gradska trznica sisak - knjiga i - arhitektonski projekt i projekt instalacija vodovoda i...

d.o.o. za projektiranje HR 44 000 Sisak, Rimska 2 OIB: 372 849 283 86 tel: +385 44 521 277 mail: [email protected] web: www.a-rm.hr

Investitor: Gradska trnica Sisak I. K. Sakcinskog 28, Sisak OIB: 74734522703

Graevina: Natkrivanje i rekonstrukcija prodajnog platoa na mjestu junog platoa Gradske trnice Sisak

I. K. Sakcinskog 28, Sisak k..br. 1615, k.o. Sisak Stari

GLAVNI PROJEKT

Zajednika oznaka projekta: 19 14

Redni broj knjige: Knjiga I

Vrsta projekta:

ARHITEKTONSKI PROJEKT i PROJEKT INSTALACIJA VODOVODA i KANALIZACIJE

Oznaka projekta: BP 19 14

Glavni projektant:

Marin Mioi, d.i.a.

Projektant: Marin Mioi, d.i.a.

Direktor: Draen Rajman, d.i.a.

Mjesto i datum izrade: Sisak, 09. 05. 2014.

mailto:[email protected]://www.a-rm.hr/

d.o.o. za projektiranje Oznaka projekta: BP 19 14 HR 44 000 Sisak, Rimska 2 OIB: 372 849 283 86 Investitor: Gradska trnica Sisak, I. K. Sakcinskog 28, Sisak tel: +385 44 521 277 Graevina: Natkrivanje i rekonstrukcija prodajnog platoa na mail: [email protected] mjestu junog platoa Gradske trnice Sisak web: www.a-rm.hr Lokacija: I. K. Sakcinskog 28, Sisak k..br. 1615, k.o. Sisak Stari

1

1.1. POPIS KNJIGA PROJEKTA

KNJIGA II: GRAEVINSKI PROJEKT

"MAX-ING" d.o.o. Biro za konstrukcije, Zagreb, Ivana ibla 9, T.D. 791/14

KNJIGA III: ELEKTROTEHNIKI PROJEKT

"ELPRO SISAK" j.d.o.o., Sisak, Franje Lovria 11, TD E- 130/14

KNJIGA I: ARHITEKTONSKI PROJEKT i PROJEKT INSTALACIJA VODOVODA i KANALIZACIJE

"ARM" d.o.o. Sisak, Rimska 2, BP 19-14



2

KAZALO TEHNIKE DOKUMENTACIJE:

A. ARHITEKTONSKI PROJEKT 4

1. OPI DIJELOVI 5

Stranica

1.1. Izvadak o sudskoj registraciji tvrtke 6-9

1.2. Rjeenje o imenovanju glavnog projektanta 10-11

1.3. Rjeenje o imenovanju projektanta arhitektonskog projekta 12-13

1.4. Rjeenje Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu 14-15

1.5. Izjava glavnog projektanta o sukladnosti 16-19

2. TEKSTUALNI DIO 20

Stranica

2.1. Tehniki opis 21-24

2.2. Dokaz o ispunjavanju temeljnih zahtjeva 25-27

2.3. Program kontrole i osiguranja kvalitete 28-60

2.4. Trokovnik 61-72

2.5. Posebni tehniki uvjeti gradnje i postupanje s otpadom 73-74

3. GRAFIKI DIO 75

Mjerilo Stranica

3.1. Situacija 1:500 76

3.2. Tlocrt temelja 1:200 77

3.3. Tlocrt prodajnog platoa 1:200 78

3.4. Tlocrt prodajnog platoa sa kioscima 1:200 79

3.5. Tlocrt krovne konstrukcije 1:200 80

3.6. Tlocrt krovnih ploha 1:200 81

3.7. Presjeci A-A i B-B 1:200 82

3.8. Proelja S/J 1:200 83

3.9. Proelja I/Z 1:200 84



3

B. PROJEKT INSTALACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE 85

1. OPI DIJELOVI 86

Stranica

1.1. Prikaz primijenjenih propisa, normativa i standarda koritenih pri izradi projekta 87-89

1.2. Rjeenje o imenovanju projektanta projekta instalacija vodovoda i kanalizacije 90-91

1.3. Rjeenje Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu 92-93

1.4. Izjava projektanta o usklaenosti projekta instalacija vodovoda i kanalizacije 95-97

2. TEKSTUALNI DIO 98

Stranica

2.1. Tehniki opis 99-100

2.2. Program kontrole i osiguranja kvalitete 101-107

2.3. Trokovnik 108-110

3. GRAFIKI DIO 111

Mjerilo Stranica

3.1. Tlocrt prodajnog platoa instalacija vodovoda 1:200 112

3.2. Tlocrt prodajnog platoa instalacija kanalizacije 1:200 113

3.3. Tlocrt krovnih ploha oborinska odvodnja 1:200 114

3.4. Kontrolno okno 1:20 115

3.5. Revizijsko okno 1:20 116

C. PRIKAZ MJERA ZATITE OD POARA 117-127



4

A. ARHITEKTONSKI PROJEKT



5

1. OPI DIJELOVI



6

1.1. IZVADAK O SUDSKOJ REGISTRACIJI TVRTKE



7



8



11



10

1.2. RJEENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA



11

Na osnovu l. 52. "Zakona o gradnji" (NN 153/13) izdaje se:

RJEENJE O IMENOVANJU

GLAVNOG PROJEKTANTA

za glavnog projektanta na izradi gore navedene tehnike dokumentacije imenuje se:

MARIN MIOI

dipl.in.arh.

Imenovani je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost svih dijelova projekta,

prema "Zakonu o gradnji " (NN 153/13).

U Sisku, 09.05.2014.

Investitor:

GRADSKA TRNICA SISAK d.o.o.

Adelina Ivkovi, dipl.ing.



12

1.3. RJEENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA

ARHITEKTONSKOG PROJEKTA



13

Na osnovu l. 48. I 51. "Zakona o gradnji" (NN 153/13) izdaje se:

RJEENJE O IMENOVANJU

PROJEKTANTA ARHITEKTONSKOG PROJEKTA

BR. 19 -14

Obrazloenje:

Rjeenje se izdaje na osnovu rjeenja o upisu u imenik ovlatenih arhitekata, Klasa: UP/I-350-07/91-

01/944, Ur.broj: 314-01-99-1, Zagreb, 21. rujna 1999.g., izdanog od Hrvatske komore arhitekata i

inenjera u graditeljstvu, pod rednim brojem: 1362.

U Sisku, 09.05.2014.

Direktor:

DRAEN RAJMAN

dipl.ing.arh.

Projektant: MARIN MIOI, dipl.ing.arh.

Vrsta projekta: Arhitektonski projekt

Graevina: NATKRIVANJE I REKONSTRUKCIJA PRODAJNOG PLATOA

NA MJESTU JUNOG PLATOA NA MJESTU GRADSKE TRNICE SISAK

Mjesto gradnje: k..br. 1615, k.o. Sisak Stari

Investitor: GRADSKA TRNICA SISAK, I. K. Sakcinskog 28, Sisak

Oznaka projekta: BP 19 - 14



14

1.4. RJEENJE HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA I

INENJERA U GRADITELJSTVU



17



16

1.5. IZJAVA GLAVNOG PROJEKTANTA O SUKLADNOSTI



17

Na osnovu l. 52. "Zakona o gradnji" (NN 153/13) izdaje se:

IZJAVA O USKLAENOSTI

Ovlateni arhitekt: MARIN MIOI, dipl.in.arh.

"ARM" d.o.o.

Rimska 2, Sisak

Po rjeenju o upisu u Imenik ovlatenih arhitekata:

Klasa:UP/I-350-07/91-01/944, Ur.broj:314-01-99-1, Zagreb, 21. rujna 1999.g., izdanog od Hrvatske

komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu, pod rednim brojem: 1362.

dajem izjavu usklaenosti - svi projekti koji ine glavni projekt meusobno su usklaeni.

Ovaj projekt je usklaen s odredbama posebnih zakona i propisa:

GUP grada Siska (Sl. glasnik SM br. 11/02)

GUP (Sl. glasnik SM br. 5/06, 3/11 i 4/11 izmjene i dopune)

Projektant: MARIN MIOI, dipl.ing.arh.

Vrsta projekta: Glavni projekt

Graevina: NATKRIVANJE I REKONSTRUKCIJA PRODAJNOG PLATOA

NA MJESTU JUNOG PLATOA NA MJESTU GRADSKE TRNICE SISAK

Mjesto gradnje: k..br. 1615, k.o. Sisak Stari

Investitor: GRADSKA TRNICA SISAK, I. K. Sakcinskog 28, Sisak

Oznaka projekta: BP 19 - 14



18

Zakon o gradnji (153/13)

Zakon o prostornom ureenju (153/13)

Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09 i 143/12)

Zakon o zatiti od poara (NN 92/10)

Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11, 74/13)

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03)

Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13)

Pravilnik o zatiti od poara u skladitima (NN 93/08)

Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06)

Pravilnik o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine moraju zadovoljiti u sluaju

poara (NN 29/13)

Pravilnik o razvrstavanju graevina u skupine po zahtjevnosti mjera zatite od poara

(NN 56/12)

Tehniki propis za dimnjake u graevinama (NN 3/07)

Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama (NN 87/08 i 33/10)

Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije (5/10)

Zakon o zatiti od buke (NN 30/09 i 55/13)

Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Zakon o zatiti okolia (NN 80/13)

Zakon o zatiti zraka (NN 130/11)

Zakon o otpadu (178/04, 111/06, 60/08 i 87/09)

Zakon o normizaciji (NN 80/13)

Zakon o mjernim jedinicama (NN 2/07)

Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/00)

Pravilnik o nostrifikaciji projekata (NN 98/99 i 29/03)

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 178/04, 38/09,79/09, 49/11 i 144/12)

Pravilnik o nainu obrauna povrine i obujma u projektima zgrada (NN 90/10, 111/10 i 55/12)

Pravilnik o nainu utvrivanja obujma graevine za obraun komunalnog doprinosa (NN 136/06,

135/10, 14/11 i 55/12)

Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09 , 14/10, 125/10 i 136/12) Tehniki propis za aluminijske konstrukcije (NN 80/13) Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09 i 79/13) Tehniki propis za prozore i vrata (NN 69/06)

Odluka o popisu normi bitnih za primjenu Tehnikog propisa za prozore i vrata

Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10 i 135/11)

Tehniki propis za zidane konstrukcije (NN 01/07) Tehniki propis za drvene konstrukcije (NN 121/07, 58/09, 125/10 i 136/12) Tehniki propis za eline konstrukcije (112/08, 125/10, 73/12 i 136/12) Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona (119/09, 125/10 i 136/12) Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (110/08) Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (03/07) Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima (NN 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 i 68/13)

Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13 i 54/13)

mailto:[email protected]://www.a-rm.hr/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_29_505.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_56_1389.htmlhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/3226.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/3083.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2452.htmhttp://www.mzopu.hr/doc/NN%2098%2099%20nostrifikacija.pdfhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/0408.htmhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/128821.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_12_135_3503.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_02_14_284.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/341775.htmlhttp://www.mzopu.hr/doc/odluka_o_popisu_normi_06102006.pdfhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/341804.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/341774.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/296637.html


19

Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07)

Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05 i 14/11)

Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti (NN 78/13)

Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima

(SL 31/81, SL 49/82, SL 29/83, SL 20/88, SL 52/90)

Pravilnik o tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekata (SL 15/90)

Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnih putova i izlaza

za evakuaciju osoba iz zgrada i objekata (NFPA br. 101-1967)

Tehnike smjernice za preventivu zatite od poara (TRVB 100, TRVB 125 i TRVB 126)

Uz ove osnovne propise sastavni dio propisa ine i svi pratei propisi i standardi koji obrauju ovo

podruje i sa njima ine cjelinu (veza s ostalim propisima i standardima).

U Sisku, 09.05.2014.

Projektant:

MARIN MIOI

dipl.ing.arh.



20

2. TEKSTUALNI DIO



21

2.1. TEHNIKI OPIS



22

Zahvat u prostoru

Natkrivanje i rekonstrukcija prodajnog platoa na mjestu junog platoa Gradske trnice Sisak, na

graevinskoj estici k..br. 1615, k.o. Sisak Stari, u ulici I. K. Sakcinskog 28, Sisak.

1. Oblik i veliina graevinske estice

k..br. 1615, k.o. Sisak Stari prikazana je na presliku katastarskog plana u mjerilu 1:1000 te

na situaciji u mjerilu 1:500

2. Namjena graevine:

graevina e imati poslovnu namjenu i koristiti kao prodajni plato na kojem e se nalaziti 40

prodajnih kioska te e biti natkriven nadstrenicom prostorne eline konstrukcije. Kiosci e

biti namijenjeni za prodaju tekstilne robe, usluge raznih obrta, ali bez prodaje prehrambenih

proizvoda i opasnih kemikalija te bez usluge ugostiteljstva.

zaposlenici na predmetnoj graevini e koristiti postojee prostorije garderobe i sanitarija

Gradske trnice Sisak

3. Veliina i povrina graevine:

graevina se gradi kao slobodnostojea graevina

tlocrt je pravokutan

dimenzije prodajnog platoa su 33,65 x 24,30-27,05 m, a nadstrenice su 33,00 x 24,00 m,

svijetle visina prostora iznosi 4,40 m, a ukupna visina sa krovnom konstrukcijom je 8,35 m

povrina graevinskog zemljita: 8898 m2

tlocrtna povrina: - postojee zgrade trnice 4388 m2 + 285 m2 = 4673 m2 - predmetna graevina (nadstrenica) 720 m2 - ukupno 5393 m2

izgraenost graevinske parcele iznosi: 5393 : 8898 = 60,61 %

4. Smjetaj zgrade na parceli

prikazan je na situaciji u mjerilu 1:500

Udaljenost predmetne graevine:

- od postojee zgrade Gradska trnica Sisak, sjeverno od predmetne graevine, je 1,30 m

- od junog ruba parcele prema k..br. 1614, je najmanje 4,06 m

- od postojee zgrade Prodajni prostor, istono od predmetne graevine, je 12,05 m

- od zapadnog ruba parcele prema k..br. 1614, je najmanje 2,41 m,

sve k.o. Sisak Stari



23

5. Oblikovanje graevine

Konstrukcija

Graevina se izvodi kao elina konstrukcija sa etiri nosiva stupova na meu razmaku od 18 i

12 m, usidreni na armirano-betonske temelje samce dimenzija 3,0 m x 3,0 m. Stupovi promjera

406 mm nose elinu reetku (MERO sustav) koja se sastoji od cijevnih tapova s prikljunim

elementima (vijak, ahura, konus, zatik) i kuglastih vorova s navojnim rupama u smjeru

prikljunog tapa. Cijevni tapovi imaju na krajevima zavaren konusni element u koji su

montirani vijci sa specijalnom ahurom za klju. Montaa tapova vri se spajanjem vijaka na

tapovima sa kuglastim vorom.

Na osnovnu konstrukciju se postavljaju sekundarni nosai nosai od hladnooblokovanih profila

(HOP U) na poduprtima u nagibu od 1 %. Zavrni sloj ini visokovalni lim sa toplinskom/

zvunom izolacijom (mineralna vuna) i hidroizolacijom (TPO folija). Oblogu zabata e initi

visokovalni lim postavljen na sekundarne nosae .

Na sekundarnoj konstrukciji e biti izvedeni svjetlarnici tlocrtnih dimenzija 15,00 x 3,00 m kao

dvostreni kosi krov u nagibu od 34. Potkonstrukcija svjetlarnika e biti izvedena od elinih

kvadratnih profila na koje e se postavljati okviri sa opal bijelim polikarbonatnim ploama koje

e imati djelominu propusnost sunevih zraka.

Montane i mobilne kioske ini konstrukcija stijena od drvenih profila sa drvenom oblogom.

Unutar samog kioska e se nalaziti ormarii za pohranu, police i vitrine za izlaganje i pohranu

prodajnog asortimana. Kiosci e biti dimenzija 3,00 x 2,50 x 2,80 m i biti e postavljeni na

eline papue.

Obrada povrina i materijali

Elementi eline konstrukcije izrauju se od elika kvalitete S235 i S335 (hladnooblokovani

profili prema HRN EN 10025-2:2007, cijevi prema HRN EN 10210-1:2008 i HRN EN 10219-

1:2008). Radove antikorozivne zatite treba provoditi prema HRN EN ISO 12944 za kategoriju

okolia C3 i srednju trajnost (ukupna debljina suhog filma 160 m).

Predviaju se dva sustava zatite po grupama elemenata eline konstrukcije:

1. Antikorozivna zatita prostorne konstrukcije - Predviena je kvalitetna antikorozivna

zatita. Cijevi, konusi i ahure se vrue pocinavaju u debljini sloja cinka min 80 m, dok se

kugle i vijci galvaniziraju. Nakon montae na pocinane dijelove konstrukcije nanosi se

reaktivni premaz na cink i zavrni premazi u boji po izboru projektanta arhitekture.

2. Antikorozivna zatita stupova i sekundarne konstrukcije - Elementi sekundarne konstrukcije

i stupovi antikorozivno se tite premazima na prethodno pjeskarenoj podlozi do stupnja

istoe Sa 2.5. Zavrni premazi su u boji po izboru projektanta arhitekture

Postojee poploenje prodajnog platoa e biti uklonjeno radi iskopavanja temelja i kanala za

postavu instalacija vodovoda, kanalizacije i sl. i biti e postavljeno novo oploenje od

betonskih oplonika dimenzija 20/20/8 cm.



24

Pokrov

Pokrov ini visokovalni lim sa toplinskom/zvunom izolacijom (mineralna vuna) i

hidroizolacijom (TPO folija). Visoko valni lim je postavljen na sekundarne nosae.

Nagib krovnih ploha je 1, a zabatnih ploha 55

6. Nain i uvjeti prikljuenja graevine na javno prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu:

kolni i pjeaki pristup - postojei pristup na parcelu - na prodajni plato e se pristupati sa june i zapadne strane sa javne prometnice

vodovod - predvia prikljuak na postojeu vodovodnu mreu gradske trnice te

izvoenje dodatne vodovodne instalacije na prostoru novog prodajnog platoa

kanalizacija - predvia se prikljuak na postojeu kanalizacijsku mreu gradske trnice te izvoenje kanalizacijske instalacije na prostoru novog prodajnog platoa - sanitarna otpadna voda i oborinske vode odvoditi e se u postojeu kanalizacijsku mreu

telekomunikacije - predvia se prikljuak na postojee instalacije gradske trnice gradske

trnice te izvoenje telekomunikacijskih instalacija. Prikaz elektrinih instalacija biti e razraen u sklopu elektrotehnikog projekta.

elektroopskrba - predvia prikljuak na postojeu elektromreu gradske trnice te izvoenje

elektrinih instalacija i gromobrana na prostoru novog prodajnog platoa. Prikaz elektrinih instalacija biti e razraen u sklopu elektrotehnikog projekta.

7. Ureenje graevinske parcele:

Nakon zavretka svih graevinskih radova teren treba sanirati i urediti u cilju uspostavljanja

njegovog prirodnog izgleda. Teren oko graevine izvesti tako da se ne naruava izgled naselja, te da

se ne promijeni prirodno otjecanje vode na tetu susjednog zemljita i objekata. Radovi na ureenju

okolia obuhvaaju ureenje zelenih povrina, prilaznih pjeakih povrina. Prostor prodajnog

platoa e se visinski prilagoditi postojeem oploenju. Parkiralina mjesta osigurana su na

postojeem parkiralitu.

8. Mjere zatite okolia:

Kruti otpad odlagati e se u postojee kontejnere Gradske trnice. Nakon zavretka radova na

izgradnji objekta potrebno je urediti okoli i dovesti ga u prvobitno stanje.



25

2.2. DOKAZ O ISPUNJAVANJU TEMELJNIH ZAHTJEVA



26

Temeljni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju u projektiranju i graenju graevine su:

- mehanika otpornost i stabilnost - graevina je projektirana tako da optereenja koja na nju mogu

djelovati tijekom graenja i uporabe ne mogu dovesti do:

- ruenja cijele graevine ili nekog njezina dijela - velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv - oteenja na drugim dijelovima graevine, instalacijama ili ugraenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - oteenja kao rezultat nekog dogaaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku.

- sigurnost u sluaju poara - graevina je projektirana tako da u sluaju izbijanja poara:

- nosivost graevine moe biti zajamena tijekom odreenog razdoblja - nastanak i irenje poara i dima unutar graevine je ogranieno - irenje poara na okolne graevine je ogranieno - korisnici mogu napustiti graevinu ili na drugi nain biti spaeni - sigurnost spasilakog tima je uzeta u obzir.

- higijena, zdravlje i okolia - graevina je projektirana tako da tijekom svog vijeka trajanja ne

predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da tijekom cijelog

svog vijeka trajanja nema iznimno velik utjecaj na kvalitetu okolia ili klimu, tijekom graenja, uporabe

ili uklanjanja, a posebno kao rezultat bilo ega od dolje navedenog:

- istjecanja otrovnog plina - emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva (VOC), staklenikih plinova ili opasnih estica u zatvoreni i otvoreni prostor - emisije opasnog zraenja - isputanja opasnih tvari u podzemne vode, morske vode, povrinske vode ili tlo - isputanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi nain negativno utjeu na pitku vodu - pogreno isputanje otpadnih voda, emisije dimnih plinova ili nepropisno odlaganje krutog ili tekueg otpada - prisutnost vlage u dijelovima graevine ili na povrini unutar graevine.

- sigurnost i pristupanost tijekom uporabe - graevina je projektirana tako da ne predstavlja

neprihvatljive rizike od nezgoda ili oteenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao to su

proklizavanje, pad, sudar, opekline, elektrini udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, graevina

je projektirana vodei rauna o pristupanosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti.



27

- zatita od buke - graevina je projektirana tako da buka koju zamjeuju korisnici ili osobe koje se

nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im omoguuje

spavanje, odmor i rad u zadovoljavajuim uvjetima.

- nalaz i miljenje te atestiranje zvune izolacije za provoenje mjera zatite od buke,

odnosno da razina buke zadovoljava Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj

ljudi rade i borave (NN 145/04), obaviti e pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti koje

imaju ovlatenje ministra, a akreditirane su prema normi HRN EN ISO/IEC 17025.

- gospodarenje energijom i ouvanje topline - graevina i njezine instalacije za grijanje, hlaenje,

osvjetljenje i provjetravanje su projektirane tako da koliina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj

razini, uzimajui u obzir korisnike i klimatske uvjete smjetaja graevine. Graevina je takoer

projektirana energetski uinkovito, tako da koristi to je mogue manje energije tijekom graenja i

razgradnje.

- odriva uporaba prirodnih izvora graevina je projektirana tako da je uporaba prirodnih izvora odriva, a posebno moraju zajamiti sljedee: - ponovnu uporabu ili mogunost reciklae graevine, njezinih materijala i dijelova nakon uklanjanja - trajnost graevine - uporabu okoliu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u graevinama.

mailto:[email protected]://www.a-rm.hr/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2548.html


28

2.3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE



29

Program kontrole i osiguranja kvalitete izraen je u skladu s vaeom regulativom i ini osnovu za

izradu i provedbu plana kontrole sudionika u izvoenju nadzor i izvoditelj. Provedbom kontrole u

obliku dokaza kvalitete i izvjetajima o izvrenim pregledima potvruje se osiguranje kvalitete.

Postupak izgradnje mora biti u skladu s Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (N.N. RH 76/07,

38/09, 55/11, 90/11 i 50/12).

Primijenjeni propisi i standardi

o Zakon o gradnji (NN 153/13) o Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13) o Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09

i 79/13) o Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (110/08) o Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (03/07) o Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10 i 135/11) o Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09 , 14/10, 125/10 i 136/12) o Tehniki propis za prozore i vrata (NN 69/06) o Odluka o popisu normi bitnih za primjenu Tehnikog propisa za prozore i vrata o Tehniki propis za dimnjake u graevinama (NN 03/07) o Tehniki propis za zidane konstrukcije (NN 01/07) o Tehniki propis za drvene konstrukcije (NN 121/07, 58/09, 125/10 i 136/12) o Tehniki propis za eline konstrukcije (NN 112/08, 125/10, 73/12 i 136/12) o Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona (NN 119/09, 125/10 i 136/12) o Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) o Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama (NN 87/08, 33/10) o Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije (5/10) o Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za zavrne radove u zgradarstvu (Slubeni list, br.

49/70) o Pravilnik za graevinske limene elemente (Slubeni list, br. 14/89) o Pravilnik o tehnikim normama za osnove projektiranja graevinskih konstrukcija (SL 49/88) o HRN U.N9.055 Tehniki uvjeti za opivanje vanjskih dijelova zgrada limom o Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim

podrujima (SL 31/81, SL 49/82, SL 29/83, SL 20/88, SL 52/90) o Pravilnik o tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekata (SL 15/90) o Osnove projektiranja graevinskih konstrukcija. Korisna optereenja stambenih i javnih zgrada

(HRN.C7.121)

mailto:[email protected]://www.a-rm.hr/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/341775.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/341774.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/296637.htmlhttp://www.mzopu.hr/doc/odluka_o_popisu_normi_06102006.pdfhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/341804.html


30

ZA IZVOENJE ZAVRNIH RADOVA U GRAEVINARSTVU PRIMJENJUJU SE:

1. Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za zatitu elinih konstrukcija od korozije (Sl. list

32/70),

2. Pravilnik o tehnikim mjerama i normativima za ugljikovodine hidroizolacije krovova i terasa

(Sl. list 26/69),

3. HRN U.J6.201. Akustika u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za projektiranje i gradnju zgrada,

4. HRN U.F2.010. Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje fasaderskih

radova,

5. HRN U.F2.011. Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje keramiarskih

radova,

6. HRN U.F2.012. Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje bojadisarskih

radova,

7. HRN U.F2.013. Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje liilakih radova,

8. HRN U.F2.014. Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje tapetarskih radova,

9. HRN U.F2.016. Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje parketarskih

radova,

10. HRN U.F2.017. Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje radova pri

polaganju podnih obloga,

11. HRN U.F2.018. Zavrni radovi u graevinarstvu. Kiselootporna zatita u industriji. Oblaganje

keramikim ploicama. Tehniki uvjeti za izvoenje radova,

12. HRN U.F2.019. Zavrni radovi u graevinarstvu. Plivajui podovi,

13. HRN U.F2.020. Zavrni radovi u graevinarstvu. Plivajui podovi, vlani postupak ugradnje.

Cementna kruta ploa,

14. HRN U.F2.022. Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje roletarskih radova,

15. HRN U.F2.023. Zavrni radovi u graevinarstvu. Plivajui podovi, suhi postupak ugradnje,

16. HRN U.F2.024. Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje izolacijskih radova

na ravnim krovovima,

17. HRN U.F2.025. Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje staklorezakih

radova,

18. HRN U.F2.033. Zavrni radovi u graevinarstvu. Betonske podloge za nanoenje monolitnih

polugotovih podova na bazi sintetikih smola. Tehniki uvjeti,

19. HRN U.F2.034. Zavrni radovi u graevinarstvu. Izvoenje radova pri nanoenju monolitnih

polugotovih podova na bazi sintetikih smola. Tehniki uvjeti,

20. HRN U.F3.010. Zavrni radovi u graevinarstvu. Ploe podova i podnih konstrukcija kod

kaustinog magnezita. Definicija i podjela,

21. HRN U.F3.030. Zavrni radovi u graevinarstvu. Kruta ploa plivajue podne konstrukcije od

kaustinog magnezita. Tehniki uvjeti,

22. HRN U.F3.040. Zavrni radovi u graevinarstvu. Jednoslojne i vieslojne ploe od kaustinog

magnezita. Tehniki uvjeti,

23. HRN U.F3.050. Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje teracerskih

radova,

24. HRN U.F3.052. Teraco - ploe. Tehniki uvjeti za izradu i polaganje teraco - ploa,

25. HRN U.F3.060. Vinil - azbestne ploe za podove.. Tehniki uvjeti za polaganje podova,



31

26. HRN U.F3.070. Podovi od lijevanog asfalta. Tehniki uvjeti za izvoenje radova,

27. HRN U.F7.010. Prirodni kamen.. Tehniki uvjeti za oblaganje kamenim ploama,

28. HRN U.N9.052. Graevinski prefabricirani elementi. Prozorska limena klupica.. Tehniki uvjeti,

29. HRN U.N9.053. Odvodnjavanje krovova i otvorenih djelova zgrada limenim elementima.

Tehniki uvjeti,

30. HRN U.F9.054. Graevinski prefabricirani elementi. Pokrivanje krovnih ravnina limom. Tehniki

uvjeti,

31. HRN U.F9.055. Graevinski prefabricirani elementi. Opivanje vanjskih djelova zgrada limom.

Tehniki uvjeti.

PREGLED STANDARDA I NORMATIVA ZA PRIMJENJENE MATERIJALE I OPREMU

1. Normativi za materijale za betonske i arm.bet.radove:

- prirodni agregat HRN B.B2.009; B.B3.100

- separirani agregat B.B2.010

- pijesak B.B5.030

- cement B.C1.011; B.C1.013-014; B.C8.020

- transportirani beton U.M1.045; U.M1.050-052

2. Normativi za materijale za armirake radove:

- betonski elik HRN C.K6.020

- zavarene arm.mree U.M1.091

3. Normativi za materijale za zidarske radove:

- gips HRN B.C1.030; B.C8.030; B.C8.932, HRN EN 520:2010

HRN EN 12859:2011, HRN EN 13963:2007, HRN EN 14209:2008

HRN EN 14496:2008, HRN CEN/TR 15124:2005, HRN

EN 15319:2008, HRN DIN 18181:2010, HRN DIN 18183-1:2010

- cementi B.C1.011; B-C1-015; B-C8-022-028, HRN EN 197-1:2012,

HRN EN 413-1:2011, HRN CEN/TR 15125:2005

- vapno B.C1.02 ; B-C8.042, HRN EN 459-1:2010

- pijesak B.B8.030; B.B8.039-040

- mortovi U.M2.010; U.M2.012; U.M8.002, HRN EN 998-1:2010,

HRN EN 998-2:2010

4. Normativi za materijale za hidroizolaciju:

- Tehniki uvjeti za

izoliranje HRN U.F2.024

- Bitumenska traka U.M8.230

5. Normativi za materijale za toplinsku izolaciju:

- okipor G.C1.201; G.C1.320; G.C7.201



32

6. Normativi za stolarske radove:

- stolarski radovi HRN D.E1.001 - D.E1.192

- ispitivanje D.E8.193 - D.E8.235

- okov M.K3.010 - M.K3.323, HRN EN 179:2008, HRN EN 1154:2008,

HRN EN 15570:2008, HRN EN 1303:2008, HRN EN 1527:2008, HRN EN

1670:2008, HRN EN 1906:2010, HRN EN 1935:2003, HRN EN

1935/AC:2005, HRN EN 12051:2003, HRN EN 12209:2008, HRN EN

12320:2008, HRN EN 13126-1:2012 - 13126-17:2012, HRN EN 14846:2008,

HRN EN 15269-7:2009, HRN EN 15269-10:2011, HRN EN 15269-20:2009,

HRN EN 179:2008,

- furnir ploe, iverica D.C5.001 - D.C5.044, HRN EN 300:2008, HRN EN 309:2008, HRN EN

312:2008, HRN EN 316:2009, HRN EN 14322:2008

7. Normativi za bravarske radove:

- opi gra.elici HRN C.B0.500

- okrugli elici vrue valjani C.B3.021

- kvadrat.elici vrue valjani C.B3.024

- plosnat.elici vrue valjani C.B3.025

- iroki pl.el. vrue valjani C.B3.030

- zatita od korozije C.T8.113; C.T7.114; C.T3.378;

C.T7.322; C.T7.329; C.T7.339;

C.T7.362; C.T7.363; C.T7.366;

C.T7.371

8. Normativi za staklarske radove:

- staklarski radovi HRN U.F2.025

- staklo B.E8.092

- staklarski kit H.C6.050

9. Normativi za keramiarske radove:

- keramiarski radovi HRN U.F2.011,

- keramike ploice HRN EN 14411:2008, HRN EN 15285:2008,

HRN EN ISO 10545-1:2001- 10545-16:2001

- zidne ploice B.D1.300-302; B.D1.334-335

- podne ploice B.D1.305-306; B.D1.310 i 320,

HRN EN 13747:2010, HRN EN 13748-1:2004,

HRN EN 13748-2:2004,

-ljepila HRN EN 12004:2008

10. Normativi za limarske radove:

- limarski radovi HRN U.N9.052-055

- bakreni lim

11. Normativi za soboslikarske radove:



33

- soboslikarski radovi HRN U.F2.012

- boje i lakovi H.C1.001-027; H.C8.030-100

12. Normativi za kamenarske radove:

- prirodni kamen HRN U.F7.010, HRN EN 1922:2001, HRN EN 1926:2008, HRN EN 12057:2005-

HRN EN 12059:2012, HRN EN 12326-2:2011, HRN EN 12371:2010, HRN EN

12372:2008, HRN EN 12440:2008, HRN EN 13373:2003, HRN EN 14617-1:2008- HRN

EN 14618:2010, HRN EN 15285:2008, HRN EN 15388:2008, HRN EN 771-5:2011, HRN

EN 771-6:2011

Osnovni program rada kontrole

Osnovne aktivnosti rada kontrole predviene za predmetni tip graevine su:

o Neprekidna kontrola projektnih rjeenja i stanja u izvedbi: sve izmjene se moraju evidentirati i usuglasiti s projektom

o Neprekidna kontrola postupaka izvedbe, a prema tehnikoj dokumentaciji o Neprekidna kontrola kvalitete ugraenih materijala i postupaka ugradnje o Kontrola mjera i kontrola odstupanja o Meufazno i fazno preuzimanje elemenata prije ugradnje, a to se evidentira zapisnikom o

preuzimanju o uvanje svih dokumenata izvedbe o Pripreme za tehniki pregled i priprema zapisnika o zavrnoj kontroli

Osiguranje kvalitete

Provedbom programa kontrole, sastavljanjem kompletne dokumentacije o izvrenim

pregledima, nalazima, atestima, potvrdama i ispravama ukljuujui i zavrni izvjetaj o pregledu

dokazuje se osiguranje kvalitete izvedenog objekta.

Graevina e se moi poeti koristiti, nakon to investitor nadlenom upravnom tijelu dostavi

zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine i energetski certifikat, sukladno l. 20.

Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada.

Vlasnik graevine odgovoran je za njezino odravanje. Vlasnik graevine duan je osigurati odravanje graevine tako da se tijekom njezinog trajanja

ouvaju bitni zahtjevi za graevinu, unapreivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te je odravati tako da se ne narue svojstva graevine.



34

1. OPI DIO

Projektom i izvedbom mora se osigurati pouzdanost graevine u cjelini i u svakom njenom dijelu. Graevina mora biti izgraena u skladu s uvjetima ureenja prostora, glavnim projektom i svom dokumentacijom, na osnovu kojih je izdano rjeenje o uvjetima graenja. Propise navedene u izjavi projektanta treba primijeniti i potivati prilikom gradnje objekta. Postupak izgradnje mora biti u skladu s Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09,

55/11, 90/11 i 50/12). Kod svih graevinskih i obrtnikih radova uvjetuje se upotreba kvalitetnog

materijala predvienog vaeim standardima, projektom, opisima u trokovniku kao i upotreba

strune radne snage.

Investitor je duan tijekom gradnje osigurati stalni struni nadzor nad izvedbom predmetnog

zahvata.

Izvoa je duan prije poetka radova prouiti projektnu dokumentaciju i postojee stanje, te

kontrolirati sve mjere potrebne za njegov rad. Posebnu panju potrebno je posvetiti usklaivanju

graevinskih i instalaterskih projekata.

O svim eventualnim primjedbama i uoenim nedostacima, izvoa je duan pravovremeno obavijestiti

investitora, odnosno nadzornog inenjera, projektanta ili glavnog projektanta, te zatraiti adekvatno

rjeenje. Odstupanje izvedenih radova od tolerancije mjera, izvoa e otkloniti na svoj troak.

Program kontrole i osiguranja kvalitete izraen je u skladu s vaeim tehnikim regulativama i

ini osnovu za izradu i provedbu plana kontrole sudionika i izvoenja.

Provedbom kontrole u obliku dokaza kvalitete i izvjetajima o izvrenim pregledima potvruje se

osiguranje kvalitete.

Vaei propisi i standardi sadrani su u prikazima s pojedinim radovima

Investitor je duan svim sudionicima izvedbe i kontrole dostaviti svu tehniku dokumentaciju:

- rjeenje o uvjetima graenja - glavni projekt

Sav materijal koji e se upotrijebiti mora odgovarati hrvatskim standardima, s osiguranim atestima i ispravama. Po donoenju materijala na gradilite, uz poziv izvoaa, nadzorni inenjer e ga pregledati. U sluaju da je izvoa upotrijebio materijal za koji se kasnije ustanovi da nije odgovarajui, na zahtjev ga se mora skinuti s graevine i postaviti odgovarajui.

Izvoa je obvezan posjedovati ateste o kvaliteti svih ugraenih materijala.

Pored materijala i sam rad mora biti kvalitetno izveden, a ako bi se tokom rada i kasnije pokazao kao nekvalitetan, izvoa je duan o svom troku ispraviti nekvalitetan rad.

Prije izvoenja svakog rada mora se izvriti tono razmjeravanje i obiljeavanje na zidu, podu

ili stropu, pa tek onda prei na sam rad.

Ruenje, dubljenje i buenje armiranog betona smije se izvoditi samo uz kontrolu i suglasnost

nadzornog inenjera ili projektanta.

Prije poetka radova izvoa mora nainiti kompletnu organizaciju gradilita, kako se postojei

ili ve izgraeni dijelovi graevine ne bi otetili.



35

Provedbom programa kontrole, sastavljanjem kompletne dokumentacije o izvrenim pregledima, nalazima, atestima, potvrdama i ispravama ukljuujui i zavrni izvjetaj o pregledu dokazuje osiguranje kvalitete izvedenog objekta. Izvoditelj je duan:

graditi u skladu rjeenjem/dozvolom nadlene uprave, te dokumentacijom koja je istoj predhodila posebnim suglasnostima

radove izvoditi na nain da se zadovolje bitni zahtjevi za graevinu koji se odnose na mehaniku otpornost i stabilnost, zatitu od poara, higijenu, zdravlje i zatitu okolia, sigurnost u koritenju, zatitu od buke te utedu energije i toplinsku zatitu

ugraivati materijale, opremu i proizvode predviene projektom, provjerene u praksi, a ija je kvaliteta dokazana certifikatom proizvoditelja koji dokazuje da je kvaliteta odreenog proizvoda u skladu sa vaeim propisima i normama

osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugraenih proizvoda i opreme u skladu sa projektom i zakonom.

O izvrenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrauju u graevinu, a koji su predmet ovog programa potrebno je za cijelo vrijeme graenja voditi dokumentaciju te sainiti izvjea o pogodnosti primjene ugradnje ispitivanih materijala na nain opisan u ovom programu ili navedenim normama. Izvjee o pogodnosti materijala mora sadravati slijedee dijelove:

naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, koliinu uzorka, namjenu materijala, mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzoraka te izvrenih ispitivanja, podatke o proizvoditelju i investitoru, podatke o graevini za koju se uzimaju uzorci odnosno vri ispitivanje;

prikaz svih rezultata laboratorijskih (terenskih) ispitivanja za koje se izdaje uvjerenje (izvijee) odnosno ocjena kvalitete u skladu sa ovim programom i u njemu navedenim normama;

ocjenu kvalitete i miljenje o pogodnosti (upotrebljivosti) materijala za primjenu na navedenoj graevini te rok do kojega vrijedi izvjee.

Rezultati svih laboratorijskih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijsku dokumentaciju (dnevnik, knjiga ili sl.). Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvoditelj je duan priloiti rezultate tekuih ispitivanja koji se odnose na isporuene koliine. Za materijale koji podlijeu obaveznom atestiranju izdaje se atestna dokumentacija prema propisima. Izvjea odnosno rezultati ispitivanja izdaju se na formularima koji nose oznaku ovlatene organizacije uz naznaku mjesta i osoba koje su izvrile ispitivanje te se moraju pravovremeno dostavljati nadzornom inenjeru. 2. PRIPREMNI RADOVI

U prethodne i pripremne radove spada iskolenje graevine prema projektu. Elaborat iskolenja

graevine izrauje osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema

posebnom zakonu u skladu s idejnim, odnosno glavnim projektom, koji je sastavni dio rjeenja o

uvjetima graenja, odnosno potvrde glavnog projekta i graevinske dozvole. Iskolenje graevine



36

mora obaviti osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema

posebnom zakonu. Ispravnost iskolenja graevine potvruje ista osoba upisom u graevinski dnevnik

prije poetka radova iskopa. Ispravna iskolenja predaju se izvoditelju zapisniki i od tada ih je on

obvezan odravati i po potrebi obnavljati o svom troku. Prije ienja terena od raslinja, odnosno

otpoinjanja iskopa ili nasipa izvoditelj je duan geodetski osigurati sve glavne toke iskolenja,

poloajno i visinski, te odrediti privremene repere radi kontrole izvedenih objekata poloajno i visinski.

Tijekom graenja potrebno je vriti slijedee kontrole:

stalna kontrola iskolenih osi, profila i visinskih kota graevine

kontrola osiguranja svih toaka

kontrola slijeganja graevine i pojedinih njenih dijelova

Sve geodetske kontrole prije, u toku i nakon graenja potrebno je zapisniki pratiti te izraditi poseban

elaborat.

Slijede radovi koji obuhvaaju ograivanje gradilita, manipulativnih povrina i odlagalita materijala,

strojeva i opreme. Zatim osiguranje susjednih povrina i prilaza za vrijeme izvoenja radova, od

opasnosti gradilita i po okolinu opasnih graevinskih i ostalih radova. Ograene gradiline povrine,

povrine za odlaganje materijala i povrine za unutarnju komunikaciju na gradilitu moraju veliinom,

oblikom i zatitom zadovoljiti normative sigurnosti na radu, te nesmiju utjecati na radne procese u

smislu smanjivanja kvalitete materijala i radova.

Prilikom ureenja terena izvoditelj radova mora se pridravati svih uvjeta i opisa u projektnoj dokumentaciji, kao i vaeih propisa.Ovi radovi vezani su za uspostavljanje i osposobljavanje terena za graevinsku djelatnost, a odnose se na rezanje stabala, grana, ienje i sjeu iblja, otkopavanje i vaenje panjeva i skidanje travnatih busenja, te ienje radilita od svih neistoa. Poslije krenja sve rupe treba ispuniti zemljom. Na radilitu se moraju i u pripremi i u izgradnji, organizirati i provoditi svi radovi tako da se ne oteti prirodna slika okolia, da se ne unite razni ureaji (vodovod, elektro-vodovi i sl.), te da se ouvaju povijesni spomenici. 3. ZEMLJANI RADOVI

Izvoa radova na gradilitu moe zapoeti tek kad je ono ureeno prema odredbama Pravilnika o zatiti na radu u graevinarstvu.

Prije poetka zemljanih radova obavezno je iskoliti gabarite graevine, te po potrebi postaviti

druge potrebne oznake, oznaiti stalne visine, te snimiti postojei teren radi obrauna koliine iskopa.

Svaki iskop se mora izvesti tono prema nacrtima, s potpuno vertikalnim stranama, te

vodoravnim dnom, ukoliko projektom nije drugaije predvieno. Sve vertikalne strane iskopa osigurati

(pravilnim kosim zasjecima ili podupiranjem), osim u sluaju kada se striktno trai vertikalan iskop.

Strogo se pridravati geomehanikih izvjetaja. Nakon izvrenog iskopa potrebno je od strane

geomehaniara konstatirati da li je predviena kategorija i nosivost tla u geomehanikom izvjetaju ili

statikom proraunu jednaka stvarnom (obavezno upisati u graevinski dnevnik), te eventualno

konzultirati projektanta konstrukcije.

Izvoa je duan izvriti sav rad oko iskopa (runog ili strojnog) i to do potrebne dubine, sa svim potrebnim pomonim radovima, kao to je niveliranje i planiranje, nabijanje povrina, obrubljivanjem



37

stranica, osiguranjem od uruavanja, postava potrebne ograde, crpljenje i odstranjivanje oborinske ili procjedne vode.

Ukoliko doe do uruavanja ili bilo koje druge tete nepanjom izvoaa, isti je duan dovesti

iskop u ispravno stanje.

U sluaju pojave podzemne vode potrebno je evidentirati u graevinski dnevnik i istu crpiti.

Iskopanu zemlju koristiti kasnije za zatrpavanje i nasipavanje (zemlja mora biti bez otpadaka i

tvari organskog porijekla) oko objekta. Nasipavanje i zatrpavanje treba izvesti u slojevima debljine max

30cm, uz nabijanje na potrebnu zbijenost. Iskopanu zemlju treba upotrijebiti za nasipavanje izmeu

temelja i temeljnih stopa i zidova rovova kanalizacije.

Viak zemlje odvozi se na deponiju, koju odredi nadzorni inenjer investitora, ukoliko se

projektom drugaije ne odredi.

Transportne duine obraunavaju se od mjesta iskopa do mjesta odlaganja (deponije).

Izvoa e izvriti sva potrebna iskolenja, te biti odgovoran za izmjere i izvriti potrebne provjere dimenzija (visinske kote, profili). Pri iskolenju treba posebnu panju posvetiti da se ostane u predmetu, vlasnitvu i pravima. Izvoa

snosi svu odgovornost za diranje u pravo vlasnitva susjeda.

Radove na otkopima i iskopima zapoeti po skidanju humusnog sloja i njegovom deponiranju, kako je predvieno pripremnim radovima, u sluaju da je podesan za kasniju upotrebu.

Iskop za kanalske rovove vri se pravilnim odsijecanjem bonih strana jame, u irini koja osigurava nesmetan rad u njima. Odbacivanje iskopa je minimalno 1,0 m od ruba iskopa.

Kopanje zemlje pri dubinama veim od 1,0 m izvodi se pod nadzorom odgovorne osobe. Pri strojnom iskopu potrebno je voditi rauna o stabilnosti zemlje ispod stroja, kao i odlaganju

iskopa na udaljenosti koja ne ugroava stabilnost bonih stranica iskopa. Oplata za razupiranje bonih strana mora minimalno izlaziti 20 cm iznad ruba iskopa, kako bi

se sprijeio pad i uruavanje materijala s terena u iskop. Kod iskop novog objekta (uz postojei) potrebno je izvriti osiguranje postojee (susjedne)

graevine podzidavanjem. Instalacije koje su u upotrebi moraju se odgovarajue zatititi od oteenja, ukloniti ili

premjestiti, kako je naznaeno ili specificirano. Mrtve instalacije odstraniti, zatvoriti ili pokriti. Izvoa radova duan je obavijestiti nadzornog inenjera o poloaju takvih instalacija.

Svi pristupi, prilazi, ceste i slino, za potrebe gradilita ukljueni su u jedininu cijenu i nee se priznati kao posebni trokovi.

Izvoa radova, prije davanja ponude, treba provjeriti kategoriju zemljita i terena, te na temelju toga sastaviti cijenu radova, koja u tom pogledu mora biti fiksna i nee se radi eventualne promjene kategorije zemlje i terena mijenjati. 4. TESARSKI RADOVI

SKELE

Skela mora biti tako konstruirana i izvedena da mora preuzimati optereenja i utjecaje koji nastaju u toku izvoenja radova, a bez tetnih slijeganja i deformacija, te mora udovoljavati zahtjevima propisa Zatite na radu.



38

Za radove na fasadi koriste se skele sa elinim cijevnim profilima. eline cijevi moraju odgovarati

standardu HRN C B5.021. Povezivanje cijevi vri se pomou nastavaka i spojnica izraenih iz vrue

valjanih profila u skladu s HRN C B3.021.

OPLATE

Za izvedbu gotovo svih betonskih i armiranobetonskih elemenata potrebno je pravovremeno izraditi, postaviti i uvrstiti odgovarajuu drvenu, metalnu ili slinu oplatu. Oplata mora odgovarati mjerama graevinskih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i razupiranjem oplate mora se osigurati njena stabilnost i nedeformabilnost pod teretom ugraene mjeavine. Unutarnje povrine moraju biti ravne i glatke, bilo da su vertikalne, horizontalne ili kose. Postavljena oplata mora se lako i jednostavno rastaviti, bez udaranja i upotrebe pomonih alata i sredstava ime bi se "mlada" konstrukcija izloila tetnim vibracijama. Ako se nakon skidanja oplate ustanovi da izvedena konstrukcija dimenzijama i oblikom ne odgovara projektu Izvoditelj je obavezan istu sruiti i ponovno izvesti prema projektu. Prije ugradnje svjee mjeavine betona u oplatu, ako je drvena, potrebno ju je dobro navlaiti, a ako je metalna mora se premazati odgovarajuim premazom. Izvoditelj ne moe zapoeti betoniranje dok nadzorni inenjer ne izvri pregled postavljene oplate i pismeno je ne odobri. Sve nove krovne elemente i oplate treba zatiti od insekata i protiv trulenja. Oplata mora biti tako konstruirana da moe preuzeti optereenja i utjecaje koji nastaju u toku izvoenja radova bez tetnih slijeganja i deformacija, te da osigura tonost predvienu projektom konstrukcije. Oplata mora biti izvedena da odgovara nainu ugradbe, njegovanja i toplinske obrade betona. Oplata mora biti takva da se pri betoniranju ne gube sastojci betona.

Ako je oplata glatka, premazana zatitnim sredstvom (oplatan), nisu potrebni nikakvi naknadni

radovi na glatkoi i estetskom izgledu betona. Unutranje povrine oplate moraju biti glatke i iste, te

moraju odgovarati projektu. Premaz oplate ne smije biti tetan za beton, te ne smije djelovati na

promjenu boje ili svojstava betona. Prije ugraivanja betona u oplatu moraju se obavezno provjeriti

dimenzije skele i oplate, te kvaliteta njihove izrade.

Kad tehnologija gradnje zahtjeva podupiranje i nakon skidanja oplate, raspored i nain podupiranja

mora se odrediti projektom.

Skele i oplate moraju se izvoditi u skladu s:

- HRN U.C9.400

- HRN D.B1.024 okruglo drvo

- HRN D.B1.025

- HRN D.C1.030 rezano crnogorino drvo

- HRN D.C1.041

Drvena graa i materijal za izradu nosivih konstrukcija oplate mora biti kvalitetan. Drvena graa mora

biti suha, zdrava i posjeena zimi.



39

5. ZIDARSKI RADOVI

Konstrukcija i graevni proizvodi moraju imati tehnika svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane

Tehnikim propisom za zidane konstrukcije (NN 01/07).

Tehnika svojstva zidane konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja graevine uz propisano,

odnosno projektom odreeno izvoenje i odravanje zidane konstrukcije, ona podnese sve utjecaje

uobiajene uporabe i utjecaje okolia, tako da tijekom graenja i uporabe predvidiva djelovanja na

graevinu ne prouzroe:

ruenje graevine ili njezinog dijela,

deformacije nedoputena stupnja,

oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije zidane konstrukcije,

nerazmjerno velika oteenja graevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

Tehnika svojstva zidane konstrukcije moraju biti takva da se u sluaju poara ouva nosivost

konstrukcije ili njezinog dijela tijekom odreenog vremena propisanog posebnim propisom.

Tehnika svojstva postiu se projektiranjem i izvoenjem u skladu s odredbama Propisa.

Ouvanje tehnikih svojstava postie se odravanjem zidane konstrukcije u skladu s odredbama

Propisa.

Ako zidana konstrukcija ima tehnika svojstva propisana lankom 8. stavkom 1. i 2. Propisa,

podrazumijeva se da graevina ispunjava bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti, te da ima

propisanu otpornost na poar.

Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zatita zidane konstrukcije radi ispunjavanja

zahtjeva otpornosti na poar, ta zatita smatrat e se sastavnim dijelom tehnikog rjeenja zidane

konstrukcije.

Tehnika svojstva zidane konstrukcije moraju biti takva, da, osim ispunjavanja zahtjeva iz Propisa, budu

ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima se ureuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za

graevinu.

Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrivanje sukladnosti, oznaavanje graevnih

proizvoda, ispitivanje graevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i graenju graevina koje

sadre zidanu konstrukciju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati

graevni proizvodi odreeni su u prilozima Propisa i to za:

zie u Prilogu A,

zidni elementi u Prilogu B,

mort u Prilogu C,

veziva u Prilogu D,

dodaci mortu, mortu za injektiranje natega i betonu u Prilogu E

agregat, voda, armatura, elik za armiranje i elik za prednapinjanje, beton i proizvodi i sustavi za

zatitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija

u Prilogu F,

pomoni dijelovi u Prilogu G,

predgotovljeno zie u Prilogu H,



40

Potvrivanje sukladnosti proizvoda koji nisu obuhvaeni normama ili znatno odstupaju od

harmoniziranih normi na koje upuuju Prilozi provodi se prema tehnikim doputenjima za te

proizvode.

MORT

Podruje primjene

Mort je mjeavina jednog ili vie anorganskih veziva, agregata, vode i po potrebi dodataka i/ili

dodatnih sastojaka za zidanje i fugiranje zia.

Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te potvrivanje sukladnosti morta odreuju se odnosno provode

prema normama iz toke C.6.1. Priloga, normama na koje ta norma upuuje i odredbama Priloga, te u

skladu s odredbama posebnog propisa.

Mort je:

a) tvorniki projektirani mort mort odreen svojstvima, proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici)

izvan gradilita iji je sastav i postupak proizvodnje odabrao proizvoa morta;

b) mort zadanog sastava mort odreen sastavom, proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) ili

izraen na gradilitu za potrebe toga gradilita prema projektu zidane konstrukcije.

Specificirana svojstva

Tehnika svojstva morta moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu morta i

moraju biti specificirana prema normi HRN EN 998-2, normama na koje ta norma upuuje i odredbama

Priloga.

Vrste morta su:

a) mort ope namjene (G) mort za zie bez posebnih znaajka,

b) tankoslojni mort (T) tankoslojni mort za zie s najveim zrnom agregata do 2 mm,

c) lagani mort (L) mort za zie ija je gustoe suhog ovrsnulog morta 1300 kg/m3.

Sastavni materijali od kojih se mort proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju, moraju ispunjavati

zahtjeve normi na koje upuuje norma HRN EN 998-2 i zahtjeve prema prilozima Propisa.

Tehnika svojstva svjeeg i ovrsnulog morta moraju ispunjavati zahtjeve bitne za krajnju namjenu i

moraju biti specificirana prema normi HRN EN 998-2.

Odreena svojstva svjeeg i ovrsnulog morta, kada je to potrebno, ovisno o uvjetima izvedbe i

uporabe zidane konstrukcije, moraju se specificirati u projektu zidane konstrukcije.

Za mort zadanog sastava koji se za obiteljsku kue ili jednostavnu graevinu izrauje na gradilitu i ija

je zahtijevana tlana vrstoa manja ili jednaka 5 N/mm2, u glavnom projektu se odreuju omjerima

pojedinih sastojaka, a obvezno se specificiraju svojstva tih sastojaka prema odredbama priloga Di

F Propisa.

Za mort zadanog sastava gdje je u glavnom projektu zahtijevana tlana vrstoa vea od 5 N/mm2,

smije se primijeniti samo mort proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici). U glavnom se projektu

odreuju omjeri pojedinih sastojaka, a obvezno se specificiraju svojstva tih sastojaka prema

odredbama priloga D i F Propisa.

Tehniko svojstvo otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje morta mora biti specificirano ako je zie u

koje je ugraen mort izloeno takvom djelovanju.

Potvrivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti

Potvrivanje sukladnosti tvorniki projektiranog morta provodi se prema Dodatku ZA norme HRN EN

998-2.



41

Potvrivanje sukladnosti morta zadanog sastava provodi se prema Dodatku ZA norme HRN EN 998-2.

Za mort zadanog sastava koji se za obiteljske kue ili jednostavne graevine izrauje na tom gradilitu

i ija je zahtijevana tlana vrstoa manja ili jednaka 5 N/mm2, uporabljivost se smatra dokazanom ako

je potvrena sukladnost pojedinih sastojaka u skladu s Prilogom D i F Propisa te ako je utvreno

da su omjeri sastojaka morta i nain izrade u skladu s glavnim projektom.

Ispitivanje morta

Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka, ispitivanja svjeeg i ovrsnulog morta proizvedenog u

tvornici, provode se prema normama na koje upuuje norma iz toke C.6.1. ovoga Priloga.

Ispitivanje svjeeg i ovrsnulog morta proizvedenog na gradilitu provodi se sukladno zahtjevima iz

projekta zidane konstrukcije.

Kontrola morta prije ugradnje u zidanu konstrukciju

Kontrola morta prije ugradnje u zidanu konstrukciju i naknadno ispitivanje u sluaju sumnje provode

se na gradilitu prema normama navedenim u toki C.6.1. Priloga i normama na koje te norme upuuju.

Norme za mort

HRN EN 998-2:2003 Specifikacije morta za zie 2. dio: Mort za zie (EN 998-2:2003)

HRN CEN/TR 15225:2006 Smjernice za tvorniku kontrolu proizvodnje za oznaavanje oznakom CE

(potvrivanje sukladnosti 2+) za projektirane mortove (CEN/TR 15225:2005)

HRN EN 13501-1:2002 Razredba graevnih proizvoda i graevnih elemenata prema ponaanju u

poaru 1. dio: Razredba prema rezultatima ispitivanja reakcije na poar (EN 13501-1:2002)

6. FASADERSKI RADOVI

Pod fasaderskim radovima spada oblaganje fasadnih povrina prirodnim i umjetnim kamenom,

plemenitom i plastinom bukom i fasadnim bojama i premazima radi zatite od oborina, toplinskih i

zvunih utjecaja, poara te odvoenja taloga i difuzirane pare. Za izradu fasada mogu se upotrebljavati

svi materijali koji su atestirani ili ispitani na djelovanje kemijskih i fizikalnih utjecaja HRN U.F2.010. Od

prirodnih tradicionalnih materijala kao vezivo najee se upotrebljavaju vapno i cement, a od novijih

materijala sintetike smole.

Radovi se moraju izvesti u skladu s projektom, uz prethodnu provjeru kvalitete zidne konstrukcije, u pogledu geometrije i vrstoe, te takoer prema :

- tehnikim uvjetima za izvoenje fasaderskih radova HRN U.F2.010

- Pravilniku o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje radova u

graevinarstvu

- posebnim uputstvima proizvoaa

Prije poetka radova izvoa je duan dostaviti projektantu na uvid uzorke. Svi materijali primijenjeni

na fasadi moraju imati potrebne ateste proizvoaa i dokumente o ispravnosti ugraenog materijala.

Materijali za buke su razne poliakrilne mase sastavljene od agregata, postojanih pigmenata i akrilnih

veziva. Materijali za vodoodbojne fasadne buke su na bazi cementa i vapna s raznim aditivima za

dobivanje specifinih svojstava buke.



42

Materijali za izvedbu termoizolacijskih buka (obloga) moraju imati:

- dobra fiziko mehanika svojstva, otpornost na habanje, otpornost na udarce, prionjivost

na podlogu u suhom i mokrom stanju

- dobra vlanosna svojstva (na ispiranje kiom, otpornost prema atmosferskoj vlazi, otpornost

na hidrostatski tlak, paropropusnost)

- visoku rezistentnost i postojanost, otpornost prema povienim temperaturama, promjene

boje djelovanjem sunca i kie, otpornost prema brzom starenju, otpornost prema kemikalijama.

Podloga na koju se nanosi buka za fasadu od sintetikih materijala treba da je suha i vrsta, bez

masnih mrlja, praine i neravnina.

7. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

Kod izvedbe betonskih i armiranobetonskih radova potrebno je u svemu se pridravati postojeih

propisa i

normi, statikog rauna i Tehnikog propisa za betonske konstrukcije (NN 139/09 , 14/10, 125/10 i

136/12).

I. OPE ODREDBE Ovim Programom kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisana su tehnika svojstva za betonske konstrukcije, izvoenje radova na izradi, uporabljivosti, odravanju te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju. Betonska konstrukcija je dio graevnog sklopa graevine. S obzirom na nain armiranja betonska konstrukcija je od armiranog betona (u daljnjem tekstu: armirana betonska konstrukcija) a s obzirom na teinu betona betonska konstrukcija je s obinim betonom. Graevni proizvodi na koje se primjenjuje Propis jesu: cement, agregat, dodatak betonu, voda, beton, elik za armiranje, armatura, Beton je graevni proizvod sastavljen od cementa, agregata, dodatka betonu i vode. Armatura je graevni proizvod sastavljen od elika za armiranje. Betonska konstrukcija i graevni proizvodi na koje se primjenjuje Propis moraju imati tehnika svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane Propisom. II. TEHNIKA SVOJSTVA BETONSKE KONSTRUKCIJE Tehnika svojstva betonske konstrukcije su takva da se tijekom trajanja graevine uz propisano, odnosno projektom odreeno izvoenje radova na izradi betonske konstrukcije i odravanju betonske



43

konstrukcije, ona podnosi sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okolia, tako da tijekom graenja i uporabe predvidiva djelovanja na graevinu ne mogu prouzroiti: ruenje graevine ili njezinog dijela, deformacije nedoputena stupnja, oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije betonske konstrukcije, nerazmjerno velika oteenja graevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Tehnika svojstva betonske konstrukcije su takva da je u sluaju poara ouvana nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom odreenog vremena propisanog posebnim propisom. Betonska konstrukcija ima tehnika svojstva propisana lankom 8. stavkom 1. i 2. Propisa, te graevina ispunjava bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti te ima propisanu otpornost na poar. Tehnika svojstva betonske konstrukcije su takva, da osim ispunjavanja zahtjeva Propisa, su ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima se ureuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za graevinu. III. GRAEVNI PROIZVODI ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE Betoni do ukljuivo razreda tlane vrstoe C16/20 namijenjeni izradi nearmiranih elemenata na mjestu proizvodnje betona, za koje je specificiran samo razred tlane vrstoe (marka betona), mogu se pri uporabi najvee frakcije agregata 16 do 32 mm smatrati betonima normiranog zadanog sastava i proizvoditi s cementom tipa CEM I ili CEM II, razreda vrstoe cementa 32,5 prema normi HRN EN 197-1, s najmanjim koliinama cementa prema tablici Koliina cementa razreda vrstoe 32,5 za pojedine razrede tlane vrstoe betona

Razred tlane vrstoe betona

Najmanja koliina cementa (kg/m3) tipa CEM I ili CEM II, razreda vrstoe 32,5

C8/10 220

C12/15 260

C16/20 300

Koliinu cementa iz tablice Priloga treba poveati za: a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mjeavini agregata 8 do 16 mm b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mjeavini agregata 4 do 8 mm c) 20 % ako se ugrauje beton tekue konzistencije. Za cement razreda vrstoe 42,5 koliina cementa iz tablice moe se smanjiti za 10%. Zbog opasnosti od korozije armature u betonske konstrukcije izloene agresivnom okoliu razreda XC (osim razreda XC1), XD i XS odreenom prema normi HRN EN 206-1, nije doputena ugradnja betona koji sadre cemente vrste CEM III/C te glavnog tipa CEM IV i CEM V prema normi HRN EN 197-1. Kriterije vodonepropusnosti betona treba uvjetovati projektom betonske konstrukcije, ovisno o uvjetima njezina koritenja, a vodonepropusnost ispitivati prema HRN EN 12390-8. Oznaavanje betona Projektirani beton treba na otpremnici biti oznaen prema HRN EN 206-1, pri emu oznaka mora obvezno sadravati poziv na tu normu i razred tlane vrstoe, te podatke o ostalim svojstvima (kao to su: granine vrijednosti sastava ili razred otpornosti prema razredima izloenosti, najvee nazivno



44

zrno agregata, gustoa, konzistencija i dr.) kada su ta svojstva uvjetovana projektom betonske konstrukcije. Betoni zadanog sastava i normiranog zadanog sastava umjesto razredom tlane vrstoe u otpremnici trebaju biti oznaeni tipom i koliinom cementa u m3 ugraenog betona, te podacima o ostalim svojstvima kada su ta svojstva uvjetovana projektom betonske konstrukcije. Tablica: Marka betona prema PBAB i odgovarajui razredi tlane vrstoe betona prema normi HRN EN 206-1

Marka betona (MB)

15 20 30 40 50 60

Razredi tlane vrstoe

C12/15 C16/20 C25/30 C30/37 C40/50 C50/60

Tablica: Razredi izloenosti i razredi najmanjih tlanih vrstoa betona Ispitivanje betona Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava svjeeg betona provodi se prema normama niza HRN EN 12350, a ispitivanje svojstava ovrsnulog betona prema normama niza HRN EN 12390. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje otpornosti betona na smrzavanje provodi se prema normi HRN U.M1.016, Kada se betonara nalazi na gradilitu, pri uzimanju uzoraka i potvrivanju sukladnosti betona, u gradilinoj dokumentaciji i ostaloj dokumentaciji ispitivanja navodi se obvezno oznaka pojedinanog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem je ugraen beton iz kojeg je uzorak uzet. Graenje Pri ugradnji betona treba odgovarajue primijeniti pravila odreena Prilogom JPropisa, te: pojedinosti koje se odnose na ugradnju betona, pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale od kojih se beton proizvodi te norme kojima se potvruje sukladnost tih proizvoda, pojedinosti koje se odnose na uporabu i odravanje, dane projektom betonske konstrukcije i/ili tehnikom uputom za ugradnju i uporabu. ARMATURA, ELIK ZA ARMIRANJE Podruje primjene Armatura je izraena od elika za armiranje i proizvedena u centralnoj armiranici (tvornici armature) ili u armiranici na gradilitu. Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti armature izraene prema projektu betonske konstrukcije odreuje se odnosno provodi u skladu s tim projektom.



45

Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te potvrivanje sukladnosti armature proizvedene prema tehnikoj specifikaciji (normi ili tehnikom doputenju) odreuje se odnosno provodi prema toj specifikaciji. Za elik za armiranje primjenjuju se norme nHRN EN 10080-1 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 1. dio: Opi zahtjevi (prEN 10080-1:1999), nHRN EN 10080-2 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 2. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda A (prEN 10080-2:1999), nHRNEN 10080-3 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 3. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda B (prEN 10080-3:1999), nHRN EN 10080-4 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 4. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda C (prEN 10080-4:1999), nHRN EN 10080-5 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 5. dio: Tehniki uvjeti isporuke zavarenih armaturnih mrea (prEN 10080-5:1999), nHRN EN 10080-6 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 6. dio: Tehniki uvjeti isporuke zavarenih reetki za gredice (prEN 10080-6:1999). Oznaavanje Armatura proizvedena prema tehnikoj specifikaciji oznaava na otpremnici i na oznaci prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadravati upuivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom. elik za armiranje oznaava se na otpremnici i na oznaci prema normama niza nHRN EN 10080, a u skladu s nHRN CR 10260, normama HRN EN 10027-1:1999, HRN EN 10027-2:1999 i HRN EN 10020:1999. Oznaka mora obvezno sadravati upuivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom. Ispitivanje Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava elika za armiranje, provodi se prema normama nizova nHRN EN 10080, odnosno nHRN EN 10138, i prema normama niza HRN EN ISO 15630 i prema normi HRN EN 10002-1. Ako je armatura sklop elika za armiranje i drugog elinog proizvoda (elini lim, elini profil, elina cijev i sl.) uzimanje uzoraka i priprema ispitnih uzoraka za mehanika ispitivanja tih elinih proizvoda provodi se prema normi HRN EN ISO 377. Graenje, izrada i proizvodnja armature Pri ugradnji armature treba odgovarajue primijeniti pravila odreena Prilogom JPropisa, te: pojedinosti koje se odnose na ugradnju armature, pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale od kojih se armatura izrauje te norme kojima se potvruje sukladnost tih proizvoda, pojedinosti koje se odnose na uporabu i odravanje, dane projektom betonske konstrukcije i/ili tehnikom uputom za ugradnju i uporabu. B.5.2. Pri izradi ili proizvodnji armature treba potivati pravila armiranja prema Prilogu HPropisa i priznatim tehnikim pravilima na koje taj Prilog upuuje, odnosno prema Prilogu IPropisa i normama na koje taj Prilog upuuje Armatura od elika za armiranje ima nastavke u obliku preklopa, zavara ili mehanikog spoja. Preklopi se izvode prema odredbama priznatim tehnikim pravilima iz Priloga H Propisa odnosno prema normi HRN ENV 1992-1-1:2004. Zavari se izvode prema odredbama norme HRN ENV 1992-1-1-:2004 i norme prEN ISO 17660:2000. Ispitivanje zavarenih spojeva provodi se u skladu s odredbama odgovarajuih norma. Ispitivanje postupaka zavarivanja i osposobljenosti zavarivaa rabi se norma prEN ISO 17660 ili normi HRN EN 287-1. Mehaniki spojevi se proizvode i potvruje im se sukladnost prema tehnikoj specifikaciji ili se izrauju prema projektu betonske konstrukcije.



46

Kontrola armature prije betoniranja Armatura izraena prema projektu betonske konstrukcije, smije se ugraditi

gradska trznica sisak - knjiga i - arhitektonski projekt i projekt instalacija vodovoda i...

Documents