gradske četvrti: cest is d’best - zagreb online...02 tema broja zagreb.hr 17.svibnja 2013....

32
broj 77| godina 6 | besplatni primjerak Petak , 17. svibnja 2013. 12 . r t S 10-11 . r t S Besplatna telefonska linija za građane 08001991 Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i komentare Započeo projekt javnih bicikala (str.13) / Prilog - Alergije (str.15) Od 5. do 12. lipnja Zagrepčane očekuje najbolji ulični festival u regiji, prepun umjetnika iz cijelog svijeta Vi pitate, gradonačelnik Bandić odgovara Cest is d’Best: Gradske četvrti: Donji grad Prekrasne vedute, zelene površine, kulturna dobra... sve je to u najužem gradskom središtu

Upload: others

Post on 29-Dec-2019

7 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • broj 77| godina 6 | besplatni primjerak Petak , 17. svibnja 2013.

    12 .rtS10-11 .rtS

    Besplatna telefonska linija

    za građane

    08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

    komentare Započeo projekt javnih bicikala (str.13) / Prilog - Alergije (str.15)

    Od 5. do 12. lipnja Zagrepčane očekujenajbolji ulični festival u regiji, prepun umjetnika iz cijelog svijeta

    Vi pitate, gradonačelnikBandić odgovara

    Cest is d’Best:Gradske četvrti:Donji gradPrekrasne vedute, zelene površine, kulturna dobra... sve je tou najužem gradskom središtu

  • tema broja02 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    Lokalni izbori 2013.Lokalni izbori 2013. godine održat će se u nedjelju, 19. svibnja, a drugi krug po potrebi 2. lipnja. Tada će i Zagrepčani izabrati kandidata kojemu najviše vjeruju i dati mu mandat za sljedeće četiri godine.

  • zagreb.hr17.svibnja 2013. tema broja 03

    Rođena je u Zagrebu 2. srpnja 1977.

    Završila je Gornjogradsku gimnaziju te potom Visoku poslovnu školu.

    Po zanimanju je menadžerica marketinga i komunikacija. Od 2002.-2007. bila je nacionalna predsjednica Mladeži Hrvatske demokratske zajednice, po položaju i članica Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) te predsjednica Zajednice žena za Grad Zagreb.

    U Gradskoj skupštini Grada Zagreba obnašala je dva zastupnička mandata; od 2005., a od 2010. predsjednica je Kluba zastupnika HDZ-a u Gradskoj Skupštini.

    Prema statistikama Gradske skupštine (2012.), Mađerić je, od uku-pno 51 zastupnika druga najaktivnija zastupnica; na 45 sjednica uputila je 51 pitanje i prijedlog, sudjelovala je u 83 rasprave i re-plicirala 37 puta, daleko više od svih ostalih zastupnika.

    Također, u Gradskoj skupštini obnašala je dužnosti predsjednice Odbora za međugradsku i međunarodnu suradnju, članice Odbo-ra za kulturu, Odbora za izbor i imenovanja, Odbora za kontrolu i Povjerenstva za ravnopravnost spolova

    Udana je i majka dvoje djece.

    Margareta Mađerić HDZ- BUZ-a i HSP-a dr. Ante Starčević

    Milan Bandić nezavisni kandidat

    Rođen 22. studenog 1955. u Grudama, Bosna i Hercegovina. Završio osnovnu i srednju školu u Grudama.

    Diplomirao na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Za-grebu; godine 2000. upisao poslijediplomski studij na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

    Od 1980. do 1983. zaposlen u tvornici Ledo, a od 1983. do1990. zaposlen na Općini Pešćenica. Od 1995. do 2000. vijećnik u Skupštini Grada Zagreba, od 2000. zastupnik u Zastupničkom domu Hrvatskog sabora, potpredsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

    Godine 2000. u trećem mandatu izabran je za vijećnika Skupštine Grada Zagreba, a 31. svibnja iste godine na sjed-nici Skupštine Grada Zagreba izabran za gradonačelnika Grada Zagreba te stupa na dužnost 2. lipnja. Ponovno je iz-abran za gradonačelnika Grada Zagreba 20. lipnja 2001. Na sjednici Skupštine Grada Zagreba 4. travnja 2002. izabran je za zamjenika gradonačelnice Grada Zagreba.

    Na konstituirajućoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, 14. lipnja 2005. treći puta izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba.

    Na neposrednim izborima 31. svibnja 2009., izabran je četvrti put za gradonačelnika Grada Zagreba; Oženjen, otac jedne kćerke.

  • tema broja04 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    Rajko Ostojić koalicija SDP-HNS-HSU- Hrvatska stranka zelenih - EKO Savez - Zeleni Zajedno- Zelena stranka za gradonačelnika Zagreba

    Branko Vukšić Hrvatski laburisti

    Rođen 19. siječnja 1962. godine u Zagrebu. Ministar zdravstva u Vladi Republike Hrvatske, redoviti sveučilišni profesor na Medicinskom fakultetu. Diplomirao 1986. godine na Medicinskom fakultetu u Zagre-bu, doktor medicine, magistrirao 1990. te 1996. doktorirao na Medicinskom fakultetu. Od 2000. – 2002. zamjenik ministrice zdravstva Republike Hrvatske. Od 2005. predsjednik Odbora za zdravstvo SDP-a, a od 2007. član SDP-a. Od 2008. -2011. zastupnik u Hrvatskom saboru, potpredsjed-nik Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, član Odbora za ob-razovanje, znanost i kulturu: predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Zagreb od 2010. godine.

    U Kliničkom bolničkom centru Zagreb Rebro obnašao dužnos-ti voditelja Referentnog centra za bolesti jetre do zamjenika ravnatelja, redoviti član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, bio predsjednik Hrvatskoga gastroenterološkog društva. Od studenog 1991. godine do svibnja 1992. godine aktivno sudjelovao u Domovinskom ratu kao liječnik. Oženjen, otac jednog sina.

    Rođen je u Nedelišću 14. svibnja 1956. godine kao drugo di-jete Zlate i Josipa. Završio studij poslovne ekonomije na VPŠ Libertas i studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

    Suosnivač Hrvatskih laburista - Stranke rada te koautor pro-gramskih dokumenata stranke.

    U Večernjem listu radio kao novinar i urednik od 1978. do 2001. godine, potom u Vjesniku kao kolumnist i urednik. Bio je i direktor programa Nove TV te Z1 - Zagrebačke televizije. Nagrađivan za komentare i tv emisije.

    Objavio je nekoliko knjiga. U vrijeme Domovinskog rata aktiv-no djelovao u Croatian Art Forcesu.

    Potreba za promjenom u svim segmentima države i društva te katastrofalna situacija na političkoj sceni potakli su ga da se počne baviti politikom.

    Smatra da „hrvatsku politiku treba opošteniti“.

  • zagreb.hr17.svibnja 2013. tema broja 05

    - Rođen 1954. u Zagrebu, gdje završava II. gimnaziju i Fakultet strojarst-va i brodogradnje - 1982-2011. - Elektro-Kontakt, 20 godina predsjednik Uprave - siječanj 2012. - pomoćnik ministra u Ministarstvu prometa Republike Hrvatske - veljača 2012.-danas - predsjednik CROMA-e

    Najvažniji rezultati tvrtke Elektro-Kontakt 1991.-2011.:

    Margareta Mađerić, HDZ- BUZ-a i HSP-a dr. Ante StarčevićRođena je u Zagrebu 1977., po zanimanju je menadžerica marketinga i komunikacija. Od 2002.-2007. nacionalna predsjednica Mladeži Hrvatske demokratske zajednice, po položaju i članica Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

    Od 2005. zastupnica u Gradskoj Skupštini Gra-da Zagreba, a od 2010. predsjednica je kluba zastupnika HDZ-a u Gradskoj Skupštini Grada Zagreba. Prema statistikama Gradske skupštine (2012.), Mađerić je, od ukupno 51 zastupnika druga najaktivnija zastupnica; na 45 sjednica uputila je 51 pitanje i prijedlog, sudjelovala je u 83 rasprave i replicirala 37 puta, daleko više od svih ostalih zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini predsjednica je Kluba za-stupnika HDZ-a, Odbora za međugradsku i međunarodnu suradnju te članica Odbora za kulturu, Odbora za izbor i imenovanja, Odbora za kontrolu te Povjerenstva za ravnopravnost spolova.

    Završila je Gornjogradsku gimnaziju te potom Visoku poslovnu školu.

    Udana, majka dvoje djece.

    Vladimir Ferdelji, HSLS-HSS-Zelena lista

    - realizirana jedna od najuspješnijih autonomnih pretvorbi u Republici Hrvatskoj; - pet puta povećana proizvodnja i šest puta povećan izvoz, od toga 90% izvoza u EU i SAD; - najveće mjesto proizvodnje regulacijskih uređaja za električne štednjake na svijetu s tržišnim udjelom od 35%; - dostizanje vrhunske europske razine automatizacije i informatizacije bez otpuštanja radnika; - u cijelom periodu oko 1200 radnika zaradilo je svoju mirovinu, približno 1400 je novozaposleno, plaća nikad nije kasnila ni jedan dan, niti je ijedan mjesec bila manja od plaće isplaćene prethodni mjesec; - osvajanje Zlatne kune HGK u kategoriji velikih poduzeća.

    Društvene funkcije:

    - potpredsjednik HGK - predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA) - predsjednik koordinacije CRO industrije u HUP-u - predsjednik GSV-a Grada Zagreba u tri mandata - predsjednik Društva za plastiku i gumu - predsjednik Elektroindustrije pri HUP-u - predsjednik Upravnog vijeća HRPSOR - autor mnogih gospodarskih analiza i članaka objavljenih u stručnoj i dnevnoj literaturi te nositelj priznanja za najboljeg menadžera u kat-egoriji velikih poduzeća

    Dodatno obrazovanje:

    - poslovni engleski jezik - dva stupnja njemačkog jezika - pedesetak stručnih seminara s područja menadžmenta i gospodarstva

    Obitelj: supruga Vesna, sinovi Nenad i Boris

  • ZG info06 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    Volontiraj i proputuj svijetVolonterski centar Zagreb, zajedno s brojnim neprofitnim organizacijama širom svijeta, intenzivno preprema sezonu međunarodnih volonterskih kampova 2013.

    Volonterski kampovi, kojih se godišnje održi oko 3000 u različitim zemljama svijeta, prilika su za sve građane, a posebno za mlade ljude da kroz volontiranje upoznaju različite zemlje svijeta, rade na određenoj tematici te unapri-jede znanja stranih jezika. Međunarodni volonterski kampovi omogućavaju osobni rast i razvoj svakog pojedinca kroz upoznavanje drugih naroda i kultura, a koji je baziran na soli-darnosti, zajedništvu i interkulturalnom učenju. Jedinstveni su oblik volontiranja koji nudi pozitivne i praktične načine okupljanja ljudi iz različitih zemalja i različitih kultura, kako bi živjeli i radili zajedno na projektima koji doprinose lokalnim zajednicama u kojima se oni održavaju.

    Opći ciljevi svih kampova su razbijanje predrasuda i stereoti-pa, unapređivanje tolerancije i razumijevanja među ljudima. Područja rada na kampovima su vrlo različita, od zaštite okoliša, rada s djecom ili pripadnicima socijalno ranjivih skupina do razvoja kulture, umjetničkog djelovanja i sl.

    Sezona međunarodnih volonterskih kampova traje tijekom cijele godine, a najaktivnija je u periodu od svibnja do listo-pada. Na većini kampova volonterima su pokriveni troškovi hrane i smještaja.

    Svi građani, a posebice mladi koji su napunili 18 godina pozvani su da se jave u Volonterski centar Zagreb, po-gledaju internet stranicu www.vcz.hr te saznaju više o međunarodnom volontiranju i prijave se na neke od brojnih

    kampova širom svijeta. Svi zainteresirani, dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 01/ 3013 058, 098 373 672, besplatnog volonterskog telefona 0800 400 005 ili e-maila [email protected].

    Vukovarski liječnik Juraj Njavro dobiva ulicu u Zagrebu

    U zagrebačkom naselju Blato, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i Lidija Njavro u ponedjeljak, 6. svibnja otkrili su ploču s imenom nove ulice koja će biti nazvana po doktoru i političaru, bivšem ministru zdravstva Republike Hrvatske Jurju Njavri. Počast Jurju Njavri, voditelju

    kirurgije vukovarske bolnice u Domovinskom ratu i zapovjed-niku saniteta u obrani grada Vukovara 1991., dana je imenovan-jem ulice koja se nalazi u dijelu naselja Blato, a u kojem su parcele dodijeljene hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji. Ulica doktora Njavre nalazi se na lokaciji na kojoj se gradi 29 kuća za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji. ”Svi koji su branili Vukovar su heroji, a ovaj čin otkrivanja ploče u naselju branitelja jedna je gesta pažnje za sve ono što su ti ljudi napravili u Domovinskom ratu”, istaknuo je gradonačelnik Bandić. Gradonačelnik je dodao kako se ovim činom is-pravlja jedna stvar koja se mogla napraviti i puno prije, ali kako kaže ”nikad nije kasno”. ”Ovdje ćemo staviti ploču jednom od dva simbola Vukovara. Danas ovdje na poseban način odajemo zahvalu pokojnom doktoru Navri”, naglasio je. Prisustvovali su i ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac, ministar branitelja Predrag Matić, predsjednik Udruge pravnika Vukovar 1991. Pero Kovačevića te saborska zastupnica Jadran-ka Kosor. ”Sada kad vidim da će on zapravo biti u srcu braniteljskog nas-elja onda mislim da će biti zadovoljan, jer uvijek se najbolje, najradije, i u najtežim trenutcima osjećao u društvu branitelja Vukovara i naših suboraca koji su svakodnevno bili kod nas”, izjavila je Bosanac.

    ”Doktor Juraj Njavro je bio legenda još za života, a danas mu na ovaj način odajemo priznanje za vječnost”, kazao je ministar Matić dodajući kako želi da se i nadalje prisjećamo doktora Njavre, da nam bude inspi-racija u radu te da ne zaboravimo što je on učinio za Hrvatsku, kako bi bio nadahnuće za sve nas koji ostajemo.

  • zagreb.hr17.svibnja 2013. ZG info 07

    Kako se ponašaju pješaci i biciklisti na ulicama Zagreba?Hrvatski autoklub je početkom svibnja predstavio rezultate provjere ponašanja pješaka i biciklista na cesti, provedenog na četiri lokacije u Zagrebu (1.Avenija Dubrovnik, Balokovićeva i Barčev trg, 2. Avenija Du-brovnik, Ivana Šibla, 3. Praška, Teslina, Trg Nikole Šubića Zrinskog i 4. lo-kacija: Savska ulica kraj Studentskog centra).

    Cilj terenske provjere bio je utvrditi koliko pješaci i biciklisti doprinose vlastitoj (ne)sigurnosti na cesti, a u sklopu obilježavanja Drugog glo-balnog tjedna cestovne sigurnosti Ujedinjenih naroda posvećenog pješacima. Prethodne terenske provjere prometne kulture HAK-a usmjera-vale su se na vozače, koji su najvažniji i potencijalno najopasniji sudionici u cestovnom prometu, a nova praktična provjera usmjerila se isključivo na pješake i bicikliste.

    Rezultat te provjere pokazuje kako, nažalost, osim neodgovornih vozača koji stvaraju probleme na cesti i ostali sudionici u cestovnom prometu – pješaci i biciklisti, svojim ponašanjem često izazivaju kaos. Nažalost, naša praktična terenska provjera pokazuje da se ne može govoriti samo o nekulturi vozača kao rasprostranjenoj činjenici, nego i o istovjetnom ponašanju biciklista i pješaka.

    Damir Novak iz Hrvatskog autokluba predstavio je rezultate i rekao kako je po sat vremena provedeno na četiri lokacije u Zagrebu u praktičnoj provjeri i mjerenju ponašanja ove dvije skupine sudionika u prometu. Prema rezultatima HAK-ove provjere, prometna nekultura i nepoštovanje propisa u nas je prečesto i prelazi granice slučaja. Promatrali smo pješake koji, unatoč sigurnom pothodniku, riskiraju život prelazeći Aveniju s tri brza prometna traka, gledali bicikliste koji ne staju na pješačkom prijelazu unatoč relativno slaboj vidljivosti, a zabilježili smo i detalje da pješaci ne uočavaju biciklističku stazu i prelaze cestu kad je crveno.

    Teško je objasniti zašto gotovo 50 posto pješaka odbija koristiti pothodnik koji ide ispod Avenije Dubrovnik i odlučuje se na nevjerojatan, vrlo riskan-tan i protupropisni manevar pretrčavanja tri prometna traka. Još je teže to shvatiti imajući u vidu da je svaki drugi pješak umirovljenik stariji od 60 godina, koji često nosi teret namirnica kupljenih na obližnjoj tržnici u Utrinama.

    Ni interakcija biciklista i vozača iz provjere nije dobra. Pravila nalažu: kada na pješačkom prijelazu nije iscrtana biciklistička staza, biciklisti su dužni zaustaviti se, sići s bicikla i prijeći preko pješačkog prijelaza. ”Bilježili smo prolazak pješaka u sva četiri smjera na malom raskrižju s četiri pješačka semafora, na kojem je promet jednosmjeran i u dvije prometne trake, a na kojem su česte nervozne reakcije vozača kojima se pješaci ispriječe na cesti i kad im je crveno svjetlo na semaforu“ kazao je Novak.

    Pokazalo se kako većina pješaka ne želi čekati zeleno, a neki čekaju crveno

    pa već na sljedećem semaforu na istom raskrižju prolaze kroz crveno sv-jetlo. Osim što je mnogo nelogičnosti u povlačenju biciklističkih staza i traka u hrvatskoj metropoli, prometna kultura dodatno doprinosi kaosu. Prema pravilima, pješaci bi se trebali pridržavati svoje zone i maknuti se od biciklističke staze, dok bi biciklisti trebali koristiti svoju stazu i izbjega-vati ostatak nogostupa.

    Nažalost, HAK-ova provjera ponašanja pješaka i biciklista na cesti poka-zala je kako negativci nisu samo neki vozači automobila jer se čini kako je prometna nekultura široko rasprostranjena i među našim pješacima i biciklistima.

    Novak je tu naveo kako je postojeće stanje moguće mijenjati represivnim mjerama poput češćih akcija policije na kritičnim mjestima i većom izvjesnošću kažnjavanja nepropisnog ponašanja, ali i poboljšanjem ces-tovne infrastrukture jer je međunarodno istraživanje EuroTest, koje je u Hrvatskoj provodio HAK, pokazalo puno prostora za poboljšanja upravo infrastrukture, te naposljetku sustavnim i cjeloživotnim odgojem i obra-zovanjem.

  • ZG info08 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    Dan oslobođenja grada ZagrebaPredsjednik Republike Ivo Josipović položio je vijence na Mirogoju i zapalio svijeće u srijedu, 8. svibnja u povodu obilježavanja Dana po-bjede nad fašizmom, Dana Europe i Dana oslobođenja grada Zagreba. Dan prije konačne kapitulacije fašističkih snaga, 8. svibnja 1945., jedinice Naroodnooslobodilačke vojske Jugoslavije ušle su u Zagreb, kojeg su prethodno ustaške vlasti proglasile otvorenim, a oružane snage tzv. NDH napustile bez borbe. Dan oslobođenja grada Zagreba proglašen je Danom grada Zagreba, a održavanjem brojnih manifestacija slavio se punih 45 godina, dok se 9. svibnja u čitavoj Europi više od 50 godina obilježava Dan pobjede nad fašizmom. Josipović je položio vijence kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, na Grob Narodnih heroja i kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja. Osim predsjednika RH, vijence su položili i potpredsjednik Hrvatskog sabora te izaslanik predsjednika Sabora Nenad Stazić, izaslanik predsjednika Vlade RH mini-star hrvatskih branitelja Predrag Matić te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Na ovaj primjeren način, u znak sjećanja na sve žrtve fašističkog terora, obilježava se uspomena na završetak borbi, u kojima je u četiri ratne godine Drugog svjetskog rata poginulo više od 18.000 Zagrepčanki i Zagrepčana.

    Odlukom Europskog pokreta u Bosni i Hercegovini, a u povodu obilježavanja Dana Europe, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić proglašen je Europskim gradonačelnikom regiona 2013. Ovo priznanje gradonačelnik Bandić preuzeo je u srijedu, 8. svibnja u Centru za kulturu Prnjavor (BiH) na svečanoj akademiji “Vrijeme je za Evropu“. U Odluci o imenovanju za priznanje Europski gradonačelnik regiona 2013. stoji: ”Gradonačelnik Bandić svojim profesionalnim djelovanjem i rukovođenjem Grada kao javnim i društvenim servisom u interesu građana, postigao je zavidan, europski nivo u funkcionalnosti, te kao takav može biti pozitivan primjer za gradonačelnike ostalih sredina, kako u cijelom regionu tako i mnogo šire, on dijeli viziju demokratskog, naprednog, europskog i civiliziranog društva.” U srijedu, 8. svibnja aktu-alni gradonačelnik se prilikom potpisivanja sporazuma o predizbornoj i poslijeizbornoj suradnji s predsjednicom Matice umirovljenika Grada Zagreba Mariom Kalebota, kratko osvrnuo na priznanje rekavši: ”Bez sta-bilne i demokratske Bosne i Hercegovine nema stabilne i demokratske Hrvatske”. Dodao je kako je dobiti priznanje za najboljeg gradonačelnika u regiji, priznanje, ali i obraz.

    Gradonačelnik Bandić Europski gradonačelnik regiona 2013

    Pomoć umirovljenicima koju daje Grad Zagreb za mjesec svibanj 2013. isplaćivat će se putem Hrvatske pošte od ponedjeljka, 20.05.2013. godine. Umirovljenici koji istu nisu primili na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim uredima deset dana po obavijesti. Sukladno Odluci o socijalnoj skrbi koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba 13. srpnja 2012. godine, pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici, državljani Republike Hrvatske koji prije podnošenja zahtjeva na prizna-vanje prava na novčanu pomoć umirovljenicima prebivaju na području Grada Zagreba najmanje 5 godina neprekidno, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 1.500,00 kn mjesečno. Radi ostvarivanja prava na novčanu pomoć umirovljenici se razvrstavaju u tri skupine: I. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni

    Isplata novčane pomoći umirovljenicima Grada Zagreba za mjesec svibanj 2013.

    prihod jednak ili manji od 900,00 kn mjesečno. II. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose 900,01 kn do 1.200,00 kn mjesečno. III. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose 1.200,01 kn do 1.500,00 kn mjesečno. Umirovljenici I. skupine ostvaruju pravo na 400,00 kn pomoći, mjesečno, umirovljenici II. skupine na 300,00 kn pomoći mjesečno, a umirovljenici III. skupine na 200,00 kn pomoći mjesečno.Nakon toga roka nema retrogradne isplate pomoći za navedeni mjesec.Za dodatne informacije možete se javiti na adresu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invalidite-tom, Nova cesta 1.

  • zagreb.hr17.svibnja 2013. ZG info 09

    Menifestacija ”Dani bijele trake” po prvi put se organizira u Zagrebu i trajat će od 20. do 24. svibnja. U spomen žrtava zločina koji se desio u Prijedoru i okolici 1992. godine Bošnjačke asocijacije Grada Zagreba organiziraju manifestaciju pod imenom “Dani bijele trake u Zagrebu” od 20. do 25. svibnja u Islamskom centru Zagreb, Gavellina 40.

    Manifestaciju je prošle godine pokrenula grupa aktivista iz Prijedora koja se proširila diljem Svijeta. Cilj akcije je ukazati na sveopću dis-kriminaciju žrtava te poricanje i nemogućnost obilježavanja spomena i memorijala na sve žrtve tijekom rata u okolici Prijedora.

    Pozivaju se svi da u petak, 31. svibnja iskažu svoju solidarnost sa žrtvama masovnih zločina počinjenih u Prijedoru, noseći bijelu traku oko ruke ili isticanjem zastave na svom

    prozoru. Ovaj čin ima za cilj podizanje svijesti o borbi za dostojanstvo miliona žrtava masovnih zločina i nepravde diljem svijeta.

    Dani bijele trake u Zagrebu

    Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor i Predsjednik Re-publike Hrvatske Ivo Josipović prošetali su u četvrtak, 9. svibnja Cvjetnim trgom i razgovarali s građanima. Dvojica predsjednika posjetila su i štandove manifestacije ”Dani slovenskog turizma i predstavljanje Eurobasketa” na Trgu bana Josipa Jelačića, gdje su se, neuspješno, okušali u gađanju koša. ”U košarci smo predsjednik i ja završili prijateljski 0:0, nije ni jedan uspio pogoditi koš”, rekao je predsjednik Josipović istaknuvši kako su Hrvatska i Slovenija part-neri.

    Josipović i Pahor u centru Zagreba zaigrali Eurobasket

    Stranka ZA GRAD, koja se između ostalog zalaže i za učinkovitu prometnu politiku, nedavno je pozvala građane da ljepljivom tra-kom označe sve gradske punktove koje smatraju problematičnima te koje pokazuju loše upravljanje gradskom imovinom. Ovom inter-vencijom u javni prostor građani su skrenuli pažnju na sve ono što u njihovoj okolini, po njihovom mišljenju, može i mora biti ljepše, bolje ili funkcionalnije. ”Sugrađane smo pozvali da nam fotografije onoga što im smeta pošalju na mail, a trake besplatno preuzmu u središnjici Stranke ZA GRAD. Na prve mailove nismo trebali dugo čekati, a naš se inbox iz dana u dan puno sve većim brojem ‘mjesta zločina’ za koje građani smatraju da mogu i moraju izgledati drugačije, objašnjava supredsjednica stranke Iva Kvakić. Odabrano je 20-ak foto-grafija koje zorno prikazuju što građanke i građane smeta u kvartu u kojem žive može i mora biti drugačije, primjerice, Ribnjak na trgu Petra Krešimira IV, koji oslikava poražavajuće stanje dijela jednog od vrijednijih parkova Donjeg grada, ili nezavršenu srednju školu u naselju Sopnica Jelkovec, uređenjem Bloka Badel u samom cen-tru grada, Tvornica Gorica u neposrednoj blizini Kvaternikovog trga, nepoznata namjena arhitektonski vrijednog kompleksa – Klaonica, Langov trg koji nije smio biti pretvoren u benzinsku crpku 2003. go-

    Građani trakama obilježili problematične gradske punktovedine, mogućnost zatvaranja Kazališta Mala Scena, Maksimirski stadion, parkirališta, nogostupi i tako dalje. Ovim potezom Stranka je pružila mogućnost građanima da aktivno iskritiziraju postojeće stanje u glavnom gradu i direktno tako predlažu moguća poboljšanja.

    Institut za razvoj i međunarodne odnose obilježava 50-u obljetnicu rada. Svečanost pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, dr. Ive Josipovića, bit će održana u utorak, 21. svibnja 2013. godine, u Muzeju Mi-mara, Rooseveltov trg 5, s početkom u 18 sati.

    Polustoljetna obljetnica IRMO

    jer vaš novac vrijedi više

  • ZG info-gradske četvrti10 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    DONJI GRAD

    Marijan Oljica, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Donji Grad

    Najuže gradsko zeleno i kulturno središteGradska četvrt Donji grad četvrt je koja obuhvaća najstrože gradsko središte i najgušće nastanjeni dio grada u kojemu je, između ostalog, koncentrirana glavnina javnog i kulturnog života Zagreba. Područje Don-jeg grada razvilo se kao gradska cjelina vrlo kasno, dok se danas proteže sve od Kvaternikova trga i Heinzelove ulice na istoku do Ulice Republike Austrije na zapadu, odnosno, od Ilice, Trga bana Josipa Jelačića, Jurišićeve i Vlaške ulice na sjeveru do željezničke pruge na jugu. Donji grad, koji je uglavnom bio pod vinogradima i oranicama koje su obrađivali kmetovi, stoljećima je egzistirao tek kao podgrađe pod bedemima kraljevskoga Gradeca. Stanovništvo se od polovice 18. stoljeća lagano povećavalo, gradnja je naglo napredovala pa je i broj kuća ubrzo prerastao gornjo-gradsko povijesno naselje, dok se na mjestu današnjega Trga bana Josipa Jelačića tada formirao i glavni trg nazvan Harmica. Na početku 19. stoljeća ruše se gradska vrta na bedemima Gradeca, što je simbolično označilo početak života Zagreba kao jedinstvene urbane cjeline središtem koje postaje Donji grad. Na njenom prostoru sabrana su najvažnija gra-diteljska svjedočanstva izrastanja Zagreba u suvremenu srednjoevropsku metropolu tijekom zadnja dva stoljeća.

    Središte prekrasnih veduta

    Donji grad je na ‘’kraju’’ zaokružio svoju sliku kao pravo moderno središte prepuno kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i bankarskih institucija, zabavnih sadržaja, brojnih trgovina i lokala i, nadasve, prekrasnih veduta koje i danas, iz dana u dan, dopunjuje i proširuje. Iako je ovo područje još uvijek jedan od najgušće naseljenih dijelova Zagreba, podaci pokazuju da Zagreb slijedi trend većih gradova diljem svijeta i mnogih svjetskih metropola te ta funkcija tog dijela grada postupno slabi u korist bogati-jeg, poslovnog, kulturnog i drugog javnog života. Tako i u prošloj, 2012. godini postotak izvršenosti projekata u Gradskoj četvrti Donji grad iznosi oko 97%, čime su u Gradskoj četvrti izuzetno zadovoljni i to isključivo zato, kako odgovara dosadašnji predsjednik Vijeća Marijan Oljica, ‘’jer smo ostvarili zacrtano’’. Oljica je istaknuo kako se najviše ponose kompletnom

    rekonstrukcijom perivoja na Trgu Kralja Petra Svačića, koji je nakon ob-nove zasjao u punom sjaju te se pridružio parkovima Zelene potkove kao najljepšim parkovima u gradu Zagrebu. ‘’Naravno, to nije jedino. Obno-vili smo i park iz Doma za starije i nemoćne na Iblerovom trgu, obnovili dio Šenoine ulice, zatim dvije učionice u OŠ Izidor Kršnjavi, park kod 1. Tehničke škole...’’, naveo je samo neke od ostvarenih planova, jer, kako dodaje, ‘’podulja je lista uspješno odrađenih projekata’’.

    Obnova zelenih površina

    Obzirom da je namjera dosadašnjeg Vijeća gradske Četvrti bila većinom usmjerena ka obnovi i uređenju zelenih površina i dječjih igrališta, Oljica je izjavio, ‘’tako smo odredili i većinu projekata za 2013. godinu’’. Oko 85% sredstava, što je negdje oko četiri milijuna kuna, usmjerena je k tome. ‘’Mogu izdvojiti kompletnu obnovu parka U Domagojevoj ulici, sa dječjim igralištem i okolišom’’, rekao je i dodao: ‘’Brinemo se za svaki pedalj zele-nila, jer to je najveća kvaliteta Donjeg grada i želimo je istaknuti. Znate, u centru grada komunalna infrastruktura je uglavnom riješena, a na nama je da sačuvamo perivoje i parkove koje neki put ni ne primjećujemo dok ne zasjaju u punoj ljepoti’’. Pa i uz veliko zelenilo i mnoštvo parkova koji krase to najuže gradsko središte i ono ima svoje probleme. Glavni prob-lem Donjeg grada je promet i promet u mirovanju (parking).

    ‘’Većina građana koja dođe u centar grada, parkirala bi automobil nekoliko metara od ciljane destinacije, a mogućnost primitka tolike količine auto-mobila je u ovakvim gabaritima nemoguća, kazao je Oljica pojašnjavajući

  • zagreb.hr17.svibnja 2013. ZG info-gradske četvrti 11

    kako je jedno od rješenja parkiranje na obodima Donjeg grada te šetnja do centra, ili vožnja tramvajem nekoliko stanica.

    Ipak, kada bi raspolagali većim sredstvima lista želja za novitetima u toj zagrebačkoj četvrti bila bi poduža. ‘’Sportsko rekreacijski centar, pothodnik od Glavnog kolodvora do Tomislavovog trga, popravak pročelja zgrada u vlasništvu grada i još puno toga’’, naveo je Oljica.

    Naglasio je da sa građanima Gradska četvrt komunicira često, kako izravno, tako i putem udruga, ‘’pokušavamo riješiti njihove probleme u onoj dome-ni kojoj možemo’’, rekao je uz pojašnjenje kako za sva ona ‘’potraživanja’’ i pomoć koju građani traže, a četvrt ne može riješiti, pokušavaju njihove probleme prenijeti onim institucijama koje im mogu pomoći.

    Prepuno kulturnih dobara

    Gradska četvrt Donji grad sigurno je specifična po zastupljenosti kulturnih institucija na njenom prostoru. Negdje oko 80% tih institucija je u centru grada. ‘’Povodeći se time, prije dvije i pol godine odredili smo 23. rujna kao Dan Gradske četvrti Donji grad i time se uključili u svjetski Dan očuvanja europske kulturne baštine’’, kazao je.

    U tu manifestaciju uključene su sve kulturno-umjetničke, obrazovne i sportske institucije koje djeluju na Donjem gradu, uključene su i udruge građana i sami građani, a Oljica je dodao, ‘’želja nam je ove godine uključiti iste i iz drugih dijelova grada’’. Uz toliku posebnost koju Donji grad pred-stavlja u samom centru grada, ne čudi da je ta Gradska četvrt kao takva

    najzanimljivija posjetima, kako domaćih, tako i stranih turista, a Zelena potkova, Botanički vrt i deseci manjih parkova i zelenih površina na tako malom prostoru, jedne od najmanjih četvrti, čine Četvrt jedinstvenim prostorom, ne samo u Gradu Zagrebu, nego i šire.

    Dosadašnji predsjednik Gradske Četvrti Donji grad otkrio nam je kako je prije kojih sedam mjeseci, on osobno, napravio prijedlog za projekt vezan uz brendiranje Grada Zagreba. ‘’Zagreb ima jako puno parkova. U Zelenoj potkovi ih samo ima osam, zatim Botanički vrt, a plus svi manji parkovi i zelene površine, mislim da Zagreb ima priliku i da se može u turističkom smislu izbrendirati u Europi i svijetu kao Zagreb - grad par-kova’’, izjavio je Oljica.

    Pojasnio je kako svi veći gradovi u Europi imaju neke nazive pa je tako, primjerice, Pariz prepoznat kao Grad svjetlosti, Rim – Vječni grad, Salz-burg – Mozartov grad, Budimpešta - Grad toplica, Kopenhagen – Grad biciklista, Madrid – grad koji nikad ne spava, nazivi su to kojima na jedan način ističu ono najbitnije u svom gradu te privlače turiste. U nadi kako će i taj projekt uskoro ugledati svjetlo dana, Oljica je istaknuo, ‘’Mislim da grad Zagreb ima potencijala za priču u kojoj bi on bio Grad parkova’’.

    Objasnio je da bi, u slučaju samo malo većih ulaganja od strane Grad-skih četvrti u zelene površine, koje bi se mogle povezati i biciklističim stazama, to bila velika stvar za naš grad. ‘’Iskoristimo nešto što već postoji u našem gradu, za što nisu potrebne nikakve gradnje i inves-ticije, iskoristimo ono što imamo najbolje što možemo i brendirajmo se’’, zaključio je.

  • aktualno12 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    13.Ljeto na Strossu počinje 22.svibnjaGrađani Zagreba već jako dobro znaju da se najbolja zabava u gradu tijekom ljeta održava na Gornjem gradu, točnije na Stross-mayerovom šetalištu. Kao i prethodnih godina sve posjetitelje ponovno očekuje mnogo dobrih koncerata jazz, blues, rock i drugih bendova u večernjim satima, a kroz dan na Strossu će biti likovna kolonija, radionice i kazališne predstave za djecu kao i prostor stvoren za ispijanje pića sa prijateljima nakon napornog radnog dana. Ove se godine ponovno planira doček pola nove godine, izbor za naj psa mješanca i druge zabavne i već tradicio-nalne manifestacije.

    Utemeljitelji manifestacije, Kraljevi ulice i ove godine sa suradnic-ima planiraju oduševiti posjetitelje novom scenografijom koju potpisuju Bane Milenković i Marta Crnobrnja. Ljeto na Strossu uz privlačan zabavni program posjetiteljima nudi i ugostiteljsku ponudu u kojoj se nalaze brojna hrvatska vina po popularnim ci-jenama. Cjelokupan program je besplatan za posjetitelje pa tko voli dobru zabavu na svježem zraku na najromantičnijem dijelu zagrebačkog Gornjeg grada neka već u srijedu, 22. svibnja bude na otvaranju 13. ljeta na Strossu. www.ljetonastrosu.com

    Puno je toga što jedan milijunski grad karakterizira kao metropolu. Zagreb, vjerujemo, ima sve sas-tojke, a jedan od najupečatljivijih je njegov kulturni život. U Zagrebu kulturu možete raspoznati u mnogim segmentima, a oni koji Zagreb poznaju i vole složit će se u jednom – Cest is d’ Best označava početak ljetne sezone kulturnih događanja. Trgovi i ulice u cijelom centru grada početkom svakoga lipnja, i tako već sedamnaest godina zaredom, okupiraju stotine umjetnika iz cijeloga svijeta i više desetaka tisuća posjetitelja. Tako će biti i ove godine, odnosno, Zagreb će ponovno potvrditi status europske metropole pune ljepote u različitosti u kojoj će se javnim prostorom razlijevati glazba, smijeh i šarenilo likovnih radova.

    Tako je dobar, a 17. mu je godina tek...Upravo likovni program posljednjih godina dobiva sve značajnije mjesto u sklopu programa i to zahvaljujući proaktivnom i stručnom radu voditeljice Dijane Nazor. „Pod njezinim kistom“ svake godine sudjeluje stotine umjetnika iz Hrvatske i svijeta i njihovi radovi na oduševljenje mnogobrojnih promatrača postaju najljepši dio kulise Cest is d Besta. Na podu, fasadama, u parku, ili iznad glava diljem se grada odigrava šarena i radosna igra različitih radova koji svaki iza sebe priča neku drugu priču. I zaista, festival se može prepričavati na tisuće načina, ali svi koji ga dožive zajedno svjedoče jednoj jedinstvenoj priči – Zagreb i Cest is d’Best vole se javno!

    Organizacija festivala ove će godine prirediti sedam dana zabave besplatne za sve posjetitelje, a oni će moći uživati u tridesetak koncerata, pedesetak performerskih nastupa o stotinama likovnih radova. Od 5. do 12. lipnja jednostav-no je zabranjeno- ne biti u Zagrebu i biti dje-lom najboljeg uličnog festivala u regiji – Cest is d’Besta!

    Dani dječjih vrtića Grada Zagreba

    Od 12. do 15. svibnja obilježavali su se Dani dječjih vrtića Grada Zagreba, pod pokroviteljst-vom zagrebačkog gradonačelnika, a u orga-nizaciji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, i Dječjih vrtića Grada Zagreba.

  • zagreb.hr17.svibnja 2013. aktualno 13

    Zagreb postaje grad biciklista. Po uzoru na velike europske metropole, u utorak, 14. svibnja svečano je pušten u rad sustav javnih bicikala. Naime, radi se o tromjesečnom pilot projektu koji Grad Zagreb razvija sukladno svojoj dugoročnoj viziji unapređenja biciklističkog prometa. Tako je Zagrepčanima na raspolaganju ukupno 50 bicikala, na ukupno šest lokacija u centru grada. Prvih sat vremena vožnja se ne naplaćuje, dok svaki idući sat košta simboličnih osam kuna. Osim u Zagrebu, najam gradskih bicikala, ovih je dana krenuo i u Los Angelesu i Liverpoolu. Stanice s biciklima postavljene su za vikend na šest lokacija u centru grada: na Glavnom kolodvoru, kod Tehničkog muzeja, Nacio-nalne sveučilišne knjižnice, na Kvaternikovom trgu, u Petrinjskoj i Gundulićevoj ulici.

    Pilot projekt je ideja mladih poduzetnika

    Najveći interes za uvođenje ovakvog sustava u Hrvatskoj pokazali su Du-brovnik, Rijeka, Koprivnica i Novigrad u Istri, no, Zagreb je prvi donio rješenje o korištenju javnih površina na tri mjeseca. Taj pilot projekt je ideja mladih poduzetnika Ante Gustina i Krešimira Dvorskog. “Predložili smo Gradskoj up-ravi da se napravi jedan pilot projekt na temelju kojega bi se nakon nekoliko mjeseci vidjelo funkcionira li uspješno takav sustav u Zagrebu. Ako uspješno funkcionira, onda bi se preko javnog natječaja tražio najpovoljniji dobavljač”, kazao je Krešimir Dvorski, dodajući kako će na svakoj stanici biti potpuno au-tomatizirani terminal na kojemu će ljudi moći napraviti registraciju, aktivaciju svog korisničkog računa i unajmljivati nakon toga bicikle. Ovisno o interesu građana, nakon prvih mjesec dana, u planu su i neke druge lokacije u gradu, a dugoročno je cilj da se bicikli mogu, osim u centru grada, unajmiti i u Ses-vetama, ili Črnomercu. “Ono što je bitno reći za samo korištenje bicikala je da je prvo potrebna registracija, nakon toga aktivacija korisnika koja košta 79 kuna i može se izvršiti putem kreditne ili debitne kartice. Registracija se vrši putem web stranice i na terminalu, a za mjesec dana ćemo omogućiti registraciju putem mobilne aplikacije”, kaže Ante Gustin.

    Podržava i Udruga Moj bicikl

    Ideju podržavaju i predstavnici Udruge Moj bicikl. Njihova predsjednica Darinka Jug smatra da je ovaj projekt vrlo koristan, posebno za one koji pu-tuju vlakom u centar grada. Gradski bicikli su uvijek jeftiniji od renta bikea,

    Započeo projekt javnih bicikala

    objašnjava Jug, uz napomenu da se rentani bicikli mogu voziti kući, a da se gradski uvijek vraćaju na stanicu. “Zagreb je uvrstio Hrvatsku kao 34. zemlju na svijetu koja ima bike sharing. Nadam se da će šest stanica prerasti u puno više stanica i da ćemo imati svi ljepše dane na biciklima”, zaključila je Darinka Jug. Idejni začetnici ovog projekta ne strahuju od krađa, budući da su bicikli specifičnog izgleda, a imaju i svoje registarske oznake i dokumente, a sve lokacije, na kojima se nalaze gradski bicikli uskoro će biti pod video nadzorom.

    U ponedjeljak 13. svibnja, 166 građana upisalo se u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica u prostorijama Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu.

    Darivanjem krvi u akciji upisa koju je organizirala Zaklada Ana Rukavina, građani su podržali misiju Zaklade koja želi kontinuirano širiti Registar i tako nastaviti spašavati živote ljudi diljem svijeta. Akcija je organizirana povodom Dana sestrinstva.

    Svaka akcija upisa u Registar nosi poruku „lijek je u nama“ kako bismo još jednom podsjetili građane da u sebi nosimo „lijek“ kojim možemo spašavati živote te da, uz pozitivan stav i nepresušnu vjeru u život, za-jedno možemo činiti dobro.

    Svi građani koji su dali svoju krv za tipizaciju pomažu ljudima diljem svije-ta, jer je hrvatski Registar dio svjetskog (Bone Marrow Donors Worldwide) u koji je prijavljeno 32.056 potencijalnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica iz Hrvatske. Iz hrvatskog Registra dobrovoljnih darivatelja krvot-vornih matičnih stanica izdano je 27 transplantata i time dana nada za spas 27 života. Od toga je 15 transplantata bilo za primatelje u Hrvatskoj, a 12 za primatelje izvan Hrvatske.

    Zagrepčani darivanjem krvi podržali misiju Zaklade Ana Rukavina

  • aktualno14 zagreb.hr17. svibnja 2013.

    Grad Zagreb dodjeljuje bespovratne potpore obrtnicima koji obavl-jaju tradicijske, deficitarne i proizvodne djelatnosti te koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.

    Sukladno Pravilniku o kriterijima i načinu dodjele potpora obrtnicima 14. veljače raspisan je Natječaj za dodjelu potpora obrtnicima, koji je trajao do 2. travnja. Zahtjeve za potporu Gradskom uredu za gospo-darstvo, rad i poduzetništvo podnijelo je 449 obrtnika, a Povjerenstvo za potpore obrtnicima je utvrdilo da 449 obrtnika udovoljava kriteri-jima. Prema riječima predsjednika Povjerenstva i pročelnika Ureda za gospodarstvo Ladislava Prežigala ove godine će se dodijeliti potpore u iznosu od pola milijuna kuna. Najviši pojedinačni iznos može iznositi 20 tisuća kuna godišnje, a najniži 5 tisuća kuna, dok kod obrtnika koji zapošljavaju osobe s invaliditetom najniži godišnji iznos može biti 10 tisuća kuna. ”Cilj ove akcije je ne samo da se otvore nego da se i sačuvaju postojeća radna mjesta”, kazao je Prežigalo, istaknuvši kako je trajem travnja 2013. broj obrta sveden ispod 14.000 što nikada nije bio slučaj u Gradu Zagrebu. ”Kroz nekoliko dana krećemo s podjelom sredstava kako bi olakšali život našim obrtnicima”, rekao je.

    Predstavnici obrtničkog udruženja i komore Vlado Crkvenac i Ivan Obad izrazili su zadovoljstvo suradnjom s Gradom Zagrebom posljed-njih devet godina koji je stipendirao učenike obrtničkih zanimanja, posebno pozdravivši otvaranje Centra za obrazovanje obrtnika.

    ”Djeca se od malih nogu odgajaju, informiraju i educiraju, i o toleranci-ji i o holokaustu, a obrtnici se od malih nogu školuju za ono što trebaju postati”, kazao je gradonačelnik Bandić, dodajući kako to smatra ve-likim uspjehom, posebno istaknuvši sredstva za obrazovanje mladih obrtnika u deficitarnim zanimanjima. Bandić je ovom prilikom najavio i daljnje snižavanje cijena poslovnih prostora u vlasništvu Grada na neatraktivnim lokacijama.

    Grad dodjeljuje potpore obrtnicima

    Upoznajte mračnu stranu Zagreba 16. i 17.stoljeća

    Suđenja, mučenja i maske srama samo su neke od brojnih zanimljivosti koje vas očekuju jer ovo je turistička tura kroz grad Zagreb kakvu do sada niste doživjeli! OmnisArt i Muzej Grada Zagreba, uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba, organiziraju turistički program pod na-zivom ‘Gornjogradske coprnice’. Zainteresirani posjetitelji upoznat će mračnu stranu Zagreba 16. i 17. stoljeća, a suđenja, mučenja i maske srama samo su neke od brojnih zanimljivosti koje se očekuju. Ovo nije samo turistički obilazak, ovo je izlet u povijest grada uz edukativnu i kreativnu priču u kojoj posjetitelji mogu i sami sudjelovati izradom suvenira na temu ‘Gornjogradske copr-nice’.

    U ‘Gornjogradskim coprnicama’ možete uživati svake subote od 25. svibnja do 29. lipnja 2013. (osim 22. lipnja, kada je neradni dan). Program počinje okupljanjem u 11 sati kod Manduševca, na mjestu gdje su se prema starim pričama, oku-pljale Coprnice; zatim se s licenciranim turističkim vodičem kreće u razgled određenih znamenitih lo-kacija, nakon čega se program nastavlja u Muzeju grada Zagreba.

    Tamo sve prisutne očekuje stručni razgled postava Muzeja grada Zagreba „Razmirice, kažnjavanja i praznovjerja“, kreativna radionica izrade suvenira „Maska srama“, plesni performans s maskom srama u koreografiji Nataše Marković i tradicijski sajam na kojem će se predstavliti ručno rađeni proizvodi u atriju muzeja, od 12 do 18 sati.

    Sudjelovanje u programu besplatno je za sve posjetitelje uz prethodnu prijavu na mail adresu [email protected] ili tele-fon 092 285 3669. Broj prijava je ograničen. Tradicijski sajam u atriju Muzeja grada Zagreba dostupan je za posjet svim zainteresiranim pos-jetiteljima u vremenu od 12 do 18 sati. Nije potreb-na prethodna prijava, a ulaz je besplatan. Više in-formacija možete pronaći na www.omnisart.com.

  • 1

    zagreb.hrPRILOG 17. svibnja 2013.Alergije

    Što su alergije?Alergija je neuobičajeni i neprimjereni odgovor našeg imunološkog sus-tava na različite čimbenike okoliša. Manifestira se kao reakcija preosjetlji-vosti na čimbenike okoliša koje nazivano antigenima, ili alergenima. Simp-tomi alergijske reakcije mogu biti opći (sustavni) ili lokalizirani na organ, ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). Simptomi alergijske reakcije znatno se razliku-ju u brzini nastanka i intenzitetu. Katkada se lokalizirani i opći simptomi razvijaju izrazito brzo te mogu ugroziti život bolesnika (anafilaktički šok).Najčešće je sklonost alergiji naslijeđena. Da bi se u takve osobe neka od alergijskih bolesti i manifestirala, potreban je određen period razvitka pre-osjetljivosti na neki vanjski čimbenik. Taj slijed događaja naziva se senzibi-lizacija, a karakterizira ga stvaranje protutijela u tijelu alergične osobe koja su usmjerena protiv nekog vanjskog čimbenika (alergena).Popis tvari na koje možemo biti alergični je vrlo velik. Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju, ali je većina tvari, na sreću, izaziva rijetko. Najčešći alergeni produkti su grinja kućne prašine, kućnih životinja (sasto-jci kože, dlake ili žljezdanih izlučevina), pelud, hrana (školjke, račići, kikiriki i sl.), lijekovi, konzervansi, aditivi hrani i pićima, plijesni, otrovi insekata i sl. Među tim tvarima neke su znatno češće odgovorne za nastanak alergija nego druge.

    U alergijske bolesti najčešće se ubrajaju alergijske bolesti dišnog sustava (alergijska hunjavica, astma, alergijski alveolitis), alergijski konjunktivitis, alergijske bolesti kože (urtikarija, atopijski i kontaktni dermatitis), probavne alergijske bolesti, alergijske reakcije na lijekove te anafilaktičke reakcije, os-obito preosjetljivost na otrove insekata. Često se neke od tih bolesti javljaju udruženo u istih osoba ili nastanak jedne prethodi drugoj.

  • PRILOG Alergije16 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    Promjene na koži lica otkrivaju alergije na hra-nu

    Od genetike, stresa pa do agresivne kozmetike proteže se paleta uzroka koji stvaraju neugodne promjene na našoj koži. Iako nas je većina toga svjesna, problema poput akni, osipa i crvenila ipak se ne možemo lako riješiti koliko god se trudili izbjegavali neke kozmetičke proizvode ili stresne situacije. Ako vas ta borba iscrpljuje, a rješenje ne može naći niti jedan dermatolog kojeg ste posjetili, ima još jedna stvar koju možete istražiti- alergiju na određene namirnice. Osim što uzrokuju probavne smetnje, osip i otekline sve do simptoma nalik gripi, alergije na hranu mogu uzrokovati i akne.

    Razlika između intolerancije i alergije na hranu

    Iako se u posljednje vrijeme sve češće čuje pojam ‘intolerancija na određene namirnice’ i lako bismo je mogli povezati s alergijama na istu, tomu ipak nije tako. Intolerancija na neku namirnicu jednostavno znači da ćete negativno reagirati na konzumiranje primjerice jaja, kikirikija ili meso peradi. Obično su to probavne smetnje, nadutost i slični simp-tomi. No, alergija na određenu namirnicu puno je ozbiljnija stvar! Ona potresa cijeli imunološki sustav nakon što se konzumira namirnica na koju ste alergični. Reakcije su posebno teške i mnogobrojne u odraslih. Uključuju simptome poput vrtoglavice, svrbeža, valunga, poteškoća s dišnim putevima, otekline jezika, usana, lica i grla. U najgorem slučaju reakcija može prijeći u anafilaktički šok koji se manifestira otežanim disanjem i naglim padom krvnog tlaka uzrokovano dilatiranim krvnim žilama. Obično se manifestira brzo nakon izlaganja alergenu i stoga je uzrok lako identificirati. Ako se susretnete s takvom rekcijom najbolje se hitno uputiti liječniku.

    Alergija ili intolerancija?Zašto alergije na hranu uzrokuju akne?

    Recimo da ste alergični na mliječne proizvode, što je po mišljenju Klinike Mayo najčešći oblik alergije na hranu. Nakon što konzumirate mlijeko ili sir vaše tijelo brzo počne probavljati te namirnice. Istovremeno vaš imunološki sustav može zamijeniti bezazlene proteine u mlijeku ili siru za štetne strane uljeze u vašem tijelu. Kako bi se obranio, vaš organizam počinje stvarati his-tamine koji zatim uzrokuju upalu i svrbež kod većine ljudi koji pate od aler-gije na hranu. Kod nekih se ta upala manifestira izbijanjem cističnih akni na licu. One se širiti preko lica pa sve do ostatka tijela ako ste konzumirali namirnicu koju ne podnosite.

    Imate li alergiju na hranu?

    Ako sumnjate da ste alergični na hranu, prije odlaska obiteljskom liječniku ili dermatologu vodite dnevnik prehrane. Podaci kada i koje namirnice ste unosili u tijelo i uslijed čega su se pojavljivale akne, pomoći će doktoru kako bi utvrdili kobnu vezu koja može dovesti do prave dijagnoze. Test na alergene drugi je način na koji doktori mogu otkriti na koju ste namirnicu alergični. Tijekom testa mala količina alergena ubrizgava se ispod kože, a crvenilo i oteklina na tom mjestu dobar su pokazatelj da ste na tu namir-nicu alergični. Najučinkovitiji način pomoću kojeg ćete saznati je li alergija na hranu uzrok vašim aknama na licu je ‘dijeta izuzeća’. Ovom prehranom, na neko bi vrijeme, sa svojeg jelovnika trebali izbaciti mliječne proizvode, kikiriki i jaja. Ako se pojava akni smanji ili potpuno nestane, to je dobar indikator da patite od alergije na specifičnu namirnicu.

    Kako si pomoći?

    Imajte na umu da iako je krivac za vaše akne možda alergija na određenu namirnicu, može postojati puno više razloga za nečisti ten. Izbijanje neželjenih akni možete sanirati domaćim pripravcima. Ako imate masnu kožu tretirajte akne uljem od čajevca ili vještičjeg oraha. Oboje su prirodni proizvodi koji smanjuju količinu sebuma kojeg vaša koža proizvodi i rješava se bakterija koje također mogu uzrokovati nastanak akni. Ako se pak radi o suhoj koži napravite jednostavnu masku od bjelanjaka i jogurta. No imajte na umu, ukoliko koža nakon izreagira pojavom cističnih akni, možda ste alergični na mliječne proizvode.

  • zagreb.hr17.svibnja 2013. PRILOG Alergije 17

    Suzenje očiju, kihanje, kašljanje, curenje nosa, glavobolja… ovo su simptomi s kojima su osobe koje pate od alergija vrlo dobro upoznate

    Antihistamini koje možete kupiti bez liječničkog recepta nisu toliko učinkoviti kao lijekovi na recept kada je u pitanju začepljeni nos. Možda će oni držati određene simptome alergija pod kontrolom, ali ne mogu puno utjecati na začepljenost nosa ili upale koje se često javljaju s alergijom. Osim liječničkim putem, alergije možete držati pod kontrolom i prirodnim putem.

    Ulje crnog kima

    Narodna medicina ističe blagotvorno djelovanje ulja crnog kima na dišni, probavni i mokraćni sustav, imunitet i cirkulaciju. Biljka nigella sativa daje odlične rezultate u liječenju astme i alergije, jer ima svojst-va antihistamina (smanjuje i eliminira posljedice djelovanja histamina, koji se stvara kod alergijskih reakcija). Svojim antibiotskim djelovan-jem sprječava razvoj sekundarnih bakterijskih infekcija koje znaju sa sezonskim alergijama ići ruku pod ruku.

    Kvercetin

    Riječ je o antioksidansu kojeg nalazimo u bobičastom voću, grožđu, ljubičastom luku, jabukama i crnom čaju. Mnoga su istraživanja pokazala njegova protualergijska i protuupalna svojstva: tako je istraživanjem bostonskog Medicinskog fakulteta ustanovljeno da ovaj flavonoid može blokirati histamin i druge tvari koje povezujemo s aler-gijama. Preporučena doza iznosi između 200 i 400 miligrama tri puta dnevno.

    Pobijedite alergije prirodnim putemRepuh

    Repuh, ili lopuh (Petasites hybridus) može imati jako koristan učinak na simptome alergija. Preporučuje se u obliku ekstrakta kao dodatak prehrani ili u obliku čaja. Popularan je izbor jer ne uzrokuje umor i pospanost.

    Kopriva

    Kopriva najčešće raste kao korov, a nalazimo ju gotovo po cijelom svijetu. Ova biljka, koju mnogi mrze jer ih je opekla, može inhibirati aktivnost his-tamina i pokazala je protuupalna svojstva. Tako je istraživanje objavljeno u časopisu Planta Medica pokazalo kako je dnevna konzumacija 600 mg ekstrakta smrznute koprive ublažilo simptome peludne hunjavice za 58 posto od 69 posto tretiranih ispitanika, dok je 48 posto izjavilo da je ko-priva po njihovom mišljenju bila učinkovitija od lijekova na recept.

    Prirodni pripravci alternativa su konvencionalnim lijekovima za ublažavanje alergija, no, ne uzimajte ih na svoju ruku prije nego što se posavjetujete sa svojim liječnikom.

  • PRILOG Alergije18 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    Eteričnim uljima protiv alergijaU moderniziranom svijetu ljudski organizam postao je osjetljiv na brojne vanjske podražaje: pelud, perje, grinje, prašinu i razne kemi-kalije. Osjetljivim ljudima navedene tvari uzrokuju tegobe poput otečene nosne sluznice, curenja iz nosa, kihanja, crvenila, peckanja i suzenja iz očiju... Sve su ovo dobro poznati simptomi alergije. Za alergijsku reakciju odgovoran je pojačano osjetljiv imunitet, koji se aktivira pri doticaju s određenim tvarima. Kada je tako osjetljiv orga-nizam izložen alergenima, reagira pojačanim lučenjem histamina, koji izaziva oticanje sluznice i druge alergijske tegobe.

    Što je histamin?

    To je prirodna tvar koju imunosni sustav proizvodi u sklopu borbe s opasnim tvarima. Histamin povećava propusnost kapilara za bijela krvna zrnca i obrambene bjelančevine, čime im omogućuje da u većem broju i efikasnije napadaju patogene u zaraženim tkivima. Nažalost, kod alergičnih ljudi, ovaj se proces događa i kada je orga-nizam u doticaju s neškodljivim tvarima. Zahvaljujući tome, njihov imunitet napada alergene kao što bi napao viruse i bakterije. Da bi si olakšali život, mnogi ljudi žive na antihistaminicima, protuupalnim lijekovima i sredstvima za odčepljivanje nosnica. Drugi nekoliko puta godišnje primaju injekcije protiv alergije, čime podižu otpornost na alergene. Međutim, postoje brojni prirodni lijekovi protiv alergija, a među najpopularnijima su eterična ulja.

    Sedam najdjelotvornijih ulja protiv alergije

    Lavanda- Ulje lavande najdjelotvornije je protiv alergije. Ovo ulje djeluje protuupalno, uravnotežuje imunitet, olakšava bol u glavi i djeluje kao prirodan antihistaminik. Ima vrlo smirujući i opuštajući učinak na središnji živčani sustav. Prestresiranost je jedan od uzroka povišenog nivoa histamina. Opuštanje uz pomoć lavande podiže otpornost na stres i alergiju.

    Metvica- olakšava disanje otvaranjem sinusa i dišnih putova. Dez-inficira, ublažava upalne procese te smanjuje bol u glavi i mišićima. Protiv glavobolje, nanesite ulje na sljepoočice. Protiv napetosti i stresa, nanesite ga na potiljak.

    Eukaliptus- pomaže rastvoriti začepljene nosnice i ublažiti glavobolju. Djeluje protiv upale i infekcije te pospješuje izlučivanje sluzi iz sinusa.

    Rimska kamilica- djeluje protuupalno, analgetski i opuštajuće. Sprječava, čak i kompletno zaustavlja grčenje mišića te se može

    primijeniti kod napada astme. U tom slučaju, protrljajte par kapi na solarni pleksus – područje na sredini trbuha, na zapešća i sljepoočice.

    Čempres- dezinficira i ublažuje grčenje. Suzbija nagon za kašljanjem i olakšava tegobe s disanjem. Može biti od koristi kod astme.

    Đumbir- ima analgetsko i poticajno djelovanje. Ublažava respiratorne smetnje kao što su teško disanje, hripanje i kašljanje.

    Limun- osnažuje imunitet i olakšava probleme s disanjem. Pokazuje snažno antibakterijsko djelovanje, zbog čega je pogodno za upale dišnih puteva. Čisti dom od patogenih mikroorganizama.

    Kako koristiti ulja?

    Ulja se protiv alergije primjenjuju na mnoge načine: nanošenjem na kožu, direktnom inhalacijom, raspršivanjem i u kupkama. Jednostavan čin udis-anja ulja dovodi do gotovo trenutačnih rezultata. Isparavanje ulja otvorit će vam sinuse, odčepiti nosnice i potaknuti duboko disanje. Možete inhalirati ulje iz posude s vodom, s jastuka, rupčića ili vate ili direktno iz bočice s uljem – ako imate volje držati bočicu u ruci. Nakapajte par kapi na maramicu, ili na vatu te nekoliko puta dnevno inhalirajte ulje s nje. Ili, na-kapajte par kapi metvice ili lavande na jastuk ili na posteljinu u prostoriji u kojoj se nalazite. Primijenite li tu metodu uvečer, ova dva ulja pomoći će vam da brže zaspete. Možete proširiti ulje zrakom putem raspršivača ili iz zagrijane posude. Osim što ćete i tako udisati molekule ulja, usput ćete i osloboditi prostoriju neugodnih mirisa i očistiti zrak od patogena.

    Ulja se mogu nanositi i na kožu – iza ušiju, na čelo, sljepoočnice, poleđinu vrata, dlanove, ili tabane. Da biste izbjegli iritaciju, pomiješajte kap-dvije ulja s neutralnim, temeljnim uljem. Pomiješano s uljem od grožđanih sjemenki, jojobe ili masline, možete sigurno nanijeti esencijalno ulje na kožu, pa čak i na rub nosnica. Ako razrijeđeno ulje i dotakne sluznicu, neće je jako nadražiti, za razliku od intenzivnog i visoko koncentriranog čistog eteričnog ulja.

  • zagreb.hr17.svibnja 2013. PRILOG Alergije 19

    Tajne slane sobeHaloterapija kao nova metoda u poboljšanju zdravljaSvima je poznata sol kao tihi ubojica na stolu, no sljedeća bi vas prim-jena soli mogla preobratiti u pravog ljubitelja minerala kristalno bijele boje. Solna terapija ili haloterapija apsolutni je trend u poboljšanju zdravlja. Povijest moderne uporabe haloterapije, odnosno speleotera-pije koja se odnosi na boravak u slanoj spilji, seže u Drugi svjetski rat kada je njemački liječnik otkrio poboljšanje zdravstvenog stanja svojih pacijenata, koji su za vrijeme bombardiranja pronašli svoje utočište u spilji Kluterthöhle. Klinička su istraživanja otkrila da je dr. Karl Hermann Spannagel bio u pravu te da sol pozitivno utječe na smanjenje alergija i opće zdravlje dišnog sustava, a istraživanje objavljeno u European Respiratory Journal potvrdilo je da udisanje soli privremeno umanjuje kašalj kod pušača.

    Saznanja o dobrim stranama udisanja soli potaknuli su mnoge na od-lazak u slane sobe koje su imitacija prirodne slane spilje s njezinom mikro klimom. Dizajnerski ambijent s prigušenim svjetlima i ugodnim naslonjačima pruža mogućnost opuštanja nakon teškog dana, a pozi-tivni učinci na zdravlje su mnogobrojni. Zidovi, pod i strop obloženi su solju, a zrak je zasićen suhim, raspršenim, najfinijim česticama kamene soli.

    Tajna ove sobe krije se u mikro česticama aerosola koje nose kinetičku energiju dobivenu nakon drobljenja u solnom generatoru. Halogenera-tor upuhuje mikro čestice suhog aerosola koji negativno ionizira zrak i zasićuje ga elementima dragocjenim za život. Istraživanja pokazuju da jedan negativan ion svojim nabojem omogućuje djelotvorno vezanje

    čak do 80 molekula iona kisika, što potvrđuje njihov značaj u biološkim pro-cesima. U prostoriji se održava mikroklima rudnika soli, stalna temperatura, vlažnost i ioniziranje zraka, a koncentracija blagotvornih čestica je puno veća nego na moru ili u slanim spiljama. Naime, ioniziran zrak pozitivno utječe na ljudski organizam, dovodi do psihofizičke ravnoteže, pomaže pri koncentraciji i radnoj sposobnosti. Haloterapije pomaže pri liječenju astme i bronhija, smiruje i produbljuje disanje, ubrzava kretanje dišnog epitela i čisti dišne putove, djeluje protiv upala i alergija, ubrzava oksidiranje sero-tonina, te regulira mineralnu uravnoteženost.

    Ova metoda relaksacije te poboljšanja zdravlja potpuno je prirodna i bez nuspojava, a terapija je namijenjena svim dobnim skupinama. Tretman traje 40ak minuta za odrasle te duplo kraće za djecu, a za potpuni efekt je potrebno 10 do 15 dolazaka.

    Ioni

    Broj iona u prirodi ovisi o meteorološkim i kozmičkim uvjetima, te o vlazi i onečišćenosti zraka. Negativne ione stvaraju kozmička i sunčeva zračenja, radioaktivnost zemlje, kiša i prskanje vode te vatra, a nastaju na mjestima poput planina, mjesta gdje sijevaju munje i poljima daleko od gradova.

    Istraživači su proveli mjerenje razine iona. Mjerenje pokazuje količinu neg-ativnih iona po kubnom centimetru zraka, a rezultati su sljedeći:

    na selu 800 - 1800

    ulici većeg grada 200 - 450

    zatvorenom prostoru veće stambene ili uredske zgrade 30 - 50

  • sport20 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    Trener svih trenera o ispadanju iz lige, zdravlju, HNL-u i MamićuĆiro: Bojim se da je ovo kraj, teško mi je nakon ovakvog poraza

    Prije točno pola godine Miroslav Ćiro Blažević hodao je uzdignuta čela Veslačkom ulicom u Zagrebu i u tadašnjem razgovoru za Zagreb.hr izja-vio kako će na spektakularan način okončati trenersku karijeru u ovom nogometnom prvoligašu. A to je, kako je tada objasnio, značilo kako će Zagreb u bliskoj budućnosti igrati značajnu ulogu u krojenju vrha ljest-vice Prve Hrvatske nogometne lige. Pola godine kasnije sasvim druga slika u Veslačkoj ulici – Zagreb je praktično drugoligaš, Ćiro Blažević umorna lica starca i teškim koracima došao je na još jedan razgovor.

    Što se to dogodilo Ćiro? Prije samo pola godine u klu-bu su se kovale velike stvari, danas trenirate momčad koja će najesen trčati travnjacima Druge lige?Još jednom je nogomet pokazao svu svoju nepredvidivost, još jednom se pokazalo da u nogometu ne možeš biti siguran, što nogometu daje posebnu draž. Nažalost, vjerovao sam u neke igrače, oni koji su činili kičmu momčadi zakazali su, nisu bili koncentrirani, odlučni i odgovorni. No, da ne bude zabune, ja sam trener i ja snosim najveću odgovornost u ovoj situaciji. Došli smo u situaciju koja me čini izuzetno tužnim. Želio sam završiti karijeru trijumfalno, a završio sam je sramotno.

    Znači, ovo je kraj trenerske karijere?Bojim se da je kraj. Teško je raditi nakon ovakvog poraza… Možda u inozemstvu.

    Imate li ponuda, tko vas zove, gdje biste radili?Na stolu imam ponude klubova iz Irana i Kine. To ti, sine, mogu

    dokumentirati. Nude mi 800.000 dolara samo da dođem. A ime ne mogu otkriti, to ne bi bilo korektno prema trenerima koji su sad tamo.

    Čini se da Vi ne biste išli na istok. Zašto?

    Neću ići. Star sam ja za takvu avanturu, što ću ako se razbolim? Nije to više za mene. Ostao bih ovdje, a opet tko treba trenera koji je ispao iz lige? Zdravlje mi nije dobro. Evo, baš sam napravio analizu krvi i krvna slika po-kazuje stanje opasno po život. Evo kunem se (pokazuje papire). Psihičko stanje mi je loše, korak sam do najgoreg.

    Dobro Ćiro, ma nije tako loše. Optimističniji ste bili kada vam je otkriven karcinom, kada ste išli na operacije i primali terapije. Ispadanje iz lige može se dogoditi svakome. Ruku na srce, Zagreb odavno nije imao lošiju momčad, a da paradoks bude veći, nikad nije imao jače trenersko ime... S ovom momčadi se moglo i moralo više. Sve sam učinio što trener mora učiniti kako bi spasio Zagreb. Nažalost, vjerovao sam onima kojima nisam smio. Trebao sam karakterne igrače s pobjedničkim mentalitetom, a toga mi je nedostajalo. Ipak, od odgovornosti ne mogu pobjeći. Ma svaki običan čovjek bi rekao – pa što ima veze – no, ja nisam običan.

    Da možete nešto promijeniti, što biste učinili?Lako je poslije bitke biti general. Ne želim nikoga optuživati, Uprava

  • zagreb.hr17.svibnja 2013. sport 21

    Svjetsko prvenstvo u kuglanju za juniore i juniorke Hrvatsko drugo mjesto u poretku nacija zlatnoga sjaja

    je učinila sve što je mogla, osigurala je odlične uvjete rada. Ja sam najveći krivac iako, ponovit ću, „glavni igrači“ su totalno zakazali.

    Koliko ste zadovoljni HNL-om? Kada će nogomet i nogometaši biti u prvom planu, a ne nogometni službenici?Ma, tko će mene slušati, sine? Pa Ćiro je ispao iz lige, izgubio sam au-toritet. Ali, znaj, ljudi su u zabludi HNL je mnogo jača liga nego što se misli. Zadnji može dobiti prvoga na ljestvici, vjeruj mi.

    No, ljudi to nisu prepoznali, nogometni fanovi zaobi-laze stadione. Dinamo je ponovno proslavio naslov prvaka pred praznim tribinama.To moraš pitati one u Dinamu. Ma znaš što? Država ne čini ono što bi trebala. Ima vlast koju ne koristi, neodlučna je. Država treba preuzeti odgovornost, a za to nema m..a. Vlast jednostavno nije za svakoga. Znam ja anomalije našeg nogometa, no, neću o tome javno govoriti.

    Sljedeći put vidimo se u Maksimirskoj 128?A, ne. Dok je Mamić tamo, za Ćiru nema mjesta. Ne možeš ti sine pored Mamića. A za to je sve kriva nesposobna država. Ne viče narod bez

    U mađarskom gradu Zalaegerszegu od 10. do 15. svibnja održano je 10. svjetsko prvenst-vo za mlađe juniore i mlađe juniorke u kuglanju na kojem je Hrvatska na kraju zauzela drugo mjesto u poretku nacija, odmah iza Njemačke i ispred Mađarske, a u konkurenciji 13 država. Svjetsko prvenstvo započelo je izvrsno za Hrvatsku.

    Djevojke su u ekipnom dijelu osvojile zlato i srušile svjetski rekord. Valentina Pavlaković (614), Klara Sedlar (603), Mirna Bosak (619), Ana Jambrović (295) i Milana Pavlic (279) oborile su iz-

    vrsnih 2410 čunjeva i za čak 75 čunjeva po-pravile stari svjetski rekord koji je postavila Hrvatska prije četiri godine na svjetskom prven-stvu u Njemačkoj. Valentina, Klara i Mirna su članice zagrebačkog kluba Zagreb-Zaboky. Nakon njih na staze su izašli mlađi juniori i os-vojili treće mjesto (Adrian Belar 594, Dinko Kasumović 554, Tibor Nemet 580 i Matija Cindrić 578) s 2306 srušenih čunjeva.

    Do kraja natjecanja igrale su se još tri discipline u kojima su naši mladi kuglači i kuglačice osvojili još pet medalja. U tandemima Bosak-Pavlaković i Bolić-Sedlar poražene su u polufinalu te su os-vojile brončana odličja.

    U sprintu novi svjetski prvak dolazi iz Ogulina i ime mu je Matija Cindrić, a treće mjesto u ženskoj konkurenciji osvojila je Milana Pavlic. U kombinaciji (zbroj ekipnog i pojedinačnog rezultata) Klara Sedlar osvojila je drugo mjesto s 1203 oborena čunja. Pojedinačni svjetski prvaci postali su Mađarica Katalin Toth (622) i Nijemac Dominik Kunze (625). Izbornik Zdenko Sušac više je nego zadovoljan ostvarenim rezultatima: “Potvrdili smo kvalitetu i rezultate s prošlih natjecanja. Kod djevojaka smo znali da imamo sjajnu generaciju, a momci su nadmašili očekivanja i pokazali da i na njih u budućnosti možemo računati”.

    Već 16. svibnja na istom mjestu se održava i Sv-jetsko prvenstvo za muškarce i žene. Muškarci su u skupini s Francuskom, Slovačkom i Slovenijom, a žene s Makedonijom, Slovenijom i kvalifikan-tom. Po dvije prvoplasirane ekipe iz svake sku-pine izborit će mjesto u četvrtfinalu.

    razloga. Ma on ne trpi karizmatičnije od sebe. Evo, ja sam osvojio prvenstvo pored onako jakog Hajduka, a onda je potjerao mene i još pet ljudi. Pamet-nome dosta.

  • tak imam te rad22 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    Političari tešku situaciju nose na savjesti,

    A narod - na grbači.&

    Ćelav vuk dlaku ne mijenja.&

    Pederi će nam uvijek prije opso-vati oca,

    nego mater.&

    Tko god se borio za pravdu, izgubio je pravo.

    &Pustite me!

    Ja sam za sve kriv!&

    Nema šanse da smo izgubili... sve šanse.

    &U neprilici sam.

    Dajte mi još jednu priliku.&

    Došli smo do kraja.Sada opet moramo iz početka.

    &Na kraju smo snaga.

    A i pamet nas sve brže izdaje.&

    Imamo posla preko glave.Zato radimo što nas je volja.

    &Razlike su toliko velike, da smo ih jedva uočili.

    &Na krivo smo nasađeni,Bilo nam to pravo ili ne.

    &Zaustavili su nas pred ciljem.A tek nam je dobro krenulo.

    &Naš obraz je čist.

    Zato smo toliko uobraženi.&

    Istjerali smo stvari na čistinu.Sada ih bolje vidimo.

    &Ne držimo sve konce u svojim

    rukama.Zato teško vežemo kraj s

    krajem.

    AforizmiIvo Mijo Andrić

    Član DHK

    Kula Lotrščak-dom Gričkog topa Nalazi se na zagrebačkom Gornjem gradu, a u prošlosti se još nazivala i Kula od Dverca. Tako je nazvana po vratašcima Dverce koja su se nalazila u neposrednoj blizini, a srušena su kako bi se uredila južna promenada, odnosno, današnje Strossmay-erovo šetalište. Sama kula dobila je ime po zvonu koje je označavalo vrijeme zatvaranja gradskih vra-ta, tzv. campana latrunculorum, ili zvono lopova. Smatra se jednim od najbolje sačuvanih objekata gradskog obrambenog sustava. Izgrađena je sredi-nom 13. stoljeća u sklopu utvrđivanja Gradeca. Zvono je u kulu stavljeno tek 1646. godine. Mnogi povjesničari smatraju da pripada romaničkom ob-liku fortifikacijske gradnje, zbog svojeg četvrtastog tlocrta i strukture zidova. Nakon svoje obrambene funkcije, Kula Lotršćak prilagođavala se različitim potrebama. Napravljena je od nepravilnog ka-mena s miješanom opekom. Debljina njezinih zi-dova iznosi oko dva metra. Prizemlje i prvi kat su nadsvođeni širokim križnim svodovima. Okomiti bridovi tornja izgrađeni su od kamenih kvadera, osim donjeg dijela jugozapadnog brida na koji se neposredno nastavlja gradski bedem. Četvrti kat same kule izgrađen je od opeke, a zidovi su mnogo tanji od ostatka kule. Zavojito stubište na sjevernoj strani nalazi se dijelom izvan kule, a dije-lom u samoj kuli. Svoj današnji izgled Kula Lotršćak

    dobila je u 19. stoljeću nakon pregradnji, koje je izveo arhitekt Kuno Waidmann. Kula je visine 19 metara, krovište iznosi još pet metara, a sama kupola šest metara, iz čega proizlazi da je cijela kula visine 30 metara. Zvono je nekada najav-ljivalo razne opasnosti. Sada je u kuli smješten Grički top, koji svakog dana pucnjem označava podne. Na vrhu se nalazi kupola s vidikovcem. Godine 1981. Kula Lotršćak preuređena je i ot-vorena za javnost.

    Pod nadležnošću je Galerije Klovićevi dvori. Tamo se danas nalaze informativni centar i suve-nirnica, dok su na prvom katu prostor za likovne izložbe mladih i još neafirmiranih autora.

  • zagreb.hr17.svibnja 2013. tak imam te rad 23

    Sjedim na svom balkonu koji gleda na dvorišnu stranu ulice. Živopisan je pogled kao iz filma „Tko pjeva, zlo ne misli”. Susjedi su glasni i tem-peramentni te htjela, ne htjela, uvuku me u svoje živote. Balkon gleda na igralište na kojem moji dečki Marko (13) i Lovro (9) igraju košarku s društvom iz kvarta. Prerasli su ljuljačke i pjesčanik… Naš pas Čupko bezbrižno trčkara po travnjaku. Ja pijuckam kavicu,pjevušim „ja ljubim, jer tako hoće srce moje...“, prčkam po teglicama cvijeća, društvo mi pravi jedan kos koji mi nešto želi reći… često je na boru i žica mrvice. Volim naše dvorište, njegov miris u proljeće kada pokose travu, taj komadić zelene livade, kao u mjuziklu „Jalta, Jalta”. Škola, vrtić i muzička škola te tenis igralište, sve je na doh-vat ruke, vrlo bitno kad imate školsku djecu. Ne palim auto, ne razvozim klince po dodatnim aktivnostima, sve nam je na nekoliko minuta od kuće. Živim u centru grada i svakodnevno na putu do moga kazališta „Komedija”” prolaz-im trgom HNK-a, uživam u hortikulturi. „Zrin-jevcu“ bih dala nagradu za uređenje javnih površina jer sve to netko uređuje za nas… Na

    Zašto volim Zagreb? Sandra Bagarićoperna pjavačica

    Proces integracije europskih država započeo je nakon Drugoga svjetskog rata, s ciljem da se izbjegnu ponovni sukobi između Francuske i Njemačke i radi poticanja ekonomskog razvoja na europskom kontinentu. Šezdeset godina nakon postavljanja temelja, Europska je unija dostigla bitne ciljeve, kao npr. jedinstveno tržište, euro, a, u relativno kratkom roku, pridružilo joj se ukupno dvadeset i pet država. U ovim “zagrebačkim europskim lek-cijama” cilj nam je, na jednostavan način, predstaviti najvažnije etape po-vijesti europskih integracija, funkcioniranja europskih institucija. Nakon svake lekcije možete provjeriti svoje znanje. Više o ovoj tematici pročitajte na www.zagreb.hr

    nama je da samo primijetimo, osjetimo udahn-emo...najljepše stvari su besplatne…

    Volim posmatrati fasade, balkone, prozore, kro-jiti priče i sudbine... Plac me inspirira, kumice, komentari, dobacivanja, cjenkanja. Ti šestinski kišobrani, pogled na Katedralu, trenutak intimne molitve… usputno došapnite Bogu, moj mali teatar „Komedija” u kojem mi glumci i pjevači sa zborom, baletom i orkestrom stvaramo svijet mašte, čaroban i nestvaran publici primamljiv i zabavan. Igramo se kao ljudi iz kutijice, nestvarni ljudi koji tragaju za ljepotom da bi je mogli po-dijeliti s gledateljima. Nakon predstave volim prošetati Tkalčom koja mi je kao ulica maketa, a ako želim produžiti šetnju, Kamenita vrata su idealna za zahvalu. Rijetko tražim nešto… češće sam zahvalna. Šetnjom dolazim do uspinjače i ostajem zadivljena svaki put iznova pogledom na zagrebačke krovove. Preporučam proljetne večeri za šetnju... i da, Gornji grad i fenjeri...nepopravljivi sam romantik, oživim sve likove Marije Jurić-Zagorke pjevušeći pjesmu „i grije na uglu petrolejska lampa, svjetlost crvenkasto

    žutu...“ Putovala sam po svijetu i primijetila ve-liku otuđenost… U Zagrebu se ljudi još uvijek posmatraju, gledaju, komentiraju pa i ogovara-ju, ali neka, od toga je gore samo ignoriranje i neprimjećivanje… još uvijek muškarci kompli-mentiraju damama. Nigdje ljepših žena nisam vidjela, dotjeranijih… Ponosna sam na ljepotu Zagreba i Zagrepčanki (ma otkuda one bile...).

    Surađuje s raznim gradovima i udrugama. Potiču se novi i obnavl-jaju već uspostavljeni kontakti s gradovima prijateljima, a suradnja se širi i na gradove s kojima dosad nije bilo kontakata. Prioriteti međunarodnog djelovanja Grada Zagreba su suradnja:

    -s glavnim gradovima država članica Europske unije-s glavnim gradovima država pristupnica i kandidatkinja-za članstvo u Europskoj uniji -s gradovima s kojima je Grad Zagreb potpisao sporazum -o prijateljstvu i suradnji -s glavnim gradovima zemalja predsjedateljica -Europskom unijom -sa svjetskim metropolama

    Grad Zagrebčlan je mnogih međugradskih i međunarodnih organizacija, kao što su Skupština europskih regija (AER), Metropolis, Eurocities, Impacts, Unija glavnih gradova srednje i jugoistočne Europe i Međunarodne asocijacije gradova nosilaca poruke mira. www.zagreb.hr

    Zagrebačke lekcije o Europskoj uniji Grad Zagreb u sklopu međunarodnih i međugradskih odnosa

  • mozaik24 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    Blizanci (22.5.- 21.6) Znak mjeseca

    Zračni, promjenjiv znak. Njegov vladajući plan-et Merkur daje im visoke mentalne i intelek-tualne sposobnosti u izražavanju, zapažanju kao i svim misaonim procesima. Po priro-di su vrlo komunikativni i vješti govornici. Zaigrani su i znatiželjni pa lako sklapaju poznanst-va a u njihovom društvu nije nikada dosadno. Vole se kretati i putovati. Zbog njihove znatiželje in-teresi su im raznovrsni. Vrlo često započnu različite poslove istovremeno upravo zato da ne upadnu u kolotečinu i rutinu.Vole osvajati svojim šarmom i komunikacijom pa su često okruženi osobama suprotnog spola. Kod suprotnog spola najviše

    ih privlače intelektualni razgovori. Iako vješti u zavođenju, emotivno nisu previše duboki i teže ulaze u ozbiljnije veze. Zaigranost i znatiželja uvijek ih tjera u promjene i istraživanja. Ne vole ljubomoru, a ni sami nisu pretjerano ljubomorni.Zbog velike energičnosti, snalažljivosti i lake prilagodbe nalazimo ih u različitim poslovima. Najbolje im odgovaraju zanimanja u kojima mogu doći do izražaja njihove intelektualne sposobnosti i komunikacija. Ne boje se novih izazova. Skloni su čestim promjenama posla kao i mogućnostima da istovremeno rade više po-slova istovremeno.

    Gospodin PraviProvjerite ima li vaša veza budućnost

    Vrijeme je da skinite ružičaste naočale i bacite pogled na svojeg muškarca. Krije li se iza vašeg princa Gospodin Pravi, ili je ta ve-lika mišićava masa tek lijepo upakiran paket? Istina je da iznimke potvrđuju pravila, no u većini slučajeva obistini se ‘jesam ti rekla’ situacija. Prije sljedećeg spoja obavezno provjerite sljedeće podatke.

    Odnos s majkomZvuči kao klišej, no odnos sina i majke ima veliki utjecaj na muškarčevo shvaćanje žena. Ako je prvi kontakt s nježnijim spolom, u ovom slučaju majkom, u njegovu životu obilježen kao pozitivno iskustvo, nemate razloga za brigu. No, potencijalna opasnost krije se u lošem odnosu s majkom iz kojega se može razviti nepovjerenje prema ženskom spolu.

    Radi li se o maminom sinuLijepo je kada muškarac u svojoj majci vidi životni uzor, no kada za svaki problem traži njezino mišljenje, a zadnjih pet poziva na mobitelu upućeno je njoj, a ne vama, na vidiku je problem. U ve-likom i opasnom svijetu trebate muškarca koji će se brinuti za vas i predstavljati izlaz u kriznim situacijama, a ne dječačića koji još nije prerezao pupčanu vrpcu.

    Veza njegovih roditeljaUz ljubav i skrb koju nam pružaju, roditelji predstavljaju i model pre-ma kojem učimo kako se ponašati u ljubavnim vezama. Ako njegovi roditelji uživaju u dugom i sretnom braku, vjerojatno i on to očekuje od svoje veze. Ne kažemo da trebate glavom bez obzira bježati o tipa čiji su roditelji rastavljeni, no, opreza nikada dosta. Traumatična iskustva vezana uz djetinjstvo ponekad ostavljaju neizbrisiv trag.

    Voli li ženeProvjerite radi li se o muškarcu koji voli djevojke, ili samo jako dobro mulja. Ispitajte ima li ženskih prijateljica i kako se odnosi prema njima. Na kraju svega, kako će vas shvatiti ozbiljno ako mu žene predstavljaju samo prolaznu razbibrigu.

    Njegovi prijateljiAko su njegove večeri rezervirane isključivo za pivo s dečkima s kvarta koje poznaje od malih nogu, moguće je da ste se zagrijali za lika koji teško prihvaća promjene. Razmislite ima li u njegovu životu mjesta za vas, ili je vrijeme da nastavite dalje svojim putem.

    Prihvaća li odgovornostPazite se muškarca koji uvijek krivi druge za loše stvari koje mu se događaju. Vaš veliki dečko mora odrasti i naučiti prihvatiti odgovornost za svoje pogreške.

    Njegove bivše djevojkeČovjek koji za svoje bivše partnerice govori u negativnom kontekstu vjero-jatno je i sam takav. Zar uistinu želite jednog dana biti dio te priče? Jedan novčić nikada ne zvecka sam - imajte to na umu kada sljedeći put započne priču u bivšoj koja je bila rospija i nije razumjela njegove potrebe.

    Trajanje njegovih vezaAko ste bacili oku na tipa koji ima više od trideset godina, a do sada nije imao niti jednu dugačku vezu, trebali biste se zapitati. Moguće je da ste se uhvatili u mrežu emocionalno nestabilnog grabežljivca.

    Njegov stan - slika koja govori tisuću riječiStan koji više podsjeća na smetlište nego na ugodno ljubavno gnijezdo tre-bao bi vam biti crveno svjetlo na semaforu. Uvijek smo za malo kreativnog nereda, no krevet od kojeg vam se diže želudac nije alternativa.

    Korisnik nije dostupanPredstavljamo i muškarca koji je vječno zauzet. Iza ovog paravana vjero-jatno se krije “švaler” kojem je glavna tjelovježba neobavezan seks s poz-nanicom, u čijem životu nema mjesta za djevojku i zbog kojeg ćete na kraju plakati. Stoga, pluseve i minuse na papir i ne zaboravite obratiti pažnju na djela, a ne riječi.

  • zagreb.hr17. svibnja 2013. mozaik 25

    Sa zagrebačkih stolovaProljetna salata

    Haljine koje su promijenile svijet

    Priprema: Priprema: 30 min 1.Operite, osušite i naribajte tikvice i mrkvu na tanke rezance, a rajčicu narežite na kriške. Luk narežite na tanke kolutiće i razdvojite ih na prstenove. 2.Na tanjur u krug složite redom tikvice, mrkvu i rajčicu, a prstenove luka izmiješajte s kukuru-zom i stavite u sredinu tanjura. 3.Pomiješajte Vegetu s vodom i octom te ostavite neka odstoji oko 15 minuta. Zatim umiješajte ulje i preljev (dressing) prelijte preko salate neposredno prije posluživanja.

    Sastojci:

    Za 6 do 8 osoba • 300 g tikvica srednje veličine •150 g mrkve •200 g okrugle, sočne rajčice •2 mlada luka •100 g kukukuza šećerca •Za salatni preljev:•100 ml vode •1 žlica octa •2 žlice ulja •2 žličice Vegete

    Toalete popularnije od slavnih osoba koje su ih nosileNjih se sjećamo još i danas, one su promijenile modni svijet i proširile naše horizonte. Ne, to nisu legendarne pjevačice ili glumice već njihove haljine koje su su postale veće od njih samih.

    Marilyn Monroe u bijeloj lepršavoj haljini

    Bijela haljina Marilyn Monroe koja se podiže i otkriva joj gaćice proglašena je filmskim klasikom i najpoznatijom haljinom u povijesti čovječanstva. Za legendarnu glumicu dizajnirao ju je kostimograf William Travilla za potrebe filma ‘Sedam godina vjernosti’ 1955. godine. Fotografije scene u kojoj Mari-lyn stoji iznad ventilacijskog otvora u podzemnoj, a zrak joj podiže haljinu do ramena, u trenu su obišle svijet iako tada još nije postojala digitalna fotografija i Internet. U toj sceni Marilyn je pokazala sve čari svog zavođenja

    Audrey Hepburn u maloj crnoj haljini

    Mala crna haljina i biseri Audrey Hepburn u filmu ‘Doručak kod Tiffany’, danas je, kao i tada pojam klasičnog, svevremenskog hollywoodskog gl-amura. Elegantnu toaletu koju je dizajnirao Givenchy, Audrey je nosila na premijeri te romantične komedije iz 1961. Upravo ta haljina uvrštena je u listu legendarnih komada dvadesetog stoljeća i proglašena najpoznati-jom malom crnom haljinom svih vremena. U filmu je Audrey odlično kombinira s rukavicama do laktova i biserima.

    Elizabeth Hurley u ‘safety-pin’ haljini

    Do trenutka kada je crvenim tepihom prošetala pod rukom Hugha Granta na premijeri filma Četiri vjenčanja i sprovod 1994. godine, Elizabeth Hur-ley bila je prilično nepoznata javnosti. No u haljini u kojoj se pojavila nije mogla ostati neprimijećena.

    Bila je to crna atraktivna toaleta spojena velikim zlatnim zihericama na strateškim mjestima koja ju je učinila instant zvijezdom. Mnogi su je tada optužili da je neprimjereno odjevena te da haljina previše pokazuje, no ona je zlim jezicima imala dodati samo kako je ‘Versace dizajner koji slavi žensku figuru, a ne skriva je’. Nakon što ju je primijetio cijeli svijet Liz je postala zaštitno lice velike kozmetičke kuće Estee Lauder, dobila ulogu u filmu Austin Powers i lansirala vlastitu liniju kupaćih kostima.

    Jennifer Lopez u zelenoj Versace haljini

    Kada se 2000. godine J.Lo pojavila u zelenoj Versace haljini od šifona na 42. dodjeli Grammy nagrada, mnogima su ispale vilice. Prozirna haljina s tropskim biljem i bambusom imala je dekolte do nekoliko centimetara ispod pupka. Lepršava haljina bila je povezana na ključnom mjestu samo sjajnim brošom pa lijepa glumica i pjevačica nije puno toga sakrila. Mnogi su se pitali kako uopće ta lagana tkanina uspijeva ostati na njoj, no kasnije je otkrila kako je haljinu pričvrstila za sebe samoljepljivom trakom.

    Bjork u labudu

    Nisu sve slavne haljine postigle slavu iz istih razloga. Postoje one koje su zapamćene jer su svojim bizarnim dizajnom šokirale svekoliku javnost. Jedna od takvih je i ‘labud haljina’ koju je Bjork odjenula na dodjeli Oscara 2001. godine. Podsmijehe i negodovanja oko hrabre odluke pjevačice da na crvenom tepihu prošeće u labudu nisu mogli sakriti prisutni kao i bro-jni modni znalci i mediji. Haljina dizajna Marjana Pejoskog priskrbila joj je prvo mjesto na svjetskim listama najgore odjevenih osoba desetljeća. Bez obzira kako je prihvaćena pomakla je granice odijevanja za crveni tepih.

  • kultura26 zagreb.hr17.svibnja 2013.

    Najkreativniji radovi likovnog natječaja bit će predstavljeni u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, 25. rujna na Svjetski dan školskog mlijeka u Zagrebu. I ove godine povodom obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka tvrtka Dukat raspisala je kreativni likovni natječaj „Ja volim mlijeko“ namijenjen učenicima prvih, dru-gih, trećih i četvrtih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Ove godine natječaj traje od 6. svibnja do 14. lipnja 2013., a stručni žiri će po završetku natječaja odabrati dvanaest najkreativnijih ra-dova. Pobjednici natječaja, autori dvanaest najkreativnijih radova na ovogodišnju temu „Zašto je mlijeko dobro“, bit će nagrađeni vrijednim nagradama, a njihovi radovi predstavljeni u Muzeju su-vremene umjetnosti u Zagrebu, 25. rujna 2013. godine na Svjetski dan školskog mlijeka u Zagrebu.„Obzirom na prošlogodišnji uspjeh natječaja kod nastavnika i učenika te naše namjere da natječaj nastavi poticati kreativnost kao i svijest o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane, s velikom željom pozivamo sve školarce diljem Hrvatske da se ove godine odazovu u još većem broju i pokažu svoju likovnu kreativnost“ izjavili su u Dukatu.Detaljnja pravila i uvjeti kreativnog natječaja dostupni su na internetskoj stranici www.dukat.hr.

    Tvoj likovni rad na temu ,,Zašto je mlijeko dobro” u MSU-u

    Francuski akrobati u Lisinskom

    Compagnie XY, najmnogoljudnija francuska akrobatska skupina, u subotu, 8. lipnja, nastupit će na velikoj pozornici Koncertne dvorane

    Zagreb, Rijeka i Karlovac bit će od 26. svibnja do 8. lipnja u sklopu 30. Tjedna suvremenog plesa lipnja domaćini inspirativnih pred-stava suvremenog plesa. Ovogodišnje izdanje Tjedna suvremenog plesa, festival koji uz raznolikost plesnih izričaja u fokusu inte-resa postavlja tijelo u pokretu slaveći njegove izričajne moći i po-etiku, donosi predstave o kerberima – troglavim psima čuvarima podzemlja i o poetskom svijetu Jima Morrisona te bogati pregled predstava hrvatskih izvođača. Na festivalu će se predstaviti široka paleta radova hrvatskih izvođača, od stranaca pregršt mladih nada kao i oni koji su svoj rad i ime odavno pozicionirali u suvremenom plesu, a čije su karijere vezane i uz ovaj međunarodni festival. Od mnogih predstava izdvajamo samo neke: Fresco Dance Company iz Izraela koja će otvoriti ovogodišnje izdanje s predstavom Cerberus, koja govori o troglavim čuvarima podzemnog svijeta iz grčke i rimske mitologije. Nastavlja se suradnja festivala i Izraelskog Veleposlanstva, biti će predstavljena priča o revoluciji inspirirana jednom od najvećih ikona 60–tih godina prošlog stoljeća – Jimom Morrisonom, a na scenu će ponovo stupiti Paulo Ribeiro. Yasmeen Godder predstavit će se svo-jim novim uratkom See Here Change, a Matjaž Farič u predstavi Politics of dancing donosi priču o neuništivosti plesa koji nadilazi sva pravila. Preostali dio prvog dijela festivala posvećen je Hrvatskoj koreografs-koj platformi na kojoj će se, između ostalih, predstaviti Matija Ferlin s

    Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Slavna cirkuska trupa izvest će svoju hvaljenu predstavu „Le Grand C“, u kojoj nastupa čak 17 akrobata i akrobatkinja.Ono što „Le Grand C“ čini posebnim jest univerzalni jezik akrobatike, jedine cirkuske discipline kojom grade sedamdesetominutnu predstavu, omogućujući da je razumiju i najmlađi gledatelji, ali da ju cijene i oni s visokim umjetničkim očekivanjima. Predstava „Le Grand C“ namijenjena je širokoj publici, a primjer-ena je za sve starije od šest godina.

    Ulaznice se prodaju na blagajni Lisinskog te putem sustava ulaznice.hr, po ci-jeni od 120, 180, 230 i 280 kuna. Ostale informacije dostupne su na [email protected] ili na web stranici www.cirkus.hr.

    Compagnie XY ugošćuje Mala performerska scena, organizator je Festivala novog cirkusa, a gostovanje su kao događaj velikog kulturnog i turističkog potencijala podržali Ured za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture Re-publike Hrvatske te Turistička zajednica Grada Zagreba.

    30.Tjedan suvremenog plesa i u Zagrebu

    novom izvedbom Istovremeno drugi, nastupit će Zagrebački plesni ansambl, a Alen Čelić će po prvi put u Zagrebu izvesti najstariju splitsku plesnu predstavu Hotel Memorial. Nastup učenica Škole za suvremeni ples Ane Maletić iz Zagre-ba i ove godine predstavlja novu generaciju plesača te rad ove škole iz koje su potekli brojni danas aktivni sudionici i priznati autori hrvatskog suvremenog plesa.Uz bogati izvođački program, na festivalu će se održati i simpozij ‘’Danas nisam umrla tako lijepo’’ zamišljen kao serijal razgovora o temama vezanih uz ples i utjecaj na svakodnevni život. Simpozij će omogućiti susrete i razgovore umjetnika, stručnjaka iz različitih disciplina kao i publike.

  • zagreb.hr17.svibnja 2013. kultura 27

    Četvrta sezona interaktivne kazališne noćne tura ‘’Tajne Griča’’ počinje u petak, 17. svibnja. Kao i