green garden magazine 100

7/25/2019 Green Garden Magazine 100.

1/60

16godinasVama!

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n b r o j 1 0 0 p r o s i n a c 2 0 1 5 . g o d i n a X V I

ubilarni brojJubilarni broj


2/60

1. KORAKIspunite pristupnicu

vjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vau lansku karticu i

pripremite se na brojne pogodnosti

3. KORAKPrikupljajte bodove i kupujte

s popustom!

*tablica boniteta moe biti varijabilnakroz bonitetno razdoblje*artikli oznaeni kao akcijski/snieni ili

pojedini posebno oznaeni artikline podlijeu obraunu bodovai na takve artikle nije mogue ostvaritidodatni popust

TABLICA BODOVANJA

1 KM = 1 BODVrijeme trajanja

bonitetnog razdoblja:

od 01. 10. do 30. 09.

Razred:

A

BC

D

1-100

101-500501-1000

1001-vie

2%

4%6%

8%

Bodovi:(vrijednost kupovina u KM)

Popust na Vau kupovinu:

Postanite lan Green Garden klubakoristite pogodnosti i kupujete s popustom

Ako ve imate karticuGreen Garden Kluba,Vaa kupovinas popustom

moe poeti!


3/60

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o.Obilazna cesta 27, 88220 iroki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572;[email protected]@sjemenarna.comwww.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostoji

Redakcijski kolegij:Ivana Markota, Ivan Peri, Nino Rotim, MateaPehar, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko,Velimir Lasi

Marketing:Valentina Vrlji Mii, dipl. oec.

Andrea aravanja, mr. oec.Lektor:Blanka Kraljevi, prof.

Fotografija na naslovnici:Ivan OstojiMiljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04od 31. 12. 2004. godine asopis Green Gardenosloboen je plaanja poreza na promet.

Rije urednika Editors word

Sadraj

Novosti, obavijesti, najave!!!Pred Vama je 100. jubilarni broj Green Garden glasila. Glasilo koje je sa Vama 16. godinau kontinuitetu. Sa svakim brojem trudimo se donijeti Vam to vie korisnih informacija,zanimljivosti i lanaka. Ovaj jubilarni broj i tradicija duga ak 16 godina nam je potvrdai obveza da nastavimo i dalje i budemo jo bolji.Ponosni na svaki broj.Uivajte u bogatom sadraju naeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kaolan kluba Green Garden.Kako postati lan kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov lan:jednostavno ispunite pristupnicu vjerodostojnim podacima, preuzmite Vau lansku

karticu, prikupljajte bodove i kupujte sa popustom.lanstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim agrocentrima.Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete poslati na e-mail:[email protected]

Sretne blagdane, dobro zdravlje,mir i blagostanjeneka Vas prate u 2016.

Pred Vama je jubilarni stoti broj strunog glasila GreenGarden koji na svojim stranicama, kao i u prethodnim bro-jevima, donosi niz zanimljivih priloga iz oblasti voarstva,vinogradarstva, povrarstva, cvjearstva i zatite bilja. S ob-zirom da se radi o jubilarnom broju, broj stranica je povean,kao i naklada. Ovaj broj strunog glasila Green Garden obiluje

temama iz voarstva koje obrauju razliite aspekte u ovojgrani poljoprivrede. Svakako treba istaknuti lanak o sadnjivoaka, gnojidbi maslina te lanak o zimskoj rezidbi i zatitivoaka. Ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijea kojimapreporuujemo priloge o boinoj zvijezdi i boinwoj penicikoje uz adventske vjenie obiljeavaju mjesec prosinac, teiznimno zanimljiv lanak o amarilisu, lukoviastoj cvjetnicikoja u vrijeme boinih i novogodinjih blagdana ukraavamnoge domove.

Proizvoaima krumpira preporuujemo prilog o novim

sortama krumpira, a pelarima prilog o medu.Ovo je samo dio, vrlo zanimljivog sadraja, jubilarnog sto-tog broja Green Gardena, te vam toplo preporuujemo da nai Va Green Garden detaljno proitate.

Urednitvo

In front of you is the hundredth anniversary number ofGreen Garden, where you, as well as in the previous edi-tions, may find number of interesting articles in the fieldof fruit growing, viticulture, vegetable growing, floricultureand plant protection. Since it is a jubilee number, numberof pages has increased, as well as edition. This issue of

Green Garden is rich with articles covering various aspectsin field of fruit growing. You can read interesting articlesabout planting fruit trees, olive fertilization, winter prun-ing and protection of fruit trees. For florists we recommendarticles about Christmas Star and Christmas Wheat thatmarks December together with Christmas Wreath, andextremely interesting article about amaryllis, bulb flowerthat during the Christmas and New Year holidays decoratesmany homes.

For potato growers we recommend article about new po-

tato varieties and for beekeepers report about honey.And this is only a part of very interesting content, in thisjubilee number of Green Garden, so we strongly recommendthat you read it carefully.

Editors office

Adventski vjenii ...............................................4Boine jelke .......................................................6Amarilis - blagdanska ljepotica .........................7Svjei radi - zimska poslastica ........................11

Povrtnjak tijekom zime ....................................12Primjena agrila u proizvodnji povra ..............14Rane ute sorte krumpira ................................16Nove crvene sorte krumpira .............................17Obavezno naklijavanje krumpira prije sadnje....18Hercegovaki batati...........................................19Organska gnojiva za ekolokuproizvodnju smilja............................................20

Kako rijeiti problemzaepljenih dimnjaka? ..................................... 22Sadnja voaka i vinove lozetijekom jeseni i zime ........................................24Ne zaboravite posaditi aroniju .......................26

Proljetna gnojidba maslineorganskim gnojivima .......................................28Program za zatitu od mieva i insekata ......30Vulcano - organsko gnojivo protivkloroze vonjaka i vinograda .......................... 32Pitanja i odgovori .............................................34Zimska rezidba i uporabakalemarskog voska ..........................................36

Oviphyt - parafinsko ulje za zatituvoaka i vinove loze tijekom zime..................38Zatita voaka od zeeva ................................40Dudova titasta u - veliki problemhercegovakih vonjaka ....................................41

Zimski pak XXL-odlino rjeenje zazimsku zatitu voaka i vinove loze .............43Zimska zatita voaka i vinograda .................44Suzbijanje tetnih kukaca i grinja...................46to koristiti za suzbijanje mieva i takora....48Kolinje ................................................................52Med - izvor ivotne energije ...........................56Zanimljivosti ......................................................58


4/60

M P, . .

Sama tradicija adventskog vjeniasee u daleku prolost kada sugermanski narodi koristili vjen-i ukraen svijeama, koje bi palili zahladnih i tamnih prosinakih noi kaoznak nade u nadolazeu sunevu svje-tlost i toplinu proljea. U srednjem vije-ku su pak krani preuzeli tu tradiciju,te su vjeni sa svijeama poeli kori-stiti kao dio svoje duhovne pripremeza najdrai nam blagdan, Boi. Inae,prema predaji izraen od zimzelenihgranica adventski vjeni simboliziraneprekidan, neprolazan ivot. Poredtoga, u njemu se kao dekorativna bilj-ka esto nae i lovor koji predstavlja

pobjedu nad muenjem i patnjom teboikovina i tisa koji su pak simbolbesmrtnosti. S druge strane, prisut-nost cedra u vjeniu oznaavasnagu i izljeenje dok jesami kruni oblikvijenca, koji nemani kraj ni poetak,simbol vjenosti Bojete besmrtnosti due.A sami eeri i razni

plodovi kojima vjen-i esto bude pomnookien predstavljajuna budui ivot,odnosno uskrsnu-e dok etiri svijee

oznaavaju etiri tjedna adventaili doaa, vrijeme pripreme zaveliki blagdan krana. Stoga niove godine nemojte zaboravitiukrasiti ulazna vrata i stoloveadventskim vjeniem jer on pri-je dolaska samog Boia stvaraposeban ugoaj u naim domo-vima, te na poseban nain i unaim srcima.

Boina penicaBoina penica se uobiaje-

no sije od svete Barbare do sve-te Lucije-13.prosinca. Sjetva seobavlja u posebne posude kojesu neto ire od standardnih ali i

dublje. Prije same sjetve peni-

ca se najee namae u mla-koj vodi (desetak sati). Nakontoga penica se vadi iz vode i

ravnomjerno rasporeujeu posudu u slojdebljine 2-3 cm.Zalijevanje seobavlja svakidan raspriva-

njem vode popenici.

Sa zalijeva-njem ne trebapretjerivati jer

moe doi dopropadanja

penice.

ji predstavlja

i patnjom tepak simbolrane, prisut-znaavaje

dublje. Prije sa

ca se najeekoj vodi (desetoga penica s

ravnomjeru

M P, . . oznaavaju etiri tjedna adventaAdventski vjeniiBOINA ZVIJEZDAPrema vjerovanju prastanovnika Meksikaodakle biljka potjee, svoj izgled zahvaljujeastekoj boginji kojoj je zbog neuzvraeneljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krviizrastao je vatreni cvijet.

Oplemenjivai su se malo poigrali pa da-

nas imamo bijele, krem i ruiaste primjerke.Najtraenije su jarkocrvene. Botanika zna-nost nam otkriva da Boina zvijezda zapravoima siune, prilino neugledne ute cvjetie,a ono to nazivamo cvijetom, obojeni su pri-cvjetni listovi (brakteje).

Legenda o nastanku Boine zvijezdePrema staroj meksikoj legendi, prva Boi-

na zvijezda nastala je iz molitve dvoje seoskedjece, djevojice Marije i njezina brata Pabla.

Bili su toliko siromani da nisu mogli kupitidar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu,ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara.Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, ne-kim udom njihovi zeleni listovi pretvorili su seu sjajnocrvene latice.

4

BROJ 100 PROSINAC 2015.


5/60


6/60

M ,

Boine jelkeNa vratima su nam boini i novogodinji blagdani, vrijeme po-mirenja i darivanja. Izlozi i ulice bljesnut e blagdanskim sjajem,

a najmlai e iekivati pahulje snijega i darove. Ipak, da je unae domove stigao najdrai blagdan, redovito nas podsjea iukraeno boino drvce

Svi mi znamo kako pravog Boianema bez pomno odabranoga bo-inog drvca. Zapravo, sama guvai urba oko kupnje darova, te ponovno

okupljanje svih lanova obitelji na blag-danskoj veeri posebno nas veseli i pru-a osjeaj unutarnjeg zadovoljstva. Iakoje sama bit Boia posve neto drugomi ga ipak ne moemo ni zamisliti bezposebno ukraenoga boinog drvca. Anajmlae, opet najvie i veseli njegovakupnja, te ukraavanje kao i darovi kojiih oekuju ispod okienog bora. Ali, taista kupnja one neto starije nerijetkozna dovesti do ruba ivaca. Meutim,sukladno s blagdanskim ozrajem nu-no je biti strpljiv jer je potrebno dostavremena za odabir pravog drvca ijuveliinu trebamo prilagoditi ambijentusvoga doma.

Sreom, posljednjih godina na na-em tritu moemo nabaviti i Nordij-ske jele koje su se pokazale idealnim za

ukraavanje domova tijekom boinihblagdana. Spomenute jele svojim pra-vilnim rasporedom grana s bogato po-punjenim iglicama i najzagrienije pro-tivnike ukraavanja drvca ne ostavljajuravnodunim. Osim toga, Nordijske jele

moemo nabaviti u razliitim veliina-ma od 1,5 do 5 metara to, osim ukra-avanja domova, ostavlja mogunost iza uljepavanje poslovnih prostora kaoi vrtova.

to napraviti s osuenim drvcem?Zanimljiv je i podatak kako se svake

godine u svijetu posijee na milijuneboinih drvaca koja, nakon to poslu-e svrsi, zavravaju na odlagalitimaotpada ili se, u najboljem sluaju pre-tvore u kompost. Istina, ta ista drvca seproizvode namjenski, odnosno, time sebitnije ne utjee na prirodne imbenike,gledano s ekoloke strane. Ipak, uko-liko imamo vrt i mogunost pravljenjakomposta osueno drvce nakon Boianipoto ne bacajte na smetlite. Do-

voljno je odrezati grane i staviti ih nadno kompostirane hrpe. Odrezanimgraniicama takoer moemo prekritizasaene mauhice ili tratinice, a slje-dee sezone pak umetnite granice okoposijanog graka.

Bilo kako bilo, drvce koje je uzgojenou vrtnim sreditima za boine blagda-ne bolje je rjeenje od kupnje umjetnog.Netko e rei da je teta rezati biljkuradi nekoliko blagdanskih dana. I to jeistina, ali rijetko tko e se zbog ekolo-kih razloga odrei obiaja kienja drvca.Osim toga, plastina drvca puno viezagauju atmosferu jer se za njihovuproizvodnju troi energija utrokomkoje se stvaraju iznimno tetne emi-sije plinova. A da bi se plastino drvceprirodnim putem razgradilo potrebno jeskoro tisuljee. Izbor je ipak na vama!Samo nemojte da trpe oni najmlai kojis nestrpljenjem oekuju Badnjak, dankoji im trajno ostaje urezan u sjeanjei to prvenstveno zbog kienja boinogdrvca.

6



7/60

I M,

Raskoni, krupni cvjetovi pur-purne, naranaste, crvene ibijele boje te oni dvobojniine ovu biljku iznimno pri-vlanom. A ljepota ovoga ui-

stinu prekrasnog cvijeta sko-ro da se i ne moe usporeditis cvjetovima ostalih ukrasnihbiljaka. Naime, amarilisovicvjetovi jednostavno domi-niraju tijekom zime, u vrije-me kada nas napuste arenelatice razliitih sobnih biljaka

Ova lukoviasta sobna biljka, pra-vog naziva prugasti sunovrat,vitezova zvijezda ili zvanika, pri-padnica je obitelji sunovrata, srodnihnarcisa i visibaba. Sadi se u razdobljuod studenog do sijenja, i to tako tolukovicu do pola utisnemo u supstrat,paljivo zalijemo te ostavimo na ta-

mnom i toplom mjestu. A da bi se po-saena lukovica to bolje ukorijenila,moramo voditi rauna da optimalnatemperatura u prostoriji iznosi od 20-25 C.

Osim toga, iznimno je vano da utoj fazi biljku ni u kojem sluaju obilnone zalijevamo a sve kako ne bi dolodo pojave truljenja lukovica. Jer mnogiljubitelji amarilisa, nerijetko iz nezna-nja, upravo kod zalijevanja koriste ve-

like koliine vode kojom ak prskaju isamu lukovicu. To je dakako pogrenostoga to smo time nau novu sobnubiljku osudili na propadanje. A ukolikopotujemo navedena pravila, za kratkovrijeme, iz sredine lukovice ubrzo epotjerati snana cvjetna stabljika. Kadase to pak dogodi lonac premjetamo nasvijetlo mjesto, i to postupno, kako bibiljci dali vremena da se to bolje adap-tira tj. prilagodi. Na svakoj od cvjetnihstabljika, kojih ponekad moe biti inekoliko razvit e se, obino u paru, oddva do est velianstvenih zvonastihcvjetova. Spomenimo i kako se dugisabljasti listovi razvijaju tek u vrijemecvjetanja biljke. Meutim, tijekom cvat-

nje potrebno je biljku obilnije zalijevati,a svaka dva do tri tjedna i prihranjivatitekuim gnojivom za cvjetajue biljke.Prijeko potrebna vlanost zraka osigu-rava se finim rasprivaima a tijekomcjelokupnog vremena cvjetanja dobroje lonac s biljkom staviti na vlane ka-menie ili odgovarajui treset. Premje-stimo li na samom poetku cvjetanjabiljku na hladnije mjesto due vremenamoi emo i uivati u njezinim rasko-nim cvjetovima.

to nakon cvatnje?Nakon to biljka ocvate potrebno

ju je smjestiti na sunano i prozra-

no mjesto stoga to e listovi, koji jouvijek rastu, opskrbiti lukovicu prije-ko potrebnim hranjivima. A pravilno i

adekvatno njegovane lukovice svakese godine poveavaju za 1-2 cm. Stoganastavite sa zalijevanjem i prihranji-vanjem biljke, a stabljiku s ocvalimcvjetovima odreite na otprilike 20-takcm visine. Od sredine svibnja amarilismoete slobodno stavit u vrt ili na te-rasu. U kolovozu prorijedite zalijevanje iprihranu, a od listopada pa do poetkaprosinca potpuno je i obustavite, a svekako bi lukovica mogla mirovati. Ovakonjegovana biljka, bit e potkraj prosincaspremna za presaivanje, u neto veuposudu sa svjeom i hranjivima boga-tom zemljom. Na ovaj nain pravilnoprihranjivana i uredno zalijevana biljka,

koja je na vrijeme presaena u druguposudu, dat e cvjetove kakve smoupravo eljeli.

AMARILIS

blagdanska ljepotica

7



8/60


9/60

Velik izbor Green Garden sjemena povra, cvijea i zaina.Asortiman Green Garden sjemena od ove godine proiren

i obogaen sa novim zanimljivim vrstama i sortama.Nae sjeme za bolji urod!


10/60

UKRASNI TRAVNJACI

250g za 10 m2

700g za 30 m2

1kg za 45 m2

850g za 35 m2

5kg za 200 m2


11/60

M P, . .

SVJEI RADIzimska poslastica

Poput salate, endivije, artioke i ra-

di (Cichorium intybus) predstav-nik je porodice glavoika (Astera-

ceae), a uzgaja se zbog lia. To je vrlovrijedna povrtlarska kultura, koja po-voljno djeluje na probavu i elastinostkrvnih ila i to iskljuivo zbog sadrajakarakteristinih gorkih tvari (intybina),organskih kiselina te mnotva vitamina.I dok se ljubiteljima povra u naoj zem-lji na sam spomen gorkih zimskih salata

die kosa na glavi, u susjednoj Dalmacijiisti ti ljubitelji povra oblizuju prste. Ra-zlog lei u injenici kako su Talijani ipakostavili traga u dalmatinskoj kulturi,korigirajui tako i njihove prehrambenenavike. A kolika je popularnost togalisnatog povra u Italiji najbolje govorii injenica kako se u gradu Colonga Ve-neta, nedaleko od Verone, ve 20 go-dina odrava tzv. Festival radia. Sortakoju posebno slave na toj priredbi jest

radichio di Verona, radi tamnocrveno-ljubiastih listova i bijelih rebara smje-tenih u relativno vrstoj glavici. Ali,kako danas postoji velik izbor razliitihkultivara radia, tako se i boja njihovalia kree od svih nijansi zelene, preko

arenih pa sve do onih crveno, odnosno,ljubiasto obojenog lia. Koji god, pak,da odaberemo neemo pogrijeiti jeru 100 grama radi ima svega desetakkalorija, a predstavlja i vie nego bogatizvor vlakana, vitamina B6 vanog zapravilan rast i razvoj, te antioksidansa

C i E, folne kiseline i eljeza, dakle tvaribitnih za zdravu krv. Osim toga, sadra-va znaajne koliine magnezija koji uvasrce premda ima i odreenu koliinufosfora i cinka. Stoga lako moemo za-kljuiti kako se radi o nadasve zdravompovru, dostupnom tijekom itave go-dine a koje svojom bojom, specifinimi pomalo gorkastim okusom, ukraava iobogauje mnoga jela.

U srednjem vijeku od divljeg radianastala je u Europi kulturna biljka ci-

korija, Cichorium intibus var.sativumD.C., koja se uzgaja prvenstveno zbogzadebljalog korijenja, a koristio sekao krmna biljka i kasnija za suenjei pripremu kavovina. Znaajka je ovogvarijeteta zadebljali korijen pravilnaoblika, koji je naao i druge primjene.U Italiji se jedan ekotip koristi kuhankao varivo. U sjevernoj Europi najvieje rairen uzgoj korijena za pospjeiva-nje i koritenje novog lia u svjeem

stanju kao salata ili kuhan kao prilog.

11



12/60

M , . .

Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Zapravo, tijekom zimskih

mjeseci sjetva, odnosno, sadnja povra potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, juna pod-ruja u kojima klimatski imbenici omoguuju proizvodnju jednog dijela povrtlarskih kultura

Povrtnjaktijekom zime

Ulaskom u hladniji dio godine, sje-tvu i sadnju povrtlarskih kulturaznaajnije ograniavaju klimatskiimbenici. Meutim, kako bi se odraokontinuitet proizvodnje, povrtlari zboghladnog, kinog i snjenog vremenaprelaze s otvorenih povrina na uzgojpovra u zatienim prostorima. Ipak,uz primjenu odgovarajuih zatitnihmjera pojedine vrste povra moemosijati i na otvorenom, s tim da mora-mo raunati na neto nie proizvodnerezultate. Jer iz godine u godinu zbogpromjene klime i naglih temperaturnihrazlika, opasnost od teta izazvanihmrazom sve je vea. A s druge strane,

u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebaobiti posebno iznenaenje. Ipak, za tekzasijane i posaene povrtlarske kulturekoje se jo nisu privikle na neto otrijuklimu, nagli pad temperature svakakomoe biti prilian ok. I dok je snjenipokriva jo i koristan, jer predstavljasvojevrstan izolator, mraz je puno opa-sniji jer izaziva probleme za sve vrstepovrtnih kultura. Dobro nam je pozna-

to kako mraz nerijetko izaziva pucanjebiljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanjekorijena na povrinu te ak dovodi dopotpunog ugibanja biljaka.

Ali, hladnije razdoblje godine sva-kako moemo iskoristiti i za jesenskuobradu tla u povrtnjaku, ukoliko to venismo i uinili. Na taj nain tlo ostaje

VRSTA POVRA KOLIINASJEMENA (m2) VRIJEME SJETVE

MRKVA 4 g 01.11.-20.11.PERIN 3 g 01.11.-20.11.PINAT 3 g 01.11.-31.12.GRAAK 20 g 15.11.-31.12.BOB-MAHUNAR 40 g 15.11.-31.12.

grubo obraeno tijekom zime, te se podutjecajem smrzavanja bolje mrvi i timedobiva bolju strukturu. Dakle, u proljeese takvo tlo prije i lake obradi, ime sepovrtnjak adekvatno i pripremi za sje-tvu tj. sadnju povra.

Organsko i mineralno gnojivoMeutim, uz duboku obradu u tlo

ne smijemo zaboraviti unijeti organskognojivo. Od organskog gnojiva, obino utlo unosimo peletirana gnojiva i to: Bio-rex i Fruttorto, neposredno pred sadnjupovrtnih kultura - rajice, paprike, pa-tlidana, krumpira, kupusa kelja, cvje-tae, lubenice, dinje, tikve, krastavca,celera i poriluka. S druge strane, mrkva,perin, pastrnjak, enjak, luk, pinat isalata uzgajaju se druge godine nakonunoenja organskog gnoja, dok se tek

tree godine na tim povrinama moguuzgajati grah, mahune i graak. Zbogsvega navedenog, prije same gnojidbeorganskim peletiranim gnojem vano jeznati na kojim je povrinama gnojenoprole, a na kojima pretprole godine.

12



13/60


14/60

Primjena agrila u

proizvodnji povraAgrotekstilna folija ima presudan znaaj u proizvodnji povratijekom hladnih zimskih dana. Naime, navedena folija vie negouinkovito titi tek posijane i posaene biljice od tetnih zim-skih temperatura, te je od velike pomoi poljoprivrednim proi-zvoaima.

Ukoliko vas tijekom hladnijeg dijelagodine put nanese kroz junu Her-cegovinu nemojte misliti kako se

parcele bijele od velikih nanosa snijega,premda vie ni ta mogunost nije isklju-ena. Naprotiv, radi se o agrotekstilnojfoliji ili agrilu koju zbog fine strukturevlakana poljoprivredni proizvoai odmilja nazivaju i pauinom. Zapravo,radi se o agrotekstilu iji je propilenskisintetiki materijal nastao od kontinu-iranih polipropilenskih vlakana bijeleboje koja se tkaju, preaju ili izvlae asve u cilju zatite, prije svega povra, odtetnog djelovanja niskih temperatura.

Nain postavljanja agrotekstilaIako se na veim povrinama agro-

tekstilna folija obino postavlja poseb-nim strojevima na manjim povrinamase to uglavnom radi runo. Postupak

je vrlo jednostavan jer je dovoljno agri-lom prekriti biljke nakon ega se, zbogmogueg jaeg vjetra, njegovi krajevidobro i uvrste. Tako se obino u praksi,agrotekstil uvrsti na taj nain to se ponjegovim rubnim dijelovima motokul-tivatorom tj. frezom nanese malo veisloj zemlje, a to se pokazalo vie negouinkovitim. Meutim, nain postavlja-nja i napinjana folije ovisit e i od samevrste uzgajane biljke te od faze razvoja

u kojoj se uzgajana biljka nalazi. Zatose, razumljivo, rubovi folije jae i na-pinju uz tlo kada e agril biti prisutansamo za vrijeme klijanja i nicanja, dokse obino u Hercegovini tijekom uzgo-ja salate folija uope ne skida nego je

prisutna gotovo cijelo vrijeme uzgoja. Utom sluaju rubovi agrotekstila se malo

poputaju a sve kako bi uzgajana biljka,u ovom sluaju salata, imala prostoraza normalan rast u visinu.

Moe li se povre nesmetanouzgajati ispod agrila?

Praksa je pokazala kako se povre bezveih potekoa moe uzgajati ispodagrotekstilne folije jer je ona propusnaza zrak, sunevu svjetlost i kiu. Dakle,ipak treba biti svjestan injenice kakonavedenu foliju nije potrebno uklanjatisve do berbe iz razloga to pri kienju ilizalijevanju kapi vode preko mikroporana tkanini polako prolaze i ravnomjer-no zalijevaju biljke i zemljite. ak senakon toga zemljite postupno sui pa

I D, . . se ne stvara uvijek nepoeljna pokorica.Osim toga, zbog postupnog isparavanja

vode kroz mikropore na tkanini se nestvara ni kondenzat. Treba znati i dase zadravanjem vode u mikroporamaagrila, pri padu temperature stvara ta-nak sloj (skrama) koja sprjeava da seispod pauinaste tkanine temperaturadalje sniava.

Nadalje, zanimljiv je podatak kakose ispod bijelog agrotekstila zemljitedanju manje zagrijava a nou sporijehladi, ime su u znatnijoj mjeri umanje-na tetna djelovanja koja prouzrokujutemperaturna kolebanja. I na kraju, nesmijemo zanemariti i injenicu kakoagril titi biljke od udaraca jae kiepremda umanjuje i udarce od eventual-nih naleta krupe i tue.

14



15/60

Agril folija se koristi za zatitu usjeva od niskih tem-peratura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom uzgoju.Folija je pauinasta, poluprozirna, tanka, propusna zasvjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplinskog djelo-vanja. Predstavlja prepreku za ptice, zadrava prainui druge neistoe te onemoguuje napad insekata i vi-rusa. Folija je UV-stabilizirana i moe se koristiti dvijedo tri sezone ako se pravilno odrava. Osim toga, vrlo

je elastina tako da se njome lako rukuje, a postavlja sevrlo jednostavno. Folija se postavlja neposredno prekousjeva, bez nosaa i zatezanja, samo se uvrsti na kra-

jevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar.Uz njezinu primjenu mogue je obaviti sjetvu dese-

tak dana ranije od optimalnoga agrotehnikog roka zaodreeno proizvodno podruje, a poetak plodonoenjakod nekih povrtnih kultura moe biti i do dva tjednaraniji.1,6x5m

2,4x5m

3,2x5m

Dimenzije:


16/60

L B,

Rane ute sortekrumpira

Arnovaje svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorataukastobijele boje pokoice. Zbog dobrih proizvodnih oso-bina strunjaci predviaju kako su napokon pronali sortu

koja e zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Trni proizvoaikrumpira trae od ranih sorti sjemenskog krumpira ranodospijee, dobru otpornost na proljetne mrazeve i dobarurod. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispi-jeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30-50% rodnija od nje. Stoga vjerujemo kako e za 2-3 godine Arno-va potpuno zamijeniti Jaerlu za koju je ve utvrena brza dege-neracija-izroavanje, to dovodi do potekoa u proizvodnji njezina sjemena.

Faluka je perspektivna srednje rana sorta ija duina vegetacije iznosi netovie od sto dana. Gomolji imaju bijelu mekanu pokoicu, s mesom krem bijele boje.Osnovna prednost Faluke je u tomu to predstavlja jednu od najrodnijihsorti krumpira tako da se, uz prosjenu agrotehniku, ispod jednecime moe oekivati prinos izmeu 2,5 do 3,00 kilograma. Go-molji su pak krupni i ujednaeni, duguljasto-ovalni s plitkim ok-cima. Osim iznimno velike rodnosti Faluka je tolerantna navisoke temperature i nedostatak vlage, te je tolerantnana biljne bolesti (viruse, krastavost i trule gomolja), a

to je posebice vano veim proizvoaima krumpira.Osim toga, Faluka je dobra sorta B kulinarskog tipato znai da je prikladna za razliite namjene (kuhanje,peenje i prenje). Drugim rijeima zbog toga to se go-molji ne raskuhavaju pogodna je za pripravljanje razliitih sloenaca, krumpir juhai paprikaa premda zbog relativno malog sadraja suhe tvari njezini gomolji mogujednako dobro posluiti i za prenje pomfrita.

Artemisje vrlo rana sorta krumpira, izrazito atraktivnih gomolja.Gomolji su krupni, izdueno-ovalnog oblika. Gomolji svijetlouteboje pokoice, a ute boje mesa. Artemis je sorta visokih pri-

nosa u skupini ranih sorti. Zahtijeva poveanu gnojidbus duikom. Prije sadnje potrebno je naklijavanje. Po-godna za uzgoj na razliitim tipovima tala. Posebnozanimljiva za proizvodnju mladog krumpira. Srednjeosjetljiva ma pripravke na bazi metribuzina. Sorta sekoristi za svjeu potronju ali je odlina za pomfrit i ips.

gomolja.ijetloutepri-

ezina sjemena.

ratao-u

e-

-

od jednea. Go-ok-

a

Izuzetno atraktivni gomolji sorte Faluka

16



17/60

L B,

Nove crvene sortekrumpira

Kuroda Srednje rana do srednje ka-sna (130-135 dana), stolna sorta, skrupnim gomoljima ovalnog oblika.

Pokoica gomolja je crvene, a meso blijedo-ute boje. Okca su srednje duboka. Moe seuspjeno koristiti za proizvodnju tzv. ljetnjegkrumpira. Nakon unitenja cime, s vaenjemgomolja, treba saekati 20 dana da se dobroformira pokoica gomolja. Veoma rodna sor-ta u razliitim uvjetima uzgoja i pogodna za

dulje skladitenje. Kuroda posljednjih godinaubrzano zamjenjuje sortu Romano. Odlinacima, dobra pokrivenost i manji broj zamet-nutih gomolja (7-9) su jamstvo dobivanjavisokih i stabilnih uroda. Veoma postojanasorta.

Manitou je srednje rana do srednje ka-sna sorta krumpira s krupnim gomoljima. Po-koica gomolja je crvene, a meso ute boje.Manitou je iznimno rodna sorta koja dobro

uspijeva u razliitim uvjetima uzgoja. Dobropodnosi suu i visoke temperature, te je zbogtoga pogodna za uzgoj u Hercegovini. Prijesadnje obavezno je naklijavanje. Manitou sekoristi za svjeu potronju ali je dobra i zaskladitenje. to se tie kulinarskih osobinadobra je za kuhanje, peenje, te za pomfrit.

Roko - pripada skupini srednje kasnihsorti krumpira. Znaajka sorte je crvena dosvijetlo ljubiasta boja pokoice gomolja dokje meso gomolja bijele boje. Gomolji su dostaujednaeni. Sorta se koristi za svjeu potro-nju, ali je pogodna za due skladitenje. Go-molji se koriste za kuhanje i peenje Dobro jetolerantna na visoke ali i niske temperature.Odlina sorta za zimnicu.

17



18/60

Svake godine u naem glasilu Green Garden objavljujemo lanke o naklijavanju gomolja pred sadnjukrumpira. Postavlja se pitanje zato? Zato to se radi o veoma vanoj mjeri za rane sorte (Arnova,Arizona, Faluka, Kuroda i dr.) kao i suna podruja (Hercegovina) jer je dokazano da se ovom mjeromprinos krumpira poveava i do 25%

M , . .

Obavezno naklijavanje

krumpira prije sadnje

Ukoliko nam je poznato da u

Hercegovini imamo nemali brojproizvoaa koji sade krumpirna velikim povrinama i u velikim ko-liinama, onda nikako ne moemo za-nemariti 25% vei urod. S druge strane,proizvoai koji sade manje koliine(iskljuivo za potrebe domainstva) nebi trebali zanemariti naklijavanje jer jepoznato kako ova mjera utjee i na breprispjevanje krumpira za 10 do 25 dana,u ovisnosti od sorte. To je posebno va-no u sunim godinama (kao to je bilaprola) jer su tada tete od nedostatkavlage puno manje.

Postupak naklijavanjaS naklijavanjem bi trebalo poeti ba-

rem 40 dana pred sadnju i u tu svrhutreba koristiti suhe, iste i osvijetljeneprostorije. U novije vrijeme se koristi iumjetno osvjetljenje u vidu flourescen-

tnih lampi jaine 40 do 65 W. Meutim,posebnu pozornost trebamo obratiti natemperaturu koja u prostorijama treba

iznositi od 13 do 18 C. Kada smo pro-storije oistili i dezinficirali 2 postotnimrastvorom formalina (ukoliko e gomo-lji biti prostrti po podu) i kada smo na-bavili certificirani, kvalitetan sjemenskikrumpir potrebno je jo osigurati drve-ne gajbice (holandeze). U holandeze sepaljivo slau gomolji, po mogunosti ujednom sloju. Ali, u tijeku naklijavanja

gomolje trebamo povremeno i okretatikako bi se klice to ujednaenije aktivi-rale. Ne smijemo zaboraviti ni povre-

meno provjetravanje prostorije kakobi pojavu gljivinih oboljenja sveli nanajmanju moguu mjeru. Ukoliko smodobro sproveli postupak naklijavanja,dobit emo kratke klice, oko 1,5 do 2 cmduljine iju vrstinu testiramo tako touhvatimo za klicu i dobro protresemo.Ukoliko se klice ne otrgnu, znai da smonaklijavanje krumpira uspjeno proveli.

Prije same sadnje, pripremljene gomo-lje iznosimo u polje vodei rauna daklice to manje otetimo tj. polomimo.

18



19/60

Hercegovaki batatiBatat je tropska biljka iz porodice slakova, koja potjee iz sredinje i sjevernog dijela June Ameri-ke, odakle se proirio u Afriku, jugoistonu Aziju i ostale zemlje vlane tropske klime. Zanimljiv jepodatak da su ga uzgajale Maje i Inke u Peruu i Maori na Novom Zelandu jo prije 8000 godina.

D M, . .

Ipak puno je zanimljiviji podatak dase ovo, nama nepoznato viegodi-nje povre, uzgaja ve nekolike godi-ne i u naoj zemlji. Meutim, praksa je

pokazala da se batat u naim klimat-skim uvjetima uzgaja iskljuivo kaojednogodinja biljka kada i producirazadebljali korijen velike hranidbene izdravstvene vrijednosti. Spomenutizadebljali korijen proizvoai povra,u argonu, rado nazivaju gomoljem toje dovelo do toga da se ova zanimljivabiljka esto naziva slatkim krumpirom.Ali da ne bi bilo nedoumica, batat nijesorta krumpira i on uope nema pove-

znica s krumpirom, tim vie jer pripa-da u porodicu slakova a ne u porodicupomonica kao krumpir. U svijetu seproizvodi na desetak milijuna hektaradok je u Europi zastupljen na oko 5000

hektara. Talijani su prepoznali njegovutrnu vrijednost i lak plasman, te gauzgajaju na cca 500-600 hektara, toujedno potkrepljuje injenicu da se ne-smetani uzgoj batata moe organiziratii na podruju Hercegovine.

Hercegovaki rekorderiDa to nije nemogue potvruje nam

i brojni primjeri naih proizvoaa kojisu zadnjih godina uzgajali ovu biljku.Jedan od njih je i gospodina Ivica Zovkoiz prigradskoga mostarskog naselja Ilii.Spomenuti proizvoa povra presad-nice batata nabavio je u Sjemenarninuagrocentru u Mostaru i prigodom va-enja batata iznenadio se urodom, ali i

oblikom pojedinih zadebljalih korijena.Jo vie bio je iznenaen gospodin

Jozo Sabljo iz Jasenice koji je takoerkupio presadnice batata u Sjemenar-ninom agrocentru u Mostaru. Iako u

uzgoju nije koriteno nita osim or-ganskoga peletiranog gnojiva Biorex, tepored iznimno sune i nepovoljne godi-ne, uspjeh nije izostao. Batat je dobrorodio a prigodom vaenja gosp. Sabljoje ostao ugodno iznenaen jer je jedan

zadebljali korijen batata teio preko12,5 kilograma. Pored obitelji Sabljo,korijenu se posebno radovao unuk Sto-jan koji ga je pokuao iskoristiti za igru.

Batat je visokoenergetska povrtnicakoja sadrava mnogo kroba, a maloeera. Osim toga, obiluje mineralima ivitaminima. Batat praktiki ne sadravamasti i kolesterol pa se posebice prepo-rua osobama koje imaju potekoa iza-zvanih povienim sadrajem masti u krvi

i ui. Dobar je izvor vlakana, ime po-zitivno djeluje na probavu, pa se koristikao preventiva u prehrani osobama kojeimaju obiteljske sklonosti (gene) premasve uestalijem raku debelog crijeva.

Korijen batata teine 12,5 kg koji je uzgojio Jozo Sabljo

19



20/60

L B,

Organska gnojiva

za ekolokuproizvodnju smilja

Uposljednjih nekoliko godina, napodruju Hercegovine, intenzivnose podiu nasadi smilja. Povrinepod nasadima su razliite i kreu se od1 duluma da do nekoliko hektara. Potose radi o vrsti ljekovitog bilja koje slo-bodno raste u prirodnim populacijamavelike su nepoznanice oko plantanoguzgoja u monokulturi.

Inae, primorsko smilje je prirodnorasprostranjeno u zemljama Sredo-zemlja (Cipar, Grka, Hrvatska, Italija,Francuska, panjolska,). Najpoznatijeprirodno nalazite je na Korzici.

Smilje uspjeno raste na lakim pro-pusnim karbonatnim tlima. Dobro pod-nosi suu i minimalnu koliinu hranjivaplitkih tala mediteranskog podruja.Smilje podnosi visoke ljetne tempera-ture kra i kamenitih terena, trai jaesunevo zraenje, a moe podnijeti i o-trije zime zbog ega se prirodno nalazi ina viim nadmorskim visinama.

Kako je preporuljivo ljekovito i aro-matino bilje, a time i smilje ukljuiti

u sustav ekoloke proizvodnje, takose gnojidba mineralnim gnojivima is-kljuuje, a primjenjuju se gnojiva kojaimaju dozvolu koritenja u ekolokoj

proizvodnji. Stajski gnoj se takoer nepreporua jer u sluaju njegove loijekvalitete, moe doi do pojave nepo-eljnih korova koji mogu priiniti dostaproblema.

Poto se radi o nasadima koji se po-diu na kamenitim tlima koja su jako si-romana hranjivima posebno fosforom,a mladim biljkama smilja treba hranakako bi mogle nesmetano rasti, nameese pitanje ime gnojite smilje posebnoono koje je u sustave ekoloke proi-zvodnje. Na tritu u BiH malo je gnojivakoja se mogu koristiti u ekolokoj proi-zvodnji a posebno u proizvodnji smilja.

Organska peletirana gnojiva koja su

doputena i koje se masovno koriste uekolokoj proizvodnji smilja, posebno uItaliji, dolaze iz Italpoline i dostupna suna tritu u BiH.

BIO-REX je prirodno organsko gno-jivo ivotinjskog podrijetla, termikiobraeno, bez primjese korova i pa-togenih mikroorganizama. Namijenje-no je za obogaivanje tla organskommaterijom humusom. Viegodinjimkoritenjem BIO-REX-a poboljava se

plodnost i struktura tla, te poveavasadraj organske tvari u njemu. Koristise za osnovnu gnojidbu prije sjetve ilikod presaivanja, te prigodom jesensko

zimske gnojidbe povra, vonjaka, vi-nograda. Gnojivo se koristi i za gnojidbuljekovitog i aromatinog bilja, posebicesmilja.

FRUTTORTO BIO je prirodno organ-sko gnojivo doputeno u ekolokojpoljoprivredi. Sastoji se od mjeavinegoveeg i kokojeg gnoja te suenogtropa, bogatog kalijem, koji ostaje na-kon prerade groa. Posebno je nami-jenjeno manjim proizvoaima koje sebave proizvodnjom voa, povra, vino-ve loze, cvijea ukrasnog bilja, jer kodprimjene ovog gnojiva ne treba koristitidruga gnojiva. Posebno je pogodno zagnojidbu smilja kod proizvodnje na kr-

enim terenima.ITALPOLINA PIC je prirodno organ-sko gnojivo od peradi sa sadrajem du-ika, fosfora i kalija u idealnom omjeru.PIC sadri i mikroelemente (Fe, B i Mg)koji su neophodni u gnojidbi biljaka. PICje organsko gnojivo,termiki obraeno,bez primjese tetnika, korova i patoge-nih mikroorganizama. Namijenjeno jeza osnovnu gnojidbu tla i gnojidbu pri-godom presaivanja biljaka u plasteni-

cima. Gnojivo je posebno namijenjenoza zatiene prostore i gnojidbu lisna-tog povra (salata, pinat, blitva), ali iza gnojidbu cvijea i aromatinog bilja.

20



21/60


22/60

Kako rijeiti problemzaepljenih dimnjaka?

Poljednjih godina u cijelomsvijetu sve vie panje seposveuje uvanju i zatitiokolia. A upravo su razli-ita sredstva za ienjevelikim dijelom ugroavalanae prirodno okruje. Me-

utim, danas je taj problemrijeen uvoenjem eko-kompatibilnih tehnologijapod ijim nadzorom sudobiveni i novi proizvodi.Jedan od njih je i Dimnjaar.

D M, . .

Stari dimnjaari sa zaprljanomodjeom i pluima punim ai josu prisutni samo u naim mislima

i sjeanjima. Ali, kada je zanat malo pomalo poeo izumirati najzadovoljnijisu bili sami dimnjaari-jer sauvali susvoje zdravlje. Ipak, malo tko zna daje iezavanju dimnjaara doprinio re-volucionarni proizvod koji FACCO danaspredstavlja u novom i boljem izdanju.Dakako, rije je o proizvodu Dimnjaar

koji se nalazi u prakastom stanju. Taj-na praha lei u kemijskoj reakciji koja

se aktivira kada proizvod dospije ukontakt s toplotom ugljena razvijajuina taj nain paru koja odmah proi-ava dimnjak tako da nema potrebeza fizikim uklanjanjem ae. Dakle,jednim jednostavnim pokretom i bezprljanja Dimnjaar omoguuje dobarprotok zraka, to je neophodno kako bise sprijeilo zadravanje dima u doma-em ambijentu i kako bi uivali samo ulijepom ugoaju kamina. S druge stra-

ne, ukoliko nemate vremena svratiti doSjemenarninih prodajnih centara kako

bi nabavili Dimnjaara preostaje vam dapozovete dimnjaara, ukoliko ga even-tualno uspijete pronai.

Osim toga, primjena ovoga uinko-vitog prakastog proizvoda je prilinojednostavna jer dovoljno je nekolikosati prije same primjene upaliti vatru upeima na drva ili kaminima kako bi secijevi ili kanal dimnjaka dobro ugrijali.Nakon to rasplamsamo vatru treba-mo otvoriti do pola poklopac za protok

zraka i posuti Dimnjaar prah po vrelomaru. Nakon nekoliko minuta potrebnoje ponovno otvoriti poklopac. Razumlji-vo je da se uporaba Dimnjaara pre-porua prije nego to se cijevi previezatrpaju ili budu potpuno zaepljeneod ae. Dakle, vana je preventivnaprimjena proizvoda ije se koliine odjednog pakiranja preporuuju za pei,pei na drva ili kamine srednjih dimen-zija svakih 20 dana.

Ukoliko se proizvod ispravno i redo-vito koristi Dimnjaar vam jami istoudimnjaka i kanala. Osim toga, primje-nom ovoga revolucionarnog i jedinstve-nog proizvoda u velikoj mjeri umanju-jete rizik od nastanka opasnih poara.S preventinom primjenom dimnjaara sve manje posla za dimnjaare

22



23/60

sredstvo za

Jednostavno i bez prljanja prodisati


24/60

Sadnja voaka i vinove loze

tijekom jeseni i zimeU toplijim junim podru-jima Hercegovine sadnjavoaka i vinove loze moeve poeti u jesen i zimu.Prednost te sadnje trebaiskoristiti, upravo zbog po-voljnih klimatskih uvjeta.

Zbog toga posaene sadni-ce bolje se primaju i ujednobolje rastu tijekom prve ve-getacijske godine.

M K, . .

Sadnja voakaProteklih nekoliko godina kasna je-

sen i poetak zime bili su relativno toplii bez vee koliine padalina. Upravo ta-kvo vrijeme je idealno za sadnju voaka ivinove loze. Ve na poetku sadnje trebaobratiti pozornost na injenicu, a kojase najee zanemaruje da se sadnicenabavljaju samo od povjerljivih dobav-ljaa. Znai, sadni materijal mora imatideklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnogmaterijala. Sadnice voaka treba naba-viti to ranije, odnosno u jesen ili zimu

jer je u jesen najbolja ponuda razliitihsorata. U rasadnicima se obino nalazejednogodinje ili dvogodinje sadnice, aprednost se daje jednogodinjim.

Sadnica voke mora ispunjavati slje-dee uvjete: spoj podloge i plemke morabiti vrst i bez napuknua, stablo morabiti ravno, koje mora imati 2 4 pravil-no rasporeene primarne grane, korijenmora biti dobro razvijen i nijedan pupna grani ne smije biti otvoren. Prije ne-

posredne sadnje predstoji priprema tla,koja se odnosi na duboko oranje tla uljeto ili poetkom jeseni. Uz to se u tlounose neophodna gnojiva, tj. obavljase meliorativna gnojidba s ciljem po-boljanja plodnosti tla. Za gnojidbu se

uglavnom koristeorganska peletiranagnojiva kao to su:Frutortto, Biorex, Fe-nix i druga.

Prednosti sadnjeu jesen i zimu

Sadnja voaka ivinove loze se obav-lja u jesen-zimu i naproljee, dakle u mirovanju vegetacije.Prednosti sadnje voaka i vinove lozeu jesen i zimu lei u vie imbenika.Veoma je vano da tlo nije smrznuto i

da je temperatura iznad nule, to je ujunom dijelu zemlje vea vjerojatnost.Naime u tom razdoblju je tlo jo toplo ivlano, pa tako posaene sadnice imajupovoljne uvjete za ukorijenjavanje u tlu,a s tim i mogunost obnove korijenovemree. Oteena mjesta na korjenu lak-

e zacijele i omoguuje se rast obrasta-jueg korjenja. Pored toga tlo se slegnepa se uspostavi bolji kontakt izmeu tlai korijena. U proljee dakle prije poetka

vegetacije korijenje nastavlja intenzivanrast i sadnica s tim postane sposobnijada nadzemni dio bude opskrbljen po-trebnim hranjivima i vodom za daljnjirast. Sve je to razlog vie da se posa-ene sadnice bolje prime, a s tim bre ibolje nastave svoj razvoj u proljee.

24



25/60

GRANULIRANA MINERALNA GNOJIVA

KAN N 27 jednostavnoanorgansko duino gnojivo sa

sekundarnim hranjivom. Pakiranje: 5 kg

NPK 15:15:15 sloenogranulirano mineralno gnojivoNPK 15:15:15. Pakiranje: 5 kg

NPK 8:16:24 sloenogranulirano mineralno gnojivoNPK 8:16:24. Pakiranje: 5 kg

FERRO PLUS gnojivo na bazimikroelemenata, granulirano gnojivosa eljeznim sulfatom. Pakiranje: 5 kg

GNOJIVO ZA TRAVNJAKsloeno granulirano mineralno gnojivo

za travnjake. Pakiranje: 5 kg

UREA N 46jednostavno granulirano mineralno

duino gnojivo. Pakiranje: 5 kg

NPK 7:20:30 sloenogranulirano mineralno gnojivo

za voke. Pakiranje: 5 kg

NPK 10:10:20 sloenogranulirano mineralno gnojivo za krumpir

i korjenasto povre. Pakiranje: 5 kg


26/60

M K,

Ne zaboravite

posaditi aronijuCrnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu vonu vrstu koja se na podruju Kanade i SAD-a poela uz-gajati tek prije pedesetak godina. U poetku se, iz neznanja, uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezi-nih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj.

Nije poznato kada se uistinu po-elo s uzgojem ove nadasve za-nimljive i ljekovite vone vrste.Meutim, pouzdano se zna da je u Eu-ropu aronija pristigla iz istonog dijelasjeverne Amerike.

Kako uope izgleda aronija?Aronija predstavlja listopadni grm

visok 1,5-3,0 m, koji odlikuje bujanrast. Meutim, pravilnom i pravo-dobnom rezidbom aroniju moemooblikovati i kao manje drvo. Odlikujese jajolikim tamnozelenim koastimlistovima ija duina iznosi 8 cm, a i-rina 5 cm. Aronija je prvenstveno bilai poznata kao biljka s estetsko-deko-rativnim svojstvima. A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana), kada od crvene koncem ko-

lovoza poprime ljubiasto crnu boju.Plodovi dospijevaju u grozdovima, neosipaju se i veoma su ugodnog okusa.

Plod je bobica promjera 1,5 cm i teine

1-1,5 grama. Drugim rijeima, aronija sesvrstava u skupinu jagodiastog voakoje odlikuju redoviti i stabilni prinosi.Biljka je samooplodna, prorodi treegodine nakon sadnje, ostvaruje prinosod 10-15 kg po jednom grmu, s tim danjezina puna produktivnost traje netovie od 20 godina.

Aronijom protiv zloudnih bolesti!Uporaba plodova ove biljke je vi-

estruka. Naime, poznati su brojniljekoviti uinci njezinih zrelih plodovakoji pored prirodne boje-antocijana,sadravaju i vitamine A, B, C te mi-nerale koji su korisni za krvotok, kojiuravnoteuju krvni tlak, lijee jetrenei eluane tegobe, ir, migrenu, e-ernu bolest, aterosklerozu i brojnedruge bolesti. A da je aronija vrijedanprirodni lijek najbolje potvruje poda-

tak kako koritenje njezinih ljekovitihplodova pomae u lijeenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeg

uha. Zanimljivo je da su njezini plodo-

vi masovno koriteni nakon katastrofeu ernobilu. Osim toga, ruskim lije-nicima aronija je sredinom tih 80-tihgodina ve bila dobro poznata. Timvie to je u gradu Bijsku jo od 1966.godine osposobljena tvornica u kojojsu se iz plodova aronije proizvodilevitaminske tablete.

Spomenimo jo kako aronija fanta-stino dobro podnosi sve uvjete uzgo-ja. Tako se jednako uspjeno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskompodneblju. Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromanim, kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima tala.Vidljivo je da ova biljka ne trai osobitunjegu, a to se posebice odnosi na nje-zinu zatitu. Naime, aroniju ne napada-ju tetnici, a nema ni znaajnijih bolestite se nesmetano moe uzgojiti bez

uporabe pesticida. Plantano se sadi narazmak 3 x 2 metra, ime se ostvarujuiznimno visoki prinosi.

26



27/60

Fruttortouniverzalno

gnojivo za svepoljoprivredne

kulture

Phenixnamjensko gnojivo

za voke ivinovu lozu

Biorexorgansko gnojivo

za povrtnekulture

PICorgansko gnojivoza lisnato povre

Biolivonamjensko gnojivo

za masline

ORGANSKA GNOJIVA

Vulcanoprirodno

organsko gnojivosa eljezom

GuanitoNamjensko organskognojivo za smilje


28/60

Proljetna gnojidba maslineorganskim gnojivima

I D, . .

Poznato je da maslina moe uspi-jevati na plitkim, skeletoidnimtlima koja su siromana humu-

som i mineralnim tvarima gdje mogudoivjeti preko dvjesto godina. To jojomoguuje njezina otpornost premasui koja je rezultat dobre razgranatostikorijenove mree. No, takva stabla suslabe bujnosti, nemaju redovite priro-de, a rodnost im je nia nego na stabli-

ma uzgojenim na plodnim i prikladnimtlima.Ukoliko se maslina uzgaja na skelet-

nim tlima slabo opskrbljenim hranjivi-ma, ona ne postie dovoljan ukupniprirast jednogodinjih izboja koji su os-nova za rodnost. Duina jednogodinjihizboja je mala, pa nema obilne cvatnje,zametanja plodova i rodnosti.

S druge strane, maslina je vrlo osjet-ljiva prema slaboj prozranosti i suvi-

ku vode u tlu. Stoga su tla glinene iliilovasto-glinene teksture koja su slabopropusna za vodu, neprikladna za uzgojmaslina ako se prethodno ne popravinjihova dreniranost agromeliorativnimzahvatima.

Prikladna tla za uzgoj maslina su pje-skovito-ilovasta i ilovasta, duboka, dre-nirana, dovoljno opskrbljena humusomi mineralnim hranjivima, te neutralnereakcije. Mogu biti slabo kisele ili slaboalkaline reakcije, ali ako su kisela i nesadre dovoljno kalcija, tada se prepo-rua kalcifikacija. Redovita gnojidbaorganskim gnojivima je vrlo vana u po-pravljanju svojstava loih tala ( skeletnihi glinenih) jer osim hranjivih elemenata,gnojivom se unosi organska tvar koja

poveava sadraj humusa, popravljastrukturu tla i povoljno utjee na mikro-bioloku aktivnost. Kod teih glinenihtala popravlja prozranost i toplinu, a

kod laganih skeletnih tala organska tvarzadrava vlagu i ublaava suu. Za gno-jidbu maslina posebno su prikladna or-ganska gnojiva na koje maslina pozitivnoreagira. Jedno takvo gnojivo je BIOLIVO.

Biolivo je 100% organsko gnojivos poboljanim nainom otputanjemduika. Naime, osnovna znaajka ovoggnojiva je da postupno otputa duikkojeg biljka postupno usvaja. Dakle,nema ispiranja duika bez obzira nakie tijekom zime. Osim fosfora (3%)i kalija (3%), ovo gnojivo je osobitobogato organskim ugljikom (42%).

Organsko gnojivo BIOLIVO je opti-malno za gnojidbu maslina zahvaljuju-i i dodatku bora. Bor je mikroelementneophodan za vegetativni razvoj, kojipotie sintezu nukleinskih kiselina iklorofila. Glavna funkcija bora veza-na je za oplodnju, jer bor pomae prioplodnji i primjenom bora poveava se

postotak oploenih cvjetova. Razdo-blje uporabe gnojiva je jako dugo, odzime do proljea. Preporua se ovognojivo primijeniti najkasnije do dvatjedna prije kretanja vegetacije. Koli-ina gnojiva iznosi 70-80 kg/dulumu.

28



29/60

SJEMENSKI LUK I ENJAK

Visokokvalitetna sorta enjaka namijenjena jesenjoj sadnji.

Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom

i manjim brojem krupnih enjeva.

Za proizvodnju luka treba birati duboka, dobro propusna tla, bogata organskim tvarima.

Teka tla nisu pogodna za uzgoj luka, zbog pokorice, naroito za proizvodnju luka iz sjemena.Takoer, kisela tla treba izbjegavati za proizvodnju ovog povra. Luk ima velike zahtjeveprema svjetlosti, pa parcele za uzgoj ne smiju biti zasjenjene drugim viim kulturama.

Najbolje predkulture za luk su okopavine: krastavac, kupus, rajica,a od ratarskih kultura strne itarice. Na istoj parceli luk se sadi nakon 3 godine.


30/60

Program zatite odna obiteljskim g

Duracid polvere

Ljepilo za mieve,Miolovke, Ljepljiva ploaprotiv mieva, Miomori

Muholovac traka

Solarni rastjeriva zmija i krtica

Muholovac traka


31/60

mieva i insekataspodarstvima

Potraite u:

Agrocentar SJEMENARNA iroki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA itluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255Agrocentar SJEMENARNA Ljubuki 039 833 700

Draker 100mlDraker 400ml

Klopka za mrave,Zatita mrea protivinsekata sa magnetima

Sprej protiv muhaSprej protiv osa

Kreda protiv ohara,Klopka za ohare,Mravocid,Klopka sa mrave

Ljepilo za mieve,Ljepljiva ploa za mieve,Multistop, Miolovke,

Ultrazvuni rastjerivamieva, Miomor


32/60

VULCANO organsko gnojivoprotiv kloroze vonjaka i vinograda

U posljednjih nekoliko godina, na podruju Hercegovine, u ponudi se nalazi nekoliko vrsta organ-skih gnojiva koja manje-vie imaju sline karakteristike i namjenu. Ipak jedno gnojivo, po svojimkarakteristikama, se izdvaja iz te skupine. Gnojivo koje je potpuno razliito od drugih, gnojivo kojesadri eljezo i magnezij.

L B,

VULCANO je organsko gnojivo pri-premljeno od mjeavine razliitih

organskih gnojiva uz dodatakeljeza, magnezija i sumpora. Poredosnovnog sastojka NPK koji je u odnosu3:3:3, Vulcano sadri 2 % magnezija i 5% eljeza. eljezo i magnezij su vezaniza organsku tvar i tako lako dostupnisvim usjevima pa ak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti. Vulcano je idealnognojivo za sprjeavanje ali i lijeenjekloroze kod vinove loze, voa i ukra-snog bilja.

Organsko gnojivo Vulcano koristise za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ilikod presaivanja, te prilikom jesensko zimske gnojidbe voaka, vinove loze,povra i cvijea, ukrasnog bilja a pose-bice tamo gdje tlo pokazuje simptomeumora i nedostatak eljeza i magne-zija. Posebno je pogodno za gnojidbuvinograda i vonjaka tijekom jeseni.

Problem eljeza i magnezija je po-

sebno izraen na podruju Hercegovine,tako da e ovo gnojivo uveliko olakatirjeavanje problema kloroze mnogimvinogradarima, voarima ali i drugimproizvoaima.

Ovo gnojivo je posebno pogodno zagnojidbu vinove loze i voaka koji suposaeni na alkalnim tlima koja pateod pomanjkanja eljeza i magnezija, atakvih je tala puno na podruju Her-cegovine. Moe se koristiti tako da se

unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili semoe rasuti po povrini tla, te naknad-no zaorati.

Veliina i oblik pelete omoguavajugnojidbu primjenom traktorskih rasipa-a za mineralna gnojiva. Naime pelete

su promjera 3 mm tako da se lako raz-bacuju runo ali i rasipaima mineralnihgnojiva. Vulcano je najbolje primijenititijekom jeseni ili zime.

Doza ovog gnojiva ovisi o kulturi:- za voke u proizvodnji doza iznosi

150-200 kg/dulum;- za povre doza je 120-150 kg/dulum,- doza Vulkana za vinovu lozu stariju

od 5 godina je 150-200 kg/dulum- kod ukrasnog bilja koristi se u dozi

od 150-200 kg/dulum- cvijee u staklenicima 60-120 g/m2.


32


33/60

NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa eljezom


34/60

PITANJA I ODGOVORISadnice iule?

Zanima me je li mogue u naim vrtnimcentrima pronai vrlo rijetku vonu vrstu zva-nu iula. Osim toga, nije mi poznato moe li

se ova voka uzgajati na podruju Mostara tekako podnosi sunija i oskudnija tla. S obzi-rom da planiram posaditi vie sadnica iulezanima me i razmak sadnje, vrijeme rezidbete nain pripreme sadnica za sadnju.

iula je doista rijetka ali nita manje vri-jedna vona vrsta. Vrlo dobro podnosi uzgojna sunim tlima koja su siromana hranji-vim tvarima. Razumljivo, ukoliko planiratepodignuti nasad iule trebate voditi raunada je tlo bogato organskom tvari,te da je po-trebno osigurati i navodnjavanje, posebno ukritinim fazama razvoja iule. Meurednirazmak sadnje treba iznositi 5 m, kolikoiznosi i razmak u samom redu. Ipak, u novijevrijeme prakticira se i neto gua sadnja, ito na razmak 3 x 3 metra. to se tie samihtermina rezidbe, prakticiraju se ljetna i zim-ska, ali je vano napomenuti da sa zimskomrezidbom nije potrebno uriti jer postojiopasnost od teta koje mogu izazvati nisketemperature na samom poetku vegetacije.to se tie same pripreme sadnica za sad-nju, ona je ista kao i za ostale vone vrstes tim da ne smijemo zaboraviti prikratiti

sadnicu na visinu od 30 cm. Spomenutoprikraivanje je posebno vano provoditi nanaim terenima jer na taj nain poveava-mo otpornost posaenih sadnica na suu ivjetrove ime izravno poveavamo postotakprimljenih biljaka. Spomenimo jo da je i-ula prilino tolerantna voka koja uspijevai na terenima nepodobnim za veinu ostalihvonih vrsta te je stoga bez ikakvih pote-koa moete uzgajati i na podruju Mostara.U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru,irokom Brijegu i Grudama, itluku i Ljubu-

kom moete nabaviti sadnice iule.Ivica utuk,dipl.ing.

Cijepljenje japanske jabukeKada je najbolje vrijeme za cijepiti ja-

pansku jabuku i na koju podlogu se obavljacijepljenje?

Osnovno je pravilo da se u cijepljenju kakijabuke ne dopusti da proe suvie vremenaod trenutka reza kore i drva podloge i plem-ke. Dakle, bitno je da navedeni dijelovi buduto manje izloeni djelovanju zraka. Stoga

se i navrtanje obavlja u vrijeme kada korai drvo podloge i plemke ne sadravaju jakesokove ili su u stanju pritajenog mirovanja.U naim junim krajevima stari znalci toobino rade u veljai kada se japanska jabu-ka cijepi na procijep i to na podlogu divljegkakija (Diospyros lotus) koja se pak proizvo-

di iz sjemenki. Navedene sjemenke se siju usjemenite i to tijekom prosinca i tek nakongodinu dana u mjesecu sijenju presaujuse u plastine vreice ili lonce da bi se nakoncu tijekom veljae naredne godine i na-vrnule. Tek tada u jesen novonastale sadnicedoseu zadovoljavajuu debljinu i visinu tezauzimaju svoje mjesto u vonim rasadnici-ma. Spomenimo kako sve divlje i poludivljekaki jabuke (koje slue kao podloga u cije-pljenju) imaju dosta sitnije plodove.

Stoga se esto kupnja u nazovi rasadni-cima zna izjaloviti jer umjesto krupnih plo-dova od 300-tinjak grama na koncu dobije-mo vrlo sitne plodove i to isto kao produktpodloge, to nam je ujedno znak kako sunas dobro nasamarili. Zato sadnice japan-

ske jabuke iskljuivo kupujte u provjerenimvonim rasadnicima. I jo neto-kupljenesadnice izvaene iz tla s golim ilama vrlose brzo i lako isuuju pa ih moramo to pri-je posaditi na stalno mjesto. U protivnom,svako odlaganje sadnje bitnije umanjujenjezin uspjeh.

Dado Mari,dipl.ing.

Suzbijanje gusjenicau deblu voaka

Ove godine, u vonjaku sam primijetioveliki broj buotina na deblima jabuka i tre-anja. Istina, rije je o manjem broju stabalas tim da sam sline simptome uoio i na lipiposaenoj nedaleko od vonjaka. Je li rije oistom tetniku i na koji nain se on suzbija?

Najvjerojatnije se radi o vrbotou kojinajee napada stabla jabuke, kruke itrenje. Meutim, ne ostaju poteena niukrasna drvea-lipe, vrbe, javori, platani isl. S druge strane, unitavanje navedenogtetnika dosta je problematino stoga tovrboto bui hodnike prema sredini debla.

Metode suzbijanja se uglavnom svode namehaniko unitavanje liinki unutar debla igrana. U tu svrhu najee se koristi svinutaica. Vrh ice se savije u vidu kuke i ugurau buotinu te se gusjenica vrbotoa nastojiizvui van debla i unititi.

Ukoliko vam to ne polazi za rukom, ubuotinu moete ugurati vatu prethodnonatopljenu u eter ili kloroform. Ipak, poelj-nije je u otvor na deblu utrcati insekticidu veoj koncentraciji od normalne. Nakontoga, buotine se obavezno trebaju zatvoriti

kalemarskim vokom. Osim vrbotoa slinetete na granama pravi granoto koji se suz-bija na isti nain. Ali, za razliku od vrbotoa,kod napada granotoa imate malu prednostjer pojedine, napadnute grane moete otpi-liti i spaliti.

Ivica Doko,dipl.ing.

Zimska zatita ruaod niskih temperatura

Posjedujem ozbiljniji nasad rua kojeuzgajam na malo vioj nadmorskoj visini i u

uvjetima kontinentalne klime. Stoga me i za-nima, trebam li svoje rue tijekom zime tititiod niskih temperatura, odnosno, trebam liprovoditi njihovo zimsko zagrtanje?

Vrijedi pravilo kako e rue dobro prezi-miti samo ukoliko ih u jesen pravodobno ikvalitetno zagrnemo. Jer, u vaim uvjetimauzgoja prvi jesenski mrazevi obino dolazekada su rue jo nepokrivene. Zeleni listovitada ve za nekoliko dana poute i otpadnuto je znak da vegetacija potpuno prestaje.To je ujedno i znak da tek tada treba oba-

viti spomenuti posao zagrtanja. A zagrese motikom i prave se humke, tako da slojzemlje visine od 20-tak cm prekrije spojnomjesto (kalem) i izbojke.

Postavlja se pitanje-to e biti s dijelo-vima biljke iznad humke. Oni e, naime bitiizloeni mrazevima i hladnoi, ali e istotako tijekom orezivanja u proljee biti uklo-njeni, pa ih i ne treba tititi od niskih tempe-ratura. Spomenimo i kako zemlja koritenaprigodom zagrtanja mora biti fino usitnjenaa sve kako bi to bolje nalegla tj. kako bisama humka bila kompaktnija.

I na kraju, recimo da je zagrtanje obave-zna mjera koja se provodi kod rua ajevkii mjesearki to znai da rue puzavice ipenjaice u pravilu ne trae posebnu njegutijekom zime.

Mario ubela,dipl.ing.

Rezidba trenjeKad i u koje vrijeme se obavlja rezidba

trenje?U nasadu imam patuljaste obliketreanja.

Trenja, kao ni druge kotiave voke, ne

podnosi dobro rezidbu u mirovanju pa seona odgaa do fenofaze bubrenja pupovaili do pred cvatnju. Tako da se rezidba veimdijelom obavlja u vegetaciji kada se poet-kom rasta nepoeljne mladice pinciraju ilipotpuno uklanjaju. To se posebno odnosi naone koje rastu okomito du osnovnih granai one koje rastu prema unutranjosti kronjejer je jako zasjenjuju.

Nakon to trenja postigne svoju punurodnost njezina e se vegetativna aktivnostsmanjiti te je tada potrebna slabija rezidba.

Svibanjske kitice traju i do dvanaest godinai same se obnavljaju.

Zato je rezidba trenje u punoj rodnostivrlo jednostavna i obuhvaa izolaciju vrho-va te odstranjivanje grana koje zasjenjujukronju.

Mladen Karai,dipl.ing.

34



35/60

Zaukusniji islai plod

Za ljepii mirisniji

cvijet

Za ljepiizgledbiljaka

Zaaromatinije

plodove

Zaujednaenijii kvalitetniji

plod

Za boljuaromu

i kvalitet

ploda

Za ljepe iukusnijeplodove

Za obilnu idugotrajnu

cvatnju

iroka ponuda vodotopivih gnojivaSadraj

vreice (25g)za 10vode

Za briporastbiljaka


36/60

Zimska se rezidba ili rezidba u zrelo moe izvoditi od opadanjalia u jesen pa sve do kretanja vegetacije koncem zime i poet-kom proljea. S obzirom da je zimska rezidba veoma bitna zabuduu rodnost i kakvou plodova u vonjak ne smijemo ulazitibez odgovarajueg pribora i alata

Zimska rezidba i uporaba

kalemarskog voskaI P, . .

Rez voaka je vrlo sloen i odgo-voran posao, koji se jo ni dandanas esto ne obavlja dovolj-

no struno. Jer treba znati kako je zapravilno obavljanje reza nuno punostrunog znanja iz morfologije (oblija),fiziologije (promjena u ivotu voke) iponaanja voaka prema rezu, ovisno oostalim uvjetima uzgoja. Dakle, jednomrijeju, za provoenje rezidbe potreban

nam je kompletan strunjak. No, to neznai da smijemo izgubiti hrabrost iizbjegavati rezidbu voaka jer je i loijeizvedena rezidba bolja nego nikakva.Stoga, emo vam ovim lankom nasto-jati pomoi da rezidbu svojih voakaobavite to pravilnije.

Osnovni ciljevi rezidbeCilj svake rezidbe jest osigurati

kronji to vie svjetla i prozranosti.

Pored toga, rezidbom trebamo odra-vati ravnoteu izmeu dijelova kronjeograniavanjem bujnijih grana u koristonih manje bujnih. Takoer, rezidbom jenuno regulirati i alternativnu rodnost ato podrazumijeva pojavu izmjene rod-nih i nerodnih godina prouzroenu ne-dovoljnom prehranom voaka u rodnimgodinama. Rezidbom je takoer bitnoregulirati vegetativni i generativni rastto znai da je potrebno obnavljati rod-no drvo s rodnim pupovima i nerodnos vegetativnim pupovima. I na koncu,rezidbom se u velikoj mjeri moe utje-cati na poboljanju kvalitete i trajnostiplodova, a to znai kako je jednom ri-jeju zimska rezidba neophodan zahvat

u voarskoj proizvodnji i to kao osnovniregulator redovite rodnosti i eljenogkvaliteta proizvoda.

Kod rezidbe koristitekalemarski vosak

Kako se esto iz neznanja ili iz razlo-ga to je vonjak izuzetno velik, zimskojrezidbi nerijetko pristupa ve neto ra-nije tj. tijekom rane jeseni, voke moguosjetiti svojevrsne posljedice. Naime,rezidba u jesen nije tako povoljna jer

rane ne mogu potpuno zarasti, pa supodlone napadu uzronika bolestii tetnika, te utjecaju niskih zimskihtemperatura. Tako je nuno znati kakose zimska rezidba izvodi samo kadtemperature ne padaju ispod nitice. Sdruge strane, da na orezanom mjestune bi omoguili prodor patogenih mi-kroorganizama ista ta mjesta odmahpo rezidbi trebamo zatititi, odnosno,premazati voarskim voskom. Na taj

nain potpomaemo brzom zacjeljiva-nju rana nakon ega je i orezana vokamanje podlona negativnom utjecajunepovoljnih imbenika okoline (mraz,tetnici i bolesti i dr.). Voarski vosakse nanosi vrlo jednostavno i u tu svrhumoemo koristiti male etkice ili kisto-ve s tim da vea rezna mjesta moramo

premazati dva puta.Funkcija kalemarskog voska u re-zidbi ali i kalemljenju je da obavidezinfekciju napravljenih presjeka,potaknuvi stvaranju kalusa, zati-ti kalus, mlade stanice kambija odnepovoljnih uvjeta, visokih i niskihtemperatura, sprijei kontaminaci-ju rana od patogena i ulazak vode izraka u rane.

36



37/60

KALEMARSKI

Voarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja. Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbe,u vrijeme mirovanjavegetacije, kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbe.Voarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale sluajnim lomljenjem grana.Voarski vosak titi biljku i sprjeava prodor bakterijai gljivica u biljku. Moe se koristiti na svim vrstamastabala (voke, vinova loza, ukrasno grmlje).


38/60

OVIPHYT parafinsko ulje

za zatitu voaka i vinoveloze tijekom zimeTijekom zime na mnogim vonimvrstama i vinovoj lozi prisutnisu razni tetni organizmi. Iako titetni organizmi u zimskom razdoblju u

pravilu ne ine tete, ipak se suzbijajujer ako ih se ne suzbije tijekom zime onitijekom vegetacije mogu priiniti ozbilj-ne tete.

Zatita tijekom zime kod veinevonih vrsta s razlogom se smatraosnovnom zatitom, jer u vonjacima ukojima je pravodobno provedena kvali-tetna zatita tijekom zime, tad tijekomvegetacije ima daleko manje problemas mnogim tetnim organizmima. Goto-vo da i nema vone vrste na kojoj zati-ta protiv tetnih organizama provedenatijekom zime nee biti od manje ili veekoristi.

Oviphyt je insekto-akaricid kojise koristi za suzbijanje tetnih vrsta

kukaca koji prezimljavaju u razliitimstadijima na vokama i vinovoj lozi,te za suzbijanje jaja crvenoga vonogpauka. Koristi se tijekom mirovanja

vegetacije pa sve do pred cvatnju, udozi od 6-7 l/ha i uz utroak minimal-no 1000 l vode po hektaru.

Za razliku od mineralnih ulja (bijeloulje) ija je primjena doputena samona vokama, vinovoj lozi i drugim dr-venastim biljkama tijekom mirovanjavegetacije, parafinska ulja se mogukoristiti i u vegetaciji. Parafinska uljadjeluju guenjem jaja i jedinki (lisne ui,titaste ui, grinje, lisne buhe...) kojeprezimljuju na vokama i lozi. Mogu bitifitotoksina pa se trebaju primjenjivatiuz oprez (paziti na koncentraciju). Boljeih je koristiti pri niim temperaturamai suhom vremenu. Problem pri visokimtemperaturama je vodeni stres, pa do-

M M,

lazi do venua lista, a kod vlanog vre-mena ulje isparava sporije pa moe doido palei. Ne smiju se koristiti u smjesisa sumporom i barem 2 tjedna od treti-ranja sumporom.

Parafinska ulja su malo toksina zasisavce, a zbog naina primjene nisutetna za korisne organizme.

Oviphyt moete koristiti i za za-titu agruma (mandarina, limun,narana, grejpfrut i dr.) od tita-stih ui koje na ovim vonim vrsta-ma priinjavaju velike probleme.

38



39/60


40/60

tete od zeeva u vonjacima se javljaju tijekom kasne jeseni pasve do ranog proljea. U tom je razdoblju ovoj ivotinji dostu-pno malo hrane, a povrina tla s vegetativnim pokrovom obino

je smrznuta ili je pokrivena snijegom

I P, . .

Zatita voaka

od zeeva

Zeevi glou koru na bazi stabla,oko korjenova vrata te uzdu

glavnog korijenja. Ovako izglo-dane povrine mogu oslabjeti voke,a ujedno su pogodno mjesto za pro-dor uzronika bolesti. Mlaa stablasa sonijom, mekom i tanjom koromprivlanija su od starijih stabala s debe-lom i vrstom korom, koja unato tomesvejedno mogu trpjeti oteenja. Glo-davci, a posebno zeevi preferiraju korustabala jabuke, dok su stabla kruke

manje primamljiva, a tek potom slijedekotiave vrste. Breskve, a ponekadavinje i trenje mogu biti napadnute,

dok su marelice i ljive rijetko mete ovihivotinja.

Zatita od zeevaZatita se svodi preteno na me-

haniku zatitu. Trebalo bi svakako namladim vokama, ako su na otvorenom(polja) ili nisu ograene, prije zime za-tititi deblo. Bitno je deblo ili omotatinekim materijalom, ili premazati ili po-prskati s preparatom koji odbija zeeve.Materijali za omatanje su veinom iliperforirane folije, jutene vree, reet-kaste mree oko debla bilo od plastike

ili ice.Takoer se moe postaviti zatit-na ograda ukopana u tlo, da se zec nemoe podvui ispod nje, te primjerenevisine koju zec ne moe preskoiti nikad padne snijeg. Unazad nekolikogodina na tritu su postojali priprav-ci kojima su se prskala stabla koncem

jeseni a koji su djelovali odbijajue nazeeve. Danas na tritu nema tih ke-mijskih pripravaka, ali se mogu koristitineki drugi pripravci koji se spravljaju u

vlastitoj reiji. Zeevi ba ne vole stranemirise, osobito organskog podrijetla.Postoji i nekoliko recepata na bazi or-ganskih tvari ivotinjskog podrijetla(npr. masti i loja) koji odbijaju zeeve.

Ali, najsigurnija je ipak mehanikazatita, osobito ako je zima jaka i akoima dosta snjenih padalina.

to uiniti s oteenim stablima?

Ako se radi o viegodinjim vokamakojima su jae stradale grane, one semogu rezidbom ukloniti. Ako su ma-nja oteenja na granama treba ih toprije premazati kalemarskim voskom.Velik problem su mlade sadnice koje supretrpjele velika oteenja oko i iznadkorijenova vrata.

40



41/60

- velikiproblem hercegovakih vonjaka

Zadnjih godina postaje veliki problem u hercegovakim vonjacima zbog izrazito velike populacije ioteanog naina suzbijanje. Osim voaka sve vie se primjeuje na ukrasnom drveu i grmlju..

I D, . .

Dudova titasta u (Pseudoaula-caspis pentagona Targ.) tetnik jekoji je dugi niz godina prisutan uBosni i Hercegovini. Ova titasta u izni-mno je polifagan tetnik koji napadabrojno ukrasno bilje, a od vonih vrstanajvee probleme radi na breskvama.Takoer moemo spomenuti da vrlovisok intenzitet napada moe ostvaritii na maslinama i kiviju.

tete su dosta velikeDudova titasta u se razvija na dr-

venastim biljkama, ukrasnom drveui grmlju, rjee na zeljastim biljkama.

Naseljava sve nadzemne dijelove biljkeuzrokujui smanjenje godinjeg prirastaa u sluajevima jakog intenziteta napa-da dovodi do djelominog ili potpunogsuenja biljke. Prisutnost ui na plodo-vima voaka umanjuje kvalitetu i trnuvrijednost.

Dudova titasta u problem je kojije u ekspanziji zadnjih desetak godinaa svake godine uzima sve veeg maha.U razdoblju 2010.- 2015. godina zabi-

ljeene su velike tete na podruju Her-cegovine, posebno podruje Dubravskevisoravni. U tom razdoblju u trgovina-ma su se vrlo esto susretali plodovibreskve i kivija koji su bili jako zaraenidudovom titastom ui. Osim naru-

enoga estetskog izgleda ploda, ovajtetnik iscrpljuje biljku svojim sisanjem,te biljka zaostaje u razvoju.

Morfoloke odliketit enke je okruglast, bijele do

smee boje, promjera 2,2-2,8 mm. Ti-jelo enke je svijetlonaranaste boje,gotovo okruglo, na zatku trostruko za-iljeno. Duina tijela enke iznosi oko0,9 mm. tit mujaka je bijele boje, du-guljast i ima tri plitke brazde, dugaakje oko 1 mm. Prezime enke ispod tita.Visoke i niske temperature nepovoljnodjeluju na ovog tetnika. U Italiji je za-

paeno da je stadij liinke osjetljiv nasuha i topla ljeta, bez obzira to je ovo

termofilna vrsta.

SuzbijanjeSuzbijanje dudove titaste ui pro-

vodi se tijekom zime primjenom uljanihpripravaka. Uspjeh suzbijanje uvelikeovisi o kvaliteti aplikacije. Za suzbijanjedudove titaste ui tijekom zimskogmirovanja preporuamo primjenu pri-pravka Oviphyt u koncentraciji 3-4 %(3-4 l/100 litara vode).

Drugi rok suzbijanja je tijekom ve-getacije, u asku izlaska i razilaenjaliinki. U ovoj fazi postiu se najbolji re-zultati u suzbijanju ovog tetnika. Tadase mogu koristiti pripravci kao to suBoxer 200 SL, Actara, Karate zeon i dr.

41



42/60

XXL

OVIPHI

T1lit.

+

CUPRABLA

UZ100g

=

ZIMSKIPA

KXXL

za30litara

Za suzbijanje tetnika i uzronika biljnih bolesti navokama i vinovoj lozi tijekom mirovanja vegetacije


43/60

Gotovo da i nema vone vrste na kojoj zatita protiv tetnih organizama provedena tijekom zime neebiti od manje ili vee koristi. tovie, pojavu nekih gljivinih bolesti tijekom vegetacije, primjerice ko-vravost lista na breskvi i nektarini, jedino je mogue sprijeiti tretiranjem tih vonih vrsta za vrijemenjihova zimskog mirovanja.

M ,

ZIMSKI PAK XXL-odlino rjeenjeza zimsku zatitu voaka i vinove loze

Najea kombinacija koja se kori-

sti u zimskoj zatiti voaka i vinoveloze je preparat Zimski pak (kom-binacija mineralnog ulja i bakra).Preparat se prodaje u pakiranju koje

je dostatno za 30-50 lit. vode.

Tijekom zimskih mjeseci na o-kotima vinove loze prezimljavavei broj titastih uiju (primjericebreskvina i ljivina titasta u) alii grinje ikarice koje u pojedinim

godinama mogu priiniti ozbiljnetete.

Zatita tijekom zime kod veinevonih vrsta se s razlogom smatravrlo bitnom zatitnom mjerom,

jer u vonjacima u kojim se pravodob-no provede kvalitetna zatita tijekomzime, tada tijekom vegetacije ima dale-ko manje problema s mnogim tetnimorganizmima.

Gotovo da i nema vone vrste nakojoj zatita protiv tetnih organi-

zama provedena tijekom zime neebiti od manje ili vee koristi. to vie,pojavu nekih gljivinih bolesti tijekomvegetacije, primjerice kovravost listana breskvi i nektarini jedino je moguesprijeiti tretiranjem tih vonih vrsta zavrijeme njihova zimskog mirovanja.

Zimskom zatitomprotiv veine bolesti

Na trenji se zimsko tretiranje sred-

stvima na osnovi bakra pridonijeti ma-njoj pojavi upljikavosti ili reetavostilista, a time sprijeiti i njegovo prije-dobno opadanje.

Isto tako to tretiranje e sprijeitisuenje listova i pojavu gorke trulei

plodova. Na vinji e zimsko plavo tre-tiranje smanjiti pojavu koziavosti listai upljikavosti lista. Primijenjeno naljivi zimsko plavo tretiranje e takoerdoprinijeti manjoj pojavi upljikavostilista i rogaa ploda ljive, te smanjitipojavu monilije i bakterioza. Isto takoako se zimsko plavo tretiranje obavina ipku, tada e tijekom vegetacije nastablima manje biti upljikavosti lista,te nee doi do prijedobnog opadanjalia.

Osim zimskog tretiranja pripravcimana osnovi bakra ona se mogu provoditii s pripravcima koji pored bakra sadrei mineralna ulja u kom sluaju se poredspomenutih bolesti suzbijaju i nekitetnici kao to su lisne i titaste ui,te grinje.

Zimsko tretiranje voaka izvodi se iu cilju spreavanja ili smanjenja poja-ve tetnika, prije svih titastih uiju igrinja. Meutim, za razliku od veoma

uspjenog djelovanja bakarnih fungici-da na razne uzronike gljivinih bolestikoje se tijekom zime nalaze na voka-ma, za suzbijanje tetnika tijekom zimena naem tritu nema tako djelotvor-nih insekticida.

Kupanje voakaDa bi zimska tretiranja bila uinko-

vita, trebaju se kvalitetno obaviti. Netreba tedjeti na pesticidnoj tekuini.Pored dobro natopljenih pupova, treba-ju biti dobro oprskane sve rodne gran-ice, tanje i deblje grane, kao i debla jerse na svim tim dijelovima stabla nalazi

mnotvo spora otkuda ih vjetar ili ka-pljice kie odnose na pupove. Stogastabla treba doslovce okupati, to vei-na voara uglavnom i radi, zbog ega sezimsko tretiranje obino naziva zimskokupanje voaka.

43



44/60

Zimska zatitavoaka i vinograda

Pravodobnim izvoenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja voa-ka i vinograda, mnogi uzronici bolesti mogu se suzbiti, a ujed-no je zatita voaka i vinove loze tijekom vegetacije olakana.

M K,

Z

imsko tretiranje voaka je mjerazatite koje se provodi nakon pre-stanka vegetacije, tj. za vrijeme

zimskog mirovanja voaka i vinove loze.Ovisno o tome protiv kojeg se tetnogorganizma provodi, moe se obavljatiod otpadanja lia u jesen pa do poet-ka kretanja vegetacije u proljee.

Zatita se provodi tijekommirovanja vegetacije

Zimsko tretiranje voaka uglavnomse provodi protiv uzronika bolesti, prijesvih protiv Taphrina deformans, uzroni-ka kovravosti lista breskve i nektarine.Zimsko tretiranje se izvodi i protiv po-jave nekih drugih uzronika gljivinihbolesti, ali se isto tako zimsko tretiranjeprovodi i protiv tetnika koji se tije-kom zime nalaze na vonim stablima,primjerice protiv raznih vrsta titastihuiju. Zapravo, kod veine vonih vrstazimsko tretiranje se smatra osnovnimtretiranjem. To nije bez razloga jer u vo-

njacima u kojima se pravodobno provo-di temeljito zimsko prskanje, tijekomvegetacije obino ima daleko manjeproblema nego u vonjacima u kojimanije obavljeno. Naime, provoenjemkvalitetnoga zimskog tretiranja svaki evoar sebi olakati zatitu voaka tije-kom vegetacije. Gotovo da i nema vonevrste na kojoj je obavljeno zimsko tre-tiranje protiv tetnih organizama, po-sebno protiv uzronika gljivinih bolesti,koje nee biti od koristi. To je posebnoznaajno kada se radi o kotunjiavimvokama, prije svih na breskvi i nekta-rini, budui je bez provoenja zimskogtretiranja fungicidima na osnovi bakranemogua proizvodnja tih vonih vrsta.

Meutim, zimsko tretiranje fungicidimana osnovi bakra od iznimne je koristikada se provodi i na nekim drugim vo-nim vrstama, primjerice na ljivi, jabucii kruki, u zadnje vrijeme plavo zimsko

tretiranje je isto tako od velike koristikada se provodi na vinovoj lozi.

Zatita vinove lozeZatita vinove loze bakrenim priprav-

cima provodi se nakon berbe groa pasve do zavretka rezidbe. Uglavnom sekoristi protiv uzronika bolesti vinove

loze koji prezimljavaju na razliitim or-ganima vinove loze. Ova zatita se naj-ee provodi zbog problema s crnompjegavosti koja je sve vie prisutna uhercegovakim vinogradima.

Najvie se koristebakreni pripravci

Koliki broj tretiranja s fungicidi-ma na osnovi bakra treba tijekomzime obaviti na breskvi i nektarinipa da se te vone vrste dobro zatiteod napada kovravosti lista, nemaodreenog pravila. To ovisi od vieimbenika, primjerice od intenzitetanapada uzronika kovravosti listau prethodnoj vegetaciji, uestalostii obima padalina koncem zime i po-

etkom proljea, zatim od kvalitetaobavljenog tretiranja i pravodobneintervencije. Obino se izvodi 1 2tretiranja. U sluaju da se izvode dvatretiranja obino se jedno obavi okosredine sijenja, a drugo poetkomdruge polovice veljae ili u asku bu-brenja pupova, to je puno bolje.

44



45/60

CUPRABLU-Z

NORDOX 75 WG

CHAMPION 50 WP


46/60

Nitko od nas u svom domu ili skladinom prostoru ne voli vidjeti

mrave, ohare, stjenice ili neke druge tetnike jer to u nama,instinktivno stvara osjeaj nelagode. Stoga se tih nepoeljnihgmiuih kukaca nastojimo to prije i rijeiti. Meutim, njihovosuzbijanje nije uvijek jednostavno.

I P, . .

Suzbijanje tetnih kukaca i grinja

P

risutnost mrava i ohara je ipaknepoeljna u kuama ili stambe-nim zgradama, budui da zaga-

uju hranu i ine mnoge druge nepri-jatnosti. Nagrizanjem oteuju razneodjevne predmete koje rupiasto izgri-zaju, uznemiruju djecu i odrasle osobekoje borave u stanu, zavlaei se ispododjee, zagauju hranu i sl.

Suzbijanje mravi i oharaMeutim, kod mravi je osnovni pro-

blem to ive u milijunskim kolonijama,a njihove matice ili kraljice mogu ivjetii do 14 godina te poloiti oko 150 mi-lijuna jaja. Najvea kolonija mravi umravinjaku moe brojati osam milijunastanovnika. Najgore od svega je injeni-ca da legla spomenutih zajednica estoseu do pet metara u dubinu tla ili su

negdje u temeljima kua i zgrada. Zatobi se kod suzbijanja najbolji uinak po-kazao kada bi unitili njihovu kraljicukoja se nalazi zatiena, negdje dubo-ko u leglu. Duracid polvere je odlian

pripravak za suzbijanje mravi i oharazato to ima posebnu formulaciju spostupnim otputanjem molekula. Na-ime, i mravi i ohari prelaskom prekopovrina koje su zapraene praivom

Suzbijanje tekuti (grinja)kod peradi

Slobodnoivua ektoparazitskacrvena grinja Dermanycus gallinepo-znata kao tekut smatra se najtet-nijim parazitom peradi, a posebnovelik problem stvara kod uzgoja ko-koi nesilica. Grinja je nametnik kojise pojavljuje kod svih vrsta domaeperadi, ptica i vrlo esto moe prijeina druge ivotinje koje su u dodiru sazaraenom peradi. Kao ektoparazit,grinja se povremeno, ali obilno hrani

siui krv peradi. Posljedice napadasu gubitak na teini kod odrasle pe-radi, krljavost mlade peradi, dok ne-silice prestaju nesti i naputaju gni-jezda. Na koi se oituje crvenilo kojenastaje uslijed velike koliine uboda,dok u teim sluajevima moe doido uginua peradi. Parazit je aktivannou kad parazitira ivotinju i siekrv, a u toku dana zbog osjetljivostina svijetlo, skriva se na razliitimmjestima u objektu: rupama, puko-tinama i meuprostorima u objektu,na kavezima, opremi i drugim zaklo-njenim dijelovima peradarnika.

Za suzbijanje ove grinje koristi seDuracid polver. Potrebno je opraitisve dijelove nastambe peradarni-ka, gnijezda, donji dio krovita, pre-ke za sjedenje i slina skrovita. Nijepotrebno izravno tretiranje zaraene

peradi pa je samim time i njegovaprimjena jednostavnija i bra. Para-ziti e biti obuhvaeni kretanjem pe-radi, te e se prah prenositi od jednedo druge jedinke.

U Sjemenarninim Agrocen-trima moete nabaviti novi

pripravak za suzbijanjerazliitih tetnih kukaca i

grinja pod nazivom Duracid

polvere. Radi se o novompripravku s potpuno novomaktivnom tvari koja odlinorjeava problem razliitih

tetnih kukaca i grinja.

za svojim nogama u sklo-nita unose mikrokapsulekoje postupno otputajumolekule tako da u skloni-tima strada veliki broj je-dinki. Na taj nain problemmravi moemo rijeiti nadue vremensko razdoblje.Suzbijanje mravi i ohara jedugotrajan proces i iziskujeprimjenu veeg broja mjerasuzbijanja.

Mravi su est problem u kuama i stanovima

ohari - veliki problem restorana i drugih ugostiteljskih objekata

46



47/60

DURACID POLVEREPraivo protiv insekata.

Univerzalni insekticid u obliku praha sdugotrajnim rezidualnim djelovanjem.


48/60

to koristiti za suzbijanje

mieva i takoraDolaskom hladnijih dana mievi, takori i drugi tetni glodavci naputaju prirodne uvjete i zavlae seu tale, tavane, podrume i skladita hrane u domainstvima. S obzirom da znaju napraviti velike tetepotrebno ih je to ranije poeti suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvimaI P, .

Osim nelagode, mievi i ostali glo-davci mogu izazvati neprocjenjivetete u domainstvima. Prije sve-ga, nastanjuju skladita hrane (zaliheita i ostale namirnice) koju zagaujusvojim izmetom, inei je potpuno ne-uporabljivom. Ali, poteene ne ostajuni elektro instalacije i drveni predmetikoji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljivje i podatak da takor za samo godinudana moe pojesti do 25 kg itarica ajo vie hrane uniti njezinim razvla-enjem i oneienjem izmetom. Ipak,prava opasnost prijeti od niza bolesti,

a utvreno je da takori prenose vie od20 bolesti ljudi i ivotinja.

Postoji realna opasnost i od trihine-loze kod koje se ovjek zarazi prekoinficiranoga svinjskog mesa kao i lep-tospiroze gdje izvor zaraze predstav-lja govee meso. Dakle, rije je o vrloopasnim ivotinjama ijanazonost nebi trebala nikoga ostaviti ravnodunim.

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva?Iako danas na tritu moemo

pronai veliki broj razliitih kemijskih

pripravaka za unitavanje tetnih glo-davaca, ne znai da su ti pripravci inajpodesniji za domainstva. Za doma-instva su najprikladniji gotovi mamciGotove mamke je dovoljno razbacati

na skrovita mjesta na kojima se mievii takori obino kreu, hrane i gnijez-de. Takva mjesta se lako uoavaju poostatcima izmeta, naetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpatcima hrane.Meutim, od velike je vanosti i saminadzor mamaca to podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti.

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona, brodi-fakuma, flokumafena i diefetialona.Spomenute mamce moete nabaviti u

manjim, praktinim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni.Ali, svakako potraite i odgovarajuustrunu pomo jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim i

zatvorenim prostorijama, za primjenuu gospodarskim i stambenim zgradamakao i mamci namijenjeni za vlane pro-storije. Za domainstva su se posebnodjelotvornim pokazali meki mamci tipaMURIN-MIOMOR .Danas na tritupostoje posebne zakljuane kutijeu koje se postavljaju mamci kako bi seotklonila i svaka mogunost neeljenogtrovanja stoke, kunih ljubimaca.

Pasta odlino rjeenjeMievi i takori su poznati kao i-

votinje koje se vole istiti i koje istesvoje krzno. Ta njihovaosobina iskoritena je zanjihovo suzbijanje. Na-ime, na tritu postojepripravci u obliku pastekojom se premazuju pu-tovi i povrine po kojima

se kreu mievi i takori.Pasta se hvata nanoge i krzno a prigodomnjihova ienja pastadospijeva u njihov orga-nizam i izaziva ugibanje.

48



49/60

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje mieva i takora.Za unutarnju i vanjsku upotrebu.Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g, 250g i 500g.


50/60

SREDSTVA U BORBI PROTIVMIEVA I TAKORA

Ljepilo protiv mieva koristi se za suzbijanjesvih vrsta mieva i takora. Green Garden ljepilo

za mieve ostaje dugo vremena postojano(ljepljivo), ne sui se, otporno je na vodu i vlagu,te se brzo i lako primjenjuje. Ne sadri otrovne

tvari, nezapaljivo je i sigurno za koritenje.

Ljepljiva ploa za mieve klopka bez otrovaza mieve i druge tetoine. Omoguuje

jednostavno suzbijanje mieva u kuanstvima,kao i u javnoj i komunalnoj higijeni. Ne sadrinikakve otrovne tvari. Visoka kvaliteta ljepila kao

i intenzivna uta boja privlai i hvata mieve,takore ali i ostale gmiue i letee insekte.

Metalna miolovka,dostupna u tri

razliite veliine

Ultrazvuni rastjeriva mieva itakora rijeite se tetnih glo-davaca na human nain. 24satna

zatita, jednostavna primjena, bezrodenticida i mehanikih klopki.

Nema ienja uginulih glodavaca.Ultrazvuni valovi uzrokuju mie-

vima nelagodu, te oni naputajusvoja skrovita i udaljavaju seod izvora ultrazvunih valova.

Miolovke kavezi - humane mehanikeklopke za mieve. Izaberite izmeupet razliitih dimenzija miolovki.


51/60

Sve iznad navedeno RADICIFO P ini posebno pogodnim za oiljavanje zelenih,drvenastih i grmolikih izdanaka, kao i reznica vinove loze.

Organska komponentaove formulacije, na os-novi humusa i ekstraktaalgi iz roda Macrocystis,potpomae provesti pri-rodni prijenos hormon-

skih komponenti premakorijenu kako bi podr-ala razvoj adventivnogkorijenja te apsorpciju korijenovih dlaica. Na ovaj nain,preparat daje potporu korijenovom sustavu, pomae uko-rijenjavanje mladih biljaka, te osigurava bolju apsorpcijuv

green garden magazine 100

Documents