graditeljska baština od kamena na području općine posušje (e_zbornik_06_09)

7/25/2019 Graditeljska Batina Od Kamena Na Podruju Opine Posuje (E_zbornik_06_09)

1/16

Ore, F., aravanja, K., Grbea, I. 112

Broj 6 prosinac, 2013

Graditeljska batina od kamena na podruju opine Posuje...

GRADITELJSKA BATINA OD KAMENA NA PODRUJU

OP

INE POSUJE S POSEBNIM OSVRTOM NA STANJEOBJEKATA OD MILJEVINE

Frano Ore, dipl. ing. rud.mr. sc. Kreimir aravanja, dipl. ing. gra."IGH-Mostar" d.o.o. Mostar, Graevinski fakultet Sveuilita u MostaruIgor Grbea, mag. gra.

Saetak: U uvodnom dijelu rada prikazana je graditeljska batina na podruju opinePosuje. U sredinjem dijelu rada prikazana su iskustva u graenju kamenom miljevinom u

opini Posuje.

Kljune rijei:arhitektonski kamen, prirodni kamen, ukrasni kamen, miljevina, Posuje

CULTURAL STONE'S HERITAGE IN POSUJEMUNICIPALITY WITH SPECIAL REVIEW TO STATUS OFTHE MILJEVINA STONE OBJECTS

Abstract: In the introducton part of this paper an review of cultural heritage in the Posujemunicipality, is presented. In the central part of the paper the experience in constructing withstone miljevina in Posuje municipality, is presented.

Key words: arcitectural stone, natural stone, stone testing, miljevina stone, Posujemunicipality


2/16




1. UVOD

Stoljeima je ovjek poboljavao svoj stambeni ambijent od kua od neoblikovana kamena

do palaa ukraenih stupovima i svodovima. U suvremenim armirano-betonskimkonstrukcijama, klasian je nain primjene kamena izmijenjen. Zbog brojnih mogunosti

strojne obrade u ploe, kamen je postao dekorativna obloga sa zadaom da oplemeniprostor u kojem ivimo. Moderno graenje prirodnim kamenom, uz dobro poznavanje stijenaiz kojih se dobija kamen kako bi se mogao izvriti pravilan izbor industrijski oblikovanogkamena za graenje i ukrasno oblaganje i kako bi se ouvala nosivost, dugotrajnost idekorativnost kamena. Kamen u graevini odavno je postao ne samo stil graenja, ve iodraz i slika vremena i kulture odreenog naroda i prostora.

Graenje kamenom u prolosti obiljeile su poznate graevine klasinog grkog graditeljstvaizgraene od mramora i vapnenaca. Graditelji su vrlo precizno obraene klesane elementespajali razliitim vrstama metalnih spojki i trnova, te gredama. Pri spajanju kamenih

elemenata posebno se pazilo na njihovo nalijeganje, kao i vezivanje zidova. Poznati su brojnihramovi i graevine iz tog doba diljem Mediterana. Konstrukcije rimskog graditeljstva nastalesu na tradicijama ranijih epoha. Njihova je pretea etruansko graditeljstvo s razvijenimkonstrukcijama svodnog luka, to je vrhunac doseglo u doba Rimljana. Profano sesrednjovjekovno graditeljstvo odlikuje i graenjem utvrda, ali i sakralnom arhitekturom.

Na ovim podrujima od VIII. do XVI. stoljea podizani su nadgrobni spomenici, steci.Priblino 90% svih steaka nalazi se u BiH. Zakljueno je da su skoro sve graene odautohtonih vrsta kamena tako da moemo rei da su izraivani od namlaih sedimenatamiljevine, kao i od najstarijih sedimenata naeg podneblja. Mnogi su ukraeni razloitimmotivima koji su i nakon 500 godina sauvali svoj izgled i formu. Treba istaknuti nekropole nairem podruju Bilidinja. Najznaajnija nekropola je Donje Bare (Dugo polje), koja je

proglaena nacionalnim spomenikom, dok su nekropola Barzonje i steci kraj potoka Riinana listi peticija za proglaenje nacionalnim spomenicima.

Praktinu primjenu u ovim krajevima kamen je naao kao arhitektonsko-graevni elementsvih vrsta objekata. Ovdje svakako treba spomenuti dvije velebne graevine izgraene oddomaeg, autohtonog vapnenca koje datiraju iz XVI. stoljea: Viegradski most, koji je gradionajvei turski graditelj Koda Sinan, te mostarski most, koji se pripisuje Kodi Mimar Sinanu,a u stvari je djelo njegova uenika Mimara Hajrudina.

U XVII. i XVIII. stoljeu u susjednim primorskim krajevima je zamrla kamenarska djelatnost uizradi raskone crkvene arhitekture i kiparstva. U baroknom slogu dubrovaki majstori sulokalnim kamenom zidali Dubrovnik, koji je bio potresom sruen i obnavljan. Nakon razigranegotike, renesanse i ljepukastog baroka u XIX. stoljeu podignuti su mnogi objekti ispomenici u povijesnim neostilovima.

Sve do zavretka II. svjetskog rata od kamena su graene stambene i gospodarske zgrade usvim naim krkim krajevima. Neke od njih u koje su ugraivani kameni blokovi su biserinaeg ruralnog graditeljstva.

U XX. stoljeu graevni objekti odlikuju se ravnim povrinama. Suvremena industrija kamenaprilagodila se novim zahtjevima graditeljstva, kad kamen u obliku tanke kamene podloge,prije svega armirano-betonskih konstrukcija, poprima dekorativno-funkcionalnu, odnosnodekorativno-zatitnu ulogu. Aktiviraju se stari kamenolomi i otvaraju novi. Unaprjeenje

eksploatacije, prerade i montae prate svjetski trend u industriji kamena.


3/16




Na itavom nizu objekata izgraenih u XX. stoljeu, ponajprije javne namjene, kamen irokelepeze s obzirom na vrste, dekorativnost i svojstva, upotrijebljen je za oblaganje ekterijera iinterijera, vertikalnih i horizontalnih povrina, stubita, ureenog okolia i izgradnju spomenobiljeja i komemorativnih objekata, sve za opljemenjivanje ovjekova okolia.

2. GRADITELJSKA BATINA NA PODRUJU OPINE POSUJE

Materijalna kultura u kamenu na podruju Hercegovine je iznimno bogata, ali jo uvijeknedovoljno istaena. Detaljnija istaivanja na podruju opine Posuje vrili su poznatiarheolozi Ore, Naletili, ovi, Marijanovi, Bazler i Glava. Iz predpovijesnog razdobljapronali su 42 naselja, 32 gradine, 38 lokaliteta sa gomilama, 4 grobnice i 2 lokaliteta spojedinanim nalazima. Obilaskom veeg broja lokaliteta utvreno je da su sve graevineraene od autohtonog kamena.

Gomilesu graene suhozidom sa neobraenim kamenom neprevelike krupnoe. U njima supronaeni grobovi radi ega su dobile naziv Grobne gomile. Grobovi su locirani u sredinigomile i formirani su od kamenih ploa u obliku sanduka. Ploe su prirodnog oblika i odautohtonog kamena. Naalost dobar dio gomila (koje su bile pristupane) koritene su kaosirovina za drobljenje ili u neke druge svrhe. Bez obzira na kojem dijelu terena su nastale iod koje vrste kamena nije primjeeno nikakvih promjena na kamenu osim patine koja jenastala od utjecaja atmosferlija.

Gradinesu graene obino na vrhovima, a sluile su za stanovanje kao i za obranu. Zidanesu od autohtonog kamena veih blokova djelomino obraenih u obliku etverokuta debelihzidova.

Slika 1. Ilirska gradina, graena od autohtonog kamena dolomita (brea)

U suhozidu i ovdje moemo vidjeti i potvrditi visoku kvalitetu kamena. Iz rimskog razdoblja

poznati su mnogi nalazi. Tako su registrirani nalazi 12 rimskih naselja, 9 rimskih utvrda i 4rimske crkve. Sve graevine su zidane od autohtonog kamena. Posebno zanimanjearheologa bila je graevina Kulina na jugoistonom dijelu opine Posuje. Pronaene ploesu od druge vrste kamena (najvjerojatnije korulanski vapnenac) zbog toga to je laki zaobradu od autohtonog kamena. Pored naselja u Gradcu pronaena su jo neka naselja, anajznaajniji su u selu Vinjani, Viru i Zagorju.

Kasno antiko doba nije dovoljno izuavano, ali se pretpostavlja da je ono siromanije pograenju od drugih razdoblja. U ovom razdoblju otkrivene su ranokranske (kasnoantike)bazilike u Vinjanima i Gracu, graene takoer od autohtonog kamena koji je izvanrednoodolio vremenu. Od bazilike u Vinjanima sauvan je samo sjeverni dio u kojem je bilakrstionica i krsni bazen u obliku kria, dok je sjeverni i juni dio odnijela bujica. Vie grobova i

kameni sarkofag odnesen u Muzej Hercegovine u Mostaru. Po svim elemntima


4/16




ranokranska crkva u Gracu ide u red tzv. naronitanskih bazilika, a slini primjerci suotkriveni u Klobuku, Borasima i Docima (Ljubuki), Mokrom (iroki Brijeg), a izvan upanije uitomisliima, Nerezima i Mogorjelu (Izvor: R. Dodig). Po svemu sudei najvanijje rimskonaselje je bio Gradac, gdje su postojale dvije utvrde i naselje, te poznata kasnoantikakranska bazilika (IV.-V. st). Na prostoru itluka, u Doiima, postojala je rimska VilaRustica, te rimska utvrda, kao i u Pliivici na Vinjanima, dok je u Viru takva utvrda bila nalokalitetu Gradina. U Tribistovu su se nalazile dvije rimske utvrde, kao i u Sutini u Rakitnu,dok je u Petroviima postojala utvrda i bazilika.

Na podruju opine Posuje za sada je registrirano oko 40 nekropola steaka. Uvijek suraeni iz jednog komada kamena. Steci su izraivani u vie oblika, kao ploe, sanduci,sanduci s postoljima, sljemenaci, sljemenaci s postoljima stupovi i krstae. Raeni su odautohtonog kamena i redovno su se kamenolomi nalazili u blizini nekropole steaka. Najviesteaka izgraeno je brea vapnenakog porijekla, dok su steci od kriljavca, konglomerata,serpetina i gabra manje zastupljeni. Steci u nekropolama su bili izloeni svim nedaama

vremenskih nepogoda. Neki manji su oteeni zubom vremena, dok su sanduci i sljemenjaciostali u izvanrednom stanju.

Slike 5.-6. Nekropola u Dugom polju, Blidinje (lijevo);Steci nekropole Risovac izraeni od konglomerata (desno)

Znaajni spomenici iz srednjeg vijeka su i ostaci utvrda na brdu Radovan vie Posuja i uPetroviima.Za vrijeme turske vladavine gotovo svaka gradnja je zamrla. Nastavlja se srednjovjekovniivot, a od etnolokih objekata ostao je dosta veliki broj ouvanih seoskih kamenih kua,pojata i gospodarskih objekata. Najvrijednija graevina je nesvakidanji povijesni stambenikompleks u blizini Podbile, na lokalitetu emeri. Rijeje o upnoj kui iz XVII. st., uklesanoj u

podnoju 50 m visoke litice, od koje su danas ostali samo tragovi. Taj lokalitet se danas zovePratarske zidine. Graenje je obavljeno autohtonim kamenom visoke kvalitete, tako da suzidine u potpunosti vidljive.Sredinom XIX. stoljea dolazi do intezivnije gradnje kako privatnih, tako i javnih objekata.Gradnja se obavlja iskljuivo kamenom uz uporabu veznih materijala. U tom razdoblju sugraene obiteljske prizemne kue od poluobraenog ili obraenog kamena.

Iz Austrougarskog razdoblja je stari kameni most u Riini, jedan od najljepih mostova uupaniji. Zub vremena i nemar novijih generacija danas su ga ruinirali.

Godine 1886/87. otvorena je Osnovna kola Rakitno u Pokleanima, Osnovna kola u Virupoela je s radom kolske 1903./04., kasnije su otvarane kole u Posuju, Gracu i ostalim


5/16




naseljima. Zvonik stare posuke crkve sagraen je 1912. godine. Stoljetni se zvonik obnavljau gotikom stilu.

Kamen je vaen nedaleko od mjesta gradnje na to nas upuuju vrste kamena koje suugraivanje. Analizirajui kamene objekte utvreno je da su objekti graeni od 6 vrstaautohtonog kamena i to:- Kredni vapnenciod sela Osoje do irokog Brijega, te sjeverno dio Rakitna;- Eocenski vapnencipodruje Zavelima, Sutine i jedan dio Zagorja;- Konglomerati na podruju Tribistova, Vuipolja i Studenih vrela prominskog su

porijekla. Flini konglomerati su djelomino zastupljeni na podruju Podbile te suugraeni u jedan dio objekata na tom podruju.

Slika 7. upna crkva u Posuju sagraena prije vie od 100 godina od autohtonog kamena(picani Gornja kreda)

Slika 8. Naputena obiteljska kua u Zavelimu, zaselak Tandare, starosti oko 100 godina, od

kamena eocenskog porijekla va

enog blizu sela; Kamen bez promjena


6/16




Slika 9. Obiteljska kua u selu Zavelimu, starosti oko 80 godina, od eocenskog vapnenca,autohtonog, picanog; Kamen nema nikakvih oteenja od utjecaja vremena

Bree se pojavljuju na skoro svim djelovima opine Posuje, ali na jednom manjem dijeluobjekata.

Slika 10. upna crkva Gradac, graena krajem XIX. st. od autohtonog kamena bree gornjekrede, lijepo obraen picanjem; zamjeuje se poneki blok dolomita;

kamen nema nikakvih vanjskih promjena

Krievi u ovom groblju raeni su od breastih vapnenaca autohtonog porijekla. Starostkrieva je preko 80 godina i svi su djelo velikoh majstora, umjetnika, klesara Petra KovaaMostia.


7/16




Slike 11, 12. Krievi u groblju Martia Kri (lijevo); Krievi u groblju Ilijino Brdo (desno)

Dolomiti su ugraivani skoro u sve objekte na podruju Broanca i djela Gradac (istoni dio).

Slika 13. Obiteljska kua u zaseoku Knezovi

i (iri

a Brig) gra

ena prije 80-100 godina idograivana; Kamen dolomit vaen u blizini, obraen picanjem, djelomino patinio

Nakon II. svjetskog rata (1950-tih godina) ponovno dolazi do intenzivne gradnje objekatapogotovo u vlasnitvu drave. Zahvaljujui pojedinim misliocima tog vremena dolo je doformiranja tvrtke Zidar. Sam naziv govori da se radi o majstorima koji se bave kamenomkako obradom tako ugradnjom. Tvrtka se vrlo brzo iri i postaje jedno od vodeih poduzea uregiji koji se bavi obradom i ugradnjom kamena. Tako je Zidar krajem pedesetih godinazapoljavao oko 300 radnika od kojih su veliki dio inili poznati posuki majstori zidari.Mnoge objekte od kamena sagradili su posuki zidari od hidrocentrala, brana, kola... napodruju Hercegovine, ali i Bosne, Crne Gore i ire.


8/16




Slika 14. Osnovna kola Zavelim nije u funkciji, graena iza II. svjetskog rata, od eocenskogautohtonog vapnenca, lijepo obraenog, picanog; Kamen nema promjena od vanjskih

utjecaja

Slika 15. Zgrada opine Posuje izgraena iza II. svjetskog rata od kamena vapnenca,gornja kreda, autohtonog porijekla, picani, bez vidljivih promjena

3. ISKUSTVA U GRAENJU KAMENOM MILJEVINOM U OPINI POSUJE

Podruje s miljevinom, povrine oko 20 km2, poinje na istoku od brane Rastovaa i pruase na zapad u duini od oko 10 km do kraja sela Vinjani. Zauzima cijeli prostor sinklinaleizmeu sela Osoje i granice s Hrvatskom sa juga, te od sjevera sela Vinjani (Lonari,Nenadii) do itluka (Tomia Brig, Mrvelji, Hrkai, orii) udoline Riine te zaseoka Zlopaedo mjesta Posuje. Po sredini podruja postoji regionalni put Posuje - Vir - RH na zapad, teput Posuje - Grude na istok. Oba putna pravca povezani su na regionalni put Mostar -


9/16




Posuje - Tomislavgrad. Na ovom podruju nisu raene geoloka istraivanja, a na osnovnojgeolokoj karti ova serija je prikazana kao miocenska naslaga laporovitih vapnenaca.

I sjevernije, kod Tomislavgrada, utvreno je da su se objekti gradili od slinih materijala. Tavrsta kamena se naziva muljika, svrstava se u istu geoloku formaciju kao oolitni vapnencikoji su nastali od nanosa mulja, a koji je cementiran s oolitnim kalcijevim karbonatimaveliine zrna 0,3 mm i vrlo visoke istoe od oko 99,97% CaCO3. Uzorci takvog materijala sprostora Borova Glava, te iz okolice Tomislavgrada, u usporedbi s miljevinom ne pokazujugotovo nikakve razlike to se mogu zamijetiti golim okom. Kamen miljevina koji je koritenza izgradnju objekata se moe svrstati u oolitne vapnence.

Miljevina se od davnina na naim prostorima koristila u graevinarstvu. U zaseoku Nenadiina desnoj obali Brine, blizu mosta, jaka bujica otkrila je 1956. godine veliki rimski sarkofag,izraen od miljevine. Uskim lijebom poklopac je uglavljen na sanduk i neto je vei odpovrine donjeg dijela. Njegove dimenzije su: 247 cm x 103 cm x 140 cm, teine oko 2,5

tone.

Slika 16. Rimski sarkofag iz Vinjana od miljevine

Unato vremenskim nepogodama, steci u nekropoli Barzonja su ostali u izvanrednomstanju, a i uveni posuki steci na Riini odolijevaju zubu vremena to najbolje govori oarhitektonskim vrijednostima i trajnosti kamena miljevine.

Slike 17.-18. Stei nekropole Riina, graeni od oolitnog vapnenca (miljevina)

Krajem XIX. stoljea i poetkom XX. stoljea intezivno se grade obiteljske kue i gospodarskiobjekti od miljevine. Ta gradnja je trajala sve do II. svjetskog rata. Nakon rata ponovno segrade objekti, veinom u vlasnitvu drave od ove vrste kamena. Mnogi su polovinomprolog stoljea osporavali vrijednost i kvalitetu ovog kamena, pa je od tada potpuno

zapostavljen.


10/16




Miljevina ima loija fizikalno-mehanika svojstva od drugih vrsta na ovim prostorima.Upravo zbog malih vrstoa i bez pukotina, stijena se moe koristiti prvenstveno zaumjetniko oblikovanje, izradu dekorativnih dijelova graevina, okvire i lukove, stupove sukraenim kapitelima, fontane, te za nadgrobne spomenike.Postoje varijateti ove vrste kamena sukladno mjestu vaenja. Podjela objekata po namjeni:

1. Stambeni objekti, starosti od 100 do 160 godina. Obrada kamena je potpuno ista. Zidanisu u pravi redovima visine oko 40 cm. Treba napomenuti da irinu redova nitko nijeodreivao nego je odreena debljinom sloja u kamenolomu. Slaganje blokova u objekat jeraeno uvijek onako kako je blok imao poloaj u prirodi. To je ispravan na in zidanja zbogtoga da ne dou mogue slojnice u okomiti poloaj i da se izbjegne uvlaenje vlage u iste teslojnice to bi dovelo do raspada od djelovanja leda.

Slike 19.-20. Stambeni objekt mjesto Busari (lijevo); Stambeni objekt Ramljaci-itluk (desno)

Vaenje blokova je vreno ru

no s drvenim ili

elinim klinovima. U samom sloju buene surupe elinim svrdlima na razmaku od 20 cm u jednom nizu, u koje su stavljani drveni klinovi,

dok je u rupe prethodno nalivena voda. Kad bi se klinovi zasitili vodom dolo bi do irenjaklinova, a potom do cijepanja blokova. Na ovaj nain se dobivao tono onoliki blok koliki jebio potreban za zidanje. Obrada eljenih komada obraivana je runim alatima, kovanimsamo za ovu namjenu: zubaa, pica, dlijeto, veliki i mali eki. Blok bi se najprije velikimekiem-maljem doradio do eljena oblika, a zatim doradio dlijetom. Daljnja obrada vrila bise picom (iljata elina alatka) tako bi se blok u potpunosti obradio sa svih strana. Na krajuje vrena obrada ivica nazubljenim dlijetom.

Slike 21.-22. Kua u zaseoku Petri

i, jo uvijek u uporabi (lijevo);Naputena kua u zaseoku Tomia Brig (desno)


11/16




Teko je rei koji su najstariji objekti od miljevine na podruju opine Posuje. Starost nekihobjekata saznala se od njihovih vlasnika koji znaju tko je gradio objekt, te razdoblje kada su tigraditelji ivjeli.

S miljevinom se mogu zidati zidovi kua skupa s fasadom pa se smanjuju trokoviizgradnje. Poslije desetak godina fasada se moe osvjeiti laganim skidanjem patine skamena. Na mnogim objektima pokualo se skinuti dio mase koji je primio patinu i tom dijeluse pridavala dosta velika vanost zbog davanja konanog zakljuka koji se odnosi na vijekobjekta. Sa svih objekata skidala se patina da bi se utvrdila dubina tog procesa. Proba sevrila na vie podruja na kamenu koji je vaen na vie mjesta i koji je ugraivan naobjektima starosti od 80 do 160 godina. Dobiveni rezultati nisu se uveliko razlikovali, naimeprodor patine u kamen kretao se od 0,5-1 cm. Zakljuak svega ovoga je da dubina patinenije uvjetovana starou graenja, nego veliinom i gustoom oolita, odnosno zrna materijalaod kojeg je nastala miljevina.

Slika 23. Primjer skidanja patine s fasade od miljevine

Patina s fasade na prethodnoj slici se skidala picanjem pomou kresa s tri zuba. Patina jeula u kamenu masu 0,8-1 cm. Skidanje je trajalo tri dana s povrine od oko 50 m 2. Akoznamo da se blokovi uzidani od zid debljine oko 50 cm ugraeni prije vie od 80 godina, adubina prodora patine od 1 cm, moemo zakljuiti da svakih 20 godina moemo s lakoomobnoviti fasadu da ima izgled kao da je tek ugraena.

Slika 24. Slika naputenog naselja Galii od lijepo obraenog kamena miljevine,starosti vie od 160 godina; Kamen patinizira, ali bez promjene oblika


12/16




U podruju gradnje stambenih objekata potrebni je napomenuti da su neki objekti natemeljima poeti drugom, najtvrom vrstom kamena na ovom prostoru s miljenjem da needoi do vlage, to ni u kom sluaju nije tono. Dakle ne postoji nikakav razlog da se ugraujevie vrsta kamena. Vapno za mort se pravilo u vapnarama i stavljalo u posebne rupe godinudana, nakon ega bi se koristio kao zrelo vapno. Pijesak se uzimao ili iz potoka (rijeninanos) ili iz raspadnutih vrsta vapnenaca dolomita, brea i sl. Na nekim objektima primijeti sei koritenje crvenice (Terra rosa), koja dobro zatvara prolaz vlage u objekte jer bubri udoticaju s njom i zatvara eventualne pukotine.

2. Gospodarski objekti su sluili su kao tale za stoku, smjetaj i uzgoj svinja, te peradi.Kompletan proces do samog zidanja bio je potpuno isti kao i kod stambenih objekata.Zidanje tala za stoku esto je vreno bez morta. Zidalo se suhozidom, ali sa lijepoobraenim blokovima. Isto tako objekti manjeg obima zidani su iskljuivo suhozidom. Buduida se zidalo ploastim blokovima debljine do 30 cm, koji su lijepo slagani da je vlaga vrlorijetko prodirala u sami objekt, a glavni razlog tome je zasienost oolita u fugama.

3. Vezano za grobnice i spomenike, obilazei groblja na podruju na kojem je ova vrstakamena rabljena da se uoiti da je dosta nadgrobnih spomenika - krieva izraeno odmiljevine, a veinom su raeni u razdoblju od 1850.-1930. godine, bez ikakvih motiva, ali i sdosta razliitih motiva kao to su cvjetovi, krievi, spirale, ... Po veliini se kreu od 100-220cm visine i od 80-120 cm irine. Debljina je razliita i nije birana nego je uzimana iz sloja kojije bio dostupan i kree se od 18-22 cm.

Slike 25, 26, 27. Kri u groblju Batin (lijevo); Kri u groblju Kljenak-Broanac (sredina);Kri u groblju Riina (desno)

Slike 28, 29, 30, 31. Kri u groblju Gradac (krajnje lijevo); Motiv s kria u groblju Gradac

(sredina, lijevo); Kri u groblju Martia Kri (sredina, desno); Motiv s kria (krajnje desno)


13/16




Po strukturi materijala moe se zakljuiti da je koriten iz vie kamenoloma. Krievi u grobljuGradac, Batin i Kljenak (Broanac) koji ne pripadaju lokacijski od vrsti kamena su loijekvalitete nego to su groblju Riina, Matkovine, Martia kri i Vinjani to govori da su izrazliitih kamenoloma. Zbog svoje loije kvalitete moe se primijetiti da su pojedini oteeniod utjecaja vremena.

Poseban naglasak treba staviti na poklopne ploe grobova od miljevine koje su i po 200 cmduine a irine od 50 do 80 cm. Debljina poklopnih ploa je oko 5 cm. Ove ploe su sasvimsiguran dokaz o postojanosti miljevine na ovim prostorima. Isto tako treba napomenuti da suvrlo rijetko oteeni motivi koji su urezivani na krieve.

4. to se tie ostalih objekata, posebno se istiu lijepo ugraene kamene stepenice nanekoliko stambenih kua. Iznimno su lijepo obraene, dok su rubovi stepenica runoobraeni. Isto tako posebno zanimljiv element je na vrhu stepenica gdje je stavljan ploa izjednog komada veliine 120 x 100 cm dok su rubovi sa svih strana obraeni kao i kod

stepenica. Stubite je potpuno ouvano.

Slike 32, 33. Stubite u zaseoku Ramljaci-itluk, debljine originalnog sloja iz kamenoloma od6 cm

Zanimljiv je i prostor za smjetaj kukuruza u zaseoku Tomia Brig, napravljen od kamenamiljevine. Na okovima ugraeni su stupovi visine 2,0 m, irine 0,4 m i debljine 0,2 m,lijepo isklesani. Iznad ulaza je kameni element s posebnom izradom. Pod je uraen od ploedimenzija 100 x 100 x 5 cm. Ono to posebno zasluuje panju je pokrov koji je uraen od0,2 do 0,3 m2povrine dok je debljina ploa oko 3 cm. Starost objekta je po predaji vlasnikaoko 120 godina. Objekt je dobro sauvan.

Slike 34, 35. Spremite kukuruza Koara

Pored svih nabrojanih objekata i predmeta ima ih jo dosta zanimljivih izmeu kojih supokazani na narednim slikama: korita za vodu, rozete iznad prozora, okviri prozora i vrata...


14/16




Slike 36, 37. Korito za vodu (20x40x15x5cm) - lijevo; Korito za vodu (40x70x25x5cm) desno

Slike 38, 39. Rozeta iznad prozora (lijevo); Okviri prozora i vrata (desno)

4. ZAKLJUCI I PREPORUKE

U ovom radu analiziran je AGK na podruju Hercegovine s posebnim osvrtom na opinuPosuje i dalje. Posebna panja je posveena miljevini, kao autohtonom kamenu.Promatrajui objekte koji su graeni od najmlaih sedimenata miljevine moe se rei da jeova vrsta kamena od od davnina na naim prostorima koritena u graevinarstvu. Nala jeiroku primjenu, poevi od rimskih vremena, preko nekropola steaka starih preko 500godina, pa do stambenih, gospodarskih i ostalih objekata (grobnice, krievi, stepenice,spremita...), graenih posebno intenzivno krajem XIX. i u prvoj polovini XX. stoljea, nakonega je osporena vrijednost i kvaliteta ovog kamena, pa je zadnjih pola stoljea potpunozapostavljen.

Iskustveni podaci i podaci iz drugih podruja (Tomislavgrad, Mostar,...) govore o miljevinisasvim drugaije. uveni posuki steci na Riini i nakon 500 godina odolijevaju zubuvremena to najbolje govori o arhitektonskim vrijednostima i trajnosti ovog kamena. Razliitimotivi na stecima su ostali u izvanrednom stanju iako izloeni svim nedaama vremenskihnepogoda. Isto tako, brojni stambeni, javni i gospodarski objekti, starosti 100-160 godinasvjedoe da se s miljevinom mogu zidati zidovi kua skupa s fasadom, pa se smanjujutrokovi izgradnje. Poslije desetak godina fasada se moe osvjeiti laganim skidanjem patines kamena.

U nastavku prouavanja miljevine na ovim prostorima predlaemo:- Provoenje detaljnih geolokih istraivanja na podrujima Hercegovine sa leitima

miljevine (podruje Mostara, Posuja i Tomislavgrada). Dosadanja iskustva pokazujuda u miocenskim naslagama slojevi vee i manje kvalitete, koji se meusobno smjenjuju.


15/16




- To je karakteristika kod svih vrsta koje su lijepo uslojene da postoje slojevi koji nisukvalitetni. Predlaemo primjenu kvalitetnije miljevine za oblaganje fasada uz zatitu savisokoodbojnim impregnirajuim sredstvima dostupnim na tritu;

- Provoenje detaljnih laboratorijskih ispitivanja (mineraloko-petrografska, fizikalno-mehanika i kemijska ispitivanja) na dobivenim uzorcima kamena, uz usporedbukvalitete na raznim lokalitetima. Po pitanju cjelovitosti stjenske mase, potencijalnalokacija Riina kod Posuja se moe svrstati u leita sa izvanrednim mogunostima;

- Nastavak obilaska stambenih, javnih i drugih objekata od miljevine na irem podrujuHercegovine, uz njihovo fotodokumentiranje, te uzorkovanje odlomljenih dijelova u svrhuispitivanja kakvoe (mineraloko-petrografska, fizikalno-mehanika i kemijskaispitivanja);

- Javnu prezentaciju dobivenih rezultata kroz objavu strunih radova, te javnu prezentacijuistih na okruglim stolovima, simpozijima i drugim domaim, te inozemnim skupovima,posebno studentima zavrnih godina graevinske struke, te projektantima objekatavisokogradnje;

- Poto je nezamisliva sanacija bilo koje graevine bez uporabe materijala od kojeg jeprvotno bila napravljena, nadamo se da e ubudue u obnovi graditeljske batine, velikidoprinos dati miljevina i drugi autohtoni hercegovaki kamen. Na alost, esto smosvjedoci niza nepravilno odabranog ili ugraenog prirodnog kamena, ime se degradiravrijednost i ukrasnost kamena, te nastaju oteenja, ak i raspadanje kamenihelemenata;

- Osim za graenje objekata, promovirati primjenu miljevine za umjetniko oblikovanje,izradu dekorativnih dijelova graevina, okvire i lukove, stupove s ukraenim kapitelima,fontane, te za nadgrobne spomenike.


16/16




LITERATURA

1. Marijanovi, P., Smoljan, N., Bilopavlovi

, V. (1993.): Arhitektonski gra

evni kamen uobnovi i izgradnji poruenih objekata, Zbornik radova znanstveno-strunog skupa 'Pravci

razvoja HZ Herceg-Bosne', Neum, 1993.2. BilopavloviV., Smoljan N. (1997.): Pet stoljea graenja tenelijom, Rudarsko-geoloki

glasnik, br. 1, Mostar, 1997.3. Bilopavlovi, V., Peki, S., aravanja, K. (2002.): Ispitivanje petrografskih i fiziko-

mehanikih svojstava kamena tenelije i miljevine, Rudarsko-geoloki glasnik, br. 5-6,Mostar, 2002.

4. Peki, S. (2002.): Prilog izuavanju svojstava kamena tenelije i kamena miljevinekoritenih u izgradnji i obnovi graevina u Mostaru, Graevinski fakultet Sveuilita uMostaru - diplomski rad, VII. 2002.

5. aravanja, K., Bilopavlovi, V. (2002.): Prikaz rezultata ispitivanja kamena s podruja

Hercegovine, Rudarsko-geoloki glasnik br. 5-6, Mostar, 2002.6. aravanja, K., Marijanovi, P. (2004.): Arhitektonsko-graevni i tehniki kamen napodruju Hercegovine/ Architectural and techical stones in Herzegovina region (plenarypaper), European Conference on Raw Materials and Coal New Perspectives,Sarajevo, 2004.

7. aravanja, K., olak, I. (2005.): Kamen za obnovu Starog mosta u Mostaru, I. Saborhrvatskih mostograditelja, Brijuni, VI. 2005.Reprint: M-Kvadrat Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, Mostar, Broj 11, IX.2009.

8. Ore, F., Bilopavlovi,V. (2011.): Arhitektonske vrijednosti miljevine, Zbornik radovaHrvatskog drutva kamenoklesara, geologa i rudara, broj 1, Posuje, XII. 2011.

9. Bilopavlovi, V., Ore, F., Pudelko, F., amber, I., Boljat, E., amber, T. (2011.):

Potencijalne lokacije AG kamena na podruju Zapadne Hercegovine, Zbornik radovaHrvatskog drutva kamenoklesara, geologa i rudara, broj 1, Posuje, XII. 2011.

10. Ore, F. Od kamenog doba do doba kamena, Zbornik radova Hrvatskog drutvakamenoklesara, geologa i rudara, broj 1, Posuje, XII. 2011.

11. Ore, F., Bilopavlovi, V. (2011.): Arhitektonske vrijednosti miljevine, Hrvatsko drutvokamenoklesara, geologa i rudara Zvuk kamena, Zbornik radova 1, Posuje, XII. 2011.

12. Ore, F. (2012.): Konstruktivne vrijednosti miljevine, Hrvatsko drutvo kamenoklesara,geologa i rudara Zvuk kamena, Zbornik radova 2, Posuje, XII. 2012.

13. Ore, M. (2012.): Istraivanje i vrednovanje arhitektonsko-graevnog kamena kaotemelja za ocjenu potencijalnosti sa osvrtom na prostor Zapadne Hercegovine ,Rudarsko-geoloki glasnik br. 16, Mostar, 2012.

14. aravanja, K, Mari, T., Radi Kusura, J., aravanja, V. (2012.): Prikaz rezultataispitivanja arhitektonsko-graevnog i tehniko-graevnog kamena, Hrvatsko drutvokamenoklesara, geologa i rudara Zvuk kamena, Zbornik radova 2, Posuje, XII. 2012.

graditeljska baština od kamena na području općine posušje (e_zbornik_06_09)

Documents