GOSPODARSTVO HRVATSKE

Ponavljanje: OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA

Pojam gospodarstvaGospodarstvo je smišljeno djelovanje ljudi koje obuhvaća proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potrošnju. Sastoji se od djelatnosti, sustav povezivanja vrši novac, a kontrolu tržište.

Proučavanje gospodarstva je u domeni ekonomijeEkonomska geografija je znanstvena disciplina koja proučava uzajamni odnos prostora i gospodarstva.

Uvjeti razvoja gospodarstvaPrirodno geografski: klima, reljef, vodene površine, tlo, mineralne sirovineDruštveni: povijesno promjenjivi: stupanj razvijenosti, politički, demografski, geoprometni…

GEOGRAFSKI UVJETI U RAZVOJU HRVATSKOG GOSPODARSTVA

Gospodarstvo se prilagodilo prirodno geografskim uvjetimaHrvatska, mala površinom, prirodno je vrlo raznolika što se odrazilo na način života i rada njenog stanovništva (raznolik reljef, klima, tokovi rijeka, površine, količine i kvaliteta tla, nedostatak ruda metala i sl.)

Povijesnogospodarstvo je bilo tradicionalno, uglavnom lokalno unutar svojih prirodnih regija osim Dubrovačke republike.

Situacija se mijenja u 18. stoljeću kada na gospodarstvo utječu društveno geografski čimbenici izvan našeg teritorija (upravna središta su: Beč, Budimpešta, Rim i Beograd).

1991. godine Hrvatska postaje samostalna, ali prolazi kataklizmu srpske agresije, što znatno otežava samostalno odlučivanje i gospodarsku prilagodbu globalnom gospodarstvu kome se moramo priključiti.

PET RAZDOBLJA (ETAPA) RAZVOJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA

I. RAZDOBLJE – do 1870. g. poljoprivredno - obrtničko

- prevladava poljoprivreda (preko 80% stanovništva na selu); šumarstvo- mali gradovi (središta obrta i trgovine)- početak transformacije obrta u manufakture- grade se ceste, željezničke pruge - Hrvatska kaska za zapadnom, sjevernom i srednjom Europom - na periferiji Austro-Ugarske - ne postoji nacionalno gospodarstvo (tržište)

1

gradovi broj stanovnika

1869. godine 1880. godine

Zagreb 19 875 29 218Osijek 19 942 20 356Rijeka oko 16 000 29 536Split 22 245Zadar 11 992Slavonski Brod 4 012 4 433Pula 25 562Sisak 5 529Karlovac oko 11 000 11 886Vukovar 8 050 8 741Dubrovnik 9 418

Godine puštanja u promet željezničkih pruga na prostoru današnje Hrvatske: (potraži u atlasu)

1. 1860. god. Budimpešta - Nagykazsa - Kotoriba – Čakovec - Pragersko spoj na Beč – Trst2. 1862. god. odvojak Beč - Trst: Zidani most - Zagreb - Sisak3. 1865. god. Zagreb - Karlovac4. 1870. god. Budimpešta - Koprivnica – Križevci – Dugo Selo – Zagreb5. 1870. god. Budimpešta - Osijek6. 1873. god. Karlovac – Rijeka7. 1876. god. odvojak Beč - Trst: Divača – Pula8. 1885. god. Barcs - Virovitica – Pakrac 9. 1886. god. Čakovec – Varaždin – Zaprešić – Zagreb

II. RAZDOBLJE – od 1870. godine do konca Prvog svjetskog rata manufakturno - industrijsko (željezničko)

- početak industrijalizacije; rudarstvo (ugljen, Fe i Cu rude…)- nedostatak krupnog kapitala – pretežito austrijski i mađarski- planski razvoj gradova (urbanizacija i deagrarizacija) – migracije selo → grad- tekstilna i drvna industrija uz graditeljstvo (ceste, pruge, energetski objekti, gradovi…)- počeci školstva- najnerazvijenija u A-U, razvijenija od istočne i jugoistočne Europe- bolest vinove loze u primorju

III. RAZDOBLJE – između 2 svjetska ratarazdoblje stagnacije

- stagnacija razvoja nakon 1. svjetskog rata- ulazak u Kraljevinu SHS – prelijevanje kapitala prema novom političkom središtu- Istra, Rijeka, Zadar te Cres, Lošinj, Vis i Lastovo pod Italijom- usporen tempo razvoja u odnosu na prethodnu etapu- zaostajanje za europskim zemljama- politička i ekonomska emigracija- svjetska gospodarska kriza (1929.-33.) i zaoštravanje kao uvod u svjetski rat

2

IV. RAZDOBLJE – od 1945. do 1990. godinecentralističko - plansko - realsocijalističko

- pravi ulazak u 2. ind. revoluciju- industrija se razvija kvantitetom a ne kvalitetom, tržište zatvoreno, prezaposlenost u industriji

a) do 1952. godine – administrativno centralističko upravljanje- stvara se bazična industrija (energetika, željezare, čeličane) - centralističko upravljanje (Beograd) - javni radovi - kopiranje Sovjetskog sustava b) od 1952. do 1965. godine – ekstenzivan razvoj- razvoj industrijalizacije velikim tempom - decentralizacija proizvodnje (samoupravljanje) - stopa rasta i preko 10% - aktiviranje slabo razvijenih prostora prelijevanjem kapitala (fond za nerazvijene) - otvaraju se tvornice, a nema osuvremenjivanja - kvaliteta loša, kvantiteta raste, visoki troškovi

proizvodnje, niska produktivnost

c) od 1965. do 1979. godine – razvoj temeljen kreditima- izgubljen korak sa svijetom, uvoz licenci (neaktualne, a skupe) - Jugoslavija se zadužuje (krediti)- otvaraju se granice, (veliki) višak nezaposlenih ide na 'privremeni rad' u zemlje Zapadne Europe (od 2 mil. iz Jugoslavije oko 800 000 Hrvata)

d) od 1980. do 1990. godine – razdoblje krize - umire Tito (1980.) - proizvodnja preskupa, zastarjela, neatraktivna za trgovinu u inozemstvu, neracionalno

zapošljavanje, niska produktivnost, marketing se još nije pojavio, hiperinflacija, ekološka neodređenost

- velika zaduženost (vanjska, ali i unutarnja) - svjetske banke traže isplatu kredita i dugova- nemogućnost isplate - redovi za potrepštine (kava, detergenti), nedostatak goriva (vožnja par – nepar)

V. RAZDOBLJE – od 1990. godine do danasgospodarska tranzicija

- prijelaz s diktiranog centralističko-planskog na poduzetničko-tržišno gospodarstvo  - prijelaz sa socijalizma na kapitalizam   - denacionalizacija i povrat privatnog vlasništva

Zašto je potrebno prestrukturirati gospodarstvo?

Zbog nekonkurentne proizvodnje i usluga, niske kvalitete i visokih cijena što je posljedica:

- zastarjele i glomazne industrije- usitnjene i skupe poljoprivrede- nemarnog odnosa prema radu (inertnost, bezvoljnost, mito korupcija, nepotizam…)- nepoduzetničkog mentaliteta

3

- nedostatka visokostručne i stručne radne snage- neriješenog vlasništva (od zemlje, stanova, ostalih nekretnina…)- prevelik administrativni aparat u državnim tijelima i poduzećima- nedostatak kapitala

Prestrukturiranje hrvatskog gospodarstva odvija se u najtežim mogućim uvjetima

- na Hrvatsku je izvršena agresija čime dolazi do rata na našem teritoriju- umjesto tranzicijskog gospodarstva nametnuto je ratno gospodarstvo- gospodarstvo u funkciji obrane i stjecanja samostalnosti - velika potrošnja s vrlo malom proizvodnjom

izdvajanje za vojsku, oružje, hranu, odjeću, obućuizdvajanje za prognanike i izbjegliceizdvajanje za temeljne gospodarske uvjeteizdvajanje za liječenje ranjenih i stradalih vojnika i civila

Ogromna pomoć dijaspore: novčana, robna, ljudska…

PRIORITET JE OBRANA ZEMLJE (održati cjelovitost i konačno ostvariti neovisnu, samostalnu i suverenu državu)

Pogreške u tranziciji:

Privatizacija (pretvorba) je provođena za vrijeme rata (nisu svima dati isti uvjeti).Tajkunizacija pretvorbe (naglo bogaćenje pojedinaca – ne temelji se na ulaganju kapitala i pokretanju gospodarstva, već se bez sredstava dolazi do kapitala).Jačanje uloge države (jača uloga države i njen centralističko birokratski aparat).

4