gospodarske djelatnosti

8/13/2019 GOSPODARSKE DJELATNOSTI

1/6

GOSPODARSTVO ILI EKONOMIJA

Ekonomija-znanost zauena za prouavanje gospoarstva Gospoarstvo ili ekonomija je smiljena ljuska aktivnost koja obuhvada

proizvonju,razmjenu i potronju materijalnih obara i usluga

S obzirom na prostor razmatramo : lokalno gospodarstvoregionalno ili poruno

nacionalno ili narodno

globalno ili svjetsko

Ekonomsko naelo je ostvarenje to vedeg profita ili zaraeS obzirom na razvijenost dijele se: -visoko razvijena

-srednje razvijena

-slabije razvijena gospodarstva

Kriterij za oreivanje razvijenosti: BP,BN,kvaliteta ivotaPrevladavaju nerazvijena gospodarstva

IMBENICI RAZVOJA GOSPOARSTVA

Prirodnireljef,klima,tlo,voda,vegetacijarutveni kapital,ra,znanje,organizacija,politika,rutveni sustav it.Primarne jelatnosti ovisne su o prironim imbenicima;sekunarne o prirono pogonom

lokalitetu;tercijalne o rutvenim imbenicima

TIPOVI GOSPODARSTVA

Prema umijeanostirave razlikujemo :-slobono trina (na najrazvijenijim prostorima)-ravno-planska socijalistika (Kuba,Sj.

Koreja,Vijetnam)

-tranzicijska (bive socijalistike zemlje i rave

nastale raspadom SSSR)

SEKTORI DJELATNOSTI

PrimarneSekundraneTercijarne (vedi io stanovnitva)Kvartarne

IMBENICI RAZVOJA POLJOPRIVREE I SUSTAVI AGRARNOGISKORITAVANJA

POLJOPRIVREA je glavna primarna jelatnost koja se bavi uzgojem te koritenjem biljnih iivotinjskih vrsta s ciljem zadovoljavanja prehrambenih i ostalih potreba ljudi.

poljodjelstvostoarstvoIMBENICI RAZVOJA POLJOPRIVREE

prirodni: - klima-padaline (suha granica)-temperatura(hladna granicavisinska;polarna)-tlo- imbenici nastanka tla: klima,sastav stijena,vegetacija,ovjek(elementi

tla:org.tvari i humus,minerali,zrak,voa;obiljeja: boja,veliina zrna,poroznost)-rahli sloj


2/6

Zemlje

-reljef- nagib,ekspozicijske padine(osoj i prisoj),visina

rutveni:- veliina posjea- oblik vlasnitva:privatni,zaruni (biva Jugoslavija),rutveni (kolhozi/sovhozi u

SSSR; moevi/kibuci u Izraelu)

- radna snaga

-trite : blizina,razvijenost

-prometna povezanost

-ravna regulativa

-obiaji i kulturno nasljee

NAINI AGRARNOG ISKORITAVANJA

pokretna (prelonost) obraa zemljitatropoljni sustavplodored-suvremene agrotehnike mjereSUSTAVI AGRARNOG ISKORITAVANJAsamoopskrbno ili autarkijsko gosp.- proizvode za vlastite potrebe i eventualno prodaju do

25% svojih proizvoda;dijele se na: 1) lovako-sakupljako gosp. (Amazonija,sreinja

Afrika,Kalahari i austalske pustinje)

2) nomasko stoarstvo-( od zapadne Afrike do

sreinje Azije)

3) tradicionalna poljoprivreda (intenzivna se temelji na

ratarstvu u kombinaciji sa stoarstvom;ekstanzivna se bazira na transhumantnom

stoarstvu gje se kombinira ljetna i zimska ispaa)

trina ili komercijalna gosp. su rezultat napretka agrarne proizvonje i stvaranja vikovanamijenjenih tritu te razvoja prometa i trgovine

1) Farme-velika gospodarstva koja zahtijevaju i velika ulaganja. Razlikuje se intenzivni

(velika ulaganja i vedi prinosi uz kombiniranu proizvonju itarica,krmnih kultura i

stoke;istok SAD-a,Austalija,juna Afrika,jug Brazila,vedi io Europe) i ekstenzivni tip (velike

povrine s manjim ulaganjima iprinosima ali i dalje s dobrom zaradom;Australija,stepe u

Ukrajini i Rusiji,amerike prerije,junoamerike pampe)

2) Ran-gospoarstvo usmjereno na komercijalno ekstenzivno stoarstvo (Juna i Sjeverna

Amerika,sreinja Azija i Australija)

3) komercijalna plantana poljoprivrea-temelji se na monokulturnom plantanom

uzgoju.Uzgaja se kava,kakao,ederna trska,banana,aj,uhan.4) Mediteranska poljoprivredauzgajaju se itarice,krmne

kulture,maslina,smokva,agrumi,povrde,vinova loza.


3/6

STRUKTURA SVJETSKE POLJODJELSKE PROIZVODNJE

poljoprivrene proizvoe moemo poijeliti na itarice,uljarice,biljke za obivanjeedera,biljke za obivanje napitaka,vinova loza,vode i povrde te biljne i ivotinjske tekstilne

sirovine

ITARICE Penica(stepa u stepsko-savanska po.,umjereni pojas;otporna na hlanodu,suu) jara i

ozima (Kina,Inija,SA,Ruska Feeracija,Francuska,Njemaka,Kanaa,Austalija,Turska...)

Kukuruz(SAD,Kina,Brazil,Meksiko,Francuska,Indija,Rumunjska,Argentina,Indonezija,Italija),treba dosta kie i sunca,uzgaja se u tolpijim jelovima umjerenog pojasa.corn belt

izmeu Missouri i Mississippi

Ria (monsunska Azija,vlana i topla poruja;Kina Inija, Inonezija, Banglae,Vijetnam, Tajland, Mianmar,Filipini,Brazil,Japan)

Jeam Ra Zob Heljda Sezam Proso

ULJARICE

Kokosova palma-tropski pojas(otoci Tihog i Indijskog oceana) Palma uljarica ili afrika palma-poruje Gvinejskog zaljeva i ekvatorijalne Afrike,

jugoistona Azija.

Arai (kikiriki)-tropsko poruje Suncokret -(Ruska Federacija,Ukrajina,Argentina,Kina,Rumunjska) Uljana repica- Kina,Kanaa,Inija,Njemaka,Francuska Soja-SAD,Brazil,Argentina,Kina i Indija Maslina-meiteran:panjolska,Italija,Grka,Turska i Sirija

BILJKE ZA OBIVANJE EDERA

ederna trska tropsko i sutropsko poruje:Brazil,Inija,Kina,Tajlan i Pakistan ederna repa- umjereni pojas: Francuska,SA,Njemaka,Rusija,Turska

BILJKE ZA DOBIVANJE NAPITAKA

Kavovac- vruda i vlana klima, porijetlom iz Afrike; proizvoai: Brazil, Vijetnam,Indonezija,Kolumbija i Meksiko;vrste: arabica i robusta

Kakaovac-porijetlom iz ekvatorijalnog ijela Latinske Amerike; prozivoai: ObalaBjelokosti,Gana,Indonezija,Nigerija,Brazil.

ajevac-grmolika biljka tropskog monsunskog poruja koja ne ponosi hlanodu inedostatak vlage; vrste:zeleni (suenjem),crni (fermentacijom),bijeli (mlai listovi);

proizvoai: Inija,Kina,ri Lanka,Kenija i Inonezija.


4/6

VINOVA LOZA,VODE I POVRDE,CVJEDARSTVO

Vinogradarstvo-intenzivni oblik poljoprivree; Sreozemlje; proizvoai: Italija,Francuska, panjolska, SA i Kina

Vode-agrumi,vode tropskog i umjerenog pojasa Povrtlarstvo i cvjedarstvo-u blizini velikih gradova Duhan Zaini

TEKSTILNE SIROVINE

Pamuk-tropsko i suptropsk pojas; proizvoai: Kina, SA,Inija, Pakistan i Brazil Lan-umjereni pojas Konoplja-poruje Euroazija Juta-tropsko poruje,slui za proizvonju ambalae,vreda i sl.; proizvoai: Inija,

Banglae i Kina

STOARSTVO-grana poljoprivree u kojoj se ivotinje uzgajaju s ciljem zaovoljavanja prehrambenih,ali i

ostalih potreba

EKSTENZIVNO

Vrste: -> govedarstvo-> konjogojstvo krupno

-> svinjogojstvo

-> peradarstvo

->ovarstvo

-> kozarstvo sitno

Oblici: -> nomadsko ili lutalako poruje sjeverne Afrike,jugozapane i sreinje Azije;za zaovoljavanje vl. potreba uz minimalnu razmjenu za najnunije proizvoe

-> transhumanosezonsko kretanje izmeu ljetnih i zimskih panjaka;vl. potrebe;

poruje Meiterana,sreinja Azija,ijelovi Australije,planine Amerike

-> komercijalno ekstenzivno(ranevi)najrazvijeniji oblik;stoka slobodno pase navelikim panjakim povrinama;mala ulaganja,stoka se uzgaja zbog mesa,koe i vune; SA,

Argentina,Australija

INTENZIVNO

Farme-velika ulaganja-veliki prihodi;mogu biti specijalizirane za proizvodnju mesa,mlijeka ili kombinirane farme uz biljni uzgoj;u blizini vedih graova; poruje zapane

Europe i Sj. Amerike

Alpsko sto.-komercijalno stoarstvoalpskog poruja gje ljeti stoka pase na panjacimaa zimi se smjeta u staje u olinama i prehranjuje


5/6

RAZVOJ STOARSTVA

zastupljenost: 1.svinjsko meso2.govee meso

3.perad

proizvoai mesa:Kina,SA,Indija proizvoai svinjetine: Kina,SA,Njemaka proizvoai goveine:SA,Brazil,Kina -II- piletine: SAD,Kina,Brazil -II- ovjeg mesa:Kina,Australija,Novi Zelan -II- kravljeg mlijeka:SA,Inija,Rusija,Njemaka -II- koe:Argentina,Inija,Kina -II- vune: Australija,Kina,Novi Zeland

RIBARSTVO

-jelatnost primarnog sektora koja uz ribolov obuhvada i akvakulturu

Ribolov (morski i slatkovodni)-slobodan izlov riba i ostalih vodenih organizama Akvakultura-uzgoj razliitih voenih organizama u slatkoj vodi Marikultura-uzgoj riba,koljaka,rakova,algi u moru Bogatsvtvo mora ribom i ostalim organizmima ovisi o koliini hraljivih tvari u voi,prije

svega fitoplanktona

Ribolovna poruja:elfovi oko Lofota,ogger Banka,Newfounlan Banka,Kamatke iJapanskog otoja te poruje Humboltove,Kalifornijske i Benguelske struje

Voede ribolovne zemlje: (morski ribolov)Kina,Peru,Japan,ile; (slatkovoni ribolov)Kina,Inija,Banglae,Kamboa i Inonezija

UMARSTVO

PODJELA: - tropske kine ume ili praume- heterogene (mahagonij,tikovina,ebanovina);poruje Amazonije, zavala Konga, Gvinejskog zaljeva, Malezije, Inonezije, Bornea i

Nove Gvineje

- mosunske ume-ungle

- tajge ili borealne ume- poruje crnogorine ume homogene (jela, smreka,

ari) ;hlana,sjeverna poruja:sjever Kanae,Skaninavije i Rusije

-kontinentalne

-sredozemne

Izvorni ili prironi umski pokrov Kultivirani ili uzgojeni pokrov-zamijenile su unitene izvorne ume eforestacija ili krenje uma-sjea zbog granje puteva,olazi o pretjerane erozije

zemljita,brojne biljne i ivotinjske vrste gub svoja stanita,povedava se efekt

staklenika...;poruje Amazone 54% rva se koristi za gorivo;15% kao graevinskimaterijal;15% za papir;14% namjetaj


6/6

SVJETSKA ENERGETIKA

Industrija: - u uem smislu-strojna preraa sirovina u zavrne proizvoe)- u irem smislu- energetika

- rudarstvo

- industrijska proizvodnja Podjela energetskih sirovina: -> podrijetlo- bioloki (en. pot. ovjeka, ivotinja, rveta)

- mehaniki izovr (ugljen,nafta,zemni plin)

-> gospodarska vanost-ovisi o potroenoj koliini

-> ekoloka vanost(utjecaj koji imaju na okolinu)-iste

-neiste

->mogudnost obnavljanja- obnovljive

-neobnovljive

SVJETSKA PROIZVONJA I POTRONJA ENERGIJE

gospodarske djelatnosti

Documents