grupe studenata 5.2. projekti za otok ilovik · grupa 1 analiza okoliša koja je na činjena na...

13
Elena Aiazzi, Dennis Cecchin, Carlo Fava, Mariano Fuzzi, Laura Gatto, Andrea Ravagnan GRUPA 1 Analiza okoliša koja je načinjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo, iznijela je na vidjelo, osim kvalitativnog prirodnog i pejsažnog bogatstva, i postojanje bitnih problema kao što su nedostatak vodovodnog sustava, kanalizacijske mreže te sustava za zbrinjavanje otpada. Rješavanje tih problema iziskuje temeljite studije. Veći dio stanovništva smatra da bi adekvatnom i korektnom valorizacijom Ilovik mogao postati turistički centar i konkurirati susjednim otocima. Iz tog se razloga projektna intervencija usredotočila na jedan jedini cilj, tj. na oplemenjivanje lokalnog turizma na otoku, osim nautičkog turizma koji je već godinama prisutan. Bilo kakvo planiranje na otoku mora uzeti u obzir suživot dvaju ekosustava, kopnenog i morskog, čiji odnosi moraju biti shvaćeni kako bi se mogle postaviti adekvatne politike održivog razvoja. Osim što predviđa nekoliko novih intervencija, smisao projekta je i revalorizacija postojećeg građevinskog tkiva kroz izradu pravila za postizanje veće jednoobraznosti građevina (primjena standarda i vraćanje tradicionalnog arhitektonskog stila). Naime, zgrade na Iloviku imaju elemente raznolikosti koji nam na neki način oduzimaju percepciju tipičnih arhitektonskih stilova na otoku. Stoga je potrebna uska suradnja urbanista i arhitekata: prvi su izradili abak koji postavlja tehničke kriterije korisne kako za obnovu postojećeg, tako i za izgradnju novoga; potonji su izvršili inventuru kuća tražeći originalne arhitektonske elemente i osmišljavajući model kuće za buduća građevinska područja. Zadržavanje i povrat postojećeg povećalo bi iskoristivost područja kroz Grupe studenata Gruppi di studenti Projekti za otok Ilovik Progetti per l’isola di Ilovik Ključne riječi: analiza, procjena, projektiranje, održivi razvoj, interdisciplinarnost Parole chiave: analisi, valutazione, progettazione, sviluppo sostenibile, interdisciplinarietà 82 radionica seminario 5.2.

Upload: others

Post on 28-Dec-2019

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

Elena Aiazzi, Dennis Cecchin, Carlo Fava, Mariano Fuzzi, Laura Gatto, Andrea Ravagnan

GRUPA 1

Analiza okoliša koja je načinjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo, iznijela je na vidjelo, osim kvalitativnog prirodnog i pejsažnog bogatstva, i postojanje bitnih problema kao što su nedostatak vodovodnog sustava, kanalizacijske mreže te sustava za zbrinjavanje otpada. Rješavanje tih problema iziskuje temeljite studije. Veći dio stanovništva smatra da bi adekvatnom i korektnom valorizacijom Ilovik mogao postati turistički centar i konkurirati susjednim otocima. Iz tog se razloga projektna intervencija usredotočila na jedan jedini cilj, tj. na oplemenjivanje lokalnog turizma na otoku, osim nautičkog turizma koji je već godinama prisutan.

Bilo kakvo planiranje na otoku mora uzeti u obzir suživot dvaju ekosustava, kopnenog i morskog, čiji odnosi moraju biti shvaćeni kako bi se mogle postaviti adekvatne politike održivog razvoja.

Osim što predviđa nekoliko novih intervencija, smisao projekta je i revalorizacija postojećeg građevinskog tkiva kroz izradu pravila za postizanje veće jednoobraznosti građevina (primjena standarda i vraćanje tradicionalnog arhitektonskog stila). Naime, zgrade na Iloviku imaju elemente raznolikosti koji nam na neki način oduzimaju percepciju tipičnih arhitektonskih stilova na otoku. Stoga je potrebna uska suradnja urbanista i arhitekata: prvi su izradili abak koji postavlja tehničke kriterije korisne kako za obnovu postojećeg, tako i za izgradnju novoga; potonji su izvršili inventuru kuća tražeći originalne arhitektonske elemente i osmišljavajući model kuće za buduća građevinska područja. Zadržavanje i povrat postojećeg povećalo bi iskoristivost područja kroz

Grupe studenataGruppi di studenti

Projekti za otok IlovikProgetti per l’isola di Ilovik

Ključne riječi:

analiza, procjena, projektiranje, održivi razvoj,

interdisciplinarnost

Parole chiave:

analisi, valutazione, progettazione,

sviluppo sostenibile, interdisciplinarietà

82

radion

ica se

mina

rio

5.2.

Page 2: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

realizaciju podova i javnih mjesta obogaćenih simboličkim elementima (npr. “Park maslina”) koji bi valorizirali određene staze i vodili turiste prema mjestima od povijesnog i kulturnog interesa. Lučica predstavlja osnovni element za nautički turizam koji, međutim, stanovnici danas doživljavaju samo marginalno. S druge strane, ona predstavlja “ulazna vrata” na otok i utočište za plovila. Projektom se, dakle, želi valorizirati lučicu, uz opremu za prihvat plovila (info-punkt, javni sanitarni čvorovi), kako bi se od nje načinila sigurna i ugodna lučica.

S glavne obale pruža se predivan pogled, ali na Iloviku ne postoji javno mjesto s kojega bi se moglo uživati u takvom prizoru. Došlo se tako do zaključka da bi trebalo svakako valorizirati obalni put izgradnjom šetališta duž kojega bi bila i odmorišta s urbanističkom opremom, čime bi se povratio identitet “otoka cvijeća”, kroz skladnu kombinaciju boja i mirisa. Na samim krajevima ovog obalnog puta postavili bi se povijesni eksponati ili glave stupova koji bi mogli postati metom ovog itinerara.

Kako bi se povećala turistička atraktivnost otoka, zamišljene su zone širenja na kojima bi se nalazili predviđeni trgovinski sadržaji pretežno lokalnog karaktera, nove kuće za lokalno stanovništvo i za goste, nautički centar i područje sa sportskim sadržajima. Ovakvi bi pothvati (posebno investiranje u tipične i tradicionalne proizvode) omogućili povrat, valorizaciju i širenje identiteta otoka i njegovog stanovništva, koji se, nažalost izgubio kroz godine.

Ovaj potonji aspekt predstavlja kritičnu točku održivog razvoja otoka jer se gubitak povijesnog pamćenja odražava na slabljenje interesa stanovnika za svoj otok, kao da ne pripadaju ovoj zbilji. S obzirom na to da nije moguća jedna istinska rekonstrukcija povijesti otoka, osmišljeni su novi simbolički elementi koji bi bili postavljeni na javnim mjestima.

GRUPPO 1

L’analisi ambientale effettuata ad Ilovik, corroborata dai risultati del questionario-inchiesta somministrato ad un campione della popolazione, ha messo in evidenza, oltre ad una ricchezza di qualità di tipo naturalistico e paesaggistico, anche l’esistenza di problematiche di grande rilievo, quali la mancanza di un sistema acquedottistico, di una rete fognaria e di un sistema di smaltimento dei rifi uti, la cui soluzione richiederebbe uno studio lungo e accurato. La maggior parte degli abitanti ritiene, tuttavia, che Ilovik, se correttamente valorizzata, potrebbe diventare un centro turistico in grado di competere con le vicine isole. Per questo motivo l’intervento di progetto si è concentrato su un unico obiettivo di incrementare il turismo stanziale sull’isola, oltre a quello nautico consolidatosi già da parecchi anni.

La pianifi cazione di un’isola deve necessariamente tener conto della coesistenza di due ecosistemi, quello terrestre e quello marino, le cui relazioni devono essere comprese al fi ne di defi nire politiche di sviluppo sostenibile adeguate.

Il progetto, oltre a prevedere alcuni interventi ex novo, si propone di riqualifi care il tessuto edilizio esistente attraverso l’elaborazione di regole per una maggiore uniformità del costruito (applicazione di standard e recupero di uno stile architettonico tradizionale). Infatti gli edifi ci di Ilovik presentano elementi di diversità che fanno perdere, in qualche modo, la percezione degli stili architettonici tipici dell’isola. Si è, così, resa necessaria una stretta collaborazione tra urbanisti e architetti: i primi hanno stilato un abaco che detta tutti i criteri tecnici utili al restauro dell’esistente e alla costruzione del nuovo; i secondi hanno censito le abitazioni ricercando elementi architettonici originari e creando un modello di abitazione per le future aree 83

Analiza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola

Page 3: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

di espansione. Il recupero dell’esistente, inoltre, ha previsto l’incremento della fruibilità delle aree attraverso la realizzazione di pavimentazioni e spazi pubblici impreziositi da elementi simbolici (come il “Parco delle olive”), al fi ne di valorizzare determinati percorsi e condurre il turista verso luoghi di interesse storico-culturale.

Il porto rappresenta l’elemento fondamentale legato al turismo nautico, ma oggi viene percepito dagli abitanti dell’isola solo in maniera marginale. Esso, d’altra parte, rappresenta la “porta d’ingresso” all’isola e costituisce un punto di riferimento importante per le imbarcazioni in arrivo. Il progetto cerca, quindi, di valorizzare il porto, prevedendo anche attrezzature necessarie all’accoglienza dei natanti (punto di informazioni, servizi igienici pubblici) che lo rendano un approdo sicuro e accogliente.

La costa principale dell’isola offre un panorama stupendo, ma Ilovik non dispone di uno spazio pubblico da cui fruire di questa visione. È emersa, quindi, la necessità di valorizzare il lungomare strutturando una passeggiata dotata di zone di sosta e arredo urbano. Questo ultimo in particolare contribuisce decisamente al recupero dell’identità dell’”isola dei fi ori”, attraverso un’opportuna combinazione di colori e profumi. Alle estremità di questo percorso vengono preposti, inoltre, due spazi nei quali collocare reperti storici o capitelli che possano diventare mete dell’itinerario.

Al fi ne di aumentare l’attrattività turistica dell’isola sono state, inoltre, defi nite aree di espansione in cui collocare attività commerciali prevalentemente di carattere locale, nuove residenze per la popolazione locale e per gli ospiti, un centro nautico e un’area con attrezzature sportive. Questi interventi (in particolare l’investimento nei prodotti tipici della tradizione) permettono di recuperare, valorizzare e diffondere l’identità dell’isola e dei suoi abitanti, che, purtroppo, è andata persa da molti anni.

Quest’ultimo aspetto costituisce un nodo cruciale per lo sviluppo sostenibile dell’isola, in quanto la perdita della memoria storica si manifesta in uno scarso interesse all’isola da parte dei suoi abitanti, che sembrano non sentirsi parte di questa realtà. Non essendo stato possibile ricostruire una vera e propria storia dell’isola, si sono dovuti creare nuovi elementi simbolici da collocare negli spazi pubblici.

Jenny Beato, Antonio Berton, Giulia Biasutti, Matteo Bolzon, Marco Braus, Massimo Gennaro, Massimo Ometto

GRUPA 2

Prvi pristup defi niciji razvojnog plana za otok Ilovik započeo je širokopojasnom analizom kojom se htjelo upoznati prostor kroz određivanje kvaliteta i propadanje otoka. Faza analize raščlanila je “sustav” Ilovik u više podsustava, unutar kojih su posebno naglašena važnija mjesta i aspekti ili, naprotiv, ona manje kvalitetna.

Ovu su fazu činili izviđanje na terenu, istraživanja hrvatskih kolega i anketa kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo. Od velike je koristi bilo shvatiti i socijalni aspekt (osim ekološkog i ekonomskog) otoka, odnosno ono što stanovnici misle o svom otoku i kakvu budućnost žele, s obzirom da je održivost razvoja temeljni princip ovog rada.

Načela održivog razvoja bila su nit vodilja projektne faze; nakon toga težnja je prebačena na poboljšanje kvalitete življenja na otoku, bez prekoračenja tzv. “carrying capacity” ekosustava, 84

radion

ica se

mina

rioAnaliza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola

Page 4: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

pokušavajući zadovoljiti potrebe sadašnjih generacija, ne dovodeći u pitanje budućnost mlađih generacija.

Projekt prediviđa višestruke intervencije u prostoru, imajući uvijek u vidu i valorizirajući najznačajnije elemente otoka.

Osnovni problemi koji su proizašli iz ove analize odnose se u prvom redu na slabu ekonomsku razvijenost otoka; poljoprivreda je zapuštena, ali zato postoji veliki turistički potencijal, koji tre -nu t no nije iskorišten. Sve je to pokrenulo jedan začarani krug: napuštanje otoka i starenje lo ka lnog stanovništva, što je i utjecalo na napuštanje poljoprivrednih i ostalih, za otok tipičnih djela tno sti.

Među ostalim problemima koji su izašli na vidjelo valja svakako napomenuti slabu povezanost Ilovika s ostalim otocima i s kopnom, kao i nedostatak infrastrukture kao što su kanalizacijski sustav, vodovod i javna rasvjeta.

Izrađenim se projektima pokušalo pronaći rješenje problemima proizišlim iz analize. Radi poticanja ekonomskog razvoja otoka, osmišljeno je oživljavanje uzgoja tipičnih proizvoda, napose masline i cvijeća, ali i vinove loze te aromatičnog bilja, što bi omogućilo stvaranje tržišta dobivenih proizvoda (ulje, vino itd.) kako za turiste, tako i za stanovnike otoka.

Što se pak turizma tiče, otok je prilično poznat u nautičkim krugovima. Međutim, bilo bi potrebno poboljšati imidž adekvatnom promidžbom, predstavljajući se kao “otok cvijeća”, uz punu valorizaciju tipičnih gastronomskih aspekata, kao i ekoloških te pejsažnih. Upravo s tom namjerom u projekte je uključena izgradnja staza kroz cijeli otok kako bi mjesta od interesa bila dostupna, kao i cvjetnih gredica, te otvaranje određenih objekata u službi turista (caffe-barovi, trgovine, restorani...).

Najznačajniji je projekt onaj koji predviđa postavljanje obalnog šetališta i glavne prometnice na otoku Iloviku, koja se pruža paralelno s obalom. Središnja točka ovog projekta bio bi trg ispred crkve, koji bi bio ponovo smješten u svoje arhitektonske okvire, postajući istinski centar druženja i skupljanja na otoku, što bi svakako pridonijelo stvaranju jakog lokalnog identiteta.

S trga se odvajaju u oba smjera dvije staze koje čine ugodnu šetnicu uz more, popoločenu kamenim pločama. Prema zapadu stiže se do opremljenog prostora s kojeg se otvara pogled prema moru i prema otoku Lošinju. Istočno od crkve staza prolazi kroz samo mjesto, ispred najzanimljivijih punktova, i stiže do sjeverozapadne obale, koja je opremljena za šetnju mjestima za kupanje i odmor tamo gdje je pogled posebno atraktivan.

Između ostaloga, planira se ponovo staviti u funkciju napušteni bunker na brežuljku Did izgradnjom malog bar-restorana s panoramskim terasama s kojih se pruža širokokutni pogled (moguće stavljanje u funkciju starog talijanskog dalekozora).

Na otoku nedostaju i potrebne strukture za prikupljanje otpada. Stoga je osmišljen punkt gdje bi se omogućilo odvojeno prikupljanje otpada, pristupačan s mora i s kopna, ali istovremeno dovoljno zaklonjen. Postoji i ideja načina prikupljana vrata do vrata.

Imajući u vidu moguću građevinsku ekspanziju i poboljšanje stanja postojećih građevina, predviđena su i određena područja za stambenu izgradnju i abak koji će defi nirati osnovna načela izgradnje te način realizacije nove urbanističke opreme.

Na taj bi se način lokalnom stanovništvu zajamčili višestruki izvori uzdržavanja otvaranjem novih radnih mjesta, što je temelj za ponovno naseljavanje otoka. 85

Analiza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola

Page 5: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

GRUPPO 2

L’approccio iniziale alla defi nizione di un piano di sviluppo per l’isola di Ilovik è avvenuto attraverso un’analisi a scala vasta, che ha avuto lo scopo di conoscere il territorio, mediante la defi nizione delle qualità e dei degradi dell’isola. La fase di analisi ha scomposto il “sistema” Ilovik in sottosistemi, all’interno dei quali sono stati evidenziati i luoghi e gli aspetti di maggior rilievo, o, al contrario, quelli caratterizzati da minor qualità.

Questa fase di analisi è stata strutturata da ricognizioni sul campo, da ricerche dei “colleghi” croati e dal questionario-inchiesta somministrato ad un campione della popolazione. E’ stato molto utile capire anche gli aspetti sociali (oltre a quelli ecologici ed economici) dell’isola, ovvero ciò che gli abitanti pensano della propria isola e vogliono rispetto al suo futuro, essendo la sostenibilità dello sviluppo il principio ispiratore di tutto questo lavoro.

I principi dello sviluppo sostenibile hanno guidato la fase progettuale; si è, quindi, puntato ad un miglioramento della qualità della vita nell’isola, senza però superare la carrying capacity dell’ecosistema, cercando di soddisfare i bisogni delle generazioni presenti, senza però compromettere le opportunità delle generazioni future. Il progetto ha previsto varie modalità di intervento nel territorio, cercando comunque di individuare gli elementi più signifi cativi del luogo e di valorizzarli.

I principali problemi emersi dall’analisi riguardano la situazione di scarso sviluppo economico dell’isola, con un’agricoltura, in abbandono, che presenta però un elevato potenziale turistico, attualmente non sfruttato. Questo ha messo in moto un circolo vizioso, rappresentato dallo spopolamento dell’isola, accompagnato dall’invecchiamento della sua popolazione, fatto questo che ha ulteriormente contribuito all’abbandono dell’attività agricola e delle altre attività tipiche. Altri problemi emersi dall’analisi sono la carenza di collegamenti con le isole vicine e la terraferma, oltre alla mancanza di alcune infrastrutture, quali la fognatura, l’acquedotto ed un sistema di illuminazione pubblica.

La progettazione ha cercato di trovare delle soluzioni ai problemi evidenziati dall’analisi.

Per incrementare lo sviluppo economico dell’isola, si è pensato di rilanciare la coltivazione dei prodotti tipici, in particolare l’ulivo e i fi ori, ma anche la vite ed alcune piante aromatiche. Queste colture permetterebbero anche la creazione di un mercato dei prodotti derivati (olio, vino, ecc.), rivolto sia ai turisti che ai locali.

Per quanto riguarda il turismo, l’isola gode già di una buona fama nell’ambiente nautico; ma deve cercare di migliorare la sua immagine, pubblicizzandola adeguatamente, proponendosi quale “Isola dei fi ori”, valorizzando gli aspetti culinari tipici, oltre a quelli ambientali e paesaggistici. A questo scopo i progetti hanno previsto l’inserimento di percorsi che attraversano l’isola, permettendo di raggiungere i punti di interesse, la creazione di numerose aiuole fi orite, l’apertura di alcune strutture a servizio del turista (bar, negozi, ristoranti…). Il progetto di maggior rilievo è quello della risistemazione del lungomare e della strada principale di Ilovik, che si sviluppa parallela alla costa. Questo progetto vede come punto centrale la piazza della chiesa, che viene risistemata nel suo disegno architettonico in modo da diventare il vero centro di socialità ed aggregazione dell’isola, permettendo anche la formazione di una più forte identità locale.

Da questa partono le due strade principali a formare una piacevole passeggiata sul lungomare, pavimentata in pietra. Verso ovest si raggiunge uno spiazzo attrezzato con vista verso il mare aperto e l’isola di Lussino. Ad est della chiesa il percorso attraversa tutto l’abitato, passando davanti ai luoghi principali del paese, e raggiunge la costa nord-ovest, attrezzata per il passeggio 86

radion

ica se

mina

rioAnaliza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola

Page 6: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

e con delle piazzole per la balneazione e la sosta, in zone con una piacevole visuale.Si è, inoltre, previsto di recuperare il bunker abbandonato sul colle Did, con la costruzione di un piccolo ristorante-bar dotato di terrazze panoramiche che permettono la visione tutto intorno (recuperando anche il vecchio cannocchiale italiano).

Tra gli elementi di cui l’isola è carente vi è quello delle strutture per la raccolta dei rifi uti. Si è pensato, quindi, alla creazione di un’area attrezzata per il conferimento differenziato delle diverse frazioni merceologiche, collocata in modo da essere facilmente accessibile dal mare e dall’interno, ma da rimanere allo stesso tempo nascosta alla vista. È stato anche ipotizzato un percorso base per la raccolta porta-a-porta.

In vista di una possibile espansione edilizia e di un miglioramento della qualità dell’edifi cato esistente, si è anche pensato alla defi nizione di alcune aree di sviluppo residenziale e ad un abaco contenente le indicazioni da seguire nella costruzione e nella realizzazione del nuovo arredo urbano. In questo modo si dovrebbe garantire una molteplicità di fonti di sostentamento alla popolazione, con la creazione di nuovi posti di lavoro, base per il ripopolamento dell’isola.

Angela Cibin, Elana Parolo, Elisa Spagnol, Evelin Cruz, Alberto Zanco, Riccardo Signorello

GRUPA 3

Projektom su obuhvaćene dvije ključne teme za održivi razvoj otoka, i to kroz realizaciju:

turističkog prospekta kojim bi se valorizirale i promicale kulturne i ine vrijednosti Ilovika, valorizirali potencijali, osobito na povijesnom i prirodoslovnom području, budeći znatiželju istraživatelja i znanstvenika; akcija usmjerenih ka osamostaljivanju otoka kroz reorganizaciju društvenog i kulturnog ustrojstva.

Primijenjenu metodologiju čine sljedeće faze:

ANALITIČKA FAZA: izvidi na terenu, zbirka fotografi ja, ispitivanje stanovnika, prikupljanje postojećih podataka i materijala; OCJENJIVAČKA FAZA: primjena višekriterijskih modela koji obuhvaćaju društvene i kulturne komponente, biljni i životinjski svijet te urbano naseljavanje; PROJEKTNA FAZA: određivanje vodećeg pravca za urbanističko usklađivanje kroz funkcionalnu i formalnu reorganizaciju te izračunavanjem turističkog carrying capacityja otoka.

Očekivani rezultati očitovali su se na široj i lokalnoj razini kroz sljedeće radnje:

široka razina

ponovno uspostavljanje i proizvodni razvoj tipičnih lokalnih poljoprivrednih kultura; utvrđivanje i uređenje područja za kupanje; zadržavanje naturalističkih aspekata; razvoj obrtnih djelatnosti korištenjem postojećih resursa na otoku; 87

Analiza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola

Page 7: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

vraćanje povijesnog pamćenja.

lokalna razina

utvrđivanje novog urbanističkog postava naselja; realizacija multifunkcionalnog centra kao elementa druženja i zabave za rezidentno stanovništvo i goste; poticanje novih ekonomskih djelatnosti koje će utjecati na opći razvoj i na povećanje dohotka na otoku; realizacija kanalizacijske i vodovodne mreže radi poboljšanja osnovne kvalitete života; prenamjena lučice radi boljeg gospodarenja nautičkim turizmom; stvaranje parkova kao elementa socijalizacije.

GRUPPO 3

Il progetto ha inteso affrontare due temi chiave per uno sviluppo sostenibile dell’isola, attraverso la realizzazione di:

un depliant turistico, avente lo scopo di valorizzare e far conoscere le caratteristiche fi sico- culturali di Ilovik, per valorizzarne le potenzialità, in particolare nell’ambito storico e naturalistico, stimolando la curiosità anche di ricercatori e studiosi; azioni per rendere l’isola autonoma, tramite una riorganizzazione dell’assetto sociale e culturale.

La metodologia adottata è stata caratterizzata dalle seguenti fasi:

FASE ANALITICA: attraverso sopralluoghi, rilievi sul campo, un book fotografi co, interviste ai residenti, recupero dati e materiali esistenti. FASE VALUTATIVA: applicazione di modelli multicriteriali in cui vengono considerate le componenti sociale e culturale, fl ora, fauna ed insediamento urbano. FASE PROGETTUALE: defi nizione di linee guida per il riassetto urbano tramite la riorganizzazione funzionale e formale, attraverso il calcolo della carrying capacity turistica dell’isola.

I risultati attesi si sono manifestati a scala vasta e a scala locale attraverso le seguenti azioni:

scala vasta

reinserimento delle colture tipiche del luogo per lo sviluppo produttivo locale; individuazione e recupero delle aree balenabili; mantenimento degli aspetti naturalistici; uso delle risorse dell’isola per lo sviluppo delle attività artigianali; recupero della memoria storica.

scala locale

defi nizione di una nuova trama urbana dell’abitato;88

radion

ica se

mina

rioAnaliza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola

Page 8: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

realizzazione di un centro polifunzionale, quale elemento di socializzazione e svago per residenti e turisti; incentivazione di nuove attività economiche, quali motore di sviluppo, generando un aumento del reddito locale; realizzazione delle reti fognarie e acquedottistiche, per un miglioramento della qualità della vita di base; riqualifi cazione del porto per una migliore gestione del turismo nautico; creazione di giardini come elemento di socializzazione.

Daniele Baldan, Valeria Brandalese, Michele Cagliani, Margherita Cesca, Zdenka Kauzlaric, Tiziana Lapata, Anna Marcato

GRUPA 4

U namjeri postizanja cjelovite prenamjene prostora, potrebno je u prvom redu analizirati postojeću situaciju, pokušavajući shvatiti problematiku, potrebe te potrebe za zaštitom, koncipirajući izvršni projekt na ekološki prihvatljiv način trajnih ekonomskih efekata.

U tom smislu isključivo jedna interdisciplinarna suradnja omogućuje analizu mnoštva aspekata jednog složenog sustava kao što je otok Ilovik, ograničene veličine i na određenoj udaljenosti od kopna, čime bi se omogućilo stvaranje jedne male ekološke oaze s vlastitim i jedinstvenim karakteristikama.

Cilj ovakvog malog naselja je postojanje takve organizacije koja osigurava samoopstojnost, iako je postizanje toga cilja prilično težak proces, i to iz razloga postupnog opadanja lokalne materijalne kulture kao rezultat antropološke regresije jedne kulture koja je u prošlosti bila dostigla prihvatljivu razinu specijalizacije.

Drugi negativni aspekt je prometna izoliranost. Slaba je, naime, povezanost s bliskim većim otocima, prlično je teško doći do zdravstvenih ustanova, vršiti razmjenu proizvoda, kulturno se uzdizati. Prvi korak koji je učinjen u analizi postojećeg stanja bilo je upoznavanje s očekivanjima i mišljenjima stanovnika otoka. U tom smislu od velike je koristi bila anketa koja je provedena u suradnji sa studentima ekonomskih fakulteta u Rijeci i Puli (Hrvatska), a koja je pružila niz bitnih elemenata o društvenim aspektima stanovništva otoka, koji su omogućili izradu održivih projekata.

Pod nadzorom prof. dr. sc. G. Campeola (Arhitektonski fakultet iz Venecije) i dipl. arh. Sandre Carollo (Fakultet za prostorno planiranje Sveučilišta IUAV iz Venecije), te u suradnji s dipl. biol. Davidom Scarpom, dipl. arh. Krešimirom Petkovićem, dipl. arh. Grazijom Sparacino, dipl. oec. Sonjom Šišić i dipl. oec. Kristinom Črnjar, izvršena je analiza prostornog i prirodnog aspekta otoka, omogućeno je shvaćanje potreba i očekivanja lokalnog stanovništva, a pogotovo procjena ekonomske izvedivosti predloženih intervencija.

Osnovni su ciljevi projekta sljedeći:

1. razvitak turizma; 2. povrat tradicionalnih poljoprivrednih aktivnosti s naglaskom na kvalitetu proizvoda; 3. urbanistička prenamjena; 4. valorizacija prostora. 89

Analiza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola

Page 9: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

GRUPPO 4

Nell’obiettivo di ottenere una riqualifi cazione ambientale complessiva risulta necessario analizzare, per prima cosa, la situazione esistente, cercando di capirne le problematiche, i bisogni, le esigenze di tutela, e ragionando il progetto d’intervento in maniera ecologicamente compatibile, economicamente durevole, partecipato.

A tal fi ne solo una collaborazione interdisciplinare è in grado di analizzare gli svariati aspetti di un sistema complesso come risulta essere l’isola di Ilovik, di limitata dimensione e ad una certa distanza dal continente, permettendo in tal modo la formazione di una piccola nicchia ecologica con caratteristiche proprie e singolari.

Il piccolo insediamento umano presente ha un’organizzazione che mira all’autosussistenza, anche se vi sono molte diffi coltà a raggiungere la stessa. Ciò è dovuto al progressivo venir meno della cultura materiale locale, risultato della regressione antropologica di una cultura che in tempi passati aveva raggiunto un buon grado di specializzazione.

Altro aspetto negativo è rappresentato dall’isolamento nelle comunicazioni. Carenti risultano, infatti, i collegamenti con le maggiori isole vicine, con diffi coltà a raggiungere le strutture sanitarie, a scambiare prodotti, ad aggiornare il proprio bagaglio culturale.

La prima analisi che si è resa necessaria è stata la conoscenza delle aspettative e delle opinioni degli abitanti locali. A tal fi ne, è di grande aiuto l’indagine conoscitiva svolta con la collaborazione degli studenti dell’Università di Economia di Rijeka e Pola (Croazia), che ha fornito importanti elementi di rifl essione sugli aspetti sociali della popolazione, consentendo di elaborare dei progetti sostenibili.

Con la supervisione del Prof. G. Campeol (Facoltà di Pianifi cazione del Territorio, Università IUAV di Venezia) e Arch. Sandra Carollo (Facoltà di Pianifi cazione del Territorio, Università IUAV di Venezia)), la collaborazione di Dott. Davide Scarpa, Arch. Kresimir Petkovic, Arch. Grazia Sparacino, Dott.ssa Sonja Sisic, Dott.ssa Kristina Crnjar, è stato possibile analizzare l’aspetto ambientale e naturale dell’isola, capire i bisogni e le attese della popolazione locale e soprattutto valutare la fattibilità economica degli interventi proposti.

Gli obiettivi da raggiungere con il progetto, pertanto, sono stati:

1. sviluppo del turismo; 2. ripristino delle attività agricole tradizionali, con obiettivi di qualità del prodotto; 3. riqualifi cazione urbana; 4. valorizzazione ambientale.

Martina Caretta, Nunzia Di Molfetta, Francesca Filiaci, Kristijan Jakovčić, Elena Ridolfi , Giulia Sartore, Željko Varšava

GRUPA 5

Prilikom pristupanja temi seminara, odnosno izrade prostornog plana za otok Ilovik u Hrvatskoj, u prvom redu postavljena je metodologija ispitivanja koju čine dosljedno praćenje analize, procjene i postavljanje projektnih načela. Analiza je učinjena ispitivanjem na terenu, koje je omogućilo 90

radion

ica se

mina

rioAnaliza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola

Page 10: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

“zemljopisno čitanje” mjesta kroz defi niciju odnosa kvaliteta/degradacija koji je naknadno preveden u Dokument analize, te smo kroz anketu došli do saznanja o mišljenju stanovnika otoka Ilovika. Grupa je istaknula ciljeve svoga rada koji su, zajedno sa željama stanovnika otoka, trebali biti nit vodilja pri izradi projekata, a koji se mogu sažeti u načelima prostorne održivosti, kompatibilnog ekonomskog razvoja, očuvanja prirodnih elemenata i jedinstvenog obuhvaćanja otoka Ilovika i Sv. Petar, koji čine jedinstveni referentni ekosustav, a sve u cilju opće politike gospodarenja malim hrvatskim otocima. Na temelju postavljenih ciljeva, očekivani bi se rezultati očitovali kroz povećanje turističkog prometa, raznovrsnost otočnih proizvoda i uspostavljanje dijaloga između dvaju otoka. Zemljopisno izviđanje omogućilo je pronalaženje pristupa samom otoku, sjeverozapadno i jugoistočno morskim putem, izlazom iz kanala između dvaju otoka, i percipiranje istih kao otoke nedefi nirane veličine. Analiza je, između ostaloga, omogućila procjenu kvalitete i degradacije jakih elemenata (lučica, crkva, more i vegetacija) i sastavnih elemenata (obale, zgrade, prometnice i staze, terase i ograde, vojni povijesni objekti).

1. Jaki elementi:

CRKVA Kvaliteta: nedavno restrukturiranje, dobro uklopljena u cjelinu. Degradacije: decentrirani položaj. LUKA Kvaliteta: odličan položaj, zaštićena, mogućnost priveza velikih plovila. Degradacije: spojni materijali slabije estetske kvalitete. MORE Kvaliteta: spojni element, odličan izgled i kvaliteta vode, glavni resurs otoka. Degradacije: nema. VEGETACIJA Kvaliteta: raznolikost vrsta, bujnost vegetacije, cvijeće raznih boja. Degradacije: prisutnost umjetnih elemenata postavljenih od strane čovjeka.

2. Sastavni elementi:

OBALE Kvaliteta: prirodno stanje. Degradacije: betonski izljevi za izgradnju pristaništa zgrada te tobogani. ZGRADE Kvaliteta: manja visina i veličina, dobro uklapanje u kontekst. Degradacije: potreba za obnovom, nedostatak sanitarnih čvorova, velika raznolikost materijala i stilova. STAZE Kvaliteta: omogućuju korištenje prirodnog djela, panoramski pogledi. Degradacije: potreba održavanja. CESTE Kvaliteta: postojanje prometnica za vozila i pješake, korištenje sjeveroistočne obale. Degradacije: spojni materijali slabije estetske kvalitete. TERASE Kvaliteta: veće obradive površine. Degradacije: napuštanje poljoprivrede. OGRADE Kvaliteta: prirodni materijali, jaki ljudski tradicionalni trag, zaštićeno od vjetrova. Degradacije: potreba za održavanjem. VOJNI POVIJESNI OBJEKTI Kvaliteta: dominantni panoramski položaj. Degradacije: zapuštenost, loša povezanost. 91

Analiza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola

Page 11: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

U biti, najveće su prednosti otoka vezane za geografski položaj, klimu, visoku biološku raznolikost i panoramske poglede, dok su slabe točke nedostatak usluga, potreba za održavanjem, krhka ekonomija i ranjivost ekosustava. Iz analize i procjene stanja proizlazi idejni projekt koji se temelji, u prvom redu, na boljem povezivanju između Malog Lošinja i Ilovika te stvaranju novih veza s otokom Sv. Petar. Intervencije bi se usredotočile na naselje, staze, plaže u uvalama na južnoj strani, dijalog između dvaju otoka i ekonomske intervencije.

Osnovni bi se elementi projekta mogli sažeti kako slijedi:

Naselje

1. obnova i standardni elementi; 2. plan bojenja; 3. prenamjena javnih mjesta; 4. sportske usluge.

Staze

1. održavanje i vraćanje u funkciju; 2. staze za mountain bike; 3. staze za jahanje; 4. naturalističke staze.

Plaže u uvalama na južnoj strani

1. zadržavanje naslaga algi posidonije; 2. intervencije za bolju iskoristivost; 3. ponuda izleta barkom i ronjenje; 4. prenamjena objekata u blizini plaža.

Dijalog između dvaju otoka

1. morsko povezivanje; 2. obnova unutarnjih staza; 3. određivanje glavne staze; 4. korištenje utvrde kao izložbene tržnice lokalnih proizvoda; 5. obnova vezova za otok Sv. Petar; 6. sređivanje lučice; 7. izgradnja zaklona s jedrima koja se mogu omotati.

Ekonomska intervencija

1. stvaranje zaštitnog znaka za ulje; 2. podrška lokalnoj proizvodnji; 3. inicijative za komercijalizaciju proizvoda; 4. poboljšanje turističke ponude.

GRUPPO 5

Nell’affrontare il tema del seminario, ovvero la redazione di un piano paesaggistico per l’isola di Ilovik in Croazia, si è innanzitutto defi nita la metodologia di indagine, costituita da un percorso di coerenza tra l’analisi, la valutazione e la defi nizione di linee guida progettuali. L’analisi è 92

radion

ica se

mina

rioAnaliza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola

Page 12: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

stata effettuata attraverso sopralluoghi sul campo, che hanno consentito una lettura geografi ca dei luoghi attraverso la defi nizione di Qualità/Degradi tradotta poi in Carte di analisi, e attraverso un questionario-inchiesta, che ha consentito di capire cosa pensa la popolazione di Ilovik. Il gruppo ha esplicitato gli obiettivi del lavoro, che dovevano costituire una guida nella defi nizione degli interventi di progetto, assieme ai desiderata della popolazione, sintetizzati nei concetti di sostenibilità ambientale, di sviluppo economico compatibile, di salvaguardia degli elementi naturali e di lettura unitaria dell’isola di Ilovik e di Sv Petar, che rappresentano un unico ecosistema di riferimento, al fi ne di una politica generale di gestione delle piccole isole croate. I risultati attesi, sulla base degli obiettivi, sono stati il potenziamento economico dell’isola, da realizzarsi attraverso un aumento del turismo, la diversifi cazione dei prodotti dell’isola e la creazione di un dialogo tra le due isole. La lettura geografi ca ha permesso di individuare gli accessi all’isola, che avvengono via mare da nord-ovest e sud-est, agli sbocchi del canale che si formano dalle due isole, e di defi nire la percezione delle stesse come isole rigogliose di non precisate dimensioni. L’analisi ha, inoltre, consentito di valutare le qualità e i degradi degli elementi forti (porto, chiesa, mare vegetazione) e degli elementi costitutivi (coste, edifi ci, strade e sentieri, terrazzamenti e recinzioni, reperti storici militari):

1. Elementi forti:

CHIESA Qualità: recente ristrutturazione, ben inserita nel contesto. Degradi: posizione decentrata. PORTO Qualità: posizione ottima e riparata, possibilità di attracco di grandi imbarcazioni. Degradi: materiale omologante di scarsa qualità estetica. MARE Qualità: elemento di collegamento, estetica e qualità dell’acqua ottime, risorsa primaria dell’isola Degradi: nessuno VEGETAZIONE Qualità: diversità di specie, rigogliosità, presenza di fi ori multicolori. Degrado: intromissione di elementi artifi ciali ad opera dell’uomo.

2. Elementi costitutivi:

COSTE Qualità: stato naturale Degradi: colata di cemento per la costruzione di approdi edifi ci e scivoli. EDIFICI Qualità: altezze e volumi ridotti, buon inserimento nel contesto. Degradi: necessità di ristrutturazione, carenza di servizi, forte eterogeneità di materiali e stili. SENTIERI Qualità: consentono la fruizione della parte naturale, panoramicità. Degradi: necessità di manutenzione. STRADE Qualità: esistenza di collegamento per mezzi su gomma e pedoni, fruizione della costa nord-est. Degradi: materiale omologante e di cattiva qualità estetica TERRAZZAMENTI Qualità: maggiore superfi cie coltivabile. Degradi: abbandono della coltivazione RECINZIONI 93

Analiza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola

Page 13: Grupe studenata 5.2. Projekti za otok Ilovik · GRUPA 1 Analiza okoliša koja je na činjena na Iloviku, potkrijepljena rezultatima ankete kojoj je podvrgnuto lokalno stanovništvo,

Qualità: materiali naturali, forte segno antropico tradizionale, protezione dal vento. Degradi: necessità di manutenzione REPERTI STORICI MILITARI Qualità: posizione panoramica dominante. Degradi: stato di abbandono, mancanza di collegamento.

In sintesi, i punti di forza dell’isola sono legati alla posizione geografi ca, al clima, all’elevata biodiversità e alle viste panoramiche, mentre i punti di debolezza sono costituiti dalla carenza di servizi, della necessità di manutenzione, dalla fragilità dell’economia e dalla vulnerabilità degli ecosistemi. L’idea progettuale che scaturisce dall’analisi e valutazione è innanzitutto legata al rafforzamento dei collegamenti tra l’isola di Mali Losinj e l’isola di Ilovik, e di creazione di nuovi e l’isola di Sv Petar. Gli ambiti di intervento individuati sono l’abitato, i percorsi e sentieri, le spiagge nelle baie a sud, il dialogo tra le due isole e l’intervento economico. Di seguito si schematizzano i principali elementi di progetto:

Abitato

1. ristrutturazioni e dotazione di servizi standard; 2. piano colore; 3. riqualifi cazione spazi pubblici 4. servizi sportivi.

Percorsi e sentieri

1. manutenzione e recupero; 2. percorsi in mountain bike; 3. percorsi a cavallo; 4. percorsi natura.

Spiagge nelle baie a sud

1. mantenimento dei depositi di posidonia; 2. interventi per la fruibilità; 3. offerta di escursioni in barca e immersioni; 4. riqualifi cazione degli edifi ci in prossimità delle spiagge.

Dialogo tra le due isole

1. collegamenti via mare; 2. ripristino dei sentieri interni; 3. defi nizione di un percorso principale; 4. utilizzo del forte come mostra mercato dei prodotti locali; 5. risistemazione degli attracchi dell’isola di San Pietro; 6. sistemazione del porto; 7. costruzione di una pensilina con vele avvolgibili.

Intervento economico

1. creazione di marchio DOP per l’olio; 2. sostegno alle produzioni locali; 3. iniziative per la commercializzazione; 4. miglioramento dell’offerta turistica.94

radion

ica se

mina

rioAnaliza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola