1GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

2 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

GUP K’O STUP ILI GUP KAO TEMELJNI DOKUMENTRJEŠAVANJA PRESUDNIH DUBROVAČKIH DRUŠTVENIH,EKONOMSKIH I URBANISTIČKIH PROBLEMA

Grad nisu betoni, kiperi, šleperiGrad nisu betoni, kiperi, šleperiGrad nisu betoni, kiperi, šleperiGrad nisu betoni, kiperi, šleperiGrad nisu betoni, kiperi, šleperii bageri. Grad su ljudi i idejei bageri. Grad su ljudi i idejei bageri. Grad su ljudi i idejei bageri. Grad su ljudi i idejei bageri. Grad su ljudi i idejeDubrovnik je opet na prekretnici na kojoj može,ako želi, krenuti u svoj daljnji rast i razvoj.Gospodarskog kapitala za to u njemu ima, pitanjeje ima li intelektualnog

Neki projektanti nisu dovol-jno istražili tlo na kojem suprojektirali zgradu, a nekiizvođači nisu na vrijemeprepoznali problem proiza-šao iz izvođenja ponedovoljno dobro priprem-ljenom projektu.E, sad je to razlog da seukine GUP i da se smanjibroj katova u poslovnomcentru Dubrovnika. Gener-alni urbanistički plan, G UP, dakle treba rješavatiGENERALNE probleme,treba imati odlike URBAN-OG i promatrati Grad kaofunkcionalni ORGANIZAM itreba biti postignut intelek-tualnom vještinom koja sezove PLANIRANJE.Nisam arhitekt ni pov-jesničar umjetnosti, ali akoigdje postoji prostor za ve-liku katnost, onda je to tamogdje su prirodne kote tere-na niske pa ti neboderi nećestršiti onako kako stršegruški stambeni mastodon-ti. S druge strane, neboderinisu slučajno izmišljeni. Negrade se u cijelom svijetuzato da bi netko imao prob-leme u projektiranju i iz-vođenju, nego da bi se os-kudno zemljište što boljeiskoristilo i da bi se na štomanje kvadrata zemljištadobilo što više kvadratastambenog i poslovnogprostora čime je taj kvadratnovostvorenog prostora jef-tiniji u zbroju cijene izgrad-nje i cijene kupljenog zeml-jišta. Efikasnost je u slobod-noj ekonomiji nezaustavlji-

va sila.Dakle, u prostoru kakav jedubrovački - oskudan, i utržištu nekretnina kakvo jedubrovačko - u potpunostiblokirano u smislu stam-benog zbrinjavanja mladihobitelji, neboderi, odnosnovisoka katnost trebali bi bitidobrodošli. Dobro promišl-jeni, dobro smješteni, dobroprojektirani, ali i dobro - doš-li.Koji je najveći problem Du-brovnika, možda i jediniekonomski problem du-brovačkog gospodarstva?Najveći problem je taj štostanove može kupiti samoonaj tko ih misli privestiekonomskoj svrsi, a ne onajkoji u njima želi živjeti.Izuzmemo li pomorce ipoduzetnike, nitko odmladih ljudi, osim onih kojisu stan naslijedili ili kojimogu nadograđivati kuću ukojoj im žive roditelji, nemože u Dubrovniku riješitistambeno pitanje.Ovdje naravno govorimo onaselju koje se zove Du-brovnik. To je inače urbanogradsko naselje, i nalazi seizmeđu Sustjepana i Orsule.Kada smo rekli da ćestanove kupovati samo onikoji ih misle i mogu upotrije-biti za prihod, a ne za život-ni prostor, rekli smo da daće stanove kupovatipoduzetnici, a obitelji će sel-iti u Župu.Od Župe ćemo napravitiživahno naselje mladih lju-di, prepuno djece i energije

mladih obitelji, koje doduše hoćeživjeti u urbanističkom neredu kak-va je današnja Župa, ali će to ipakbiti bolje od Dubrovnika u kojem ćeživjeti tek nasljednici i bogataši.Kako taj problem riješiti. POS-om?Da, sigurno. To je kao da kažete daćete problem gužvi u prometu riješitina način da date godišnje 50 sub-vencija za kupnju Smarta.Obzirom da je ovaj ključni problemdanašnjeg, ali i budućeg Dubrovni-ka, obzirom da mu pro futuro odu-zima stručne, mlade i sposobneljude koji se bave ičim osim turiz-mom i odvodi ih u Župu ili Osojnik,on zahvaća ne desetke, ne stotine,nego tisuće obitelji.Desetke POS stanova možda imožete izgraditi, možete izgraditi istotine i pritom iz perspektive jav-nog proračuna gubiti desetke mili-juna, ali time ćete samo zadovoljitimali dio ljudi, a tisuće ostaviti bezrješenja njihovih stambenih, odnos-no egzistencijalnih pitanja.Kada se šezdesetih Dubrovnikopredijelio za turizam i to opredjel-jenje pretočio u GENERALNI PLAN,PROJEKT JUŽNI JADRAN, Du-brovnik je svu obalu predao turis-tičkoj izgradnji, ali je ispravno pred-vidio da će se za takav gospodars-ki rast Dubrovnik morati i prostornoi demografski širiti.Tadašnji su planeri spoznali i shva-tili da će radnici tih hotela, nakonšto dosele iz prigradskih krajeva,Župe, Konavala, Primorja, Pelješca,Hercegovine, morati negdje živjeti.Socrealistički, s današnje perspek-tive arhitektonski nezrelo i nedoras-lo, ali planerski suvislo i organizira-no - opredijelili su se za stambenuizgradnju visoke katnosti. Drugimriječima, donijeli su odluku da ekon-omskim razvojem broj stanovnikaDubrovnika s 20.000 početkomšezdesetih dovedu do 42.000početkom osamdesetih.To se zove planiranje. Predviđanjenekih procesa i onda donošenje od-luka kojima ćemo tim procesimaupravljati, usmjeravati ih i činiti ihodrživima.Pa su predviđena i stvorena nasel-ja: Zlatni Potok (najveća urbanistič-

ka i arhitektonska katastrofa u pov-ijesti Dubrovnika), Kineski zid (sas-vim dobro u prostor uklopljene vi-soke građevine), Čokolino (vrlo do-bro praćenje prirodnog terena da sedojam veličine naselja gubi), Bule-var i neboderi „Mercedes“ (socreal-istički, ali prozračno), Sedam smrt-nih grijeha, Gruž uzduž cijele uliceS. Cvijića koja završava s notornimneboderima (koji su samo trebalizamijeniti poziciju s TUP-ovim na-seljem i ne bi uopće onako nepr-irodno stršali) te na kraju, jedinimobalnim dijelom Dubrovnika koji jeotet hotelskoj izgradnji - Goricomsvetog Vlaha (koja je, po meni, na-juspjeliji urbanizam Dubrovnika udrugoj polovici 20. Stoljeća).Dubrovnik je danas u istoj situaciji.On je opet na prekretnici na kojojmože, ako želi, krenuti u svoj daljnjirast i razvoj. Gospodarskog kapitalaza to u njemu ima, pitanje je ima liintelektualnog.Grad traži da mu neka suvisla, or-ganizirana i pametna vlast odgovorina pitanje koliko će on za 20 godi-na imati stanovnika i gdje će tistanovnici živjeti. A to je malosloženija intelektualna zadaća odkrižanja građevinskih dozvola crven-om kemijskom.Dakle, elementarno pitanje svakognovog GUP-a i svakog promišljanjao novom GUP-u jest: želimo li daDubrovnik 2040. ima 90.000 de-mografski održivih stanovnika, svihdobnih, spolnih i klasnih skupina iliželimo da Dubrovnik 2040. ima46.000 rentijera životne dobi nes-posobne za reprodukciju.Odgovor na to pitanje treba datiGUP i samo s tim ciljem ga trebadati izrađivati.Vrlo je djetinjasto, nezrelo i nedoras-lo donositi novi GUP jer vam smetajukiperi, bageri i dizalice u du-brovačkim vizurama, a bez da prit-om imate plan što želite postići. Tak-vo postupanje dovest će do onogašto smo imali zadnjih 20 godina.Umjesto organizirane, planirane iodržive stambene izgradnje živih,urednih i pametno projektiranih ur-banih naselja, dobivat ćemo im-provizacije i nakarade niske katnosti,

3GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

ali i lišene svakog urbaniteta, zajedništva,zajedničkih javnih prostora. Dobit ćemonaselja bez nogostupa, bez trga, bez par-ka, bez igrališta, upravo onako kako smoproteklih 25-ak godina dobili Gornji Kono,Glavicu Babina Kuka, Staru Mokošicu, Nun-cijatu... Drugim riječima, dobit ćemoružnoću i suštu suprotnost načinu na kojije Dubrovnik van zidina nastao - kao gradđardina i zelenila.Može li zelenilo i urbana gradnja koegzisti-rati? Itekako može, one su kompatibilne isamo su pitanje vještine planera i projek-tanata. Pogledajte Novi Zagreb. Pogleda-jte Goricu svetog Vlaha, pogledajte recimoHladnicu. Zeleno, urbano, uredno. Nova na-selja, ali ne kao Nova Mokošica, ne kao Zlat-ni potok. Nego pametno, zeleno, postmod-erno. Zelene fasade, zeleni krovovi, zelenineboderi, parkovi... Zašto Dubrovnik u tomene bi bio avangarda? Pa avangarda je nje-gova esencija.Gdje? E, upravo proces donošenja GUP-a, odnosno ozbiljna urbanistička struka krozjavnu raspravu može dati odgovore na pi-tanja gdje se u prostoru taj razvoj može do-goditi. Onako, prvoloptački nameću se unaselju Dubrovnik: tzv. Kongo, prostor po-više kružnog toka u Gružu (između Tupo-vog naselja i Kantafiga), prostor od Karing-tonke do FINA-e, Batahovina do Sustjepa-na, Nuncijata na visoravni iza crkve i nablagim padinama prema mostu (tzv. Lud-nica). A izvan naselja Dubrovnik, prostor zanastanak novih naselja (boljih od NoveMokošice, ali s istom funkcijom) nalazi seprvenstveno na platou Komolca, ali i padi-nama prema Šumetu, u tzv. Tamariću,odnosno prostranstvu između Nove i StareMokošice... Ideja mojih, naših, vaših možebiti dosta, ali će one najbolje i najsuvislijeiznjedriti transparentan i stručan proces ur-banističkog planiranja.Dubrovnik to može, ako je pametan i odgo-voran, ako umjesto trivijalnih dosjetki počnedonositi ozbiljne odluke. A da bismo znalijesmo li pametni i odgovorni, prvo odgo-vorimo na pitanje koliko i kakvih stanovni-ka će Dubrovnik imati 2040. Jer Grad, Gradnisu betoni, kiperi, šleperi i bageri. Grad suljudi i ideje koje su oni sposobni domisliti iprovesti. Mario Tevšić

KLGB SRĐ JE GRAD

RESPECT THE CITY ili kada odgovorni postanuRESPECT THE CITY ili kada odgovorni postanuRESPECT THE CITY ili kada odgovorni postanuRESPECT THE CITY ili kada odgovorni postanuRESPECT THE CITY ili kada odgovorni postanupomalo nervoznipomalo nervoznipomalo nervoznipomalo nervoznipomalo nervozniKako to da je Dubrovnik dobio „bitku“ sa cruiserima, kada je, premapodacima upravo Lučke uprave Dubrovnik, povećanje broja putnika u 2019.godini od 6 % u odnosu na 2018. godinu, te povećanje u 2020. godini odčak 12 % u odnosu na 2019. godinu?

U priopćenju, koje smo prije nekoliko danaposlali javnosti, predstavili smo našu anali-zu uplovljavanja brodova za kružna puto-vanja u Dubrovniku u 2019. godini. Tu smose argumentirano i kritički osvrnuli na po-datke izrečene u javnom prostoru od straneodgovornih ljudi ovoga Grada.Samo da podsjetimo da je Gradonačelnik,ne tako davno, još u listopadu prošle god-ine, u razgovoru objavljenom u svim nacio-nalnim medijima jasno rekao da su ugovoris kruzerskim kompanijama potpisani za2019. godinu. Rečeno je tako da ćemo krozcijeli tjedan, od ponedjeljka do nedjelje, imatinajviše dva kruzera dnevno. Kako je tadanaglasio, nekad će biti samo jedan, aponekad će dva stići istovremeno, odnos-no, jedan ujutro, a drugi poslijepodne.Naša se analiza temeljila na javno objavl-jenim podatcima o uplovljavanjima brodo-va za kružna putovanja (CRUISE SHIP AR-RIVALS TO DUBROVNIK 2019) koji senalaze na stranicama Lučke uprave Du-brovnik (www.portdubrovnik.hr/).Analiza temeljena na tim podatcima kazujekako će, za razliku od javno izrečenih i upor-no ponavljanih teza o maksimalno 2 brodaza kružna putovanja i maksimalno 5.000gostiju dnevno, dnevnih uplovljavanja bro-dova i gostiju u Dubrovniku tijekom 2019.godine biti poprilično više. Kako smo do krajaodgovorni, u našem smo priopćenju priložililink na naš prijedlog vezano uz zaustavljan-je autobusa na platou Pila, za kojeg smo pro-cijenili da bi odgovornima mogao pomoćipri ublažavanju očekivanog pritiska na Piletijekom nadolazeće sezone.Ili je nemir...Ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik očito jenaša analiza poprilično uznemirila, budućiju je u nastupu na jednoj lokalnoj televizijinazvao: „promašenom kvazi-analizom“,

napravljenom „s ciljem uznemiravanja jav-nosti“. Išao je korak dalje pojašnjavajućikako je riječ o „ispraznim salonskim rasp-ravama“ u kojima ne želi sudjelovati, te daje riječ o „populističkom i nestručnomnačinu“, misleći valjda na izradu analize.Zaključio je svoj ekspoze rekavši da je riječo „smiješnom i glupom dopisu (?!)“.Gdje je demanti?Sve bi to bilo legitimno da je Ravnatelj, na-kon svega toga što je javno izrekao, prezen-tirao brojke koji demantiraju podatke iznaše analize. On to, naravno, nije učinio.Jer takvih brojki nema. Možda ih ima Gra-donačelnik, pa bi bilo dobro da ga Ravnateljkonzultira prije nego što sljedeći put ner-vozno reagira na naše pristojno i uljuđenopriopćenje.Pojašnjenje, molimoNe želeći Ravnatelja činiti još nervoznijim,ipak bismo ga zamolili da nama, ali i sveu-kupnoj javnosti pojasni sljedeće:Kako to da je Dubrovnik dobio „bitku“ sacruiserima, kada je, prema podacima up-ravo Lučke uprave Dubrovnik, povećanjebroja putnika u 2019. godini od 6 % u odno-su na 2018. godinu, te povećanje u 2020.godini od čak 12 % u odnosu na 2019.godinu?Kako to da će u Dubrovnik tijekom 2019.godine uploviti maksimalno 2 broda sa uk-upno maksimalno 5000 posjetitelja, kadase, prema podacima upravo Lučke upraveDubrovnik, samo u rujnu 2019. godineočekuje 15 dana sa više od 2 broda man-jeg ili većeg kapaciteta, te istodobno 9 danasa preko 5.000 putnika?Budući su navedena pitanja od interesa zasveukupnu dubrovačku javnost, molimoRavnatelja da bude smiren prilikom odgo-varanja na ista.

KLGB Srđ je Grad

KLGB SRĐ JE GRAD

Ministre Mariću, na prvom su mjestu stanovniciMinistre Mariću, na prvom su mjestu stanovniciMinistre Mariću, na prvom su mjestu stanovniciMinistre Mariću, na prvom su mjestu stanovniciMinistre Mariću, na prvom su mjestu stanovnicii građani, a tek onda privatni interesi!i građani, a tek onda privatni interesi!i građani, a tek onda privatni interesi!i građani, a tek onda privatni interesi!i građani, a tek onda privatni interesi!Odakle samo Mariću obraz da se tako bahato razbacuje državnom imovinom,a da se prethodno ne raspita o javnim potrebama ljudi iz ovog kraja?

Ministar Marić je 25.veljače na upit o prodajizemljišta u Zatonu Velikom, zemljišta kojigrađani Zatona godinama koriste i zemljištakoje im je neophodno za normalan život i zapovezivanje dvaju mjesta, odgovorio da Hr-vatska neće dozvoliti da se njezina imovinauzurpira i uništava. Godine korištenja togprostora za parkiranje na samom ulazu uVeliki Zaton pokazale su da stanovnici Zato-na očito trebaju ovu površinu za javnu

namjenu. Tvrdnje ministra Marića da su „pro-šla ta vremena da se hrvatska imovina uzurpi-ra i uništava“, i da treba „obnavljati i graditiHrvatsku“, na žalostan način pokazuju svutragičnost nerazumijevanja što je to Hrvats-ka i hrvatsko. Zar su potrebe stanovnika uzur-pacija? Odakle samo Mariću obraz da setako bahato razbacuje državnom imovinom,a da se prethodno ne raspita o javnim potre-bama ljudi iz ovog kraja? Ukoliko se predlaže

uređenje tog prostora, ukoliko se čak ukazujeda tuda prolazi šetnica koja spaja dva naselja,zar postoji išta važnije od javnog interesa i po-treba građana? Stanovnici su se očiglednopreviše oslonili na tzv. stranačku vertikalu, vjeru-jući da ako su se do sada stvari rješavale natakav način da će tako biti i u budućnosti. Sadje valjda jasno da neće i to sve dok budu pos-tojali nečiji „viši interesi“. Stoga ovim putem Srđje Grad predlaže i poziva da se organizira sas-tanak predstavnika stranaka i nezavisnih lista sgradonačelnikom Frankovićem i da se ovo pi-tanje pokrene kao zajedničko pitanje svihvijećnika koji predstavljaju građane Dubrovni-ka. Smisao je sastanka da konačno počnemoraditi i nešto zajedničko u interesu građana jerće ovakvih i sličnih situacija sigurno biti još.

4 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAREFERENDUM (VOX POPULI, VOX DEI) IHRVATSKA DEMOKRACIJA

Gorka pilulaGorka pilulaGorka pilulaGorka pilulaGorka pilulaNajmračnija mjesta pakla surezervirana za one koji zadrženeutralnost u kriznim vremenima -Dante AlighieriZamislite da se svim zastupnicima hr-vatskog Sabora postavi isto pitanje: „Želiteli da Hrvatska dostigne standard Švicar-ske?“ Nema sumnje da bi svi odgovorilipotvrdno. Međutim, kad bi trebali navestikoje su to vrijednosti koje imaju Švicarci ikoje bi mi morali dostignuti, tu bi već zapelii našli bi se u problemima. Svakako bi imbilo najteže obrazložiti visoki standarddržavne i/ili kantonske vlade (država jepodijeljena na 26 kanton, tj. regija) jeruvažavaju mišljenje glasa naroda (referen-dumi su kod njih veoma česti), koji se doz-voljava u Švicarskoj. Nakon prebrojavanjaglasova uzima se u obzir izjašnjavanje nar-oda.To je pravo značenje demokracije i svrhapoštivanja referenduma od strane vlasti,odnosno najdemokratskijeg načina odluči-vanja naroda (referendum je oblik izravnogdemokratskog odlučivanja, izjašnjavanjagrađana glasovanjem, zaokruživanjempotvrdne riječi „da“ ili negativne riječi „ne“na neki prijedlog ili pitanje bitnim za užu iliširu zajednicu). U zavisnosti, o kojoj je temiriječ, za hrvatsku vladu referendum je veo-ma gorka pilula koju nikako ne mogu progu-tati, a najbolji primjer je u svezi referendumaoko Istanbulske konvencije.Hrvatski zakon o referendumu dosta je og-raničavajući, jer se mora u roku od 15 danaprikupiti 10% potpisa od ukupnog brojastanovnika u RH. Švicarska ima cca 8,5milijuna stanovnika, za referendum je dovol-jno da iziđe 50.000 birača, a traje 100 danaako se radi o tzv. fakultativnom referen-dumu, odnosno 100.000 birača treba izićiu roku od 18. mjeseci ako se radi o obliga-torskom referendumu (rezultat izjašnjavanjenaroda obvezatan za cijelu državu). Slov-enija s 2 milijuna stanovnika, na referendumtreba izići 40.000 birača, a traje 30 dana.Mađarska s 9,8 milijuna stanovnika, na ref-erendum treba izići 200.000 birača, a traje120 dana.Iz navedenih primjera vidi se mnogo liber-alniji stav u pogledu referendumu kodnavedenih zemalja. Osim već navedenerestriktivne zakonske regulative u svezi ref-erenduma, da bi isti bilo što teže organizi-rati, onda se stvaraju razne poteškoće iobjavljuju zabrane organizatorima od stranelokalne ili državne vlasti. Zato nikakav ref-erendum koje poduzimaju građanske inici-jative, bilo na lokalnoj ili državnoj razini, vlas-tima nije po volji. Mogu očekivati da će sehrvatski birači odazvati u velikom broju jernajčešće imaju potpuno suprotno mišljen-je od zakonskog prijedloga. Vlast bježi odreferenduma „k’o vrag od tamjana“.Jedino je prvi referendum održan 19.5.1991.

godine o izjašnjavanju u svezi osamostal-jenja Hrvatske prošao bez ikakavih prijepo-ra, jer su Hrvati željeli samostalnost svojedržave. Podsjetiti ću čitatelje na prošle ref-erendume koji su organizirani na državnoj,regionalnoj ili lokalnoj razini od stranedržave, raznih građanskih inicijativa,sindikata ili od neke oporbene stranke. Re-zultati izlaznosti i odgovora hrvatskih biračana pojedine održane referendume ili u sveziinicijative za održavanjem (nisu svi održani)može se više saznati pretražujući na „goo-gle-u“ stranicama.Ref. o hrvatskoj samostalnosti, 19.5.1991. g;Ref. o pristupu Hrvatske Europskoj uniji,22.1.2012. g;Ref. o ustavnoj definiciji braka, 1.12.2013. g;Ref. o prekidu suradnje s Haškim sudom, u2007. g;Ref. o pristupanju Hrvatske NATO savezu,ožujak-travanj 2008. g;Ref. o izmjenama Zakona o radu, lipanj-sr-panj 2010. g;Ref. o arbitraži o hrvatsko-slovenskom razg-raničavanju na moru, prosinac 2009 g;Ref. o izgradnji apartmanskog naselja uz golfna Srđu, u 2013 g;Ref. o kvoti za primjenu Ustavnog zakona opravima manjina, prosinac 2013 g;Ref. o monetizaciji hrvatskih autocesta, 11-25. listopad 2014. g;Ref. o „outcourcingu“, tj. protiv izdvajanjapomoćnih poslova u javnom i državnomsektoru, 5-18 lipanj 2014. g;Ref. „Narod odlučuje“, 13-27. svibanj 2018.g;Ref. o istina o Istanbulskoj konvenciji, 13-27. svibanj 2018.g.Kad se ne odazove na referendum dovol-jan broj birača, bez obzira iz kojeg razloga,onda se nema o konačnom lošem rezul-tatu što prigovoriti. Sve je bilo, kako se kaže:transparentno. U svezi poslovično poznatekod većine hrvatskih građana nezaintere-siranosti, apatičnosti, „njorganja“ nakonizbora ili referenduma, neizlaska na pros-vjede, bez komentara u medijima,nezamjeranja i sličnih postupaka neutral-nosti, citiram sljedeću misao: „Najmračnijamjesta pakla su rezervirana za one kojizadrže neutralnost u kriznim vremenima.“– Dante Alighieri. Međutim, kad se prikupidovoljan broj glasova (demokratska) vlastpotrudi se osporiti rezultat, tj. broj glasova.U tom slučaju „ima nešto trulo“ u tzv.demokratskoj državi. Nije iznenađujuće, dase nezadovoljstvo organizatora referen-duma prema vlastima (bilo na lokalnoj ilidržavnoj razini) iskazuje čestim istupima umedijima (rijetko javnim masovnim pros-vjedima jer smo tolerantan narod), iako suorganizatori referenduma uvjereni da jevlast „mutila“ s brojem potpisa ili se, kakovlasti odgovara, drukčije tumači izlaznostbirača. (lokalni primjer u svezi golfa naSrđu.). To je veoma zabrinjavajuće i štetnoza vjerodostojnost demokratskog uređen-ja države. Naše bilo kakve unutarnje prob-leme, u konkretnom slučaju, u svezi oba

referenduma: „Narod odlučuje“ i istina o„Istanbulskoj konvenciji“ pomno prate sv-jetski mediji i prenose „sliku“ o hrvatskompoimanju demokracije, odnosno zatiranjuizjašnjavanja mišljenja naroda.Demokracija mora ispuniti sljedeće kriter-ije: ravnopravnost, sloboda (odlučivanjebez pritiska), sloboda informacije, slobodaizražavanja, aktivno biračko pravo, alterna-tiva (biranje između više mogućnosti).Slijedi samo početni dio iz opširnijeg teks-ta Ivice Šole, objavljen 26. rujna 2018. god-ine u „Glasu Slavonije“.„Pravi uzrok svih naših zala, sve našeotužnosti, znaš li koji je? Demokracija, dra-gi moj, demokracija, odnosno vladavinavećine. Jer kada je vlast u rukama jednoga,on zna da je jedan i da mora zadovoljitimnoge. No kada mnogi vladaju, onda mis-le samo na to da zadovolje sami sebe, takodolazimo zapravo do najodvratnije tiranije.Najodvratnije zato što se zamaskiralo slo-bodom.“ – Luigi Pirandello (1867-1936, tali-janski književnik).Od pojave prvih država, i njihovim vladari-ma (bez obzira na titulu), kasnije o političa-rima rečeno je i zapisano mnoštvo kritičkihizjava, komentara i na drugi načinzabilježenih svjedočanstava. Nema sumn-je da su svjedočanstva odgovarala karak-teru i moralnim osobinama „milih vođa“ upovijesti čovječanstva. Nije zaobiđeno nidržavno uređenje, odnosno bitne karakter-istike koje su obilježile jedno vremenskorazdoblje ili strukturu vladanja. Hrvatska ćeostati prepoznata po nezakonitoj pretvorbidok je oslobodilački domovinski rat još tra-jao i poznatoj izjavi: „Tko je jamio, jamioje“.Bilo bi previše naporno (tražeći na „goo-gle-u“) i navoditi sve ostale „demokratske“poteze otkad je Hrvatska postala samostal-na država. Međutim, jedna nova pojava unašem društvu svakako je nezaobilaznatema i vrijedna pažnje, a to je stranačka tr-govina. Zato ću još jednom citirati dio teks-ta autora Ivice Šole. „Demokracija možepostojati samo tamo gdje nema nitko toli-ko bogat da bi kupio nekoga, ni toliko siro-mašan i jadan da bi se prodao.“ – JeanJacques Rousseaau (1712-1778, francus-ki književnik i filozof). Po svemu sudećistranački prijelazi kod nas su mnogo češći,nego prijelazi nogometnih igrača iz kluba uklub. Hoćemo li u tiskovinama, u rubrici,„oglasi“ uskoro ugledati ovakve oglase:„Političar-ka u najboljim godinama tražinovu stranku iz vlasti u zamjenu za obusta-vu kaznenog postupka (i/ili zaposlenje čl-anova uže obitelji – dodao D.R.). Primamsamo ozbiljne ponude.“„Nikakva strast i mržnja nek dušu vam nemori, neprestano osluhnite savite (savjete),ča narod vam ih zbori.“ – Marko Marulić(1450-1524).Navedena je naša sadašnjost, a kakva ćebiti budućnost, to ni najbolja mašta ne možepredvidjeti!

Damir Račić

5GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

ZELENA AKCIJA, SRĐ JE NAŠ I DRUŠTVO ARHITEKATADUBROVNIK

Presuda za projekt na Srđu: istoPresuda za projekt na Srđu: istoPresuda za projekt na Srđu: istoPresuda za projekt na Srđu: istoPresuda za projekt na Srđu: istorješenje, drugačija presudarješenje, drugačija presudarješenje, drugačija presudarješenje, drugačija presudarješenje, drugačija presudaZa slučaj Srđ još jednom je važno ponoviti kako je tu prijesvega riječ o pokušaju radikalne amputacije strateške točkegrada i namjeri izgradnje golemog stambenog naselja zabogato strano tržište, a sve radi ostvarenja enormnog prof-ita temeljenog na renti DubrovnikaU petak, 22.veljače, je na Upravnom sudu u Splitu donese-na prvostupanjska, nepravomoćna presuda o prihvatljivostiza okoliš projekta na Srđu. Presudom je odbijen tužbenizahtjev tužitelja Zelene akcije, inicijative građana Srđ je naši Udruženja hrvatskih arhitekata da se zahvat proglasi ne-prihvatljivim za okoliš.“Radi se o nastavljenom postupku povodom rješenja o pri-hvatljivosti za okoliš iz 2013. godine, a koje je isti sud 2016.godine poništio kao nezakonito.Nakon presude iz 2016. godine investitor je tužio Repub-liku Hrvatsku na arbitražnom sudu u Washingtonu tvrdećida traži odštetu od 500 milijuna eura te je Ministarstvo zaš-tite okoliša i energetike pod pritiskom arbitraže u rekordn-om roku izdalo novo rješenje, gotovo identično poništen-om nezakonitom rješenju.Prva presuda sadržajno je utvrdila da utjecaj na okoliš nijepravilno procijenjen te je naložila ponavljanje postupka.Rješenje koje je sada potvrđeno ovom nepravomoćnom,prvostupanjskom presudom doneseno je bez novog pos-tupka, bez nadopune studije utjecaja na okoliš te bez da seuopće sastalo stručno savjetodavno povjerenstvo koje od-lučuje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.Očito je zbog čega takvo rješenje smatramo nezakonitim

te ćemo, čim dobijemo pisani otp-ravak ove presude, uložiti žalbuvišem sudu.” rekao je Enes Ćer-imagić, potpredsjednik Zeleneakcije.“Bez obzira na ovu nepravomoćnupresudu mi ne odustajemo odborbe za zaštitu Srđa i Dubrovni-ka. Ovaj je projekt udar na kvalitetuživota stanovnika Dubrovnika, udarna javna sredstava iz kojih bi seplaćala infrastruktura, a sarbitražnim zahtjevom postao je iudar na javni novac svih građanaHrvatske.I pravni laik vidi da u ovom sporunisu zadovoljeni niti pravo niti prav-da. Nama je takav ishod neprihvatl-jiv te ćemo protiv ove presude pod-nijeti žalbu višem sudu čim se zato ispune uvjeti.Političari dolaze i odlaze, ali uglavn-om ne propuste priliku pogodovatiovom projektu čemu iznimka nijeni trenutni gradonačelnik Frank-ović. U ovoj priči stalna su jedinopogodovanja investitoru i naš otporovom štetnom i uporno nametan-om projektu. Ovaj će projekt biti rije-šen kad nešto od to dvoje prestane,a mi ne namjeravamo odustati”, ka-zao je Đuro Capor koordinator inici-jative građana Srđ je naš.Božo Benić, predsjednik Društva

arhitekata Dubrovnik rekao je:“DAD kontinuirano upozorava nanebrojene nepravilnosti u planiran-ju projekta športsko-rekreacijskogcentra s golf igralištem na Srđu, au čemu imamo snažnu potporuUdruženja hrvatskih arhitekata idrugih regionalnih društava.Stoga je za slučaj Srđ još jednomvažno ponoviti kako je tu prije sve-ga riječ o pokušaju radikalne am-putacije strateške točke grada inamjeri izgradnje golemog stam-benog naselja za bogato stranotržište, a sve radi ostvarenja enorm-nog profita temeljenog na renti Du-brovnika.Naročito u posljednje vrijeme svje-doci smo eskalacije urbanističkogkaosa u gradu. Dubrovnik stenjepod nedostatkom prostora za svojepotrebe i počeo je sam sebe izje-dati, dok je posljednji prostor zaširenje i zadovoljenje njegovih po-treba blokiran već duže od desetl-jeća. Dok god projekt na Srđu pos-toji u ovom obliku on će nastavitigušiti Dubrovnik. Ova nepravomoć-na presuda produžit će tu agoniju,ali ona ne smije biti konačna odlu-ka u ovoj stvari i zbog toga ćemose na nju žaliti.”

Zelena akcija, Srđ je naš iDruštvo arhitekata Dubrovnik

PRIOPĆENJE NEZAVISNIH VIJEĆNIKA DOLORES LUJIĆ I MARA KRISTIĆA

UTD Ragusa - spomenik izdajničkom odnosu iUTD Ragusa - spomenik izdajničkom odnosu iUTD Ragusa - spomenik izdajničkom odnosu iUTD Ragusa - spomenik izdajničkom odnosu iUTD Ragusa - spomenik izdajničkom odnosu ipolitici čerupanja i raskućivanja svega što vrijedipolitici čerupanja i raskućivanja svega što vrijedipolitici čerupanja i raskućivanja svega što vrijedipolitici čerupanja i raskućivanja svega što vrijedipolitici čerupanja i raskućivanja svega što vrijediNajveći je apsurd da Grad po treći put ima mogućnost kupiti ono što jeveć bilo njegovo. Koliko god je važno donijeti novi GUP, još je važnije usvojim rukama zadržati ključne prostorne resurse

Nakon sto su Maestrali konačno dobili no-vog vlasnika, Republika Hrvatska putemCERP - a nastavlja rasprodavati nekretninena području našeg Grada. Sada je na reduUTD Ragusa, nekadašnji ugostiteljski gigantkoji je u svom vlasništvu uz restorane Du-bravku i Mimozu imao Gradsku kavanu, La-birint bar, Mliječni restoran, Orlando na Stra-dunu, Tenis, Lauru pod lozom..., a danas jepoduzeće koje se kroz gospodarenje rijet-kim vrijednim preostalim nekretninama rje-šava nagomilanih dugova po različitim os-novama, a najviše po osnovu kredita za san-aciju ratne štete.Ostaci ovog poduzeća su spomenik izda-jničkom odnosu i politici čerupanja i raskući-vanja svega što vrijedi. Umjesto da je danasovo nekad iznimno uspješno i bogatopoduzeće u vlasništvu Grada i da je jedan odglavnih pokretača njegovog razvoja, ono je uvećinskom vlasništvu države koja je preuzi-manjem duga i njegovim unošenjem u temel-jni kapital društva stekla upravljačka prava nadnjim, a najveći je apsurd da Grad po treći putima mogućnost kupiti ono što je već bilo nje-govo. Od svih nekretnina koje su nekada bileu vlasništvu UTD - a, danas su s vlasničkog

gledišta Restorani Dubravka i Mimoza jedinipotpuno čisti i nad njima se ne vode nikakvipostupci imovinsko-pravne prirode i državaih je odlučila prodati kroz prodaju dionica kojeima u svom vlasništvu. Dok država rasproda-je nekretnine o kojima nije u stanju na najboljimogući način voditi računa, Grad Dubrovnikbi trebao iznaći načina kako te iste nekretninekupiti i njima nastaviti upravljati. Pitanje stje-canja nekretnina i vlasničkih udjela nije samopitanje ubiranja velikih prihoda na imepoložajne rente, nego je to prije svega pitanjeodgovornog i strateškog upravljanja prostor-om i razvojem Grada.Ova gradska uprava je do sada u više navratapokazala želju za kupnjom različitih nekret-nina, neke je i kupila, ali mogućnosti a vjero-jatno i različiti pritisci su često utjecali nadrugačiji izbor prioriteta. Svjesni smo da fi-nancijske mogućnosti nisu neograničene, alito samo sugerira da treba biti mudar iodvažan u izboru prioriteta, a nikako ne sm-ije biti dobra izlika za odustajanje od kupnje.Prostor je ključni resurs ovog grada i na žalostje na izdisaju. Bez prostora u svom vlasništ-vu Grad je mrtav i gubi se mogućnoststrateškog upravljanja njegovim razvojem.

Koliko god je važno donijeti novi GUP, jošje važnije u svojim rukama zadržati ključneprostorne resurse.Nije trebalo olako odustati od koncesije zamarinu u Gružu (sada imamo light show,leteće nadstrešnice i nerazriješene odnoses koncesionarom ), kupnje 60000 m 2 zem-ljišta na Petci (navodno već postoji zahtjevnovog vlasnika za gradnju na jednom dijeluzemljišta na Petci), radničkog dioničarstvau Maestralima ili propustiti kupiti dioniceLuke Dubrovnik, jer to su sve trebali biti resur-si koji će sutra našoj djeci omogućiti da budusvoji na svome, a sada je Grad u podređenojpoziciji, jer on nije taj koji kontrolira prostor,a pritisci su sve jači.Nitko nas ne može uvjeriti da jedan poslov-ni prostor od 60 m 2 na Gundulićevoj pol-jani koji je Grad nedavno kupio sredstvimaDPDS-a, u strateškom i gospodarskomsmislu vrijedi više od Dubravke i Mimozezajedno. Stoga su Mimoza i Dubravke novaprilika koju ne treba propustiti i treba iznaćinačina kako ih kupiti, bilo da to napravi Grad,DPDS ili Zaklada Blaga djela.Osim svoje vrijednosti koja je utemeljena nagastronomskoj tradiciji, oba prostora imajuiznimni položajnu vrijednost, poglavito Du-bravka koji se nalazi na strateškom prosto-ru platoa Pila koji bi u budućnosti trebao bitirecepcija koja će rasteretiti povijesnu jezgrui centar za upravljanje posjetiteljima. Kakoćemo to postići ukoliko netko drugi post-ane vlasnik Dubravke?Gradski vijećnici Dolores Lujić i Maro Kristić

6 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

PISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPOLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Tjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske upravedubrovačko-neretvanske zabilježeno je sedamprometnih nesreća u kojima su dvije osobe lakšeozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježeno je 5prometnih nesreća. Provodeći mjere kontrole prome-ta policijski službenici su protiv počinitelja prometnihprekršaja poduzeli 374 represivnih mjera od kojih izd-vajamo mjere poduzete prema osobama, počinitelji-ma prekršaja koji su najčešći uzročnici težih promet-nih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako188 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuš-tene brzine kretanja, 25 mjera poduzeto je prema os-obama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 17 osobaje prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiz-iranom stanju i 4 osobe koje su sankcionirane zbognepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.- Od ostalih prekršaja izdvajamo 31 mjeru poduzetuzbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 14 mjerapoduzetih zbog nepropisnog pretjecanja.

Najveća koncentracijaNajveća koncentracijaNajveća koncentracijaNajveća koncentracijaNajveća koncentracijaalkoholaalkoholaalkoholaalkoholaalkohola- Najveća koncentracija alkohola od 3,01 g/kg izmjer-ena je 43-godišnjem vozaču osobnog vozila du-brovačkih registracijskih oznaka koji je, tijekom kon-trole prometa, zaustavljen u petak, 22. veljače, u 21,30sati na cesti D-414 u Stonu. Zbog počinjenog prekršajaiz Zakona o sigurnosti prometa na cestama 43-godiš-njak je zadržan u prostorijama policije do otriježnjenjai protiv njega je podnesen prekršajni nalog.

BANIĆI

Teška prometna nesrećaTeška prometna nesrećaTeška prometna nesrećaTeška prometna nesrećaTeška prometna nesrećaDovršenim očevidom teške prometne nesreće kojase 25. veljače, oko 6 sati, dogodila na državnoj cestiD-8 u mjestu Banići, utvrđeno je da je do nesreće došlokada je 32-godišnjak upravljajući cisternom splitskihregistracijskih oznaka, krečući se u pravcu Dubrovni-ka, iz za sada neutvrđenih razloga, prešao na suprot-nu kolničku traku gdje je udario u osobno vozilo daru-varskih registracijskih oznaka, a potom i u sanitetskovozilo dubrovačkih registracijskih oznaka koji su sekretali u pravcu Splita. U ovoj prometnoj nesreći, us-lijed zadobivenih ozljeda na mjestu događaja smrtnoje stradao 29-godišnji vozač sanitetskog vozila. Zavrijeme trajanja očevida kojim je rukovodio Zamjenikžupanijskog državnog odvjetnika, promet na tom dijeluceste bio je u potpunosti zatvoren.

PU dubrovačko-neretvanska

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Palma samo što ne padnePalma samo što ne padnePalma samo što ne padnePalma samo što ne padnePalma samo što ne padneŠetando šetam putem Boninova i vidim veliku visokusuhu palmu preko puta, đe se ide prema groblju. Nijeje dobro viđet, može jednog dana past na cestu, đetim dijelom mali milijun ljudi i auta prolazi tamo-amo.Također, Libetasovi autobusi prolaze ponekad puni put-nika. Znači trebalo bi… bolje spriječit nego liječit.

Zdravko Trojanović TrojoP.S. Ova bura je učinila veliku štetu ljudima i gradu.Hoće li se proglasit elementarna nepogoda!? Hoće lito učinit gradonačelnik ili župan?

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA

Vido Bogdanović imenovan potpredsjednikomVido Bogdanović imenovan potpredsjednikomVido Bogdanović imenovan potpredsjednikomVido Bogdanović imenovan potpredsjednikomVido Bogdanović imenovan potpredsjednikomPredsjednik HSS-a Dubrovnik i gradski vijećnik Vido Bogdanović 23.veljače jena zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Proširenog Predsjedništva HSS-a uZagrebu jednoglasno izabran za potpredsjednika HSS-a iz Dalmacije. Tako jepostao član Predsjedništva HSS-a i ušao u najuže vodstvo HSS-a na naciona-lnoj razini. Vido Bogdanović dugogodišnji je član HSS-a, radićevac i bivši gra-donačelnik Grada Dubrovnika.

ZAJEDNIČKI PROJEKT LUČKE UPRAVE I ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

Predstavljen “Adrigreen”Predstavljen “Adrigreen”Predstavljen “Adrigreen”Predstavljen “Adrigreen”Predstavljen “Adrigreen”Zajednički projektLučke uprave i Zračneluke Dubrovnik pod na-zivom “Adrigreen”predstavljen je 26.vel-jače u prostorijamaLučke uprave Du-brovnik. Riječ je op r e k o g r a n i č n o msuradnji sufinanciranoju sklopu Interreg V-AItalija-Hrvatska progra-ma transnacionalne suradnje 2014.-2020., a sve s ciljem poboljšanja inte-gracija hrvatskih i talijanskih luka tezračnih luka s drugim načinima pr-ijevoza kako bi se povećao protokputnika koji stižu u glavne turističkedestinacije na Jadranskoj obali tekako bi se smanjio utjecaj na okolišregionalnih pomorskih i zračnih sus-tava. Projekt će trajati 25 mjeseci, uk-upni proračun iznosi nešto više od 2,1milijun eura te spaja neke od vodećihhrvatskih i talijanskih luka te zračnihluka koje su motivirane za suradnju istvaranje ekologičnijih i zelenijih lukai zračnih luka.“Projekt je vezan uz raz-vijanje zelenih i intermodalnih rješen-ja pri povezivanju luka i zračnih lukana Adriatiku. U sklopu projekta, bit ćenapravljene detaljne analize, studijeutjecaja na okoliš i sl. Svaki od part-nera će u svom okruženju testiratinačin doprinosa rezultatima projektatj. način smanjenja CO2. Zračnaluka Dubrovnik će nabaviti dva elek-

trična vozila i 15 električnih bicikala.Također, jedna od završnih faza pro-jekta bit će izrada profesionalnog videau kojem će se snimiti testiranje,“ ob-jasnio je voditelj projekta Zračne lukeDubrovnik Hrvoje Spremić. VoditeljAdrigreen projekta ispred Lučke up-rave Dubrovnik Dino Barbarić objas-nio je razloge sudjelovanja Lučke up-rave Dubrovnik. „Sudjelujemo zbogjačanja institucionalnih kapacitetaZračne luke Dubrovnik te povlačenjabespovratnih sredstava kao i stjecan-je novih znanja, iskustava i vještina tetežnja za usavršavanjem i obrazovan-jem u pogledu rada na EU projektima.Nastojat ćemo također osigurati jed-no vozilo na električni pogon kao i tribicikla čime ćemo na simboličan načinizvršiti učinak na smanjenje emisiještetnih plinova te poslati poruku našojopredijeljenosti u provođenjustrateških ciljeva EU za spomenutoprogramsko razdoblje,“ rekao je Bar-barić. Foto: Željko Tutnjević / DMC

ORKANSKA BURA NA LOKRUMU

Evidentirana štetaEvidentirana štetaEvidentirana štetaEvidentirana štetaEvidentirana štetaOlujna bura koja je posljednjih dana pus-tošila Hrvatsku, zahvatila je i Rezervat Lok-rum te nanijela štetu u prirodi. Podsjeti-mo da olujni vjetar kada djeluje ekstrem-no, nanosi šumi i šumskom drveću štetu,a opasnosti se ne mogu otkloniti budućida ne možemo direktno utjecati na kli-matske prilike. Kada brzina vjetra prijeđe11-17 m/s nastaje jaki olujni vjetar koji dje-luje s vrlo štetnim posljedicama. SlužbeRezervata Lokrum su proteklih dana evi-dentirale štetu na području Lokruma, teje u postupku osiguravanje prohodnostišumskih staza i putova. Količina oštećenihstabala nije značajna, te ne utječe nega-tivno na zaštićene stanišne tipove Rezer-vata. JU Rezervat Lokrum

7GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

NA SJEDNICI PREDSJEDNIŠTVA VATROGASNE ZAJEDNICE GRADA

Gradonačelnik zahvalio vatrogascimaGradonačelnik zahvalio vatrogascimaGradonačelnik zahvalio vatrogascimaGradonačelnik zahvalio vatrogascimaGradonačelnik zahvalio vatrogascimaGradonačelnik Mato Franković, u funkciji predsjednika, sudjelovaoje 25.veljače na 4. sjednici Predsjedništva Vatrogasne zajedniceGrada Dubrovnika i tom je prigodom zahvalio vatrogascima naizvrsno odrađenom poslu prilikom brojnih intervencija prošlog vik-enda.Prema riječima Stjepka Krilanovića, zapovjednika VZ Grada Du-brovnika, u prethodnoj je godini ova Vatrogasna zajednica imala366 intervencija, od čega 124 požarne i 235 tehničkih te 7 ostalih,a od ukupnog broja u 319 su sudjelovali pripadnici Javne vatro-gasne postrojbe Dubrovački vatrogasci. Također, dodao je, zbogjake bure prošli vikend, 23. i 24. veljače, imali su još 70-ak interven-cija.Na predsjedništvu su donesene odluke o pomoći dobrovoljnimvatrogasnim društvima na području Grada Dubrovnika za pripremuprotupožarne sezone i što kvalitetnije redovno funkcioniranje. Na-javljena je ujedno i obuka za zvanje dobrovoljnog vatrogasca po po-dručnim DVD-ovima. Ponuđena im je i mogućnost za komunalne ra-dove čišćenja javnih površina za potrebe Grada Dubrovnika.

NA KONSTITUTIVNOJ SJEDNICI SAVJETA MLADIH GRADA

Tea Lenz izabrana za predsjednicuTea Lenz izabrana za predsjednicuTea Lenz izabrana za predsjednicuTea Lenz izabrana za predsjednicuTea Lenz izabrana za predsjednicu

Konstitutivna sjednica Savjeta mladih Grada Dubrovnika održana jeu ponedjeljak, 25. veljače 2019. u gradskoj vijećnici. Na sjednici jebilo nazočno svih jedanaest članova Savjeta mladih imenovanih Rje-šenjem Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na 19. sjednici održanoj23. siječnja 2019. godine. Tijekom sjednice, koju je vodio predsjed-nik Gradskog vijeća Marko Potrebica, članovi Savjeta mladih GradaDubrovnika za svoju su predsjednicu jednoglasno izabrali Teu Lenz,a za zamjenicu predsjednice Paolu Šutić. Najvažnija zadaća novoiz-abranog Savjeta mladih bit će sudjelovanje u donošenju i provedbiLokalnog programa za mlade Grada Dubrovnika za razdoblje od 2019.do 2021. “Mladi i Grad skupa”.

UPRAVNI ODJEL ZA EUROPSKE FONDOVE, REGIONALNU IMEĐUNARODNU SURADNJU GRADA DUBROVNIKA

Orlandova godina prijavljena naOrlandova godina prijavljena naOrlandova godina prijavljena naOrlandova godina prijavljena naOrlandova godina prijavljena nadva kongresa povijesnih gradovadva kongresa povijesnih gradovadva kongresa povijesnih gradovadva kongresa povijesnih gradovadva kongresa povijesnih gradova

MEĐUNARODNI DAN RIJETKIH BOLESTI OBILJEŽEN I U DUBROVNIKU

Rijetki inspiriraju. Ostavi trag!Rijetki inspiriraju. Ostavi trag!Rijetki inspiriraju. Ostavi trag!Rijetki inspiriraju. Ostavi trag!Rijetki inspiriraju. Ostavi trag!Hrvatski savez za rijetke bolestiobilježio je Međunarodni dan ri-jetkih bolesti u Dubrovniku putemkampanje „Rijetki inspiriraju. Os-tavi trag!“ Cilj kampanje jest up-utiti poziv svim oboljelima diljemHrvatske da se obrate Hrvatskomsavezu za rijetke bolesti s obziromda će se u narednih godinu danaprovoditi veliko istraživanje s obo-ljelima, dok će rezultatiistraživanja utjecat na smjer rijet-kih bolesti u Hrvatskoj. Nadogađanju održanom u kinu Slo-boda, 23.veljače, su sudjelovalizamjenica Grada Dubrovnika Jel-ka Tepšić i pročelnik Upravnogodjela za obrazovanje, šport, so-

cijalnu skrb i civilno društvo DživoBrčić. Zamjenica Tepšić je u svompozdravnom govoru čestitala iizrazila potporu kampanji, nagla-sivši da bolest ne treba nikogadefinirati te da oboljelima trebapomoći kako bi mogli ostvaritikvalitetan život. - Važno je da sepozornost na sve bolesti, pa i overijetke ne skreće samo na datumekoji su međunarodno afirmiraniveć da u svakodnevnom životuvodimo računa da nažalost nismosvi jednaki, da puno ljudi oko nasima svoje poteškoće i probleme,da ih mi moramo uvažavati, mora-mo im pomoći da svoje problemesavladaju, da budu potpuno so-

Upravni odjel za europske fon-dove, regionalnu i međunar-odnu suradnju Grada Du-brovnika prijavio je projektOrlandova godina na dvanatječaja/kongresa, od koji seprvi u ožujku održava u Solinu,a drugi u Krakowu u lipnju ovegodine.5. Međunarodni kongres pov-ijesnih gradova održava se od26. do 29. ožujka u Solinu,gdje će se međunarodna kul-turno turistička nagrada „Plau-tilla“ dodijeliti u tri kategorije;kvaliteta i inovativnost u uprav-ljanju povijesnim gradovima,interpretacija i zaštita kulturnebaštine te promidžba i dis-tribucije kulturno-turističkihproizvoda. Orlandovu godinuUpravni odjel za europske fon-dove, regionalnu i međunar-odnu suradnju prijavio je uposljednje navedenoj kate-

goriji za najbolji turistički proiz-vod koji se odlikuje kvalitetn-om i kreativnom interpretaci-jom kulturno povijesne baš-tine. Petnaesti svjetski kongresOrganizacije gradova svjetskekulturne baštine (OWHC)održava se u Krakowu od 2.do 5. lipnja, a „Orlandova go-dina“ prijavljena je na poziv zadostavu projekata povezanihs temom “Heritage and Tour-ism: Local Communities andVisitors – Sharing Responsibil-ities”. Odabrani projekti bit ćeprezentirani na kongresu.Podsjetimo, povodom 600.obljetnice postavljanja Orland-ova stupa ova je godina, od-lukom Gradskog vijeća GradaDubrovnika, proglašena Or-landovom godinom, a obilježitće je različiti programi koji ćese odvijati tijekom svih dvan-aest mjeseci.

cijalizirani i prihvaćeni u društvu u kojem žive - rekla je Tepšić.U sklopu događanja prikazan je kratki film koji je naglasio prob-lematiku rijetkih bolesti, dok su svi zainteresirani mogli saznativiše na promotivnom pultu članova Hrvatskog saveza za rijet-ke bolesti te putem multitouch stola s informativnim igrama orijetkim bolestima. Potporu kampanji su pružile poznate os-obe poput Martine Tomčić, Igora Mešina, Zlatka Dalića, FrankeBatelić i Luke Bulića.

8 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

FORUM MLADIH

Radionica Radionica Radionica Radionica Radionica Drame i poezijeDrame i poezijeDrame i poezijeDrame i poezijeDrame i poezijePeta forumska radionica pod nazivom “Drame ipoezije!” održala se 26.veljače u Kazalištu MarinaDržića.Forumska radionica “Drame i poezije!” uključujerecitacije i scenska djela, bez obzira jesu li autorisama djeca i mladi ili netko drugi. Sudjeluju mladiglumci iz dubrovačkih osnovnih i srednjih škola,učeničkih domova i dramskih studija.

ADAPTACIJA JUDO DVORANE U MOKOŠICI

Izrađen glavni arhitektonski projektIzrađen glavni arhitektonski projektIzrađen glavni arhitektonski projektIzrađen glavni arhitektonski projektIzrađen glavni arhitektonski projektMeđu planiranim ulaganjima u sportsku infrastrukturu u 2019.godini Grad Dubrovnik provest će i adaptaciju judo dvorane uMokošici.Riječ je o adaptaciji postojećeg poslovnog prostora u suterenustambeno poslovne zgrade „S“ u Mokošici ukupne neto korisnepovršine 370 metara kvadratnih. Prostor se koristi za potrebeJudo kluba Dubrovnik kao judo dvorana no zbog dotrajalostimaterijala i instalacija te zbog potreba korisnika isti je potrebnoadaptirati.Projektom funkcionalne adaptacije prema glavnom projektu ar-hitektonskog studija nona d.o.o. zadržava se osnovna podjelaprostora u dvije cjeline uvjetovane nosivom konstrukcijom građ-evine. Velika judo dvorana ostat će stoga u istim gabaritima, ali

DJEČJI VRTIĆI DUBROVNIK ZAPOČINJUS RADOM POSLIJEPODNE I SUBOTOM

Grad ZA djecuGrad ZA djecuGrad ZA djecuGrad ZA djecuGrad ZA djecuGrad Dubrovnik i DV Dubrovnik ovimprojektom unaprijedit će ukupnu uslu-gu poboljšanim i kvalitetnijim programi-ma predškolskog odgojaDječji vrtići Dubrovnik od 1.travnja 2019.uvode poslijepodnevnu smjenu i radsubotom u svojim vrtićima, u sklopu pro-jekta “Grad ZA djecu”. U narednomrazdoblju u vrtićima će se organiziratisastanci za roditelje koji imaju stalnu ilipovremenu potrebu za navedenimuslugama.Usluga poslijepodnevnog rada uvest ćese u vrtićima Ciciban, Gruž, Izviđač,Kono, Palčica, Pile, Radost, LapadskiDvori, Škatulica i Pčelica. Rad subotomprovodit će se u vrtićima Ciciban, Izviđ-ač, Palčica i Pčelica, dok će vrtić naLopudu pružati uslugu i tijekom ljeta.Projekt „Grad ZA djecu - poboljšanjeusluga i uvjeta za djecu u sustavu ranogi predškolskog odgoja i obrazovanja napodručju grada Dubrovnika“, podsjeti-mo, izrađen je na temelju prethodnoprovedenog anketnog ispitivanja s cil-jem definiranja potreba roditelja zapromjenom radnog vremena Dječjihvrtića Dubrovnik čiji su rezultati između

ostalog pokazali opravdanost usklađi-vanja radnog vremena dječjih vrtića sastvarnim potrebama roditelja.Ukupna vrijednost projekta je14.080.986,10 kuna, a u potpunosti jefinanciran sredstvima Europskog soci-jalnog fonda kroz Operativni programUčinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.Dodijeljena sredstva iskoristit će se zaangažiranje novih odgojitelja potrebnihza održavanje programa poslijepod-nevnog rada vrtića te djelatnika u teh-ničkom osoblju i drugog stručnog kadrapoput asistenata, logopeda, psihologai edukacijskog rehabilitatora. U cilju un-aprjeđenja usluga financirat će sebrojne edukacije usmjerene ka jačanjustručnih kompetencija za kojim je struč-na služba vrtića iskazala interes, a raz-vit će se i implementirati dva novaposebna programa – program Montes-sori i sportski program.Grad Dubrovnik i DV Dubrovnik ovimprojektom unaprijedit će ukupnu uslu-gu poboljšanim i kvalitetnijim programi-ma predškolskog odgoja. Osiguravan-je usluga za 186 djece rane i predškol-ske dobi svakako će doprinijetiravnoteži poslovnog i obiteljskog živo-ta putem pružanja usluge poslijepod-nevnog rada te pružanje usluge radasubotom za 193 djece.

U MOKOŠICI

Krenuli radovi na pedijatrijskoj ambulantiKrenuli radovi na pedijatrijskoj ambulantiKrenuli radovi na pedijatrijskoj ambulantiKrenuli radovi na pedijatrijskoj ambulantiKrenuli radovi na pedijatrijskoj ambulantiSanacija i adaptacija prostora u nasel-ju Naš Dom u Mokošici, a koji je GradDubrovnik ustupio Domu zdravlja Du-brovnik za potrebe pedijatrijske ambu-lante, krenule su početkom tjedna.Predviđeno vrijeme trajanja radova jedva mjeseca. Osim osiguranja adekvat-nog prostora Grad Dubrovnik je iz svogproračuna izdvojio sredstva za izraduprojekta, a snosi i troškove adaptacije,odnosno uređenja prostora, u iznosu odoko 1,6 milijuna kuna.Suterenski prostor površine 150 metarakvadratnih, smješten na adresi Vinogra-darska ulica 16, Grad Dubrovnik je te-meljem zaključka Gradskog vijeća pre-pustio Domu Zdravlja Dubrovnik narazdoblje od 10 godina kako bi se uovom gradskom naselju roditeljima

pružila prijeko potrebna zdravstvenaskrb za njihovu djecu.Prema glavnom projektu koji je izradioarhitektonski biro „Modul A“ iz Dubrovni-ka prostor će se adaptacijom podijelitina dvije funkcionalno povezane cjeline:ordinaciju logopeda s ulazom i čekaoni-com te ambulantu s ordinacijom pedi-jatra, uredom medicinske sestre, a plani-rani su i odvojeni ulazi za zdravu ibolesnu djecu. Buduća ambulanta uMokošici opremit će odgovarajućim san-itarijama za osoblje i pacijente, sani-tarnim čvorom za osobe s invaliditetom,servisnim prostorijama i prostorijama zaosoblje. Planirano je i hortikulturno ure-đenje ulaznog platoa te omogućavanjepješačkog pristupa osobama spoteškoćama u kretanju.

DUBROVAČKE KNJIŽNICE

Mjesec hrvatskoga jezikaMjesec hrvatskoga jezikaMjesec hrvatskoga jezikaMjesec hrvatskoga jezikaMjesec hrvatskoga jezikau Narodnoj knjižnici Gradu Narodnoj knjižnici Gradu Narodnoj knjižnici Gradu Narodnoj knjižnici Gradu Narodnoj knjižnici GradNa Međunarodni dan materinskoga jezika, koji seobilježava 21. veljače, započinje obilježavanjeMjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja zavr-šava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazi-vu i položaju hrvatskog književnog jezika.Samu manifestaciju pokrenuo je 2014. godine In-stitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje želeći istaknutivažnost očuvanja materinskoga jezika, svih nje-govih narječja i dijalekata te želeći upoznati jav-nost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom ijezičnom poviješću.S jednakim ciljem, Dubrovačke knjižnice 2016.godine aktivno se uključuju u obilježavanje mani-festacije u okviru koje su za dubrovačku publiku iove godine pripremile zanimljiv program:

2. ožujka (subota) u 18 satiPredstavljanje knjige „Osjenčane riječi“

mr. sc. Nives Opačić4. ožujka (ponedjeljak) u 18 sati

Riječ Božja glagoljskim pismom ili o SlovuKonstantinovu

popularno predavanje prof. dr. sc. Milice Lukić7. ožujka (četvrtak) u 18 satiNaški u europskim saločama

predavanje mr. sc. Silvije Batoš i Perice Domi-jan, prof.

11. ožujka (ponedjeljak) u 18 satiIzazovi prepoznavanja talijanskih rečeničnihdijelova u dubrovačkome rukopisnom tekstu

predavanje dr. sc. Ivane Lovrić Jović14. ožujka (četvrtak) u 18 sati

O Matoševu jezikupredavanje dr. sc. Sanje Vulić

joj se priključuje prostor bivše strojarnice kao servisno spremišteza sprave. Postojeći ulazni dio dijeli se u dvije cjeline s tim da seprvi dio spušta u odnosu na ostatak suterena i sastoji se od ul-aznog prostora s garderobama i pratećim sadržajima, malimspremištem i kabinetom za trenere. Drugi dio koji je na visinskojkvoti velike judo dvorane prenamijenit će se u dodatni prostor zavježbanje, a zahvaljujući pomičnim harmo stijenama bit će ga mo-guće koristiti kao jednu veću ili dvije manje prostorije.Prostorija za kino projektor prenamjenjuje se u smještajni prostorza gostujuće trenere, a uredit će se i trijem na južnom pročelju,sanirat će se dio fasade te promijeniti podna obloga i obloga ste-peništa. Zbog prokišnjavanja ravnog prohodnog krova iznaddvorane, koji služi i kao prilaz ulazima u stanove, sanirat će se icijela terasa.Ukupna vrijednost investicije iznosi 2.006.065,22 kuna bez PDV-a,a financirat će se proračunskim sredstvima.

9GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

NA KOLOČEPU

Javni WC rekonstruiran uz sufinanciranjeJavni WC rekonstruiran uz sufinanciranjeJavni WC rekonstruiran uz sufinanciranjeJavni WC rekonstruiran uz sufinanciranjeJavni WC rekonstruiran uz sufinanciranjesredstvima EU fondovasredstvima EU fondovasredstvima EU fondovasredstvima EU fondovasredstvima EU fondova

NA MIRINOVU

Postavljena javna rasvjetaPostavljena javna rasvjetaPostavljena javna rasvjetaPostavljena javna rasvjetaPostavljena javna rasvjetaGrađevinski radovi izgradnje mreže javne rasv-jete na Mirinovu su završeni. Rasvjeta će se pustitiu rad ovajtjedan, nakon što se izvrše potrebnaspajanja i provede testiranje. Vrijednost ove in-vesticije je oko 570 tisuća kuna, a financira se izsredstava komunalnog doprinosa i komunalnenaknade.Projektom je obuhvaćena izgradnja nedostajućejavne rasvjete nerazvrstane ceste Lozica-Moko-šica u dužini od oko 900 metara, na dijelu odpostojeće rasvjete u naselju Lozica do postojećerasvjete u Staroj Mokošici. Uz sjeverni rub kolni-ka, na razmacima od tridesetak metara, postav-ljeno je 25 čeličnih rasvjetnih stupova visine osammetara. Tehničko rješenje rasvjete temelji se nadosadašnjim iskustvima, preporukama i pro-računima, te estetskim i ekološkim zahtjevimavezanim za smanjenje svjetlosnog zagađenja.Osnovna svrha projekta je kvalitetno i sigurnoodvijanje cestovnog prometa svih kategorija, tepješaka i biciklista. Nadležni Upravni odjel zaizgradnju i upravljanje projektima ovom inves-ticijom nastavlja izgradnju i nadogradnju mrežejavne rasvjete u Gradu Dubrovniku.

GRAD DUBROVNIK

Započeli radovi na uređenju Dalmatinske uliceZapočeli radovi na uređenju Dalmatinske uliceZapočeli radovi na uređenju Dalmatinske uliceZapočeli radovi na uređenju Dalmatinske uliceZapočeli radovi na uređenju Dalmatinske uliceU srijedu, 27. veljače započeli suradovi na uređenju - sanaciji as-faltnog zastora Dalmatinske uliceu Lapadu. Radovi na uređenjuulice koja se proteže paralelno uzUlicu kneza Domagoja sve dospoja s Ulicom Miljenka Bratošapočeli su na dijelu kod OŠ Lapad.Površina iznosi cca 3300 m2, a vr-ijednost radova 780.000,00 kunas PDV-om. Predviđeno trajanje ra-dova je 40 dana. Građani se moleza razumijevanje ukoliko zbog iz-vođenja radova povremeno dođe do manjih poteškoća u odvijanju prometa.

VUKOVARSKA ULICA

Od utorka, 26. veljače,Od utorka, 26. veljače,Od utorka, 26. veljače,Od utorka, 26. veljače,Od utorka, 26. veljače,redovan režim prometaredovan režim prometaredovan režim prometaredovan režim prometaredovan režim prometaNastavno na prethodnu najavu gradske upravepromet u Vukovarskoj ulici vratio se u redovanrežim u utorak, 26. veljače, od 6 sati ujutro.Tijekom ponedjeljka, 25. veljače, završili su sepreostali radovi postavljanja asfaltnog pokrovadok je u večernjim satima obavljeno ocrtavanjepripadajuće signalizacije. Kako je bilo najavljeno,nastavit će se s radovima izvođenja kanalica usporednim ulicama, no ti radovi nemaju ni-kakvog utjecaja na redovno odvijanje prometau Vukovarskoj ulici.

RADIONICA OSMAŠA OŠ MOKOŠICA I DUBROVAČKIH KNJIŽNICA

Obilježen Svjetski tjedan skretanjaObilježen Svjetski tjedan skretanjaObilježen Svjetski tjedan skretanjaObilježen Svjetski tjedan skretanjaObilježen Svjetski tjedan skretanjapozornosti na poremećaje hranjenjapozornosti na poremećaje hranjenjapozornosti na poremećaje hranjenjapozornosti na poremećaje hranjenjapozornosti na poremećaje hranjenjaRadionicom „P.S. Volim se“, koja se 26. veljače održala u OgrankuLapad, Dubrovačke knjižnice priključile su se obilježavanju Svjetskogtjedna skretanja pozornosti na poremećaje hranjenja.Cilj ove radionice bio je ukazati na probleme u ishrani svih uzrasta, aosobito mladih. Kroz razgovor s dubrovačkom književnicom RenatomZlatković i niz zanimljiv aktivnosti koje je pripremila psihologinja Jadran-ka Zlošilo učenici su preispitivali vlastite prehrambene navike, stavoveo sebi samima i trendovima koje im današnje društvo nameće. Ro-man „Kalorije“ Renate Zlatković poslužio je kao idealan književni poti-caj za razgovor o ovoj temi. U njemu na mladima blizak način autoricaobrađuje temu anoreksije, jednog od najčešćih poremećaja hranjen-ja. Ovaj roman bio je nominiran za književne nagrade „Grigor Vitez“ i„Anto Gardaš“. Iako neatraktivnog naziva ‘’kalorije’’ riječi koja je mrskai onima koji vole hranu i onima koji se hrane užasavaju, roman RenateZlatković iznimno je kvalitetno književno štivo. Iako je u njemu autori-ca, psihologinja po struci, imala prije svega namjeru upozoriti na an-oreksiju, u čemu je itekako uspjela, ono u čemu je također uspjela, izbog čega se ušla u najužem izboru za nagradu Grigor Vitez, jest stvoritivjerodostojne, žive junake koji čitatelje očaravaju svojim karakterima.Poput iznimno dobro ocrtanog lika tinejdžera Rikarda koji više od sve-ga voli crtati stripove i kroz čiju vizuru se prati priča o njegovoj malenojsestri Bubi i njezinoj velikoj prijateljici Evi, budućoj balerini. Ova radion-ica je bila namijenjena učenicima osmih razreda OŠ Mokošica.

Završeni su građevinski radovi na projek-tu rekonstrukcije javnog sanitarnog ob-jekta s bio pročistačem u Donjem Čeluna otoku Koločepu. Na krovu objekta ure-đen je vidikovac s ogradom, na koji će usljedećih desetak dana postaviti klupa zaodmor, a okoliš s pripadajućim parkomće se krajobrazno urediti. Unutar pos-tojećeg objekta javnog WC-a zamijenjenesu instalacije vode i odvodnje, podne izidne obloge, stolarija te sanitarni elementii galanterija. Postavljena je nova rasvjeta iventilacija prostora, koje su nedostajaleu objektu prije rekonstrukcije, dok jeodvodnja otpadnih voda riješena izgrad-njom bio jame ispred samog objekta. Usklopu rekonstrukcije, park uz sanitarniobjekt krajobrazno će se urediti i oplemen-iti mediteranskim i autohtonim sortama,opremiti klupama za odmor i novim rasv-jetnim tijelima te urediti šljunčanim staza-

ma. Ravna površina krova definirana je kaovidikovac s pripadajućom urbanom opre-mom, ogradom i klupom. Glavni projektobnove prizemnice smještene u neposred-noj blizini mora južno od pristaništa vodioje Upravni odjel za izgradnju i upravljanjeprojektima Grada Dubrovnika. Projekt jeizradila Ida Polzer, projektantica iz uredaPolzer d.o.o., dok je radove vrijedne408.562 kuna izvela tvrtka Blažević d.o.o.Radove hortikulturnog uređenja, vrijedne120.734,69 kuna, u završnoj fazi projektaodradit će tvrtka Vrtlar Dubrovnik d.o.o.Projekt je sufinanciran bespovratnim eu-ropskim sredstvima u iznosu od 250.000kuna. Podsjetimo, sredstva su dodijelje-na u ožujku 2018. u okviru Plana usmjera-vanja i rasporeda sredstava za razvoj po-dručja otoka u 2018. godini koji je proveloMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondo-va europske unije Republike Hrvatske.

HPD DUBROVNIK

Priznanja za planinarstvoPriznanja za planinarstvoPriznanja za planinarstvoPriznanja za planinarstvoPriznanja za planinarstvoHrvatsko planinarsko društvo Dubrovnik je dobitnik brojnih priznan-ja za planinarstvo, koja su dodijeljena na Skupštini Zajednice plan-inarskih društava Dubrovačko-neretvanske županije u Stonu 9.veljače. HPD Dubrovnik je 2018.godine proslavilo 90. godina pos-tojanja i tom je prigodom dobilo Priznanje Zajednice planinarskihdruštava Dubrovačko-neretvanske županije, od Zajednice Teh-ničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovni-ka. Priznanje za dugogodišnji izniman doprinos razvitku i promi-canju tehničke kulture u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i graduDubrovniku. Tijekom siječnja i veljače Planinarski dom Vrbanj naOrjenu je posjetilo preko 250 naših sugrađana koji su uživali uIgrama na snijegu i pješačenju po okolnim planinama. Vrijednivolonteri HPD Dubrovnik i ove su godine ugostili djecu i trenereSportske školice Dubrovnik koji su bili prezadovoljni danomprovedenim u prirodi na 1100m n/v. U Planu HPD DUBROVNIKza prvo tromjesječje2019.g su ski škole za početnike, čišćenja imarkiranja planinarskih staza, održavanje planinarskog doma Vr-banj i planinarske kuće Škola Kuna Konavoska, usponi na vrhSniježnice sa polaskom iz Mihanića. Prigodom Svjetskog danavoda u subotu 23.03. tradicionalno će se održati jednodnevni izletOnofrijevim vodovodom uz čišćenje i prikupljanje otpada, prigo-dom. U najavi su izleti u Crnu Goru na Ušće rijeke Bojane, posjetFesti od kamelija u Stolivu sa Usponom na Vrmac, te mnoge drugeaktivnosti. Redoviti sastanci sa članstvom su četvrtkom u 19,30Bunićeva poljana 5 u Gradu. www.hpd-dubrovnik.hr

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

TURNIR ŽUPSKIH MJESTA

Zahvala organizatoraZahvala organizatoraZahvala organizatoraZahvala organizatoraZahvala organizatoraOrganizatori Mateo Delić, MarioPuljić, Antonio Vojvodić i SandroJoković iskazali su zahvalnostprvenstveno Općini Župadubrovačka, načelniku SilvijuNardelliju što su kao i svake godineprepoznali značaj ovog turnira ipomogli pri organizaciji. Zahvaljujuse i Zajednici sportova, Osnovnojškoli Župa dubrovačka kao i svimsudionicima, volonterima koji sudali svoj nesebični doprinos da ovajdogađaj preraste u spektakl koji jeoko jednog sportskog događajaokupio veliki broj ŽupljanaDogađaj koji je obilježioposljednji mjesec uŽupi dubrovačko jeTurnir župskih mjestakoji se odigravao uškolskoj sportskoj dvo-rani. Neki će reći samojoš jedan u nizu, ali ipakje ovaj turnir bio pomnogo čemu drugačijii posebniji od drugih.Po prvi puta turnir senije održao u jednomtjednu, nego je trajao mjesec dana. Ig-ralo se samo vikendima, što je ostavilodovoljno vremena i prostora za uvođen-je novih sadržaja. Termin održavanjaturnira poklopio se s pokladama, pa suorganizatori ova dva događaja pronašlirješenje te uveli zajedničke zabaveTurnira župskih mjesta i Župskog karnev-

ala, koje su se pokazale kao pun pogodak. Uvede-na je i posebna igra za publiku (Župastico), kao iigra za predstavnike mjesta, natjecanje u kladion-ici na utakmice turnira.Kada se prelazilo iz kuparske dvorane u novudvoranu na Mljekari, mnogi su govorili da je preve-lika za ovakav događaj. Ali sad se pokazalo da nijedovoljna za interes koji je vladao te da bi i ona uGospinom polju bila puna do zadnjeg mjesta.Za 14 župskih ekipa nastupilo je preko 160 igrača.Turnir je kroz sedam dana u dvorani pratilo ukup-no više od tri tisuće gledatelja, a na društvenimmrežama stranice turnira imale su preko 100 tisućaklikova. Finalnu večer uveličale su i Župskemažoretke te djeca iz KUD-a Marko Marojica.Organizatori Mateo Delić, Mario Puljić, AntonioVojvodić i Sandro Joković iskazali su zahvalnostprvenstveno Općini Župa dubrovačka, načelnikuSilviju Nardelliju što su kao i svake godine pre-

poznali značaj ovogturnira i pomogli pri orga-nizaciji. Zahvaljuju se iZajednici sportova, Os-novnoj školi Župa du-brovačka kao i svim sudi-onicima, volonterima kojisu dali svoj nesebičnidoprinos da ovaj događajpreraste u spektakl koji jeoko jednog sportskogdogađaja okupio velikibroj Župljana.

Zadnji dan turnira imao je i humanitarni karakter,sakupljeno je 4050 kuna koje će biti donirane Žup-ljaninu Stijepu Sutiću, stopostotnom invalidu zakojeg je pokrenuta akcija za nabavu novih invalid-skih kolica. Brašina je pobjednik, ali pobjedniciovog turnira su svi, od igrača do publike i organi-zatora. Turnir je završio, a svi jedva čekaju novi.Odbrojavanje je počelo...

HUMANITARNI KVIZ TURNIRAŽUPSKIH MJESTA

Za kupnjuZa kupnjuZa kupnjuZa kupnjuZa kupnjuelektromotornihelektromotornihelektromotornihelektromotornihelektromotornihkolica Stijepu Sutićukolica Stijepu Sutićukolica Stijepu Sutićukolica Stijepu Sutićukolica Stijepu SutićuOrganizatori nedavno završenogTurnira župskih mjesta u subotu orga-niziraju još jedno humanitarnodruženje, ovaj put je riječ o kvizu s 30pitanja koja se mogu dotaknuti bilokojeg od prijašnjih sedam turnira.- Ekipa mora biti sastavljena iz jednogmjesta. Budući da smo ograničeni nasamo 14 mjesta, odlučili smo da pred-nost imaju ekipe koje su se prijavile naposljednji turnir. Igrač nije trebao sud-jelovati na turniru da bi kao mještaninigrao subotnji kviz za svoje mjesto.Također bi zamolili ekipe da dođu udresovima u kojima su igrali turnir,kako bi kviz dobio na draži - poručujuorganizatori.Uplata za sudjelovanje na kvizu je 100kuna po ekipi, a sav novac od uplataće biti doniran gosparu Stijepu Sutićukao pomoć pri kupnji novih elektromo-tornih invalidskih kolica.Turnir će se održati u Caffe baru Cata-maran u Srebrenom, u subotu 2.ožujka s početkom u 20 sati, a prijavese primaju i inbox Facebook straniceTurnira župskih mjesta ili na broj 099298 3810.Većina Župljana često sreće StijepaSutića iz Vrela i njegova elektromotor-na invalidska kolica na magistrali krozŽupu. Međutim, nakon šest godina up-otrebe elektromotorna kolica su dot-rajala i Stijepo treba nova bez kojih ćeostati zarobljen u četiri zida kuće.Hrvatski zavod za zdravstveno osig-uranje je 28. prosinca odbio Stijepovužalbu na prvostupanjsko rješenje po-dručnog ureda u Splitu kojim se odbi-ja nabava novih elektromotornih koli-ca kakva sada koristi. Odobrena su mudruga, višestruko jeftinija, a njemu pot-puno beskorisna, jer u njima ne bimogao savladati uspone na magistra-li, pogotovo onaj ispred njegove kućeu Vrelu. Preostalo bi mu samo da nji-ma ide po stanu.- Bez novih invalidskih kolica koja ko-štaju 71 tisuću kuna, ostat ću zarobl-jen u četiri zida kuće. Stara kolica sumi se pokvarila i ne mogu se popraviti,HZZO mi je odbio molbu za nova kol-ica, Vi ste mi jedina nada - poručio jeStjepo Sutić putem videopriloga DuTV-a objavljenog na društvenim mrežama.

URED NAČELNIKA

Prijem za predstavnike gostujućih maškaranih skupinaPrijem za predstavnike gostujućih maškaranih skupinaPrijem za predstavnike gostujućih maškaranih skupinaPrijem za predstavnike gostujućih maškaranih skupinaPrijem za predstavnike gostujućih maškaranih skupinaPred polazak povorke Žup-skog karnevala općinskinačelnik Silvio Nardelli ipročelnik Jedinstvenogupravnog odjela Jure Marićsu u subotu u zgradiOpćine ugostili predstavni-ke gostujućih maškaranihskupina koje su sudjelov-ale u ovogodišnjoj povorcii predsjednicu Župskogkarnevala Lucu Čučić.Općinski načelnik je svimsudionicima povorkezaželio ugodan boravak unašem kraju i obilje zabavena karnevalu, te u znak do-brodošlice sa svima izmije-nio poklone.

ŽUPSKI DJEČJI VRTIĆ

Prikupljeno 460 kilograma čepova za Udrugu oboljelih od leukemije i limfomaPrikupljeno 460 kilograma čepova za Udrugu oboljelih od leukemije i limfomaPrikupljeno 460 kilograma čepova za Udrugu oboljelih od leukemije i limfomaPrikupljeno 460 kilograma čepova za Udrugu oboljelih od leukemije i limfomaPrikupljeno 460 kilograma čepova za Udrugu oboljelih od leukemije i limfomaDječji vrtić Župa dubrovačka se početkom pedagoške godine 2018./2019. uključio u humanitarni projekt „Plastičnim čepovima doskupih lijekova“ koju organizira Udruga oboljelih od leukemije i limfoma sa sjedištem u Čakovcu. Vrijednim prikupljanjem djece,roditelja, djelatnika, članova Upravnog vijeća Vrtića, susjeda, rođaka, baka, djedova… je skupio 460 kilograma čepova koji su poslanina adresu Udruge u Čakovec.Dječji vrtić Župa dubrovačka se zahvaljuje svima koji su sudjelovali i doprinijeli ovoj hvale vrijednoj akciji!

12 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

SEMINAR POVJERENSTVA ZA POLITIKU TERITORIJALNE KOHEZIJE I PRORAČUNEU

Upotreba instrumenata kohezijske politikeUpotreba instrumenata kohezijske politikeUpotreba instrumenata kohezijske politikeUpotreba instrumenata kohezijske politikeUpotreba instrumenata kohezijske politikeza rješavanje nedostatka ulaganja uza rješavanje nedostatka ulaganja uza rješavanje nedostatka ulaganja uza rješavanje nedostatka ulaganja uza rješavanje nedostatka ulaganja ueuropskim regijamaeuropskim regijamaeuropskim regijamaeuropskim regijamaeuropskim regijamaU ponedjeljak, 4. ožujka, u Hotelu Palace u Dubrovniku održat će se seminarPovjerenstva za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU ‘’Upotreba instrume-nata kohezijske politike za rješavanje nedostatka ulaganja u europskim regija-ma’’. Na seminaru će među ostalim uzvanicima uvodni govor imati i ministricaregionalnog razvoja i fondova EU RH Gabrijela Žalac, a uvodno izlaganje imat ćežupan Nikola Dobroslavić.

PO UGOVARANJU SREDSTAVA IZ FONDOVA EU

Naša županija najuspješnijaNaša županija najuspješnijaNaša županija najuspješnijaNaša županija najuspješnijaNaša županija najuspješnijaNajuspješnija po ugovaranju sredstava iz EU fondo-va je Dubrovačko-neretvanska županija, s obziromna veličinu i gospodarsku snagu, a ugovaranje EU

DILJEM ŽUPANIJE

ŽUC provodiŽUC provodiŽUC provodiŽUC provodiŽUC provodinekoliko vrijednihnekoliko vrijednihnekoliko vrijednihnekoliko vrijednihnekoliko vrijednihinvesticijainvesticijainvesticijainvesticijainvesticijaŽupanijska uprava za ceste Du-brovačko-neretvanske županije pro-vodi nekoliko vrijednih projekata dil-jem županije. Početkom sljedećegtjedna očekuje se potpisivanje ugo-vora za izgradnju dva kružna raskrižjana županijskoj cesti u Metkoviću, vr-ijednost investicije je 6 milijuna kuna,a natječaj za izvođača radovaraspisan je u siječnju.Također, ŽUC je u završnoj fazi otku-pa zemljišta za rekonstrukciju cesteTrnovica – Čepikuće čija je izgradnjaneophodna za početak realizacijeprojekta CGO Lučino razdolje. Vrijed-nost te investicije je 11,8 milijunakuna.

projekata znatno je intenzivirano u slavonskim županijama, pokazuje analizaHrvatske gospodarske komore.U 2017. i 2018. godini ukupan je kumulativni iznos ugovorenih EU projekata(zbroj sredstava ugovorenih po pojedinim županijama) iznosio 41,7 milijardikuna, a ti podaci obuhvaćaju samo projekte koji se provode na području samojedne županije.

Najveći se iznos ugovorenih sredstava fondova EU u 2017. i 2018.(8,45 mlrd. kuna) odnosi na Grad Zagreb, koji čini oko trećinecjelokupnog hrvatskoga gospodarstva i gotovo 20 postostanovništva Hrvatske. Dubrovačko-neretvanska županija nalazise na drugom mjestu i ističe se po ukupno ugovorenom iznosu(4,45 mlrd. kuna), jer se na području naše županije provode, međuostalima, prvi i treći najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, a tosu Pelješki most i Zračna luka Dubrovnik.Po iznosu ugovorenih sredstava slijede Primorsko-goranska (3,386mlrd kuna), Osječko-baranjska (3,180), i Zagrebačka županija(2,618), a na začelju su karlovačka (737 mln kuna), Ličko-senjska(900 mln kuna), Brodsko-posavska (943 mln kuna) i Međimurskažupanija (949 mln kuna).Poredak je drukčiji kad se uzme u obzir iznos ugovorenih sredsta-va po stanovniku: Prva je Dubrovačko-neretvanska županija s izno-som po stanovniku od 36.637 kuna, a slijede Ličko-senjska s19.588 kuna po stanovniku, Vukovarsko-srijemska županija s14.884 kuna, Požeško-slavonska (14.048) i Virovitičko-podravskas 13.438 kuna.

13GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

SVEČANOST DODJELE PROTUPOŽARNOG BRODA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Sveti Florijan Javnoj vatrogasnojSveti Florijan Javnoj vatrogasnojSveti Florijan Javnoj vatrogasnojSveti Florijan Javnoj vatrogasnojSveti Florijan Javnoj vatrogasnojpostrojbi Mljetpostrojbi Mljetpostrojbi Mljetpostrojbi Mljetpostrojbi MljetU petak, 1. ožujka, u Portu (stara gradska luka u Dubrovniku), u 13sati i 30 minuta upriličit će se svečanost dodjele protupožarnogbroda Dubrovačko-neretvanske županije Sveti Florijan JVP Mljet.Brod će zapovjedniku JVP Mljet predati župan Nikola Dobroslavić.Brod Sveti Florijan prvi je protupožarni brod na našem područjukoji je nabavila Dubrovačko-neretvanska županija u sklopu europ-skog projekta AdriaMORE, jednog od projekata koji trenutačnoprovodi iz programa prekogranične suradnje Interreg Hrvatska-Italija. Foto: dubrovniknet.hr

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ SA ZAMJENIKOM CEBALOM I SURADNICIMAU DOLINI NERETVE

Obilazak radva na projektima GLOG iObilazak radva na projektima GLOG iObilazak radva na projektima GLOG iObilazak radva na projektima GLOG iObilazak radva na projektima GLOG iPoduzetničkog inkubatora u PločamaPoduzetničkog inkubatora u PločamaPoduzetničkog inkubatora u PločamaPoduzetničkog inkubatora u PločamaPoduzetničkog inkubatora u PločamaŽupan Nikola Dobroslavić u pratnji zamjenika Joška Cebala, v.d.pročelnika UO za gospodarstvo i more Iva Klaića te drugih suradnikakao i zamjenikagradonačelnikagrada Ploča IvanaMarevića i ZoranaM a j s t o r o v i ć aobišao je 21.vel-jače radove naPoduzetničkominkubatoru uPločama, a potomu pratnji gra-d o n a č e l n i k aOpuzena Iva Mi-haljevića te pred-stavnika Hrvatskihvoda i izvođača, radove na projektu izgradnje sustava javnog navod-njavanja GLOG u Opuzenu.”Bez modernog navodnjavanja nema moderne poljoprivrede i ovo jepočetak navodnjavanja Donje Neretve.Projekt je trenutno u obuhvatu lokacije GLOG kod Opuzena, a dobilismo lokacijsku dozvolu za predio Koševo-Vrbovci. Osim ove dvije ko-mponente u sklopu ovog projekta sprječavanja zaslanjenja tla izgraditće se i brana na Neretvi koja će osigurati slatku vodu u gornjem tokuNeretve. Ukupna vrijednost projekta je više od 70 milijuna eura.

Ovaj prvi dio vrijedan je oko 20 milijuna kuna”, rekao je župano GLOG-u te prokomentirao i županijski projekt izgradnjePoduzetničkog inkubatora.“Ovo je odlična prilika za naše poduzetnike, ovdje će imatipotporu prije izaska na tržište, knjigovodstvo i sve ostalo štoje potrebno mladom poduzetniku. Građevinski radovi će bitigotovi u srpnju ove godine, nakon toga očekujemo useljav-anje korisnika u što skorijem roku. Imamo izvrstan primjerPoduzetničkog inkubatora u Dubrovniku, a ovdje cemo imatiuz sedam uredskih prostora i 3 proizvodna pogona”, rekao ježupan.

Projekt Poduzetničko-proizvodni impulsni centar u Pločamazapočeo je u studenome prošle godine. Ukupna vrijednostprojekta je oko 10,4 milijuna kuna i financirat će se praktički upotpunosti sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fon-dova putem Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrtai Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa iprojekata Europske unije.

14 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

RAZMIŠLJANJA

Na Srđu se grade apartmani, ali i paralelnaNa Srđu se grade apartmani, ali i paralelnaNa Srđu se grade apartmani, ali i paralelnaNa Srđu se grade apartmani, ali i paralelnaNa Srđu se grade apartmani, ali i paralelnaekonomija koja će se Dubrovčanima obiti o glavuekonomija koja će se Dubrovčanima obiti o glavuekonomija koja će se Dubrovčanima obiti o glavuekonomija koja će se Dubrovčanima obiti o glavuekonomija koja će se Dubrovčanima obiti o glavu

ćete vi dovijeka živjeti. Radite sve što ukorist svoje štete. Dopuštate bunarenjesvojeg jedinog resursa - za ništa ili malozauzvrat. Kao da vam je netko nasadio na-platne kućice ispred Grada, na kojima ćeposjetitelji ostavljati gotovo sav novac kojisu nekad ostavljali kod vas. I vama je tobaš OK.Pritom naravo nema veze što je njegovastrategija disruptivna, ali ima veze to što jeta disrupcija neodrživa kad se radi o živo-tu sustava koji se prodaje, dakle Dubrovni-ka samog. Iako je to povijesnim gradovi-ma na Mediteranu prilično nejasno, upra-vo je život ono što čini taj proizvod, a nekulisa na kojoj se taj život odvija. Ali sadčak ne mislim na život kao broj stanovni-ka unutar zidina, iako je to prvi indikator,nego na širu sliku - život kao funkcionalnosučelje. Život kao platni promet, na životkao razmjenu usluga, život koji se ipakzbiva od Rijeke do Župe. Taj se život udarai to je nova razina udarca na život u Du-brovniku, već ionako dovoljno iscipelaren.Jedini diskurs kojim treba gledati premavrhu tog brda je - odnijet će mnogo parapa će ih ovdje ostati manje za sve. A kadpara bude manje, to će osjetiti dakle nesamo svi koji ih zarađuju na njihovom iz-voru, nego i svi koji sudjeluju u sustavuplaćanja i naplaćivanja. Bogatstvo Du-brovnika potjecalo je od toga što je ontijekom stoljeća imao koncesije za trgovinudrugdje, a ne od toga što je drugima davaokoncesije na samog sebe. Danas radiupravo to, isključujući pritom, paradoksal-no, vlastito stanovništvo iz toka novca ujoš većoj mjeri nego što je ono isključenodanas. Na nekoj apstraktnoj razini, statis-tički izvod će možda pokazati kako je no-vaca više, ali za veliku većinu Dubrovča-na to neće mnogo značiti. Za njih će tioptimistički papirnati pokazatelji biti put uveće siromaštvo i manje mogućnosti. Tonisu sredstva s kojima će oni moći raču-nati, a mogućnosti da do drugih sredsta-va dođu sami bit će manje nego što ihima danas. Gradska vlast će reći da ćenaplatiti davanja, ali ne vjerujem da itkomisli da to može zamijeniti živu lovu kojunjemu osobno ostavljaju živi gosti.Na Upravnom sudu u Splitu donesena jenepravomoćna presuda kojom se poričeprethodna presuda istog suda o neprih-vatljivim ekološkim aspektima apartman-skog projekta Srđ. Sud je donio presuduiako zahtjevi samog suda za dodatnimvještačenjem nisu bili ispunjeni. Ministar-stvo nasjeda na nekakve prijetnje o mili-junskim tužbama. Ako nema ni maski, akosu već i sada ostale samo prijetnje, što ćese onda tek događati u budućnosti?Držim fige za platformu Srđ je naš, koje seu Dubrovniku doživljava kao nekakve ak-tiviste i štrebere nabrijane na ekologiju, agubi se iz vida da se jedini bore i za sta-bilni cash flow koji vodi prema lokalnojzajednici, a ne dalje od nje. Kad se uspin-jete od Pila prema Boninovu, Ulicom bran-itelja Dubrovnika, sjetite se da se danas, u21. stoljeću, taj naziv prvenstveno odnosina ovu platformu. Izvor: dubrovniknet.hr

Bez obzira što tko misli o turizmu u Du-brovniku, dok je on ovakav kakav je sada,velik dio sredstava koji se u njemuzarađuje se u lokalnu ekonomiju i vraća.S ovim projektom, vraćat će se puno man-je ili ništa. Profit će se odnijeti drugdje.Oni koji iznajmljuju smještaj samo su prvina listi, ali taj manjak će osjetiti svi: man-je novaca od “afitavanja” osjeti će svakicvjećar koji tokom godine prodaje cvijeće,profesor koji daje instrukcije iz jezika iliinstrumenta, vozač ubera, organizatorvjenčanja, vlasnik restorana ili betule. Bašsvako tko se u Dubrovniku bavi ikakvimposlom - na tom brdu će dobiti nelojalnui moćniju konkurenciju. - napisao je dug-ogodišnji urednik u brojnim medijskimkućama, filmski kritičari publicist, psi-holog i psihoterapeut Ivan Salečić, autoruspješne knjige s temom Dubrovnika,“Glava lava”. Ovo je njegov osvrt nanepravomoćnu presudu sa suda u Splituo projektu apartmana s golfom na Srđu.Kad se priča o “projektu golfa na Srđu”, napovršini koja odgovara veličini 7-8 otoka di-menzija Lokruma, spominje se mnogo argu-menata koji su često jako načelni i općeniti.Nije lako povezati ih s konkretnom egzisten-cijom konkretnog Dubrovčanina, ili se čaksugerira da će ovaj projekt za njih biti - dobar.Nije jasno da bi ovaj projekt i vas osobno -da, vas - mogao puno više koštati i svima semnogo više obiti o glavu nego što to u ovomtrenutku izgleda. Kad spustimo stvari naposve banalnu razinu, radi se o nečemu takoprizemnom kao što je tijek novca unutar lokal-ne zajednice - dakle, ništa ekološki, povijes-no i kulturno - što čeka Dubrovčane s ovimmegalomanskim projektom?Osim što se na Srđu gradi ogroman apart-manski kompleks s gomilom popratnihsadržaja među kojima je golf igralište tekjedan od njih, na Srđu se gradi i paralelnaekonomija. Jednostavno rečeno - za svakiapartman koji će biti pun na Srđu, u Graduće biti jedan prazan. I tog smještaja na Srđuće biti jako puno. No ne radi se samo o tomeda neki domaći vlasnik apartmana ostane bezljetnog prihoda. Naime, svaki član lokalnezajednice u životu grada financijski participi-ra na mnogo načina, na koje vlasnik apart-mana na Srđu - neće.Bez obzira što tko misli o turizmu u Dubrovni-ku, dok je on ovakav kakav je sada, velik diosredstava koji se u njemu zarađuje se u lokal-nu ekonomiju i vraća. S ovim projektom,vraćat će se puno manje ili ništa. Profit će seodnijeti drugdje. Oni koji iznajmljuju smještajsamo su prvi na listi, ali taj manjak će osjetitisvi: manje novaca od “afitavanja” osjeti ćesvaki cvjećar koji tokom godine prodajecvijeće, profesor koji daje instrukcije iz jezikaili instrumenta, vozač ubera, organizatorvjenčanja, vlasnik restorana ili betule. Baš sva-ko tko se u Dubrovniku bavi ikakvim poslom- na tom brdu će dobiti nelojalnu i moćnijukonkurenciju. Sve što se radi “dolje” moći će

se raditi i “gore” i to u okviru ponude koja jesistemska, a ne razmrvljena. Paket aranžman,još i s pogledom na grad.Samo jedan takav sistemski primjer - charterlet u Dubrovnik sa smještajem u ovakav “fa-cility”, može toliko pojeftiniti dolazak u Du-brovnik da čak i ako sam smještaj bude i neš-to skuplji nego u Gradu, cijeli put u konačnicii dalje ispada jeftiniji, nego što je to sada slučaj.Lokalna zajednica neće imati argumente dase tuži na “dumping” cijena, ali svejedno ćese više isplatiti - mimoići lokalce i smjestiti sedrugdje. Tome dodajte all-inclusive smještaj,restorane, barove, gift shopove, animacijskesadržaje... U principu - kopiju svega čime sebave i lokalni ljudi, a što malo tko drugi imana jednom mjestu. Većina posjetitelja Srđapretvorit će u ono što su danas turisti s kru-zera, jedino što će umjesto tenderom dolazitižičarom. To su turisti čija se potrošnja sastojiod bočice vode u supermarketu, sladoleda i -možda - ručka. Na sadašnji način u Dubrovnikće dolaziti samo oni koji to baš tako buduželjeli.Možemo reći - OK, to je život, to je konkuren-cija, to je u krajnoj liniji nešto čime se gostimaide na ruku, to je nešto neumitno. To naravnouopće nije tako. Nije tako jer je Dubrovnik vlas-nik branda Dubrovnik i ima pravo da ga - kakomože i umije - razvija na način koji je najboljimogući, a najbolje moguće u slučaju Du-brovnika nije generički junk, tipska ponudakakvu mogu dobiti u bilo kojem resortu, po-nudu kakva se razvija u mjestima koje vlastiteposebnosti nemaju. Dubrovnik ima kapacite-ta da stvori identitet i dok ga je stvarao,poslovao je bolje nego danas kad ga samotroši. Stvarao je identitet kad je gradio na-jnapredniju fortifikaciju svojeg vremena - tvrđa-vu Bokar. Stvarao ga je kad je pitanje opskbevodom rješavao dovevši u Grad najboljegmajstora svojeg doba - Onofrija della Cavu.Stvarao ga je kad je razvio superiornu tr-govačku flotu na Sredozemlju i Atlantiku.Iako su turističke brojke u Dubrovniku tolikovelike da danas vjerojatno nikom ne izgledada bi one uopće mogle biti konačne, da tur-izam nije posve neiscrpno vrelo, to nije tako.Iako izgleda da se turistička ponuda unapre-đuje, ona se zapravo razvija na način koji naviše razina predstavlja udar na turizam kaoosnovni proizvod lokalne zajednice.Lokalne ljude gura se iz biznisa i dugoročnoostavlja bez važnog izvora prihoda. Pojavljujese netko tko počinje prodavati vaš brend, vašproizvod - turistički proizvod - na platformi kojaje daleko disruptivnija od vaše. Kao upraviteljbrendom, on je samoproglašen i ni na kojinačin nije pridonio razvoju tog brenda. Sve-jedno, tvrdi da je on ono što biste zapravotrebali biti vi, kad biste to znali biti. I vi mu todozvoljavate iako ste vi taj proizvod dugo raz-vijali i jedini vam je koji imate, dok je njemusamo jedan u nizu proizvoda. Dozvoljavateda ga prodaje za manje para od onog što jevaša cijena. Gradite mu pristupne ceste i pre-puštate nepriređeno smetlište pored kojeg

15GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

16 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

MINISTAR MARIĆ U PRATNJI NAČELNIKA LASIĆA I PREDSJEDNIKA OVSIMOVIĆA OBIŠAO TVRĐAVU NA PREVLACI

Službeno obilježen početak radova naSlužbeno obilježen početak radova naSlužbeno obilježen početak radova naSlužbeno obilježen početak radova naSlužbeno obilježen početak radova nabudućem Muzeju austrougarske mornaricebudućem Muzeju austrougarske mornaricebudućem Muzeju austrougarske mornaricebudućem Muzeju austrougarske mornaricebudućem Muzeju austrougarske mornariceMinistar državne imo-vine Goran Marić upratnji načelnikaOpćine Konavle BožaLasića, predsjednikaOpćinskog vijeća IvaSimovića, župana Ni-kole Dobroslavića tepredsjednika Društvaprijatelja dubrovačkestarine Nika Kapet-anića obišao je 25.vel-jače tvrđavu na Prev-laci čime je službenoobilježen početak radova na budućemMuzeju austrougarske mornarice.Ministar Marić je ovom prilikom nagla-sio kako ga veseli vidjeti da su radovizapočeli te kako je izvješten da će bitizavršeni u predviđenom roku od četirido pet godina.”Moram priznati da sam se prije neštoviše od godinu dana kada sam pot-pisao ugovor o prijenosu korištenjatvrđave na Općinu, pitao hoće li i kadaradovi započeti te kada će završiti. Sradošću sam danas primio vijest da onine kasne, a od predsjednika Društvaprijatelja dubrovačke starine gosp. Ka-petanića sam doznao kako će biti go-tovi u za to predviđenom roku”, rekaoje ministar Marić te se osvrnuo i nadruge teme o kojima je razgovarao snačelnikom Lasićem i njegovim surad-nicima.

”Razgovarali smo o dinamici prijenosavlasništva na zemljištu Republike Hr-vatske u korist Općine Konavle u svrhuizgradnje Osnovne škole Cavtat. Nad-am se kako će ta priča biti završena doUskrsa. Među ostalim temama razgo-varali smo o prijenosu vlasništva naddrugim nekretninama u vlasništvu RHkoje mogu prijeći u vlasništvo OpćineKonavle, u prvom redu za sportsko-re-kreacijski centar na Grudi, zatim park iostale nekretnine koje su na područjuOpćine Konavle, a mogu se prebaciti uopćinsko vlasništvo”, rekao je ministarMarić.Načelnik Općine Konavle Božo Lasićistaknuo je kako je ovaj radni posjet min-istra iskoristio za rješavanje niza nerije-šenih imovinsko-pravnih pitanja.“Na prvom mjestu je izgradnja OŠ uCavtatu, a potom uređenje športsko-re-

kreacijskog centra na Grudi gdje je veliki dio zeml-jišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Što se tiče OŠCavtat, to je u završnoj fazi rješavanja i nadam seda ćemo uskoro potpisati ugovor o ustupanju zem-ljišta za izgradnju škole,” rekao je načelnik Lasić.Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako je ovosjajan primjer upravljanja državnom imovinom.“Ovo je sjajan primjer kako upotrijebiti državnu im-ovinu na pravi način, na korist lokalne i regionalnezajednice. Vlada, a posebno ovo ministarstvo poka-zalo je da se može upravljati dobro državnom imov-inom. Općina je s DPDS-om ugovorila način obnove,a DPDS je započeo radove”, rekao je župan.Predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine(DPDS) Niko Kapetanić rekao je kako je obnovatvrđave na Prevlaci politički projekt, jer iza njega stojeVlada RH, ministarstva kulture i državne imovine teDubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovniki Općina Konavle.„Želimo obnoviti objekt da učvrstimo granicu i dabude ovdje lijepo doći, a i da ne zveckamo oružjemveć pružimo ruku prijateljstva svim susjedima. Idejaje predstaviti austrougarsku ratnu mornaricu sa svimdržavama koje su tad bile uključene. Kupili smomuzejsku zbirku za pola milijuna eura“, objasnio jeKapetanić. Napomenuo je kako su radovi skupi izahtjevni pa će DPDS aplicirati na EU fondove.

NAČELNIK LASIĆ S MINISTROM MARIĆEM

Razgovarali o dva krucijalnaRazgovarali o dva krucijalnaRazgovarali o dva krucijalnaRazgovarali o dva krucijalnaRazgovarali o dva krucijalnaprojekta za Općinu Konavleprojekta za Općinu Konavleprojekta za Općinu Konavleprojekta za Općinu Konavleprojekta za Općinu KonavleNačelnik Općine Konavle Božo Lasić održao je25.veljače radni sastanak s ministrom državne imo-vine Goranom Marićem i saborskom zastupnicomSanjom Puticom.”Ministar Marić došao je u Općinu Konavle na mojpoziv i razgovarali smo o nekoliko krucijalnih temakoje Općina pokušava riješiti desetljećima. U prvomredu to je izgradnja OŠ u Cavtatu. U tijeku je rješav-anje imovinsko-pravnih odnosa s privatnim suvlas-nicima i do Uskrsa bi trebao biti potpisan ugovor oustupanju zemljišta.Razgovarali smo i o ustupanju zemljišta sportskezone na Gnjilama na Grudi. Tu je oko 50 tisućametara četvornih državnog zemljišta, a ministar namje obećao kako će se to zemljište prepisati u na-jskorije vrijeme”, rekao je načelnik Lasić te dodaokako je zahvalan ministru Mariću na razumijevanju.Nakon sastanka ministar Goran Marić i saborskazastupnica Sanja Putica u pratnji načelnika BožaLasića i predsjednika Općinskog vijeća Iva Simov-ića obišli su tvrđavu Prevlaka i tako i službenooznačili početak radova.

ORKANSKA BURA NA JUGU

Vatrogasci imali više od 30 intervencijaVatrogasci imali više od 30 intervencijaVatrogasci imali više od 30 intervencijaVatrogasci imali više od 30 intervencijaVatrogasci imali više od 30 intervencijaKako je i najavljeno u noći s petka, 22.veljače, na subotu 23.velače, orkan-ski udari bure pogodili su jug Hrvatske pa tako i Konavle. Vatrogasci JVPKonavle i DVD-a Čilipi imali su preko 30 intervencija, od požara na Suvare-vini gdje je brzom intervencijom spriječena katastrofa preko uklanjanjastabala s ceste. Na pojedinim predjelima je bila prekinuta i opskrba elek-tričnom energijom.

NAČELNIK LASIĆ PRIMIO DRŽAVNU TAJNICU NIKOLINU KLAIĆ

O važnim projektima za Općinu KonavleO važnim projektima za Općinu KonavleO važnim projektima za Općinu KonavleO važnim projektima za Općinu KonavleO važnim projektima za Općinu KonavleNačelnik Općine Konavle Božo sastao se 22.vel-jače s državnom tajnicom pri Ministarstvu re-gionalnog razvoja i Europske unije NikolinomKlaić. Načelnik Lasić upoznao je državnu tajnicus tijekom brojnih projekata koji se trenutno iz-vode u Konavlima, a koji su velikim dijelom fi-nancirani iz sredstava EU. Osigurana su sredst-va tako za projekte reciklažnog dvorišta, proši-renja vrtića na Grudi, razgovaralo se o nekolikodesetaka milijuna kuna vrijednim projektimaizgradnje odvodnje na Grudi i u Moluntu, izgradnji novog ulaza u Cavtatitd. Načelnik se osvrnuo i na pitanje izgradnje nove škole i dječjeg vrtića uCavtatu rekavši kako su na Rajkovom dolu riješeni imovinsko – pravniodnosi te kako je sve spremno o prepuštanju zemljišta u korist Općine.

17GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

AGROTURIZAM KONAVLE

Ciklus edukacija s ciljem podizanja razinaCiklus edukacija s ciljem podizanja razinaCiklus edukacija s ciljem podizanja razinaCiklus edukacija s ciljem podizanja razinaCiklus edukacija s ciljem podizanja razinaspecifičnih znanja i vještinaspecifičnih znanja i vještinaspecifičnih znanja i vještinaspecifičnih znanja i vještinaspecifičnih znanja i vještinaAgroturizam Konavle će kroz narednačetiri vikenda organizirati ciklus edukaci-ja pod nazivom „Ulaganje u nove vješ-tine i znanja ključ uspjeha u razvoju des-tinacije izvrsnosti ruralnog turizma“ sciljem podizanja razina specifičnihznanja i vještina koji se provodi u surad-nji s Ministarstvom turizma.Projektom se želi doprinijeti edukacijipoduzetnika ruralnog turizma i poten-cijalnim poduzetnicima koji će svojimprimjerom i uspješnim poslovanjemdoprinijeti daljnjem razvoju ruralnogturizma u Konavlima i ostalim područji-ma Dubrovačko-neretvanske županije.Edukacijom obuhvaća četiri tematske

cjeline.Prva po redu: „Osnove somelijerstva zavinare i vinogradare“ predavača KsenijeMatić, održana je u nedjelju 24. veljače.Sudionici su kroz dva sata edukacijeprošli osnove someljerstva potrebne zaispravnu prezentaciju vina i organizacijudegustacija. Učili su pravilno rastakativino i sljubljivati različite vrste autohtonihsorti vina s tradicijskim jelima.Sljedećeg vikenda tema „Ruralni turizamu digitalnoj današnjici“ koja će obuhvatitidvije podcjeline, u petak 1. ožujka temaje „Web stranica i internet oglašavanje“,a u subotu 2.ožujka „Društvene mreže upromociji agroturističkog proizvoda“.

Predavač je stručnjak za online marketing Miho Kar-lić.Edukacije će se nastaviti u četvrtak, petak i subotu7.,8. i 9. ožujka temama vezanim za knjigovodstvo,poreze i administrativne obveze OPG-a i malihposlovnih subjekata. Predavači su: Stane Đivanović,Dijana Šemeš, Lidija Dundović Rašica i porezni sav-jetnik Mario Hak.Sve navedene edukacije održat će se u samostanusv. Vlaha u Pridvorju s početkom u 18:00 sati. Ciklusedukacija završit će se predavanjem Luke Šimunovićau subotu 16. ožujka 2019.g. Završna tema: „Osnoveugostiteljstva u agroturizmu“ održat će se u IzletištuIvankovi, OPG Zvrko u Drveniku također s početkomu 18:00 sati. Edukacije su otvorenog tipa namjen-jene svima, a prvenstveno aktualnim i potencijalnimvlasnicima OPG-a i malih poslovnih subjekata. Za svesudionike edukacije su besplatne, no kako je brojsudionika na pojedinim predavanjima ograničenobavezno je potvrditi dolazak putem e-maila:ured@agroturizam-konavle.hr Jelena Gale Pregelj

PREDSTAVNICI OPĆINE KONAVLE U WATSONVILLEU

Potpisana povelja o prijateljstvuPotpisana povelja o prijateljstvuPotpisana povelja o prijateljstvuPotpisana povelja o prijateljstvuPotpisana povelja o prijateljstvu

Zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić i pročelnik Up-ravnog odjela za opće poslove, mjesnu samoupravu i društvenedjelatnosti Mario Curić borave u Sjedinjenim američkim državamau posjetu gradu Watsonvilleu, u Kaliforniji. Nazočili su svečanosti upovodu 40 godina od osnutka organizacije SACO koja okuplja ibrojne potomke Konavljana koji su početkom 20. stoljeća brojiliviše od 20 posto od cjelokupnog stanovništva tog grada. Svečanostina kojoj su prikupljena i značajna sredstva za program razmjenestudenata nazočili su i brojni uzvanici iz američkog javnog života,između ostalih i kongresmen Jimmy Panetta i gradonačelnik Wat-sonvilla Francisco Estrada.Inače predstavnici Općine Konavle borave u Watsonvillu u višed-nevnom boravku, na poziv organizacije SACO i obitelji Iva Basora,a u utorak 26. veljače potpisali su povelju o prijateljstvu izmeđuOpćine Konavle i grada Watsonvilla. U vijećnici grada Watsonvil-lea, Kalifornija, SAD, zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Ra-donić i gradonačelnik grada Watsonville, Francisco Estrada, pot-pisali su Sporazum o suradnji. Potpisivanju Sporazuma nazočili sui članovi Gradskog vijeća Watsonvilla Felipe Hernandez, AurelioGonzales, Lowell Hurst, Rebecca J. Garcia i Ari Parker te brojniuglednici iz društvenog života Watsovnillea, a ispred Općine Konavleje pored zamjenika načelnika potpisivanju Sporazuma nazočio ipročelnik Upravnog odjela za opće poslove, lokalnu samoupravui društvene djelatnosti Mario Curić, kao i brojni stanovnici Watson-villa podrijetlom iz Konavala. Podsjetimo kako je potpisivanju ovogSporazuma prethodilo pismo namjere koje je općinski načelnik

OPĆINA KONAVLE NA IZVANREDNIM MAŠKARANIM IZBORIMA

Maškari dobili novog načelnika iMaškari dobili novog načelnika iMaškari dobili novog načelnika iMaškari dobili novog načelnika iMaškari dobili novog načelnika ipreuzeli ključeve grada Cavtatapreuzeli ključeve grada Cavtatapreuzeli ključeve grada Cavtatapreuzeli ključeve grada Cavtatapreuzeli ključeve grada CavtataOpćina Konavle je na izvanrednim maškaranim izborima dobila no-vog načelnika i zamjenika. Naime, (privremeno) bivši načelnik BožoLasić predao je 22.veljače ključeve grada Cavtata malim maškara-ma koje preuzimaju Konavle u sljedećih deset dana. Iako očekiv-ane, velike maškare ove godine neće doći jer su navodno skočili uprivatne vode pa nemaju vremena za vođenje Općine, a svijet iona-ko na mladima ostaje.

Božo Lasić uputio Gradskom vijeću Watsonvilla u kojem je istaknuokako je veliki broj Konavljana krajem 19. i početkom 20. stoljeća emigr-irao u SAD, a najveći ih se broj naselio upravo u Watsonvilleu.Potom jeGradsko vijeće Watsonvillea na svojoj sjednici od 11. rujna 2018. god-ine donijelo Odluku o uspostavi prijateljskih odnosa sa Općinom Konavle,a isto je učinilo i Općinsko vijeće Općine Konavle na svojoj sjedniciodržanoj 12. listopada 2018.godine.Watsonville je grad s oko 50 tisuća stanovnika smješten u Pajaro Val-leyu, pokrajina Santa Cruz, u kojem su u jednom trenutku početkom20. stoljeća više od 20 posto stanovništva činili stanovnici porijeklom izKonavala, a koji i danas održavaju snažne veze sa svojim obiteljima uKonavlima.Prilikom potpisivanja Sporazuma zamjenik općinskognačelnika Ivo Radonić je sve nazočne pozdravio u ime općinskognačelnika Boža Lasića i predsjednika Općinskog vijeća Iva Simovićaistaknuvši pritom kako su brojni Konavljani ostavili dubok trag u Watso-villeu i postali ponosni Amerikanci, pritom ne zaboravivši svoje korijene.Potpisivanjem ovog Sporazuma dvije jedinice lokalne samouprave ob-vezale su se na suradnju i razvitak prijateljstva, posebice suradnjom irazmjenom u obrazovanju, programima koji su namijenjeni djeci i oso-bama s posebnim potrebama, u kulturi, sportu i podupiranju gospo-darske suradnje.

18 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

PROGRAM OD 1. - 6.3.

1. ožujkaKino Sloboda16.00 LEGO MOVIE 2 / 3D - avantura,sf. Režija: Mike Mitchell, Trisha Gum /Gl: Mila Elegović, Bojan Navojec, AlenLiverić, Petra Kurtela, Luka Petrušić,Dajana Čuljak17.45 MIRAI - animirani obiteljski film.Režija: Mamoru Hosoda. Oscari 2019.- nominacija za Najbolji animirani film;Golden Globes 2019. - nominacija zaNajbolji animirani film; Annie Wards -nagrada za Najbolji nezavisni animira-ni film; Florida Film Critics Circle Awards- nagrada za Najbolji animirani film19.30 POSLJEDNJI SRBIN U HR-VATSKOJ - komedija Režija: PredragLičina / Ul: Krešimir Mikić, Hristina Pop-ović, Tihana Lazović, Dado Ćosić21.00 REPLIKE - kriminalistički, mister-ija, sf. Režija: Jeffrey Nachmanoff / Ul:Keanu Reeves, Alice Eve, Thomas Mid-dleditch

Dvorana Visia18.30 STO STVARI - komedija. Režija :Florian David Fitz / Ul: Florian David Fitz,Matthias Schweighöfer, Miriam Stein,Hannelore Elsner20.30 ZELENA KNJIGA: VODIČ ZAŽIVOT - biografija, drama, komedija.Režija: Peter Farrelly / Ul: ViggoMortensen, Mahershala Ali, LindaCardellini, Sebastian Maniscalco.Dobitnik 3 Oscara - za najbolji film, na-jbolju mušku sporednu ulogu i najboljioriginalni scenarij

2.ožujkaKino Sloboda14.30 LEGO MOVIE 2 / 3D - avantura,sf16.15 SPIDER-MAN: NOVI SVIJET 3D- animirana avantura. Režija: Bob Per-sichetti, Peter Ramsey / Gl: Adnan Pro-hić, Tarik Filipović, Ana Begić, IvanŠarić, Nika Ilčić, Miroslav Ćiro Blažević.Dobitnik Oscara za nabolji animiranifilm18.15 BOHEMIAN RHAPSODY -biografija, drama, glazbeni. Režija: Bry-an Singer / Ul: Rami Malek, JosephMazzello, Aidan Gillen. Dobitnik 4 Os-cara u među kojima onu za najboljegglavnog glumca20.30 POSLJEDNJI SRBIN U HR-VATSKOJ - komedija22.00 REPLIKE - kriminalistički, mister-ija, sf

Dvorana Visia18.55 Metropolitan Opera HD Live: KĆIPUKOVNIJE (La fille du regiment) -Gaetano Donizetti

3.ožujkaKino Sloboda

14.30 SPIDER-MAN : NOVI SVIJET 3D- animirana avantura16.30 BOHEMIAN RHAPSODY -biografija, drama, glazbeni20.00 DALMATINSKA VEČER STANDUP KOMEDIJE

Dvorana Visia18.30 ZELENA KNJIGA: VODIČ ZAŽIVOT - biografija, drama, komedija20.45 PRIJE MRAKA - drama. Režija:László Nemes / Ul: Juli Jakab, VladIvanov, Evelin Dobos, Marcin Czarnik,Judit Baěrdos. Venice Film Festival2018. - nagrada FIPRESCI ; TorontoFilm Festival 2018. ; BFI London FilmFestival 2018. ; Zagreb Film Festival2018. - sekcija Ponovno s nama

4.ožujkaKino Sloboda16.00 LEGO MOVIE 2 / 3D - avantura,sf17.45 MIRAI - animirani obiteljski film19.30 POSLJEDNJI SRBIN U HR-VATSKOJ - komedija21.00 REPLIKE - kriminalistički, mister-ija, sf

Dvorana Visia18.30 PRIJE MRAKA - drama21.00 STO STVARI - komedija

5.ožujkaKino Sloboda16.00 LEGO MOVIE 2 / 3D - avantura,sf17.45 MIRAI - animirani obiteljski film19.30 POSLJEDNJI SRBIN U HR-VATSKOJ – komedija21.00 REPLIKE - kriminalistički, mister-ija, sf

Dvorana Visia18.30 PRIJE MRAKA - drama21.00 STO STVARI - komedija

6.ožujkaKino Sloboda17.00 SPIDER-MAN: NOVI SVIJET 3D- animirana avantura19.00 POSLJEDNJI SRBIN U HR-VATSKOJ - komedija21.00 REPLIKE - kriminalistički, mister-ija, sf

Dvorana Visia18.00 HALLA IDE U RAT - akcijska ko-medija. Režija : Benedikt Erlingsson /Ul: Halldóra Geirharđsdóttir, JóhannSigurđarson, Juan Camillo Roman Es-trada. Cannes Film Festival 2018,Tjedan kritike - nagrada SACD ; Toron-to Interational Film Festival 2018.; Dobit-nik nagrade LUX 2018.; Zagreb FilmFestival 2018. - nagrada publike20.00 ZELENA KNJIGA : VODIČ ZAŽIVOT - biografija, drama, komedija

UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK

U prodaji reprint prigodnog plakataU prodaji reprint prigodnog plakataU prodaji reprint prigodnog plakataU prodaji reprint prigodnog plakataU prodaji reprint prigodnog plakataToma Gusića za karnevoToma Gusića za karnevoToma Gusića za karnevoToma Gusića za karnevoToma Gusića za karnevoTradicija maškaravanja u Dubrovniku poznata je od davnina, aUmjetnička galerija Dubrovnik pripremila je poseban prigodniplakat za karnevo. Na aktualnoj izložbi Toma Gusića „Dva pogle-da unatrag“ postavljenoj u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik na kojojse umjetnik po prvi put predstavlja sa svojim grafičkim umjetničkimizražajem, izložen je poster iz 1977. godine za Karneval Fest Cavtat,a svi zainteresirani reprint istoga i to u dva različita formata mogupronaći u muzejskoj suvenirnici Umjetničke galerije Dubrovnik!

KONCERT U MALE BRAĆE

Završni koncert dirigentskogZavršni koncert dirigentskogZavršni koncert dirigentskogZavršni koncert dirigentskogZavršni koncert dirigentskogseminara „Lovro von Matačić“seminara „Lovro von Matačić“seminara „Lovro von Matačić“seminara „Lovro von Matačić“seminara „Lovro von Matačić“Sedmi međunarodni dirigentski seminar „Lovro von Matačić“započeo je u nedjelju, 17. veljače. Riječ je o seminaru koji orga-niziraju Dubrovački simfonijski orkestar u suradnji s Fondom Lovrovon Matačić, a koji vodi glasoviti maestro Uroš Lajovic. Završnikoncert seminara održao se u petak, 22. veljače, u crkvi Male braće.Fond Lovro von Matačić utemeljen je 1987. u skladu s oporučn-om željom maestra Lovra von Matačića i njegove supruge Lilly,kako bi se pomagali mladi i talentirani glazbenici. Ovo je četvrtagodina da se seminar održava u Dubrovniku i da mladi dirigentisvoja znanja usavršavaju ravnajući Dubrovačkim simfonijskimorkestrom. Polaznici seminara stižu iz Hrvatske, Kolumbije, Nje-mačke, Južne Koreje, SAD-a, Austrije, Makedonije i Bugarske. Nazavršnom koncertu u petak, svi polaznici seminara izmijenili sudirigentsku palicu ravnajući djelima Suitom br. 1 u C duru J.S.Bacha i Simfonijom br. 6 u D duru „Pastoralnom“ L. van Beethove-na. Renata Roman Dobroslavić

19GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

ZNANSTVENA KNJIŽNICA GRADA

Svi epigrami Rajmunda KunićaSvi epigrami Rajmunda KunićaSvi epigrami Rajmunda KunićaSvi epigrami Rajmunda KunićaSvi epigrami Rajmunda KunićaPredavanje Tamare Tvrtković posvećeno epigramima Ra-jmunda Kunića održalo se 21. veljače u Znanstvenoj knjižniciGrada.Prvotna funkcija epigrama bila je nadgrobni natpis, što jeuvjetovalo njegovu formu kao književne vrste. Morao je bitikratak i sadržavati poruku najčešće nekom prolazniku nagroblju. Vrlo brzo se u antičkoj Grčki sadržajno proširio, alizadržavši formu čime je dobio brojne druge teme. Tako sunastali ljubavni, pejzažni, satirični i slični epigrami. U Rimuse najviše razvio takozvani skoptički (gr. scopto znači izru-gujem se), što je kod Kunića satirički epigram.Prvu skupinu Kunićevih epigrama čine nabožni, pisani na-jčešće o djetetu Isusu, svecima, Starom zavjetu i sl. U druguskupinu spadaju epigrami sa zavjetnim motivima kojih imaoko dvadesetak i najčešće oponašaju grčki izvornik, ali sučesto kršćanske tematike. Moralni epigrami čine treću sk-upinu, a Kunić ih je napisao preko 300. Slijede pohvalni ep-igrami, na primjer u čast Grada ili pohvala određenim ljudi-ma. Pisao je i nadgrobne epigrame, ali ne u velikom broju.Najveću skupinu čine satirični i šaljivi epigrami. Posebna sk-upina posvećena je Mariji Pizzelli Cuccovilli, zvanoj Lyda, au posljednjoj su svi ostali epigrami koji se nisu mogli smjes-titi nigdje drugdje.Među brojnom prozom koju je pisao, Kunićevo najvažnijedjelo smatra se prijevod „Ilijade“, koji je popraćen i prozn-om traduktološkom raspravom o načelima prevođenja, čimeje potaknuo i svog sugrađanina Bernarda Zamangu daprevede drugi veliki spjev ‘’Odiseju’’ na latinski. Uz epigrameod poezije pisao je elegije (sakralne, didaktične, prigodne),epske pjesme (biblijske, svetačke i mitološke), poslanice(književne) i pjesme u hendekasilabima (nabožne, prigodne,poetičke, satiričke).Tamara Tvrtković izvanredna je profesorica na Odsjeku zahrvatski latinitet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Uznanstvenom radu bavi se hrvatskim latinitetom 17. i 18. stol-jeća, s naglaskom na književnim žanrovima i stilistici. Autor-ica je monografije „Između znanosti i bajke – Ivan TomkoMrnavić“, za koju je i dobitnica godišnje državne nagrade upodručju humanističkih znanosti.

U DUBROVNIKU

Predstavljen Zbornik radova o Miloradu MedinijuPredstavljen Zbornik radova o Miloradu MedinijuPredstavljen Zbornik radova o Miloradu MedinijuPredstavljen Zbornik radova o Miloradu MedinijuPredstavljen Zbornik radova o Miloradu MedinijuPo prvi puta u Zborniku je objavljena cjelokupna Medinijeva bibliografija iliterature

estetske vrijednosti hrvatske književnosti16. stoljeća, da je dobar poznavatelj i tali-janske književnosti, samog središta rene-sansnog života, gdje on na moderan načinpronalazi uzore u pojedinim autorima i dje-lima na hrvatskoj strani. - Po tome je pi-onir komparatističkog pristupa. U interpre-taciji se ne zaustavlja na suhoparnim čin-jenicama već ulazi u tkivo samogknjiževnog rada i crpi analize iz djela okojom piše – kazali su predavači.Milorad Medini (Dubrovnik, 1874. – 1938.)hrvatski je književni povjesničar i političar.Studirao je slavistiku te doktorirao filozofi-ju u Beču. Radio je kao gimnazijski profe-sor u Dubrovniku i Splitu te je bio urednikčasopisa “Crvena Hrvatska”. Za narod-noga je zastupnika u Dalmatinskom sab-oru bio izabran 1908., a od 1910. do 1918.bio je član Zemaljskoga odbora u Zadru.Nakon I. svjetskoga rata pa sve do umirov-ljenja 1934., bio je tajnik Trgovačko-indus-trijske komore u Dubrovniku. U znanstven-om se radu uglavnom bavio poviješćuDubrovnika te starijom dalmatinskom idubrovačkom književnošću. Proučavao jei izvore za stariju hrvatsku povijest, međuostalima i Ljetopis popa Dukljanina.

Zbornik radova o Miloradu Mediniju pred-stavili su 22. veljače u Znanstvenoj knjižniciGrada, prof.dr. sc. Ivo Banac, dopisni članHAZU i glavni urednik Zbornika, prof. dr. sc.Tihomil Maštrović.Prošle godine znanstven-im skupom i zbornikom obilježena je 80-taobljetnica Medinijeve smrti, a ove godine145. obljetnica njegova rođenja. Glavni ure-dnik zbornika Tihomil Maštrović podsjetioje kako je znanstveni skup o Mediniju održankao šesnaesti u nizu skupova u sklopu pro-jekta Hrvatski književni povjesničari.Suvremena znanost smatra Milorada Me-dinija jednim od onih književnih povjesničarahrvatske književnosti koji su utrli puteve su-vremene i drevne historiografije u važnomtrenutku njezina oblikovanja i stvaranja pret-postavki za modernije pristupe samom kra-ju dotadašnje pozitivističke tradicije, rečenoje na predstavljanju. Zbornik otvara prilogIva Banca o dubrovačkoj povijesti, nakonkojeg slijede radovi Slobodana ProsperovaNovaka, Katice Čorkalo Jermić, Nine Ale-

ksandrov-Pogačnik, Antuna Paveškovića,Dubravke Brunčić, Ivana Pederina, Ane Ba-tinić, Cvijete Pavlović, Valneje Delbianco,Preside Lazarević Di Giacomo, Hrvojke Mi-hanović-Salopek, Zanete Sambunjak, Jev-genija Paščenka, Andreje SapunarKnežević, Miljenka Buljca, Lidije Bogović, Es-tele banov-Depope, Vinicija Lupisa, Rober-ta Bacalje, Ernesta Fišera, Vlaste Rišner,Josipa Dragičevića, Maje BenićPenava,Viktora Franića Tomića i Ružice Pši-histal. Predavači su istaknuli kako znanstveniradovi objavljeni u Zborniku pokazuju širinupristupa istraživanja lika i djela MiloradaMedinija, no za konačnu ocjenu Zbornikaod velike su važnosti i radovi iz drugih znan-stvenih disciplina poput povijesti, gospo-darstva, kulturna povijesti i pedagogije, jerje njima pružen cjelokupni pogled u Milora-da Medinija. Po prvi puta u Zborniku je ob-javljena cjelokupna Medinijeva bibliografijai literature.Naglašeno je kako Medini zna prepoznati

MJESEC HRVATSKOG JEZIKA

Željko Jozić objasnio najčešće jezičneŽeljko Jozić objasnio najčešće jezičneŽeljko Jozić objasnio najčešće jezičneŽeljko Jozić objasnio najčešće jezičneŽeljko Jozić objasnio najčešće jezičnepogreškepogreškepogreškepogreškepogreške„Najčešće pogreške u pisanoj igovorenoj komunikaciji“ naslov jepredavanja koje je 25. veljače uČitaonici Narodne knjižnice Gradodržao ravnatelj Instituta za hrvats-ki jezik i jezikoslovlje, Željko Jozić.Jozić je naglasio kako je dubrovač-ki govor bio presudan za hrvatskistandardni jezik koji je poseban tipjezika, to nije onaj kojim smoprogovorili, koji smo naučili odmajke, već se standardni jezik uči.Jezično savjetništvo u povijesti hr-vatskog jezika zaživjelo je potkraj19. stoljeća, a jezični savjetnik kaopriručnik je uvršten na popis nor-mativnih priručnika, ali on bi trebaobiti i ostati samo savjetnik, nenormirati jezik, smatra Jozić, jer suoni su dodatak pravopisima irječnicima.Što se tiče amerikanizacije i an-glizacije hrvatskoga jezika gdje jezavladala pomodnost kod govorni-ka, kazao je kako to ništa nije neo-bično, javlja se čak iz Napoleono-vog doba gdje se koristio francus-ki jezik kao stvar prestiža. Jozić jepokazao i neke primjere angliza-ma koji se koriste u svakodnevn-om govoru, a to su: afterparty (za-bava iza posla), event (događaj),hot spot (žarišna točka), touchscreen (zaslon na dodir), stream-ing (emitiranje), hashtag (ključna

riječ), feedback (povratna infor-macija) i druge. Objasnio je i kakosu kratice poput HTV-a ili HNB-azasebne imenice muškoga roda itako se dekliniraju, iako kad se nepišu kao kratice su imenice žen-skoga roda.Osvrnuo se i na riječ „ikad“ koja seredovito koristi u medijskim naslov-ima i nije ispravna, jer se radi oengleskim konstrukcijama u hr-vatskom standardnom jeziku. Kodmuškaraca se sklanja i ime i prez-ime. Kod žena se prezime ne sklan-ja, a iznimka su ženska prezimenakoja završavaju na –a, podsjetio jeJozić. Spomenuo je i latinske izrazena koje se pogrešno dodava pre-fiks –naj poput maksimus, mini-mus, optimus jer oni sami većsadržavaju –naj. Objasnio je kakoje četveronaglasna novoštokavskastandardnojezična norma najtočni-ja i mi s tim nemamo problema zarazliku od drugih krajeva Hrvatske.Nakon predavanja Jozić je rješav-ao dilemu publike odgovarajući nabrojna pitanja o jezičnim izrazima injihovom korištenju u svakodnevn-om životu.Ovim predavanjem počeo je pro-gram u sklopu obilježavanja Mjese-ca hrvatskoga jezika kojeg Du-brovačke knjižnice obilježavajučetvrtu godinu za redom.

20 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

PREDSTAVLJENA KNJIGA DARKA KACIGESUOČAVANJE

Sudar svjetova naSudar svjetova naSudar svjetova naSudar svjetova naSudar svjetova nadubrovačkom raskršćudubrovačkom raskršćudubrovačkom raskršćudubrovačkom raskršćudubrovačkom raskršću- Kaciga se na kraju zahvalio svojimbrojnim sugrađanima koji su svojimdolaskom poručili da je Dubrovnikspreman za kolektivno suočavanjes nacionalnim i vjerskim demonimakoji razaraju ovaj Grad, državu iregiju. „Bez vašeg dolaska ovdje uovolikom broju, sve moje pisanje iova knjiga ne bi imali smisla -poručio jeKnjiga izabranih tekstova odvjetnika DarkaKacige objavljivanih u razdoblju od 2002.do 2016.godine po raznim medijima, ali ma-hom u Glasu Grada, gdje je, najviše krozbrojne polemike, „stekao“ pridjevak „Du-brovčanin“, predstavljena je u ponedjeljak,25.veljače 2019.u Hotelu Dubrovnik Rixosrespektabilnom broju Dubrovčana. Naslovknjige je „Suočavanje“, a podnaslov „Pro-legomena za dubrovačku Hrvatsku“.

Knjigu su predstavili Antun Švago,dr.Zdravko Bazdan, dr.Milorad Vukanović iMario Tevšić. Predstavljanje je počeloiznenadnim čitanjem protestnog pismakojim se uredništvu Glasa Grada 2014.go-dine obratio gospar Boško Maslać ogorčenKaciginim tekstovima koje „Glas Grada si-lom, besramno, natura nama, čitateljima naglavu“. Maslaća je čitao Kaciga, nastojećivjerodostojno prenijeti njegov gnjev, aKacigine odgovore, jer iz toga se razvilapolemika, staloženo je prenosila gospođaFrancesca Tevšić.Antun Švago, glavni urednik Glasa Gradai, kako ga je Kaciga predstavio, njegov „pr-ijatelj na daljinu“, aludirajući na Švagovuposvećenost Vodovađi i maslinicima podBjelotinom, a Kaciginu Zatonu i maslinamau Grnađi, istaknuo je, uz ostalo:- Kacigine polemike, i polemike uopće,mogu biti dobar i recept i korektiv za zdravijedruštvo i prilike u njemu. Mogu, ali ako nepristupamo navijački. A u nas se, nažalost, svemu pristupa navijački, pa setako i razmišlja. Što vrijede činjenice iliistina, ako to nije moj ukus – ništa!Dr. Zdravko Bazdan je istakao:- Carl Gustav Jung, švicarski psihijatar,psiholog i psihoanalitičar je rekao kakopostoje dvije vrste knjiga. Prvu vrstu,njihovi čitatelji često ne pročitaju do kra-ja. Drugu vrstu, njihovi čitatelji čitaju spodvlačenjem te njihov sadržaj u nekimsegmenatima postaje sastavni dio nji-

hovih psiholoških aparata, njihovih duša.Upravo takvo je Darkovo djelo. U pogledupredmeta njegovih istraživanja: obradio svedruštvene fenomene, kojima je bremenitanaša država. Pored toga zahvatio je i one,koji se odnose na naše najbliže susjede,posebno one na području Zapadne Her-cegovine. Ali, i šire. U svojoj analizi, koristioje nekoliko društveno-humanističkih disci-plina, kao što su: pravo, povijest, ekonom-ija, politologija, sociologija, psihologija pačak i lingvistika. Time je pokazao da je obra-zovanje permanentni proces. U pogledumetoda koje je koristio u svojimistraživanjima, one su iz područja društvenihi humanističkih znanosti. Krucijalni dio tek-sta se odnosi na stranice 96., 97. i 98. gdjeje elaboriran početak ustaškog barbarstvau Hercegovini, kada su počeli „s masovnimlikvidacijama genocidnih razmjera nad ta-mošnjim srpsko pravoslavnim življem.“Riječ je o Kapavici Gornjoj, kotar Ljubinje,ustaške Velike župe Dubrava. Tada su 8.lipnja 1941. ustaše masakrirali, pobacivši ujamu i uokolo nje, „114 muškarca u dobiod 20 do 60 godina.“ Druga točka genoci-da odnosi se na selo Glušci, gdje su ustaše

23. rujna 1944.uhapsili i sproveli uJasenovac 90srpskih duša. Koji sutamo svi skončali.Čitava Darkova knji-ga verificira stav Pri-ma Levija, talijan-skog Židova, antifa-šista i zatočenikaAushwitza, koji je re-

kao: „Uvijek će biti pokvarenih svinja. Ču-dovišta su oni koji stoje i gledaju!“Dr.Milorad Vukanović, predsjednik Srpskognarodnog vijeća DNŽ i Dubrovnika, govor-io je o dobrim i zlim nacionalizmima. Zli na-cionalizmi da se predstavljaju kao spa-sonosni ,a u stvarnosti nanose najviše zlabaš svojoj naciji. Kao primjer dobrog na-cionalizma naveo je tekstove odnosno kn-jigu Darka Kacige, Hrvata i katolika, u kojojse on razračunava s nacionalističkim zlomu svom narodu, pruža ruku pomirenja isuradnje drugima u okruženju, te na odre-đeni način provocira sličnu reakciju s drugestrane.Mario Tevšić koji je skupa sa svojom su-prugom Francescom, kako je Kaciga pred-stavljajući ih naglasio, imponirao svojommladošću, referirao se na „demone“ s koji-ma Kaciga razračunava u svojoj knjizi, neskrivajući svoju potresenost zbog nedavnetragične smrti svoga prijatelja i „najobrazo-

vanijeg čovjeka Dubrovnika u 21.stoljeću“,velikog vjernika i intelektualca, kojega jeakumulirana mržnja i netrpeljivost okolinesamo zbog toga što je drugi i drugačiji otjer-ala u smrt. Naglasio je da mladi ne bježevanka jer su gladni, jer nemaju posla, većzato što im tu generalno nešto „smrdi“, jerda su uvjeti i okolnosti rada i življenja pok-vareni. Pa mnogi iseljavaju, bježe, a eto,njegov pokojni prijatelj je učinio i fatalnikorak dalje. O knjizi je rekao da se iz njemogu iščitati elementi sukoba civilizacije:one iz koje probija duh humanizma i rene-sanse, te one koja još tavori u srednjemvijeku.Kaciga se na kraju zahvalio svojim brojnimsugrađanima koji su svojim dolaskomporučili da je Dubrovnik spreman za kolek-tivno suočavanje s nacionalnim i vjerskimdemonima koji razaraju ovaj Grad, državu iregiju. „Bez vašeg dolaska ovdje u ovolikombroju, sve moje pisanje i ova knjiga ne biimali smisla“ – poručio je. Zatim je zahvalio„dvoje samozatajnih ljudi“, bez kojih knjigene bi bilo: pokretaču i financijeru Glasa Gra-da, bez kojega većina tekstova u knjizi, aposebice polemika, ne bi bili mogući, te fi-nancijeru troškova tiskanje same knjige, kaoi lektorici i korektorici, na silnom trudu okolektoriranja autorove „hrvatsko-du-brovačke“ jezične mješavine. Zahvalio jesvojoj obitelji „što ga trpe“, jer su od njego-va pisanja „imali pune štete, a malo koris-ti“. I na koncu se referirao na poruku snaslovnice knjige:„Ovo na slici nije Herr Willy Brandt. On jekao slavni kancelar moćne Njemačkedržave i velike, najveće evropske nacije kle-knuo pred, nemojte me uzeti za riječ odnos-no broj, 42 godine.Slika prikazuje maloga, običnoga građani-na Dubrovnika, geopolitičkog i kulturološk-og slijepog crijeva Hrvatske; građanina kojije tek zauzeo startnu poziciju (hrvatski:početni položaj) za maratonsku trku dugu42 kilometra odnosno godine. Cilj te trke jeučiniti Dubrovnik, Hrvatsku, a po mo-gućnosti i šire okruženje suštinski sličnimdanašnjoj Njemačkoj predstavljenoj u liku idjelu Frau Angele Merkel.Zauzimanjem startne pozicije ja, odnosnomi, već oronuli Antun, Milorad, Zdravko smoviše-manje iscrpili svoje mogućnosti. Navama, Mario, Frančeska, Danijela, Lana,Ničo, Nedime, Goge je da istrčite maraton!“Događaj je upotpunio prvi sudionik u dis-kusiji gosp. Boško Maslać koji je u svomskoro desetminutnom, ni od koga ometan-om izlaganju ponovio svoje poznate, u kn-jizi već sadržane i netom pročitane stavove.

37GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

RITMO DE SALSA DUBROVNIK

Za šesti rođendan -Za šesti rođendan -Za šesti rođendan -Za šesti rođendan -Za šesti rođendan -čak tri dana plesa!čak tri dana plesa!čak tri dana plesa!čak tri dana plesa!čak tri dana plesa!Udruga Ritmo de Salsa Dubrovnikproslavila je prošlog vikenda svoj6. rođendan, a tim povodompripremili su pravu plesnu poslas-ticu - „Đeplešeš Dubrovnik BirthdayWeekend“, koji se od 22. do 24.veljače održao u Hotelu ValamarPresident.Nakon što su prošle godine velikimsalsa partyjem proslavili svoj jubi-larni 5. rođendan, dubrovački sal-serosi ove su godine za svoj 6.rođendan sve podigli na još višurazinu. Najveća je novost što su usubotu i nedjelju održali čak desetplesnih radionica (od salse iafrorumbe do bachate i kizombe)

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

U sklopu izrade geodetskog elaborata za evidentiranjezgrade mješovite uporabe na k.č. 1685/1 (č.zem. 608/3 i č.zgr. *1395 S.I.) u k.o. Dubrovnik (Gruž S.I.), a nazahtjev stranke Nikola Serdarević, Janjinska 5, 20000Dubrovnik, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednihčestica zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja međana parceli na kojima su nositelji prava ili vlasništva.Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 11. ožujka2019. u 10:00 sati, a mjesto dolaska je ispred predmetnekatastarske čestice. Kontakt broj: 095 140 3979

GEO FONT d.o.o.Od Svetog Mihajla 1, 020 455 013

Na zahtjev Meri Kirlić iz Čilipa izrađen je geodetski elaboratkojim se evidentira stvarni položaj i oblik č.zem. 664/6 ,669 i 670 k.o. Obod (stara izmjera). Pozivaju se vlasnicii nositelji drugih stvarnih prava na predmetnim isusjednim katastarskim česticama prema članku 48.,64. i 79. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskimelaboratima (NN 86/2007) na predočenje stanja kojeproizlazi iz geodetskog elaborata koje će se obaviti 8.ožujka 2019. u 9 sati na licu mjesta.

GEOPLAN d.o.o.,Solinska 6, 020 413 371Na zahtjev Tomić Jelene izrađen je geodetski elaborat za potrebe provođenjapromjena u katastru zemljišta u svrhu spajanja cijelih katastarskih česticana kojima je izgrađena postojeća zgrada, evidentiranje, brisanje ili promjenapodataka o zgradama ili drugim građevinama, evidentiranje ili promjenapodataka o načinu uporabe katastarskih čestica, evidentiranje stvarnogpoložaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na č.z. 718/12, 719/1 u k.o. CAVTAT (Mbr: 306215) - stara izmjera, tj. na k.č. 729/14, 730/7 u k.o. CAVTAT (Mbr: 306215) - nova izmjera.Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na susjednim česticamazemlje 718/5, 718/2, 719/2, 740/8, 740/5, 718/3, 1028/3 u k.o. CAVTAT(Mbr: 306215) - stara izmjera tj. na susjednim katastarskim česticama729/4, 729/1, 730/1, 729/15, 883 u k.o. CAVTAT (Mbr: 306215) - novaizmjera na predočenje elaborata koje će se obaviti u uredu tvrtke Geopland.o.o., Solinska 6, 11. ožujka 2019. u 12 sati.

GEOPLAN d.o.o.,Solinska 6, 020 413 371Na zahtjev Mage Iva izrađen je geodetski elaborat za potrebe provođenjapromjena u katastru zemljišta u svrhu dioba ili spajanje katastarskihčestica, određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonimao poljoprivrednom zemljištu i šumama prema granicama građevinskogpodručja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom,evidentiranje ili promjena podataka o načinu uporabe katastarskihčestica, evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranihkatastarskih čestica na k.č. 1142/1, 1143/2 u k.o. ZATON DOLI (Mbr:307416).Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na susjednimčesticama zemlje 1156/1, 1143/3, 1143/9, 1143/4, 1143/10 u k.o.ZATON DOLI (Mbr: 307416) na predočenje elaborata koje će se obavitiu uredu tvrtke Geoplan d.o.o., Solinska 6, 11. ožujka 2019. u 12 sati.

GEODETSKI URED DUBROVNIKStjepan Tomašić, Brsečinska 2b

U mjesecu prosincu 2018. izvšeno je mjerenje na kat.čest. 2092,2099/2 k.o.Zaton, a u svrhu izrade Geodetskog projekta koji jesastavni dio glavnog projekta izrađenog u svrhu ishođenjagrađevinske dozvole za izgradnju stambene građevine. Naručiteljgeodetskog projekta je: Tomislav Glumac, Marina Kneževića 52,Mokošica. U sklopu ovog geodetskog projekta se vrši formiranjegrađevne čestice i evidentiranje podataka o zgradama. Pozivajuse vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na gore navedenim isusjednim katastarskim česticama na predočenje elaborata kojeće se obaviti u prostorijama Geodetskog ureda, StjepanaTomašića, Brsečinska 2b dana 7. 3. 2019. u 10:00 sati.

koje su vodili renomirani plesni instruktori: Iva-na i Ivan Jovanović iz plesne škole Buena Vistaiz Podgorice te Sanja Štulić i Dejan Stošić iz Niša.Također, „Đeplešeš Dubrovnik Birthday Week-end“ donio je još više plesa i zabave, jer su seodržala čak tri partyja - prvi u petak u Clubu Laz-areti, drugi - središnji i slavljenički party u sub-otu u Hotelu Valamar President i treći u nedjeljuu Caffe baru Papillon!Osigurana je moćna međunarodna DJ postava- DJ Muki (Beograd), DJ Crazy Max (Zagreb) iDJ Bashi (Ljubljana)!Podsjetimo, u proteklih šest godina udruga Rit-mo de Salsa Dubrovnik uspješno je širila predi-vnu priču o plesu, druženju, zabavi i uživanciji upozitivnoj atmosferi. Uz već poznate redovite ljet-ne partyje te posebne zabave zimi, udruga jekroz godine gostovala na cijelom nizu festivala iradionica u regiji, povezivala se s brojnim drugimškolama, a ljubav Dubrovčana prema afro-karipskim plesovima samo je rasla.

Više informacija oudruzi i njihovomrođendanskom viken-du pronađite na face-book stranici Ritmo deSalsa Dubrovnik!

DUBROVAČKE LJETNE IGRE

Violončelist Luka ŠulićViolončelist Luka ŠulićViolončelist Luka ŠulićViolončelist Luka ŠulićViolončelist Luka Šulići pijanist Aljoša Jurinići pijanist Aljoša Jurinići pijanist Aljoša Jurinići pijanist Aljoša Jurinići pijanist Aljoša Juriniću atriju Kneževa dvorau atriju Kneževa dvorau atriju Kneževa dvorau atriju Kneževa dvorau atriju Kneževa dvoraSvjetski poznati i priznati hrvatski mladiglazbenici, violončelist Luka Šulić i pijan-ist Aljoša Jurinić nastupit će u okviruglazbenog programa jubilarnih 70. Du-brovačkih ljetnih igara 22. kolovoza u atri-ju Kneževa dvora i izvesti skladbe Schu-manna, Brahmsa, Barbera i Piazzolle.Aljoša Jurinić je na Igrama debitirao 2016.godine recitalom u sklopu programa U sus-

ret budućnosti koji je predstavljao mladelaureate prestižnih međunarodnih glazbe-nih natjecanja i tom prilikom oduševio pub-liku i kritiku koja je tada pisala o „čarolijikoju Aljoša Jurinić stvara“. Luka Šulić jekao klasični glazbenik na Dubrovačkim ljet-nim igrama prvi put nastupio 2009. god-ine, a zadnji se put pojavio 2011. godine sdva rasprodana nastupa: u atriju Kneževadvora uz Stjepana Hausera i Zagrebačkesoliste te kao dio 2CELLOS sastava, što jeujedno bio njihov prvi koncert u Hrvatskoj.

38 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

39GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Imamo li više generala nego Kina?To je nama naša borba dala da imamo sto pet generala

Hrabra zagrebačka sutkinja, koja je, bezproblema, u zatvor poslala bivšega šefapolicije, radi provale i krađe par milijuna,vjerovala je, da će slično proć’ i s bivšimpremijerom, doktorom privatizacije. Ma senamjerila na sebi ravnu, braniteljicunedužnoga doktora.A ova se rasrdila, jer joj njezina okrivljenika,neuka sutkinja hoće osudit’, nakon samodesetak godina suđenja. Ta ista sutkinjaglumi doktoricu i ne prihvaća ni išijas ni pre-hladu, k’o opravdanje za odgodusuđenja. Odgodu do zastare. Uzto joj je zamjerila, što stalno post-avlja pitanja koja uzrujavaju bran-itelje. Samo što nije tražila, ako većne može odložit’ suđenje, da sudizuzme - okrivljenika!Onda je sutkinja kaznila braniteljicus deset tisuća doktorovih kuna. Sveje izgledalo k’o čista pobjeda pra-vosuđa. Jedan nula za sud.A već sutradan, u javnost je izaš’ovideo vrijedne sutkinje u, vrlo be-zazlenoj, mada zericu razuzdanojatmosferi s frendicama i čašicom.Ne’ko joj to skinuo s mobitela.Tužit’ će nepoznatog počinitelja, re-kla je.A nepoznati počinitelj joj za sigurnoporučuje, da pazi što radi. Đe ona uopćeživi? Valjda ne misli sudit kako ona ‘oće?Zna li ona uopće, ‘ko je ćaća i njegov slav-ni odvjetnički tim?Kad oni vode suđenje, nema tu da im sei’ko miješa u pos’o, pa ni - suci. Naročitosuci!Prošle setemane, naša se predsjednica,po treći put, precizno odredila premaustaškom pozdravu ‘Za dom spremni’. Pre-varena u prošlosti od svojih savjetnika, ovajput je proučila povijest, pa je taj kletipozdrav nazvala kompromitiranim pozdra-

vom NDH, koji ne smije ni’ko upotrebljav-at, osim u crno obučeni pripadnici postrojbiiz Domovinskog rata. A svi drugi pozdravi,opjevani su u ariji, njezine omiljene opere,Nikola Šubić Zrinski.Vjeruje se, da je ovo zadnja inačica pred-sjedničina stava o domu i domovini.Zna predsjednica, da su sve njezine dvojbečista semantika, i da bi Hrvati, svi redom,ne daj Bože nužde, velike nužde, svi bilispremni branit dom i život dat za, recimo

Lidl, Spar, njemačke i ruske banke, teleko-munikacije, TV kuće, mađarske benzinskepumpe, austrijske i čileanske hotele, fran-cuske aerodrome. Teško bi se i’ko smionazvat’ domoljubom, a ne bit spreman oddušmana branit, onih čuvenih dvjesta po-rodica i bar još toliko, poznatih rasnih poli-tičara, koji su nas ovako zadužili. I ispuniliobećanje, kako će se posvetit‘ borbi protivsiromaštva. Tako sad’, ni jedan od njih višenije - siromašan.Nagađa se, kako se raspada tajnoviti Hr-vatski generalski zbor. Upućeni ne vjeru-ju, jer je opći dojam, kako generali stalnonešto rade. Eto, lani su pokrenuli projekt“Aktivnosti za povećanje socijalne ukl-jučenosti i unapređenje kvalitete življenja”,a glavna aktivnost im je organizacija izle-ta za hrvatske branitelje i stradalnike Do-movinskog rata. Pa uz to još morajuobilježavat’ značajne datume iz rata, ali ipredavanja o zdravoj hrani, zdravlju i bor-ba protiv stresa. A to sve itekako košta!Zato moraju još povuć’ i solde iz Europskogfonda, jer iz državnog proračuna dobivajusamo pola milijuna kuna. Generala ima105, pa im ti soldi nisu dovoljni niti zastotinjak pečenih janjaca, žale se neki odnjih. Neki nezahvalnici iz opozicije tvrde,da ni Kina nema sto i pet generala. Aimaju više vojnika, nego mi stanovnika.Pa su, staroj borbenoj pjesmi promijeni-li riječi i pjesmom nam poručili: to jenama naša borba dala, da imamo sto petgenerala. Nikako da shvate, da su našigenerali krvarili u ratu, na prvoj crti obranezemlje, ali i danas u miru krvare, na prvoj

crti obrane - HDZ-a!Tako za najveći brojgenerala tvrde, kako senjima rat - isplatio.Zamisli ti! I još kažu, danije bilo rata, deseciovih generala, jedva bidogurali do starijeg vodnika, neki bi moždapolagali za kapetana prve klase, bar jedanbi ost’o konobar, jedan bi vozio kamion,drugi bi vozio autobus, treći bi mijenj’o ru-

binete po Zagorju. Ostalima, sva-ka čast!Svaka čast i vatrogascima, a oso-bito onemu, jedva preživjelom u ko-rnatskom požaru, presudio je sudi dodijelio mu milijune odštete. Alise država žalila. Ništa od milijuna.Čovjek je ost’o doživotni invalidspašavajući državnu imovinu. Ponečijem naređenju. Ali je gasio pot-puno bezvrijedni kamenjar obrast’otravom. Više je koštala potrošenavoda. Još bi se i o njegovoj krivnjimoglo sporit’. Ali onda su vatro-gasna društva zaprijetili, kako ćeprodat’ cisterne i svoje vatrogasnedomove, kako bi namirili svogakolegu. Hoće li neovisno pra-

vosuđe sasvim samo, promijenit odluku, iliće im vlada dat’ ruke?U Vatikanu je svršila konferencija na kojojsu, papa Frano i najviši predstavnici ka-toličkog klera, raspravljali kako zaštitit’djecu od - katoličkog klera.Iako su mnogi roditelji pozdravili ovajpokušaj pape, da zaštiti maloljetnike ucrkvi, bilo je i onih, koji su se zapitali, zaštouopće piliće slat’ lisici na čuvanje? Što djecune bi doma učili Božjem nauku. Po njima,Crkva već odavno nema veze sa Isusovomučenjima. Ma, ‘ko je molim te, ikad vidiosliku Isusa u cipelama? A njegovi namjesni-ci na Zemlji, u zlatnim plaštevima, sjede nazlatnom stočiću i piju iz zlatnih kaleža.S ovim se sigurno ne bi složio, umirovljenivojni ordinarij, koji je neki dan predvodioSvetu Misu, i u propovijedi otkrio puku, dase ništa ne može dokazat u svezi s pedofil-ijom u Crkvi. Pusta naklapanja! Ali je zatoneosporna istina, kako vražja farmacija, odabortirane djece pravi - najskuplje parfeme.Malo ‘ko od prisutnih vjernika je bio dovol-jno stručan, da bi komentir’o ovako argu-mentirano izlaganje, umirovljenog borcaprotiv Sotone, Belzebuba, Mefistofela i os-talih likova iz popularnih bliskoistočnih sa-branih priča. Samo je jedan nagluhi penzi-oner iz zadnje klupe, oduševljen predikom,pohvalio Hrvatsku Crkvu, k’o najnapred-niju Crkvu, u cijeloj - SrednjovjekovnojEuropi.A neki mlađahni mulac, drugoga je mlađah-nog mulca upit’o, zna li on, đe ima za kupit’Eau de Abortus, jer mu je ženskoj sutra,rođendan. Ma bi li vragu palo na pamet?

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 020 550888, 091 3210 244, 091 1170 577www.dubrovnik-market ing.comwww.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNA NOVOGRADNJAU ZATONU NA MAGISTRALI -OTVORENA PREDBILJEŽBE ZAPRODAJU - 3 zgrade sa po 8 stanova,garaža,vrtovi,tarace, lijepi pogled namore iz svih stanova. Veličina stanova41, 44, 69 i 87 m2. Cijena od 2.300 do2.700 euro/1m2. Početak gradnjesvibanj 2019 završetak do 12 2020 g.Kontakti za termine sastanka:AgencijaDMP,0913210244, 0911170577

NOVO PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJ NASAMOJ OBALI - U tijeku je predbilježbaprodaje stanova u Prijevoru s pogle-dom na Rijeku Dubrovačku i ACImarinu, samo još 3 stana na prodaju -dvosobni stanovi 87i 92 m2, Depozitsamo 10.000 kn. Početak gradnjeožujak 2019 završetak do 12 2020 g.Kontakti za termine sastanka:AgencijaDMP, 091 3210 244, 0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NOVO-GRADNJA SA PRELIJEPIM POGLE-DOM - Prodaju se dvosobni i trosobnistanovi u novogradnji u Dubrovniku, naNuncijati. Gradnja je u tijeku a zavšetakgradnje je veljača 2020 g. Dvosobnistanovi su kvadrature 50 m2 a trosobni105m2.Kvalitetna gradnja i opremanjena nivou 3*.Parkirno mjesto u cijeni.Više informacija u agenciji DMP, 0913210 244, 0911170577

Zlatni Potok renovirani trosobni stan75m2 izuzetno za život ili iznajmljivanje270.000 eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

Lapad stan dvosobni stan 65 m2 sparkingom povoljno, Agencija DMP0913210244, 091 1170 577

Novogradnja Lapad Solitudo apartmanu izgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cije-ni, useljenje 03.2019. Agencija DMP0913210244, 0911170577

ŠIPĆINE samostojna kuće, taraca, vrt660 m2, garaže 32m2, mogućnost do-gradnje kuće i granja novog objekta,450.000 eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

Srebreno, lijepi uređeni stan 46m2 na Ikatu ,138.000 eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

MOKOŠICA NAŠ DOM SNIŽENA CIJE-NA, 3-sobni renovirani stan u prizemljuzgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2,172.000 eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2 ,mogućnost izgradnje 3objekta, Agencija DMP 0913210244,0911170577

ŠIPČINE POSLOVNI PROSTOR -ULIČ-NI LOKAL 50m2 plus 14m2 park-ing,95.000 eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

Rožat luksuzna novogradnja,A++,stan dvoetažni 88m2,vrt 97m2 , 2 park-inga u garaži,lift, nema poreza na prom-et, Agencija DMP 0913210244,0911170577

Cavtat,lijepi uređeni stan, 72m2 +vrt20m2 od mora 100m, 165.000 euraAgencija DMP 0913210244,0911170577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 ,95.000 eura

ŠIPAN LUKA IZUZETNA PRILIKA kućaza renoviranje 200m2 ,okućnica pov-oljno 95.500 eura

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2u jednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000 eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000 eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća580m2 okućnica 800m2 samo 420.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, 97.000 eura AgencijaDMP 0913210244, 0911170577

LAPAD DOC centar prodaje se izuzet-ni uređeni poslovni prostor 68m2apuno svjetla i lijepim pogledom. Mo-gućnost podijele u 2 apartmana Agen-cija DMP 0913210244, 0911170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu sve informacije u ureduagencije.Agencija DMP 0913210244,0911170577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 naGorici, struja, voda, moguć dugoročninajam, 280 eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se na-jboljima u Gradu

OBITELJSKI STAN U GRUŽU / 73m2,dvije sobe, kupaonica, wc, kuhinja i dnev-ni boravak, lođa. Nedaleko od ulice An-drije Hebranga / 200.000 eura / 091 6128097

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-ini Cavtata / 235.000 eura / 091 612 8097

TROSOBNI STAN U NOVOGRADNJI,ZAVRELJE / dvoetažni, roh-bau 106m2,tri sobe i tri kupaonice, kuhinja s dnevnimboravkom i terasa s pogledom na more /220.000 eura / 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI U SOLI-TUDU / zgrada u novogradnji na mirnojpoziciji, 8 stambenih jedinica, osiguranparking u garaži, predbilježbe u tijeku,55m2 / 192.000 eura / 091 612 8097

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA / 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana / 650.000 eura / 091 612 8097

KAMENA KUĆA U STAROM GRADU /120m2, prizemlje i dva kata, nedaleko odStraduna, potrebna renovacija / 450.000eura / 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI, ZVEKOV-ICA / dvosobni stanovi u novoj stambenojzgradi u neposrednoj blizini Cavtata, park-ing uključen u cijenu, završetak objektalipanj 2019., 75,18m2 / 151.000 eura / 091612 8097

DVOSOBNI STAN NA NUNCIJATI /moderan i useljiv stan s pogledom namore i parkingom, 64.66m2, dvije sobe,dvije kupaonice, kuhinja i dnevni bora-

vak / 214.500 eura / 091 612 8097

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA /Predstavljamo novu stambeno-poslovnuzgradu u neposrednoj blizini ulice IvaVojnovića, u Lapadu. Uredite životni pros-tor po vlastitim željama. Radovi započeti uožujku 2018., rok završetka objekta jesen2019., 50,23m2 / 199.000 eura / 091 6128097

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 78m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 229.000 eura / 091 6128097

DVOSOBNI STAN U SOLITUDU /87,63m2, dvije spavaće sobe i dvije kupa-onice, prostrana terasa / 320.000 eura /091 612 8097

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metara odmora. Idealna za odmor ili turističko izna-jmljivanje / 190.000 eura / 091 612 8097

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustiteprofesionalcima da rade za VasTRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJUMOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA/ poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili zaadaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizemlje,sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUGRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizina glavneceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređeneili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEML-JIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodroma satvremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more

Cavtat, stan 55m2 s parkingom, drugi kat, novogradnja. 098606 837.

Iznajmljujem stan u okoliciCavtata, namješten, na duževrijeme. 098 951 3174.

Sobu/apartman u Zagrebu, bliz-ina Kvaternikova trga, dajem udnevni najam 091 500 5418.

Prodajem građevinsko zemljišteu Gružu. 095 807 3265.

Prodajem dva zemljišta naotoku Koločepu. Upitati na 095807 3265.

Iznajmljuje se stan i apartmanna Grudi. 791 204 ili 098 9595949.

Tražim garsonjeru ili manji stan,područje Lapad, blizina bolnice.098 958 1993.

VOZILA(ponuda/potražnja)

Prodaje se Peugeot 206, 1.4 XT,benzin,2001.g. 152000 km, 10tisuća kuna. 095 3986 426

Prodaja ili zamjena Renault Es-pace 2004., 2.2dci, 95000km,reg. do 8./’19., panorama krovna otvaranje, zimske gume. 098856 142.

Mercedes ML 270 CDI, 2004g,270000 km, garažiran, izuzetno

očuvan, reg. do 5./’19.g. 7300eura. 091 3210 244

Kupujem stare Buba Volk-swagen kombije i dijelove zaiste. Može i olupine bez papira.097 670 7137

PLOVILAPovoljno prodajem jedrilicuAmon 8m, 5 ležaja, salon kuhin-ja, wc, kaić, vase (nosači) zasuhi vez, radio stanica, jedra.Momentalno na suhom vezuTiha (auto parking). 098 705603.

Prodajem plastičnu pasaru, tipkvarner plastika 4,6m. Komplet-no nanovo uređeno sa ugrađen-im spojlerom (papučom), bimi-ni tendom, zimskoj ceradi idrugoj pripadajućom opre-mom. 2000 eura. 099 618 6497.

POSAO(ponuda/potražnja)

HITNO se traži frizerka u sa-lonu L&P hair and make up.Uvjeti odlični. 098 913 7110.

HORTING d.o.o. - Zapošljava-mo mehaničare, vrtlare i po-moćne radnike. Poželjno je rad-no iskustvo, a za ostale infor-macije kontaktirati na 099 4624191

Dajem instrukcije iz matematike.Adresa u blizini OŠ MarinaDržića. 095 199 4405.

TRAŽIMO DJELATNIKE (Ž)ZA ČIŠĆENJE PRODAJNIH I UREDSKIH PROSTORAPrijave djelatnika na pola radnog vremena, 20 satirada tjedno. U obzir dolaze umirovljenici i studenti

Radno vrijeme 06:30 - 10:00 h.Lokacija rada:

trgovački centar SubCity Mlini, Dubrovnik.

Prijave telefonom između 10 i 17 sati:mobitel: 091 400 7740, gđa Ljiljana Pintarić

mail: posao@bpcleaning.eu

Poziv na obljetnicu 50 godina mature ŠUP-aDavne 1966. godine, skoro dvije stotine djevojčica i dječaka krenuloje izučiti kojekakve zanate u tadašnji ŠUP, iza Gospe u Karmenu,podijeljeni u sedam razreda,većina ih je, njih 152, maturiralo 1969.godine, na Montovjerni. Ove godine 11. svibnja, želimo obilježitipedesetu obljetnicu, te pozivamo sve koji su sposobni i voljni bitiprisutni ovoj obljetnici da se jave na: 091 2509 610.

Vršimo tapeciranje unutrašnjostikrova automobila. 098 957 6052Električar sa velikim iskustvomnudi svoje usluge za “sitne” po-pravke u vašoj kući ili stanu. 091506 1526

Kamenoklesar - izrada grobni-ca, spomenika, vaze, klupice,ograde, kolone, pila. 091 7285208.

Izrađujemo i montiramožaluzine, trakaste zavjese, rolo iduo rolo zavjese, rolo komarni-ke, panel zavjese. Zatvaramobalkone roletama. Vršimougradnju i servis roleta. 091 1472794.

Radim bravariju kvalitetno, do-bro i brzo. Na teren dolazim popozivu. Ograde, tende, rukoh-vate, kapije, vrata, popravak vra-ta, brave, ljepljene lepenke, dos-ta toga još na broj 092 269 8477.

Izrađujemo u kratkom roku ko-vane ograde, nadstrešnice, ste-peništa i druge metalne kon-strukcije. Garancija kvalitete, vi-šegodišnje iskustvo i povoljnecijene. 095 821 0404.

Čišćenje maslina, agruma,kivija,ruža i sl. 091 937 4727.

Uređujem vrtove i đardine, koš-nja trave i sl. 091 937 4727.

Uređujemo vrtove, đardine.Štemamo, iznosimo šut, rušimostabla... 095 587 5709.

Nudim razne uslug popravakabarki (od kopera do plastike).098 165 6048.

Popravci na odjeći, 25 kuna!413 795.

Viši stručni savjetnik za poljo-privredu DNŽ uređuje đardine.Dajem stručne savjete (rezidbaagruma, maslina, ukrasnog bil-ja, zelene ograde, poslovi hor-tikulture, gnojidbe, zaštite, sad-nje) i drugo. Dipl. inž. agronom-ije. 098 958 1993.

RAZNO(ponuda/potražnja)

Prodajem stol, d 160 x 2,20, š90 cm. Poklanjam očuvanunarančastu fotelju. 095 8131801.

Prodajem drva dub i grab sadostavom. 098 166 8966.

Prodajem kožni trojed na izv-lačenje i dvosjed 1000 kn.098856 142.

Kupujem starinske ka-mene podne ploce i os-tale kamene stvari. Po-nude na broj: 097 6707137.

Vrlo povoljno prodajemokupe kanalice nove, ne-upotrebljene, manjakoličina. 098 495 428

Prodajem kupe kanalice imediteranke po tri kune.091 249 6674.

Prodajem suha drva. 091597 7520.

42 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

43GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

Priredio: Nikša Violić

KONAVOSKA BAŠTINA

Ostaci ladanjskogOstaci ladanjskogOstaci ladanjskogOstaci ladanjskogOstaci ladanjskogzdanja Pozza uzdanja Pozza uzdanja Pozza uzdanja Pozza uzdanja Pozza uPločicamaPločicamaPločicamaPločicamaPločicamaOstaci ladanjsko gospodarskog zdanjaPozza smješteno je u južnom dijelu selaPločice. Dvije stambene zgrade i nekolikogospodarskih kuća gdje je bila smještenai kovačnica. Unutar zdanja bilo je gumno,gustijerna i obiteljska kapela Sv. Lucije.Zdanje je sada, nažalost u ruševnom stanju. U neposrednojblizini ovog starog ladanja su ostaci ljetnikovca obitelji Sor-go. Uz glavnu zgradu nalazili su se stranj i mlinica, a danasje na tom prostoru izgrađena nova stambena kuća. Odstarog stranja ostao je samo kameni volat s ulaznim porta-lom na kojem su još sačuvana izvorna vrata stara preko 300godina. Kroz vrata se ulazi u vinicu poviše koje su stam-bene prostorije. Iznad ovih vrata je terasa sa razgranatomodrinom. Margariti Menze (1744-1824), crnogorska vojska1806.g. spalila je ladanjsku kuću s okućnicom. Šteta je iznosi-la 700 dukata.

Ladanjska zdanja na GrudiLadanjska zdanja na GrudiLadanjska zdanja na GrudiLadanjska zdanja na GrudiLadanjska zdanja na GrudiNa Grudi, pored crkve Sv. Trojstva nalazi se ladanjsko gos-podarsko zdanje koje je bilo vlasništvo vlastelina MarinaBone čiji je kameni grb na sredini pročelja stambene zgrade.Prizemlje je služilo u gospodarske svrhe i vidljivi su još ost-aci krušne peći. Na sporednim gospodarskim kućama kas-nije je bilo veće nadogradnje. U blizini je i ladanjsko zdanjeobitelji Bone. Zgrada je jednokatnica u obliku slova T, do-bro je sačuvana, no njena osnova je devastirana nadograd-njama. Mihu Boni (1757-1827), crnogorska vojska je 1806.g.opljačkala i oštetila stranj. Šteta je iznosila 790 dukata.U blizini su ladanjska zdanja čiji su vlasnici bili vlastela Poz-za i Getaldi, a koja su također devastirana nadogradnjama.Na Grudi je i ladanjsko gospodarsko zdanje koje je na počet-ku 19.st. bilo u vlasništvu vlastelina, pjesnika i svećenikaBernarda Zamanje, rođenog 1785. god. Stambenoj zgradisu nadograđena staja i komin građeni u betonu. Čitavi ko-mpleks je bio temeljito opljačkan i zapaljen ratne 1806.god.o čemu piše latinski natpis uklesan u kamenoj ploči koja jeuzidana u pročelje stambene zgrade.Ovo zdanje danas je u vlasništvu obitelji Vidak. Zdanje jebilo još jednom u potpunosti zapaljeno u Domovinskom ratu,a poslije rata je temeljito obnovljeno. Na Grudi je Matu Getal-diu (1759-1837), crnogorska vojska 1806.g. spalila kuću ipokrala podrum i imovinu. Šteta je iznosila 3 852 dukata.Ignaciu Gozze su na kući i pokretnoj imovini na Grudi,Crnogorci učinili štetu od 6 186 dukata. Antunu Sorgu (1727-1810), su Crnogorci opljačkali kuću i šteta je iznosila 1087dukata, a ukupnu štetu na nekretninama u Konavlima Sor-go je imao u iznosu 3 600 dukata. Petru Zamanji Cerva suna Grudi Crnogorci spalili kuću.Gospodarski objekt „Bokarica“ na Grudi spominje se joškrajem 14.st. tako da je staro više od 500 godina. Današnjiizgled objekta je iz 19.st. i simbol je tradicionalne arhitektureu Konavlima. Sastoji se od glavne kuće i nekoliko gospo-darskih objekata koji zajedno čine jednu zaokruženu cjelinu.Ovaj gospodarski objekt posjeduje i mediteranski botaničkivrt kojeg krase oko 200 vrsta biljaka. U prizemlju kuće nalazise lijepo uređena etno zbirka koja datira iz kraja 19.st. i kojapriča o povijesti Konavala i životu seljaka na ovom područ-ju. Sve što se nalazi u kući vlasnika Miha Bokarice, odne-davno je dobilo status etno zbirke. Na katu tri sobe služe zaprivatno iznajmljivanje. Ovaj gospodarski objekt je sada usklopu Agroturizma Konavala. Uz zemljišni posjed, tu je imaslinik.Do kraja 1960.g. u Konavoskom polju nalazilo se oko 157hektara vinograda. Vinarija na Grudi počela je raditi 1963.g.

Piše. Diana Brkić

Vrijeme po PerastuVrijeme po PerastuVrijeme po PerastuVrijeme po PerastuVrijeme po PerastuTakvim sjajem može sjatiOno što je prošlost sadŠto ne može da se vratiŠto je bilo ko zna kad

Arsen Dedić

Sva istina u ovim Arsenovim stihovi-ma. Sve što smo prošli kroz životdo sada, čini nam se da je bilo ljepšei bolje nego nam je sad. A opetćemo sutra pričati možda za bašovaj dan kako nam je dobro bilo.Čeznemo li za poznatim jer nas pla-ši nepoznato?Gledam svoju djecu kako prebrzoodrastaju, a nisu iskusili ni djelićmoga djetinjstva, a znam da je bilosavršeno. Igre od jutra do mrakaoko kuće s prijateljima, građenjekula u pržini, igre kojima nas nitkonije morao učiti i oko kojih bismo sesložili u trenu, ljeta u Sobri, a kupaćikostim je bio jedini komad odjećekoji bismo trebali. Slobodni i razig-rani, uvijek u dometu glasa svojihroditelja. Mjerenje vremena od po-laska do povratka Perasta, nikomenije trebao sat. Bilo je to doba kadje vrijeme služilo nama.Kao da ga sad gledam: Brod je biovelik, svečan, bijelio bi se iz daleka.Prvo bi se pokazala samo točkicapreko Badnja koja je prilazila pola-ko, postajala sve veća i veća da bionda poprimila obris iščekivanja,nadanja. Dovozio je Brod umorne irazdragane ljude, donosio je punetorbe drukčijih mirisa, okusa,drukčije boje i osjećaje. Svatko muse veselio. Nama djeci je to bio znakda imamo vremena za još jednokupanje, ili, ako nam je bilo dostaza taj dan, već u polutrku promrml-jali bismo preko vrata (u nadi da nasneće spriječiti) da idemo pričekatiBrod. Nikog nismo očekivali, ali cijelijedan dan stisnuo bi se u tih nekoli-ko minuta koliko je Brod bio u luci,s

njim i svi ljudi.Znalo se, stariji su u Musića naskalinima, tu ima hlada i mogumalo duže ostati ako nađu nekutemu o kojoj vrijedi popričati. Akobi krajnja lijeva vrata od skladištanekadašnjeg Kombinata bilaotvorena, znalo se da će Brodostati malo dulje jer stiže roba izGrada. Iskrcaj s Broda uvijek jevrijedilo gledati.Pero Prodavač je redovito zat-varao butigu tih nekoliko minuta.Nikad ne znaš što bi se moglo vid-jeti, a što propustiti. Poštari Antuni Ane držali su polupune, sivevreće s nekim čudnim plombamana vrhu i čekali da preuzmu onekoje stižu iz Grada. Pisma suuvijek radovala ljude.Brod je uvijek tako sigurno i mekoprijanjao za rivu, kao da oboje cijelidan čeznu za tim kratkim dod-irom.Oni iskusniji bi znali i prije nego biBrod pristao, tko je kapetan. Net-ko je prilazio iz daljine pa seravnao pred rivom, netko bi se sProdjesa već namještao da seveže. Nisam previše vodila raču-na o tome, ali zanimljivo je bilo slu-šati «iskusne kapetane» s rive.Onda bi se odjednom pokrenulacijela mala vojska – brod je spus-tio ponat. Jedni izlaze, drugi ulaze,preko bande se dodavaju saketi,burse, kašete, dovikivanje, žamor,zagrljaji. Sve bi nakratko oživjelo,zažuborilo, zavrelo.I jednako brzo bi se sve smirilo.Pustile bi se cime, Brod bi se zatre-sao, zatrubio, zabrundao, zamu-tio ljutu pjenu pod krmom i s jed-nakom lakoćom pošao dalje. Lju-di bi se razišli svatko u svojim mis-lima, butiga bi se otvorila, autobusbi otišao korak blize domovima, amore bi se smirilo, utihnulo.Pošao je Perast.Sad na djedovu barku, ribat dovečere.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JEPOVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM - PRIČA 12.

OGRANAK MATICE HRVATSKE U DUBROVNIKU

Predstavljena knjiga „Otkriće žeđi“ EtePredstavljena knjiga „Otkriće žeđi“ EtePredstavljena knjiga „Otkriće žeđi“ EtePredstavljena knjiga „Otkriće žeđi“ EtePredstavljena knjiga „Otkriće žeđi“ EteRehakRehakRehakRehakRehakOgranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavio je u ponedjeljak, 26.veljače, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad, svoj novi naslov Otkrićežeđi - zbirku stihova pokojne dubrovačke književnice Ete Rehak. Sti-hove, od kojih su neki nastali prije sedamdesetak godina i sada po prviput objavljeni javnosti, autorica je čuvala tijekom života kao sastavni diosvoje intimne samoće. Zbirka predstavlja otkriće ljubavi, otkriće strasti,utjehu tišine i tjeskobu vremena kroz koja je prolazila i oni su stoganeizostavni dio njezine književne popudbine, ovog dirljivog i ozbiljnogženskog pisma.Knjigu su predstavili Luko Paljetak, Slavica Stojan, Alberto Frka i Du-bravka Hilje.

44 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

FELJTON 267

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (29)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (29)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (29)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (29)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (29)Banovina je imala i svoj Banovinskituristički savjet.Članove Banovinskog turističkogsavjeta postavljao je ban, imajući pritom u vidu da u tom savjetu ‘’buduzastupljene privredne komore, tur-istički savezi, udruženja ugostiteljai druge organizacije, kao i općine

koje u većoj mjeri doprinose unapređenju turizma napodručju banovine’’. Banovinski turistički savjet sas-tajao se ‘’na poziv bana najmanje jedanput godišn-je’’, a zadaci su mu bili: ‘’da surađuje u izradi godišn-jeg programa rada banovine na unapređenju turiz-ma, kao i pri odobravanju programa rada općina’’,‘’da daje mišljenje i prijedloge u vezi sa banovinskimi općinskim taksama, prirezima i dažbinama, koje suu vezi sa turizmom i ugostiteljskom industrijom’’, ‘’dadaje mišljenje i podnosi prijedloge kako će utrošitidržavne i banovinske dotacije namijenjene unapre-đenju turizma’’, ‘’da daje mišljenje o pravilnicima iodredbama’’, koje propisuje ban, da razmatra općin-ske izvještaje ‘’o njihovom radu na unapređenju turiz-ma’’, ‘’da daje mišljenje kojim bi javnim radovima u banovini tre-balo dati prvenstvo s obzirom na privrednu važnost turizma’’, ‘’dapredlaže mjesta koja bi po svojim uvjetima trebalo proglasiti turis-tičkim mjestima ako nadležne općine to ne urade’’, ‘’da daje miš-ljenje o turističkoj propagandi za područje banovine’’, ‘’da predlažešto treba poduzeti i kako pomoći osnivanje društva za unapre-đenje turizma, kao i društava kojima je cilj uljepšavanje mjesta,pošumljavanje, čuvanje prirodnih ljepota, spomenika i drugih ob-jekata važnih po unapređenje turizma’’.Vrhovni nadzor ‘’nad cjelokupnim radom oko unapređenja turiz-ma’’ imao je ministar trgovine i industrije. On je izdavao pravilnike- ‘’općim pitanjima turizma’’, posredovao ‘’kod centralnih vlasti iustanova u svim pitanjima koja prelaze granice i nadležnost ban-ovina ili interesira više banovina, pa one ne mogu da postignupotrebnu suglasnost’’, vršio ‘’sklapanje turističkih konvencija sadrugim državama’’, određivao ‘’smjerove djelovanja organizacijai ustanova koje rade na unapređenju turizma’’, obavljao ‘’nadzor

Željeznička stanica - nekad. U zgradi iza stanice nalazio se hotel „Austrija“.

nad ustrojstvom i radom svih turističkih organizacija’’, kao i ‘’nad-zor nad turističkom propagandom u zemlji i inostranstvu’’.Uredba o unapređenju turizma ustanovila je i Vrhovni turistički sav-jet pri Ministarstvu trgovine i industrije. Ovaj su savjet sačinjavali:predstavnici ministarstva za industriju i trgovinu, za saobraćaj, zapošte, telefon i telegrafe, za socijalnu politiku i narodno zdravlje,za poljoprivredu, za šume i rudnike, za građevine i za prosvjetu,zatim direktor ‘’Putnika’’, po 1 predstavnik turističkih saveza, pred-stavnik Saveza gradskih općina, po 1 predstavnik privrednih ko-mora, - predstavnik Saveza planinarskih društava i 2 predstavnikaSaveza ugostitelja. Sjednice Vrhovnog savjeta je sazivao i pred-sjedavao im ministar trgovine i industrije.Državne i samoupravne vlasti, kao i druge javnopravne ustanove,bile su dužne pomagati djelovanje turističkih saveza i društava zaunapređenje turizma. U turističkim mjestima, ‘’radi podizanja jav-nih ili privatnih objekata neophodno potrebnih za turizam’’, moglesu se besplatno dodjeljivati ‘’državna i samoupravna zemljišta’’.

Mogli su se u tim mjestima, u interesu daljnjeg razvojaturizma, i eksproprirati ‘’potrebna zemljišta i objekti’’,dozvoliti ‘’uklanjanje kakvog građevinskog objekta kojikvari estetski izgled mjesta’’, kao i ‘’izdati zabrana podi-zanja građevina’’ do ‘’izrade regulacionih planova’’.U Zakonu o radnjama, objavljenom 9. XI 1931, bilo jenavedeno devet vrsta ugostiteljskih poduzeća. Bili suto: ‘’1. hotel, 2. restoran, 3. svratište ili konačište, 4.gostionica, 5. kafana, 6. pansion, 7. bife, 8. narodnakuhinja, 9. krčma (mehana)’’. U tom su zakonu bileodredbe i o putničkim biroima i agencijama. Ove suputničke ustanove mogle vršiti ‘’prodaju voznih karataza sva javna saobraćajna sredstva’’, izdavati uputnice‘’za kola za spavanje’’ i ‘’za kabine’’, obavljati ‘’preuz-imanje otpreme prtljaga i ekspresne robe’’, posredo-vati u osiguranju ‘’protiv svih šteta pričinjenih putnici-ma’’, upućivati putnike u hotele, organizirati putovan-ja i izlete, te poduzimati i sve druge poslove ‘’koji su uvezi sa putničkim saobraćajem’’.

Prostor ispred nekadašnje željezničke stanice

45GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI IZ TURIZMA Uređuje Lukša Lucianović

Na području grada Dubrovnika boravilo je:

RAZDOBLJE DOLASCI NOĆENJA

Od 1.1. - 23.2.2018. 24.029 63.627

Od 1.1. - 23.2.2019. 39.507 78.332

INDEX 164 123

2019. - Hrvatska, BiH, Koreja, Njemačka, SAD, Šveds-ka, Belgija, Japan, Kina, Finska... Izvor: TZ GD

Riješen status Hoteli MaestralRiješen status Hoteli MaestralRiješen status Hoteli MaestralRiješen status Hoteli MaestralRiješen status Hoteli MaestralNakon višegodišnje agonije, osam natječaja, kupnje pa odusta-janje investitora te zbog neriješenih pravnih odnosa napokon jeriješen status Hotela Maestral koji je našao svoje nove privatneinvestitore.

Ministar državne imovine Goran Marić, direktorica za stjecateljaPND strategija d.o.o. Matea Mateković i ravnatelj CERP-a MilanPlećaš potpisali su u utorak ( 19. veljače 2019. ) u Ministarstvudržavne imovine Ugovor o prodaji i prijenosu dionica Hoteli Mae-stral, u vrijednosti 153,5 milijuna kuna. Radi se o ukupno 60,65%dionica, a koje su do sada bile u vlasništvu Republike Hrvatske.Prigodom potpisivanja ugovora, ministar Marić je rekao: „Ovo jeveliki uspjeh, nakon osam neuspjelih natječaja i devetog kruga,konačno je proces uspješno završio. Upravno vijeće CERP-adonijelo je odluku o prihvaćanju najpovoljnije ponude i time jezavršila privatizacija posljednjeg hotelskog kompleksa u Repub-lici Hrvatskoj“.

U Splitu će se održati okrugli stol oU Splitu će se održati okrugli stol oU Splitu će se održati okrugli stol oU Splitu će se održati okrugli stol oU Splitu će se održati okrugli stol oproblematici strane radne snageproblematici strane radne snageproblematici strane radne snageproblematici strane radne snageproblematici strane radne snageHrvatska gospodarska komora organizira okrugli stol na temu„Strana radna snaga - izazovi i rješenja za uspješnu turističkusezonu“.Pripreme za novu sezonu u punom su jeku, a radna snaga idalje predstavlja problem koji muči mnoge gospodarstvenike.Iako su se kvote dozvola za uvoz radne snage ove godine pov-ećale za više od 100 posto, na brojku od 65.100, a sektor trgov-ina je po prvi put naveden u raspodjeli dozvola, potraga za sez-oncima i dalje je problematična, a broj dolazaka turista i njihovihnoćenja je visok. Sektor turizma sudjeluje s više od 23 posto uBDP-u Splitsko-dalmatinske županije, a sektor trgovine obuh-vaća više od 18.200 radnih mjesta.Primarni cilj ovog okruglog stola je definirati širi kontekst prob-lematike, pritom sudjelujući u konstruktivnoj raspravi i pronalaskumogućih rješenja sinergijom realnog sektora i institucija.Na okruglom stolu će sudjelovati tvrtke predstavnice sektora uturizmu i trgovini, koje će nam iz prve ruke prezentirati realno stan-je u djelatnostima. Prisutni će biti i predstavnici institucija Hrvatskogzavoda za zapošljavanje Regionalnog ureda Split, Ministarstvaunutarnjih poslova PU Split, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osig-uranje Podružna služba Split te predstavnici agencija za zapošlja-vanje iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Okrugli stol će se održati26. veljače u 11 sati u HGK – Županijskoj komori Split (DJ)

Uskoro Michelinova godišnjaUskoro Michelinova godišnjaUskoro Michelinova godišnjaUskoro Michelinova godišnjaUskoro Michelinova godišnjaselekcija hrvatskih restoranaselekcija hrvatskih restoranaselekcija hrvatskih restoranaselekcija hrvatskih restoranaselekcija hrvatskih restoranaGlobalno poznati vodič za restorane Michelin uskoro će objavitigodišnju selekciju hrvatskih restorana na svojim digitalnim platfor-mama, a ove godine planira i objavu prvog tiskanog vodiča zacijelu Hrvatsku na engleskom jeziku, doznaje se iz Hrvatske turis-tičke zajednice (HTZ). Lani je ta selekcija objavljena početkomožujka, a 2019. će biti treća godina za redom u kojima Michelinobjavljuje godišnju selekciju hrvatskih restorana, pri čemu svakegodine raste njihov broj, što se očekuje i ove godine, pa i mogućenove zvjezdice. Vezano za prvi tiskani Michelin vodič za Hrvatsku,koji se očekuje u ovoj godini, iz HTZ-a samo napominju da će unjemu biti predstavljen svaki restoran iz selekcije, dok će u uvodn-om tekstu biti predstavljena hrvatska gastronomija u cijelosti. In-ače, u ovu godinu Hrvatska je ušla s ukupno 62 restorana na pop-isu Michelina, od čega ih tri imaju po jednu zvjezdicu (šibenskiPelegrini, dubrovački Restoran 360 i istarski Monte), 55 preporuku,a četiri Michelinove oznake Bib Gourmand, koje su prvi puta dodijel-jene prošle godine.Slika 4

Neka bude kao lani i bit ćemoNeka bude kao lani i bit ćemoNeka bude kao lani i bit ćemoNeka bude kao lani i bit ćemoNeka bude kao lani i bit ćemozadovoljnizadovoljnizadovoljnizadovoljnizadovoljniJake snage hrvatske turističke scene boravili su prošlog tjedna uBavarskoj na minhenskom sajmu turizma t.re.e. Tom prilikom min-istar turizma je izjavio: turistička ponuda u Europi ove je godinepuno bogatija nego kad su Turska i sjevernoafričke zemlje bile uproblemima. Na tržištu je puno slobodnih turističkih kreveta, mo-gućnost izbora za turiste je velika i logično je da neki oklijevaju srezervacijom putovanja očekujući spuštanje cijena - protumačio jetrenutni zastoj bukinga na njemačkom tržištu Cappelli - Sniženjacijena, međutim, nisu rješenje za naš turizam. Naš put je dizanjekvalitete i obogaćivanje ponude. Ovo je sad igra živaca, ali po menije od popusta puno mudrije u paket s istom cijenom uključiti be-splatan izlet, bocu vina ili slično. Sniženja nisu rješenje po cijenučak i da ugostimo jedan-dva posto manje gostiju. Ionako smobrojem turista blizu gornje granice prihvatljivog i sad moramo radi-ti na širenju sezone - kazao je Cappelli koji predviđa sezonu, gledanosa svih tržišta, s dva-tri posto više gostiju nego lani.Selimir Ognjenović, vlasnik renomirane turističke agencije ID Riva,inače jedna od najpoznatijih osoba u hrvatskom turizmu, izjavio jepak slijedeće: neka broj njemačkih turista bude kao lani i bit ćemosvi zadovoljni

46 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

Priredio:

Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Priređivači svečanosti sv. VlahaPriređivači svečanosti sv. VlahaPriređivači svečanosti sv. VlahaPriređivači svečanosti sv. VlahaPriređivači svečanosti sv. VlahaPrvi javno objavljeni popis imena festanjula i tood 1874. godine objavljen je u „Narodnoj Svijesti“od 1.2.1929. godine

Kad se prvi putspominje naziv„festanjuo“ (svetk-ovnik, priređivačsvečanosti) nije mipoznato. Naime, za

vrijeme Dubrovačke Republiku, častda podiže zastavu sv. Vlaha na Or-landov stup imao je „admiral“. Pret-postavljam, da su dužnost admiralaposlije pada Republike naslijedile os-obe koje su nazivane festanjuli. Tajje naziv najvjerojatnije nastao poslije1815. godine, ali kakvu su točnofunkciju obnašali i tko ih je birao uprvih 20-ak godina austrijske vlada-vine ostaje nepoznato. Tek kad jeaustrijska vlast dozvolila vanjskusvečanost sv. Vlaha od 1837. god-ine, onda su njihove obveze idužnosti proširene, a naziv je zadržando današnjih dana. (svaka nova ipovijesno utemeljena informacija opočecima i nazivu festanjula je do-brodošla, kako bi se rasvijetlile i dopu-nile neke povijesne nepoznanice ipraznine u svezi Feste sv. Vlahatijekom XIX. stoljeća)Prvi javno objavljeni popis imena fes-tanjula i to od 1874. godine objavljenje u „Narodnoj Svijesti“ od 1.2.1929.godine. Za 1917. i 1918. festanjulinisu imenovani radi ratnih prilika, asvečanost se je ograničila samo nacrkvenu svečanost. DubravkoKovačević u njegovoj knjizi „Sveti Vla-ho i njegovi festanjuli“ pronašao je inaveo imena festanjula i za 1873.godinu.Zanimljiva je informacija o jednomobičaju kojeg su imali „kapetanisvečanosti“ prema narodu, vjerojat-no prema siromasima koji su okupl-jeni na zajednički objed, za vrijemeRepublike.„Narodna Svijest“ od 27.5.1931. g;br. 22. „CORTE BANDITA“Izraz ima podrijetlo iz talijanskog „te-nere corte bandita“ = davati bespla-tan objed i piće svakome(!) kojiprisustvuje (svečanosti). To seobičavalo u Dubrovniku na dan sv.Vlaha, kad bi „kapetani svečanosti“ili festanjuli davali svakome ko bi htiobesplatan objed i piće; dočim bi Knezdavao objed gragjanskim vlastima,a Nadbiskup crkovnjacima.Veoma emotivan opis Feste sv. Vla-ha od strane dubrovačkih pomoracakoji su se zatekli u aleksandrijskoj luci1870. godine, zapisao je Vlaho For-tunić sjećanje dubrovačkog kapet-ana jedrenjaka P. Lepeša, te objaviou lokalnoj tiskovini.„Dubrava“ o sv. Vlahu 1934. god; broj

3. SVETI VLAHO I NAŠI POMORCIGdjegod se naši ljudi izvan zavičajanalaze 3. veljače oni će proslavitisvoga parca i branitelja sv. Vlaha. Tupobožnost prema velikome svecusvaki Dubrovčanin, razumije se sa ter-itorija Republike Dubrovačke, usisaoje u majčinom mlijeku, to prelazi odkoljena na koljeno. I sve što se daljeod zavičaja nalazi, sve mu se višeljubav prema zavičaju, onaj dan, uzbu-đuje.Blagopokojni kapetan P. Lepeš,pričao mi je kako je proslavio sv. Vla-ha sa svojim kolegom iz naših stranau Aleksandriji. Bilo je negdje reče mi,okolo dvanaestog, mjeseca siječnja1870. god. kad sam otputovao iz Gen-ove za Aleksandriju barkom sv. Antu-na. Pod večer vidio se mlad mjesec,pa božman (nostromo) Luka, iz Bokereče: „Šior, vidi se mladi mjesec i stojidobro. La Luna impirata, marinai coli-gai. Imat ćemo lijepo vrijeme“. Starise Luka nije prevario, imali smo svedo Aleksandrije lijepo vrijeme. Čas jebilo jedrenje u krmu, čas u pola krme,a neke dane bilo je malo povjetarca,da nam je tek jedra otezalo. Taman uoči sv. Vlaha na dan Marije Kande-lore, na 10 sati prije podne i mi (uplo-vismo) u Aleksandriju. Tamo sam na-šao tri, četiri naša broda. Poslije podnenašli smo se svi kapetani na okupu, uPomorskoj kafani. Pridošli su kasnijei naši škrivani (pisari - nap. D.R.), panas se skupila klapa. K nama sepridruži i šior Niko, sansar i trgovac uAleksandriji, a rodom iz okolice du-brovačke. Bio je jaki gazda. Stados-mo se razgovarati (naj)prije o po-morstvu, a zatim o svečanosti sv. Vla-ha. Onaj čas bili smo svi, ama baš svi,duhom pred Orlandom, gdje sepodiže zastava sv. Vlaha uz patriotskigovor armiljare (admirala), gruvanjetopova sa Minčete i sviranje glazbe.Oh, da nam se sada naći u našemgradu i marširati za barjakom, koji ideuzeti (iz župe) sv. Andrije. Rastvorenihočiju, osmjehom na ustima, gledajućjedan u drugoga, govorasmo o dola-sku barjaka u grad, praćeni uz cikanjod pušaka, dočekani uz sviranje muz-ike i tutnjavu trombuna. Nabrajali sveono, što se za festu sv. Vlaha čini, pai župsko kolo, narodno kolo, pod lijer-icom. Sjetio sam se, reče kapetanPero, da imam na brodu zemljakaKatičića, koji ima lijericu, a zna lijepoudarati. Poslah škrivana po nj i daodma dođe sa lijericom. Bilo blizu, paeto u tren oka Katičića. Bijaše okatmladić, stasit, crnih brčića, a pristojnoodjeven. Po mojoj želji složio (ušti-

mao) je sve žice, te staoposkočnicu da svira. Svako-me od naših poigraše noge.Na jednom uhvatismo sesami muškarci u kolo, divnokolo, pa stadosmo plesati,sve u posluh lijerice, sadvrteći se okolo sebe, štuca-juć rukama i prstima jedanprema drugome, zatim uh-vatismo se jedan s drugim,pa udri da se pleše, sad nadesno, čas na lijevo, izokolaokolo, živo kolo, naše kolo!Zanijesmo se! Stranci nasgledahu i oživihu naše vesel-je! Jedan Inglez, kapetan ve-likog barka upita me, štoslavimo? Ja sam pripovidio,a on reče: „Narod, koji takoljubi svoju domovinu, nećenikad propasti“.Zatim se dogovorismo, misvi Dubrovčani, kako ćemosutra proslaviti dan našegparca i branitelja sv. Vlaha.Naš šior Niko, sansar i bla-gopokojni kapetan ŠimunŠtuk bijahu odabrani festan-juli. (Prvi popis imena fes-tanjula započinje od 1874.godine, a u ovom tekstuspominje se pojam „festan-juo“ 1870. godine!! Nemasumnje da su oni postojali iranije ali se nažalost, nisusačuvala ranija imena fes-tanjula prilikom svečanostisv. Vlaha u Gradu. - kom.D.R.). Dogovorno svi sutradan imali smo okititi našebrodove zastavama. I zbiljasutra dan, sunce na istok, aBog na pomoć i sv. Vlaho,svi naši razviše zastave i oki-tiše svoje brodove. Kapet-an Štuk imao je na brodu usvojoj škrinji zastavu sv. Vla-ha, pod kojom je njegov pr-adjed i djed plovio sa svojimbrodovima. Držao je, čuvaoje ko najvišu svetinju isobom nosio. Ono jutro iona je zalepršala na napočasnom mjestu, uz puc-njavu lumbarda sa svihnaših brodova. Šior Niko, uvečer je obavijestio sve vlas-ti o toj svečanosti i pozvaonas svih na objed. Na 8 i posati svi smo, a mnogi mor-nari, slušali sv. Misu. Kapet-an B. Buntjelić, sa Pelješcapjevao je Epistolu (odlomakiz apostolskih poslanica –nap. D.R.), potresajuć gla-som, da se je sva crkva ra-zlijegala. Po sv. Misi grlićalismo se. Pred samo podnenađosmo se svi u gostolju-bivoj kući našega gosparaNika. Bilo je svakog blaga

Božijega, a nije falilo nimenestre zelene, po naše-mu starom običaju. Prekoobjeda bilo je veselo. Priča-lo se je o svečanosti sv. Vla-ha u gradu, u Slanome,Stonu, po Ratu, Konavlimai gdjegod je barjak sv. Vla-ha lepršao. Napijalo se ipjevalo sve naše stare pjes-me i popjevke, da je kućanašega g. Nika bila sva ra-dosna i blažena. Kad sunaši, stari škrivani, zapjeva-li onu:

Male ptice lakih krila,Dižite se vi u zrak,

Već vas zove zemlja milaZove, vuče majčin glas,Zove vruća sunca sjaj,Ah u dom ću i ja doći,

Pozdrav’te nam mili dom!Svi smo bili ganuti do suzaradosnica i istu ponovili višeputa, na želju našegadomaćina, koji je biouzbuđen, da su mu suze nizlice curile, ko grozdove ja-gode. Iza rodoljubive napit-nice, koju (je) kap. A. Gučićizrekao, i iza koje je zahvaliogostoljubivosti šjor Nika,raziđismo se u kasnu večerk svojim đemijam (a) (lađa-ma - nap. D.R.), noseć(i) usebi najljepše uspomene oproslavi svečanosti našegparca i branitelja sv. Vlahau tuđini.Kasnije, tj. krajem XIX. i uprvim desetljećima XX. stol-jeća st. kad da su emigrantis dubrovačkog područjaodlazili u nekoliko „valova“u prekomorske zemlje „tr-buhom za kruhom“, kako bisvojim obiteljima omogućilibolji život, prilikom zajed-ničkog okupljanja radi pro-slave Feste sv. Vlaha veo-ma emotivno proživljavali sutaj događaj. Pisma hrvatskihiseljenika poglavito iz Južnei Sjeverne Amerike objavlji-vana u lokalnim tiskovina-ma o tome govore. Ured-ništvo je upoznavalo du-brovačku javnost o proslavisv. Vlaha među našim isel-jenicma i tko je imao častda bude festanjuo. (O pro-slavi sv. Vlaha među našimiseljenicima u New Yorku iPeruu 30-ih godina XX. stol-jeća objavio sam ranije tekstu „GG“.) Ova tema moglabi biti posebna povijesnazanimljivost za istraživanjeuz pomoć naših iseljenika ieventualno sačuvanihzapisa; tko su bili festanjulisv. Vlaha u inozemstvu?

47GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

VIJESTI S PELJEŠCA Priredio Joško Jelavić

Donesena odluka o visinipaušalnog poreza na dohodakpo krevetuNa 17. sjednici Općinskog vijeća općineOrebić donesena je odluka o visini pauš-alnog poreza na dohodak po krevetu,smještajnoj jedinici u kampu i objektu zarobinzonski turizam kojom su potvrđeniranije doneseni iznosi paušalnog porezaza iznajmljivače i vlasnike malih kampovau ovoj godini a u poreznu obvezu uključe-ni i vlasnici objekata za robinzonski tur-izam. Umjesto vijećnika SDP-a Gorana Pa-lihnića koji je iz redova vladajuće koalicijeprešao u oporbu i na prošloj sjedniciOpćinskog vijeća podnio ostavke na svedužnosti u vijeću, na sjednici je u komisijuza statut, poslovnik i normativnu djelatnostizabrana Ines Kurilj, a u komisiju za pro-račun i financije Ante Roso. Vladajuća ko-alicija u Općinskom vijeću sada ima 7 od13 vijećnika.Redovna godišnja skupštinaLovačkog društva PelišacU Orebiću je održana redovna godišnja sk-upština Lovačkog društva Pelišac koje uz66 aktivnih članova od Lovišta do Mokalaima i 4 pridružena člana i 3 stažista. Done-seni su program rada i financijski plan zaovu godinu. Uz obnovu lovnih objekata iredoviti unos u lovište fazana i zečeva na-jviše će se raditi na sanaciji i obnovi ob-jekata na istočnom dijelu lovišta od Orebićado Mokala koji je teško stradao u velikompožaru u listopadu prošle godine. Na sk-upštini je za novog lovnika izabran IvanOpačak iz Vignja koji tu dužnost preuzimaod dugogodišnjeg zaslužnog člana AntaVukmana iz Orebića koji će i dalje svojimsavjetima pomagati u radu društva.Nagrade Antu Poljaniću iJadranu AntunovićuNa 16. međunarodnoj manifestaciji masli-nara Mediterana Maslina 2019. i 5. međun-arodnom susretu poljoprivrednika Intrada2019. koje su potkraj proteklog tjednaodržane u Splitu u organizaciji Savezamaslinara Splitsko-dalmatinske županije suspjehom su sudjelovali brojni maslinari,uljari i poljoprivrednici iz Dubrovačko-neretvanske županije. Oni su za svoja ek-stra djevičanska maslinova ulja i visokokvalitetne poljoprivredne proizvode dobilibrojna priznanja, šampionske naslove,zlatne, srebrene i brončane medalje. Na-jviša priznanja za svoj dugogodišnji rad idoprinos u razvoju poljoprivrede na Pel-ješcu dobili su maslinar Anto Poljanić izTrstenika i to povelju ‘Pavle Bakarić’ zastručni rad u maslinarstvu i Jadran An-tunović, vlasnik obrta ‘Natura Antunović’u Orebiću koji je dobio povelju ‘StankoOžanić’ za promidžbu uzgoja mediteran-skih kultura.Seminar za učenike inastavnikeNa poziv ravnatelja Osnovne škole u Ore-

ca održava u Beogradu. Ta pelješka vins-ka tvrtka sudjeluje na tom sajmu zajednos još 9 poznatih hrvatskih vinskih kuća a usklopu programa Vina Croatia Vina Mosa-ica u organizaciji Hrvatske gospodarskekomore.Turistički promet u StonuNa prvoj ovogodišnjoj sjednici turističkogvijeća Turističke zajednice Općine Stonpodnesena su izvješća o radu i rezultati-ma turističkog prometa u 2018. godini ukojoj su ponovljeni učinci iz dosad reko-rdne 2017. godine. Ukupno je u prošlojgodini u stonskoj općini boravilo 34.765gostiju i ostvareno 180.500 noćenja. Na-jčešći gosti bili su Česi, a slijedi posjetiteljiiz Bosne i Hercegovine, Njemačke i Pol-jske. Većina prometa kao i proteklih godi-na ostvarena je u objektima privatnogsmještaja i u kampovima. Ukupni su učin-ci, rečeno je na sjednici, zadovoljavajućiali bi za veći iskorak u ukupnoj ponudiobila nužna izgradnja hotelskih kapaciteta.Razgovaralo se i o pripremama za pred-stojeću sezonu i uređenju plaža i kupališ-ta u turističkim mjestima.Nagrade PelješčanimaNa petoj međunarodnoj manifestaciji pol-joprivrednika Mediterana Intrada 2019.koja je u organizaciji Saveza maslinaraSplitsko-dalmatinske županije održana uSplitu najviše nagrada i priznanja s Pelješ-ca dobili su obrt Natura Antunović u Ore-biću i OPG Stijepa Radića iz Perne u Kućiš-tu. Obrt Natura Antunović dobio je 6 pla-keta i šampionskih naslova za najvišeocijenjeni komplet prirodnih voćnih likera,za varenik kao najbolji pripravak odgrožđa, za krem liker, komplet aromatskogjakog alkoholnog pića i za pelinkovac iprošek. OPG Stijepa Radića dobio je pla-ketu i zlatnu medalju za najviše ocijenjenmed od vrijeska. Ove godine zbog slabijeguroda maslina na ovoj manifestaciji sud-jelovalo je tek nekoliko peljeških maslinarai poljoprivrednika.Pokladne svečanosti uPutnikovićuU Putnikoviću se pripremaju za završnicuovogodišnjih pokladnih svečanosti koja ćese održati u nedjelju, 3. ožujka, uz tradi-cionalni jedini takav na Pelješcu i u Du-brovačko-neretvanskoj županiji ophod iples članova Kulturno umjetničkog društ-va Bijeli maškari po seoskim gumnima.Ples Bijelih maškara uz svirku miješnica ilijerice izvodi 12 muškaraca, šestorica smačevima u bijelim muškim, a šestorica ubijelim ženskim odorama svi sa zastrtimlicima. Na nastupima ih s pokladnim ples-ovima prate članice KUD-a u narodnimnošnjama. Ophod Bijelih maškara počin-je u 12 sati u Prisoju, nastavlja se uZaradežu, Ivušićima, Vukotićima, Gornjoji Donjoj Dubravi, a završava pred Domomvinarske tradicije u Putnikoviću čašćenjemi zabavom. U susret ophodu čiste se gum-na, domaćice pripremaju kolače, adomaćini vino.

biću Nenada Menkažijeva, seminar za učeni-ke osnovne glazbene škole i njihove nas-tavnike održao je poznati gitarist i glazbenipedagog Petar Čulić iz Splita. Posebno jebio namijenjen učenicima i njihovim men-torima koji se pripremaju za regionalno natje-canje na gitari u Dubrovniku i to za dva učeni-ka drugog razreda i njihovog mentora DujaCezarovića te po jednog učenika 4. i 5. razre-da i njihovog mentora Tomsilava Žerovnika.Svakome od učenika posvetio je posebnupažnju a seminar je bio otvoren i za drugeučenike glazbene škole koja djeluje pri OŠOrebić. Nakon seminara Petar Čulić održaoje dobro posjećeni koncert na gitari u holuškole za sve učenike, njihove roditelje i nas-tavno osoblje.Daruj krv, spasi životU organizaciji gradskog društva Crvenogkriža Korčule aktiv dobrovoljnih davatelja krvina jugozapadnom dijelu orebićke općine iOpće bolnice Dubrovnik, a pod motom„Daruj krv, spasi život” u čitaonici Napredaku Orebiću održana je prva ovogodišnja akcijadarivanja krvi. Pristupilo je 19-ero davatelja,a krv je dalo njih 17-ero. Organizatori zah-valjuju na pomoći volonterima i slastičarniciTim Antunović u Orebiću.Javni poziv za uključivanje uDVDIz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ore-bić upućen je javni poziv svim zainteresi-ranim punoljetnim osobama s prebival-ištem u Općini Orebić da se uključe u član-stvo društva i pomognu u radu i u slučajuvećih elementarnih nepogoda. Za sve kojiza to budu imali uvjeta bit će održan tečajza stjecanje zvanja vatrogasca. Do počet-ka protupožarne sezonu u vozni park bitće uključeno i bivše vozilo za prijevoz pli-na što ga je naftna tvrtka INA nedavnodarovala DVD-u Orebić. Upravo se preure-đuje za vatrogasne potrebe u autoservisuŽabac u Metkoviću, a imat će spremnik zavodu kapaciteta 9.100 litara.Na Međunarodnom sajmu vinau BeograduUdruga Plavac mali Pelješac u suradnji spelješkim vinarima i u ovoj godini nastavl-ja s promocijom peljeških vina nadomaćem i inozemnom tržištu. Nakon pro-mocije vina više peljeških vinara potkrajsiječnja u Zagrebu u suradnji s tamošn-jom udrugom Vinoljupci vrhunska i kvalitet-na vina s Pelješca predstavljena su i nanedavno održanom međunarodnom sa-jmu vina u Beogradu. Sa svojim vrhunskimi kvalitetnim vinima na tom velikom sajmusudjelovale su poljoprivredne zadruge Din-gač u Potomju, Putniković i Postup u Don-joj Bandi.Vina tvrtke Eksport DingačSkaramuča u BeograduVrhunska i kvalitetna vina tvrtke EksportDingač Skaramuča u Pijavičinu, jedina izDubrovačko-neretvanske županije pred-stavljaju se na međunarodnom sajmu vinaBeovine, koji se od 21. do 24. ovog mjese-

48 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

III. HNL- JUG

Zmaj pobijedio JunakaZmaj pobijedio JunakaZmaj pobijedio JunakaZmaj pobijedio JunakaZmaj pobijedio JunakaLopta je krenula s centra u nastavku drugog dijela nadmet-anja trećeligaša s juga. Bura je bila krivac za odgodu utak-mica Hrvace - Neretvanac i Uskok - Primorac Stobreč. GOŠKDubrovnik 1919 je u Biogradu na Moru izgubio od Primor-ca 3:1, a jedini pogodak za sastav Milana Petrovića posti-gao je Mislav Glavinić. Jadran LP je u Pločama odigrao sImotskim 1:1, a za Pločane je strijelac bio Nino Maleta.Neretva je u Ivanbegovini izgubila od Kamena 3:1, a po-godak za Metkovčane postigao je Dragan Brečić. Posljed-nje plasirani Zmaj je u Blatu došao do vrijedne pobjedeprotiv vodećeg sastava lige Junaka 2:1, a pogotke su postig-li Mario Marić i Pjero Škarić. Ostali rezultati 16.kola: CroatiaZmijavci - Split 3:1, Urania - Zagora 3:0. Poredak: Junak33, Uskok i Primorac B po 30, Urania 29, Kamen 27, JadranLP 25, Croatia 24, Neretva 22, GOŠK 21, Primorac S i Hr-vace po 19, Neretvanac 18, Zagora 16, Zmaj B 12, Imotski11. U 17.kolu, 2.ožujka s početkom u 15 sati igraju: Split -GOŠK, Neretva - Hrvace, Junak - Jadran LP, Zagora - Uskok,Imotski - Croatia. Nedjelja, 3.ožujka u 15 sati: Neretvanac -Zmaj, Primorac S - Kamen, Urania - Primorac B.

PRVA HRVATSKA RUKOMETNA LIGA

Dalmatinka - PodravkaDalmatinka - PodravkaDalmatinka - PodravkaDalmatinka - PodravkaDalmatinka - PodravkaVegeta 18:27Vegeta 18:27Vegeta 18:27Vegeta 18:27Vegeta 18:27Rukometašice Dalmatinke izgubile su uPločama, u 17.kolu, od prvog favorita prven-stva Podravke Vegete iz Koprivnice 27:18, akoju vodi Zlatan Saračević koji je prošle se-zone vodio i rukometaše Dubrovnika. ZaPodravku igra i Stonjanka Lea Franušić, in-ače juniorska reprezentativka Hrvatske, kojaje karijeru započela u Ženskom rukometn-om klubu Dalmatinka. Franušić je postiglajedan pogodak. U redovima Dalmatinke na-jefikasnija je bila Renata Vladimir sa osampogodaka, pet je postigla Marija Radoš, triMagdalena Žderić, te po jednog Ema Barbiri Anamarija Nikolac. Još su igrale: Petra Srš-en, Antonija Rotim, Lucija Cvijanović, LanaJarak, Anđela Sušak, Anđela Zelić, JosipaOršulić, Matea Krilić, Andrijana Vlatka Jelčić,te Petra Marinović, koja je imala 12 obrana.Trener: Ivan Jerković.U 18. kolu, Dalmatinka, koja ima osam pob-jeda i osam poraza, gostuje u Sesvetamagdje igra protiv Sesvete Agroproteinke.

LIGA PRVAKA EUROPE - SKUPINA „B“

Jug CO s lakoćomJug CO s lakoćomJug CO s lakoćomJug CO s lakoćomJug CO s lakoćomprošao Mladost uprošao Mladost uprošao Mladost uprošao Mladost uprošao Mladost uZagrebuZagrebuZagrebuZagrebuZagrebuVaterpolisti Juga CO pobijedili su u srijedu, 27.veljače, u9.kolu, Mladost u Zagrebu 11:5 (2:2, 1:0, 4:1, 4:2), te su idalje prvi u skupini „B“, i s najboljim izgledima da na krajubudu prvi u grupi. Jug CO: Popadić (9 obrana), Macan,Fatović (1), Lončar (1), Joković (3), Garcia, Lozina (1),Merkulov (1), Kržić, Žuvela (2), Benić, Papanastasiou (2),Vukojević. Trener: Vjekoslav Kobešćak. Ostali rezultati9.kola: Jadran Split - Olympiacos 3:8, Spandau 04 - BPMSport Management 8:13, WASPO Hannover - Szolnoki 9:13.Poredak: 1. Jug CO 25 bodova, 2. BPM Sport Manage-ment 19, 3. Olympiacos 15, 4. Szolnoki 15, 5. HAVK Mla-dost 8, 6. Spandau 04 7, 7. Jadran Split 6, 8. WASPO Han-nover 6.U 10. kolu, 16. ožujka, Jug CO je domaćin WASPO Han-noveru.

TRIGLAV - REGIONALNA LIGA

Partizan - Jug CO 10:14Partizan - Jug CO 10:14Partizan - Jug CO 10:14Partizan - Jug CO 10:14Partizan - Jug CO 10:14Vaterpolisti Vaterpolskog kluba Jug Croatia osiguranje bezvelikog su napora na gostovanju u Beogradu, u 15.kolu,porazili Partizan rezultatom 14:10 (3:3, 6:4, 3:0, 2:3).Beograđani su bili ravnopravan protivnik sve do poloviceutakmice kada su puhali Jugašima za vratom i imalizaostatak od samo dva gola (9:7). Dosta stvari u igri Juganije štimalo, prvenstveno u obrani.Kada se u trećoj četvrtini obrana na čelu s Tonijem Po-padićem podigla na radnu temperaturu sve su dileme bileriješene. Dva puta pogodio je Daniil Merkulov, jednom AlexPapanastasiou i Jug je otišao na plus 5 što je garantiralomirnu završnicu. Do kraja gledali smo odrađivanje posla sobje strane.Maro Joković i Daniil Merkulov s po četiri postignuta pogotkapredvodili su strijelce. Alex Papanastasiou postigao je dvadok su Luka Lončar, Luka Lozina, Marko Žuvela i HrvojeBenić dodali po jedan pogodak.Ovom pobjedom Jugaši su se ostali na trećem mjestu poret-ka Regionalne vaterpolo lige. Ispred njih je, uz vodeću Mla-dost, ostao Jadran Carine. Novljani imaju jedan bod pred-nosti ispred Juga, dok četvrtoplasirani Jadran iz Splita kas-ni sedam bodova za aktualnim prvakom. U sljedećem kolu2. ožujka u Gruž stiže OVK POŠK. jug.hr

PRVA HRVATSKA RUKOMETNA LIGA -JUG

Dubrovnik čuva vrhDubrovnik čuva vrhDubrovnik čuva vrhDubrovnik čuva vrhDubrovnik čuva vrhRukometaši Dubrovnika i dalje sigurno kročeka većem rangu. U 13.kolu su u Gospinompolju pobijedili Mornara iz Crikvenice 27:20, akako je glavni konkurent Karlovac neočekivanoizgubio u Splitu od posljednje plasiranog Spl-ita, sada je bod razlika Dubrovčana i najvećegim konkurenta 5 bodova. Prvo ime susreta bioje vratar Dubrovnika Kristijan Janđel koji jeimao čak 14 obrana. Toni Barišić je imao dvije.Dubrovnik: Luka Morović, Marino Knez, Leo Br-nin (3), Josip Jurić Grgić (5), Teo Putica, San-dro Zujić (1), Nikša Bušlje, Luka Bevanda (2),Maro Dabelić (5), Zvonimir Srna (4), KristijanJanđel, Paolo Bašica (1), Toni Barišić, Tomis-lav Radić (4), Hrvoje Lončarica (2) i Nikola Hr-tica. Trener: Silvijo Ivandija. Ostali rezultati13.kola: Split - Karlovac 32:31, Metković Me-hanika - Hrvatski dragovoljac 24:20, RibolaKaštela - Buzet 27:21, Biograd - Kozala 20:37,Trogir - Solin 30:22. Poredak: Dubrovnik 23,Ribola Kaštela 20, Karlovac 28, Buzet i Metk-ović po 16, Trogir i Mornar po 14, Kozala i Hr-vatski dragovoljac po 10, Biograd 8, Split 4,Solin 3. U 14. kolu Dubrovnik je 2.ožujka gostHrvatskog dragovoljca.Dodajmo ovome i vijest da je izbornik Hrvatskerukometne reprezentacije Lino Červar za svogpomoćnika odabrao Silvija Ivandiju, što je ve-liko priznanje kako Ivandiji tako i Rukometn-om klubu Dubrovnik.

PRVA HRVATSKA MALONOGOMETNALIGA

Brod 035 - Square 1:4Brod 035 - Square 1:4Brod 035 - Square 1:4Brod 035 - Square 1:4Brod 035 - Square 1:4Pobjedom u 16.kolu nad Brodom 035 u Slavon-skom Brodu 4:1, Dubrovčani su napravili jošjedan važan korak u očuvanju drugog mjestaprvenstvene ljestvice, a kada se zna da su u2019.-oj godini u šest susreta zabilježili i istotoliko pobjeda, onda je realno za očekivati daće izabranici Antuna Bačića igrati važnu uloguu doigravanju za prvaka Hrvatske. A i za ononajviše imaju kvalitetu, te neće biti nikakvoiznenađenje ako s trona skinu Makarane. Apravi kontrolni ispit Square će imati u sl-jedećem kolu kada im u Gospino polje stižubaš Makarani - vodeći sastav Novo VrijemeApfel. Uz pravu podršku s tribina u Gospinompolju, Square će, vjerujemo, pokazati kolikomože. Square: Alen Turuk, Leonardo Dos San-tos Pele 1, Hrvoje Cvjetković, Marko Kuraja,Damjan Šulić, Andro Zarač, Adriano Darrer,Blago Gašpar 1, Bruno Sarruf Guimaraes Brun-inho, Maro Đuraš 1, Ante Daničić 1, ZoranPrimić. Trener: Antun Bačić Ostali rezultati16.kola: Novo Vrijeme Apfel - Osijek Kelme 7:2,utsal Dinamo - Split 7:4, Crnica - UspinjačaGimka 2:4, Universitas - Vrgorac 4:1, Alumnus- Jesenje 7:3. Poredak: Novo vrijeme Apfel 43,Square 35, Uspinjača Gimka 29, Vrgorac i Fut-sal Dinamo po 28, Universitas 23,Crnica 21,Split 18, Alumnus 15, brod 035 13, Jesenje 7,Osijek Kelme 5.

NOGOMETNI KUP

Grk pao u PutnikovićuGrk pao u PutnikovićuGrk pao u PutnikovićuGrk pao u PutnikovićuGrk pao u PutnikovićuRezultati 1.kola Kupa za područje Dubrovačko neretvanske županije:Konavljanin - Župa dubrovačka1:1 (6:5 nakon penala), Croatia - Sokol 1:0, Slaven - Enkel 2:0, Putnikovići - Grk 1:1 (6:5 nakon penala),SOŠK 1919 - Orebić 1:2, Gusar - Maestral 6:2, Omladinac Lastovo - ŠD Smokvica (odgođeno), JadranLP - Neretva 1:0. Slobodni u 1. kolu bili su: GOŠK Dubrovnik 1919, Faraon, Rat, Metković, Neretvanac,BŠK Zmaj, Hajduk 1932. i Žrnovo. Održan je i ždrijeb 2. kola. U skupini Korčula - Lastovo pobjedniksusreta Omladinac - ŠD Smokvica domaćin je Žrnovu, dok će BŠK Zmaj biti domaćin Hajduku 1932.Parovi polufinala u skupini Dolina Neretve su Gusar - Neretvanac te Jadran LP - ONK Metković. Uskupini Dubrovnik - Župa dubrovačka - Konavle ograt će: Croatia - GOŠK Dubrovnik 1919. te Konavl-janin - Slaven, a u skupini Pelješac: Orebić - Rat te Faraon - Putniković.

KUP HRVATSKE - VELIKI USPJEHDUBROVČANA

Square izborio završniSquare izborio završniSquare izborio završniSquare izborio završniSquare izborio završniturnirturnirturnirturnirturnirVeliki uspjeh ostvario je Square, izborivši završ-ni turnir četiri najbolje ekipe u Kupu Hrvatske.Dubrovčani su u utorak, 26.veljače, u Gospin-om polju pred oko tisuću gledatelja, u četvrtfi-nalu, pobijedili ekipu Splita, prošlogodišnjegosvajača Kupa i najtrofejniju hrvatsku momčadsa 5:4. Pogotke su postigli Blago Gašpar, Dam-jan Šulić, Maro Đuraš, Ante Daničić i StjepanRezo. Završni turnir, koji če se igrati od 15. do17. ožujka, izborili su još Uspinjača Gimka,Novo Vrijeme Apfel i Alumnus. Square će sekandidirati za organizaciju završnog turnira uDubrovniku.Square: Alen Turuk, Zoran Primić, LeonardoDos Santos Pele, Hrvoje Cvjetković, StjepanRezo, Marko Kuraja, Damjan Šulić, AndroZarač, Adriano Darrer, Matej Perić, Blago Gaš-par, Bruno Sarruf Guimaraes, Maro Đuraš,Ante Daničić. Trener: Antun Bačić.

49GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

STOLNI TENIS - HEP SUPERLIGA

Libertas Marinkolor -Libertas Marinkolor -Libertas Marinkolor -Libertas Marinkolor -Libertas Marinkolor -Donat 4:1Donat 4:1Donat 4:1Donat 4:1Donat 4:1Libertas Marinkor je u 15.kolu pobijedioDonata iz Zadra sa rezultatom 4:1, te je idalje u samom vrhu prvenstvene ljestvice.Za Piture su igrali Miho Simović, Tomis-lav Japec i Neven JuzbašićSimović - Zeljko 2:3 (11:6; 7:11; 5:11; 11:7;10:12)Japec - Goja 3:1 (14:16; 11:3; 11:5; 11:0)Juzbašić - Karlović 3:0 (11:0; 11:0; 11:0)Simović/Japec - Zeljko/Goja 3:0 (11:5;11:8; 11:7)Simović - Goja 3:0 (11:6; 11:8; 11:5).U 16. kolu koje će se odigrati 9. ožujkaPituri igraju u Osijeku, gosti su Vodovo-da. Damir Gleđ

KOŠARKA (M), PRVA LIGA, 17. KOLO

DubrovčaniDubrovčaniDubrovčaniDubrovčaniDubrovčanideklasirali jesenskogdeklasirali jesenskogdeklasirali jesenskogdeklasirali jesenskogdeklasirali jesenskogprvakaprvakaprvakaprvakaprvakaOdlična predstava dubrovačkih koša-rkaša u derbiju 17. kola Prve lige. Usportskoj dvorani u Gospinom polju bilisu uvjerljivo bolji od jesenskog prvaka,KK Jazine Arbanasi 96:67 (25:16,20:19, 22:18, 29:14).Pravo izdanje domaćina nagovijestiloje otvaranje i uvodnih 7:0. U 13. minutitada rekordnih +15 (31:16) uzraspoloženog Filipa Vujičića. Goste suu igri držali Vranješ i Gulam, no uzkvalitetnu obranu, u četvrtoj četvrtini sugosti potpuno nadigrani - tranzicijom.Gledatelji su mogli uživati u atraktivnimpotezima, a momčadsku igru potvrđujei čak 14 asistencija više od Zadrana.Vrijedi istaknuti Vlaha Raguža koji jeušao na otvaranju drugog poluvreme-na i donio potrebnu energiju s klupe.Ponovno je ponajbolji u pobjedničkimredovima bio Ivan Vodopija, a utakmicusezone odigrao je i mladi reprezentati-vac Filip Vujičić.KK Dubrovnik igrao je u sastavu: Petro-vić, Stasjuk, Soko 4, Došen 4, Dubelj11, Mustapić 7, Koprivica 6, Vujičić 25,Vodopija 21, Lučić 4, Jure Boban 5,Raguž 9. Trener: Željko Vreća.Zadrane su predvodili Tihomir Vranješs 24 i kapetan Josip Gulam s 19 koše-va.Deseta prvenstvena pobjeda ostavl-ja Dubrovčane u igri za doigravanje,ali za plasman među četiri najboljemomčadi, trebat će slaviti i na baremjednom od preostala tri gostovanja.Prva prilika je susret 18. kola idućivikend u Zagrebu protiv Rudeša. KKDubrovnik je s 10 pobjeda i sedamporaza i dalje na petom mjestu od 12prvoligaša.Denis Skitarelić, trener KK Jazine Ar-banasi: - Dubrovčani su igrali kaopravi kolektiv i jednostavno su višeželjeli ovu pobjedu od nas. Moji ko-šarkaši nikako da nauče iz prijašnjihporaza. Iste smo pogreške radili i uDubrovniku, a domaćini su to znaliiskoristiti. Uz ovakvu igru teškomožemo računati na plasman u doi-gravanje, Dubrovčani su sada u psi-hološkoj prednosti, a u ovom trenut-ku igraju i bolje od nas.Ivan Vodopija, igrač KK Dubrovnik: -Važna utakmica i još važnija pobje-da. Bili smo dobri, rastrčani, u nas-tavku upravo tranzicijom došli donedostižne prednosti. Nadam sekako su gledatelji uživali u viđenom,mi smo sigurno zadovoljni jer nasovaj uspjeh približava ulasku u doi-gravanje. Moj učinak? Ne bih to isti-cao u prvi plan jer je plod dobre mo-mčadske igre. Večeras sam jaiskočio, drugi put će netko drugi.

KK Dubrovnik

41.PRVENSTVO DUBROVNIKA USTOLNOM TENISU

Vodeći ne popuštajuVodeći ne popuštajuVodeći ne popuštajuVodeći ne popuštajuVodeći ne popuštajuRezultati 12.kola Prve lige: Dubrovnik -Orlando 4:3, Marinkolor - Šampinjoni 7:0,OŠ Cavtat Konavljanin - Srđ 4:3, Dr. Čolić -Soul caffe 5:2, Aragosa travel - Samo laga-no 7:0. Vodi Marinkolor s maksimalna 24boda, OŠ Cavtat Konavljanin ima 23, Dr.Čolić 21 bod i td. Najbolji pojedinci nakon12. kola su Filip Mikulić (Dr Čolić), MiloStražičić (Soul caffe) i Marko Venier(Marinkolor). Najbolji parovi nakon 12. kolasu Filip Mikulić / Dario Petković (Dr Čolić),Vlaho Car / Vedran Đurđević (OŠ CavtatKonavljanin) i Marijo Obrovac / Maro Šim-unović (Dubrovnik).Rezultati 12. kola Druge lige: LukaSorkočević - OŠ Gruda Gruda 6:1, OŠ Gru-da Ljuta - Jub 6:1, OŠ Gruda Popovići -Libertas klinci 4:3, Lapad kolor - Shaolinexpress 5:2. U vodstvu je Lapad kolor sa24 boda, Luka Sorkočević ima 23, Shaolinexpress 19 i td. Najbolji pojedinci nakon12. kola su Bruno Soldo (Lapad kolor),Juraj Hrćan (Luka Sorkočević) i Teo Kasač(Lapad kolor). Najbolji parovi nakon 12.kola su Andrej Hrćan / Juraj Hrćan (LukaSorkočević), Teo Kasač / Bruno Soldo (La-pad kolor) i Nora Bećir / Sandra Đurišić(OŠ Gruda Popovići). Josip Sudarević

KOŠARKA - PRVA HRVATSKA LIGA (Ž)

Požežanke slavile uPožežanke slavile uPožežanke slavile uPožežanke slavile uPožežanke slavile uprvenstvenoj utakmiciprvenstvenoj utakmiciprvenstvenoj utakmiciprvenstvenoj utakmiciprvenstvenoj utakmiciNakon što je dan prije, u subotu, pobijedilaPožegu u Kupu Hrvatske i izborila završni turnirčetiri najbolje ekipe, Ragusa je 24 sata kasnije, unedjelju, u okviru 17.kola, izgubila u Gospinompolju od Požežanki 98:83. Nerješiva enigma zaDubrovkinje u ovom susretu bila je bivšareprezentativka, 34-godišnja Jelena Ivezić, kojaje postigla čak 38 koševa, a uz to imala i 7 skok-ova, 6 asistencija i 2 osvojene lopte.Ragusa: Paula Mojaš, Romana Stojanović (10koševa, 4 skoka i 4 asistencije), Katarina Zarač(8 koševa i 4 skoka), Karla Kalajžić (17 koševa, 5asistencija i 3 osvojene lopte), Ana Haklička (8koševa i 6 skokova), Marija Pocrnjić (21 koš i 5skokova), Tea Ivanišević, Mihaela Pavlović (2 košai 11 skokova), Živana Janković (17 koševa, 3 sko-ka i 4 asistencije), Ani Putica, Ella Majstorović iDarija Tomović. Trenerica: Cvetana Matić.Nakon 17. kola Ragusa je s 9 pobjeda i 8 porazana šestom mjestu. U 18. kolu, 2. ožujka, Ragusagostuje u Šibeniku.

PRVA B HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA - JUG

Dubrovkinje prošle iDubrovkinje prošle iDubrovkinje prošle iDubrovkinje prošle iDubrovkinje prošle iMakarskuMakarskuMakarskuMakarskuMakarskuOdbojkašice Dubrovnika su u 15.kolu u Makar-skoj pobijedili makarsku 3:0 (25:12, 25:21, 2:7), tesu tako, nakon Sinja, premostili najtežu preprekuu prvenstvenom nadmetanju. Dubrovkinje udrugom dijelu igraju na razini više i bilo bi pravoiznenađenje da na kraju ne budu prve. Dubrovnik:Anđela Čuljak, Đive Turajlić, Anđela Turuk, IvanaMarinović, Mara Šilje, Sanja Curić, Ivana Ivaniš,Lea Burić, Petra Putica, Katija Vuličević, MartinaVreća, Hana Dilberović, Gabriela Stipanović i AnaMatuško. Trenerica Mirjana Vreća. Dubrovnik u 16.kolu dočekuje ekipu Splita II.

KOŠARKA - KUP HRVATSKE (Ž)

Ragusa na završnomRagusa na završnomRagusa na završnomRagusa na završnomRagusa na završnomturniru četiri najbolje ekipeturniru četiri najbolje ekipeturniru četiri najbolje ekipeturniru četiri najbolje ekipeturniru četiri najbolje ekipeVeliki uspjeh ostvarile su košarkašice Raguse.Prošle su subote u četvrtfinalu Kupa Hrvatske uGospinom polju pobijedile Požegu 81:71 (46:37)te po treći put u svojoj povijesti će igrati na završ-nom turniru Kupa ‘Ružica Meglaj Rimac’. Prvi putje to bilo 2015., a drugi put prošle godine. Du-brovkinje su na kraju, na oba turnira, igrale finale,te izgubile od zagrebačkog Medvešćaka. Finalfour će se ove godine igrati 6. i 7. travnja, a počet-kom trećeg mjeseca će se znati i gdje. Uz Ra-gusu će na završnom turniru igrati Šibenik, Pulate pobjednik susreta Medvešćak - Trešnjevka2009. (igra se u srijedu navečer, 27.veljače). Ra-gusa je protiv Požege igrala u sastavu: Ella Majs-torović, Romana Stojanović (5 koševa + 6 skok-ova), Katarina Zarač (15 koševa + 3 skoka), Kar-la Kalajžić (20 koševa + 6 skokova i 7 osvojenihlopti), Ana Haklička (18 koševa + 6 skokova i 5osvojenih lopti), Marija Pocrnjić (4 koša), LeonaKristić, Mihaela Pavlović (2 koša + 7 skokova),Živana Janković (17 koševa + 8 skokova i 6 asis-tencija), Ani Putica, Lucija Papić i Darija Tomov-ić. Trenerica: Cvetana Matić. DU MOTION

Poziv volonterimaPoziv volonterimaPoziv volonterimaPoziv volonterimaPoziv volonterimaPopularno trkačko događanje, čije je petoizdanje najavljeno za 27. i 28. travnja, diosvog uspjeha duguje upravo hvaljenim vo-lonterima. Oni su neizostavan dio ovelijepe trkačke priče i bez njihove predanos-ti Du Motion bi bilo teško održati na vrhun-skoj razini. Organizatori stoga i ove god-ine pozivaju zainteresirane Dubrovčaneda budu dio Du Motiona. Svi koji žele stećinova iskustva, upoznati nove ljude i datisvoj doprinos organizaciji ovakvogdogađanja, mogu se prijaviti putem e-maila volonteri@du-motion.com ili prijav-nice na službenoj Du Motion web strani-ci.

50 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

BOĆANJE / I. HBLMetković izgubio od Biston BrelaBoćari Metkovića poraženi su u ovom kolu na gostovanjukod Biston Brela. I dalje ostaju u igri za plasman među 4najbolje ekipe koje će igrati doigravanje za prvaka Hrvatske,iako su šanse nakon ovog poraza dosta umanjene. Prvi ciljje gotovo sigurno ostvaren, a to je opstanak u prvoligaškomdruštvu. U sljedećem kolu Metković je domaćin posljednje-plasiranom Lovranu. Rezultat zaostale utakmice 10. kola:Biston Brela - Zrinjevac 7:19. Rezultati 12. kola: Pula - Pazin15:11 Gorčina - Zrinjevac 4:22 Lovran - Vargon 6:20 BistonBrela - Metković 16:10 Istra Poreč - Sokol Orbico 16:10. Pore-dak: 1. Zrinjevac 28 bodova, 2. Istra Poreč 28, 3. Pula 25, 4.Biston Brela 21, 5. Vargon 19, 6. Sokol Orbico 17, 7. Metk-ović 15, 8. Pazin 15, 9. Gorčina 4, 10. Lovran 3 boda.13. koloigra se 2.3. u 15 sati: Istra Poreč - Pula, Sokol Orbico - Biston,Brela Metković - Lovran, Vargon - Gorčina, Zrinjevac - Pazin.

II. HBL - JUGKomolac pobjedio, Župa dubrovačka iHidroelektrana poraženiBoćari Župe Dubrovačke i Hidroelektrane u ovom kolu sudoživjeli neugodne poraze na domaćim terenima od Vira iOtoka. Komolac je osvojio bodove na gostovanju kod Umča-na. Boćari Hajduka trebali su igrati na Hvaru protiv ZlatanOtoka, ali nisu mogli isploviti zbog jake bure, pa je utakmicaodgođena, igrat će se 2.3. s početkom u 11,45.Rezultati 12. kola: Umčani - Komolac 10:12 Zlatan Otok -Hajduk odgođeno Primošten - Naklice 18:4 Župa Dubrovač-ka - Vir 10:12 Hidroelektrana - Otok 9:13- Poredak: 1. Pri-mošten 31 bod, 2. Vir 22, 3. Hajduk (-1) 21, 4. Župa Dubrovač-ka 18, 5. Komolac 18, 6. Otok 17, 7. Zlatan Otok(-1) 16, 8.Hidroelektrana 13, 9. Naklice 12, 10. Umčani 5 bodova. 13.kolo igra se 2.3. u 15 sati: Hidroelektrana - Umčani, Otok -Župa Dubrovačka, Vir - Primošten, Naklice - Zlatan Otok (3.3.),Hajduk - Komolac (3.3.).

JUNIORSKA LIGAJuniori poraženi u SinjuJuniori DNŽ u 7. kolu gostovali su u Sinju, gdje su pretrpjeliprvi poraz u ovogodišnjem prvenstvu. Najmlađi boćari našeŽupanije u Sinju su nastupili bez 4 standardna igrača, patako hendikepirani nisu uspjeli izbjeći poraz. Ovom pobje-dom domaćini su izbili na 1. mjesto, ali imaju jednu utakmicuviše odigranu od ekipe Dubrovačko-neretvanske županije.U sljedećem kolu najmlađim boćarima DNŽ u goste dolazevršnjaci iz Šibensko-kninske županije. Rezultati 7. kola: BSŠIB.-KNI. ŽUP. - ŠB DONAT-Zadar 14:8 BC SINJ - BS DNŽ15:7BS SPL.-DAL.ŽUP. - slobodan. Poredak: 1. BC SINJ 12 bodo-va, 2. BS DNŽ 10, 3. BS SDŽ 7, 4. BS ŠKŽ 6, 5. ŠB DONAT-Zadar 3 boda. 8. kolo igra se 10.3. u 14sati: BS DNŽ - BSŠKŽ, ŠB DONAT-Zadar - BS SDŽ, BC SINJ - slobodan.UTAKMICA 7. KOLA: BC SINJ - BS DNŽ 15:7, Boćarska dvora-na u Sinju. Sudac: Ivan Katić.Pojedinac: Matej Maleš - Marko Batinić 13:0(2:0)Par: Lovre Nasić, Andrija Blajić - Marko Gašpar, Matej Vu-kanović 13:5 (2:0)Par: Branimir Botica, Marin Vudrag - Karmelo Vučković, Stije-po Batinić 9:5 (2:0)Krug: Tomislav Tomašević - Luka Gašpar 20:23 (0:2)Brzinsko: Matej Maleš - Luka Gašpar 24:38 (0:2)Precizno: Lovre Nasić - Stijepo Batinić 12:4 (2:0)Štafetno: Tomislav Tomašević, Branimir Botica - Marko Ba-tinić, Karmelo Vučković 34:14 (2:0).Pojedinac: Tomislav Tomašević - Luka Gašpar 7:13 (0:2)Par krug: Lovre Nasić, Mario Kokot Živalj - Karmelo Vučk-ović, Marko Gašpar 21:10 (2:0)Par: Lucijan Babić, Matej Maleš - Marko Batinić, Matej Vu-kanović 13:2 (2:0)Krug: Branimir Botica - Stijepo Batinić 17:17 (1:1)Voditelji: Božidar Budimir Bekan (BC SINJ), Luko Hendić (BSDNŽ). Luko Hendić

SLIJEDI VESELI, PRODUŽENI KARNEVALSKI VIKEND

Ultimi kao vrhunac dvadesetogUltimi kao vrhunac dvadesetogUltimi kao vrhunac dvadesetogUltimi kao vrhunac dvadesetogUltimi kao vrhunac dvadesetogDubrovačkog karnevalaDubrovačkog karnevalaDubrovačkog karnevalaDubrovačkog karnevalaDubrovačkog karnevalaBogat i raznovrstan program dvadese-tog Dubrovačkog karnevala u organiza-ciji Grada Dubrovnika i Turističke zajed-nice grada Dubrovnika očekuje nas iovog vikenda, a obuhvaća brojne za-bavne programe za male i velikemaškare.Veseli produženi karnevalski vikendzapočinje u petak, 1.ožujka u 10:00 satiđirom maškaranih grupa dubrovačkihdječjih vrtića od Brsalja do Straduna,dječjom maškaratom i proglašenjemnajboljih maski na Karnevalskoj pozor-nici na Stradunu.U subotu, 2.ožujka od 15 sati sve veselemaškare učinit će đir od Opskrbnog cen-tra do Osnovne škole Mokošica, gdje ćese i zabaviti na Dječjoj maškarati. U Mo-košici će uvertira Dječjoj maškarati bitidvodnevna radionica izrade maski učetvrtak i petak u prostorijama Osnovneškole Mokošica.Nedjelja, 3.ožujka rezervirana je zaFaćendu od malih maškara, od 15 satiu điru preko Straduna uz nastupe mađ-ioničara, žonglera. lutkara i facepainting.Od 15:30 sati najmlađi i njihove obiteljimoći će se zabaviti prvi put u Gradskojkavani na Dječjoj maškarati gdje će seproglasiti najbolje maškare i maškaranefamilje i zasluženo osvojiti zanimljivenagrade, od grupnog izleta brodom naLokrum, slatkih nagrada, kao što su tor-ta i palačinke, kao i večeru za cijelu obitelju restoranu Pantarul.Radionice izrade karnevalskih maskiUdruge Dart i Galerije Artur održavaju sesvakim radnim danom od 10 do 16 satiu TIC-u Turističke zajednice grada Du-brovnika na Pilama.Ponedjeljak, 4. ožujka Maškarani je škol-ski dan uz cjelodnevnu zabavu s nastu-pima mađioničara, žonglera. lutkara ifacepainting. Od 11 sati maškaraniučenici osnovnih škola od 1. do 4. razre-da prođirat će Stradunom i uživati namaškarati na Karnevalskoj pozornici naStradunu i proglašenju najboljegmaškaranog razreda. Od 14 sati učeni-ci od 5. do 8. razreda osnovnih školaučinit će đir Stradunom i natjecati se uizboru najboljeg maškaranog razreda naKarnevalskoj pozornici na Stradunu, aproveselit će se na maškarati u Revelinuod 15 sati. Za Maškarani školski dan, uzbrojne ostale nagrade, najbolje maskeočekuje izlet u Cadmos Village i izlet bro-dom na Elafite.

Novost ovogodišnjeg Karnevala jeMaškarata za mlade u ponedjeljak, 4.ožujka od 20 sati u Klubu mladih Orlan-do, gdje će najmaštovitije grupne maskedobiti edukaciju iz penjanja HPDSniježnica u Konavlima, a pojedinačnemaske dobit će ulaznice za otvaranje ljet-ne sezone u Culture Clubu Revelin.Novost jubilarnog, dvadesetog Du-brovačkog karnevala je Maškarani ko-mpeticijun u spravljanju šporkijehmakarula u restoranu Klarisa, u utorak,5. ožujka . Program počinje Radionicomu spravljanju šporkijeh makarula kojuvodi dubrovački chef Damir Šarić urestoranu Klarisa, u utorak, 5. ožujka u11:30 sati. Od 12:30 sati počinje Maška-rani kompeticijun, kada će peteročlanižiri ocijeniti najbolje spravljene šporkemakarule, proglasiti pobjednike i uručitiim simbolične nagrade i priznanja. U ko-mpeticijunu sudjeluju Hoteli ValamarDubrovnik, Hotel Hilton Imperial, HotelLero, Hotel Adria i Turističko-ugostitel-jska škola Dubrovnik. Sve maškare ćedobiti gratis porciju šporkih makarula.Karnevalsku atmosferu će dodatnozačiniti i nastup žonglera, mađioničara,lutkara i facepainting.Vrhunac i završna manifestacija Du-brovačkog karnevala je tradicionalniVeljun uz Talire u Gradskoj kavani uutorak, 5.ožujka u 20 sati, a dodatnazabava za mlade i ujedno i još jednanovost ovogodišnjeg Karnevala su Ulti-mi od mladijeh maškara od 23 sata uzpopularnu Maju Šuput u Revelinu, sbesplatnim ulazom za sve maškare.Grad Dubrovnik i Turistička zajednicagrada Dubrovnika osigurali su vrijednenagrade najboljim i najmaštovitijimmaskama Dubrovačkog karnevala, oddvije povratne zrakoplovne karte zaIstanbul Turkish Airlinesom, dvije pov-ratne karte za Zagreb s Croatia Airline-som uz vikend boravak u hotelu Du-brovnik te ostale vikend boravke zadvoje u hotelu Lafodia na Lopudu, ho-telu Odisej na Mljetu i brojne druge zan-imljive pojedinačne i grupne nagrade.Neizostavnim Ultimima od karnevala iodličnom zabavom uz Talire i MajuŠuput, Dubrovnik će se oprostiti od ovo-godišnje sezone poklada.Pozivamo domaću čeljad da semaškaraju, dobro zabave i osvoje vr-ijedne nagrade!Dođite svakako i svakakvi!

51GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

O NOVOJ KNJIZI MIRAŠA MARTINOVIĆA

Traganje za potvrdama nastajanjaTraganje za potvrdama nastajanjaTraganje za potvrdama nastajanjaTraganje za potvrdama nastajanjaTraganje za potvrdama nastajanjaMiraš Martinović: Glasovi iz Doklee, izd. VijećeCrnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba iSkaner studio, d. o. o., Zagreb, 2018.

renije i neizostavno izreći ocjenusa stajališta nacionalne svijesti inacionalnog značaja. Takogledano, Martinovićevoknjiževno djelo je iznimno vrijed-no i posebno, pa i jedinstveno.Miraš Martinović najcrnogorskijije pjesnik, posve nacionalnogopredjeljenja, ali s internaciona-lnim humanim profilom i značen-jem.Tako Miraševa traganja za mjes-tima i potvrdama nastajanja su-vremene Crne Gore nalaze

potvrdu vrijednosti njegovihpjesničkih ostvarenja.I kao pjesnik i kao pripovjedač,Martinović je putnik u minulavremena, u davno razorenegradove koje obnavlja, u sret-ne i nesretne nekadašnje tre-nutke koje oživljuje, u sudbin-ske ljubavi koje uskrsnuje, upredjele antike koje ponovnoproživljava, u uporišta naciona-lne prošlosti i narodnog pam-ćenja koje miluje nesebičnomodanosti. Nitko u književnosti,koliko znam, ne umije kaoMiraš spojiti povijesnu imagi-naciju i historijsku činjenicu,riječ „povijest“, kojoj je korijenu sanskrtu, u našem zajed-ničkom prajeziku, i riječ „histor-ija“, koja je grecizam - sabratiu zajedništvo. (Vidi: opaske uzneke ovdašnje pjesmo - priče

kao i popis lokaliteta, pojmova iimena uz naslove, nakonsadržaja!). Miraš je pronicljiv imaran ronilac u maštu koju činizbilju i u zbilju u kojoj maštomotkriva svjetove kojih više nema,čineći i da ih ima i prenoseći ih ubuduća vremena („...sa-gradićemo grad ljubavi, vječnuDokleu“, Glasovi iz Doklee, str.102). Čitajući Miraševe legendei snohvatice, poetske činjenice upričinjenicama i pričine u njego-vom osobnom vremenu, prom-išljam kako zajedničko nam vr-ijeme nema zapravo ni prošlostni sadašnjost ni budućnost, dasu sve to tek neke čovjekoveodrednice e da bi se lakše sna-šao u vrmenu i makar donekleponešto sebi objasnio, da je vr-ijeme uvijek i samo jedno i jedi-no: vrijeme koje neperekidnoprotječe i kruži po unaprijedzadanim putanjama Svevišnjeg.Nas određuje prostor naših do-sega i oni stvarni prostori kojimasmo pivezani za vlastiti trenutaktrajanja, za svoju sekunduvječnosti. Miraš nas miri sa sud-binom, svojim inteligentnimrečenicama prožetim ljubavi injenzinim zamišljajima te skla-dom pripovijedanja čini kolikotoliko izdržljivim na ovom našemrubu Nirvane.

Stijepo Mijović Kočan

Kao što je, žalibože već pokojni,akademik Vojislav Nikčević,predhodno kolega mi i prijatelj sastudija književnosti u Zagrebu, učiji sam rad na uzpostavljnju su-vremenoga crnogorskoga jezikaod početka bio upućen,najzaslužniji znanstvenik jezično-povijesne samostalnosticrnogorske nacije i države, ko-joj je učvrstio znanstvene temel-jce, tako je Miraš Martinović, su-vremeni pjesnik i prozaik, na-jistaknutiji u pjesničkom i prozn-om djelu koje povijesne i histor-ijske predjele antike, na kojimaje nastala suvremena Crna Gora,čini dijelom njezina nacionalnogbivstva, učvršćuje joj književnauporišta i minulim vremenima, atime i u suvremenosti.Dijelim ovdje pridjev „povijesno“,od onoga „historijsko“; u hr-vatskomu jeziku, naime, povijestje čitavo filološko polje, skupa snarodnom predajom i s umjet-ničkim djelima, a historijsko jesmo ono što se, dokazano izabilježeno, doista i dogodilo.Miraš Martinović baštini malotoga historijskog, reliquiae reli-quiarum, mogli bismo reći, ostat-ke ostataka, tek poneku krhotinu,a ako ni nje nema, naći će je uosjećaju i u mašti te time izvestisvoje slutnje i svoje zamišljaje tenjima uzpostaviti vlastiti pjesnič-ki svijet.Pjesnik ovdje, (u Glasovima izDoklee, dakle iz Duklje), lirskimzapisima teorijski najbližimpojmu pjesme u prozi, ali i s nar-ativnom strukturom štiva, postav-lja na čitateljski pladanj i nudinam tridesetak uradaka vrsnemisaone i stvaralačke kakvoćekakva se rijetko susreće. Nakontoga, u objašnjenjima i navodi-ma izvora iz kojih se napajao, akoje naziva Predjeli i sudbine,donosi nam kraći popis bilo os-tataka davnih toponima, bilonekih zapisa, bilo marginalnihfragmenata, pojmova ili imenamitskih bića, ili naziva… poka-zujući bjelodano kako je sve tehistorijske mrvice ili povijesneostatke marno utkao u jezgrosvojih zapisa i priča kojimaoživljuje i slika svoja viđenjaovdašnjih prostora i ondašnjizbivanja, u antičkim vremenima.Tako je, primjerice, Provalisa(„prije doline“) istočni dio Dal-macije gdje je „formirana krajemtrećeg vijeka provincija“ toganaziva. To je autoru dostatno dacrta „mapu Provalise“, putuje

„kroz tamu i istoriju“, „otvaralavirinte sjećanja“, prepisuje nev-idljive rukopise“, “neizgovoreneriječi“, ili „zavjete onih koji su setek rodili“, on je tamo „snove nji-hove sanjao, sudbine nosio“…svi ti intimni i ne više stvarni iz-vori su „njen duh koji vječito živi“(Duh, uvodni zapis). Tražite liProvalisu, „u sebi ćete je naći“,zaključuje pjesnik, jer „Provalisaje u nama. Ne treba je drugdjeni tražiti.“Ova kratka razčlamba te pjesmeuzorak je kako su, približno ilislično tako, strukturirane i drugeovdašnje umjetničke urađevine.Ponešto baroknim, povišenoemotivnim stilom, okretnomrječitosti, kako i dolikuje pjesni-ku koji se nadahnjuje na vrelimavlastita života. Naime, nije teškoodgonetnuti koliko sa svime timešto u davnim vremenima odkri-va, pogotovu ako je imalo veza-no uz njegovo nacionalno biće isvijest o samobitnosti i vlastitos-ti Crnogoraca, Martinović emo-tivno srašćuje i koliko dubokodoživljava i strastveno proživljavate nadahnuto imaginira i tako os-tvaruje umjetničko djelo. Sa svihopćih književno-prosudbenihmotrišta kojima se književna kri-tika služi pri vrednovanju i ocjen-jivanju literarnih tvorevina (estets-ki, etički, gnoseološki, lingvo-stil-ski, akribijski i recepcijski) MirašMartinović lako pobire laskaveocjene.Posebnih pak prosudbenih mo-trišta u kritičarskoj praksi nalazi-mo najmanje dvadesetak, dok ihje u teoriji onoliko koliko ih se naposve određeno djelo možeprimijeniti, a ovdje je najprimje-

ULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

52 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Sjednica Predsjedništva UdrugeSjednica Predsjedništva UdrugeSjednica Predsjedništva UdrugeSjednica Predsjedništva UdrugeSjednica Predsjedništva UdrugeOpaki Tajanijevi povici napadi su na hrvatski suverenitet i teritorij,ali i grubi napadi na antifašizam. Nažalost izostala je oštrija reakci-ja aktualne hrvatske vlasti i politike, što i nije čudno uzme li se uobzir da su već dugo u nemilosti hrvatske vlasti i politike i tekovineNarodno oslobodilačke borbe i antifašizamPredsjedništvo Udruge antifašista Dubrovnik, je na sjedniciodržanoj 25. veljače, minutom šutnje odalo počast i zahvalnostnedavno preminulim članovima Udruge Nevenki Đanović, JerkuBreškoviću i Ivu Vučemiloviću.U nastavku sjednice članovi Predsjedništva pridružili su se osudiAntonia Tajanija, predsjednika Europskog parlamenta, koji je svojnedavni govor povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskojBazovici završio i poklicima „Živjela talijanska Istra“ i „Živjela tali-janska Dalmacija“, što je grubi pokušavaj oživljavanja fašističkihpretenzije nad hrvatskim teritorijem. Od fašista i njihovih slugu otetahrvatska područja, Titovi su partizani u Narodno oslobodilačkojborbi, uz velike žrtve mnogih partizanskih boraca, iz krvavih fašis-tičkih ruku, oslobodili Istru, Dalmaciju, Rijeku, Zadar i naše jadran-ske otoke i vratili ih u sastav matici zemlji Hrvatskoj, za sve vrijemei konačno!Opaki Tajanijevi povici napadi su na hrvatski suverenitet i teritorij,ali i grubi napadi na antifašizam. Nažalost izostala je oštrija reakci-ja aktualne hrvatske vlasti i politike, što i nije čudno uzme li se uobzir da su već dugo u nemilosti hrvatske vlasti i politike i tekovineNarodno oslobodilačke borbe i antifašizam.Na drskost i opakostnedavnog Tajanijevog govora u okolici Trsta, na to najnovije dosi-panje soli na stoljetne rane, patnje i stradanja naših ljudi od tali-janskih zavojevača i fašista, trebala je stići oštra reakcija cjelok-upne hrvatske javnosti, od vlasti, politike, medija, svakako i crkve,tako oštra da nešto slično ni njemu ni drugima više nikada nepadne na pamet. Ovako možemo očekivati nove atake na hrvats-ki suverenitet i teritorij.Usvojeni su način obilježavanja značajnih datuma NOB-e i antifa-šizma tokom ožujka, travnja i svibnja pa će se tako u ožujku obilježitiMeđunarodni dan žena - 8. ožujka, a 23. ožujka, posjetomspomeniku na Zavrelju, 75 godina smrti župskog tribuna i prvobor-ca NOR-a Marka Marojice. Kako će se središnje obilježavanje 75.obljetnice oslobođenja Dalmacije od fašizma u Drugom svjetskomratu održati u Dubrovniku 7. prosinca ove godine, odlučeno je dase za pokroviteljstvo te značajne obljetnice zamoli gradonačelnikDubrovnika Mato Franković.

U utoraU utoraU utoraU utoraU utorak druženje u 17k druženje u 17k druženje u 17k druženje u 17k druženje u 17Idući utorak, 5. ožujka je druženje u dvorani Udruge antifašista Du-brovnik. Druženje, koje će biti posvećeno skorašnjem Danu žena ćepočeti u 17 sati i u oko dva sata u zabavnom programu kojeg pripremai vodi prvi dubrovački DJ Gordan Prišlić - Vjeverica, su kratki doku-mentarni filmovi, šaljivi video i tombula, a tko voli imat će priliku izaplesati... Pridružite nam se!

Počast Kati RadeljevićPočast Kati RadeljevićPočast Kati RadeljevićPočast Kati RadeljevićPočast Kati RadeljevićNa Međunarodni dan žena, u petak, 8. ožujka, u 10,00 sati, Udru-ga antifašista Dubrovnik organizira trenutke sjećanja, odavanjepočasti i polaganje vijenaca i cvijeća na grob Kate Radeljević, nagroblju Između tri crkve na Boninovu. Kate Radeljević, nezabo-ravna je dubrovačka je žena i majka. Sjećanje na njen hrabri lik,sjećanje je na borbu, žrtvu, bol i suze žene i majke kroz našupovijest, naročito u Narodno oslobodilačkoj borbi i u obrani Du-brovnika i Hrvatske prošlih devedesetih, sjećanje i na žrtve, patnjui suze žene diljem svijeta u borbi za ljudskije odnose, borbi kojana žalost traje i do današnjih dana. Pridružite nam se na grobljuIzmeđu tri crkve, na Dan žena u petak, 8. ožujka u 10,00 sati.

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA - DRUGA OVOGODIŠNJA PREMIJERA

Nemreš pobjeć od nedjeljeNemreš pobjeć od nedjeljeNemreš pobjeć od nedjeljeNemreš pobjeć od nedjeljeNemreš pobjeć od nedjeljeDruga ovogo-dišnja premijeraKazališta Mari-na Držića podnazivom “Nem-reš pobjeć odnedjelje” autorice Tene Štivičić u režiji Marine Pe-jnović 26.veljače je predstavljena na konferencijiza medije. U predstavi igraju novi članovi ansam-bla Kazališta Marina Držića, Bojan Beribaka i Anđ-ela Bulum kojima je ovo i prva velika predstava.Predstava je najavljena kao drugačija i inspirirana suvremenimhrvatskim tekstom.O predstavi je nešto više rekla redateljica Marina Pejnović. “Nem-reš pobjeć od nedjelje” je tekst Tene Štivičić praizveden 1999.godine. Ovo je treći put da se postavlja. Imali smo opterećenjeprijašnjih izvedbi. Radi se o govornom tekstu, pun je monologa,nema klasičnu dramsku strukturu. Interesantan je upravo zato štosu to tokovi misli likova, to je sve ono što jedan drugome ne mogureći naglas pa onda radije kažu publici. Što se tiče glumaca, obojesu imali neke manje uloge ovdje u Kazalištu i baš sam presretnada će opet igrati”, rekla je. Glumica Anđela Bulum ispričala je kakopredstava govori o jednom mladom ljubavnom paru, o njihovomodnosu i onim svakodnevnim stvarima, koji upadaju u jedan vrt-log životnih situacija. “Mislim da će se upravo to svidjeti i mladimai starijima, jer tu ima nečega i komičnoga, ali i onoga ozbiljnijeg”,

rekla je Bulum. Pretpremijera pred-stave je 28. veljače, a premijera 1.ožujka na sceni Bursa. Reprize su2.,8. i 9. ožujka, a sve izvedbepočinju u 20 sati.

ŽeljkoTutnjević, Liberoportal

53GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

- dr.sc. Ivan Zeljković, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog - petak i subota, 1. i 2. 3.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - srijeda, 6. 3.-prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. - specijalist kirurgije, subspecijalist zakralježnicu - četvtak 7. 3.- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - petak, 8.3.- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist,endokrinolog i nefrolog - petak, 15. 3.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - četvrtak i petak, 21. i 22. 3.

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiPrimaju se narudžbe za ambulante:- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice- doc.dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog

Pratite nas na našoj web,Facebook i Instagramstranici! POLIKLINIKA

MARIN MED

Poliklinika Marin Med brine i o Vašim kostima

NE ZANEMARUJTE ORTOPEDSKE PROBLEMEU Poliklinici Marin Med obavljaju se najmodernija i na-jnaprednija dostignuća i zahvati iz ortopedije. Zamjenazglobova, zahvaljujući modernoj medicini, minimalnaje kirurška trauma, a samim tim takva je i postopera-tivna rehabilitacija. Komplikacije su reducirane, a rezu-ltati fantastični!Preglede i operacije obavlja naš poznati hrvatski stručn-jak, specijalist ortopedije i traumatologije prim.dr.sc.Mladen Miškulin koji je do sada svojim angažmanom

u Poliklinici Marin Med brojnim pacijentima s ortoped-skim problemima uvelike olakšao liječenje, ali i vrlovažnu rehabilitaciju nakon obavljenih zahvata.No, kao i u drugim područjima, i u ortopediji je najvažnijepotražiti pomoć liječnika na vrijeme. Najgore je doves-ti se u situaciju da normalne,svakodnevne život-ne aktivnosti, postanu problem.Nazovite nas i rezervirajte svoje termin već za slijedećitjedan!

54 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

Piše:Antun Švago

SUH-ove PODRUŽNICE DUBROVNIK I KONAVLE

Umirovljenici jači od orkanske bureUmirovljenici jači od orkanske bureUmirovljenici jači od orkanske bureUmirovljenici jači od orkanske bureUmirovljenici jači od orkanske bureUmirovljenici - članovi SUH-ovih podružnica Dubrovnik i Konavle, u subotu, 23.2.,unatoč orkanskoj buri, posjetili Makarsku, Vepric i Imotski.Da će biti žestoko burovito vidjelo se već na početku - na Pilama je more obilato„škropilo” bivši Atlas, a samo par sto metara od zatvorenog mosta dr. FranjeTuđmana prema Mokošici bura je u pravom trenutku „slomljenim borom otrgnu-la retrovizor s autobusa.” - Ipak (uz zibanje u refulama) izletnici su bez većihproblema stigli u još burovitiju Makarsku stisnutu pri moru parkom prirode „Biok-

ovo” (s najvišim vrhom sv. Jure - 1762 m). Zbog orkanske bure nije realiziranoplanirano stručno vođenje (po ulicama je padala žbuka, crijep i ostalo) pa je bilaprilika za drugu i dužu kavu.U Vepricu je bura, činilo se, još pojačala koji bofor, pa nije bilo moguće vanjskorazgledavanje. U dvorani, u kojoj se nalazi vrlo vrijedni mozaik „Anđeo mudrosti”koji simbolizira Božju viziju cijelog svijeta i cijele povijesti, svjetski poznatog auto-ra - isusovca Marka Ivana Rupnika čiji mozaici su i u Rimu, Lourdesu, Fatimi,Washingtonu itd., upravitelj Veprica don Mijo upoznao je izletnike s nastankomtog marijanskog svetišta - osnovao ga je splitsko-makarski biskup Juraj Carić1908. po uzoru na Lourdsko svetište, koji je po vlastitoj želji tu i pokopan.

Nakon Veprica slijedio je prolazak kroz tunelu sv. Ilija(4248 m, otvoren 7.7.2013.) na putu za Imotski, gdjeje bura samo malo smanjila jakost, ali pojačala studen.Izletnici su prvo vizitali Spomenik prirode Modro jeze-ro (tik do grada) u kojem se mještani kupaju (dubinavode dosegne do 90m) ali i igraju nogomet u ranujesen kada presuši. Crveno jezero (1,5 km zapadnood Modrog) najdublje u Europi čiji je dno ispod razinemora, a prosječna dubina vode je oko 300 m, dokvisina crvenih litica iznosi oko 550 m. - U Imotskom jepovijesno važna tvrđava Topana koja je u 10. stoljećubila središte jedne od ukupno 11 župa hrvatskoga kral-jevstva. - Izletnici su se tek u neoromaničkoj crkvi sv.Frane (iz 1904. s 5 mramornih oltara) odledili (priča naotvorenom bila je nemoguća), a iza toga, susretljivošćučasne sestre posjetili su i Franjevačku zbirku u sklopufranjevačkog samostana, koja se sastoji od 9 zaseb-nih zbirki (Zavičajna zbirka je zatvorena).Nakon Imotskog slijedio je objed (u Donjoj Glavinji uopćini Proložac) u konobi uz rijeku Vrljiku, koja je na-kon jačeg potresa 8.9.2018. bila skoro nestala, ali sesrećom voda vratila, kao i nakon potresa 2004. god-ine. Nakon obilatog objeda slijedio je povratak kući (u17 h) i na kraju, iako dobro „prozračeni”, koliko semoglo vidjeti svi su bili zadovoljni. Kruno Koroman

MATO MALI I PERO NJIOV

Teško je drugimaU naske se otkako smo toboš svoji na svomu, manje-višesve zna, jedino se ne zna ko je gori: vjernik kadarke postanenevjernik, ili nevjernik kadarke postane vjernik

Mato se odma sjeti onega Alije Cigan-ina, kadarke su ga ono pitali, što je on,a on im odgovorijo:- Ja sam Ciganin, kazandžija.- Ma ne pitamo te to, nego koje si na-cionalnosti. Jesi li Srbin, Hrvat...- E, toliki Cigan nijesam - odgovorijoim je.Cijeli život đecu se u naske s nečijemplaši. Plaši i se i kako vuk koje ovce,kako lisica krade kokoši... a više su jan-jaca i kokoši iźeli baš ti koji plašu, vengo li i vuci i lisice... tako je u naskesa svijem plašenjima.Govorijo je jedan, priča Pero, što mu se nikako nije dalo:- E da sam ijanke dzeru poslušo ćaću kadarke me śetovo.- Što ti je govorijo - drugi će mu.- Pa reko sam ti, nijesam slušo!Jedan se iz Donje Bande, priča Jane, ujitijo sa ženom, a ona će mu –gledajući u nebesa - u neko doba:- E, Bože, uzmi Me, ođe meni više života nema.Na to će jom muž:- Nije On budala ko i ja.Svašta se danaske more ču i ne rije, pročita a ne napisa, ali nikomu odnas vrag ne da mira. Zinemo kadarke treba premuča, a premučimo ka-darke treba zinu. Zato i sudovi i bokati imaju pune ruke posla.Tako na nekoj brakorazvodnoj parnici pita sudac muža:- Gosparu, zašto sa svojom ženom nijeste razgovarali pola godine?- Pa nijesam joj cijo upada u riječ - odgovorijo je sucu Zoranu.I tako je u naske odvazda, upadali ili ne upadali bilo komu u riječ. Nekoumije jita, a neko dojita.Tako na sprovodu pokonje Bose u Boki, njezin muž Radosav nije suzepuštijo, a suśed Špiro, za kojega se užalo rije da bi jom se zno primaknukadarke bi Radosav bijo na putu (a Radosav ko Radosav - nije nigdasujmo), nije stizo suze ni obrisa.Tješi njega Radosav:- Ne plači Špiro, oženi ću se ja jope!Kad puštiš dušu, govorijo je pokonji Jozo da je neđe čuo, ti i ne znaš da sije puštijo. I više ti ništa nije teško. Teško je drugima. Isto je i kad si onomalo...

Slomila je, priča Pero, ova pasana bura ismrdiku na njiovu grebju, staru tri stotinegodina. Pošla je, ali će se u njiovu selu idaje govori:- Svi ćemo - i vako i nako - pod smrdiku.Niko na ovi svijet, kaže Mato, nije došopunije ručica, niti će pod smrdiku š njegapoj punije ručetina. Ostaje nam, žali Bože,jedino da se između sebe, ko što i neprestajemo činje, ne podnosimo, jerbotoboš nešto ko imamo. Neko misli napamet, neko na solde, neko na ovo, nekona ono…Pokonja je Januka Jani vazdarke utuviv-ala u glavu onu:- Ko čini zlo, zlo će mu se i vrnu, a ko činidobro, dobro će mu se i nasmija.Pokonji je Jozo, kaže ona, dolaskom svijeovije današnjica, došo do malodrugovačijeg zakjučka. I on je govorijo daće se zlo vrnu onemu ko ga čini, ali da seu ovijem bremenima - đe se digla glava,a spuštala pamet - dobro neće vrnu one-mu ko ga čini. A nekmoli mu se nasmija.Užo je rije da u nogomu čejadetu spi do-bro čejade, ali je zato – mislijo je - niko iniđe budan. A da bi svijet bijo boji, bojebi bilo da je budno dobro čejade, a daspi ono drugo. I da ga se ne budi.Ima judi, misli Pero, koji nijesu nigdaprestali misli kako su oni vazdarke u pra-

vu. Takijem bi zaludu bijo i pravni fakultetda ga imaju, ali i doktorat iz prava. Oni sene daju lako ni popravja ni mijenja. Datpravu.Sve podsjeća, kaže Pero, na onu ženu kojaje rekla:- Neću da te vidim!Glupi je, kaže Pero, odma pošo za svojijemposlom, a oni drugi je ugasijo svijetlo.Ne more se našemu čejadetu lako ni s kra-ja, ni u kraj.Ko ona baba što je pitala pokonjega Uđa,je li riba freška.- Pa vidiš jadna ne bila da je još živa - onće jom.- Živa sam i ja, ali te pitam je li freška.Veliki pisac Albert Camus je, kaže Mato,napiso da je jedna od karakteristika osred-njeg duha vječito preračunavanje.A veliki golman Hajduka Vladimir Beara jejednom reko svojijem prijatejima iz Grada,Vlahu i Ratku:- Boje bi prošo u životu da sam bijo osred-nji golman.U naske se otkako smo toboš svoji na svo-mu, manje-više sve zna, jedino se ne znako je gori: vjernik kadarke postanenevjernik, ili nevjernik kadarke postanevjernik.Jerbo, kadarke čejade čuje sve ove ras-prave u naske o Hrvatima, Srbima...

55GlasGrada - 728 - petak 1. 3. 2019.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Fotograf: Željko Tutnjević Grafičkai tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

POZIV

Izlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeU subotu, 16. ožujka organizira se izlet u Ljubuški i Međugorje.Polazak s Pila je u 6 sati, povratak u večernjim satima. Pozivaju sesvi zainteresirani da se za sve informacije jave na telefone: 020417 034, 091 5717963.

DURA - BESPLATNE RADIONICE

„Učinkovita naplata potraživanja“„Učinkovita naplata potraživanja“„Učinkovita naplata potraživanja“„Učinkovita naplata potraživanja“„Učinkovita naplata potraživanja“Problem s naplatom potraživanja (uz loš porezni sustav, tromu,glomaznu, neučinkovitu birokraciju i sl.) većina poduzetnika navodikao jedan od ključnih problema tekućeg poslovanja i jedan odnajvećih faktora ograničavanja rasta u Republici Hrvatskoj. Iz tograzloga Razvojna agencija Grada Dubrovnka organizira radionicu“Učinkovita naplata potraživanja” koja će se održati u subotu, 2.ožujka, u prostorijama DURA-e (Branitelja Dubrovnika 15) s počet-kom u 9:00 sati. Predavač je Ozren Hudina. Više informacija puteme-pošte: mpuljas@dura.hr ili telefona: 020 640 271.

“3D modeliranje““3D modeliranje““3D modeliranje““3D modeliranje““3D modeliranje“Besplatna radionica “3D modeliranje“ u sklopu Tech radionica zamlade i one koji se tako osjećaju održat će se 2. ožujka u prostor-ijama DURA-e s početkom u 10sati.

INFORMATIČKI KLUB FUTURA

Besplatne radionice subotomBesplatne radionice subotomBesplatne radionice subotomBesplatne radionice subotomBesplatne radionice subotomInformatički klub Futura ubrzo kreće s novim ciklusom besplatnihradionica “Programiranje i razvoj računalnih igara”. Na radionica-ma polaznici će se upoznati s osnovama programiranja i razvojemračunalnih igara u Unity engineu. Radionice su namijenjene sredn-joškolcima, studentima i građanima. Radionice će se održavati sub-otom od 9 do 12 u dvorani B01 na Sveučilištu u Dubrovniku (ĆiraCarića 4). Datumi radionica: 2., 9., 16. i 23.ožujka. Na radioniceProgramiranje i razvoj računalnih igara se možete prijaviti ispunjav-anjem obrasca na web stranici www.futura.com.hr/prijava-igre

UČIMO HRVATSKI

Aerobika, AntarktikaAerobika, AntarktikaAerobika, AntarktikaAerobika, AntarktikaAerobika, AntarktikaU svakodnevnoj jezičnoj praksi korištenje stranih riječi, poseb-no onih iz engleskoga jezika, uzelo je toliko maha da i stručnjacičesto napuštaju borbu i nastoje ih barem prilagoditi pravilimahrvatskoga standardnog jezika. Prof. Nives Opačić u svojoj kn-jizi s podnaslovom Hrvatski za normalne ljude posvetila je mnogoprostora upravo toj temi, a među inim i dvama riječima iz naslo-va pa evo što ona piše:“S novim oblicima tjelovježbe stižu nam i novi izazovi. Jedan jeod njih i aerobik. Ili ipak aerobika? Engleska riječ aerobics značivrstu gimnastike koja se izvodi uz glazbu. Ona je nastala odpridjeva aerobic (što znači: koji zahtijeva ili uzima slobodni kisikiz zraka) po istom modelu kao npr. i riječ matematika od mathe-matics. Kad već u hrvatskom nemamo niti ćemo iznaći hrvatskuriječ za te vježbe, prilagodimo barem njihovo ime hrvatskomjeziku. Umjesto u muškom rodu (aerobik) upotrebljavajmo ovuriječ u ženskom rodu (kao matematika, stilistika, lingvistika itd.)dakle samo aerobika”.Kako je prethodni članak relativno kratak, poslužit ćemo sesličnim razmišljanjem iste autorice i u istom izvoru, pa pogleda-jmo što slijedi: “Područje oko Sjevernog pola zovemo Arktik (prid-jev arktički). Logično bi bilo da njegov antipod - područje okoJužnog pola - zovemo Antarktik. Mnogi tako i pišu i govore. No,u ovom slučaju logika nije dovoljna. Treba, naime, znati i štoštadrugo. Područje oko Sjevernog pola nije kontinent, a područjeoko Južnog pola jest. I upravo zato, kao i svi drugi kontinenti,ono je u ženskom rodu - dakle, Antarktika (kao Europa, Azija,Afrika itd.) i pridjev antarktička”.Evo smo danas saznali dvije stvari. Nije bilo teško, a korisnosvakako jest. K.T.

SUH - PODRUŽNICA DUBROVNIK

TOP TERME TopuskoTOP TERME TopuskoTOP TERME TopuskoTOP TERME TopuskoTOP TERME TopuskoSindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Dubrovnik organiz-ira za svoje članove i sve one koji su zainteresirani, jubilarni 25-tiboravak u lječilištu TOP-TERME Topusko u vremenu od 1. - 13.travnja. Cijena jedanaestodnevnog boravka u dvokrevetnoj sobiza puni pansion iznosi 2.453,00 kn (dnevno 223,00 kn), dok jejedan dan gratis. Doplata za jednokrevetnu sobu iznosi 60,00 kndnevno. Prijevoz autobusom do Topuskog i natrag organiziraPodružnica SUH-a Dubrovnik i posebno se plaća. Obavezna jeuputnica svog obiteljskog liječnika D1. Molimo sve zainteresiraneda nam se jave na 332 857 i 358 615 ili nas osobno posjetite uuredu Podružnice ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenuod 9 - 11 sati na adresi Josipa Kosora 30 najkasnije do petka 15.ožujka.

Izlet u Mostar i BlagajIzlet u Mostar i BlagajIzlet u Mostar i BlagajIzlet u Mostar i BlagajIzlet u Mostar i BlagajSUH organizira u subotu 30.ožujka jednodnevni izlet s posjetomMostaru i Blagaju. Polazak s Pila u 7:00 sati. Pozivamo sve umirov-ljenike naše članove i sve one koji to žele postati da nam sepridruže. Prijaviti se možete u prostorijama naše Podružnice naadresi Josipa Kosora 30, Dubrovnik, ponedjeljkom, srijedom ipetkom u vremenu od 9 -11 sati ili na 332 857 i 358 615.

DRUŠTVO PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE

Medalje zaslužnima za zaštituMedalje zaslužnima za zaštituMedalje zaslužnima za zaštituMedalje zaslužnima za zaštituMedalje zaslužnima za zaštitukulturne baštinekulturne baštinekulturne baštinekulturne baštinekulturne baštineDruštvo prijatelja dubrovačke starine dodijelit će medalje osobamazaslužnima za zaštitu kulturne baštine Dubrovnika u četvrtak, 28.veljače, u 11 sati u prostoru Doma Društva na Gundulićevoj pol-jani 2 u Dubrovniku. Društvo će ovom prilikom dodijeliti medalju“Ivo de Natali” Niku Gunjini i Srđu Jakšiću, medalju “Obnova crkvesv. Stjepana u Pustijerni” Franu Mozetiću te medalju “Obnova crkvesv. Vlaha u Dubrovniku” don Tomi Lučiću i Ivanki Jemo.

LJUBICA KRALJIĆ, 1931.RADE TEŽAK, 1918.ANTUN JOVICA, 1945.HASNIJA DŽANKOVIĆ, 1940.FILIP MARTIĆ, 1947.LUCE GOJAN, 1930.MARA PUTICA, 1938.

VIDOSAVA DOŠEVSKA, 1934.SOJKA ROSIĆ, 1934.VEDRAN MAROVIĆ, 1990.IVA DOMINIKOVIĆ, 1957.ROSA BOŠKOVIĆ, 1925.ANICA SRŠEN, 1926.LJUBICA CUMELJAN, 1936.

56 GlasGrada - 728 - petak 1.3. 2019.

misao

tjedna

AlfredHitchcock

Ljubav je partija karata, gdje svi varaju.Muškarci da bi dobili, a žene da ne bi izgubile

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽADUBROVNIK - POZIV PREDSTAVNICIMA MEDIJA

Akcija darivanja krvipredstavnika medija

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi za pripadnikemedija planirana je u četvrtak, 14.3. Akcija će seorganizirati u Dubrovniku. Sve što treba jest imatidobru volju, biti zdrav (bez prehlada, nekih tableta,terapija i sl. u posljednjih 15-ak dana). Lijepo doručk-ovati i doći taj dan na odjel transfuzije OB Dubrovniku vremenu od 9 do 12 h. Nadamo se da ćete seodazvati u što većem broju. Veselimo se Vašemdolasku! GDCK Dubrovnik

OVE SUBOTE

Predstavljanje knjige NivesOpačić uz raspravu o jeziku

Nives Opačić, hrvatska jezikoslovka, znanstvenica, filologinja i književnica, pred-stavit će svoju knjigu „Osjenčane riječi“ u subotu, 2. ožujka u 18 sati u ČitaoniciNarodne knjižnice Grad. Knjiga donosi 118 kolumni koje je autorica objavljivala uVijencu od 2009. - 2014. godine. Kolumne su na prvi pogled ponajprije jezikoslovne,no one, krećući od jezičnih pitanja, ponekad prelaze na analizu svakodnevice, aponekad se vraćaju u prošlost i evociraju davno zaboravljene predmete i pojave.Dotičući se par odabranih kolumni, Nives Opačić otkrit će njihov zajednički nazivnik,a to je pronalaženje i onih poveznica među riječima koje se na prvi pogled čine vrloudaljenima, pa čak i nemogućima. Nives Opačić je i neumorna jezična savjetnicakoja će i u subotu rado odgovoriti na sva pitanja publike željne jezičnih savjeta.

DELEGACIJA VODEĆIH KINESKIH MEDIJSKIH KUĆA U POSJETU TURISTIČKOJ ZAJEDNICI GRADA DUBROVNIKA

Kinesko turističko tržište izuzetno važno za Dubrovnik

AGROTURIZAM KONAVLE

Šibenčani u KonavlimaUdruga Agroturizam Konavle, 25. i 26. veljače, ugostilaje predstavnike poduzetnika ruralnog turizma i predstavni-ke županijske i lokalnih turističkih zajednica Šibenskokninske županije predvođene Dijanom Katicom predsjed-nicom udruge „Klub članova selo“. Delegacija oddvadeset i devet članova, u sklopu projekta: „Labeling-standardizacija i certifikacija ruralnog turizma Šibensko-kninske županije“, došla je na dvodnevno studijsko pu-tovanje u Konavle sa željom da posjete primjere dobreprakse Konavoskih agroturizama.Ovo nije prvi put da u Konavle dolaze predstavnici drugihregija kako bi se upoznali s konavoskim modelom razvo-ja agroturizma i razmijenili iskustva. Goste je pozdravio idirektor turističke zajednice Općine Konavle Frano Her-endija, a predstavnici i članovi Udruge Agroturizam Konav-

U srijedu, 27. veljače, ured TZ grada Du-brovnika posjetila je delegacija medija NRKine na čelu s glavnom tajnicom udruženjasvih kineskih medija i direktorima najvećihkineskih medijskih kuća People’s Daily(Dnevna naklada od 3 milijuna primjeraka,China Daily, Europe Times, China NewsService. Na sastanku s direktoricom TZ gra-da Dubrovnika Romanom Vlašić, temarazgovora bila je promocija Dubrovnika i Hr-vatske u kineskim medijima.Direktorica Vlašić istaknula je kako kineskotržište postaje sve važnije za Dubrovnik sasve većim trendom rasta tijekom cijele god-

ine. Naime, prošle godine u Dubrovnikuzabilježen je značajan porast kineskih gosti-ju u Dubrovniku. U 2018. godini u Dubrovni-ku je boravilo 37 871 kineskih turista, što je48 % više nego 2017. godine. Kineski turistiu Dubrovniku su 2018. godine ostvarili 69023 noćenja, što je 45 % više nego pre-thodne godine.Direktorica TZ grada Dubrovnika naglasilaje i nedavno otvoreno predstavništvo Hr-vatske turističke zajednice u Shanghaiu, kojeće zasigurno doprinijeti još boljoj komuni-kaciji s kineskim tržištem, u suradnji s ure-dom Hrvatske gospodarske komore. Turis-

tička zajednica grada Du-brovnika je za pripremurazvoja kineskog turis-tičkog tržišta tiskala novubrošuru Dubrovnik RivieraInfo na kineskom jeziku,koji je neophodan za ko-munikaciju na tom tržištu.Direktorica Vlašić je izrazi-la nadu za uspostavljanjedirektne zračne linije iz Kineprema Hrvatskoj, što jejedan od osnovnih predu-

vjeta za razvoj suradnje dviju zemalja. TZ gra-da Dubrovnika je zajedno s predstavnicimaGrada Dubrovnika nastupila i na turističkomsajmu u gradu prijatelju Sanya u studenomprošle godine, a u okviru godine kulture Hr-vatske i Kine dogovara se i mogućnost gos-tovanja Dubrovačkog simfonijskog orkestrau Kini. Tema razgovora je bio i važan politič-ki summit “Kina 16 plus” zemalja Istočne iSrednje Europe i Kine, koji za cilj imaprodubljivanje i intenziviranje odnosa napodručju trgovine i ulaganja, te ostalih važnihgospodarskih grana, a čiji domaćin je Du-brovnik te sudjelovanje Turističke zajednicegrada Dubrovnika u organizaciji prihvatapratnje visokih gostiju.Predstavnici kineskih vodećih medijskihkuća uputili su brojna pitanja i prijedlogedirektorici Romani Vlašić o budućoj mogućojsuradnji i povećanju vidljivosti Dubrovnika ukineskim medijima te su izrazili svoje odušev-ljenje Dubrovnikom, kao hrvatskim najpre-poznatljivijim brandom u svijetu. Pozitivantrend rasta broja kineskih turista u Dubrovni-ku iznimno je bitan i upućuje na daljnje pov-ećanje popularnosti Dubrovnika na ovomperspektivnom i velikom tržištu.

le organizirali su primjeren programobilaska i edukacije, predstavili svoju po-nudu i velikodušno otvorili vrata svojihagroturizama te ugostili najavljenegoste. „Važni element razvoja ruralnogturizma u Konavlima je kontinuiranaedukacija na godišnjim studijskim pu-tovanjima Udruge, gdje učimo naprimjerima dobre prakse i razmjen-jujemo iskustva s različitim regijama kojenas okružuju. Ovo je prilika za razvijan-je zajedništva i kreiranje novih ideja. Zatoznamo cijeniti i važnost ovog posjeta tese nadamo da ćete i vi, na kraju ovogposjeta Konavlima, otići bogatiji za nekonovo iskustvo i ideje koje ćete primjenitiu svom poslovanju“ naglasio je gosti-ma Ivo Vodopić, predsjednik Agroturiz-ma Konavle. Jelena Gale Pregelj