1

Mr.sc. Zvonimir Savić

Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i

ekonomske analize HGK Direktor

Opatija, 8. lipanj 2017.

Gospodarski i regionalni trendovi u RH

Prognoze rasta BDP-a, Europska komisija, 2017.g.

EU HR

2009. -4,3% -6,9%

2010. 2,1% -1,7%

2011. 1,5% -0,3%

2012. -0,5% -2,2%

2013. 0,2% -1,1%

2014. 1,6% -0,5%

2015. 2,2% 1,6%

2016. 1,8% 2,6%

2017. 1,6% 2,5%

Izvor: European Economic Forecast, Autumn 2016.

Kretanje industrijske proizvodnje 2008.2016.

• Industrijska je proizvodnja manja za >11%

91.0 89.7

88.6

83.8

82.3 83.3

85.4

88.8 86.2

92.0

94.9

92.9 92.5 93.6

95.6 96.7

80

85

90

95

100

105

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.p

200

8.=1

00

Hrvatska EU28

Izvor: Eurostat, obrada HGK

2

Kretanje prometa u trgovini na malo 2008.2016.

• Promet u trgovini na malo (realno) manji je za >7%

94.5

91.2 90.7

87.4 87.9 87.5

90.7

92.4

98.0 98.4 97.9 97.0 97.0

99.1

102.4

105.2

80

85

90

95

100

105

110

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.p

20

08

.=1

00

Hrvatska EU 28

Izvor: Eurostat, obrada HGK

Zaposlenost 2008.2016.

• Broj zaposlenih je manji za oko 12%

96.4

92.1 90.8

89.7

87.7 86.3

87.3 88.1

75

80

85

90

95

100

105

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.PROCJENA

2008

.=10

0

Kretanje broja zaposlenih, 2008.=100

Izvor: DZS, obrada HGK

Kretanje BDP-a 2008.-->2016., 2008.=100

95.6

97.6

99.4 98.9 99.1 100.5

102.5

104.3

92.6 91.0 90.8

88.8 87.9 87.5

89.0 91,0

80

85

90

95

100

105

110

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

200

8.=

100

EU28 Hrvatska

Izvor: EK, HGK

• 20082016: BDP je realno manji za oko 8,5%

3

80

85

90

95

100

105

110

115

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

2008

.=1

00

Kretanje BDP-a 2008.-->2016., 2008.=100

Bugarska +5,5% Češka +7,4% Estonija +5,5%

Latvija +1,4% Litva +6,0% Mađarska +4,9%

Rumunjska +8,1% Slovenija -3,1% Slovačka +15%

Hrvatska -9,4%

107.9

91.2

80

85

90

95

100

105

110

115

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

2008

.=1

00

EU10 Hrvatska

Zašto su neke države uspješnije – HR i CEE

Note: CEE includes Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia,

Lithuania, Poland, Romania, Slovakia and Slovenia.

Source: Eurostat

Zašto su neke države uspješnije – HR i CEE

Note: CEE includes Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia,

Lithuania, Poland, Romania, Slovakia and Slovenia.

Source: Eurostat

107.9

91.2

80

85

90

95

100

105

110

115

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

2008

.=1

00

EU10 Hrvatska

Note: CEE includes Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia,

Lithuania, Poland, Romania, Slovakia and Slovenia.

Lower ranking indicates that country is more competitive.

Source: World Economic Forum, Global Competitiveness Report 2015-2016

Zašto su neke države uspješnije – HR i CEE

...lošijom strukturnom pozicijom.

Note: CEE includes Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia,

Lithuania, Poland, Romania, Slovakia and Slovenia.

Source: Eurostat

0

20

40

60

80

100

120

Indeks globalne konkurentnosti

Institucije

Infrastruktura

Makroek. okruženje

Zdravstvo i osnovno

obrazovanje

Više obrazovanje i

trening

Efikasnost tržišta roba

Efikasnost tržišta rada

Razvoj financijskog

tržišta

Tehnološka spremnost

Veličina tržišta

Poslovna sofisticiranost

Inovativnost

Croatia CEE

Sporiji oporavak Hrvatske u odnosu na CEE države može se objasniti...

107.9

91.2

80

85

90

95

100

105

110

115

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

2008

.=1

00

EU10 Hrvatska

4

Primorsko-goranska županija

Prosječna neto plaća

Razinu plaća po županijama karakterizira velika razlika među županijama s najnižom i najvišom neto plaćom i stabilnost tog odnosa od 1:1,46 u promatranom razdoblju. Pritom višu neto plaću od prosječne u Hrvatskoj u svim godinama bilježi samo Grad Zagreb i u tome mu se tek povremeno (u 2008., 2009., 2013. i 2014. godini) pridružila jedino Primorsko-goranska županija.

3

Inozemna ulaganja

3

Ova statistika ima nedostataka jer se inozemna izravna ulaganja (FDI) bilježe prema sjedištu tvrtke, a ona može i često obavlja djelatnost i u drugim županijama. Tako ova statistika pokazuje da je FDI koncentriran u Gradu Zagrebu – od ukupne vrijednosti FDI od 1993. do 2016. godine, 67% je uloženo u područje Grada Zagreba. Grad Zagreb ima FDI veći 7,2 puta nego sve ostale županije.

5

BDP

2

Veličina BDP-a najbolji je pokazatelj različite gospodarske snage pojedinih županija. Tako se od 328,1 milijardu kuna, koliko je iznosio bruto domaći proizvod (BDP) u 2014. godini na razini Hrvatske, čak trećina ili točno 33,3% odnosilo na Grad Zagreb. Dodaju li se Zagrebu Istarska i Primorsko-goranska županija, njihov BDP čini gotovo 50% ukupnog BDP-a Hrvatske.

BDP po stanovniku

3

Vrijednost BDP-a po stanovniku pokazuje razinu razvijenosti države ili regije. Tako je najrazvijeniji Grad Zagreb imao 3,2 puta veći BDP po stanovniku od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županije. Kada se županije usporede s njihovim prosjekom, vidljiv je i utjecaj triju najrazvijenijih županija (Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija) na podizanje tog prosjeka.

BDP/stanovniku (PPP), indeks EU=100 Manje razvijene regije: <75% prosječnog BDP EU Regije u tranziciji: >75% i <90% prosječnog BDP EU Razvijene regije: >90% prosječnog BDP EU

Statistička razina

Minimalni broj stanovnika

Maksimalni broj stanovnika

NUTS 1 3 milijuna 7 milijuna

NUTS 2 800.000 3 milijuna

NUTS 3 150.000 800.000

NUTS regije 2014.-2020.

6

Poredak NUTS III, u % prosjeka, PPP p/c, EU=100 (2014.g.)

Izvor: Eurostat

33

33

34

34

38

40

43

44

45

45

46

46

47

47

49

49

50

59

72

73 103

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110

Viroviticko-podravska

Brodsko-posavska

Pozesko-slavonska

Vukovarsko-srijemska

Krapinsko-zagorska

Bjelovarsko-bilogorska

Sisacko-moslavacka

Karlovacka

Licko-senjska

Splitsko-dalmatinska

Zagrebacka

Osjecko-baranjska

Zadarska

Sibensko-kninska

Varazdinska

Koprivnicko-krizevacka

Medimurska

Dubrovacko-neretvanska

Primorsko-goranska

Istarska

Grad Zagreb

indeksi

Poredak NUTS III, u % prosjeka, PPP p/c, EU=100 (2014.g.) Rang NUTS III regija

Razvijenost, % prosjeka EU

Među % najnerazvijenijih

409 Grad Zagreb 103 69,5% 933 Istarska 73 30,5% 956 Primorsko-goranska 72 28,8% 1112 Dubrovačko-neretvanska 59 17,1% 1203 Međimurska 50 10,4% 1215 Varaždinska 49 9,5% 1216 Koprivničko-krizevačka 49 9,4% 1227 Zadarska 47 8,6% 1228 Šibensko-kninska 47 8,5% 1238 Zagrebačka 46 7,7% 1239 Osječko-baranjska 46 7,7% 1246 Ličko-senjska 45 7,2% 1247 Splitsko-dalmatinska 45 7,1% 1251 Karlovačka 44 6,8% 1259 Sisačko-moslavačka 43 6,2% 1279 Bjelovarsko-bilogorska 40 4,7% 1293 Krapinsko-zagorska 38 3,7% 1308 Požeško-slavonska 34 2,5% 1309 Vukovarsko-srijemska 34 2,5% 1311 Virovitičko-podravska 33 2,3% 1312 Brodsko-posavska 33 2,2%

16 županija među 10% najnerazvijenijih NUTS III u EU

6 županija među 5% najnerazvijenijih NUTS III u EU

Demografija županija po medijanu dobnih skupina, 2016.

Izvor: Eurostat, Obrada: HGK

U 2016. godini u odnosu na 2014. godinu, uočljivo je da su najveće promjene u pravcu starenja stanovništva izražene u Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji, pri čemu su sve tri županije „ostarile“ za 0,7 g.

7

Primorsko-goranska županija

PRODUKTIVNOST

prihod po zaposlenom

Izvor: FINA; izračun: HGK

0,5

0,55

0,6

0,65

0,7

0,75

0,8

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

mil

. HR

K

PGŽ RH

BROJ OSIGURANIKA HZMO

prosjek stanja krajem svakog kvartala u godini

Izvor: HZMO; izračun: HGK

100,000

105,000

110,000

115,000

120,000

125,000

130,000

1,250,000

1,300,000

1,350,000

1,400,000

1,450,000

1,500,000

1,550,000

1,600,000

1,650,000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

RH (lijevo) PGŽ (desno)

HGK–INDEKS GOSPODARSKE SNAGE

Hvala na pozornosti!

Mr. sc. Zvonimir Savić zsavic@hgk.hr