Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Teatar M&M, Ragusini i Mala scena

GOSPODA GLEMBAJEVI

IDEJA, REIJA I DRAMATURGIJA: prof. Mira Muhoberac

GLUMCI I UMJETNIKI SURADNICI:

Matea Andri, Margareta ordi, Zvonimir Filipovi, Micha Gostyski, Tomislav Hrebak,

Klara Jakeli, Maja Juki, Paula Kota, Lehana Leek, Saa Lovri, Tina Marui, Emina

Smaji, Mario imudvarac, Mateja ugec

PREMIJERA U MALOJ SCENI: 6. travnja 2014., poetak u 20 sati

Stvaraoci predstave Gospoda Glembajevi i knjige 100 godina Glembajevih: Kako smo vidjeli

Agram i Krleu dobitnici su posebne Rektorove nagrade Sveuilita u Zagrebu za akademsku

godinu 2012./2013. i Nagrade za najbolji projekt Sveuilita u Zagrebu (umjetniko-znanstveni

projekt 100 godina Glembajevih).

Kazalini FF-festival u Maloj sceni, od 31. oujka do 18. svibnja 2014.

Predstave: Shakespeare i 23 druga autora: Yorick; Miroslav Krlea: Gospoda Glembajevi;

ehov i Beckett: ekanje (Tri sestre i U oekivanju Godota: San i igra, igra i san); Samuel

Beckett: Svretak/Poetak igre

Gospoda Glembajevi Tekst predstave Gospoda Glembajevi nastao je prema istoimenoj Krleinoj drami u tri

ina, elementima iz Legendi i proze Glembajevi Miroslava Krlee

IDEJA, REIJA I DRAMATURGIJA: prof. Mira Muhoberac

Osobe / glumci:

Naci (Ignjat Jacques) Glembay: Mario imudvarac

Barunica Castelli-Glembay: Matea Andri

Dr. phil. Leone Glembay: Saa Lovri

Sestra Angelika Glembay: Tina Marui

Tita Andronica Fabriczy-Glembay: Klara Jakeli

Dr. iuris Puba Fabriczy-Glembay: Maja Juki

Dr. iuris Pupa Fabriczy-Glembay: Margareta ordi

Dr. med. Paula Altmann: Emina Smaji

Dr. theol. et phil. Alojzije Silberbrandt: Zvonimir Filipovi

Olivera Glembay: Paula Kota

Franz: Micha Gostyski

Anita: Mateja ugec

Tante Marietta, osoba iz prolosti: Lehana Leek

Duhovi i nai blinji: Osobe iz ovostranosti i onostranosti

Gosti, prijatelji i poslovni partneri obitelji Glembay: Publika

Glasovir (uivo, uz pozornicu): Maja Juki Slike, ilustracije i crtei izloeni na pozornici: Saa Lovri Inspicijentica i aptaica: Mateja ugec Dizajn i voenje svjetla: prof. Mira Muhoberac Izbor scenske glazbe i zvukova: prof. Mira Muhoberac, Tomislav Hrebak, Maja Juki, Klara Jakeli Voenje tona: Tomislav Hrebak Scenski rekviziti, pjevanje, zvuni efekti, kostimi: ansambl

O nastanku predstave i sudionicima: Zamisao za predstavu nastala je na kolegiju Kako nastaje kazalina predstava prof. Mire Muhoberac, dramaturginje, redateljice, teatrologinje i sveuiline profesorice, u Odsjeku za kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveuilita u Zagrebu, na Katedri za metodiku nastave hrvatskoga jezika i knjievnosti (voditelj je Katedre prof. Vlado Pandi). U realizaciji predstave, koja je nastajala etrnaest mjeseci u prostorima FF-a i ZKL-a, a zatim jo godinu dana na nastupima i gostovanjima od Zagreba do Dubrovnika, i dobila novu, sveanu premijernu inaicu u novom prostoru i s novim glumakim snagama u Maloj sceni, na Kazalinom FF-festivalu, sudjeluju i glume studenti diplomskoga studija kroatistike i drugih studijskih grupa Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu i mladi diplomirani kroatisti.

DRAMATURGIJA: ZRCALO STOGODINJE ZAMUENE PSIHE I LEGENDE Krleina drama Gospoda Glembajevi sastoji se od triju inova, a u njoj uz deset imenovanih dramskih osoba sudjeluju i Kamerdiner, Sobarice i Gosti. U naoj dramaturkoj inaici, koja je nastajala od veljae 2012. godine do danas, do travnja 2014. godine, pet je dramskih osoba nazvano i titulirano isto kao u Krleinoj drami: Naci (Ignjat Jacques) Glembay, Barunica Castelli-Glembay, Dr. phil. Leone Glembay, Sestra Angelika Glembay, Dr. theol. et phil. Alojzije Silberbrandt. Zbog glumakoga sastava i identitetne fenomenologije nekoliko smo mukih dramskih osoba pretvorili u enske dramske osobe: Titus Andronicus Fabriczy-Glembay postao je Tita Andronica Fabriczy-Glembay, Dr. med. Paul Altmann postao je Dr. med. Paula Altmann, Oliver Glembay postao je Olivera Glembay, a Dr. iuris Puba Fabriczy-Glembay pretvorio se, zbog naglaavanja zrcalne dramaturke strukture i glumake ekipe, u dvije enske osobe, razdvojivi se u Dr. iuris Pubu Fabriczy-Glembay i Dr. iuris Pupu Fabriczy-Glembay, sestre blizanke. Olivera Glembay osim uloge keri dobila je i onu klaviristice pred zavrnim ispitom na glazbenom konzervatoriju koja Krleine glazbene nagovjetaje pretvara u istaknutu dramatsku ulogu, dijalogizirajui s Leoneovim i glembajevskim berspannt nijansama govornim replikama. Kamerdinera i Sobarice pretvorili smo, slijedei Krleinu onomastiku strukturu, u Slukinju Anitu i Slugu Franza. Openiti Krleini Gosti postali su Gosti, prijatelji i poslovni partneri obitelji Glembay, a dodali smo im, kako bismo naglasili zrcalo glumake podjele i nae i Krleine suvremenosti, i ulogu duhova i publike, ve time postavivi okvir prolosti iz 1913. godine, u koju Krlea stavlja radnju svoje drame (Zbiva se jedne noi, kasnog ljeta, godinu dana prije Rata 1914-1918.), i sadanjosti iz 2013. i 2014. godine, otvorivi pitanje dogaanja u hrvatskoj i svjetskoj stvarnosti u razmaku od stotinu i stotinu i jednu godinu. Ulanski Oberlieutenant von Ballocsanszky u naoj inaici dijaloga s Krleinim tekstom ne postoji kao osoba, nego kao jeka preljubnikih odnosa. Godine ivota, tj. ivotnu dob dramskih osoba, koja se u Krleinoj drami kree od sedamnaest (Oliver) do ezdeset i devet godina (Ignjat), gotovo smo potpuno relativizirali, u skladu s temeljnim kdom drame i predstave i s mladenakom dobi svih sudionika-glumaca. Slijedei u tekstu utemeljenu aktantsko-kronotopsku mreu u kojoj se u Gospodi Glembajevima provlai nit legende, dramskim osobama dali smo i tipsku karakterizaciju zasnovanu na funkcijama nazonima u Legendama: Angelika je tako asna sestra, ali i Marija iz Legende o Isusu, Leone je doktor filozofije i slikar, ali i tipski nasljednik Michelangela Buonarrotija iz istoimene Krleine legendne drame, Ignjat je bankir i ef firme Glembay Ltd., ali i tipski nasljednik Admirala iz dramske legende Kristofor Kolumbo, Barunica Castelli druga, legitimna supruga Ignjatova, ali i tipska nasljednica Anke iz Kraljeva; preljubniki je trokut i onaj prolosnih aktera povezan s legendom Adam i Eva, a pripadnici obitelji i navodni prijatelji s Krleinom Maskeratom ... Trea modalna dramaturko-aktantska nit sintetizira se u osobi iz prolosti koju smo, slijedei Leoneovo spominjanje njezinih pria iz djetinjstva, pretvorili u dramsku osobu pod imenom Tante Marietta, koja u sebi sintetizira sve traginim ili udnim sluajem umrle ili (samo)ubijene osobe iz glembajevsko-danijelijevske (fiktivne) prolosti i svim osobama u naoj inaici Krleina teksta (kojemu smo djelomice promijenili strukturu, ali nismo mijenjali reenice ni rijei koje smo ostavili, potujui Krlein tekst tako to smo ga skratili, utemeljivi ga na zrcalnim semantikim jezgrama) dodaje onostranu i funebralnu dimenziju, s dramskim osobama-mrtvima, umrlima kao funkcijama. Naa inaica zapoinje i zavrava reenicom iz koje je nastala Brbczy-legenda: Die Glembays sind Mrder und Falschspieler! Glembajevi su ubojice i varalice! Na tekst i okonava tim reenicama na njemakom i hrvatskome jeziku, dramsku priu o Glembajevima pretvarajui u priu o ljudima koji su u shizofrenoj zbilji postali pomaknutima od stvarnosti, ludima ili luacima, zatoenicima vlastite svijesti i savjesti, ubojicama i varalicama. Unato tome ili upravo zato postali su dramatskim egzistencijama, tekim osobnostima iz Krleina i naega vremena, nositeljima prolosti, sadanjosti i budunosti, svevremenosti. Svaki in zapoinje zastraujuim, prorokim i lucidnim pripovijedanjem Tante Mariette o Glembajevima, u segmentima koje smo prenijeli iz Krleine u posebnoj knjizi tiskane proze o glembajevskim portretima i ivotima U okvir zastraujue predaje o Glembajevima i u okvir radnje koja se dogaa uoi etverogodinjega Prvoga svjetskog rata stavljamo dramaturki okvir Leoneove slikarske i zamuene perspektive, potenciran dogaanjima nou: Prvi in u noi izmeu jedan i pola tri. Drugi in izmeu pola tri i pola etiri. Trei in oko pet. No je znak i simbol rata, utvara, sablasti, duhova, sna, smrti, ali i ljubavi. Budui da se tad, kao u Hamletu, sjene ne vide, vide se unutarnjim oima, kad nastaju shizofrene luake sjene i ljubavniki glasovi u zrcalu slikarske perspektive i neperspektive ivota okruena lanim dekorativnim portretima koji se upleu u suigru s portretima koje Leone slika nakon tolikogodinjega izbivanje iz roditeljske kue. Leoneovo putovanje svijeu i savjeu, koje zapoinje reenicom Mutno je sve to u nama..., stavili smo u prvom inu u jednostavni Salon u kui Glembay, u drugom inu u Gostinsku sobu u kui Glembay, koju smo u dramaturkim silnicama ogoljenoga sukoba oca i sina oslobodili bidermajerske dekoracije, u treem inu glembajevski maskenbal ogoljen je do posljednjega atoma, u prostoru posmrtne maske: Spavaa soba u kui Glembay postaje mrtvaki i preljubniki odar, ludnica i potpisnica smrti cijeloga toga svijeta. Portret ljudi i egzistencija iz 1913. nalazi zrcalni odraz u portretu nae suvremenosti. Dok se ljudi ubijaju zbog nemogunosti ivota bez posla i perspektive, u tekim vlastitim i obiteljskim traumama toliko godina nakon rata, Leoneovea slikarska perspektiva pokazuje nemo lai, korupcije, prijevare, prijeratnoga, ratnoga i nakonratnoga bogaenja. Fanika Canjeg postaje dubokim i tekim, ali i snanim i hrabrim simbolom i sudbinom naega

vremena.

Mira Muhoberac redateljica, dramaturginja i profesorica

REIJA: CRNA KUTIJA, STOL I PORTRETI: 100 GODINA OD POETKA PRVOGA SVJETSKOGA RATA Reija Gospode Glembajevih polazi od koncepcije prostora kao otvorene i sklopive crne kutije na rubovima koj