovljem u Heraklita se misli, s jedne strane, na eleusinske i dionyske, odnosno orphičko-dionyske misterije, a s druge strane, na misterijska obilježja dionyskih hthonskih svetkovina, što dolazi do izraza u gnomama o lenajskoj svetkovini i o lenama i bakchima kao sudionicima u toj svetkovini. Iza Heraklitova napada na misterijsko bogo-štovlje krije se prijepor između Heraklita i Orphika, koji svoj nauk o besmrtnosti duše do-vode u vezu s mitom o Dionysu Zagreju ili hthonskom Dionysu. Nasuprot orphičkom prevla-davanju smrti besmrtnim životom duše i razdvajanju duše i tijela, u Heraklita se stječe uvid u istost i jedinstvo života i smrti te usmrtivu nesmrtnost sebe otjelovljujuće duše. Nesvetom i prividnom posvećenju misterijskog bogoštovlja Heraklit suprotstavlja istinsko posvećenje u otajstvo onoga mudrog, koje se sastoji u sebespoznaji kao suzborju zbora čovječje duše i uvijek jesućega zbora samog.

Ključne riječiHeraklit,misteriji,Orphici,Dionys,zbor,život,smrt,duša

I. Slutnja otajstva mudrosti

BrojnesuHeraklitovegnomekojeiskazujuprijekorpremamisterijskimobre-dima i općenitomisterijskombogoštovlju , suprotstavljajući seponajprije uvjerenjima koja leže u njegovom temelju i svrhama zakojimateži.1Misterijskavjeraubesmrtniživotčovječjedušeiskrbzanjenoblagostanje ibogatstvo nesamozaživotanegoinakonsmrtičovjekaublaženomsavezusbogovimanevida, tevjerauotajstvenoposvećenje koje ima omogućiti takav usud , nasuprot po-gubnomskončanjuneposvećeneduše upodzemnojtmini razotkrivaseuHeraklitakaobezumnanevjera,nesvetoposvećenjeinezna-božačkapobožnost.UEphesujeuvrijemeHeraklitovaživotazacijelopostojalomisterijskobo-goštovljeDionysa,aistotakoiArtemideiDemetrepodutjecajemEleusine.2Premadrevnoj predaji,Heraklit je kao člankraljevskeporodiceuEphesu,čijejeporijeklosezalosvedomitskogutemeljiteljaEphesaAndrokla,Kodro-

1

VidiHom. hymn. Cer.480–483;Soph.fr.837Radt;Plut.De audiend. poet.3;Pind.fr.137Snell-Maehler.

2

JanN.Bremmer,Initiation into the Mysteries of the Ancient World, Berlin, Boston 2014.,str.71–72.

https://doi.org/10.21464/fi38415

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA152God.38(2018)Sv.4(873–888)

I. Mikecin, Heraklit i misterijsko bogo-štovlje874

vogsina,zajednospočasnimnaslovomkralja naslijedioipravopredvođenjaepheškogmisterijskogštovanjaDemetre(StraboXIV,1,24: ;

; ).Heraklitjemoraobitinesamoposve-ćenuDemetrinaotajstvanego,štoviše,iproglašennjihovimprvosvećenikom,svedotrenutkakadasejeodrekaotoganaslovaukoristsvojegabrata3iodustavšiodvođenjazajedničkihposlovasEphežanima po-vukao izpolisauosamuublizinuhramaArtemideepheške,4ukojije,premapredaji,položio svitaksasvojimgnomama.5

Alivažniji od tihoskudnih i dijelomnepouzdanihpodatakaoHeraklitovuživotusuizvještajikojipotječuizstarogavijekainaznačujuučemusesa-stoji razlika izmeđuonoga što seuHeraklita imenujemudrošću ihellenskogmisterijskogbogoštovlja .KodDiogenaLaertijaprenesenajepripovijestdajeEuripidSokratupredaoHeraklitovspisupitavšigaštomislionjemu.NatomujeSokratodgovorio:

(Diog.Laert.II,22)

(štosamshvatio,izvrsnoje–pamnim[dajetakvo]ionoštonisamshvatio,samobi[zato]trebaonekidelskironilac)

Riječ ‘shvatiosam’upotrebljavaseiumisterijskomjeziku,gdjeseposvećeniciuotajstvanazivaju .Odistogaglagola potje-čeivažnaHeraklitovariječ (B1,B34),kojomseiskazujeodvra-ćenostljudioduvijekjesućegazbora.Budućidajezbor onozajedno

svimabivajućima,pokojemsvabivaju, suonikojineshvaćajuonozajednoinezboregaumom .Slikadelskogroniocaneodnosi se samona izvrsnog sakupljačabiserjanego i na todamudrostHeraklitovastojiuokriljubožanskostiApollona iArtemide,koji su rođenii stanuju na svetom otoku Delu. Kao što duša ima tako dubok zbor

,B45)dasenjenemeđenemoguiznaći,takojeimudrostHeraklitovatamnajerjojjesvojstvenadubinakojajeusporedivasbezdanomdubinommora.Ronilacjeonajkojizaranjaumorskedubinedabiunjimapronašaoononajsvjetlije i izniogana svjetlo.O tomezbori iHeraklitovagnomaB226:

(zlatajerboonitražećizemljumnoguprerujuipronađumalo)

Kaoštozlatoležiskrivenoutamizemlje,tetragačizazlatommorajupreoratimnogozemljedabigaotkrili,takoionomudro,zakojimdušatraga,prebivautaminjegoveneiscrpnedubine.SasvimseizričitoHeraklitdovodiusvezus onim otajstvenim u anonimnom epigramu koji je sačuvan kodDiogenaLaertija:

(Diog.Laert.IX,16)

(nesavijajbrzookovaljkaknjiguHeraklitaEphežanina;veomati[jeto]neprohodanput;mrakitama[ondje]jeneosvijetljena,al’uvedeliteotajnik[unju],svjetlijajeodsjajnogaSunca.)

PrematomepigramuHeraklitovajemudrostisamasvojevrsni Kao takva ona je neposvećenimaneshvatljiva.Nasuprot prividnomposve-ćenju, koje ima svrhu da umisterijskom obredu pod vodstvommistagoga



osposobičovjekazaobratiztameksvjetluizazrenjeono-gaštosedržisvetim,istinskoposvećenjenužnojedabiseudubokojtamimudrostipronašlosvjetlo.Neposvećenisemorajuistomposvetitidabimoglistupitiuoblastistinskiotajstvenog.

II. Svetogrđe misterijskog posvećenja

Takoizvještavajukasnijasvjedočanstva.UsamogaHeraklitanalazesepaknekegnomekojeseodnoseneposrednonamisterijskiobred.Ujednojodnjihpojavljujuseriječi i ,aonajeujednoinajstarijesvjedočanstvoriječi uhellenskojknjiževnosti(B14):

[noćubludećima:magima,bakchima,lenama,otajnicima(…)oganjjerboseuonootajstvenonesvetoposvećuju]

Riječju običnoseuGrkaimenujetajnaslužbaitajninaukmiste-rijskogbogoštovlja.AliuHeraklitasepodnjommislinaonootajstvenokojenepripadaisključivomisterijskombogoštovlju,negoseponajprijeumudrostimožeumomdoseći.Heraklitseneokrećesamoprotivnesvetognačinaizved-bemisterijskihobredanegoiprotivmisterijskogbogoštovljaucjelini,alineiprotivonogmisterijskogkaotakvog.UsvojemizvještajuKlementAlexandrij-skiispredriječi dodaje: ‘onakojasemeđuljudimaštujukaootajstvena’.OnoštoseumisterijskombogoštovljuštujekaootajstvenozaHeraklitanijeuistinuotajstveno,negojesamoonoštoljudi,atoznačionimnogi takvimdrže. suodatleionakojaseobičavaju,čegaseonimnogidržeizobičaja,anaposeonakojasetičubogovaionogbožanskog,onakojasupremaobičajudostojnaštovanja.Time dolazeublizinu ‘onamnijeta’(usp.B28,B17,B27),teimajusmisaoonogaštosesamomnijedajeistinito(usp.

,B17),auistinujeprividno.Držanjenečegaistinitim suprotstavljenojeumjenjuonogaistinitog ipoštivanjujednogajedi-nogbožanskogazakona (usp.B114,B33),kojipoputudaramunjeraspoređuje svabivajuća(usp.B11).KadaHeraklit,dakle,govorionesvetomposvećenjuuonootajstveno,tadanemislinanekomogućesvetoobrednoposvećenje,negonamudroljubnoposvećenje,koje je svetozatoštodospijevadoonogsvetogsamog,tojestdoonogjednogjedinomudrog( ,B32).Heraklitsudionicimaumisterijskimobredimaproričepravduzbognjihovasvetogrdnogoskvrnućaonogauistinutajnog.Ispredriječi stojijošjednaKlementovadopuna:

… ;(…)

(…njimaprijetionimeposlijesmrti,njimaproričeoganj’[Clem.Protr.22,1])

3

Vidi:Diog.Laert.IX,6.

4

Vidi:Diog.Laert.IX,2–3.

5

Vidi:Diog.Laert.IX,6.

6

Heraklitove se gnome navode prema: IgorMikecin, Heraklit, Zagreb 2013., a označa-vajusepremarasporeduuDielsovuizdanju:Hermann Alexander Diels, Walther Kranz,Die Fragmente der Vorsokratiker I, Weid-mann,Berlin1951.



Oninaimenepoznajusmrt,ausmrtiihčekaoganjokojemHeraklitkaže(B66):

(svaćetajoganjdošavšilučitiizahvatiti)

pričemglagoli i neznačesamo‘lučiti’i‘zahvatiti’,negotakođeri‘suditi’i‘osuditi’.Oganj,dakle,nećesamosvazahvatitiipopravdilučitipožarom kadasezatvorikrugbivanjaonogasvega,negoćevećiprijeodsebeodbitidušekojebludeutminineznanja.Glagol

javljasetakođeriugnomiB28,izčegajerazvidnodaHe-raklitpoistovjećujeoganjspravdom:

(jerodonihmnijućihonajnajznamenitijiznadesečuvati;azacijeloćeipravdadohvatitilažigraditeljeisvjedoke)

Predvodnicimisterijskihobreda sugraditeljilaži,amisterijskiposvećenici susvjedocilažioonomotajstvenomkojinećeizmaćipravdi.Onisuzatočeniumnijenjimaoonomsvetominepoznajunjegovuistinu.Mudracproziretelažinepovodećisezanjimaičuvasenesvetogopho-đenjasasvetim.Lučbaognjemsuprotstavljenajenoćnojbludnjijersklonostnoćiprotivnadanupočivananeznanjudadaninoćjestjedno(usp.B57).Heraklit ne odbacuje kao takav, nego samo misterijsko bogo-štovljeinjegovenesveteobrede,tepozivanaistinsko,tj.svetoposvećenje

uonouistinutajno:

(B112)

(zdravorazabirativrsnoća[je]najvećaimudrost[je]neskritazboritiitvoritipobivstvuoslu-hujućima)

(B116)

(ljudimasvimadostojispoznatisebeizdravorazabirati)

Onoistinitojeusvojojbitiononeskrito,ononeutajeno.Utolikojetekzbo-renje i tvorenjeonogneutajenog, koje se u svemubivajućem taji, istinskootajstvo.Ono se ne otkriva umisterijskoj objavi boga i u traženju bogaučovjeku,negoučovjekovusebetraženjuisebespoznaji(B101),kojadono-simudrost(

:savršen/posvećenpakpostavši,svaspoznahipostahodsebemudar,Diog.Laert.IX,5)inanjojzasnovanocjelovitorazabiranjeonoganeskritoga.Spoznatisamogasebenijedrugonegospoznatizborsvojedušeunjegovomsuzborjusazboromsamim .NemanikakvedvojbedasegnomaB14odnosiinadionyskesvetkovinesmisterijskimobilježjima,kojesuseodržavaleiuEphesu.Riječ odnosi se na sve koji su u izrijeku nabrojani: i

sobziromnatodasedionyskesvetkovineodvijajunoću.Spomenutimagisvećenicisudionyskogbogoštovlja.SudioniciudionysijamaimenujusebakchimapoDionysovunadimku ilenamaponadimku OdionyskojsvetkovinigovoriignomaB15:

(iakoDionysupovorkutvorahuipojslavopojahustidima,najbestidnijasupočinjena;isti[je]naimeAidiDionys,kojemumahnitajuisvetkujuLenaje)



je svetkovinaDionysaLenaja, koja se je osimuAtheni održavalatakođeriuIoniji,gdjejebilavezanauzdozrijevanjevinaumjeseculenaionu,asastojalasejeuzostaloiusvečanojfalusnojpovorci( )učastDi-onysa, koja uključuje i svetkovno pjevanje falusnih pjesama. jevjerojatnoHeraklitovanovotvorenicaiznači‘svetkovatiLenaje’,odimenice

,odnosno .SvesuteriječiHelleničuliusvezisimenicom ‘muljača(zatiještenje,gnječenjegrožđa),koš,posudaukojojsegazigrož-đe’ (usp.Hesych.Etym. Magn.). Svetkovina je bila posvećena hthonskomDionysu,a imala je iobilježjamisterijskogbogoštovljapodutjecajemele-usinskih misterija.7 Bakchi i lene su Dionysovi štovatelji, koji sudjeluju ulenajskojpovorcinasljedujućimitskemenadeisatire.8Obredisuseodvijalinoćuinaotvorenompodsvjetlombaklji,uzglasnuidivljuglazbu,prodornoglasanje i zanosniples, zbogčega sebakchi i leneugnomiB14ubrajajumeđunoćnebludnike( ).Odjeveniujarčjukožu,urukamavijućitirsom,mahnitosuplesaliobuzetivinskimopojem,vjerujućidasesjedinjujusasamimDionysom.Heraklit,međutim,tumahnitostrazotkrivakaobestidnoneznaboštvo,kojeuopćeneznatkojeDionys(B5: […] ).Lenaje suhthonskasvetkovina jerDionysa štujukaohthonskogaDionysa,to jest kao Dionysa Zagreja.9 Sholij uz Klementov Protreptik Hellenimaizvještava da se je u Lenajama svetkovalo Dionysovo komadanje i prepo-rod.10Loza,grožđeivinopoistovjećujusesasamimDionysom11takodasekomadanjeikrvarenjeDionysanasljedujeberbom,tojestodsijecanjemgroz-dovastrsa,ignječenjemgrožđaizkojegistječegrožđanisok.12

UgnomiB15igresuriječimaododlučujućegznačenja.SudioniciupovorcipjevajusvetkovnupjesmunesamoDionysunegoispolovilima.ShodnotomujeiononajbestidnijepočinjenonesamoDionysunegoispolovilima.Spolo-vilazaslužujusvetkovnupjesmuakosepri tomespozna iprizna jedinstvoživotaismrti,rađanjaiumiranja. jemuškoiženskospolovilo,ime-nicaodpridjeva ‘stidan’, imenice ‘stid’iglagola ‘stidjetise’,kojinemajusmisaosramežljivosti,negopoštovanjaisamozataj-nosti,divljenjaiskromnostipredonimdostojnimpočasti.Spolovilosetakonaziva jer se iz stida skriva,kao i zato što izaziva stid ilibestidnost. Igrariječima – ukazuje na blizinu između spolovilai bestidnosti.Umisterijskom slavlju sudionike obuzimanesvetamahnitost

kojaonečišćuje,naštoukazujesuglasjeriječi – (B5).Slavljenjespolovilanijebestidnosamopoduvjetomdaononepredstavljasamoživotnegoismrt.Isamariječ jedvosmisle-

7

Usp.KarlKerényi,Dionysos. Urbild des un-zerstörbaren Lebens, Klett-Cotta, Stuttgart1998.,str.173–174,180,312,320.

8

Usp.Aristoph.Lys.1.

9

InajstarijimitoDionysu,premakojemjeonsin Zeusa i Semele, srodan je s mitovima oDionysuZagrejupotomeštoseiunjemuDi-onysdvaputarađa.KadajeZeusulikuorlaobljubioSemeluisnjomzačeodijete,nana-govor ljubomorneHereSemela jepoželjela,da bi dokazala Zeusovu ljubav, vidjeti ga unjegovuneskrivenuliku,odčegajeizgorjela.

ZeusjeizSemelespasiopreranorođenodije-te isakriogausvojebedro,odaklejezatimDionyspodrugiputrođen.

10

VidiSchol. Clem. Protr.3,2.

11

Usp.Procl.In Crat.108,13;Orph. Frag.214,216b–cK;In Crat.109,9;Orph. Frag.216aK.

12

Usp.Diod.Sic.III,62,6–7;Orph. Frag.301K;Corn.De natura deorum30.



na: ‘spolovilima’ i ‘onomdostojnomstida’.Falosniobredi, himne falosu iuopćeonoorgijastičkojebestidnoakosetimeneslaviistinskiDionys.Aonseneslaviakosenespoznanjegovobivstvo,a toznačinjegova istost sAidom.13Ononajbestidnije ubestidnimobredima jeodsu-stvoAidaunjima,štojetakođersadržanouriječi ,čujeliseuglasovima- -Aidovoime.AkoseuspolnomčinuzadržiodnosspramAida,spolovilasuonodostojnoslavljenjaionoštoizazivasvetistid.Oonimamnogimapak,kojisebestidnonaslađuju,riječjeugnomiB29:

(aodsmrtnikaonimnogisitisukakonostoka,želudcemistidimaionimnajsramnijimunamaizmjerivšiblagostanje)

Ono najbestidnije ono je najsramnije poputstokenalazitiblagostanježivotaunasladi(usp.B4),skojomjedušiboritisetegobnijenegosjarom Ime stvorenojepremadrevnomhellenskom shvaćanju od glagola ‘vidjeti’ s α-privativum i doslovceznači ne-vidljiv .14Aid jeoblast onognevidljivog.OnonevidljivojeuHeraklitaononepojavno,nebjelodano,skriveno.AkoslužbaDionysuneslaviujednoiAidailiononevidljivo,slijepajezaistinusvetogaizatotkojeuistinuDionys.DionysiAidsepoistovjećujukaobogoviživota ismrti.IstotaAidaiDionysaskrivenajesudionicimaulenajskojsvetkovini,štoseunjihovomobreduočitujekaoslavljenježivotanasuprotsmrti.DionysovasvetkovinabestidnajeukolikoseunjojneslaviiAid.Istomznanjeotojistotidalobisvetkovinisvetost.TaseistotaiskazujeiglasovnomsličnošćubožjegimenairiječikojaimenujeDionysovznamen: : .Sličnostriječi : kazujepakda jeporijeklobestidnostinevid,sljepoćabezumljaineznanja.Ononevidljivoiskriveno,atoznačionotajno,uživotuonogživogponajprijesepokazujekaonjegovasmrt.Bestidnojeslavljenjesamoživota,aneujednoismrti,samoonogaštojeusvjetluotkriveno,aneionoganevidljivog,kojeležiskrivenoutami.Čovjekovaspoznajasamogasebe,atimeispoznajaono-gamudrog,kojenijedrugonegoistinazbora,nijemogućabezspoznajesmrtikaovlastitesmrti(usp.B21).Otomejenaskrivennačinriječiugnomi32:

[jednoonomudrojedinozboritisenećeihoćeZeusaimenom]

Kao što imeZeusovo samo na ograničen način odgovara onomumudromsamom,jerizanjegastojimitsko-bogoštovnoshvaćanjeonogamudrog,gdjejeZeuspoistovjećensamosaživotom ,aneisasmrću,takoseiDionysiAidnedaduodijeliti,negojeDionysiAidistojerježivotismrtisto:

(onoistojednomu[je]živećeimrtvujućeibdijućeispavajućeimladoistaro:jerovaobrnuvšaseona[su]ionaopetobrnuvšaseova)

Životismrtobrćuse jednoudrugoitonekaosuprotnastanjanečegaistoga,negokaotakvasuprotnakojasvojebivanjeimajuuobratudru-gogasuprotnog.UpravouistotiDionysaiAidaizlazinavidjelobitnarazlikaizmeđuHeraklitaiOrphika.IOrphicisunasvojnačinprisvojilištovanjeDio-nysa.IunjihseDionysshvaćakaovladarnevidaidušaumrlih,gdjeseštuje



pod imenomZagrej.15 Premamitukoji suprihvatiliOrphiciDionys je sinZeusaiPersephone.OtacgajeodmahporođenjusakriodaljubomornaHeranebidoznalazanjega.NazapovijedHereDionysasupronašli,raskomadaliipojeliTitani.ZeusjezatimusrdžbisažgaoTitane.Međurazličitiminačicamazavršetkamita,kojigovoriopreporoduDionysa,zaorphičkijenauknajzna-čajnijaonapremakojojjeodtitanskogpepelaiostatakaDionysovogtijelastvoren čovjek,koji stogau sebi ima svijetli dionyski i tamni titanskidio.ZeusjeočuvanoDionysovosrcepredaoDemetri,izkojegajeonaponovnooživjelaDionysa.16PrvorođeniirastrganiDionysjeDionysZagrej.17

Poredeleusinskihidionyskihmisterijaukasnom6.iranom5.stoljećupr.Kr.najprijeujužnojItaliji,azatimidrugdje,uspostavljenisuiorphičkimiste-riji .18Tisuseorphičkimisterijirazviliupravoizdionyskihmiste-rija.19Štoviše,dionyskiiorphičkimisteriji tolikosupovezanidaihjevrloteškouopćerazlučiti.Smisaojeorphičkihmisterijautomedačovjeknaslje-dujeDionysa,tojestdaumrevećzaživotakaoprirodnorođenipreporodiseuDionysu,odnosnooslobodiseonogtitanskogusebi.Premaorphičkomučenjučovječjadušanakonsmrtičovjekanenestajenegonastavljaživjetiiprepo-rađaseunovimutjelovljenjimaukrugurađanja .20AliuOrphika,zarazlikuodHeraklitadušaitijeloserazdvajaju,itotakodajedušaonečišćenazajednicomstijelomtejepotrebnoočišćenjedušeodtijela

,kojenijedrugonegogrobnicaitamnicaduše ,azemaljskiježivotkaznazagrijeheprethodnihživota.21Svrha je čišćenja izbavljenje izkrugarađanjapunogpatnje.Čišćenjupripadaiodricanjeodsvegaonečišću-jućegštodolaziodpožudetijela.Shodnotomu,uOrphikaseživotismrtneshvaćajuunjihovojistotikaouHeraklita,negosevječnomuživotuduše,kojiprelaziizjednogaoblikaudrugi,suprotstavljasmrtonogatjelesnog.Tijekomorphičko-dionyskihmisterijaposvećenicimasejepriopćavaoorphič-kinaukkaotajnaobjavauvidudjelotvornihizreka,kojesutrebaleosiguratidušidobarprijamkodbogovaidobarusudpriponovnomutjelovljenju.22Po-

13

Dionys Zagrej se u fragmentu AischylovetragedijeSisyphspominjekaoAidovsin,aufragmentutragedijeEgipćanipoistovjećujesesAidom(Aesch.fr.5;fr.228Sommerstein).

14

Usp. Plat.Gorg. 493a; Phaed. 81c–d, crat.403a.

15

Usp. Hymn. Orph. 53, 1; Etym. Magn. 406,46;Sudas. .Imejepremastarojeti-mologicisastavljenood -‘vrlo’,‘veoma’i

‘lovac’,aK.Kerényigadovodiusve-zusa ‘život’.VidiK.Kerényi,Dionysos,Stuttgart1998.,str.64–65.

16

Usp.Orph. Frag.36K;Diod.Sic.III,62,6.

17

Premadrugiminačicamamita,Zeusjeostat-keDionysovatijelapredaoApollonu,kojiihjesahraniouDelphima,gdjeDionysuvrije-meApollonoveodsutnostiuskrsava, ili ih jepakpredaoRheji,kojaihponovnooživljava.Premamlađoj inačicimita, Zeus je od srca,kojejejedinopreostaloposlijetitanskoguboj-

stva,pripravioSemelipiće,nakončegajeonazanijelaiponovnorodilaDionysa.Usp.FritzGraf,SarahIlesJohnston,Ritual Texts for the Afterlife. Orpheus and the Bacchic Goldtab-lets,Routledge,NewYork2013.,str.76–80.

18

Usp.Plat.Prot.316d;Leg.870d;Phaed.69c.

19

Usp.Eur.Hipp.952–954;Herod.II,81;mistiibakchikaosudioniciudionyskimmisteriji-maspominjusezajednoinaorphičkimploči-camaizHipponionaoko400.godinepr.Kr.

20

Usp.Plat.Phaed.70c;Arist.De an.I,5;Plat.Leg.870d.

21

Usp.Plat.crat.400c;Clem.Alex.Strom.III,3,17;Arist.fr.60.

22

Takveizrekenatzv.grobnimpločicama,kojepripadaju orphičko-dionyskim misterijima,pronađene su u grobovima u južnoj Italiji,Thessaliji, na Kreti, Crnom moru i drugdje.



svećenipostaječist itakavodlaziusmrt,tetimezaslužuježivotuneviduuzajednicisostalimočišćenimaisbogovima.23Misterijskasvetkovinauključivalajeočišćenjeodprethodnostečenenečisti,kaoiobrednučistoću,kojasejeodržavalasuzdržavanjemododređenihjelaispolnogopćenja.24Mo-gućasubilaiočišćenjaodubojstva.25Potrebazaočišćenjemproizlaziizuvje-renjadaječovjekuslijedsvojetjelesnostivećuosnovionečišćen,anaposedaseonečišćujeodređenimdjelima .Takvunečist ,kojazahvaćaidušuitijelopočinitelja,trebauklonitiobredomčišćenja ,kojiseprovodipranjem,struganjem,paljenjemilidimljenjem.Posebnavrstačišćenjajeobrednočišćenjekrvlju ,kojebiseobavljalonakonubojstva,odnosnozločinaprolijevanjakrvi,kojejeuzrokonečišćenja.Usvrhučišćenjakoljesežrtvenaživotinja,najčešćesvinja,ipuštasedanjenakrvtečepoglaviirukamaonečišćenog.Doočišćenjaubojicaseizopćujeizza-jedniceisvatkotkosnjimedođeudodirisampostajeonečišćenjersedodiromnečistširipoputzaraze.Čišćenjekrvljuimasvrhudasekrvžrtveneživotinjeponudibogovimakojitražeosvetuzapočinjenoubojstvo,pajetonekavrstazamjenezažrtvu.Onaj tkojeproliotuđukrvmoraponovodoćiudoticajskrvlju.Tojeponavljanjeprolijevanjakrvi,čimeseubojstvonepotiskujeinezaboravlja,negoseprihvaća,autišavasesrdžbaubijenogibogovaosvetnika.Vrlo vjerojatno i prva strofa gnomeB 5 govori o obredu koji je pripadaoorphičko-dionyskimmisterijima.Riječ je o obredu očišćenja kao o nečemnesvetomštosistinskimočišćenjemičistoćomnemaništazajedničko:

(ačistesedrugomkrvljukaljajućisekaokadbitkoublatostupivšiblatomseumivao.)

NakonnavodatihstihovaAristokritdodaje:

(damahnitadoimaobiseakobigatkoodljudispaziodatakočini),26

gdjesetakvoobrednočišćenje,kaoiugnomiB15svetkovanjeLenaja,na-zivamahnitanjem, koje se razlikuje od božanskogmahnitanjaApollonoveproročiceSibylle,krozkojuApollonzagonetnoznamenujenitisamozborećinitisamotajeći.

IV. Kikeon

Kikeon jeporedluka,lireirijekejedanodglavnihznamenazborakaoonogzajednogkojejedinionasva.PrviseputspominjeuHomera,gdjegauIliadiHekamedapripravljaodječma,ribanogakozjegsiraipramnijskogvinazaNestorainjegovedrugove(Il.XI,624–641).UOdyssejiKirkamiješakikeontakodauzspomenutesastojkedodajejošmediotrov dabiOdyssejevedrugovepretvorilausvinje(Od.X,234–235).KasnijeOdyssejspašavasvojedrugovepomoćubiljke ,kojumujeotkrioHermo(Od.X,290,316–320).Svakomisterijskobogoštovljeimaodređenimitkojimupripadakaonjegovuzrok ,atakođerisvetupripovijest ,kojasezasnivanatommitu.EleusinskimisterijitemeljesenamituoDemetriinjenojkćerkiKori,kojujeoteoAidnaeleusinskimpoljanama.DemetrajedugobezuspjehatražilaKoru,akadajeodHelijasaznaladajojjeAidoteokćerku,odsrdžbejezemljiuskratilaplodnost,svedokseKoranevratiizpodzemlja.ZeusjezapovjedioAidudaotpustiKoru, ali poduvjetomdanijeokusila ništa od



podzemnihplodova.BudućidajeKorauneviduokusilanar,odlučenojedajedandiogodinemoraostatiupodzemljuuoblastimrtvih,adrugidiogodineizlazina zemlju, znamenujući timeobrategodišnjihdoba iobnovuživota.KaokraljicanevidazovesePersephona.Kikeon je imao veoma značajnu ulogu u eleusinskimmisterijima, o čemusvjedočiHomerska himna Demetri,kojaprenosimitoDemetri,HaduiKori.KadajeDemetra,tražećisvojukćerku,dospjelanadvoreleusinskogkraljaKelejainjegoveženekraljiceMetanire,Demetrajezatražiladajojsepripravikikeon.Nasvezusmisterijimaupućujeosobitostih211,ukojemsekažedajeDemetraprimilakikeonporadiustanovljenjasvetogaobreda.DemetrajepotomEleusinjanepoučilasvojimotajstvimabesmrtnogaživota,uzvrativšitimesmrtnicimanaiskazanojgostoljubivosti.27

UHomerskoj himni Demetrikikeonsenesastojiodvina,kaouHomera,jerjeDemetraizričitoodbilapitivino.Sastojcieleusinskogkikeonasuječmenozrnje ,voda imetvica .Odatlesenaziva i .Kao što jeKirka uHomera u kikeon dodalaotrov,takosuiueleusinskimmisterijimaukikeondodavaniopojnisastojci.Ispijaose jenakonpostanavrhuncumisterijskesvetkovineu telesterionu,kakobiseposvećenicipripremilizazavršničinposvećenja.Ispijanjekikeonanajavljujeponovnorođenjeposvećenika,kaošto jeumitunjimenajavljenizlazakKore,teoznačavaprijelazkobnovljenomživotu.KikeonjeuHeraklita,međutim,neštoposvedrugonegouopisanomobredu(B125):

(itajsekikeonrastavljaneokrećelise)

Dok je u misterijskom bogoštovlju kikeon takav znamen koji znamenujemitskikikeon,aobrednoispijanjeponavljaioprisućujemitskidogađaj,pričemseposvećenikpoistovjećujesasamomDemetrom,Heraklitupozorava(B47):

(nepogađajmosenasumceokoonognajvećeg)

Odglagola izvedenajeriječ .Stoga tuosimpojavnogaiočitogasmisla‘pogađatise’,‘nagađatise’i‘nabacivatise’, ima također i svoj nepojavni i skriveni smisao ‘sebi subaciti, zajedno

Napločicamaiz4.st.pr.Kr.,pronađenimuPelinni u Thessaliji, piše kako umrli, da bistekaoblagostanjeunevidu,Persephoni tre-ba reći da ga je samDionys oslobodio, štoznačida jezaživotaposvećenuDionysovaotajstva. S obzirom naHeraklita osobito suznačajnetabliceiz5.st.pr.Kr.pronađeneuOlbijinaobaliCrnogmora,kojesuslužilepriposvećivanju u orphičko-dionyska otajstva.Najednojodnjihzapisanoje:

Z(?) | | Z (?) | /‘život

smrt životZ(?)’ | ‘istina’ | ‘Za(grej?)Z(?)’ |‘Dio(nys) (Dio(nysu)?) Orphici’, na dru-goj: | |

/ ‘mir rat’ | ‘isti-nalaž’|‘Dion(ys)(Dion(ysu)?)’,anatrećoj:

/‘Dion(ys)(Dion(ysu)?)|istina|tijeloduša’.

23

Usp.Plat.Phaed.69c.

24

Usp.Porph.De abst. IV,16;Plut.Demosth.30.

25

Usp.Hesych.s. Suidass.

26

VidiAristocrit.Theosoph.68.

27

VidiHom. hymn. Cer.473–483.



metnuti’.IHeraklitupotrebljavaznamenedabiizrekaoistinu.Štoviše,kikeonjejedanodglavnihznamenaHeraklitovih.OtojvažnostisvjedočiiHerakli-tovnadimak– ‘mješač’.28Štoznamenujetajznamen?Bezokretanjaimiješanjakikeona,kojeprethodipijenju,mješavinaseraspadausvojesastavnedijelove.Kikeonsestvaraiodržavausvojembivanjusamoakosenjegovi sastavnidijelovineprestanomiješaju.Onse ispijaodmahnakonmiješanjakako se sastavnidijelovinebiodvojili.Kadaokretanjeprestane,rastavljajusedijelovi,akikeonnestaje.Većisamoime,kaoi igrariječima

,ukazujenakružnokretanje,potječućiodglagola ‘miješati’,‘okretati’.Onoštosemiješajemeđusobnosuprotno,onočvrstoionotekuće,štozajednoujedinstvučinijedinstvenumješavinu.Okretanjejeuzroktomudaseonasuprotnaobrćujednaudruga.Kikeonjestogaznamenonogabivajućegakaotakvogisvijetakaouređenogsklopasvegabivajućeg.Svejeuneprestanomkretanju,asmrtbivajućegnastupaondakadajenjegovokretanjesputano,spriječenoizaustavljeno,uslijedčeganapetiskladizmeđusuprotnihunjemunestajetakodaonopropadaiiščezava.Kikeonjeznamenistostiurazlici.Usjedinjenjusesastavnidijeloviujednoirazlučuju.Kreta-njekikeonajeokretanje,kruženje,anedostatakkretanjavodidotogadaseonobivajućeprekomjernorazlučuje.Urazlicipremaalegorijskomznamenumisterijskogbogoštovlja,kikeonjeuHeraklitatakavznamenukojemjeonoznamenovanosumetnutosasamimbivajućim.Kikeonjesamusebipoprištesukobacjelineredasvegabivajućeg Timpreosmišljenjemeleusin-skogkikeonaHeraklitbogoštovnomsuprotstavljamudroljubnootajstvo.StomjegnomompovezanaipripovijestkojuprenosiPlutarch.Predokuplje-nimEphežanimaupitankakosepolismožespasitiodoskudice,Heraklitješutećizamiješaokikeon,ispiogaibezriječinapustioskupštinu.Zborbivanjapokazujesenesamouoglašenimičujnimriječimanegoiuvidljivimzname-nima.Stogapokazujućemkazivanjupripadaipokazujućedjeloilikazujućašutnja. Pri toj bezglasnoj poduci ne radi se samo o vrlini jednostavnosti isamodostatnosti.29PremaThemistiju,Heraklitmiješanjemiispijanjemkike-onapokazujekakouspostavitisloguupolisu.Dabiupolisuvladalasloga

polissemorapokrenutijernepomičnomirovanjedovodidoraz-dora Sloga nastaje istom onda kada se dijelovi polisa smiješajutakodatamješavinaproizlaziizkretanja.Kaoikikeonipolisjemješavina.Rasapkikeonajenepokretnorazdvajanje,kojerastavlja,umjestodasjedinju-jeusukobu.Odvojenostdijelovapolisakojisenekrećuistojesamizasebevodipolisupropast,aljubećisukobmeđunjimajeonoštoihsjedinjujeištojespasonosnozapolis.30

V. Proslov

AliporedtihizričitihukazanamisterijskobogoštovljeuHeraklitovimgno-mamavećiugnomikoja jestajalanapočetkuHeraklitovaspisanalazimotemeljnoodređenjeposvećenjauono tajno,kojesesuprotstavljanesvetommisterijskomposvećenju.

(a togazboraonogasućegauvijeknesvjesnibivaju ljudi iprijenegočuše i čuvšionoprvo.premdabosvabivajupozborutom,neiskusnimasličeokušavajućiseutakvimriječimaidjeli-makrozkakvajaprovodimpobivstvurazlučujućisvakoikazujućikakosedrži)



PočetnaHeraklitovagnomastupanamjestomisterijskogproslova ipripremaonedostojneposvećenjazapredajusvetogazbora .Iumisterijskomobrednomgovoruupotrebljavaseriječ Zaneposve-ćenesekažedanerazabiruglas suuHeraklitapakonikojinerazabiruzborusvimanitisabirusvauzboru.Heraklitutojrije-čičujesvezusriječju ‘onozajedno,sujedno’,doslovno‘sustvo’,štojedrugoimezazbor.Slijedomtogasu ‘nesjedinjenisasamimjednim’.Igrariječima izgnomeB114pokazujepakdasu

takođeronibezumniilionikojisulišeniuma.Uriječima inalaziseprijedlog ‘s,zajedno’.Slušatizborznačionoistozajedno

snjimezboriti su,dakle,onikojineslušajuinečujuzbor,kojisubezsluhazazborikojinezborezajednosazborom.Ugnomi34Heraklitkaže:

(bezumnislišivšigluhimasliče;izrijeknjimasvjedoči:prisustvujućiodsustvuju)

U gnomi B 1 znači ‘neiskusan, nevješt’ od glagoga ‘iskušavati,okušavati se’.UAristophanovimŽabamanavodese riječiele-usinskoga svetojavitelja , odnosno njegov misterijski proslovnapočetkusvetkovine,kadakormistaupozoravadaonaj tko jeneiskusan

umisterijskimgovorima itkoniječistogauma nijedostojanposvećenja.31

IHeraklitugnomiB1lučiposvećeneineposvećene,aliotajstvookojemujeriječuHeraklitaposvejedrugevrste.Onikojisedoimajuiskusnimaugovo-rimauistinusuneiskusnijernečujuzbor,ukojempočivasvakigovor.Nji-hovoneiskustvopostajeočitokadaseokušavajuuriječimakakoihHeraklitkazuje.Tojeznamenujućezborenjegovoromkojemožečutisamoonajtkojeudosluhusasamimzborom,kojisekroztajgovorznamenuje.UpočetnojgnomipakHeraklitnerazlikujesamoonekojisučulizbor(posvećene)ionekojigajošnisučuli(neposvećene).Štoviše,onuanalogijipremaeleusinskimmisterijimarazlikujeonekojisupoprviputčulizboritakođersuneposveće-nijerganisuuistinučuli.Eleusinskisusemisterijinaimesastojalioddvajustupnjevaposvećenja,prvogakojisejenazivao idrugogakojisejenazivao .Onajkojijošuopćeniječuozazboranalognoodgovaraonomukojijošnijeiskusioposvećenje .Onajkojije,doduše,poprviputčuozbor,aliga jošnijespoznao,odgovaraposvećeniku kojijeprošaomalemisterije.Aonajkojiječuoispoznaoodgovaravidjeocu

,kojijeprošaovelikemisterije.Alidokvidjelacimaiskustvoonogtajnogupobožnomzrenjusvetinja,umskoiskustvozboraje –slu-šanjezbora,uklapajućepripadanjezboruizboruodgovarajuće,znamenujućezborenje,kojenitisamootkrivanitisamotajinegoznamenuje.Ujezikumisterija znači–sličnokaoi –neposvećen.Čakiondakadaljudičujuzbor,ostajuneposvećeniakonemajuodgovarajućeis-kustvo.Istomtoiskustvo,kojeimakarakterprovjereikušnje ,omo-gućujeistinskuspoznajuzbora.Dabiseposvećenikuistinuposvetio,moraseprethodnopodvrgnutikušnji.SamHeraklitnaznačujetoiskustvogovorećioriječimaidjelima krozkojaprovodi ,svepre-

28

Diog.Laert.X,8.

29

Vidi:Plut.De garr.17,511.

30

Vidi:Themistius,De virtute40.

31

VidiAristoph.ran.354–355.



mabivstvurazlučujući ikazujući .Tazadaćasadastu-panamjestoonesvetojaviteljaubogoštovnomposvećenju.Umisterijskomobredurazlikovalasusetristupnja: ‘govoreno’, ‘činje-no’i ‘pokazivano’. subileobredneizreke, obredneradnje,a svetinjekojesusepokazivaleposvećenicima.Glagol ‘provoditi’ciljauHeraklitaprijesveganaobjavuriječi-ma,daklena .Riječ ‘razlučivati’ukazujenaonoštosadastupanamjestobogoslužnihmisterijskihradnji– .Riječju ‘kazivati,pokazivati’naposljetkuHeraklit iskazujeonoštostupanamjesto

,svetojaviteljevogpokazivanjasvetinja .32

Odvajanje neposvećenih odposvećenih nalazi se i u bogoštovnimmisteri-jima, gdje spavajući znamenujuneposvećene, dočimprobuđeni znamenujeposvećenog.Ponovnorođenjezbivasekaobuđenje navrhuncuposvećenja.Tojeobratiznoćiusvjetlo,tj.izsmrtiuživot.Sansepritomejavljakaoznamensmrti,kojemusepreporodpridružujeuvidubuđenja.Na-suprottomu,Heraklitsuprotnostizmeđuposvećenihineposvećenihiskazujeudrugojrečeniciprvegnometakoštoneposvećeneneuspoređujesamosaspavajućima,negoistotakoisbudnima:

(ainimseljudimakriještogodprobuđeničine,kaoištogodspavajućizaboravljaju)

Nijenaimebudnostizjednačenasaznanjem,nitijespavanjekaotakvouniže-nodozaborava.Mogućejenesamoistinskobdijenjenegotakođeriistinskospavanje, ukojemse čovjek živećidotičeonogmrtvujućeg (usp.B26) temujenjegovzaboravneskrivenkaoštomujeisebeskrivanjezboraneskri-veno.Misterijskisuposvećenicipakusvojemsnuodvraćeniodonogsvimazajednogusvojvlastitisvijet(usp.B89).Oniseničemuneuče,ponajmanjeumu,negosamomorajupretrpjetiosobitoiskustvoiugođaj.33Oni,kakokažePlutarch,nevještoslušaju,neprinosećiuposvećenjunikakavpokazzboranitivjeru.34NamistesestogazacijeloodnosiifragmentgnomeB19:

(nevjerni[…]čutineumijućinit’reći)

Pritomesunajznačajnijiugođajikojiseobredimaizazivajustrah,jezaičuđe-nje,zakojimaslijediradostimilina.35Ostrahukojiseizazivatajnovitimsveto-javiteljevimgovoromtijekommisterijskogobredagovoriignomaB87:

(mlitavčovjekprisvakomsezboruvolipreplašiti)

Daseovagnomaodnositakođerinamisterije,svjedočiPlutarch,kojiuspisuO licu koje se pojavljuje u krugu Mjesecagovorećiomisterijimaupotrebljavariječ ‘prepast’.36Riječ odnosisenaiskustvoposvećenikanapočetkuposvećenja,nanjegovupreplašenostonimeštočujeividi.Misteriji su bili nedostupni onečišćenima i barbarima. Barbari su oni kojinegovorehellenskim jezikom,auokvirumisterijskogobredaposvećenicisu bili dužni šutke i pokorno slušati sveti govor svetojavitelja.Heraklit setakvomshvaćanjubarbarstvasuprotstavljaugnomiB107:

(slabi[su]svjedociljudimaočiiušibarbarskedušeimajuli)



Barbarstvosenesastojitekunepoznavanjuhellenskogajezikainerazumije-vanjuonogaštosehellenskimjezikomizričenego,prijesvega,ubezumnostidušekojanijeustanjučutiispoznatizbor.Barbarskajedušauistinuslijepaigluhajerjelišenauma.Nikakavsvetigovornemožeposvetitičovjekakojiostajegluhzaonojednojedinomudro,kojeprethodisvakomgovoru.Samoonadušakojaumomčujezbor,istinskirazabireionoštosemožečutiividjetisvjedočanstvomsluhaivida.

VI. Život i smrt

Istomsadapostajejasnodajemisterijskoposvećenjenesvetozatoštonepo-znajeistinuonogsvetog .Onosvetojeonomudro .Odsvihbivajućihusebeseustežuće(usp.B108)iusvimbivajućimasebetajeće(usp.B123)onomudrojeonouistinutajno.Istinskoposvećenjejeodvraćanjeodrasutogamnoštvaiobraćanjeonomujednomjedinommudrom,istinizbo-ra.Kaoonozajednozborjezakonjedinstvaiistotesuprotnih.Odnossuprot-nostipokazujeseuposvećenjuprijesvegakaosuprotnostživotaismrti.Natojsuprotnostipokazujeseirazlikaizmeđumudrostiimisterijskogobrednogbogoštovlja.Misterijisuprividnoposvećenjeutajnuživotaismrti,ukojemposvećenikputemobredanastojispoznatismrtipripravitisezanju,tojestzapreporoddušeinjenodaljnjeutjelovljenje,pouzorunaKoruiDionysa.Onosredišnjetakvogposvećenjapreporodječovjekanaosnoviuvidaubesmrtniživotduše.Tajseživotrazumijekaoživotposlijesmrti,osobnabesmrtnost,izbavljenjeodpatnje,pobjedanadsmrću,ispunjenjeobećanogblaženstva,na-stavaksvetkovineuonostranosti.UsuprotnostiprematomeHeraklitovuvidujedinstvoživotaismrtiposvejedrugevrste.UgnomiB27Heraklitkaže:

(ljudečekaumrijevšeonoštoneslutenitipredmnijevaju)

Onoštodušausmrtiiskušavačovjekujetakoneočekivanodanadilazisvepredočivo.Kaoonoskrivenosmrt ječovjekuononeslućeno.Čovjek junemožeshvatitisamotakodaonjojrazmišljainjegujemnijenja.Takomusmrtostajenedosežnaineistraživa.Aliiukrajnjojskrivenostiimasvjetla,jersmrtnijeneštoštodolaziteknakonživota,negojeonavećuživotuskrivenopri-sutnakaoštojeiživotprisutanusmrti(usp.B15,B60,B88).37

GnomaB18nadovezujeseneposrednonaspomenutugnomu:

(akoneslutiononeslućenonećeiznaćineisljedivosućeineprohodno)

Onomneslućenom odgovaranjegovaslutnja ,kojaseodričepoznatogputaiupuštaseuonobesputno ,kakobiunjemunašlaput . Jedinoonamožeotkrivationoskriveno, i to takodagačuvaunjegovojskrivenosti,kojanerazdvojnopripadaneskrivenosti.

32

Usp. Edmund Pfleiderer, Die Philosophie des Heraklit von Ephesus im Lichte der Mysterienidee, De Gruyter, Berlin 1886.;Christina Schefer, »‘Nur für Eingeweihte!’Heraklit und die Mysterien (Zu FragmentB1)«,Antike und Abendland46(2000),str.46–75.

33

Usp.Arist.fr.15Rose.

34

Usp.Plut.De defect. orac.22.

35

Usp.Plut.De profect. in virt.10;Themistius,Or.20,235.

36

Plut.De facie in orbe lun.943c–d

37

Vidi.I.Mikecin,Heraklit,str.130–131.



Slutnjastojiusrediniizmeđubeznadnogodricanjaodonogneslućenogibes-tidnognepoštivanjaonogskrivenog.Onanijeočekivanjebudućeg,negosu-sretsonimneslućenim.Tajsusretsasmrćuiziskujeupuštanjeuonoskrivenosamogaživota.38

Besmrtnostsenenalaziuživotunakonsmrti,negoujedinstvuživotaismrti,itonesamouživotunegonasuprotannačiniusmrti(B62,B77):

(živimonjihovusmrtamrtvujemonjihovživot)

(živimominjihovusmrtiživeonenašusmrt)

(nesmrtnismrtnismrtninesmrtni,živećionihsmrt,onihpakživotmrtvujući)

Unavedenimgnomamariječjemeđuinimioodnosučovjekainjegovevlasti-te duše, koji misterijskom bogoštovlju ostaje nepovratno skriven. Čovjekživi smrt duše, a duša živi smrt čovjeka.Živeći smrt duše čovjekmrtvuježivotduše.Životčovjekajesmrtduše,asmrtčovjekaježivotduše.Jednoseprevraćaudrugo.Tojedinstvoživotaismrtijasnoseiskazujeuobratimaognja.Smrtjednogaobratarođenjejeiživotdrugoga.Svakapojedinadušajeognjena,sazdanaodognja,asamoganjjedušasvega.Kaoštojesmrtognjuvodomroditise,takojeismrtduširoditisekaočovjek(usp.B36).Budućiposebiognjena,dušajeononajnetvarnije,kojeseotjelovljujeprolazećisvojeobrate,silazećikvodi,uzduhuizemlji.Čovjekkaootjelovljenadušaimausebizemlju,uzduh,voduioganj.Dušakaoonoognjenostalnootežavakrozonovodenousebi,postajućisvevlažnijom,otjelovljujesetenapokonpostajevidljivaučvrstomtijelu,aobratnoonotjelesnoseisparavadoduševnog(B12).Većseisamimotjelovljenjemdonekemjeregasioganjduše.Nodušačovjekamožebivatisvevlažnijomuslijedsvojegabezumlja.Utolikootjelov-ljenadušamrtvujesahranjenauživomečovjeku.Sebesamuizsvojenetjele-snostiotjelovljujućadušaumirepadajućiurođenječovjeka.Kadačovjekživi,njegovajedušaunjemusahranjena.Kadapakčovjekumre,živinjegovadušaoslobođenaodtijelanikadaneprestajućibititvarna.Napustivšividljivotijelodušaprebivaunevidu(B98).Odumrloljudskotijelojebezvrijednojervišenijeproduševljenoitrebagabacitiprijenegoizmet(B96).Onoštoseobičavazvatismrćuuistinujeprijelazusmrtovanje,kojejeistoštoiživljenje,samonasuprotannačin.Dušaneživivječnonetaknutasmrću,nijebesmrtna,nego jeupravousvojojne-smrtnostiusmrtiva.Život ismrtnisupukosuprotstavljeni.Dušamrtvuježivećiunevidu,aživimrtvujućiučovje-ku.Onoživonenastavljaživjetiusmrti,negoumrijevšismrtuje.Smrtovanjenijesamodrugioblikživljenja,negoježivotismrtusvojojsuprotnostiisto.Alidušasečovječjamožepreporoditiuživomečovjekuitimezačetiistinskiživotčovjeka.Utomejepravismisaoposvećenja.Tadaonaiprijesmrtičovje-kaobesmrćujesvojuusmrćenostuzrokovanuotjelovljenjem.Jedininačindasedušaučovjekupreporodijestdaseunjenomzborurodiumkojimzborionomudro.Štojedušaumnija,tosevišedušapribližavaognju,atimejeisvesuša.Najsušadušajenajmudrijainajvrsnija(B118).Nijedaklesudbasvakedušajednaka:

(smrtnibousudivećivećesudbestječu)



Dušaimasudbuovisnootomekakavjojjesmrtniusud,kakoživiživotomčovjeka.Suhaimudradušasmrćučovjekapostaječuvaricomživihimrtvih(B63).Iznajvrsnijihumrlihrađajusenesmrtnici.Tosunajvećesudbesmrt-nihusuda.Osobitoječasnasmrturatu(B24).Najvećusudbustječeonajkojijeproživioživotistinskiratujući,atoznačikojijespoznaodajezborrattedajeratotacikraljsvega(B53).Preporoddušeukojemserađanjenavrlinaprotivanježeljizarađanjemkojanepoštujesmrtiumiranjetesamoradiobe-smrćenjautjelesnomporodurađanastavljajućikrugnužnosti(B20):

(rođeniživjetiželeismrtneusudeimati,ajošvišepočinuti,idjecuostavljajudasesmrtniusudirode)

Rođenjemljudirađajusesmrtniusudi .Nasuprottomu,oninajvrsnijitežeonomujednomjedinomivječnojslavismrtnika(B29).Vlažnostduše je smanjenjenjeneognjenosti.Životduše jeneprestanopa-ljenjeigašenjenjenogognja.Štoječistijinjenoganj,tojedušasavršenija,umnijaivrsnija.Samosuhadušamožedoistaslušatiičutizborenjesamogazbora.Čovjeksesamozboromsvojedušezajedništvujućisazboromsamimmožeuzdićidouma.Vlažnostdušejenaprotivpovećanjebezumljaunjoj.Ipak,dušesuskloneonomuvlažnom(B77)jersenatajnačinodmarajuodsvojeganapornogpremetanja,kaoštojeisamorođenječovjekazastojiod-moruneprestanomkretanjuduše(B84a).Povrhtoga,uvidokrugumisterijasmjenagladi ilioskudice

isitosti ,predstavljenaPersephoninimsilaskomunevidiizlas-komiznjega,ograničenajesamonamijenugodišnjihdobaikrugrađanjaljud-skogaživota,azaHeraklitatosuponajprijedvadobauređenogsklopasvegabivajućeg(B67),jednoukojemseredkrećeodognjakzemljiidrugouko-jemsekrećeodzemljekognju(B36,B76),kaoodmjerenogašenjeipaljenjedušesvegakaovječnogaognja(B30),jedanteistiputdoljeigore(B60).

VII. Neutaja tajne

Heraklitov nijenipukoljudskigovornibožjigovor,negojeonkrajtogarazlikovanjaobjavazborasamoga.Unjemujeprisutnatajnaistine.Usuprotnostipremaonomegovorenomuobrednommisterijskomposvećenju

, tj. prema svetoj riječi , koja podliježe zabraniobznane ,toznačizabranidabudeizgovorena ,He-raklitovariječsamaodsebeizmičerazumijevanjuonihneposvećenih,onihnaimekojinisuposvećeniuonomudro.Kaoštojeosobnoimenajvišegmisterijskogsvećenikazamijenjenonaslovomsvetojavitelj,objaviteljsvetinja ,kojeonotadanosisvedosvo-jesmrti,takoseiHeraklit,jošvišeodtoga,kaoobjaviteljzborasamozatajnopovlačipredzborom,kaoštoopominjeugnomiB50:

(nemenenegozborslušajućimaistozboritimudroje:jednosvajest)

Isključenjeneposvećenihobilježavaupravotemeljnodržanjevoditeljamiste-rijskogobreda,kojidržiutajnostisveturiječ.Misterijimajesvojstvenatajno-

38

Ibid.



vitostkojomsuoniobavijeni.Tajnojeprijesvegabogoštovljeiobred,sadržajuputnih izreka, uprizorenja i svetinje.39Heraklitov zbor tajan je u drugomsmislu.Kaouistinusvetizbor,jerodgovarasvetostiuvijekjesućegazbora,onizmičeonimakojisubezumni.Onineposvećenidijelomgauopćeneshvaća-ju,adijelomgaskrnaveizlorabe.Dabisetomuumaklo,onsenjimamorazatajiti.OnužnostitajenjaznanjaHeraklitzboriugnomiB86:

(noteznanjadubinetajiti[je]nevjeridobro,jernevjeriumičudanebudusaznate)

Otajstvenedubineznanjatrebatajitinevjeri,kojanijeustanjuprimitiga.Vje-rajepotrebnadabisestekloznanjeistinezbora.Istovremeno,toznanjetrebatajiti nepovjerenjempremaonimakoji nisunjegadostojni.Time to znanjeumičenevjeri,kojabigamoglasamoprividnosteći,azapravoganesaznaje,negooskvrnjujenjegovutajnu.Predavanjuzboraposvećenimapakpripadaitajenjekrozgnomskokazivanje.Umisterijskombogoštovljuneposvećeniseisključujuzagonetnimizrekama,govoromkojisesastojiutajnovitimnagovještajima.Heraklitovokazivanjepaknitisamotajinitisamootkriva,negodajeznamene(B93).Onotajnojeslijedomtoganesamoonoštosemoraskrivati,negoponajprijeonoštoseuotkrivanjutaji,onosebeskrivajuće.Samoonajgovorkojitajećiodgovaratajnizboramožezboritiitvoritinjegovuneskrivenost.Heraklit prokazuje misterijsko neznaboštvo mudrošću, koja spoznaje istinuonogbožanskog.Prividnoposvećenje,lišenouvidaujedinstvoiistostživotaismrti,razotkrivaseusvojojneistiniistomizmudroljubnogposvećenjauonomudrokaoistinuzbora.Svrhatogauistinusvetogposvećenjaotajstvojeumsko-gasjedinjenjasonimjednimjedinimmudrimimudrostkaonajvećavrsnoća.

Igor Mikecin

Heraklit und die Mysterienkulte

ZusammenfassungUnter den Gnomen Heraklits, in denen der Tadel gegenüber verschiedenen Formen der dama-ligen hellenischen Götterverehrung, bzw. der Ausübung von kultischen Handlungen vorgebracht wird, heben sich diejenigen hervor, die sich auf die Mysterienriten und die Mysterienkulte bezie-hen. Darunter werden bei Heraklit einerseits die eleusinischen und dionysischen, bzw. orphisch-dionysischen Mysterien verstanden, und andererseits gewisse Elemente des Mysterienkultes in der Verehrung des chthonischen Dionysos, was in den Gnomen über das lenäische Fest und über die Lenen und Bakchen als Teilnehmer an diesem Fest zum Ausdruck kommt. Hinter He-raklits Angriff gegen Mysterienkulte verbirgt sich eigentlich die Auseinandersetzung mit den Orphikern, die ihre Lehre von der Unsterblichkeit der Seele mit dem Mythos von Dionysos Zagreus oder dem chthonischen Dionysos in Verbindung setzen. Im Gegensatz zur orphischen Überwindung des Todes durch das unsterbliche Leben der Seele und die Trennung von Seele und Leib, wird bei Heraklit die Einsicht in die Selbigkeit und Einheit von Leben und Tod gewonnen, sowie in die sterbliche Unsterblichkeit der sich selbst einverleibenden Seele. Der unheiligen und scheinbaren Einweihung der kultischen Mysterien setzt Heraklit die wahre Einweihung in das Geheimnis des Weisen entgegen, die in der Selbsterkenntnis als der Homologie zwischen dem Logos der menschlichen Seele und dem immer seienden Logos selbst besteht.

SchlüsselwörterHeraklit,Mysterien,Orphiker,Dionysos,Logos,Leben,Tod,Seele

39

Usp.DiodorIII,61.

heraklit i misterijsko bogoštovlje - srce

Documents