godi{nji izvje{taj annual report - team consulting...ekonomija bosne i hercegovine pogođena je...

Godi{nji izvje{taj Annual Report

Ključni pokazateljiRaiffeisen BANK d.d. Bosna i HercegovinaMonetarne vrijednosti u milionima EUR 2012. 2011. Promjena

Bilans uspjeha

Neto prihod od kamate nakon umanjenja vrijednosti i rezervisanja 47,4 55,8 (15,0)%

Neto prihod od provizije 28,8 28,6 1,0%

Poslovna dobit 5,8 2,4 145,2%

Opći administrativni troškovi 56,7 60,3 (5,9)%

Dobit prije poreza 21,9 25,2 (12,9)%

Dobit poslije poreza 18,7 22,4 (16,7)%

Bilans stanja

Krediti i avansi bankama 120,5 115,5 4,3%

Krediti i avansi klijentima 1.106,6 1.179,4 (6,2)%

Depoziti od banaka 181,0 239,3 (24,4)%

Depoziti od klijenata 1.406,2 1.505,5 (6,6)%

Kapital (uklj.dobit) 254,3 256,2 (0,7)%

Ukupni bilans stanja 1.884,1 2.053,2 (8,2)%

Obavezne informacije

Rizikom ponderisana aktiva 1.390,2 1.500,5 (7,4)%

Koeficijent adekvatnosti kapitala 15,7% 16,0% (0,3) PP

Učinak

Povrat na kapital (ROE) prije poreza 8,6% 11,3% (2,7) PP

Povrat na kapital (ROE) nakon poreza 7,3% 10,0% (2,7) PP

Koeficijent trošak/prihod 58,3% 59,9% (1,6) PP

Povrat na aktivu (ROA) prije poreza 1,1% 1,3% (0,2) PP

Resursi

Broj zaposlenika 1.552 1.576 (1,5)%

Poslovne jedinice 92 92 0,0%

4

Raiffeisen osvrt

5

Izvje{taj Nadzornog odbora 6Predgovor direktora 7Makroekonomski pregled 8Raiffeisen Bank International 12Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina 14Uprava Banke 16Organizaciona struktura Banke 18Bilans stanja 20Bilans uspjeha 21Finansijski pokazatelji 22

Raiff

eise

n os

vrt

Izvje{taj Nadzornog odboraDame i gospodo,

u kontekstu opće ekonomske situacije 2012. bila je go-dina izazova, kako za eurozonu tako i za Srednju i Isto-čnu Evropu (SIE), ali iz potpuno različitih razloga. Nakondugotrajne dužničke krize eurozona je utonula u dubokusistemsku krizu. Pomenuta kriza proteže se od političkihneslaganja po pitanju načina prevazilaženja problemanagomilanog duga do sve većih društvenih nemira u pe-rifernim zemljama Evrope. Krizi je doprinijela i nesposob-nost političke elite na državnom i evropskom nivou dasaopšti javnosti svoje odluke na jasan i razumljiv način.

Pored toga, SIE trpi posljedice krize eura koje se, na pri-mjer, manifestuju u padu izvoza uzrokovanog smanje-njem potražnje na zapadu. Uprkos sporijem rastu real-nog BDP-a, zemlje SIE i dalje su daleko iznad prosjekazabilježenog u eurozoni. Uz samo nekoliko izuzetakazemlje regiona SIE su ipak ostvarile svoj zadatak: zahva-ljujući relativno niskom deficitu platnog bilansa postalesu manje ovisne o eksternom finansiranju; putem skrom-nog povećanja plata poboljšana je produktivnost, a uko-liko izuzmemo Mađarsku, dug regiona značajno je manji

od duga zapadne Evrope. Region i dalje ostvaruje korist od procesa konvergencije koji ostaje pokretač ekonomskograzvoja, a samim tim i razvoja cijele Evrope.

Iako su 2012. godinom dominirali ponovni ekonomski pad i strožiji zahtjevi za kapitalom, RBI grupacija može se poh-valiti ostvarenom dobiti prije poreza od 1,03 milijarde EUR. Međutim, moram spomenuti značajne jednokratne efektezabilježene u prvom kvartalu. Između ostalog, prodali smo visokokvalitetne vrijednosne papire da bismo ostvarili koe-ficijent kapitala definisan od strane Evropske agencije za bankarstvo (EBA). Mada zbog ove prodaje nismo ostvarilidio neto kamatnog prihoda u narednim kvartalima, istom smo generisali značajna neto sredstva. Veoma sam sretanšto smo sa koeficijentom tier 1 osnovnog kapitala, daleko iznad 10 posto, uspjeli zadovoljiti pooštrene zahtjeve zakoeficijentom kapitala, čime smo postali još otporniji na negativne ekonomske uslove.

Što se Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina tiče, zadovoljstvo mi je istaći da su ostvareni rezultati poslovanja veomadobri. Ukupno ostvarena dobit, nivo realizovane kreditne aktivnosti u segmentima privrede i stanovništva, te tržišna pozi-cija koju ova banka zauzima, snažna su poruka o uspješnosti i funkcionalnosti Raiffeisenove poslovne strategije.

Ekonomija Bosne i Hercegovine pogođena je krizom u eurozoni, što se odrazilo na uslove poslovanja, te uz političkunestabilnost i neizvjesnost, onemogućilo snažniji pozitivan impuls domaćoj potražnji i investicijama. Iako je zabilježenporast stranih investicija u odnosu na 2011. godinu, ipak je ostvareni priliv direktnih stranih investicija u 2012. godininedovoljan da bi mogao imati značajniji pozitivan utjecaj na sveukupnu bh. ekonomiju (3,5 posto BDP-a). Navedenododatno otežava poslovanje i pristup potrebnim finansijskim sredstvima što se, odražava i na bankarski sektor. Ovajsektor uprkos svemu, čini najzdraviji dio bh. ekonomije. Iako su rezultati pojedinih banaka na nivou prošlogodišnjih iliveći, ipak posmatrano u cjelini bankarski sektor BiH u 2012. godini zabilježio je pad profitabilnosti u odnosu na2011. godinu.

Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina, kao okosnica ovog sektora, ostvarila je, kao što je već spomenuto, poslovnirezultat na koji može biti ponosna, uzimajući u obzir sve izazove tržišta i okruženja kojima je bila izložena. Model poslo-vanja koji akcenat stavlja na optimiziranje troškova i povećanje efikasnosti, te povećanje zadovoljstva klijenata i pobolj-šanje poslovnog rezultata i dalje će biti neizostavan dio strategije poslovanja Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.

Koristim ovu priliku da se zahvalim menadžmentu i zaposlenicima na njihovom predanom angažmanu u ostvarivanjuciljeva poslovanja.

U ime Nadzornog odbora,

Pe ter Len nkh, pred sje dnik

6

7

Raiff

eise

n os

vrt

Predgovor direktoraOkruženje u kojem trenutno poslujemo kompleksno je isnažno djeluje na sve poslovne subjekte. Izazovi i pre-preke koji se pojavljuju sve manje su u domenu utjecaja iodgovornosti pojedinaca kao i privrednih subjekata, alibez obzira na to svima u značajnoj mjeri određuju poslo-vanje i poslovne rezultate.

Iako je godina koja je iza nas donijela brojne izazove,ipak su ostvarena određena pozitivna kretanja. Ova po-zitivna kretanja dala su nam dodatni motiv i snagu zaostvarivanje što boljih rezultata. Uveli smo nove proiz-vode i usluge, s ciljem zadovoljenja dinamičnih potrebanaših klijenata. Također smo unaprijedili postojeće proiz-vode i usluge, nastojeći ih učiniti što adekvatnijim aktuel-nim tržišnim uslovima.

Ostvarili smo brojne poslovne uspjehe, a posebno želimonaglasiti da, uprkos aktuelnoj ekonomskoj situaciji,nismo odustali od investicija. Izgradnja kvalitetne i opti-malno rasprostranjene poslovne mreže kontinuirani jeproces kojem posvećujemo dužnu pažnju. Naša mrežabogatija je za dvije ljepše i funkcionalnije zgrade u ko-jima su smještene filijale Prijedor i Doboj, a činjenica dase radi o našim vlastitim prostorima, još je jedan pokaza-telj naše dugoročne opredijeljenosti za poslovanje naovom tržištu.

Rezultati koje smo ostvarili pokazatelj su da zajedničkitrud naših zaposlenika nije bio uzaludan, te da smo, zna-čajan dio izazova riješili na najbolji mogući način. Privre-dna aktivnost u BiH, ali i na području EU još uvijek nije

dovoljno snažna da značajnije pokrene poslovne procese i omogući ekonomski rast koji je potreban Bosni i Hercego-vini, dok složena društveno-politička situacija dodatno otežava poziciju zemlje.

Iako je situacija veoma izazovna, mi kao odgovoran pravni subjekt, ali i kao pojedinci ćemo nastaviti da dajemo sveod sebe kako bismo poboljšali situaciju u okruženju, te našim klijentima, kako privrednim subjektima tako i građa-nima, ponudili optimalna rješenja za njihove finansijske potrebe.

Tokom cijele protekle godine naši zaposlenici davali su svoj maksimalan doprinos ostvarenju naših ciljeva, a sudećiprema dosadašnjem iskustvu, uvjeren sam da ćemo tako nastaviti i u budućnosti. Naši rezultati ne bi bili mogući beznjihove stručnosti i predanosti, a posebno sam zahvalan i ponosan na njihovu stalnu orijentisanost na klijente. Tako-đer, našim klijentima i partnerima želim izraziti zahvalnost za ukazano povjerenje. Nadam se da će naša uspješna sa-radnja biti nastavljena u godinama koje dolaze, na obostrano zadovoljstvo.

Mic ha el Müller,di re ktor

8

Makroekonomski pregledGodina iza nas zasigurno će ostati zapamćena po iznimnim naporima koji su nosioci ekonomskih politika eurozoneuložili kako bi spriječili razorne posljedice dužničke krize zemalja periferalne Evrope koja je svojim nastavkom i novimeskalacijama u 2012. godini ozbiljno zaprijetila održivosti jedinstvenog valutnog područja eurozone i uzrokovala novirecesijski val koji je zahvatio većinu evropskih ekonomija. Međutim, iako je proces iznalaženja adekvatnih političkih iekonomskih rješenja za obuzdavanje dužničke krize bio iznimno spor i težak, sa određenim istorijskim odmakom pret-hodna godina će zasigurno biti evaluirana kao jedna od uspješnijih u smislu postavljanja novih fundamentalnih okvirazajedničkih ekonomskih politika koje će doprinijeti snažnijoj integraciji zemalja eurozone i uspostavljanju zdravijihosnova ekonomske integracije neophodnih za održivost jedinstvenog valutnog područja eura.

Podsjetimo, nakon nove eskalacije dužničke krize u čijem centru su ponovo bile periferalne zemlje (Grčka, Španija iItalija), čelnici eurozone i Evropske unije krenuli su sa uspostavljanjem velikog broja antikriznih mehanizama i institu-cija sa svrhom ublažavanja i sprječavanja novih finansijskih kriza u budućnosti. Tako je u septembru 2012. godine Ev-ropska centralna banka (ECB) predstavila novi i potencijalno neograničen program za kupovinu obveznica emitova-nih od strane prezaduženih članica eurozone pod nazivom OMT (Outright Monetary Transactions). Samo mjesecdana poslije pokrenut je Evropski stabilizacijski mehanizam (ESM) kao trajni mehanizam stabilnosti eurozone koji ćesa postojećim Evropskim fondom za finansijsku stabilnost EFSF moći akumulirati kapacitet zajmova od 700 milijardiEUR (500 milijardi za ESM i oko 200 milijardi eura za EFSF). U isto vrijeme postignut je dogovor između članica EU ouspostavi jedinstvenog nadzora evropskih banaka, što je prvi korak prema uspostavi bankovne unije. Prema postignu-tom dogovoru, mehanizam jedinstvenog nadzora banaka bit će operativan tokom 2013. a do 2014. godine svih6.000 banaka u eurozoni doći će pod nadzor.

Ipak, pozitivni efekti uspostavljenih antikriznih mehanizama tek se trebaju osjetiti u nadolazećim godinama dok je tajutjecaj u 2012. godini uglavnom ostao ograničen samo na rastući optimizam tržišnih učesnika u pogledu konačnogsistemskog rješavanja finansijske krize, a što je rezultiralo padom prinosa na periferalne obveznice kao i nešto snažni-jom pozicijom eura u odnosu na dolar sa krajem godine. S druge strane, ponovna eskalacija dužničke krize dovela jedo toga da u prethodnoj godini čak deset zemalja članica eurozone zabilježi negativnu stopu ekonomskog rasta dokje realni pad BDP-a za eurozonu u cijelosti iznosio 0,5 posto yoy. Najveći pad realnog BDP-a upravo je zabilježen uperiferalnim zemljama i to Grčkoj, Portugalu, Italiji i Kipru. Također, zabilježena je i rekordno visoka stopa nezaposle-nosti od osnivanja eurozone od 11,4 posto sa najvišim stopama u Grčkoj (26,8 posto), Španiji (26,1 posto) i Portu-galu (16,5 posto). S druge strane, Njemačka kao najveća ekonomija eurozone bilježi porast od 0,7 posto sa stopomnezaposlenosti na rekordno niskom nivou od 5,3 posto.

Antikrizni mehanizmi i borba protiv recesijskih trendova nije zaobišla ni Sjedinjene Američke Države (SAD) pa je takoAmerička centralna banka (FED) u septembru 2012. godine pokrenula treću rundu “kvantitativnog popuštanja” (Q3),sedmično kupujući 40 milijardi dolara vrijedne hipotekarne kredite sa ciljem poboljšanja ekonomskih uvjeta dok jeujedno nastavila provoditi ranije usvojenu politiku prodaje kratkoročnih i kupovine dugoročnih vrijednosnih papira,tzv.”Operating Twist”. Posebno neizvjestan period za SAD bio je kraj godine, obilježen političkom neizvjesnošću veza-nom za pregovore demokrata i republikanaca oko približavanja “fiskalne litice” što je posljedično dovelo do pada vri-jednosti dolara kao i rasta prinosa na desetogodišnje državne obveznice. Ipak, uprkos svim izazovima, SAD su u2012. godini zabilježile rast realnog BDP-a od 2,2 posto yoy čime bilježe značajan oporavak ekonomije i pad neza-poslenosti na 8,1 posto.

Također, potrebno je naglasiti da su i ECB i FED tokom 2012. godine nastavili provoditi ekspanzivnu monetarnu poli-tiku zadržavajući ključne kamatne stope na rekordno niskom nivou od 0,75 posto (ECB) i 0,25 posto (FED). Kao re-zultat ekspanzivne monetarne politike, glavna međubankarska kamatna stopa u eurozoni, tromjesečni Euribor, spustiose na rekordno nisku vrijednost u 2012. godini od 0,58 (prosjek 2012. godine).

U kontekstu finansijske krize i ponovne recesije u eurozoni treba posmatrati i ekonomska kretanja u Bosni i Hercego-vini tokom 2012. godine. Naime, kontinuiran pad najvećeg broja ključnih makroekonomskih indikatora tokom go-dine, i to prije svega onih ekonomskih pokazatelja koji se snažno oslanjanju na vanjsko okruženje, jasno ukazuju dase Bosna i Hercegovina u 2012. godini ponovo našla u recesiji (prvi put nakon globalne finansijske krize 2009. go-dine), iako ćemo statističku potvrdu o snazi ekonomskog pada imati tek polovinom 2013. godine. Recesijski trendoviu 2012. godini pratili su putanju po praktično istom scenariju kao i u 2009. godini što se ogleda kroz drastičnousporavanje rasta bh. izvoza te izvozno orijentisane industrijske proizvodnje – koji su bili ključni pokretači ekonom-skog oporavka u periodu 2010-2011. godine. Naime, zvanični podaci pokazuju da je Bosna i Hercegovina u 2012.godini zabilježila pad izvoza roba od 4,4 posto yoy sa negativnom stopom rasta na svim ključnim izvoznim tržištima(Njemačka, Italija, Hrvatska i Srbija). Pad potražnje za bh. proizvodima ciklično je doveo i do smanjenja izvozno ori-jentisane industrijske proizvodnje i to prije svega u oblasti “Prerađivačke industrije“ koja bilježi negativnu stopu rastaod čak 4,7 posto yoy. U isto vrijeme, uvoz roba u 2012. godini manji je za 1,8 posto yoy, što ilustruje pad privatne

9

Raiff

eise

n os

vrt

potražnje kao posljedicu daljnjeg slabljenja kupovne moći bh. građana. Naime, oficijelna stopa nezaposlenosti u2012. godini dosegla je rekordan nivo od 28 posto (prema anketi o radnoj snazi koju provodi Agencija za statistikuBiH), dok je rast prosječne neto plate i dalje ispod prosječne stope inflacije (plus 2,2 posto yoy). Sve ovo ukazuje načinjenicu da će oficijelni podaci za 2012. godinu ponovo potvrditi pad privatne potrošnje kao najveće kategorije ustrukturi BDP-a Bosne i Hercegovine i na koju se odnosi oko 70 posto bruto društvenog proizvoda.

Ono što je posebno obilježilo 2012. godinu jeste politička kriza koja je trajala većim dijelom godine što je zaustavilokako reforme u domaćoj ekonomiji tako i napredovanje BiH na putu ka euroatlanskim integracijama. Podsjećanjaradi, BiH je imala period političke stabilnosti na svim nivoima svega četiri mjeseca (februar 2013. – maj 2013.)tokom kojeg su ipak usvojena dva krucijalna zakona vezana za pristupanje BiH u EU (zakon o državnoj pomoći izakon o popisu stanovništva). Ipak, svi preduslovi za podnošenje aplikacije za članstvo u EU još uvijek nisu ispunjenite je na taj način BiH još više nazadovala u odnosu na zemlje iz regije. Politička kriza koja je dovela i do kašnjenja uusvajanju budžeta institucija BiH u 2012. godini kao i proceduralnog incidenta u urednom servisiranju vanjskogduga, posljedično je dovela do toga da najveća kreditna agencija Moody's snizi kreditni rejting BiH na B3 u prvoj po-lovini godine. Sniženje kreditnog rejtinga posebno se negativno odrazilo na priliv direktnih stranih investicija, koje su idalje ostale na zanemarivom nivou od 3,5 posto BDP-a što je i dalje nedovoljno za snažniji podstrek privrednoj aktiv-nosti ili za obrat trenda na tržištu rada. Recesijski trendovi te potpuna prepuštenost BiH ekonomije nepovoljnim kreta-njima u eurozoni, posljedično se odrazila i na slabiji priliv fiskalnih prihoda te samim tim na fiskalnu stabilnost Bosne iHercegovine. Naposljetku, suočena sa upitnim izvršenjem fiskalnih obaveza BiH je u septembru 2012. godine potpi-sala novi Stand-by aranžman sa MMF-om u vrijednosti od 800 miliona KM. Pridržavanje striktnih uslova navedenih uStand-by aranžmanu (SBA) u kratkom periodu je rezultiralo jačom fiskalnom disciplinom, posebno imajući u vidu daje BiH prvi put ušla u novu kalendarsku godinu sa usvojenim budžetima na svim nivoima (uključujući i državne institu-cije i entitete). Kao rezultat, fiskalni deficiti entiteta i konsolidovani deficit na državnom nivou trebali bi ostati na prih-vatljivom nivou do minus 2 posto BDP-a. Potpisivanje SBA sa MMF-om posljedično je povećalo vanjski dug BiH na7,15 milijardi KM (plus 7,4 posto yoy) što je i dalje procentualno umjeren nivo duga u odnosu na BDP od 27,8posto.

Stoga imajući u vidu pad izvoza i industrijske proizvodnje, očekivane negativne stope rasta u privatnoj i javnoj potro-šnji (minus 0,4 posto yoy i minus 0,1 posto respektivno) kao i pad bruto investicija (minus 5,0 posto yoy), stopa real-nog BDP-a Bosne i Hercegovine u 2012. godini zabilježila je pad od 1,3 posto yoy (u momentu pisanja ovog izvje-štaja podaci su još uvijek neoficijelni) što je ujedno i prva negativna stopa rasta BiH ekonomije od 2009. godine.

U takvom nepovoljnom ekonomskom ambijentu, bankarski sektor BiH je ipak uspio zabilježiti respektabilne rezultatečime i dalje predstavlja najzdraviji i najstabilniji dio BiH ekonomije. Ipak, zbog recesijskih trendova koji su prije svegapogodili bh. izvoznike, kreditni rast prema Corporate sektoru zabilježio je nešto slabije stope rasta u odnosu na 2011.godinu. Tako je prosječna mjesečna stopa rasta prema Corporate sektoru iznosila 1,8 posto yoy u poređenju sa 7,3posto u 2011. godini. U isto vrijeme, pad kupovne moći BiH građana otvorila je mogućnost snažnijeg kreditiranja Re-tail sektora koji postaje ključni pokretač kreditnog rasta u 2012. godini. Prosječna mjesečna stopa rasta Retail kreditaiznosila je 5,3 posto yoy u 2012. godini dok je prosječan mjesečni rast iste kategorije kredita u 2011. godini iznosio2,4 posto yoy. S druge strane, depoziti bankarskog sektora i dalje su isključivo vođeni rastom štednje stanovništvakoja uprkos nešto nižim stopama u odnosu na prethodnu godinu i dalje bilježi respektabilne vrijednosti (prosječnamjesečna stopa rasta u 2012. godini iznosila je plus 8,9 posto).

Rast nekvalitetnih kredita kao ključni problem bankarskog sektora posebno je došao do izražaja tokom 2012. godine.Naime, udio nekvalitetnih kredita prema ukupnim kreditima u 2012. godini je dosegao rekordnu vrijednost od 13,5posto pri čemu je najviše doprinio upravo Corporate segment koji je bio i najviše pogođen finansijskom krizom. Li-kvidnost bankarskog sektora mjerena odnosom novčanih i utrživih novčanih sredstava u ukupnoj aktivi bankarskogsektora također je smanjena na 25,4 posto sa 27,2 posto u 2011. godini. S druge strane, nivo kapitaliziranosti bh.bankarskog sektora mjeren stopom adekvatnosti kapitala i dalje je daleko iznad regulatornog minimuma od 12 postoi u 2012. godini iznosio je 17 posto čime je bh. bankarski sektor i dalje jedan od najbolje kapitaliziranih bankarskihsektora u regiji.

Uprkos nepovoljnom okruženju te izloženosti velikim kreditnim rizicima, bh. banke su uspjele očuvati respektabilannivo profitabilnosti. U 2012. godini 23 banke su ostvarile pozitivan finansijski neto rezultat od 177,3 miliona KM dokje pet banaka završilo godinu sa iskazanim neto gubitkom od 50 miliona KM. Tako je neto pozitivan finansijski rezul-tat ukupnog bh. bankarskog sektora iznosio 127,3 miliona KM što je nešto niža vrijednost u odnosu na 2011. godinu(minus 9 posto yoy).

U 2012. godini zabilježena je samo jedna M&A transakcija kao i likvidacija jedne banke čime je broj banaka u BiHsmanjen na 28. Budući da nije bilo drugih značajnijih promjena po pitanju konsolidacije bankarskog sektora nivokoncentracije vodeće tri bankarske grupacije na tržištu zadržan je iznad 50 posto ukupne aktive sektora. Ukupan brojzaposlenih u bankarskom sektoru BiH zaključno sa 31.12.2012. godine iznosio je 10.366, što predstavlja 1,5 postoukupnog broja zaposlenih.

10

2009. 2010. 2011. 2012e 2013f 2014f

Nominalni BDP (milijarde EUR) 12,3 12,5 13,0 13,1 13,5 14,1

Realni BDP (% yoy) (2,9) 0,7 1,3 (1,0) 0,5 2,0

BDP per capita (EUR) 3.195 3.254 3.390 3.411 3.502 3.671

BDP per capita (EUR u PPP) 7.400 7.500 7.500 7.450 7.600 7.700

Privatna potrošnja (realni rast % yoy) (3,9) (1,3) 2,0 0,0 0,0 2,0

Bruto investicije (realni rast % yoy) (27,6) (8,1) 7,0 (5,0) 3,0 7,0

Industrijska proizvodnja (% yoy) (3,3) 1,6 5,6 (5,2) 2,5 4,0

Proizvođačke cijene (prosjek % yoy) (3,2) 0,9 3,7 1,5 1,9 1,8

Potrošačke cijene – inflacija (prosjek % yoy)

(0,4) 2,1 3,7 2,1 2,0 2,0

Prosječne bruto plate u industriji (% yoy) 5,6 2,1 5,0 2,0 2,5 3,5

Stopa nezaposlenosti (prosjek %) 24,1 27,2 27,6 28,0 27,8 27,4

Budžetski deficit (% BDP) (4,5) (2,2) (1,3) (2,0) (2,0) (1,0)

Javni vanjski dug (% BDP) 35,1 38,4 39,2 42,0 42,1 39,6

Trgovinski deficit (% BDP) (27,8) (26,0) (28,4) (28,4) (28,0) (28,3)

Deficit tekućeg računa (% BDP) (6,6) (5,6) (9,6) (8,2) (8,2) (8,5)

Neto strane investicije (% BDP) 1,4 1,5 2,1 3,1 3,3 5,0

Strane rezerve (milijarde EUR) 3,2 3,3 3,3 3,3 3,5 3,7

Bruto strani dug (% BDP) 54,2 58,3 67,6 63,4 62,5 61,0

EUR/KM (kraj razdoblja) 1,96 1,96 1,96 1,96 1,96 1,96

EUR/KM (prosjek) 1,96 1,96 1,96 1,96 1,96 1,96

USD/KM (kraj razdoblja) 1,37 1,46 1,51 1,49 1,45 1,50

USD/LCY (prosjek) 1,40 1,47 1,41 1,52 1,48 1,47

Izvor: Centralna banka BiH, Agencija za statistiku BiH, Raiffeisen RESEARCH

Klju~ni ekonomski podaci

11

Raiff

eise

n os

vrt

Pregled kretanja u bankarskom sektoru

2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007.

Sintetizirani bilansni podaci

Ukupna aktiva, EUR mio 11.415,66 11.196,32 10.827,99 10.742,04 10.797,62 10.022,96

dinamika rasta % yoy 2,0% 3,4% 0,8% (0,5)% 7,7% 32,9%

Ukupni krediti, EUR mio 8.153,11 7.828,44 7.435,9 7.183,7 7.418,6 6.059,5

dinamika rasta % yoy 4,1% 5,3% 3,5% (3,2)% 22,4% 28,8%

Ukupni depoziti, EUR mio 6.813,6 6.643,2 6.406,5 6.182,6 6.071,6 6.180,1

dinamika rasta % yoy 2,6% 3,7% 3,6% 1,8% (1,8)% 37,9%

Ukupni krediti u % ukupnih depozita 119,7% 117,8% 116,1% 116,2% 122,2% 98,0%

Strukturne informacije

Broj banaka 28 29 29 30 30 32

Trì{no u~e{}e banaka u doma}emdràvnom vlasni{tvu, %

1,0 0,9 0,8 0,8 0,9 2,0

Trì{no u~e{}e banaka u stranom vlasni{tvu, %

91,4 92,0 92,8 94,6 95,0 93,7

Profitabilnost i efikasnost

Prosje~na profitabilnost aktive (RoA) 0,8 0,7 (0,6) 0,1 0,4 0,9

Prosje~na profitabilnost vlasn. kapitala(RoE)

6,4 5,8 (5,5) 0,8 4,3 8,9

Nekvalitetni krediti (% prema ukupnim kreditima)

12,7 11,8 11,4 5,9 3,1 3,0

Izvor: Centralna banka BiH, Agencije za bankarstvo FBiH i RS

Raiffeisen Bank Internationalvodeća banka u Srednjoj i Istočnoj Evropi, uključujući AustrijuRaiffeisen BANK dd Bosna i Hercegovina podružnica je Raiffeisen Bank International AG (RBI), koja Srednju i IstočnuEvropu (SIE), uključujući Austriju, smatra svojim matičnim tržištem. Putem guste mreže podružnih banaka, leasingkompanija i brojnih drugih specijalizovanih finansijskih institucija na 17 tržišta, RBI posluje u regionu Srednje i IstočneEvrope već gotovo 25 godina. RBI kao univerzalna banka spada u red vodećih banaka u regionu. Utjecajan položajbanke utemeljen je na Raiffeisen brendu, jednom od najprepoznatljivijih brendova u regionu. Vremenom, RBI je u SIEzauzela poziciju potpuno integrisane bankarske grupacije za poslovanje sa pravnim i fizičkim licima. Banka ne samoda je dostupna fizičkim i pravnim licima nego nudi i široku paletu proizvoda. Putem mreže od 3.100 poslovnica di-ljem Srednje i Istočne Evrope, krajem 2012. godine skoro 57.000 uposlenika pružalo je usluge za gotovo 14,1 mi-lion klijenata.

RBI je jedna od vodećih komercijalnih i investicijskih banaka u Austriji. Njene usluge namijenjene su klijentima u Au-striji ali i međunarodnim i multinacionalnim klijentima koji posluju u Srednjoj i Istočnoj Evropi. RBI je prisutna u svjet-skim finansijskim centrima, a putem svojih podružnica i predstavništava posluje i u Aziji. Ukratko, RBI ima oko 60.000zaposlenika, a njena ukupna aktiva iznosi približno 136 milijardi eura.

Na tržištima Srednje i Istočne Evrope RBI posluje putem sljedećih podružnih banaka:• Albanija Ra if fe isen Bank Sh.a.• Bjelorusija Priorbank JSC• Bosna i Hercegovina Ra if fe isen BANK d.d. Bo sna i Her ce go vi na• Bugarska Ra if fe isen bank (Bul ga ria) EAD• Hrvatska Ra if fe isen bank Aus tria d.d.• Češka Republika Ra if fe isen bank a.s.• Mađarska Ra if fe isen Bank Zrt.• Kosovo Ra if fe isen Bank Ko so vo J.S.C.• Poljska Ra if fe isen Bank Pol ska S.A.• Rumunija Ra if fe isen Bank S.A.• Rusija ZAO Ra if fe isen bank• Srbija Ra if fe isen ban ka a.d.• Slovačka Ta tra ban ka, a.s.• Slovenija Ra if fe isen Ban ka d.d.• Ukrajina Raiffeisen Bank Aval JSC

RBI je matična kompanija navedenih banaka sa 100 posto ili približno stopostotnim vlasništvom u većini slučajeva.

12

13

Razvoj RBIRBI je osnovana nakon spajanja Raiffeisen International sa osnovnim segmentima poslovanja Raiffeisen ZentralbankÖsterreich AG (RZB) u oktobru 2010. godine. Navedenim spajanjem pozicija RBI kao jedne od vodećih banaka uSrednjoj i Istočnoj Evropi (uključujući Austriju) dodatno je ojačana. Na bečkoj berzi RBI kotira od 25. aprila 2005.godine (pod nazivom Raiffeisen International do 12. oktobra 2010. godine). Uvrštena je u nekoliko najznačajnijih na-cionalnih i internacionalnih indeksa uključujući ATX i EURO STOXX banke. Nakon spajanja RZB je ostala većinskivlasnik sa udjelom od približno 78,5 posto. Preostalih 21,5 posto dionica RBI-a u slobodnom je opticaju.

RZB je osnovana 1927. godine kao “Genossenschaftliche Zentralbank” (GZB). Osnivanjem svoje prve podružnice uMađarskoj, 1987. godine, Raiffeisen je napravila prve korake u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Potom je uslijedilo osniva-nje ostalih podružnica. Od 2000. godine RZB širi svoju mrežu u Srednjoj i Istočnoj Evropi putem kupovine postojećihbanaka i njihovog objedinjavanja u holding, koji je u periodu od 2003. do oktobra 2010. poslovao pod nazivomRaiffeisen International. U cilju što efikasnijeg finansiranja budućeg rasta u aprilu 2005. godine Raiffeisen Internatio-nal uvršten je na berzu. RBI je osnovana nakon spajanja Raiffeisen International sa osnovnim segmentima poslovanjaRZB-a 2010. godine.

Više informacija potražite na www.rbinternational.com i www.rzb.at.

Raiff

eise

n os

vrt

Raiffeisen BANK d.d.Bosna i HercegovinaRaiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina je podružnica Raiffeisen Bank International AG (RBI), vodeće univerzalnebanke u regionu Srednje i Istočne Evrope (SIE) i jedne od vodećih finansijskih institucija u oblasti korporativnog i inve-sticijskog bankarstva u Austriji. RBI je nastala spajanjem poslovnih oblasti izdvojenih iz Raiffeisen Zentralbank Öster-reich AG (RZB), s jedne strane, i Raiffeisen International Bank-Holding AG, s druge strane.

Banka kao finansijska institucija posluje od novembra 1992. godine, kada je osnovana kao Market banka d.d. Sara-jevo, s dominantnim učešćem privatnog kapitala od preko 90 posto. Kvalitetom svog poslovanja brzo se izdvojila kaovrlo uspješna i profitabilna banka.

Od 1996. do 2000. godine Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina je bila jedan od vodećih bankarskih partnera inter-nacionalnim finansijskim institucijama (Svjetska banka, IFC, KfW, SOROŠ i EBRD) u implementiranju kreditnih linija.

Raiffeisen Zentralbank Österreich AG-Vienna kupuje Market banku 21. jula 2000. godine i uspješno je integrira uRaiffeisen mrežu u okviru koje posluje pod imenom Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina. U maju 2001. godineRZB postaje stopostotni vlasnik Hrvatske Poštanske banke, kada dolazi do njenog preimenovanja u Raiffeisen BANKHPB. Od 01.01.2003. godine, kada je uspješno završen projekat pripajanja Raiffeisen BANK HPB Raiffeisen banci,banka posluje pod jedinstvenim nazivom Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina. Realizacijom ovog projekta Raif-feisen BANK Bosna i Hercegovina je ojačala svoju poziciju na bh. tržištu te značajno proširila svoju poslovnu mrežu.

U godinama koje slijede, Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina preuzima ulogu pionira u bankarskom poslovanju uBiH. Bila je među prvim bankama potpisnicama Ugovora za osiguranje depozita, među najuspješnijim bankama utranziciji unutrašnjeg platnog prometa iz ZPP-a u komercijalne banke, najaktivnija banka u procesu uvođenja EUR va-lute. Zatim, među prvim bankama je uvela kartično poslovanje, bila prva banka sa uslugom internet bankarstva kao iSME programom, te prva banka u ugovaranju i distribuciji ino kreditnih linija (DEG, KfW, IFC). Također, postaje prvabanka zastupljena u oba bh. entiteta. Počevši sa radom u Banjoj Luci u martu 2001. godine nastavlja svoje poslova-nje na jedinstvenom bh. tržištu.

Svoju vodeću ulogu na bh. tržišu Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina potvrđuje i 2004. godine kada postaje prvabanka u BiH čija je aktiva premašila dvije milijarde konvertibilnih maraka, a koja je u godinama koje slijede gotovoudvostručena i sa 31.12.2012. iznosi 3,7 milijardi konvertibilnih maraka.

Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina je sa 31.12.2012. godine svoje poslove obavljala u 92 poslovne jedinice, sa1.552 zaposlena.

Mnogobrojna, kako međunarodna tako i domaća priznanja, dokaz su uspješnog poslovanja Raiffeisen BANK Bosna iHercegovina. Neka od njih su: Euromoney: “Najbolja banka u BiH”, The Banker: “Banka godine”, EMEA Finance:“Najbolja banka u BiH” te domaća priznanja “Zlatni BAM” i “Kristalna prizma”.

Investiranje u nove tehnologije, iskusno i educirano osoblje koje se stalno usavršava, naglasak na individualnom pri-stupu klijentu te uvođenje novih distributivnih kanala i savremenih proizvoda i usluga predstavlja glavne faktore kon-kurentnosti Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina na bh. tržištu.

Vlasnička struktura Raiffeisen BANK dd Bosna i Hercegovina:Raiffeisen Bank International AG 96,99%Raiffeisen SEE Region Holding GmbH 3,00%Os ta li di oni ~a ri 0,01%

Raiffeisen grupu u Bosni i Hercegovini pored Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina čine Raiffeisen INVEST, RaiffeisenLEASING, Raiffeisen CAPITAL i Raiffeisen Special Assets Company.

14

Vizija

• Ra if fe isen je vo de }a fi nan sij ska gru pa ci ja u Bo sni i Her ce go vi ni.Za do volj stvo kli je na ta je na naj vi {em ni vou.

Misija

• Postižemo najviše zadovoljstvo klijenata, nudimo odličan kvalitet usluga kao i čitav niz proizvoda iz domena ban-karstva, leasinga, osiguranja i brokerskog poslovanja. Postavili smo standarde kod uspostavljanja partnerstava iposvećeni smo dugoročnim odnosima sa našim klijentima.

• Naši zaposlenici daju ključni doprinos u ostvarenju naše vizije i strateških ciljeva. Njihova posvećenost, odanost imotivacija vode ka jedinstvenom timskom duhu i snažnoj kulturi kompanije. U potpunosti podržavamo lični razvojnaših zaposlenika.

• Ostvarujemo visoku i održivu profitabilnost na bh. bankarskom tržištu, u cilju ispunjenja očekivanja naših dioni-čara.

• Sebe smatramo društveno odgovornim subjektom u podržavanju lokalnog razvoja i inicijativa sa ciljem kreiranjavrijednosti.

15

Raiff

eise

n os

vrt

Ukršteni zabat dio je zaštitnog znaka koji koriste gotovo sve članice Raiffeisen i RZB grupacije uSrednjoj i Istočnoj Evropi. Predstavlja dvije stilizirane konjske glave, ukrštene i postavljene na za-batu kuće. Potiče iz evropske narodne tradicije i simbolizira zaštitu – prema vjerovanju, ukrštenizabat na krovu kuće štiti kuću i ukućane od vanjskih opasnosti i zla. U kontekstu poslovanja Raif-feisen banaka ovaj znak simbolizira zaštitu i sigurnost koju članice uživaju kroz uzajamnu sara-dnju. Ukršteni zabat danas predstavlja jedan od najpoznatijih zaštitnih znakova u Austriji i prepoz-natljiv brend diljem Srednje i Istočne Evrope.

Uprava Banke

Damir Karamehmedović, izvršni direktorMichael Georg Müller, direktorSanela Pašić, izvršni direktorKarlheinz Dobnigg, zamjenik direktora

Raiff

eise

n os

vrt

18

Organizaciona struktura Banke

19

Raiff

eise

n os

vrt

Bilans stanjana dan 31. decembar 2012. i 2011. godine

20

2012.(000 KM)

2012.(000 EUR)

2011.(000 KM)

2011.(000 EUR)

Imovina

Novac i nov~ani ekvivalenti 551.677 282.068 716.868 366.529

Obavezna rezerva kod Centralne banke BiH 238.559 121.973 266.540 136.280

Plasmani kod drugih banaka 235.652 120.487 225.917 115.510

Dati krediti klijentima 2.164.368 1.106.624 2.306.730 1.179.412

Imovina namijenjena prodaji 0 0 403 206

Finansijska imovina raspoloìva za prodaju 189 97 3.299 1.687

Finansijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha 158.729 81.157 158.897 81.243

Finansijska imovina u posjedu do dospije}a 146.569 74.940 138.090 70.604

Ulaganja u zavisna dru{tva 2.681 1.371 2.436 1.245

Ulaganja u povezana dru{tva 8.175 4.180 8.173 4.179

Odgo|ena poreska imovina 669 342 846 432

Ostala imovina i potraìvanja 24.616 12.586 31.597 16.155

Materijalna i nematerijalna imovina 153.105 78.281 155.893 79.707

Ukupna imovina 3.684.989 1.884.105 4.015.689 2.053.189

Obaveze

Obaveze prema drugim bankama 353.969 180.981 468.004 239.287

Obaveze prema klijentima 2.750.363 1.406.238 2.944.442 1.505.469

Rezervisanja 7.108 3.634 7.491 3.830

Ostale obaveze 30.134 15.407 29.167 14.913

Subordinirani dug 45.957 23.497 65.484 33.481

Ukupne obaveze 3.187.531 1.629.759 3.514.588 1.796.980

Kapital

Dionički kapital 237.388 121.375 237.388 121.375

Dioni~ka premija 4.473 2.287 4.473 2.287

Revalorizacione rezerve za ulaganja 90 46 3.201 1.637

Regulatorne rezerve 102.443 52.378 89.035 45.523

Zadràna dobit 153.064 78.260 167.004 85.388

Ukupni kapital 497.458 254.346 501.101 256.209

Ukupno obaveze i kapital 3.684.989 1.884.105 4.015.689 2.053.189

Preuzete i potencijalne obaveze 814.030 416.207 871.216 445.446

Bilans uspjehaza godine koje su završile 31. decembra 2012. i 2011. godine

21

Raiff

eise

n os

vrt

2012.(000 KM)

2012.(000 EUR)

2011.(000 KM)

2011.(000 EUR)

Prihodi od kamata i sli~ni prihodi 197.535 100.998 219.994 112.481

Rashodi od kamata i sli~ni rashodi (61.452) (31.420) (71.705) (36.662)

Neto prihodi od kamata 136.083 69.578 148.289 75.819

Prihodi od naknada i provizija 67.342 34.431 65.008 33.238

Rashodi od naknada i provizija (10.924) (5.585) (9.143) (4.675)

Neto prihodi od naknada i provizija 56.418 28.846 55.865 28.563

Neto prihod iz finansijskog poslovanja 11.406 5.832 4.652 2.379

Ostali prihodi iz poslovanja 3.233 1.653 7.226 3.695

Prihodi iz redovnog poslovanja 207.140 105.909 216.032 110.455

Administrativni troškovi (110.955) (56.730) (117.879) (60.271)

Amortizacija (9.872) (5.047) (9.655) (4.937)

Rashodi iz redovnog poslovanja (120.827) (61.778) (127.534) (65.207)

Dobit prije umanjenja vrijednosti, rezervisanja i poreza na dobit 86.313 44.131 88.498 45.248

Umanjenja vrijednosti i rezervisanja (43.450) (22.216) (40.513) (20.714)

Naplaćena otpisana potraživanja 63 32 1.289 659

Dobit prije poreza na dobit 42.926 21.948 49.274 25.193

Porez na dobit (6.398) (3.271) (5.421) (2.772)

Neto dobit tekuće godine 36.528 18.676 43.853 22.422

Zarada po dionici (KM) N/A N/A N/A N/A

Finansijski pokazateljiPrikazani podaci navedeni su ili izračunati temeljem revidiranih finansijskih izvještaja Banke.

22

2012.(000 KM)

2011.(000 KM)

2010.(000 KM)

2009.(000 KM)

Na kraju godine

Ukupna aktiva 3.684.989 4.015.689 3.722.233 4.196.962

Depoziti komitenata 2.750.363 2.944.442 2.622.705 2.723.531

Krediti komitentima 2.164.368 2.306.730 2.243.190 2.315.721


Dionički kapital i rezerve 497.458 501.101 371.924 367.006

Godišnji rezultati

Ukupan prihod 207.203 217.321 205.965 186.101

Ukupni troškovi poslovanja 164.277 168.147 198.088 176.521

Dobit prije oporezivanja 42.926 49.274 7.877 9.580

Dobit poslije oporezivanja 36.528 43.853 5.872 8.364

Pokazatelji

Povrat na aktivu (ROA) 1,1% 1,3% 0,2% 0,2%

Povrat na kapital (ROE) 7,3% 10,0% 1,6% 2,3%

Koeficijent trošak /prihod (CIR) 58,3% 59,9% 66,1% 69,1%

2012.(000 EUR)

2011.(000 EUR)

2010.(000 EUR)

2009.(000 EUR)

Na kraju godine

Ukupna aktiva 1.884.105 2.053.189 1.903.148 2.145.873

Depoziti komitenata 1.406.238 1.505.469 1.340.968 1.392.519



Dionički kapital i rezerve 254.346 256.209 190.162 187.647

Godišnji rezultati

Ukupan prihod 105.941 115.789 109.445 98.683


Dobit prije oporezivanja 21.948 25.193 4.027 4.898

Dobit poslije oporezivanja 18.676 22.422 3.002 4.276

Pokazatelji

Povrat na aktivu (ROA) 1,1% 1,3% 0,2% 0,2%

Povrat na kapital (ROE) 7,3% 10,0% 1,6% 2,3%

Koeficijent trošak /prihod (CIR) 58,3% 59,9% 66,1% 69,1%

Ukupna aktiva sa podatkom o kreditimaIako je prošla godina okarakterisana kao veoma izazo-vna s obzirom na ukupnu ekonomsku situaciju, Banka je2012. godinu ispratila sa zadovoljavajućim rezultatimaposlovanja i ostvarenom dobiti od 18.676 hiljada EUR.Ostvarene rezultate treba posmatrati u kontekstu oprezni-jeg pristupa kreditiranju te dodatne optimizacije poslova-nja, prije svega kroz unaprjeđenje troškovne efikasnosti.Banka je tokom prošle godine nastavila aktivno kreditira-nje, što je naročito značajno imajući u vidu ekonomskusituaciju u okruženju. Godina je završena sa ukupnomaktivom u iznosu od 1.884.105 hiljada EUR, a ukupnikrediti iznosili su 1.106.624 hiljade EUR.

Kreditiranje

23

Raiff

eise

n os

vrt

2012.(000 KM)

2011.(000 KM)

2010.(000 KM)

2009.(000 KM)

Ukupna aktiva 3.684.989 4.015.689 3.722.233 4.196.962


2012.(000 EUR)

2011.(000 EUR)

2010.(000 EUR)

2009.(000 EUR)

Ukupna aktiva 1.884.105 2.053.189 1.903.148 2.145.873


2012.(000 KM)

2012.(000 EUR)

2011.(000 KM)

2011.(000 EUR)

Promjena%

Krediti preduzećima 1.139.962 582.853 1.285.549 665.021 (11,3)%

Krediti stanovništvu 1.283.789 656.391 1.273.719 654.928 0,8%

Bruto vrijednost kredita 2.423.751 1.239.244 2.559.268 1.319.949 (5,3)%

Umanjenje vrijednosti 259.383 132.620 252.538 140.536 2,7%

Neto vrijednost kredita 2.164.368 1.106.624 2.306.730 1.179.412 (6,2)%

Depoziti komitenataDepoziti komitenata u periodu od 2009. do 2012. go-dine respektivno su iznosili 1.392.519 hiljada EUR i1.406.238 hiljada EUR. Evidentan je porast na depozi-tima stanovništva u iznosu od 158.828 hiljada EUR tj.20,35% kako u KM tako i u ostalim valutama, što je re-zultat dugogodišnjeg uspješnog poslovanja baziranog narealizaciji potreba klijenata.

Ukupni prihodi (sa strukturom ukupnihprihoda)Ukupni prihodi Banke od 2009. do 2012. godine re-spektivno su iznosili 95.152 hiljade EUR i 105.941 hi-ljadu EUR. U strukturi ukupnih prihoda najvećim dijelomsu zastupljeni neto prihodi od kamata koji bilježe i naj-veći porast u ovom periodu u iznosu od 9.398 hiljadaEUR ili 15,61%. Porast neto kamatnog prihoda je vezanza smanjenje kamatnog troška na ino izvore. Neto pri-hodi od provizija su porasli u iznosu od 4.202 hiljadeEUR ili 17,05%.

24

2012.(000 KM)

2011.(000 KM)

2010.(000 KM)

2009.(000 KM)

Depoziti preduzeća 913.342 1.172.076 958.899 1.197.151

Depoziti stanovništva 1.837.021 1.772.366 1.663.806 1.526.380

2012.(000 EUR)

2011.(000 EUR)

2010.(000 EUR)

2009.(000 EUR)

Depoziti preduzeća 466.984 599.273 490.277 612.094

Depoziti stanovništva 939.254 906.196 850.690 780.426

Usporedba troškova poslovanja i ukupnihprihodaUkupni troškovi poslovanja Banke u relevantnom periodu(2009-2012) bilježe pad u iznosu od 6.261 hiljada EURili 6,94% kao rezultat provedbe mjera učinkovitosti. Stro-žija kontrola troškova, po organizaciji i strukturi troškova,je rezultirala poboljšanjem omjera troškova i prihoda.

25

Raiff

eise

n os

vrt

2012.(000 KM)

2011.(000 KM)

2010.(000 KM)

2009.(000 KM)

Ukupan prihod 207.203 217.321 205.965 186.101

Neto prihod od kamata 136.083 148.289 123.756 117.702

Prihod od provizija 56.418 55.865 53.009 48.200


2012.(000 EUR)

2011.(000 EUR)

2010.(000 EUR)

2009.(000 EUR)

Ukupan prihod 105.941 111.114 105.308 95.152

Neto prihod od kamata 69.578 75.819 63.275 60.180

Prihod od provizija 28.846 28.563 27.103 24.644


2012.(000 KM)

2011.(000 KM)

2010.(000 KM)

2009.(000 KM)


Ukupan prihod 207.203 217.321 205.965 186.101

2012.(000 EUR)

2011.(000 EUR)

2010.(000 EUR)

2009.(000 EUR)


Ukupan prihod 105.941 111.114 105.308 95.152

26

Pregled poslovanja

27

Preg

led

posl

ovan

ja Poslovanje sa pravnim licima 28

Poslovanje sa SME klijentima 29Poslovanje sa fizi~kim licima 32Riznica, Finansijska tr`i{ta i Investicijsko bankarstvo 38

Poslovanje sa pravnim licimaNastavak recesijskih kretanja u poslovnom okruženju u 2012. godini imao je direktan utjecaj na aktivnosti poslovanjasa pravnim licima. Ovaj segment poslovanja u protekloj godini obilježili su smanjenje rizikom ponderisane aktive isnažna promocija “capital light” proizvoda.

Globalna finansijska i ekonomska kriza, kao i kriza nelikvidnosti u državi, odrazila se na portfelj depozita Corporatesektora, koji je zabilježio pad od 29 posto u odnosu na prethodnu godinu. Također, ukupna aktiva je u istom periodusmanjena za 12 posto.

U svjetlu kretanja u poslovnom okruženju i ograničenog pristupa slobodnim likvidnim sredstvima promovisani su “ca-pital light“ proizvodi, u kojima Corporate sektor tradicionalno ostvaruje odlične rezultate – kao što su Cash Manage-ment – proizvodi računa i plaćanja, Trade Finance – proizvodi finansiranja trgovine i dokumentarnog poslovanja, kaoi Alternativni kanali distribucije i RBBHnet – Internet bankarstvo za pravna lica.

Pomenute promocije su se pozitivno odrazile na rast nekamatnih prihoda od 6 posto i ostvarenje ušteda u jediničnimtroškovima proizvoda od 33 posto u odnosu na planirane.

Tokom protekle godine fokus je bio na inovativnim proizvodima koji klijentima olakšavaju poslovanje, s posebnim ak-centom na poboljšanje tekuće likvidnosti klijenata. Pritom se posebno izdvaja Forfaiting – proizvod koji klijentima – iz-voznicima omogućava da na lak i jednostavan način unovče svoja potraživanja, ustupanjem loro akreditiva Banci.

Promocijom elektronskih plaćanja ostvareni su odlični rezultati, što potvrđuje učešće ovih plaćanja u ukupnim plaća-njima Corporate klijenata, koje je u 2012. godini dostiglo 85 posto.

Pored tradicionalnog finansiranja tekućih potreba, Corporate sektor je nastavio kontinuirano podržavati projekte ene-rgetske efikasnosti i razvojne projekte u saradnji sa kreditorima: Evropskom bankom za obnovu i razvoj, KfW-om,OPEC-om, USAID-om, SIDA-om, te Svjetskom bankom i Fondacijom za održivi razvoj (OdRaz).

Korektan odnos i pružanje aktivne podrške klijentima rezultirali su zadržavanjem postojećih i akvizicijom novih klije-nata, te je 2012. godina završena sa bazom od preko 4.770 Corporate klijenata.

28

Poslovanje sa SME klijentimaSegment poslovanja sa malim preduzećima i samostalnim poduzetnicima (SME) obuhvata pravna lica ili Grupu pove-zanih pravnih lica (GCC) čiji je ukupan prihod manji od 2,5 miliona EUR (5 miliona KM) te čija je eksponiranostmanja od 1 milion EUR (2 miliona KM).

U ovom segmentu poslovanja, Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina kontinuirano radi na uspostavljanju i očuvanjudugoročne poslovne saradnje sa postojećim klijentima, te poduzima aktivnosti na akviziranju i uspostavljanju saradnjesa potencijalnim klijentima.

Osnovna karakteristika poslovnog odnosa sa SME klijentima je segmentni pristup klijentu, na način da su definisanipodsegmenti klijenata sa sličnim osobinama, preferencijama i tržišnim položajem. Svaki podsegment ima posebanuslužni model, sa dodijeljenim – posebno educiranim – rukovodiocem poslovnog odnosa.

2012. godina u ovom segmentu obilježena je kao godina povećanja nelikvidnosti pravnih subjekata i povećanja po-tražnje za kratkoročnim kreditima, kao i kreditima za restruktuiranje postojećih obaveza.

Iako u strukturi novih kredita dominiraju krediti za finansiranje obrta, u zadnjem kvartalu 2012. godine primijetno jepovećanje zahtjeva za dugoročno finansiranje investicija, što predstavlja mali, ali značajan pomak u odnosu na pret-hodni period.

Navedene promjene uslova na tržištu dovele su do preusmjeravanja aktivnosti sa rasta kreditnog portfelja na poveća-nje kvalitete portfelja, kroz pojačan monitoring rizika, usmjeravanje na visokovrijedne klijente i stavljanje fokusa nakorištenje ostalih bankarskih proizvoda.

Sa druge strane, postojeći resursi su usmjereni ka razvoju i unaprjeđenju procesa radi povećanja kvaliteta usluge ipostizanja nižih jediničnih troškova po proizvodu. Navedeno je rezultiralo smanjenjem koeficijenta trošak/prihod(Cost/Income Ratio) za 10 posto u odnosu na kraj 2011. godine.

S ciljem poboljšanja dostupnosti finansijskih sredstava za mala preduzeća, Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina je u2012. godini intenzivirala aktivnosti usmjerene na povećanje korištenja USAID kreditno-garantnog fonda koji je nami-jenjen malim preduzećima kako bi ublažila problem nedovoljne obezbijeđenosti plasmana.

U toku 2012. godine zabilježen je rast biznis kartica od 17 posto u odnosu na 2011. godinu.

Posebna pažnja posvećena je motiviranju klijenata da koriste RBBHnet – Internet bankarstvo za pravna lica, distribu-tivni kanal koji omogućava efikasno obavljanje finansijskih transakcija uz niže troškove, čime je broj novih korisnikaelektronskog bankarstva povećan za 57 posto u odnosu na 2011. godinu. Ovome je svakako doprinio projekat redi-zajna ove usluge, implementiran u 2012. godini, kojim je usluga unaprijeđena, nadograđena dodatnim funkciona-lnostima, a korištenje aplikacije olakšano.

Kvalitet usluge i pružanje sveobuhvatne podrške klijentima rezultirali su zadržavanjem postojećih i akvizicijom novihklijenata, te je 2012. godina završena sa bazom od 9.000 klijenata sa kojima je uspješno uspostavljena poslovna sa-radnja.

29

Preg

led

posl

ovan

ja

Kretanje kreditnog i depozitnog portfelja (SE klijenti):

30

’000 KMMart

2012.Juni

2012.Septembar

2012.Decembar

2012.

Namjenski depoziti 1.387 1.281 1.673 1.423

Oro~eni depoziti 2.826 2.957 2.313 1.373

Depoziti po vi|enju 40.097 45.376 46.697 49.909

’000 KMMart

2012.Juni

2012.Septembar

2012.Decembar

2012.

Krediti za finansiranje nekretnina 97 94 92 89

Kreditne kartice 980 1.035 1.100 1.167

Hipotekarni krediti 4.236 4.176 3.914 4.053

Krediti pokriveni od strane FI 17.483 16.161 13.953 12.687

Overdraft 17.690 17.915 17.234 18.628

Investicioni i nenamjenski krediti 45.894 45.811 45.558 48.289

Krediti za obrtna sredstva 74.589 72.715 67.943 69.722

Kretanje kreditnog i depozitnog portfelja (Micro segment):

31

Preg

led

posl

ovan

ja

’000 KMMart

2012.Juni

2012.Septembar

2012.Decembar

2012.

Hipotekarni krediti 1.994 1.892 1.809 1.741

Kreditne kartice 1.635 1.871 1.869 2.055

Krediti za obrtna sredstva 19.121 17.631 15.518 17.242

Investicioni i nenamjenski krediti 32.896 31.016 29.505 28.044

Overdraft 34.812 34.609 33.577 32.160

’000 KMMart

2012.Juni

2012.Septembar

2012.Decembar

2012.

Namjenski depoziti 1.062 1.085 1.027 832

Oro~eni depoziti 1.931 1.858 1.809 1.655

Depoziti po vi|enju 56.118 63.486 65.927 69.121

Poslovanje sa fizičkim licimaSlijedeći tehnološka rješenja savremenog bankarstva, Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina kontinuirano radi na una-prjeđenju kvaliteta usluge, uvođenju novih te prilagođavanju postojećih proizvoda potrebama klijenata u oblasti de-pozitnog, kreditnog i kartičnog poslovanja sa stanovništvom.

Kao poseban koncept poslovanja sa stanovništvom izdvaja se Raiffeisen Premium bankarstvo, namijenjen visokovri-jednim klijentima i baziran na proaktivnom pristupu individualnim potrebama Premium kijenata.

Depoziti stanovništvaU oblasti depozitnog poslovanja, Raiffeisen BANK Bosnai Hercegovina u toku 2012. godine bilježi rast ukupneštednje građana u procentualnom iznosu od 4 posto uodnosu na 2011. godinu.

Rast štednje građana u toku 2012. rezultat je kontinuira-nih aktivnosti Banke s ciljem zadržavanja povjerenja klije-nata u sigurnost štednih uloga, od kojih se izdvajaju:• Uspostava Loyalty programa – strategije zadržavanja

postojećih oročenja u Banci;• Kvartalne CRM aktivnosti s ciljem preusmjeravanja

slobodnih sredstava sa a-vista računa na račune oro-čenih depozita.

Navedene aktivnosti su, osim povećanja stanja oročenihdepozita, za cilj imale i poboljšanje ročne strukture oro-čenih depozita, kroz ponudu atraktivnih cjenovnih para-metara za duže rokove oročenja. Kao rezultat ovih aktiv-nosti došlo je do porasta dugoročne štednje za 7 posto upoređenju sa prethodnom godinom.

Pregled stanja depozita stanovni{tva

32

’000 KM 2012. % rasta 2011. % rasta 2010. % rasta 2009.

Kratkoro~ni oro~eni depoziti

51.396 (24,2)% 67.830 (24,2)% 89.424 (41,4)% 152.664

Dugoro~ni oro~eni depoziti

1.123.416 6,9% 1.051.432 7,6% 976.968 4,6% 933.983

Depoziti po vi|enju 659.565 1,3% 651.229 9,3% 595.892 36,0% 438.248

Namjenski depoziti 2.623 25,8% 2.085 32,2% 1.577 4,0% 1.516

Ukupno 1.837.000 3,6% 1.772.576 6,5% 1.663.861 9,0% 1.526.411

Kreditiranje stanovništvaRaiffeisen BANK Bosna i Hercegovina je u toku 2012.godine u odnosu na prethodnu godinu ostvarila blagopovećanje kreditnog portfelja.

Paleta kreditnih proizvoda u 2012. godini proširena jenovim proizvodom – nenamjenskim “XS Brzim keš” kredi-tom. Ovaj kreditni proizvod namijenjen je širokoj popula-ciji stanovništva, a omogućava jednostavan pristup po-trebnim sredstvima u toku jednog dana, bez potrebnogjemstva kao obezbjeđenja po kreditu i bez naknade zaobradu zahtjeva.

Marketinške kampanje kojim su promovirani novi i posto-jeći proizvodi, te fokus na upravljanje odnosima s klijen-tima, doprinijeli su ukupnom ostvarenju plasmana kredit-nih proizvoda, koji je u 2012. godini iznosio 400,2 mi-liona KM.

Najveće učešće u ukupnim kreditima, 81 posto, imali sunenamjenski krediti. Hipotekarni krediti učestvovali su u plasmanu sa 9 posto, a lombardni i namjenski sa po 5 posto.

Kao najbolje prodavani kreditni proizvodi izdvajaju se proizvodi iz grupe nenamjenskih kredita, i to “XXL nenamjenskikredit bez jemaca“, koji je sa ostvarenim plasmanom od 166,8 miliona KM u toku 2012. godine u ukupnom pla-smanu učestvovao sa 42 posto, te “Zamjenski kredit“ sa 112,9 miliona KM plasmana i učešćem u ukupnom pla-smanu sa 28 posto.

Pregled stanja kreditnog portfelja stanovni{tva

33

Preg

led

posl

ovan

ja

’000 KM 2012. % rasta 2011. % rasta 2010. % rasta 2009.

Kratkoro~ni krediti 10.047 9,3% 9.194 11,3% 8.262 (9,3)% 9.111

Dugoro~ni krediti 1.093.931 (0,6)% 1.100.699 4,2% 1.055.916 (8,2)% 1.150.351

Karti~ni proizvodi 102.524 11,0% 92.330 2,1% 90.442 (0,3)% 90.683

Ukupno 1.206.502 0,4% 1.202.223 4,1% 1.154.620 (7,6)% 1.250.145

Kartični posloviTrend rasta kartičnog portfelja zabilježen je tokom cijele 2012. godine, koja je završena sa ukupno 574.429 izdatihkartica (kumulativ), od čega je samo u 2012. godini izdato 69.565 kartica. Time je ostvaren rast od 21 posto u od-nosu na broj novoizdatih kartica u 2011. godini.

Od kartičnih proizvoda izdvajamo rast Revolving i Charge kreditnih kartica od 36 posto, te rast biznis kartica od 9posto.

U odnosu na 2011. godinu, u 2012. godini zabilježen je rast novoizdatih kartica od 21 posto, dok kreditne karticebilježe porast od 66 posto.

Najveći doprinos rastu novoizdatih kreditnih kartica dala je “MasterCard Shopping Card“. Ovu karticu posebnoatraktivnom za klijente čine njene pogodnosti kao što su mogućnost plaćanja na rate bez naknada i kamata te obez-bijeđena produžena garancija na robu plaćenu karticom. Značajan doprinos broju izdatih debitnih kartica dale sukontinuirane akcije akviziranja budžetskih i korporativnih firmi za isplate plata preko debitnih kartica u izdanju Raiffei-sen BANK Bosna i Hercegovina.

Neutralni posloviTokom 2012. godine u domenu neutralnih poslova ostvareni su dobri rezultati, od kojih se posebno izdvaja rast po-slova mjenjačnice od 40 posto u odnosu na 2011. godinu. Na navedeno je dijelom utjecalo i potpisivanje ugovorasa novim ovlaštenim mjenjačima u 2012. godini.

Važno mjesto u okviru neutralnih poslova zauzima usluga brzog slanja i primanja novca putem Western Union si-stema. Western Union, i pored recesije i negativnih tržišnih kretanja u svijetu, i dalje drži pozitivan trend rasta brojatransakcija u okviru Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina i njenih podagenata. U 2012. godini zabilježen je rast od 5posto u odnosu na prethodnu godinu. Na ostvarenje dobrih rezultata znatno je utjecalo i pokretanje loyalty programatj. šeme nagrađivanja klijenata za lojalnost u korištenju usluga brzog slanja i primanja novca putem Western Union si-stema.

Također, veliki broj klijenata izrazio je interesovanje za Paket račune Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina što je rezul-tiralo povećanjem broja izdatih Paketa za 25 posto u odnosu na 2011. godinu.

U 2012. godini ostvaren je rast neto nekamatnih prihoda iz kartičnog poslovanja od 12 posto u odnosu na pretho-dnu godinu.

Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina je u 2012. godini nastavila sistemsko praćenje klijenata – fizičkih lica po statu-sima koji se od 2011. godine dodjeljuju klijentima u zavisnosti od njihovog odnosa s Raiffeisen BANK Bosna i Herce-govina. Godina je završena sa bazom od preko 470.000 klijenata.

Koordinacija poslovne mre`eNakon intenzivnog rasta poslovne mreže Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina zabilježenog u periodu od 2002. do2008. godine, tokom četiri posljednje godine, u skladu sa tržišnim prilikama, nastupio je period konsolidacije poslo-vne mreže, čime je Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina dostigla optimalan broj poslovnih jedinica.

Na dan 31.12.2012. godine poslovnu mrežu činile su 92 poslovne jedinice u kojima se vrše prodajno-uslužne aktiv-nosti i šest glavnih filijala koje čine regionalnu okosnicu poslovne mreže.

Glavne filijale su formirane u značajnijim administrativno-političkim centrima Bosne i Hercegovine i nosioci su admin-strativne i stručne podrške poslovnoj mreži.

34

Upravljenje kvalitetomOd 2012. godine, kvartalnim indeksom kvalitete, koji se od 2009. godine prati na nivou poslovnica, obuhvaćena susva radna mjesta u poslovnicama, a određeni parametri prate se na nivou zaposlenika. Također, uveden je i indekskvalitete za Call centar i elektronske kanale distribucije.

I u toku 2012. godine nastavljeno je provođenje projekata Mystery Shopping i Mystery Call, kojima je obuhvaćenosve prodajno osoblje u poslovnicama Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina.

35

Preg

led

posl

ovan

ja

Alternativni kanali distribucijeJedinica za prihvat kartica na POS terminalima i ATM-ovima

Tokom 2012. godine zadržan je pozitivan trend u svim segmentima poslovanja Jedinice za prihvat kartica.

Na POS terminalima kod trgovaca, u odnosu na 2011. godinu, promet je povećan za 17 posto, a broj transakcija za24 posto. Također, zabilježeno je povećanje provizija za 12 posto.

Broj trgovaca sa 31.12.2012. godine iznosio je 2.013, broj POS terminala 4.981 a broj prodajnih mjesta kod trgo-vaca 4.328.

Fokus na praćenju i optimizaciji troškova rezultirao je smanjenjem troškova u odnosu na 2011. za 8 posto.

Tokom 2012. godine nastavljeno je širenje mreže trgovaca koji omogućavaju kupovinu na rate bez kamata i naknadauz MasterCard Shopping karticu. U prilog ovome govori povećanje broja transakcija za 86 posto, prihoda od provi-zija za 61 posto, te prometa za 62 posto (što ukazuje i na znatno povećanje broja korisnika MasterCard Shoppingkartica). Zaključno sa 31.12.2012. godine, gore navedena pogodnost MasterCard Shopping kartice omogućena jena 2.691 POS terminalu, što predstavlja 54 posto od ukupne POS mreže Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina.

Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina, svjesna nedovoljne iskorištenosti potencijala kartičnog tržišta u BiH, kao i po-trebe za diferenciranjem u odnosu na konkurenciju, pored već afirmirane MasterCard Shopping kartice je početkom2012. započela sa programom lojalnosti te programom akviziranja trgovaca – korisnika Raiffeisen e-pay usluge.

Loyalty program implementiran je u saradnji sa 95 klijenata – trgovaca, kod kojih klijenti – fizička lica bivaju nagra-đeni za korištenje kartica ostvarujući pogodnosti u vidu popusta ili poklona kod tih trgovaca.

Za korištenje usluge Raiffeisen e-pay, koja omogućava prihvat kartica na internet prodajnim mjestima u 2012. godiniakvizirana su 94 klijenta.

Svoju ulogu pionira na bh. bankarskom tržištu Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina potvrdila je i puštanjem u radprve ATM mjenjačnice u aprilu 2012. godine, na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Automatizovana mjenjačnicase može koristiti za gotovinske transakcije zamjene stranih valuta EUR, USD, CHF i HRK u lokalnu valutu, KM.

U toku 2012. pušteno je u rad 16 novih bankomata, tako da je s krajem godine aktivno bilo 217 bankomata. Tako-đer, u toku godine je 10 infoterminala – tip 1000 zamijenjeno infoterminalima tip 2000, te instalirano dodatno petnovih uređaja, tako da je godina zaključena sa 89 infoterminala.

Jedinica agenti i kooperacije

Kroz konstantan razvoj i unaprjeđenje usluga Jedinica agenti i kooperacije u 2012. godini je nastavila pozitivan trendzapočet još 2010. godine.

Mreža “mobilnih bankara”, direktnih agenata u prodaji koji klijentima usluge Banke čine dostupnim “24/7 na kuć-nom pragu”, povećana je za 15 posto, tako da su klijenti osim putem poslovnica Raiffeisen BANK Bosna i Hercego-vina imali mogućnost da za kredit ili neku od kartica u izdanju Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina apliciraju iputem 213 mobilnih bankara koji su zastupljeni ravnomjerno na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Ukupan volumen plasiranih kredita fizičkim licima putem kanala u djelokrugu Jedinice agenti i kooperacije u 2012.godini u odnosu na 2011. godinu povećan je za 29 posto. Broj kreditnih kartica plasiranih fizičkim licima putem ka-nala u djelokrugu ove jedinice također bilježi značajan rast od 86 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Tokom 2012. godine nastavljen je razvoj mreže ovlaštenih mjenjača, tako da su sa krajem 2012. godine bila aktivna24 ugovora o obavljanju usluge ovlaštenog mjenjača. Oni su turistima i ostalim nerezidentima omogućavali da vršekonverziju stranih valuta u više stotina objekata širom Bosne i Hercegovine. Promet ostvaren putem usluge ovlaštenogmjenjača također bilježi povećanje u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu za 70 posto.

36

Elektronski kanali distribucijeElektronski servisi bilježe značajne pozitivne pomake u odnosu na prethodni period, bilo da se radi o broju korisnikaili o broju realizovanih naloga putem Internet bankarstva, odnosno SMS upita (u slučaju SMS usluge).

Internet bankarstvo

Raiffeisen banka u svojoj ponudi ima Internet bankarstvo za pravna i fizička lica. Dodatno, fizička lica mogu birati iz-među servisa Raiffeisen Direkt NET, u kojem se autorizacija radi putem mini tokena i servisa Raiffeisen NET via SMS,uz autorizaciju putem SMS lozinke.

U odnosu na 2011. godinu, porast korisnika Internet bankarstva za pravna lica u 2012. godini iznosio je oko 16posto. Putem sistema elektronskog bankarstva za pravna lica u 2012. godini ukupno je realizovano 2.045.597 elek-tronskih naloga, što predstavlja porast od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu.Broj korisnika Internet bankarstva za fizička lica na kraju 2012. godine iznosio je 33.514. Putem Internet bankarstvaza fizička lica ukupno je realizovano 168.936 elektronskih naloga, što predstavlja porast od 30 posto u odnosu naprethodnu godinu.

Raiffeisen Direkt SMS usluga

Broj korisnika usluge Raiffeisen Direkt SMS, koji je na kraju 2012. godine iznosio 76.680, ukazuje na to da su klijentiprepoznali pogodnosti ovog servisa. Broj generisanih SMS poruka – upita o stanju računa bilježi porast u odnosu na2011. godinu od 28 posto.

Call centar

Operateri Call centra su tokom 2012. godine odgovorili na 622.300 poziva, te 17.800 e-mailova.

U odnosu na 2012. godinu broj odgovorenih poziva je porastao za 4 posto, dok je broj obrađenih mailova porastaoza 13 posto. Uzimajući u obzir povećanje broja obrađenih poziva/e-mailova, nije beznačajno ni poboljšanje pokaza-telja kvaliteta servisa od 2 posto.

Iako pokazatelji prosječnog “Service level-a” od 72 posto i “Abandon rate-a” od 8 posto pokazuju zadovoljavajućinivo kvaliteta servisa, unaprjeđenje kvaliteta je nešto na čemu se kontinuirano radi.

U 2012. godini napravljen je redizajn IVR-a (Interactive Voice Response – govorni automat), te su kroz isti ponuđenestandardizirane informacije bez da klijent čeka na uslugu operatera Call centra.

Prodajni koncept "Service to Sale – S2S" također bilježi značajan prodajni rezultat i potvrđuje razvoj Call centra kaoprodajnog kanala.

37

Preg

led

posl

ovan

ja

Riznica, Finansijska tr`i{ta iInvesticijsko bankarstvoOdjeljenje trgovina i prodajaPoslovi kupoprodaje deviza za fizička i pravna lica su i tokom 2012. godine zabilježili rastući trend, uprkos utjecajimaglobalne ekonomske krize i konkurentskog okruženja na bh. tržištu.

Jedan od primarnih zadataka Odjeljenja trgovine i prodaje tokom 2012. godine bio je efikasno upravljanje deviznimrizikom, uz zadržavanje profitne orijentacije u datim uslovima. Prilike na finansijskom tržištu deviza su u najvećoj mjeribile pod utjecajem fluktuacije glavnih svjetskih valuta koje su zbog svoje pojačane volatilnosti bitno utjecale na izlože-nost deviznom riziku.

Tokom 2012. godine otvorene devizne pozicije održavane su u okviru limita propisanih od strane Agencije za bankar-stvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBA) i u okviru internih limita utvrđenih prema metodologiji Raiffeisen grupacije.

Dodatno, posebna pažnja usmjerena je prema pravnim licima – korisnicima Customer Desk usluge. Primarni cilj u2012. godini bio je zadržati povjerenje postojećih klijenata kao i povećati broj korisnika ove usluge. Godina je okon-čana sa 106 aktivnih klijenata kojima je omogućen brz pristup informacijama o kretanjima na domaćem i međuna-radnom finansijskom tržistu, te su im ponuđene mogućnosti zaštite od valutnog i kamatnog rizika, kroz širok spektarproizvoda prilagođenih njihovim potrebama.

Svjetsko tržište novca je u toku 2012. godine bilo pod utjecajem izrazito ekspanzivne monetarne politike Evropskecentralne banke i bilježilo je istorijske minimume vrijednosti referentnih kamatnih stopa. Odjeljenje trgovine i prodajeje reduciralo aktivnosti plasiranja ino sredstava u skladu sa odobrenim limitima od strane Raiffeisen Bank Internatio-nal (RBI), primarno poštujući princip likvidnosti.

Izvori finansiranja i finansijske institucijePrethodnu 2012. godinu obilježilo je intenzivnije korištenje raspoloživih izvora za finansiranje kredita za energetskuefikasnost, te kredita iz izvora OPEC fonda za međunarodni razvoj, kao i ugovaranje pojedinačnih aranžmana zamala i srednja preduzeća sa Fondacijom za održivi razvoj/razvitak FBiH (ODRAZ) iz izvora Svjetske banke.

Dodatno, u istoj godini su započeti pregovori o novoj kreditnoj liniji sa komponentom energetske efikasnosti sa Ev-ropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe pravnih lica – klijenata Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina,kao i pregovori o korištenju novog kredita Svjetske banke za poboljšanje pristupa malih i srednjih preduzeća finansij-skim sredstvima. U 2012. godini Banci je odobren limit od strane Evropske investicijske banke (EIB) u svrhu finansira-nja razvojnih projekata korporativnih klijenata namijenjenih povećanju zapošljavanja. Pomenuta kreditna linija je pla-nirana za korištenje tokom naredne dvije do tri godine.

Struktura portfelja kreditnih linija Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina na kraju 2012. godine bila je kako slijedi: raz-vojne banke i institucije 37 posto, supranacionalne finansijske institucije 31 posto, banka – majka i članice Grupacije32 posto. Ukupan portfelj kreditnih linija čini 11 posto ukupnih izvora finansiranja Raiffeisen BANK Bosna i Hercego-vina. Zaduženost Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina po osnovu kreditnih linija u odnosu na kapital iznosi 112posto.

U toku 2012. godine, sa kontokorentnim bankama i najznačajnijim partnerima dogovorene su dodatne pogodnosti uobavljanju platnog prometa sa inostranstvom za Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina i klijente. Također, za potrebeklijenata otvoreni su računi u inostranstvu i u drugim valutama (osim EUR i USD) i to u valutama CNY, RSD i TRL zakoje se pojavio interes klijenata.

38

Investicijsko bankarstvoBh. tržište kapitala i u prethodnoj godini obilježeno je u najvećoj mjeri značajnim prometom u segmentu primarnog tr-žišta dužničkih vrijednosnih papira na obje bh. berze. Naime, u 2012. godini na Sarajevskoj berzi-burzi (SASE) su us-pješno obavljene četiri aukcije dugoročnih obveznica (dvogodišnjih, trogodišnjih i petogodišnjih) i četiri aukcije trezor-skih zapisa (šestomjesečni) Federacije BiH u ukupnom iznosu od 248,6 miliona KM, što čini dvije trećine ukupnogprometa ostvarenog na SASE u prethodnoj godini. U isto vrijeme, na Banjalučkoj berzi (BLSE) su obavljene dvije auk-cije dugoročnih obveznica (sedmomjesečne) i dvije aukcije trezorskih zapisa (šestomjesečni i devetomjesečni) Repu-blike Srpske u vrijednosti od 124,9 miliona KM, što čini oko 50 posto ukupnog prometa na BLSE. Također, ostvarenesu i četiri aukcije municipalnih obveznica (tri na BLSE i jedna na SASE) kao i tri aukcije korporativnih obveznica (dvijena BLSE i jedna na SASE) u ukupnom iznosu od 8,1 milion KM. Prosječni prinosi po kojima su ministarstva finansijaoba entiteta prikupila navedene iznose sredstava nisu zabilježili značajnije promjene u odnosu na 2011. godinu te suostali na iznimno niskom nivou, krećući se u rasponu od 2,1 posto do 3,5 posto za trezorske zapise, te od 4,3 postodo 6,1 posto za dugoročne obveznice.

Redovan promet obveznicama zabilježio je dijametralno suprotne trendove na bh. berzama. Dok je na SASE redovanpromet obveznicama iznosio svega 15,23 miliona KM, što predstavlja pad od 34 posto u odnosu na 2011. godinu,na BLSE je zabilježen porast redovnog prometa obveznicama od čak 61 posto, dosegnuvši iznos od 47,8 miliona KM.Također, potrebno je istaći da je na BLSE zabilježen i promet trezorskim zapisima na sekundarnom tržištu u iznosu od17,3 miliona KM. S druge strane, redovan promet dionicama zabilježio je pad na obje bh. berze i to od 2 posto naSASE i od čak 41 posto na BLSE, bilježeći vrijednost prometa od 82,2 miliona KM (SASE) i 37,5 miliona KM (BLSE).Pregled kretanja redovnog prometa obveznicama na sekundarnom tržištu SASE i BLSE prikazan je na grafikonu 1.

39

Preg

led

posl

ovan

ja

Veoma niska likvidnost na sekundarnom tržištu praćena je i snažnim padom blue-chip indeksa koji su se u jednommomentu tokom 2012. godine spustili na rekordno niske vrijednosti i to od 663,55 indeksnih poena (SASX-10) i784,02 indeksnih poena (BIRS). Ipak, do kraja godine blue-chip indeksi su uspjeli zabilježiti djelimičan oporavak alisu zaključno sa 31.12.2012. godine i dalje bili značajno ispod vrijednosti iz 2011. godine. Tako je SASX-10 zaklju-čno sa krajem 2012. godine iznosio 760,7 indeksnih poena (minus 4 posto yoy) dok je BIRS pao na 807,12 inde-ksna poena (minus 8 posto yoy). U isto vrijeme, indeksi investicionih fondova bilježe respektabilan porast u 2012. go-dini od 4 posto za BIFX i FIRS u odnosu na kraj 2011. godine. Iznimno niska likvidnost dioničkog tržišta na SASE iBLSE uz daljnji pad blue-chip dioničkih indeksa prikazana je na grafikonu 2.

Naposljetku, ukupan promet ostvaren na SASE iznosio je 373,57 miliona KM, od čega se na dužničke vrijednosnepapire odnosi 71 posto ukupne vrijednosti (primarno i sekundarno tržište) ili 266,4 miliona KM. S druge strane naBLSE ukupan promet u 2012. godini manji je za 39 posto yoy i iznosio je 260,9 miliona KM sa udjelom dužničkih vri-jednosnih papira (primarno i sekundarno tržište) od 75 posto ili 196,2 miliona KM.

Uprkos teškoj situaciji na domaćem tržištu kapitala, Investicijsko bankarstvo je realizovalo još jednu uspješnu poslovnugodinu, u kojoj je zabilježen rast prihoda, a broj klijenata u svim segmentima poslovanja je na stabilnom nivou.

Grupa Tržišta kapitala je ostvarila veoma uspješnu poslovnu godinu u kojoj je povećan broj novih klijenata u svimsegmentima poslovanja i povećana imovina pod skrbništvom. Za poslove skrbništva Raiffeisen BANK Bosna i Herce-govina je i u ovoj godini dobila nagradu uglednog časopisa “Global Custodian” kao banka koju preporučuju njeniklijenti (Award for Excellence 2012), dok je vrhunski status Banke potvrđen kroz ocjenu TOP RATED za usluge skrbni-štva.

Licenca za poslove skrbništva na tržištu kapitala Republike Srpske je uspješno produžena, čime je i od strane nadlež-nih regulatora potvrđeno da Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina ispunjava sve zakonske kriterije za pružanje uslugaskrbništva. Ukupan broj skrbničkih računa povećan je za 10 posto, a imovina pod skrbništvom za preko 15 posto, štogovori o ukazanom povjerenju i rastu broja klijenata.

U segmentu poslova depozitara, Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina je u 2012. godini uspješno obavljala depozi-tarske poslove za klijente, kao i depozitarske poslove u emisiji i prometu vrijednosnih papira. U okviru segmenta ad-ministracije fondova, fokus je bio na aktivnostima pružanja usluge depozitara za otvorene investicijske fondove, kao ina implementaciji Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o sadržaju, rokovima i obliku izvještaja investicijskihfondova, društava za upravljanje i banke depozitara.

Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina je u 2012. godini također pružala uslugu Agenta emisije u procesu izdavanjavrijednosnih papira Federalnom ministarstvu finansija u dvije emisije trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine,u ukupnom iznosu od 60 miliona KM.

40

Grupa Dilerski poslovi je nastavila sa aktivnostima kupovine i prodaje vrijednosnih papira za račun Raiffeisen BANKBosna i Hercegovina i zabilježila izvanredan rezultat u protekloj godini, čime i dalje značajno doprinosi ukupnoj profi-tabilnosti. U 2012. godini, Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina i dalje bilježi aktivno učešće na primarnom i sekun-darnom tržištu dužničkih vrijednosnih papira i to posebno na domaćem tržištu.

Grupa Brokerski poslovi i savjetovanje realizirala je uspješnu poslovnu godinu.

Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina je, kao profesionalni posrednik na Sarajevskoj berzi-burzi vrijednosnih papira, u2012. godini ostvarila prvo mjesto po broju obavljenih transakcija i drugo mjesto po ostvarenom prometu. Realizi-rano je i povećanje broja transakcija klijenata Banke na stranim tržištima, što je rezultiralo znatnim povećanjem pri-hoda po osnovu ovih usluga.

Na domaćem tržištu, klijenti Banke najviše su trgovali dionicama kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo, a značajna tr-govina je obavljena i sa domaćim obveznicama ratne štete i devizne štednje.

Također, vršeno je kontinuirano izvještavanje klijenata o bitnim aktivnostima na domaćem tržištu, naročito u segmentujavnih emisija vrijednosnih papira, a u cilju animiranja postojećih i akvizicije novih klijenata za investiranje u dužničkevrijednosne papire.

Grupa Istraživanja i analize nastavila je sa razvojem i povećanjem broja publikacija i specijaliziranih analiza za po-trebe korisnika usluga Investicijskog bankarstva, ali i ostalih klijenata, te javnosti. Kvalitet i kredibilitet publikacija pre-poznale su i mnogobrojne međunarodne finansijske institucije i organizacije, te lokalni mediji i klijenti iz svih segme-nata poslovanja.

41

Preg

led

posl

ovan

ja

42

Finansijski izvje{taji

43

Fina

nsijs

ki iz

vje{

tajiIzvještaj Uprave 44

Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih finansijskihizvještaja 45Izvještaj nezavisnog revizora 46Odvojeni Bilans uspjeha 47Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 48Odvojeni izvještaj o finansijskom položaju 49Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama 50Odvojeni izvještaj o novčanim tokovima 51Bilje{ke uz odvojene finansijske izvje{taje 52

44

Izvještaj UpraveUprava ima zadovoljstvo predstaviti svoj izvještaj za godinu koja je završila 31. decembra 2012. godine.

Pregled poslovanja

Rezultat Raiffeisen BANK dd Bosna i Hercegovina za godinu koja je završila 31. decembra 2012. godine je navedenu bilansu uspjeha na stranici broj 47.

Nadzorni odbor, Uprava i Odbor za reviziju

Tokom 2012. godine i do datuma ovog izvještaja, Nadzorni odbor su činili:

Nadzorni odbor

Peter Lennkh predsjednikFerenc Berszán članKlemens Haller članFrantisek Jezek članJohannes Kellner član

Tokom 2012. godine i do datuma ovog izvještaja, Odbor za reviziju su činili:

Odbor za reviziju

Wolfgang Kettner predsjednikIzudin Kešetović članBoris Tihi članMiloš Trifković članMahir Džafić član

Na dan 31. decembra 2012. godine Upravu Raiffeisen banke čine direktor, zamjenik direktora i dva izvršna direktora,koji su obavljali svoju funkciju tokom godine i do datuma ovog izvještaja:

Uprava

Michael Georg Müller direktor, član UpraveKarlheinz Dobnigg zamjenik direktora, član UpraveSanela Pašić izvršni direktor, član UpraveDamir Karamehmedović izvršni direktor, član Uprave

U ime Uprave:

za Michael Georg Müller Elvir MuhićDirektor Direktor Odjela finansija

45

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora za pripremui odobravanje godišnjih finansijskih izvještajaUprava Raiffeisen BANK dd Bosna i Hercegovina dužna je pripremiti finansijske izvještaje za svaku poslovnu godinu,koji daju istinit i vjeran prikaz finansijskog položaja Raiffeisen banke, te rezultata njezina poslovanja i gotovinskogtoka, u skladu s važećim računovodstvenim standardima, te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovod-stvenih evidencija koje u svakom trenutku omogućuju pripremanje finansijskih izvještaja. Uprava ima opštu odgovor-nost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeri dostupni kako bi joj omogućili očuvanje imovine Raiffeisenbanke, te sprječavanje i otkrivanje prijevara i ostalih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećim zakonskim propisimai za njihovu dosljednu primjenu, donošenje razumnih i razboritih pretpostavki i procjena, te pripremanje odvojenih fi-nansijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Raiffeisenbanka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je odgovorna da Nadzornom odboru podnese godišnji izvještaj Raiffeisen banke, koji uključuje godišnjeodvojene finansijske izvještaje. Nadzorni odbor je dužan da odobri godišnje odvojene finansijske izvještaje te ih pod-nese Skupštini dioničara Raiffeisen banke na usvajanje.

Odvojeni finansijski izvještaji prikazani na stranicama od 47. do 99. odobreni su od strane Uprave dana 4. marta2013. godine za podnošenje Nadzornom odboru te ih, potvrđujući ovo, potpisuju:

za Mic ha el Ge org MüllerDi re ktorRa if fe isen BANK dd Bo sna i Her ce go vi naZma ja od Bo sne bb71000 Sa ra je voBo sna i Her ce go vi na4. mart 2013.

46

Izvje{taj nezavisnog revizoraDioni~arima Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina:

Obavili smo reviziju priloženih odvojenih finansijskih izvještaja Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina (“Banka”)koji se sastoje od odvojenog izvještaja o finansijskom položaju na dan 31. decembra 2012. godine, odvojenog bi-lansa uspjeha, odvojenog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, promjenama u kapitalu i rezervama i novčanom toku zagodinu koja je tada završila, te bilješki koje sadrže sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostala objašnjenja.

Odgovornost Uprave za odvojene finansijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih odvojenih finansijskih izvještaja u skladu s Međunarod-nim standardima finansijskog izvještavanja te interne kontrole za koje Uprava utvrdi da su potrebne kako bi se omo-gućila priprema finansijskih izvještaja bez značajnih grešaka koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim odvojenim finansijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smoobavili u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje etičkih pravila te planiranje i pro-vođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da finansijski izvještaji ne sadrže značajne greške.

Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u odvojenim fi-nansijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o našoj prosudbi, uključujući i procjenu rizika značajnih grešaka uodvojenim finansijskim izvještajima, koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika,razmatramo interne kontrole relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz odvojenih finansijskih izvještaja koje sastav-lja Banka u svrhu osmišljavanja revizijskih procedura prikladnih u postojećim okolnostima, ali ne u svrhu izražavanjamišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke. Revizija isto tako uključuje ocjenu primijenjenih računovodstvenihpolitika, primjerenosti računovodstvenih procjena koje je definisala Uprava, kao i ocjenu ukupnog prikaza odvojenihfinansijskih izvještaja.

Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni te da čine odgovarajuću osnovu za potrebe izražavanjanašeg revizorskog mišljenja.

Mišljenje

Prema našem mišljenju, odvojeni finansijski izvještaji prikazuju realno i objektivno, finansijski položaj Banke na dan31. decembra 2012. godine, te rezultate njezinog poslovanja i novčane tokove za 2012. godinu u skladu sa Među-narodnim standardima finansijskog izvještavanja.

Ostale činjenice

Finansijski izvještaji Banke na dan i za godinu koja je završila 31. decembra 2011. godine su revidirani od strane dru-gog revizora koji je izrazio pozitivno revizorsko mišljenje u svom izvještaju od 28. februara 2012. godine.

KPMG B-H d.o.o. za reviziju 4. mart 2013.Registrovani revizoriZmaja od Bosne 7-7A/III71 000 SarajevoBosna i Hercegovina

Za i u ime KPMG B-H d.o.o. za reviziju

za Manal Bećirbegović Senad PekmezDirektor FBiH ovlašteni revizor

Broj licence: 3090044102

47

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

Odvojeni Bilans uspjehaZa godinu koja je završila 31. decembra

Bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

’000 KM Bilješke 2012. 2011.

Prihodi od kamata 6 197.535 219.994

Rashodi od kamata 7 (61.452) (71.705)

Neto prihodi od kamata 136.083 148.289

Prihodi od naknada i provizija 8 67.342 65.008

Rashodi od naknada i provizija 9 (10.924) (9.143)

Neto prihodi od naknada i provizija 56.418 55.865

Prihodi od dividendi 67 55

Neto prihod od trgovanja 10 7.842 4.597

Neto realizovani dobici od prodaje finansijske imovine raspoložive za prodaju 3.497 -

Ostali operativni prihodi 11 3.233 7.226

Operativni prihodi 207.140 216.032

Troškovi osoblja 12 (58.672) (59.954)

Administrativni troškovi 13 (52.283) (57.925)

Amortizacija 27, 28 (9.872) (9.655)

Operativni troškovi (120.827) (127.534)

Dobit prije umanjenja vrijednosti, rezervisanja i poreza na dobit 86.313 88.498

Umanjenja vrijednosti i rezervisanja 14 (43.450) (40.513)

Naplaćena otpisana potraživanja 63 1.289

Dobit prije poreza na dobit 42.926 49.274

Porez na dobit 15 (6.398) (5.421)

Neto dobit za godinu 36.528 43.853

48

Odvojeni izvje{taj o sveobuhvatnoj dobitiZa godinu koja je završila 31. decembra


’000 KM Bilješke 2012. 2011.

Neto dobit za godinu 36.528 43.853

Ostala sveobuhvatna dobit za godinu

Rezerva fer vrijednosti (finansijska imovina raspoloživa za prodaju) 20

Neto promjena u fer vrijednosti 386 1.010

Neto iznos prenesen u bilans uspjeha (3.497) -

Ukupna ostala sveobuhvatna dobit (3.111) 1.110

Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu 33.417 44.863

Odvojeni izvještaj o finansijskompoložajuNa dan 31. decembra


49

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

’000 KM Bilješke 2012. 2011.

Imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine 16 551.677 716.868

Obavezna rezerva kod Centralne banke 17 238.559 266.540

Plasmani kod drugih banaka 18 235.652 225.917

Dati krediti i potraživanja 19 2.164.368 2.306.730

Imovina namijenjena prodaji - 403

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 20 189 3.299

Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha 21 158.729 158.897

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća 22 146.569 138.090

Ulaganja u zavisna društva 23 2.681 2.436

Ulaganja u povezana društva 24 8.175 8.173

Odgođena poreska imovina 25 669 846

Ostala imovina 26 21.217 28.212

Akontacija poreza na dobit 3.399 3.385

Nekretnine i oprema 27 146.561 148.596

Nematerijalna imovina 28 6.544 7.297

Ukupna imovina 3.684.989 4.015.689

Obaveze

Obaveze prema bankama 29 353.969 468.004

Obaveze prema klijentima 30 2.750.363 2.944.442

Rezervisanja za obaveze i troškove 31 7.108 7.491

Ostale obaveze 32 30.134 29.167

Subordinirani dug 33 45.957 65.484

Ukupne obaveze 3.187.531 3.514.588

Kapital

Dionički kapital 34 237.388 237.388

Dioni~ka premija 4.473 4.473

Rezerva fer vrijednosti 90 3.201

Regulatorne rezerve za kreditne gubitke 102.443 89.035

Zadr`ana dobit 153.064 167.004

Ukupni kapital 497.458 501.101

Ukupno obaveze i kapital 3.684.989 4.015.689

Odvojeni izvještaj o promjenamau kapitalu i rezervamaZa godinu koja je završila 31. decembra 2012.

Kretanje regulatornih rezervi za kreditne gubitke prikazano je u bilješci 3(n).Bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

Za godinu koja je završila 31. decembra 2011.


50

’000 KMDioničkikapital

Dioničkapremija

Rezerva fervrijednosti

Regula-torne

rezerve zakreditnegubitke

Zadržanadobit

Ukupno

Stanje na dan 1. januara 2012. 237.388 4.473 3.201 89.035 167.004 501.101

Neto dobit za godinu - - - - 36.528 36.528

Ostala sveobuhvatna dobit - - - - - -

Neto promjena u fer vrijednosti - - 386 - - 386

Neto iznos prenesen u bilans uspjeha - - (3.497) - - (3.497)

Ukupno ostala sveobuhvatna dobit - - (3.111) - - (3.111)

Ukupna sveobuhvatna dobit - - (3.111) - 36.528 33.417

Prenos zadržane dobiti u regulatorne rezerve

- - - 13.408 (13.408) -

Isplaćene dividende - - - - (37.060) (37.060)

Stanje na dan 31. decembra 2012. 237.388 4.473 90 102.443 153.064 497.458

’000 KMDioničkikapital

Dioničkapremija

Rezerva fervrijednosti

Regula-torne

rezerve zakreditnegubitke

Zadržanadobit

Ukupno

Stanje na dan 1. januara 2011. 237.388 4.473 2.191 89.035 127.872 460.959

Neto dobit za godinu - - - - 43.853 43.853

Ostala sveobuhvatna dobit - - - - - -

Neto promjena u fer vrijednosti - - 1.010 - - 1.010

Ukupno ostala sveobuhvatna dobit - - 1.010 - - 1.010

Ukupna sveobuhvatna dobit - - 1.010 - 43.853 44.863

Efekti pripajanja Raiffeisen BROKERSd.o.o. Sarajevo Banci

- - - - (1.633) (1.633)

Isplaćene dividende - - - - (3.088) (3.088)

Stanje na dan 31. decembra 2011. 237.388 4.473 3.201 89.035 167.004 501.101

Odvojeni izvještaj o novčanimtokovimaZa godinu koja je završila 31. decembra


51

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

’000 KM 2012. 2011.

Poslovne aktivnostiDobit prije oporezivanja 42.926 49.274

Uskla|enja:Amortizacija 9.872 9.655

Umanjenja vrijednosti i rezervisanja 45.748 40.832

Dobit od otuđenja materijalne i nematerijalne imovine 97 (2.567)

Realizovani gubici i usklađenja fer vrijednosti finansijske imovine po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha 401 3.415

Otpuštanje obračunatih troškova u prethodnoj godini (499) (509)

Neto gubitak od otuđenja finansijske imovine koja se drži do dospijeća - 920

Otpisane obaveze (65) (443)

Efekat promjene računovodstvene politike na preuzete i potencijalne obaveze - 115

Prihod od dividendi priznat u bilansu uspjeha (67) (55)

Promjene na poslovnoj imovini i obavezama:

Neto smanjenje obavezne rezerve kod Centralne banke 27.981 39.325

Neto (povećanje)/smanjenje plasmana kod drugih banaka (9.735) 24.442

Neto smanjenje/(povećanje) datih kredita i potraživanja, prije umanjenja vrijednosti 98.467 (44.640)

Neto smanjenje/(povećanje) ostale imovine, prije umanjenja vrijednosti 4.580 (12.583)

Neto smanjenje/(povećanje) akontacije poreza na dobit (14) -

Neto povećanje/(smanjenje) obaveza prema bankama – depoziti 1.123 (2.738)

Neto (smanjenje)/povećanje obaveza prema klijentima (194.079) 321.737

Neto povećanje/(smanjenje) ostalih obaveza 967 (765)

Neto prilivi od prodaje finansijske imovine iskazane po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha 168 2.472

27.871 427.887

Pla}eni porez na dobit (6.235) (2.939)

Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti 21.636 424.948

Ulagačke aktivnosti

Neto povećanje finansijske imovine koja se drži do dospijeća (8.479) (9.327)

Prilivi od prodatih obveznica koje se drže do dospijeća - 8.859

Ulaganja u zavisna društva (245) (400)

Ulaganja u pridružena društva (2) -

Gotovina stečena iz poslovne kombinacije - 49

Primljene dividende 67 55

Nabavka materijalne i nematerijalne imovine (6.423) (9.015)

Prilivi od prodaje materijalne imovine - 3.763

Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti (15.082) (6.016)

Finansijske aktivnosti

Otplata obaveza po uzetim kreditima, neto (115.158) (117.408)

Otplata subordiniranog duga, neto (19.527) (16.532)

Isplaćene dividende (37.060) (3.088)

Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti (171.745) (137.028)

Neto (smanjenje)/povećanje gotovine i ekvivalenata gotovine (165.191) 281.904

Gotovina i ekvivalenti gotovine na dan 1. januara 716.868 434.964

Gotovina i ekvivalenti gotovine na dan 31. decembra 551.677 716.868

Bilješke uz odvojene finansijskeizvještaje1. Opći podaciRaiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu “Banka”) je dioničko društvo osnovano u Bosni i Hercego-vini 1993. godine. Registrovano sjedište je u Sarajevu, u ulici Zmaja od Bosne bb.

Glavne djelatnosti Banke su pružanje općih bankarskih usluga kroz široku mrežu podružnica u Bosni i Hercegovini.

2. Osnova pripremea) Izjava o usklađenosti

Ovi odvojeni finansijski izvještaji su pripremljeni u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja(“MSFI”) objavljenim od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde.

Na osnovu kriterija navedenih u Međunarodnom računovodstvenom standardu 27: Konsolidovani i odvojeni finansij-ski izvještaji (“MRS 27”), primjenjivim za izuzeće konsolidacije, Banka je odabrala da ne prezentuje konsolidovane fi-nansijske izvještaje i predstavi samo odvojene finansijske izvještaje za 2012. godinu.

Odvojeni finansijski izvještaji odobreni su za izdavanje od strane Uprave na dan 4. marta 2013. godine za podnoše-nje Nadzornom odboru na usvajanje.

b) Osnove mjerenja

Odvojeni finansijski izvještaji sastavljeni su na osnovu historijskog ili amortizovanog troška osim za finansijsku imovinuraspoloživu za prodaju i finansijsku imovinu po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, koji se vode po fer vrijednosti.

c) Funkcionalna valuta i valuta prezentiranja

Ovi odvojeni finansijski izvještaji su prezentovani u konvertibilnim markama (“KM”), koje predstavljaju funkcionalnuvalutu Banke.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (“Centralna banka” ili “CBBiH”) provodi politiku kursa na principu “valutnogodbora” prema kojem je KM vezana za EUR u odnosu 1:1,95583 koji je korišten kroz 2012. i 2011. godinu. Oče-kuje se da će se ovo zadržati i u doglednoj budućnosti.

d) Korištenje procjena i prosudbi

Sastavljanje odvojenih finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena ipretpostavki koje utiču na primjenu računovodstvenih politika i objavljene iznose imovine, obaveza, prihoda i ras-hoda. Stvarni rezultati mogu biti različiti od tih procjena.

Procjene i povezane pretpostavke redovno se pregledavaju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u pe-riodu u kojem su procjene promijenjene te eventualno budućim periodima ako utiču i na njih.

Informacije o područjima sa značajnom neizvjesnošću u procjenama i kritičnim prosudbama u primjeni računovod-stvenih politika, koje imaju najznačajniji uticaj na iznose objavljene u ovim odvojenim finansijskim izvještajima objav-ljene su u bilješci 5.

52

3. Sažetak značajnih računovodstvenih politikaRačunovodstvene politike navedene u nastavku dosljedno su primjenjivane za sve godine prikazane u ovim odvojenimfinansijskim izvještajima.

Određeni usporedni iznosi u odvojenom izvještaju o finansijskom položaju su reklasifikovani u skladu s prikazom te-kuće godine.

a) Transakcije u stranim valutama

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po kursu važećem na dan transakcije. Dobici igubici po osnovu kursnih razlika koji nastaju prilikom izmirenja tih transakcija i po osnovu svođenja monetarne imo-vine i obaveza denominiranih u stranim valutama po kursu na kraju godine priznaju se u bilansu uspjeha. Nemone-tarna imovina i stavke u stranoj valuti koje se mjere po historijskom trošku preračunavaju se po kursu na datum tran-sakcije i ne preračunavaju se ponovno na datum izvještavanja.

b) Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata priznaju se u bilansu uspjeha za obračunsko razdoblje na koje se odnose metodom efek-tivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa je stopa koja diskontira procijenjene buduće novčane tokove finansij-ske imovine ili obaveza kroz očekivano trajanje finansijskog instrumenta (ili ako je prikladno kraće razdoblje) do nje-gove knjigovodstvene vrijednosti. Pri kalkulaciji efektivne kamatne stope Banka procjenjuje buduće novčane tokoveuzimajući u obzir sve ugovorne uvjete, ali ne i buduće kreditne gubitke.

Kalkulacija efektivne kamatne stope uključuje sve plaćene ili primljene transakcijske troškove, naknade i poene, kojisu sastavni dio efektivne kamatne stope. Transakcijski troškovi uključuju sve inkrementalne troškove, koji nastaju direk-tno u vezi s izdavanjem ili sticanjem finansijske imovine ili finansijskih obaveza.

Prihodi i rashodi od kamata priznati u bilansu uspjeha uključuju kamatu na finansijsku imovinu i finansijske obavezekoje se mjere po amortizovanom trošku izračunatom metodom efektivne kamatne stope i kamatu na finansijsku imo-vinu po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha.

c) Prihodi i rashodi od provizija i naknada

Prihodi i rashodi od provizija i naknada koji su sastavni dio efektivne kamatne stope na finansijsku imovinu i finansij-ske obaveze uključuju se u kalkulaciju efektivne kamatne stope.

Ostali prihodi i rashodi od provizija i naknada uključuju uglavnom naknade za kartično poslovanje, izdavanje garan-cija i akreditiva, domaća i međunarodna plaćanja i ostale usluge, i priznaju se u bilans uspjeha po pružanju pojedineusluge.

d) Neto prihod od trgovanja

Neto prihod od trgovanja obuhvata neto dobitke i gubitke od trgovanja stranim valutama, neto dobitke i gubitke izpreračuna monetarne imovine i obaveza denominiranih u stranoj valuti na datum izvještavanja, kao i neto dobitke igubitke od promjene u fer vrijednosti finansijske imovine po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha.

e) Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi po osnovu vlasničkih vrijednosnih papira priznaju se u bilansu uspjeha u trenutku nastanka pravaza primitak dividende.

f) Plaćanja temeljem operativnog najma

Plaćanja temeljem operativnog najma priznaju se u bilansu uspjeha linearnom metodom tokom trajanja najma.

g) Porez na dobit

Trošak poreza na dobit bazira se na oporezivoj dobiti za godinu i sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Tekućiporez predstavlja očekivani iznos poreza koji se plaća na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći porezne stopekoje su bile na snazi ili su u suštini bile važeće na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obaveze iz prethodnihperioda.

53

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom bilansne obaveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlikeizmeđu knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obaveza koje se koriste za potrebe finansijskog izvještavanja i iznosa kojise koriste za potrebe izračuna poreza. Iznos odgođene porezne imovine ili obaveza, priznaje se koristeći poreznustopu za koju se očekuje da će se primjenjivati na oporezivu dobit u periodu u kojem se očekuje realizacija ili namire-nje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, a na osnovu poreznih stopa važećih na dan izvještavanja.

Vrednovanje odgođene porezne obaveze i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz na-čina na koji društvo očekuje, na datum izvještavanja, realizaciju ili namirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine iobaveza. Odgođena porezna imovina i obaveze se ne diskontuju te se klasifikuju kao dugoročna imovina i/ili oba-veze u izvještaju o finansijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerovatnoda će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještavanja, Banka ponovno procjenjuje nepriznatupotencijalnu odgođenu poreznu imovinu te testira knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine naumanjenje vrijednosti.

h) Finansijski instrumenti

Klasifikacija

Banka klasifikuje svoje finansijske instrumente u sljedeće kategorije: krediti i potraživanja, finansijska imovina raspolo-živa za prodaju, finansijska imovina koja se drži do dospijeća, finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans us-pjeha i ostale finansijske obaveze. Klasifikacija zavisi od namjere zbog koje su finansijski instrumenti stečeni. Upravaodređuje klasifikaciju finansijske imovine i obaveza kod početnog priznavanja i preispituje tu klasifikaciju na svakidatum izvještavanja.

a) Krediti i potraživanja

Krediti i potraživanja su nederivativna finansijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotira na aktiv-nom tržištu. Krediti i potraživanja nastaju kada Banka odobrava novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanjas tim potraživanjima te uključuju plasmane i kredite bankama, kredite i potraživanja od klijenata i sredstva kod Cen-tralne banke.

b) Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju obuhvata nederivativnu finansijsku imovinu koja se klasificira kao raspolo-živa za prodaju ili koja nije klasificirana u neku drugu kategoriju. Finansijska imovina klasificirana kao raspoloživa zaprodaju se namjerava držati na neodređeno vrijeme, ali može biti prodana kao odgovor na potrebe za likvidnošću ilipromjenu u kamatnim stopama, promjenu u deviznim kursevima ili cijenama vlasničkih vrijednosnih papira. Imovinaraspoloživa za prodaju uključuje vlasničke vrijednosne papire.

c) Finansijska imovina koja se drži do dospijeća

Ulaganja koja se drže do dospijeća obuhvataju nederivativnu finansijsku imovinu sa fiksnim ili odredivim plaćanjima ifiksnim dospijećem koju Banka ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća. Svaka prodaja ili reklasifikacija značaj-nijeg iznosa ulaganja koja se drže do dospijeća, a prije njihovog dospijeća, bi inače uzrokovala reklasifikaciju ukup-nog portfolija ulaganja koja se drže do dospijeća u imovinu raspoloživu za prodaju te onemogućila Banci klasifikacijuvrijednosnih papira u kategoriju ulaganja koja se drže do dospijeća u tekućoj i narednoj finansijskoj godini. Ulaganjakoja se drže do dospijeća uključuju dužničke vrijednosne papire.

d) Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

Finansijski instrument raspoređuje se u ovu kategoriju isključivo ukoliko je nastao ili je stečen radi prodaje ili kupnje ukratkom roku, u svrhu kratkoročnog sticanja profita ili raspoređivanjem od strane rukovodstva u ovu kategoriju kodinicijalnog priznavanja.

Banka raspoređuje finansijsku imovinu i obaveze u kategoriju po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha kada:• se imovinom upravlja, procjenjuje se i o njoj interno izvještava po fer vrijednosti;• klasifikacija uklanja ili znatno umanjuje računovodstvenu neusklađenost koja bi inače nastala; ili• imovina sadrži ugrađeni derivativ, koji znatno utiče na novčane tokove koji bi inače proizašli iz ugovora.

Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha Banke uključuje dužničke i vlasničke vrijednosne papire, teulaganja u otvoreni investicioni fond.

54

e) Ostale finansijske obaveze

Ostale finansijske obaveze čine sve finansijske obaveze koje nisu vrednovane po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha iuključuju iznose tekućih i depozitnih računa, uzetih kredita i subordiniranog duga.

Priznavanje

Krediti i potraživanja, finansijska imovina koja se drži do dospijeća, te ostale finansijske obaveze priznaju se u trenu-tku kada su dati ili primljeni (datum namirenja).

Banka priznaje finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju i finansijsku imovinu po fer vrijednosti kroz bilans uspjehana datum trgovanja, odnosno na datum kada se Banka obavezala kupiti ili prodati instrumente.

Početno i naknadno mjerenje

Krediti i potraživanja, te finansijska imovina koja se drži do dospijeća početno se priznaju po fer vrijednosti. Nakonpočetnog priznavanja, krediti i potraživanja, te finansijska imovina koja se drži do dospijeća se vrednuju po amortizo-vanom trošku koristeći metodu efektivne kamate, umanjeni za eventualno umanjenje vrijednosti.

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju se početno vrednuje po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškovekoji se mogu direktno pripisati nabavci ili izdavanju finansijske imovine. Nakon inicijalnog vrednovanja sva finansijskaimovina raspoloživa za prodaju iskazuje se po fer vrijednosti, osim vlasničkih vrijednosnih papira koji nemaju cijenuna aktivnom tržištu, odnosno čija se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti, pa se vrednuju po trošku nabave,umanjenom za eventualna umanjenja vrijednosti.

Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha priznaje se inicijalno po fer vrijednosti. Transakcijski troškovise priznaju odmah kao rashod. Naknadno mjerenje je također po fer vrijednosti.

Ostale finansijske obaveze se početno vrednuju po svojoj fer vrijednosti uključujući transakcijske troškove. Nakon po-četnog priznavanja, ostale finansijske obaveze se vrednuju po amortizovanom trošku koristeći metodu efektivne ka-mate.

Priznavanja dobitaka i gubitaka od naknadnog vrednovanja finansijskih instrumenata

Dobici i gubici koji nastaju iz promjena fer vrijednosti finansijske imovine raspoložive za prodaju se priznaju direktno uostalu sveobuhvatnu dobit, sve do prestanka priznavanja ili dok njezina vrijednost ne bude umanjena, kada se kumu-lativni iznos prethodno priznat u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prenosi u bilans uspjeha. Kamata obračunata korište-njem metode efektivne kamatne stope priznaje se u bilansu uspjeha.

Kursne razlike od vlasničkih instrumenata raspoloživih za prodaju predstavljaju dio fer vrijednosti ovih instrumenata ipriznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Dividende na vlasničke instrumente raspoložive za prodaju priznaju se u bi-lansu uspjeha u trenutku kada Banka ostvari pravo naplate.

Dobici i gubici proizašli od promjene fer vrijednosti finansijske imovine po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha priznajuse u bilansu uspjeha.

Prestanak priznavanja

Banka prestaje priznavati finansijsku imovinu (u cijelosti ili djelimično) kada isteknu prava na primitke novčanih tokovaod finansijskog instrumenta ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima nad tom finansijskom imovinom. Nave-deno se događa kada Banka prenese suštinski sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada suprava ostvarena, predana ili istekla.

Banka prestaje priznavati finansijske obaveze samo kada one prestanu postojati, tj. kada su ispunjene, otkazane iliistekle. Ukoliko se uslovi finansijske obaveze promijene, Banka će prestati priznavati tu obavezu i istovremeno priznatinovu finansijsku obavezu s novim uslovima.

55

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

Identificiranje i mjerenje umanjenja vrijednosti finansijske imovine

a) Finansijska imovina koja se vodi po amortizovanom trošku

Banka na svaki datum izvještavanja provjerava postoje li objektivni dokazi za umanjenje vrijednosti pojedine finansij-ske imovine ili grupa finansijske imovine. Umanjenje vrijednosti finansijske imovine ili grupe finansijske imovine priz-naje se, ukoliko postoji objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti kao rezultat jednog ili više događaja nastalih nakonpočetnog priznavanja imovine (događaj koji uzrokuje umanjenje vrijednosti) te navedeni događaj (ili događaji) kojiuzrokuje umanjenje vrijednosti ima uticaj na procijenjene buduće novčane tokove od finansijske imovine ili grupe fi-nansijske imovine, koji se može pouzdano procijeniti. Objektivni dokaz umanjenja vrijednosti uključuje značajne fina-nsijske poteškoće dužnika ili grupe dužnika, nepodmirenje ili kašnjenje u plaćanju kamata ili glavnice, vjerovatnost daće dužnik ući u stečajni postupak ili drugu finansijsku reorganizaciju i kad dostupni podaci ukazuju na mjerljivo sma-njenje procijenjenih budućih novčanih tokova iz grupe finansijske imovine od njihovog početnog priznavanja, iako sesmanjenje ne može identifikovati za pojedinačnu finansijsku imovinu unutar grupe.

Za finansijsku imovinu vrednovanu po amortizovanom trošku, Banka prvo provjerava da li postoji objektivan dokaz zaumanjenje vrijednosti pojedinačno, za finansijsku imovinu koja je pojedinačno značajna, ili grupno, za finansijskuimovinu koja nije pojedinačno značajna. Pojedinačno značajna finansijska imovina za koju nije prepoznato umanje-nje vrijednosti uključuje se u osnovicu za provjeru umanjenja vrijednosti na grupnoj osnovi. U svrhu grupne procjenegrupnog umanjenja vrijednosti, finansijska imovina grupira se na osnovu sličnih obilježja kreditnog rizika.

Umanjenje vrijednosti se utvrđuje grupno za kreditne gubitke koji nisu individualno značajni (posebna rezervisanja iz-računata na grupnoj osnovi) i za sve kredite kod kojih ne postoji objektivni dokaz individualnog umanjenja vrijednosti(grupno umanjenje vrijednosti za nastale ali neprijavljene gubitke “IBNR”). Za ocjenu grupnog umanjenja vrijednostiBanka koristi statističke modele i historijske podatke o vjerovatnosti nastanka događaja koji uzrokuju umanjenje vri-jednosti, vremenu potrebnom za oporavak te ukupnom iznosu nastalog gubitka, prilagođene za procjenu mena-džmenta o tome jesu li tekući ekonomski i kreditni uslovi takvi da je vjerovatno da će stvarni gubici biti veći ili manjiod onih izračunatih na osnovu historijskih podataka. Banka redovno preispituje stope gubitka te očekivane stope opo-ravka na svaki datum izvještavanja, kako bi osigurala što tačnije izvještavanje.

Ukoliko postoji objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti, gubitak od umanjenja vrijednosti utvrđuje se kao razlika iz-među knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova (isključujući oče-kivane buduće kreditne gubitke koji još nisu nastupili) diskontovanih originalnom efektivnom kamatnom stopom te fi-nansijske imovine važećom u trenutku umanjenja vrijednosti imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine umanjuje seputem računa rezervacija za umanjenje vrijednosti, a iznos gubitka priznaje se u bilansu uspjeha.

Za individualno značajne kredite, iznos umanjenja vrijednosti se određuje na osnovu održivosti poslovnog plana kli-jenta, njegove sposobnosti da unaprijedi učinkovitost ukoliko nastupe finansijske poteškoće, postojanje druge finansij-ske podrške i ostvarive vrijednosti kolaterala kao i vrijeme očekivanog novčanog priliva.

Ukoliko se u narednom razdoblju iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji i to smanjenje se može objektivnopovezati s događajem koji je nastao nakon što je priznato umanjenje vrijednosti (kao što je poboljšanje kreditne spo-sobnosti dužnika), prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se otpušta kroz račun umanjenja vrijednosti.Iznos otpuštanja priznaje se u bilansu uspjeha.

Kada je kredit nenaplativ, otpisuje se na teret povezanog računa umanjenja vrijednosti. Takvi krediti otpisuju se nakonšto su poduzete sve neophodne aktivnosti i utvrđen iznos gubitka. Naknadno naplaćeni otpisani iznosi priznaju se kaoukidanja gubitaka od umanjenja vrijednosti u bilansu uspjeha.

Za potrebe ocjene adekvatnosti kapitala i priznavanja posebnih rezervi u kapitalu, u skladu s lokalnim propisima,Banka također izračunava rezervisanja u skladu sa relevantnim propisima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne iHercegovine (“Agencija” ili “FBA”). U skladu s tim propisima, relevantni plasmani se klasifikuju u odgovarajuće sku-pine rizika, ovisno o danima kašnjenja, finansijskom položaju dužnika i instrumentima osiguranja, te rezervišu uskladu sa propisanim postocima rezervisanja. U skladu sa ovim propisima također se obračunava opšta rezerva od2% na sve izloženosti za koje nije utvrđeno posebno umanjenje vrijednosti.

b) Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

Banka na svaki datum izvještavanja provjerava postoji li objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti pojedine finansijskeimovine ili grupe finansijske imovine. U slučaju vlasničkih ulaganja klasifikovanih kao raspoloživi za prodaju, zna-čajno ili produženo smanjenje fer vrijednosti ulaganja ispod troška sticanja uzima se u obzir kod utvrđivanja da li jevrijednost imovine umanjena.

56

Ukoliko postoji takav dokaz za finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju, kumulativni gubitak, utvrđen kao razlika iz-među troška sticanja i trenutne fer vrijednosti, umanjen za gubitak od umanjenja vrijednosti po toj finansijskoj imoviniprethodno priznat u bilansu uspjeha, prenosi se iz ostale sveobuhvatne dobiti i priznaje u bilansu uspjeha.

Bilo koje naknadno povećanje fer vrijednosti vlasničkih instrumenata raspoloživih za prodaju, čija je vrijednost pretho-dno umanjena, priznaje se direktno u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

c) Finansijska imovina koja se vodi po trošku

Finansijska imovina koja se vodi po trošku obuhvata vlasničke vrijednosne papire klasifikovane kao raspoložive zaprodaju za koje ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti. Banka na svaki datum izvještavanja procjenjuje postoji liobjektivni dokaz o umanjenju vrijednosti pojedine finansijske imovine ili grupe finansijske imovine.

Gubitak od umanjenja vrijednosti utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti finansijske imovine i sa-dašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova diskontovanih trenutnom tržišnom kamatnom stopom na sličnufinansijsku imovinu. Gubici od umanjenja vrijednosti po ovim instrumentima, priznati u bilansu uspjeha, ne ukidaju senaknadno kroz bilans uspjeha.

Princip mjerenja fer vrijednosti

Banka određuje fer vrijednost finansijske imovine po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha na osnovu zadnje tržišne ponu-đene cijene na datum izvještavanja.

Fer vrijednost vlasničkih vrijednosnih papira klasifikovanih kao raspoloživi za prodaju, kojim se trguje na aktivnom trži-štu je bazirana na zadnjoj ponuđenoj cijeni na datum izvještavanja.

Analiza finansijskih instrumenata koji su mjereni nakon početnog priznavanja po fer vrijednosti su grupisani u Nivoeod 1 do 3 kako slijedi:• Nivo 1 – pokazatelji fer vrijednosti izvedeni iz cijena koje kotiraju na aktivnim tržištima;• Nivo 2 – pokazatelji fer vrijednosti izvedeni iz drugih podataka, a ne iz kotiranih cijena iz Nivoa 1;• Nivo 3 – pokazatelji fer vrijednosti izvedeni primjenom metoda vrednovanja koji se ne temelje na tržišnim poda-

cima.

Specifični instrumenti

Gotovina i ekvivalenti gotovine

Za potrebe izvještaja o novčanom toku, gotovina i ekvivalenti gotovine uključuju novac, račun kod Centralne banke itekuće račune kod drugih banaka.

Gotovina i ekvivalenti gotovine isključuju obaveznu minimalnu rezervu kod Centralne banke, budući da sredstva oba-vezne rezerve nisu na raspolaganju Banci u njenom svakodnevnom poslovanju. Obavezna minimalna rezerva kodCentralne banke je iznos koji su obavezne izdvajati sve poslovne banke koje imaju dozvolu za rad u Bosni i Hercego-vini.

Plasmani kod drugih banaka i obavezna rezerva kod Centralne banke

Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke klasifikovani su kao dati krediti i potraživanja i vrednujuse po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti.

Dati krediti i potraživanja

Dati krediti i potraživanja iskazuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti kakobi se prikazali procijenjeni nadoknadivi iznosi.

Vlasnički vrijednosni papiri

Vlasnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha ili finansijskaimovina raspoloživa za prodaju i vrednuju se po fer vrijednosti, osim ukoliko ne postoji pouzdana mjera fer vrijedno-sti, kada se vlasnički vrijednosni papiri vrednuju po trošku sticanja, umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti.

57

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

Ulaganja u fondove

Ulaganja u otvorene investicione fondove se klasifikuju kao finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha ivrednuju po fer vrijednosti.

Dužnički vrijednosni papiri

Dužnički vrijednosni papiri su klasifikovani kao finansijska imovina koja se drži do dospijeća ili finansijska imovina ra-spoloživa za prodaju i po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i vrednuju se po amortizovanom trošku odnosno fer vri-jednosti.

Ulaganja u zavisna i povezana društva

Ulaganja u zavisna i povezana društva se knjiže po trošku sticanja, umanjenom za umanjenje vrijednosti.

Uzeti krediti i subordinirani dug

Uzeti kamatonosni krediti i subordinirani dug klasifikuju se kao ostale finansijske obaveze i inicijalno se priznaju po fervrijednosti, umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortizovanomtrošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priz-naje se u bilansu uspjeha tokom perioda trajanja kredita metodom efektivne kamatne stope.

Tekući računi i depoziti banaka i komitenata

Tekući računi i depoziti klasifikovani su kao ostale obaveze i početno se vrednuju po fer vrijednosti uvećanoj za tran-sakcijske troškove, a naknadno se iskazuju po njihovom amortizovnom trošku primjenom metode efektivne kamatnestope.

i) Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema vrednuju se po trošku nabavke umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti.Trošak nabakve uključuje sve troškove koji su direktno vezani za nabavku imovine. Naknadni troškovi se uključuju uknjigovodstvenu vrijednost imovine ili se priznaju kao posebna imovina, samo u onim slučajevima kada postoji vjero-vatnoća da će Banka u budućnosti imati ekonomsku korist od te imovine i ako se njezina vrijednost može pouzdanoutvrditi. Troškovi popravaka i tekućeg održavanja terete bilans uspjeha u periodu u kojem su nastali.

Amortizacija se obračunava na sve nekretnine i opremu, osim zemljišta i imovine u pripremi, prema linearnoj metodikako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Korištene stope amortizacije primje-njene u izvještajnom i komparativnom periodu bile su kako slijedi:

Metoda amortizacije i procijenjeni vijek trajanja pregledavaju se i po potrebi usklađuju na svaki datum izvještavanja.

Dobici i gubici po osnovu rashodovanja sredstava utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i neto knjigovod-stvene vrijednosti i iskazuju u bilansu uspjeha u okviru ostalih prihoda ili rashoda iz poslovanja.

j) Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina se vrednuje po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Trošaknabave uključuje sve troškove koji su izravno vezani za nabavu imovine.

Amortizacija se obračunava na svu imovinu, osim imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao tro-šak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Sljedeće stope amortizacije se koriste:

58

Kompjuteri 33,3%

Namještaj i oprema 7%-20%

Poslovne zgrade 1,3%

Software 20%

Ulaganja u tuđu imovinu 20%

Metoda amortizacije, procijenjeni vijek trajanja i ostatak vrijednosti pregledavaju se i po potrebi usklađuju na svakidatum izvještavanja.

k) Umanjenje vrijednosti nefinansijske imovine

Neto knjigovodstvena vrijednost nefinansijske imovine Banke provjerava se sa datumom izvještavanja kako bi se utvr-dilo da li postoje indikacije umanjenja vrijednosti imovine. Ako se utvrdi postojanje takvih indikacija procjenjuje senadoknadivi iznos imovine. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u svim slučajevima kada je neto knjigo-vodstvena vrijednost imovine veća od nadoknadivog iznosa. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u bi-lansu uspjeha.

Nadoknadiva vrijednost ostale imovine je vrijednost veća od njezine vrijednosti u upotrebi i njezine fer vrijednostiumanjene za troškove prodaje. U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih nov-čanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja reflektira procjenu vremenske vrijed-nosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu. Za imovinu koja ne generira uglavnom nezavisne novčane to-kove, njezina nadoknadiva vrijednost se određuje zajedno sa imovinom koja generira novčane tokove, a uz koju se taimovina vezuje.

Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje na-doknadive vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednostiimovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlodo umanjenja vrijednosti.

l) Primanja zaposlenih

Kratkoročna primanja zaposlenih

Za račun zaposlenika, Banka uplaćuje penziono i zdravstveno osiguranje koje se obračunava na bruto plate, kao ipripadajuće poreze po ovom osnovu za koje je osnovica neto plaća. Ovi se doprinosi uplaćuju na račun relevantnihdržavnih fondova prema važećoj zakonskoj regulativi i propisima, tokom cijele godine. Naknada za topli obrok i tran-sport kao i regres za godišnji odmor se obračunavaju i plaćaju u skladu sa lokalnom zakonskom regulativom. Ovi setroškovi priznaju u bilansu uspjeha u razdoblju u kojem su nastali troškovi zaposlenih.

Obaveze za doprinose za penzione fondove s propisanim iznosom doprinosa priznaju se kao trošak u bilansu uspjeharazdoblja u kojem su nastali.

Dugoročna primanja zaposlenih: otpremnine za penzije

Banka u slučaju penzionisanja uposlenika isplaćuje otpremnine u visini tri prosječne plate uposlenika ostvarene uprethodna tri mjeseca.

Obaveze i troškovi se određuju pomoću metode projektovanja po jedinici prava. Ova metoda polazi od toga dasvaki period službe dovodi do stvaranja dodatne jedinice prava na naknadu, i svaka jedinica se odvojeno mjeri da bise izračunala konačna obaveza. Obaveza se iskazuje u sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova koristeći dis-kontnu stopu koja odgovara kamatnoj stopi državnih obveznica.

m) Rezervisanja za obaveze i troškove

Rezervisanja se priznaju ukoliko Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obavezu proizašlu iz prošlih događaja začije se podmirenje očekuje da će Banci stvoriti odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, a moguće je napra-viti pouzdanu procjenu iznosa obaveze ili u slučaju zakonske obaveze formiranja rezervisanja za neidentifikovanoumanjenje vrijednosti vanbilansnih kreditnih izloženosti.

Rezervisanja za obaveze i troškove održavaju se na nivou koji Uprava smatra dovoljnim za pokrivanje nastalih gubi-taka. Uprava utvrđuje dostatnost rezervacija na temelju uvida u pojedinačne stavke, tekuće ekonomske uslove, karak-teristike rizika određenih kategorija transakcija, kao i druge relevantne činjenice.

Rezervacije treba iskorištavati samo za izdatke za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako više nije vjerovatno da ćepodmirivanje obaveza zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, rezervisanje se treba ukinuti.

59

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

n) Dionički kapital

Upisani dionički kapital

Upisani dionički kapital obuhvata obične dionice i izražen je u KM po nominalnoj vrijednosti.

Regulatorne rezerve za kreditne gubitke

Regulatorna rezerva za kreditne gubitke predstavlja višak rezervacija izračunatih u skladu s propisima Agencije u od-nosu na rezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate prema zahtjevima MSFI. Rezerva se prikazuje direktno u okvirukapitala (kao rezerva koju nije moguće distribuirati) i sve do 31. decembra 2012. godine (kako je objašnjeno u na-stavku) kreira se iz zadržane dobiti, nakon odobrenja od strane dioničara.

Prije 2012. godine, potreba za prenos iz zadržane dobiti u predviđene rezerve u sklopu kapitala (regulatorne rezerveza kreditne gubitke) je izračunata za cijeli kreditni portfolio na neto osnovi, pri čemu su se uzimala u obzir oba slu-čaja, slučaj gdje je primjena propisa Agencije rezultirala većim rezervacijama kao i slučaj gdje je primjena propisaAgencije rezultirala manjim rezervacijama u odnosu na MSFI rezerve. Međutim, od 2012. godine, banke su obavezneda izračunaju iznos regulatornih rezervi za kreditne gubitke, uzimajući u obzir samo slučajeve gdje primjena propisaAgencije rezultira većim rezervacijama. Retroaktivna primjena ove promjene u propisima Agencije nije potrebna.

Na osnovu nove odluke Agencije iz februara 2013. godine, svako povećanje regulatorne rezerve će biti prikazanosamo kao umanjenje regulatornih rezervi za potrebe izračuna adekvatnosti kapitala, te se ne mora priznati u okvirukapitala (kao kretanje kapitala kako je prethodno objašnjeno). Ova odluka ima retrospektivnu primjenu od 31. de-cembra 2012. godine. Kao rezultat toga, višak rezervacija izračunatih u skladu sa propisima Agencije u odnosu narezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate prema zahtjevima MSFI nastao u 2012. godini neće biti korišten zaprijenos u regulatorne rezerve za kreditne gubitke u 2013. godini.

Zadržana dobit

Zadržana dobit predstavlja akumuliranu neto dobit nakon raspodjele vlasnicima te, kako je gore opisano, nakontransfera u rezervu za kreditne gubitke formirane iz dobiti.

Rezerva fer vrijednosti

Rezerva fer vrijednosti uključuje promjene u fer vrijednosti finansijske imovine raspoložive za prodaju.

Dividende

Dividende na obične dionice priznaju se kao obaveza u periodu u kojem su odobrene od strane dioničara Banke.

o) Vanbilansne preuzete i potencijalne obaveze

U okviru svog redovnog poslovanja, Banka sklapa ugovore kojima preuzima vanbilansne finansijske obaveze i kojevodi u vanbilansnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvataju garancije, akreditive, neiskorištene okvirne kredite i li-mite po kreditnim karticama. Banka navedene preuzete finansijske obaveze iskazuje u izvještaju o finansijskom polo-žaju ako i kad iste postanu plative.

p) Sredstva u ime i za račun trećih osoba

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i građana. Navedena sredstva ne čine dio imovine Bankete su stoga isključena iz njenog izvještaja o finansijskom položaju. Za pružene usluge Banka ostvaruje naknadu.

60

4. Standardi, tumačenja i izmjene objavljenihstandarda koji još nisu na snazi i nisu bili korišteniu pripremi ovih finansijskih izvještajaOdređeni broj novih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja izdan je od strane Odbora za međunarodneračunovodstvene standarde i Odbora za tumačenje međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja, ali još nisu stu-pili na snagu za računovodstveno razdoblje koje završava 31. decembra 2012. godine i nisu primijenjeni u pripremiovih odvojenih finansijskih izvještaja. Većina novih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja koja još nisu uprimjeni nisu značajni za poslovanje Banke i neće imati uticaj na odvojene finansijske izvještaje osim kako slijedi.

• MSFI 9 Finansijski instrumenti (cjelovita verzija ovog standarda još nije usvojena te Međunarodni odbor za stan-darde finansijskog izvještavanja ima aktivan projekt određenih manjih izmjena vezanih za klasifikaciju i mjerenje tedodavanje novih zahtjeva vezanih za umanjenje vrijednosti i računovodstvo zaštite), koji zamjenjuje MRS 39 Fina-nsijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. MSFI 9 obvezan je za finansijske izvještaje za razdoblja koja počinju od1. januara 2015. uz dozvoljenu raniju primjenu. Standard donosi značajne promjene u pogledu klasifikacije i mje-renja finansijske imovine. Banka još uvijek nije utvrdila datum prve primjene MSFI 9 niti je u potpunosti analiziralaučinke njegove primjene.

• MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti, obavezan je za finansijske izvještaje za godišnja razdoblja koja počinju 1. ja-nuara 2013. uz dozvoljenu raniju primjenu te daje jedinstveni izvor smjernica za mjerenje fer vrijednosti, koje setrenutno nalaze u različitim standardima. Uz određene ograničene iznimke MSFI 13 se koristi kad god su mjerenjepo fer vrijednosti ili objava fer vrijednosti zahtijevani ili dozvoljeni u skladu s ostalim MSFI standardima. Banka ćeMSFI 13 primijeniti od 1. januara 2013. te smatra da neće imati značajan uticaj na odvojene finansijske izvještaje.

5. Značajne računovodstvene procjene i ključni izvori procjene neizvjesnostiBanka u toku svog redovnog poslovanja procjenjuje i prosuđuje o neizvjesnim događajima, uključujući procjene iprosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se preispituju i temelje na historij-skom iskustvu i ostalim faktorima poput očekivanog toka budućih događaja koji se može realno pretpostaviti u posto-jećim okolnostima, ali unatoč tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti. Procjena umanjenja vrijednosti kre-ditnog portfolija Banke predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjene. Ti i ostali ključni izvori neizvjesnosti pro-cjene, koji imaju značajan rizik uzrokovanja značajnih usklada knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza u nared-noj finansijskoj godini, opisani su u nastavku.

a) Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja i rezervisanja za

vanbilansnu izloženost

Banka kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih klijenata. Potreba za umanjenjem vrijednosti bilansne i vanbilan-sne izloženosti Banke kreditnom riziku procjenjuje se mjesečno.

Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom se priznaju u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost datih kredita pravnimosobama i građanima (kao što je prikazano u bilješci 19), te kao rezervacije za obaveze i troškove koji proizlaze izvanbilansne izloženosti klijentima, uglavnom u vidu garancija i akreditiva (prikazano u bilješci 31) i ostale imovine (bi-lješka 26).

Umanjenje vrijednosti se također razmatra za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fervrijednosti, te gdje primarni rizik umanjenja nije kreditni rizik.

Banka prvo procjenjuje postoji li objektivan dokaz umanjenja vrijednosti posebno za imovinu koja je pojedinačnoznačajna (korporativne izloženosti), te na kolektivnoj osnovi za imovinu koja nije pojedinačno značajna (izloženostimikro klijentima i stanovništvu). Međutim, imovina procijenjena zasebno kao imovina čija vrijednost nije umanjena seuključuje u grupu imovine sa sličnim karakteristikama kreditnog rizika, te razmatra na portfolio osnovi radi umanjenjavrijednosti.

61

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

Banka procjenjuje umanjenja vrijednosti u slučajevima kada prosudi da dostupni podaci ukazuju na vjerovatnostmjerljivog umanjenja budućih procijenjenih novčanih tokova imovine ili portfolija imovine. Kao indikator smatra seneredovitost u otplati ili ostale indikacije finansijskih poteškoća uzimatelja kredita te nepovoljne promjene u ekonom-skim uslovima u kojima dužnici posluju i u vrijednosti ili naplativosti instrumenata osiguranja, kada se te promjenemogu povezati s navedenim nepoštivanjem uslova ugovora.

Sažetak umanjenja vrijednosti

Na dan 31. decembar 2012. godine i 31. decembar 2011. godine bruto vrijednost kredita i potraživanja za koje jepriznato umanjenje vrijednosti (neprihodujući krediti – NPL), te stope priznatih rezervisanja bili su kako slijedi:

Svako dodatno povećanje stope rezervisanja za 1 postotni poen bruto neprihodujuće izloženosti koje su prikazanegore na dan 31. decembar 2012. godine, imalo bi za posljedicu povećanje gubitka od umanjenja vrijednosti u iz-nosu od 3.503 hiljade KM (2011.: 3.068 hiljada KM).

Pored posebno identifikovanih gubitaka za neprihodujuće kredite, kao što je objašnjeno u prethodnom paragrafu,Banka također priznaje gubitke od umanjenja vrijednosti za koje se zna da postoje na datum izvještavanja, a koji nadatum izvještavanja nisu bili posebno identifikovani (“IBNR”). Iznosi za koje je prepoznato posebno umanjenje vrijed-nosti isključeni su iz ove kalkulacije.

Iznos IBNR-a na dan 31. decembar 2012. godine iznosio je 18.131 hiljada KM (2011.: 19.116 hiljada KM), ili0,78% (2011.: 0,77%) datih kredita i potraživanja i 0.62% (2011.:0.61%) ukupne bilansne i vanbilansne izloženosti.

b) Porezi

Banka priznaje poreznu obavezu u skladu sa poreznim propisima Bosne i Hercegovine. Porezne prijave odobravajuporezna tijela koja su nadležna za provođenje naknadne kontrole poreznih obveznika.

c) Regulatorni zahtjevi

Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ovlaštena je za provođenje regulatornog nadzora nad poslo-vanjem Banke i može zahtijevati izmjene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, u skladu sa odgovarajućimpropisima.

Pored umanjenja vrijednosti izračunatih i priznatih u skladu sa MSFI, Banka također procjenjuje umanjenja vrijednostiu skladu sa regulativom Agencije, s ciljem izračuna iznosa potrebnog za izračun adekvatnosti kapitala i priznavanjarezerve za kreditne gubitke u okviru kapitala.

Sljedeća tabela prikazuje sumaran pregled umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu sa propisima Agencije. Regula-torne rezerve na dan 31. decembar 2012. godine izračunate su u skladu sa novom metodologijom kako je obja-šnjeno u bilješci 3 (n).

62

31. decembar 2012. 31. decembar 2011.

Korpora-tivni

klijenti

Mikroklijenti i

stanovni-štvo

UkupnoKorpora-

tivni klijenti

Mikroklijenti i

stanovni-štvo

Ukupno

Bruto izloženost 215.786 134.556 350.342 166.457 140.394 306.851

Umanjene vrijednosti 117.158 129.345 246.503 102.764 136.087 238.851

Stopa rezervisanja 54,3% 95,4% 70,4% 61,7% 96,9% 77,8%

’000 KM Bilješke31.12.2012.

31.12.2011.

Umanjenje vrijednosti za bilansne izloženosti, uključujući IBNR 19, 26 262.119 253.072

Rezervisanje za vanbilansne izloženosti, uključujući IBNR 31 2.256 4.841

264.375 257.913

Sažetak umanjenja vrijednosti

Do 2012. godine svako povećanje viška rezervisanja, kako je prethodno izračunato, trebalo je biti preneseno u pose-bnu regulatornu rezervu u sklopu kapitala iz dobiti ili zadržane dobiti, a na osnovu odluke Skupštine dioničara. Među-tim, kako je objašnjeno u bilješci 3 (n), na osnovu nove odluke Agencije, donesene u februaru 2013. godine, svakidodatni manjak regulatornih rezervi će biti prikazan kao (kumulativna) odbitna stavka regulatornog kapitala u izra-čunu adekvatnosti kapitala, ali bez potrebe prenosa u regulatornu rezervu u sklopu kapitala.

Kako je prikazano u gornjoj tabeli, ukupni iznos za koji rezervisanja prema propisima Agencije nadmašuju rezervisa-nja prema MSFI iznosi 119.427 hiljada KM na 31. decembar 2012. (31. decembar 2011.: 102.443 hiljade KM).Od ovog iznosa, 102.443 hiljade KM je priznato u sklopu regulatorne rezerve za kreditne gubitke unutar pozicije ka-pitala na 31. decembar 2012. (31. decembar 2011.: 89.035 hiljada KM). Preostali iznos od 16.984 hiljade KM, kojipredstavlja iznos nedostajućih rezervi za ovu godinu, u skladu sa novom odlukom Agencije, kako je prethodno obja-šnjeno, neće biti prenesen u regulatorne rezerve za kredine gubitke, ali će biti prikazan kao odbitna stavka kapitalaprilikom izračuna adekvatnosti kapitala.

d) Sudski sporovi

Banka provodi pojedinačnu procjenu svih sudskih sporova i na osnovu toga određuje iznos rezervisanja. Procjenu ipredlaganje iznosa rezervisanja za sudske sporove provodi Direkcija pravnih poslova Banke, dok odluku o iznosu re-zervisanja donosi Uprava Banke.

Kao što je navedeno u bilješci 31, Banka je rezervisala 490 hiljada KM (2011: 585 hiljada KM), iznos koji UpravaBanke smatra dostatnim. Nije praktično procijeniti finansijski učinak promjena u pretpostavkama na temelju kojihUprava procjenjuje potrebu za rezervacijama.

6. Prihodi od kamata

63

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

’000 KM31.12.2012.

31.12.2011.

Rezervisanja za bilansne izloženosti (Agencija) 358.023 334.912

Rezervisanja za vanbilansne izloženosti (Agencija) 25.779 25.444

383.802 360.356

Umanjenje vrijednosti prema MSFI 264.375 257.913

Višak rezervisanja prema Agenciji u odnosu na rezervisanja prema MSFI 119.427 102.443

’000 KM 2012. 2011.

Krediti stanovništvu 115.614 115.146

Krediti privrednim društvima 68.921 84.465

Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha (većinom državne obveznice) 7.338 8.695

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća (većinom državne obveznice) 4.786 4.881

Banke 768 5.200

Obavezna rezerva kod Centralne banke 81 1.580

Ostalo 27 27

197.535 219.994

7. Rashodi od kamata

8. Prihodi od naknada i provizija

9. Rashodi od naknada i provizija

10. Neto prihod od trgovanja

Neto gubitak od 920 hiljada KM od prodaje finansijske imovine koja se drži do dospijeća nastao u 2011. godinipredstavlja gubitak od otuđenja obveznica izdanih od strane Republike Portugala, klasifikovanih kao imovina koja sedrži do dospijeća. Odluka Banke da ih proda je bila potaknuta značajnim pogoršanjem kreditne sposobnosti izdava-telja, što nije predviđeno prilikom kupovine. Na osnovu toga, Banka smatra da prodaja obveznica, koje ne predstav-ljaju značajan dio portfolija koji se drži do dospijeća, ne predstavlja diskreditovanje cijelog portfelja, te u skladu s tim,nije reklasifikovala preostala ulaganja koja se drže do dospijeća.

64

’000 KM 2012. 2011.

Domaći i strani platni promet 23.849 24.187

Kreditne kartice 21.110 19.345

Garancije i ostala vanbilansna izloženost 10.287 10.540

Konverzije stranih valuta 4.460 3.665

Održavanje tekućih računa 4.221 3.249

Ostalo 3.415 4.022

67.342 65.008

’000 KM 2012. 2011.

Naknade za kreditne kartice 6.745 6.063

SWIFT usluge 1.006 902

Usluge Centralne banke 724 592

Domaći i strani platni promet 76 78

Ostalo 2.373 1.508

10.924 9.143

’000 KM 2012. 2011.

Neto dobici od trgovine devizama 9.860 10.969

Neto gubici od preračunavanja imovine i obaveza u stranoj valuti (1.617) (2.037)

Usklađenja fer vrijednosti finansijske imovine po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha (233) (1.990)

Neto gubitak od prodaje finansijske imovine po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha (168) (1.425)

Neto gubitak od prodaje finansijske imovine koja se drži do dospijeća - (920)

7.842 4.597

’000 KM 2012. 2011.

Stanovništvo 35.785 36.010

Privredna dru{tva 7.792 8.331

Banke 17.398 26.770

Ostalo 477 594

61.452 71.705

11. Ostali operativni prihodi

12. Troškovi osoblja

Troškovi osoblja uključuju 10.103 hiljade KM (2011: 11.499 hiljada KM) doprinosa po osnovu penzionog osiguranjauplaćenih u državni penzioni fond. Doprinosi se računaju kao procent bruto plate. Banka ima 1.555 uposlenika nadan 31. decembra 2012. godine (1.593 na dan 31. decembar 2011. godine).

13. Administrativni troškovi

65

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

’000 KM 2012. 2011.

Neto dobit od otuđenja materijalne imovine - 2.567

Prihod od zakupa 1.040 886

Otpisane obaveze 65 443

Ostali prihodi 2.128 3.330

3.233 7.226

’000 KM 2012. 2011.

Bruto plate 44.911 47.948

Rezervisanja za primanja zaposlenih (bilješka 31) 2.933 319

Ostala primanja zaposlenih 10.828 11.687

58.672 59.954

’000 KM 2012. 2011.

Premije osiguranja depozita 7.778 7.452

Usluge 6.068 7.178

Tekuće održavanje 7.766 7.073

Konsultantske usluge 4.062 5.616

Telekomunikacije 4.376 5.309

Zakupnine 4.232 4.693

Troškovi reprezentacije i marketinga 3.266 4.158

Ostali porezi i takse 1.498 2.753

Materijalni troškovi 2.236 2.734

Premije osiguranja imovine 2.760 2.400

Troškovi energije 2.311 2.372

Troškovi osiguranja zaposlenih 118 1.224

Obrazovanje 348 493

Troškovi prevoza 182 203

Donacije 160 149

Neto gubitak od otuđenja materijalne imovine 97 -

Ostali administrativni troškovi 5.025 4.118

52.283 57.925

14. Umanjenja vrijednosti i rezervisanja

15. Porez na dobitPorez na dobit priznat u bilansu uspjeha uključuje tekući i odloženi porez. Trenutna stopa poreza na dobit je 10%(2011: 10%).

Trošak poreza na dobit priznat u bilansu uspjeha:

Usklađenje troška poreza na dobit:

16. Gotovina i ekvivalenti gotovine

66

’000 KM 2012. 2011.

Dati krediti i potraživanja (bilješka 19) 43.895 39.164

Rezervisanja za vanbilansnu izloženost (bilješka 31) (2.585) 673

Rezervisanja za sudske sporove (bilješka 31) (95) 585

Rezervisanja za ostalu imovinu (bilješka 26) 2.235 91

43.450 40.513

’000 KM 2012. 2011.

Tekući porez na dobit 6.221 5.798

Odgođeni porez na dobit (bilješka 25) 177 (377)

6.398 5.421

’000 KM 2012. 2011.

Dobit prije poreza 42.926 49.274

Porez na dobit po stopi od 10% 4.293 4.928

Poresko nepriznati rashodi 1.536 1.272

Učinci neoporezivih prihoda (633) (780)

Transferne cijene - 1

Manje obračunati porez iz prethodnih perioda 1.202 -

Trošak poreza na dobit 6.398 5.421

Efektivna stopa poreza na dobit 14,9% 11,0%

’000 KM 2012. 2011.

Tekući račun kod Centralne banke 362.430 572.763

Tekući računi kod drugih banaka 112.395 83.461

Novac u blagajni u domaćoj valuti 51.935 41.034

Novac u blagajni u stranoj valuti 24.880 19.562

Čekovi u stranoj valuti 37 48

551.677 716.868

17. Obavezna rezerva kod Centralne bankeObavezna rezerva predstavlja iznos koji obvezno mora biti deponiran kod Centralne banke BiH. Osnovicu za obra-čun obavezne rezerve čine depoziti i pozajmljena sredstva, bez obzira na to u kojoj su valuti denominirani.

U osnovicu za obračun obavezne rezerve ne ulaze:• pozajmljena sredstva od nerezidenata i• sredstva vlada entiteta namijenjena za razvojne projekte.

Stopa izdvajanja obavezne rezerve iznosi:• 10% (2011: 10%) na depozite i pozajmljena sredstva s ugovorenim rokom dospijeća do jedne godine (kratkoročni

depoziti i pozajmljena sredstva) i• 7% (2011: 7%) na depozite i pozajmljena sredstva s ugovorenim rokom dospijeća preko jedne godine (dugoročni

depoziti i pozajmljena sredstva).

18. Plasmani kod drugih banaka

Plasmani kod drugih banaka prikazani su sa uključenom obračunatom kamatom u iznosu od 5 hiljada KM (31. de-cembar 2011: 5 hiljada KM).

Tokom 2012. godine, kamatna stopa na plasmane u EUR kretala se od 0,01% do 0,60% godišnje (2011: od 0,12%do 1,62% godišnje), a na plasmane u USD od 0,05% do 0,78% godišnje (2011: od 0,01% do 1,00% godišnje). Ka-matne stope na plasmane u ostalim valutama kretale su se od 0,00% do 4,45% godišnje (2011: od 0,02% do 5,10%godišnje).

19. Dati krediti i potraživanja

Dati krediti i potraživanja uključuju potraživanje za kamatu, koje se sastoji iz nenaplaćene dospjele kamate i obraču-nate nedospjele kamate, sa knjigovodstvenom vrijednošću od 16.473 hiljade KM (31. decembar 2011: 21.966 hi-ljada KM).

Kretanje umanjenja vrijednosti datih kredita i potraživanja može se prikazati kako slijedi:

67

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

’000 KM 2012. 2011.

Zemlje OECD-a 235.652 225.917

235.652 225.917

’000 KM 2012. 2011.

Kratkoro~ni krediti

u domaćoj valuti 688.350 708.216

u stranoj valuti 3.703 7.955

692.053 716.171

Dugoro~ni krediti


u stranoj valuti 1.526.011 1.605.130

1.731.698 1.843.097

2.423.751 2.559.268

Manje: umanjenje vrijednosti (259.383) (252.538)

2.164.368 2.306.730

Godišnje kamatne stope po datim kreditima u 2012. i 2011. godini mogu se prikazati kako slijedi:

20. Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

Analiza finansijske imovine raspoložive za prodaju prema nivoima fer vrijednosti

Analiza finansijske imovine raspoložive za prodaju (osim finansijskih instrumenata koji se vode po trošku) prema ni-voima fer vrijednosti prezentirana je u tabeli ispod:

68

’000 KM 2012. 2011.

Stanje na dan 1. januara 252.538 213.374

Povećanje umanjenja vrijednosti (bilješka 14) 43.895 39.164

Otpisi (37.050) -

Stanje na dan 31. decembra 259.383 252.538


’000 KM Godišnje kamatne stope ’000 KM Godišnje kamatne stope

Domaća valuta

Privredna dru{tva 688.555 2,50% - 18,00% 718.072 5,53% - 18,00%

Stanovništvo 205.482 2,00% - 18,00% 228.111 2,00% - 18,00%

Strana valuta (koja uključuje valutnuklauzulu)

Privredna dru{tva 451.407 0,00% - 16,00% 567.477 0,00% - 16,00%

Stanovništvo 1.078.307 4,63% - 10,00% 1.045.608 5,31% - 12,00%

2.423.751 2.559.268

’000 KM 2012. 2011.

Vlasnički instrumenti

Listani ili kotirani 121 3.233

Nisu listani niti kotirani 68 66

189 3.299

31. decembar 2012.’000 KM

Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Ukupno

Vlasnički vrijednosni papiri koji su listani ili kotirani 121 - - 121

121 - - 121



Vlasnički vrijednosni papiri koji su listani ili kotirani 3.233 - - 3.233

3.233 - - 3.233

Analiza finansijske imovine raspoložive za prodaju prema eksternom rejtingu

Analiza finansijske imovine raspoložive za prodaju prema rejtingu Agencije za kreditni rejting Fitch prikazana je u ta-blici u nastavku:

21. Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

Analiza dužničkih vrijednosnih papira po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha na geografskoj osnovi

Državne obveznice po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha se mogu analizirati na geografskoj osnovi kako slijedi:

69

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji


AAA/AA- A+/A- BBB- B+/B-Bez

rejtingaUkupno

Vlasnički vrijednosni papiri - - - - 121 121

- - - - 121 121



rejtingaUkupno

Vlasnički vrijednosni papiri - - - - 3.233 3.233

- - - - 3.233 3.233

’000 KM 2012. 2011.

Vlasnički vrijednosni papiri, listani 504 996

Državne obveznice, listani 154.337 153.011

Ulaganje u otvoreni investicioni fond – povezano lice, nije listano 3.888 4.890

158.729 158.897

’000 KM 2012. 2011.

Ru mu ni ja 88.300 86.442

Francuska 14.950 14.787

Njema~ka 13.022 13.424

Belgija 11.480 11.271

Finska 10.289 10.771

Holandija 10.312 10.634

Italija 3.939 3.691

Slovenija 2.045 1.991

154.337 153.011

Analiza finansijske imovine po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha prema nivoima fer vrijednosti

Analiza finansijske imovine po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha prema nivoima fer vrijednosti je prezentirana u tabeliispod:

Analiza finansijske imovine po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha prema eksternom rejtingu

Analiza finansijske imovine po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha prema rejtingu Agencije za kreditni rejting Fitch pri-kazana je u tablici u nastavku:

22. Finansijska imovina koja se drži do dospijeća

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća, prikazana u tabeli iznad, uključuje obračunatu kamatu u iznosu od1.857 hiljada KM (31. decembar 2011: 1.546 hiljada KM).

70



Vlasnički vrijednosni papiri, listani 504 - - 504

Državne obveznice, listane 154.337 - - 154.337

Ulaganje u otvoreni investicioni fond – povezano lice, nije listano 3.888 - - 3.888

158.729 - - 158.729



Vlasnički vrijednosni papiri, listani 996 - - 996

Državne obveznice, listane 153.011 - - 153.011

Ulaganje u otvoreni investicioni fond – povezano lice 4.890 - - 4.890

158.897 - - 158.897



rejtingaUkupno


Državne obveznice 60.053 5.984 88.300 - - 154.337

Ulaganje u otvoreni investicioni fond - - - - 3.888 3.888

60.053 5.984 88.300 - 4.392 158.729



rejtingaUkupno


Državne obveznice 62.878 3.691 - - 86.442 153.011

Ulaganje u otvoreni investicioni fond - - - - 4.890 4.890

62.878 3.691 - - 92.328 158.897

’000 KM 2012. 2011.

Trezorski zapisi BH entiteta 18.331 29.500

Obveznice BH entiteta 23.915 12.576

Ostale državne obveznice 104.323 96.014

146.569 138.090

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća se može analizirati na geografskoj osnovi kako slijedi:

Godišnja kamatna stopa na obveznice koje se drže do dospijeća tokom 2012. godine kretala se u rasponu od 2,50%do 6,10% (2011: od 2,50% do 8,00%).

Analiza finansijske imovine koja se drži do dospijeća prema eksternom rejtingu

Analiza finansijske imovine koja se drži do dospijeća prema rejtingu Agencije za kreditni rejting Fitch prikazana je utablici u nastavku:

23. Ulaganja u zavisna društva

71

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

’000 KM 2012. 2011.

Austrija 41.806 44.935

Francuska 31.603 -

Federacija Bosne i Hercegovine 24.857 12.576

Republika Srpska 17.389 29.500

Italija 10.950 12.471

Holandija 10.071 10.132

Belgija 9.893 20.585

Slovenija - 7.891

146.569 138.090



rejtingaUkupno

Trezorski zapisi BH entiteta - - - 18.331 - 18.331

Obveznice BH entiteta - - - 23.915 - 23.915

Ostale državne obveznice 93.373 10.950 - - - 104.323

93.373 10.950 - 42.246 - 146.569



rejtingaUkupno

Trezorski zapisi BH entiteta - - - 29.500 - 29.500

Obveznice BH entiteta - - - 12.576 - 12.576

Ostale državne obveznice 83.543 12.471 - - - 96.014

83.543 12.471 - 42.076 - 138.090

’000 KM Djelatnost % udjela 2012. 2011.

Raiffeisen Special Assets Company d.o.o., SarajevoUsluge finansijskog savjetovanja

100% 1.983 1.983

Raiffeisen INVEST društvo za upravljanje fondovimad.o.o. Sarajevo

Dru{tvo za upravljanje fondovima

100% 645 400

Raiffeisen CAPITAL a.d. Banja LukaPosredovanje u poslovimasa vrijednosnim papirima

100% 53 53

2.681 2.436

Finansijske informacije o zavisnim društvima na dan 31. decembar 2012. godine su:

Promjene na ulaganjima u zavisna društva su kako slijedi:

24. Ulaganja u pridružena društva

Finansijske informacije o pridruženim društvima na dan 31. decembar 2012. godine su:

Promjene na ulaganjima u pridružena društva su kako slijedi:

72

Ukupnaimovina

Registro-vani

kapital

Ukupni kapital

PrihodiDobit /

(gubitak)za godinu

Raiffeisen Special Assets Company d.o.o., Sarajevo 3.334 1.983 2.271 308 160

Raiffeisen INVEST društvo za upravljanje fondovimad.o.o. Sarajevo

290 645 281 86 289

Raiffeisen CAPITAL a.d. Banja Luka 340 355 48 130 (5)

’000 KM 2012. 2011.


Povećanje osnovnog kapitala/Sticanje udjela u Raiffeisen INVEST društvo za upravljanje fondovimad.o.o. Sarajevo

245 400

Sticanje udjela u Raiffeisen CAPITAL a.d. Banja Luka - 53

Efekat spajanja sa Raiffeisen BROKERS d.o.o. Sarajevo - (507)

Efekat promjena računovodstvene politike – Otpuštanje rezervisanja - 202


’000 KM Djelatnost % udjela 2012. 2011.

Raiffeisen LEASING d.o.o. Sarajevo Leasing 49,00% 8.173 8.173

RL Assistance Member of Raiffeisen Group dooDjelatnost agenata i posrednika osiguranja

50,00% 2 -

8.175 8.173

Ukupnaimovina

Registro-vani

kapital

Ukupni kapital

PrihodiDobit /

(gubitak)za godinu

Raiffeisen LEASING d.o.o. Sarajevo 244.728 17.774 19.146 24.731 1.372

RL Assistance Member of Raiffeisen Group d.o.o. 1.761 4 1.661 2.098 1.657

’000 KM 2012. 2011.


Sticanje udjela u RL Assistance Member of Raiffeisen Group d.o.o. 2 -


25. Odgođena poreska imovinaPromjene u privremenim razlikama odgođene poreske imovine mogu se prikazati kako slijedi:

Banka priznaje odloženu poresku imovinu na osnovu privremenih razlika između poreske vrijednosti i knjigovodstvenevrijednosti naknada za odobravanje kredita.

26. Ostala imovina

Kretanje umanjenja vrijednosti ostale imovine sumirano je ispod:

73

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

’000 KM 2012. 2011.

Stanje na dan 1. januara 534 443

Neto trošak kroz bilans uspjeha (bilješka 14) 2.235 91

Otpisi (33) -

Stanje na dan 31. decembra 2.736 534

’000 KM 2012. 2011.

Stanje na dan 1. januara 846 469

(Smanjenje)/povećanje odložene poreske imovine (bilješka 15) (177) 377

Stanje na dan 31. decembra 669 846

’000 KM 2012. 2011.

Potraživanja po osnovu trgovine devizama 5.560 9.295

Potraživanja za poslovanje kreditnim karticama 8.302 8.660

Unaprijed plaćeni troškovi 1.439 2.467

Ostala potraživanja za plaćeni porez 2.366 2.070

Obračunate naknade 1.514 1.460

Ostala imovina 4.772 4.794

23.953 28.746

Manje: umanjenje vrijednosti (2.736) (534)

21.217 28.212

27. Nekretnine i oprema

Sredstva u pripremi na 31. decembar 2012. godine predstavljaju građevine i opremu, koja još uvijek nije stavljena uupotrebu.

Sredstva u pripremi na 31. decembar 2011. godine predstavljaju građevine i opremu, koja još uvijek nije stavljena uupotrebu.

74

2012.’000 KM

Zemljište igrađevine

VozilaKancelarij-

skaoprema

Sredstva upripremi

Ukupno

Nabavna vrijednost

Na 1. januar 2012. 134.038 1.698 46.224 2.115 184.075

Nabavke - - - 5.518 5.518

Prenos sa sitnog inventara - - 2.558 - 2.558

Transferi 1.221 348 3.671 (5.240) -

Otuđenja i otpisi - (302) (2.750) (26) (3.078)

Na 31. decembar 2012. 135.259 1.744 49.703 2.367 189.073

Akumulirana amortizacija

Na 1. januar 2012. 5.068 1.080 29.331 - 35.479

Trošak amortizacije 1.659 222 5.604 - 7.485

Prenos sa sitnog inventara - - 2.378 - 2.378

Otuđenja i otpisi - (247) (2.583) - (2.830)

Na 31. decembar 2012. 6.727 1.055 34.730 - 42.512

Neto knjigovodstvena vrijednost

Na 1. januar 2012. 128.970 618 16.893 2.115 148.596

Na 31. decembar 2012. 128.532 689 14.973 2.367 146.561

2011.’000 KM

Zemljište igrađevine

VozilaKancelarij-

skaoprema

Sredstva upripremi

Ukupno

Nabavna vrijednost

Na 1. januar 2011. 100.247 1.617 44.191 34.191 180.246

Nabavke - - - 6.836 6.836

Povećanje nastalo usljed spajanja sa Raiffeisen Brokersd.o.o. Sarajevo (bilješka 37)

- 30 162 - 192

Prenos sa sitnog inventara - - 701 - 701

Transferi 34.814 246 3.611 (38.671) -

Otuđenja i otpisi (1.023) (195) (2.441) (241) (3.900)

Na 31. decembar 2011. 134.038 1.698 46.224 2.115 184.075


Na 1. januar 2011. 3.624 929 25.552 - 30.105

Trošak amortizacije 1.464 234 5.849 - 7.547


- 7 127 - 134

Prenos sa sitnog inventara - - 146 - 146

Otuđenja i otpisi (20) (90) (2.343) - (2.453)

Na 31. decembar 2011. 5.068 1.080 29.331 - 35.479


Na 1. januar 2011. 96.623 688 18.639 34.191 150.141

Na 31. decembar 2011. 128.970 618 16.893 2.115 148.596

28. Nematerijalna imovina

Sredstva u pripremi na 31. decembar 2012. godine predstavljaju software, koji još uvijek nije stavljen u upotrebu.

Sredstva u pripremi na 31. decembar 2011. godine predstavljaju software, koji još uvijek nije stavljen u upotrebu.

75

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

2012.’000 KM

Software LicenceUlaganja u

tuđu imovinu

Sredstva upripremi

Ukupno

Nabavna vrijednost

Na 1. januar 2012. 7.751 7.407 2.065 770 17.993

Nabavke - - - 1.634 1.634

Transferi 1.061 607 88 (1.756) -

Otuđenja i otpisi - - (389) - (389)

Na 31. decembar 2012. 8.812 8.014 1.764 648 19.238


Na 1. januar 2012. 4.319 4.638 1.739 - 10.696

Trošak amortizacije 1.140 1.168 79 - 2.387

Otuđenja i otpisi - - (389) - (389)

Na 31. decembar 2012. 5.459 5.806 1.429 - 12.694


Na 1. januar 2012. 3.432 2.769 326 770 7.297

Na 31. decembar 2012. 3.353 2.208 335 648 6.544

2011.’000 KM

Software LicenceUlaganja u

tuđu imovinu

Sredstva upripremi

Ukupno

Nabavna vrijednost

Na 1. januar 2011. 5.256 6.564 1.760 2.119 15.699

Nabavke - - - 2.179 2.179


158 - - - 158

Transferi 2.339 843 346 (3.528) -

Otuđenja i otpisi (2) - (41) - (43)

Na 31. decembar 2011. 7.751 7.407 2.065 770 17.993


Na 1. januar 2011. 3.328 3.453 1.760 - 8.541

Trošak amortizacije 903 1.185 20 - 2.108


90 - - - 90

Otuđenja i otpisi (2) - (41) - (43)

Na 31. decembar 2011. 4.319 4.638 1.739 - 10.696


Na 1. januar 2011. 1.928 3.111 - 2.119 7.158

Na 31. decembar 2011. 3.432 2.769 326 770 7.297

29. Obaveze prema bankama

Tekući računi, depoziti banaka i uzeti krediti od banaka prikazani sa uključenom obračunatom kamatom u iznosu od1.069 hiljada KM (31. decembar 2011: 1.677 hiljada KM).

Postojeći potrfolio dugoročnih uzetih kredita se dijeli na portfolio sa fiksnim i varijabilnim kamatnim stopama (vezanimza EURIBOR/EUROLIBOR). Kamatne stope na ukupne uzete kredite su bile u rasponu od 1,00% do 4,95% godišnje(fiksne stope) i od EURIBOR+0,095% do EURIBOR+5,75% (varijabilne stope). U 2011. godini kamatne stope naukupne uzete kredite kretale su se od 1,00% do 4,95% godišnje (fiksne stope) i od EURIBOR+0,095% do EURI-BOR+5,75% (varijabilne stope).

76

’000 KM 2012. 2011.

Uzeti krediti

Dugoro~ni krediti

od stranih banaka i finansijskih institucija 344.252 458.823

od domaćih banaka i finansijskih institucija 3.507 4.094

347.759 462.917

Depoziti

Tekući računi

u domaćoj valuti 937 499

u stranoj valuti 70 106

Oročeni depoziti

Kratkoro~ni depoziti

u domaćoj valuti 2.209 259


Dugoro~ni depoziti


6.210 5.087

353.969 468.004

30. Obaveze prema klijentima

Obaveze prema klijentima su prikazane uključujući obračunatu kamatu u iznosu od 131 hiljadu KM (31. decembar2011: 242 hiljade KM).

Tokom 2012. godine kretanje kamatnih stopa bilo je kako slijedi:• depoziti po viđenju u KM – od 0,00% do 0,25% godišnje (2011: od 0,00% do 0,10% godišnje),• depoziti po viđenju u stranim valutama – od 0,00% do 1,75% godišnje (2011: od 0,00% do 1,75% godišnje),• kratkoročni depoziti – od 0,00% do 3,60% godišnje (2011: od 0,00% do 3,60% godišnje),• dugoročni depoziti – od 0,00% do 4,20% godišnje (2011: od 0,00% do 4,50% godišnje).

31. Rezervisanja za obaveze i troškove

Promjene u rezervisanjima za obaveze i troškove su bile kako slijedi:

77

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

’000 KM 2012. 2011.

Depoziti po viđenju:

Stanovništvo:



659.575 651.236

Pravne osobe:



705.734 840.697

1.365.309 1.491.933

Oročeni depoziti:

Stanovništvo:



1.177.446 1.121.130

Pravne osobe:



207.608 331.379

1.385.054 1.452.509

2.750.363 2.944.442

’000 KM 2012. 2011.

Rezervisanje za vanbilansnu izloženost 2.256 4.841

Rezervisanje za primanja zaposlenih 4.362 2.065

Rezervisanje za sudske sporove 490 585

7.108 7.491

Osim rezervisanja za otpremnine i neiskorištene godišnje odmore, koji su predstavljeni u okviru troškova osoblja (bilje-ška 12), rezervisanja za obaveze i troškove predstavljena su u okviru umanjenja vrijednosti i rezervisanja (bilješka 14).

32. Ostale obaveze

33. Subordinirani dug

Subordinirani dug od strane povezanih lica, komercijalnih banaka se odnosi na četiri aktivna kredita, primljena u pe-riodu od juna 2003. do septembra 2007. godine, u ukupnom iznosu od 55.471 hiljadu KM. Rok dospijeća ovih kre-dita je od marta 2013. godine do septembra 2014. godine, sa polugodišnjim anuitetima.

Subordinirani dug razvojnih banaka odnosi se na jedan kredit primljen u maju 2008. godine, u ukupnom iznosu od19.558 hiljada KM, sa polugodišnjim anuitetima i rokom dospijeća u septembru 2015. godine.

Kamatne stope za subordinirane kredite se kreću u rasponu od EURIBOR+2% do EURIBOR+2,8%.

Po odobrenju Agencije, subordinirani dug se može iskoristiti kao dodatni kapital u regulatorne svrhe.

78

Rezevisa-nja za ot-premnine

Rezervisa-nja za ne-iskorištene

godišnjeodmore

Rezervisa-nja za

sudskesporove

Rezervisa-nja za

van bilan-snu

izloženost

Ukupno

Stanje na dan 1. januar 2011. 2.635 1.499 - 4.168 8.302

Neto trošak u bilansu uspjeha 389 (70) 585 673 1.577

Rezervisanja iskorištena tokom godine (2.388) - - - (2.388)

Stanje na dan 31. decembar 2011. 636 1.429 585 4.841 7.491

Stanje na dan 1. januar 2012. 636 1.429 585 4.841 7.491

Neto trošak u bilansu uspjeha 3.019 (86) (95) (2.585) 253

Rezervisanja iskorištena tokom godine (636) - - - (636)

Stanje na dan 31. decembar 2012. 3.019 1.343 490 2.256 7.108

’000 KM 2012. 2011.

Unaprijed naplaćena glavnica i kamata 7.050 8.084

Odgođeni prihodi 4.818 5.209

Obaveze po osnovu kartičnog poslovanja 5.166 4.264

Obaveze po osnovu trgovine devizama 5.056 867

Obaveze prema dobavljačima 3.674 4.076

Obaveze prema zaposlenima 2.909 3.877

Ostale poreske obaveze 89 56

Obaveze prema dioničarima 13 11

Ostale obaveze 1.359 2.723

30.134 29.167

’000 KM 2012. 2011.

Komercijalne banke – povezana lica 26.274 45.858

Razvojne banke 19.683 19.626

45.957 65.484

34. Dionički kapitalVlasnička struktura Banke na dan 31. decembra 2012. i 31. decembra 2011. godine bila je kako slijedi:

Kapital se sastoji od 949.552 redovnih dionica nominalne vrijednosti 250 KM (2011: 949.552 dionice).

35. Potencijalne i preuzete obavezeU sklopu svog redovnog poslovanja Banka preuzima obaveze vezane za kreditno poslovanje, koje se vode na raču-nima u vanbilansnoj evidenciji, a koje se odnose na garancije, akreditive i neiskorišteni dio odobrenih kredita.

79

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji


DioničariBroj

dionicaIznos

'000 KM%

Brojdionica

Iznos'000 KM

%

Raiffeisen Bank International AG, Beč,Austrija

921.016 230.254 96,99 921.016 230.254 96,99

Raiffeisen SEE Region Holding GmbH,Beč, Austrija (ranije: Millenia Beteiligung-sverwaltungs GmbH, Graz, Austrija)

28.488 7.122 3,00 28.488 7.122 3,00

Ostali dioničari 48 12 0,01 48 12 0,01

Ukupno 949.552 237.388 100,00 949.552 237.388 100,00

’000 KM 2012. 2011.

Potencijalne obaveze

Okvirni sporazumi 303.822 325.665

Odobreni neiskorišteni krediti 153.916 176.413

457.738 502.078

Preuzete obaveze

Činidbene garancije 202.710 207.460

Plative garancije 132.304 140.969

Akreditivi 21.278 20.709

356.292 369.138

Ukupno potencijalne i preuzete obaveze 814.030 871.216

36. Komisioni posloviBanka upravlja imovinom u ime trećih lica. Ova imovina se knjiži odvojeno od imovine Banke. Za svoje usluge Bankanaplaćuje proviziju od 1% ukupne vrijednosti imovine kojom upravlja.

37. Poslovna kombinacija sa Raiffeisen BROKERSd.o.o. SarajevoPrethodno u potpunom vlasništvu Banke, zavisno društvo Raiffeisen BROKERS d.o.o. Sarajevo, se pripojilo Banci 1.maja 2011. godine, koji predstavlja datum na koji je Banka preuzela neto obaveze pripojenog zavisnog društva usvojim poslovnim knjigama, kako slijedi:

Efekat pripajanja kapitalu Banke na datum pripajanja je sljedeći:

Banka je izabrala da ne prepravlja svoje poslovne knjige kako bi uključila prihode i troškove pripojenog zavisnog dru-štva u bilans uspjeha Banke za period od četiri mjeseca do 30. aprila 2011. godine.

80

’000 KM01.05.2011.

Materijalna i nematerijalna imovina 278

Ulaganja u zavisna dru{tva 53

Finansijska imovina raspoloìva za prodaju 48

Potraìvanja od kupaca i ostala potraìvanja 3

Gotovina i ekvivalenti gotovine 49

Ukupno imovina 431

Obaveze po kreditima (1.540)

Obaveze prema dobavlja~ima i ostale obaveze (17)

Neto obaveze (1.126)

Eliminacija ulaganja u zavisno društvo (507)

Neto obaveze stečene pripajanjem (1.126)

(1.633)

’000 KM 2012. 2011.

Obaveze

Stanovništvo 337 362

Vlada 5.701 5.953

Privredna dru{tva 4.518 4.636

Ostali 72 82

10.628 11.033

Imovina

Krediti dati privrednim dru{tvima 3.884 3.912

Krediti dati stanovništvu 6.744 7.121

10.628 11.033

38. Transakcije s povezanim licimaBanka je u većinskom vlasništvu Raiffeisen Bank International AG (neposredni vlasnik), koja je sa druge strane u ve-ćinskom vlasništvu Raiffeisen Zentralbank AG (krajnji vlasnik Banke). Banka smatra da ima neposredan odnos sa kraj-njim vlasnikom i njegovim zavisnim i povezanim licima, uključujući direktna zavisna i povezana društva Banke; člano-vima Nadzornog odbora, članovima Upravnog odbora i ostalim izvršnim direktorima (zajedno “ključni članoviUprave”); bližim članovima porodice ključnih članova Uprave, i Društava koje kontrolišu, ili na koje značajno utičuključni članovi Uprave i njihovi bliži članovi porodice.

Transakcije sa povezanim licima su dio svakodnevnog poslovanja Banke.

Pregled stanja potraživanja i obaveza sa povezanim licima na dan 31. decembra 2012. i 31. decembra 2011. go-dine kao i transakcije tokom 2012. i 2011. godine date su kako slijedi:

81

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

’000 KM 2012. 2011.

Potra`ivanja

Plasmani kod drugih banaka:

Raiffeisenlandesbank Oberösterreich AG, Linc 50.442 52.807

Raiffeisenlandesbank Niederösterreich-Wien AG, Beč 19.558 19.558

Raiffeisen Bank International AG, Beč 2.755 2.350

Gotovina i ekvivalenti gotovine:


Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb 2.467 6.532

Dati krediti i potraživanja:

Raiffeisen SAC d.o.o. Sarajevo 1.120 1.119

Raiffeisen INVEST d.o.o. Sarajevo 2 1

Ostala potraživanja:

Raiffeisen Bank International AG, Beč 417 9.077

Raiffeisen LEASING d.o.o. Sarajevo 3 32

Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb 993 5

Raiffeisen Banka d.d. Maribor 1 1

91.082 117.411

Obaveze

Uzeti krediti:


Raiffeisenlandesbank Oberösterreich AG, Linc - 1.937

Subordinirani dug:


Raiffeisenlandesbank Oberösterreich AG, Linc 10.953 13.845

Raiffeisen-Landesbank Steiermark AG, Grac 9.535 12.757

Depoziti banaka:

Raiffeisen Bank International AG, Beč 145 -

Raiffeisen LEASING d.o.o. Sarajevo 12.930 6.846

Raiffeisen SAC d.o.o. Sarajevo 678 1.135

Raiffeisen INVEST d.o.o. Sarajevo 196 286



Ostale obaveze:

Centralised Raiffeisen International Services & Payments 45 50


Raiffeisen SAC d.o.o. Sarajevo - 12

Raiffeisen Trening centar d.o.o. Zagreb - 10

57.225 96.004

82

’000 KM 2012. 2011.

Prihodi

Prihod od kamata:

Raiffeisen Bank International AG, Beč 101 699

Raiffeisen SAC d.o.o. Sarajevo 62 61


Raiffeisenlandesbank Oberösterreich AG, Linc 1 -

Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb 5 -

Prihod od naknada i provizija:




Raiffeisen INVEST d.o.o. Sarajevo 49 -

Raiffeisen Banka d.d. Maribor 1 -

Raiffeisen SAC d.o.o. Sarajevo 2 -

Ostali operativni prihodi:




Raiffeisen Trening centar d.o.o. Zagreb - 3



532 1.627

Troškovi

Troškovi kamata:


Raiffeisenlandesbank Oberösterreich AG, Linc 489 650

Raiffeisen-Landesbank Steiermark AG, Grac 463 534




Troškovi naknada:

Raiffeisen Banka d.d. Maribor - 1

Raiffeisen Bank International AG, Beč 34 -

Konsultantske usluge:


Ostali troškovi:


Centralised Raiffeisen International Services & Payments - 1.048


Raiffeisen Trening centar d.o.o. Zagreb 159 200


Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb 49 -

7.203 11.744

Članovima Uprave i ostalim članovima menadžmenta isplaćene su tokom godine sljedeće naknade:

Tokom 2012. godine, kao ni tokom 2011. godine nije bilo transakcija sa članovima Nadzornog odbora.

39. Upravljanje finansijskim rizicimaBanka je osnovom svojih aktivnosti izložena različitim oblicima finansijskih rizika: kreditnom riziku, riziku likvidnosti, tr-žišnom riziku i operativnom riziku. Tržišni rizik uključuje valutni rizik, rizik kamatne stope, te druge oblike cjenovnog ri-zika.

Ova bilješka daje informacije o eksponiranosti Banke svakom od gore navedenih rizika, te ciljeve, politike i proceseBanke u svrhu mjerenja i upravljanja rizikom, kao i upravljanja kapitalom Banke.

Okvir za upravljanje rizikom

Uprava Banke snosi ukupnu odgovornost za uspostavu i praćenje okvira upravljanja rizikom na nivou Banke. Upravaje osnovala Odbor za upravljanje aktivom i pasivom Banke (ALCO), čija je dužnost kreiranje i praćenje politikaupravljanja rizikom na nivou Banke.

Politike upravljanja rizikom Banke uspostavljene su u svrhu identifikovanja i analiziranja rizika sa kojima se Bankasuočava, uspostave odgovarajućih limita i kontrola rizika, te praćenja rizika i poštivanja zadatih limita. Politike i si-stemi upravljanja rizikom se redovno revidiraju kako bi odražavali sve izmjene u tržišnim uslovima i aktivnostimaBanke. Banka, putem standarda i procedura edukacije i upravljanja, ima za cilj formirati disciplinovano i konstruk-tivno kontrolno okruženje u okviru kojeg svi uposlenici imaju jasno razumijevanje svojih uloga i dužnosti.

Odbor za reviziju Banke nadzire način na koji rukovodstvo prati usklađenost sa politikama i procedurama upravljanjarizikom Banke, te razmatra adekvatnost okvira za upravljanje rizikom vezanog za rizike sa kojima se Banka suočava.Interna revizija pruža podršku Odboru za reviziju Banke u njegovoj nadzornoj ulozi. Interna revizija se obavezala navršenje redovnih i ad-hoc pregleda mjera kontrole i procedura upravljanja rizikom, a o rezultatima istih izvještavaOdbor za reviziju Banke.

39.1 Kreditni rizik

Kreditni rizik se odnosi na rizik da će kontra strana prekršiti ugovorne obaveze, a što će rezultirati finansijskim gubit-kom po Banku.

Upravljanje kreditnim rizikom

Kreditni rizik je daleko najvažnija kategorija rizika po Banku. Isti se analizira i prati na nivou pojedinačnog kredita i nanivou klijenta, kao i na nivou portfelja Banke. Upravljanje kreditnim rizikom i kreditne odluke su zasnovane na rele-vantnim politikama kreditnog rizika, priručnicima o kreditnom riziku, te odgovarajućim alatima i procesima kreiranimu tu svrhu.

Sistem interne kontrole vezan za kreditni rizik uključuje različite vrste mjera praćenja, a koje su usko integrisane uradne procese – od inicijalnog kreditnog zahtjeva klijenta do odobrenja istog od strane Banke, te konačno do otplatekredita.

Limiti izloženosti kreditnom riziku se utvrđuju u odnosu na regulatorni kapital Banke.

Kako bi upravljala nivoom kreditnog rizika, Banka posluje sa kontra stranama dobre kreditne sposobnosti, te, ukolikoje moguće, dobija adekvatne instrumente osiguranja.

83

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

’000 KM 2012. 2011.

Neto plate 3.180 3.750

Porezi i doprinosi na plate 1.933 2.266

Ostale naknade 1.577 2.098

Porezi i doprinosi na ostale naknade 760 1.265

7.450 9.379

Izbor instrumenata osiguranja za obezbjeđenje potraživanja Banke ovisi o:• Procjeni kreditne sposobnosti zajmoprimca• Procjeni rizika samog kreditnog proizvoda• Procjeni vrijednosti ponuđenih kolaterala• Eksternim propisima

Banka drži instrumente osiguranja kredita i avansa klijentima u formi hipoteka i drugih vrsta obezbjeđenja sredstava igarancija. Prihvatljivi kolateral je definisan u okviru Kataloga kolaterala Banke, te smjernicama za procjenu instrume-nata osiguranja. Vrijednost kolaterala određuje se prema utvrđenim metodama koje uključuju standardizovane for-mule za izračunavanje tržišnih vrijednosti, unaprijed definisane minimalne diskonte, te procjene vještaka.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku bez uzimanja u obzir instrumenata osiguranja ili drugih povećanja vrijednosti

84

’000 KMMaksimalna kreditna

izlo`enost

Netoizloženost

Potenci-jalne

obaveze/garancije

Ukupno

Procije-njena

vrijednostkolaterala

31. decembar 2012.

Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka 474.825 - 474.825 -

Obavezna rezerva kod Centralne banke 238.559 - 238.559 -

Plasmani kod drugih banaka 235.652 38.266 273.918 -

Dati krediti i potraživanja/garancije i potencijalne obaveze prema klijentima

Javni sektor 15.549 326 15.875 996

Veliki korporativni klijenti 770.432 515.486 1.285.918 703.185

Srednji korporativni klijenti 135.157 75.433 210.590 125.187

Stanovništvo 1.138.475 146.049 1.284.524 499.872

Mikro klijenti 98.344 37.790 136.134 56.120

Ostali 6.411 680 7.091 109

Dužnički vrijednosni papiri po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha 154.337 - 154.337 -

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća 146.569 - 146.569 -

3.414.310 814.030 4.228.340 1.385.469

31. decembar 2011.

Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka 656.224 - 656.224 -

Obavezna rezerva kod Centralne banke 266.540 - 266.540 -

Plasmani kod drugih banaka 225.917 29.835 255.752 -

Dati krediti i potraživanja/garancije i potencijalne obaveze prema klijentima

Javni sektor 26.953 7.533 34.486 1.246

Veliki korporativni klijenti 890.633 574.064 1.464.697 932.901

Srednji korporativni klijenti 111.301 81.183 192.484 151.538

Stanovništvo 1.162.415 137.175 1.299.590 399.345

Mikro klijenti 108.243 40.963 149.206 64.072

Ostali 7.185 463 7.648 44

Dužnički vrijednosni papiri po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha 153.011 - 153.011 -

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća 138.090 - 138.090 -

3.746.512 871.216 4.617.728 1.549.146

Za pozicije bilansa stanja, gore navedene izloženosti su bazirane na neto knjigovodstvenoj vrijednosti kako je prika-zano u izvještaju o finansijskoj poziciji. Prethodna tabela predstavlja maksimalnu izloženost kreditnom riziku Banke nadan 31. decembar 2012. i 31. decembar 2011. godine, bez uzimanja u obzir instrumenata osiguranja ili drugih po-većanja vrijednosti.

Upravljanje problematičnim kreditima

Kreditni portfelj i pojedinačni zajmoprimci su predmet kontinuiranog monitoringa. Glavna svrha monitoringa je osigu-rati da zajmoprimac ispunjava uslove i odredbe ugovora, kao i da se prati privredni razvoj dužnika. Pomenuti pregledse vrši najmanje jednom godišnje za korporativni segment. Ovo uključuje pregled rejtinga klijenta, te ponovnu pro-cjenu finansijskih i materijalnih instrumenata obezbjeđenja.

Problematični krediti (situacije kada se dužnik eventualno suoči sa finansijskim poteškoćama ili se očekuje kašnjenje uplaćanju) zahtijevaju poseban tretman. Odbor za problematične kredite donosi odluke o problematičnim eksponira-nostima. Ukoliko se identifikuje potreba za intenzivnijim tretmanom i workout-om, problematični krediti dodjeljuju seili odgovornom službeniku ili jedinici za restruktuiranje (workout odjel). Work-out jedinice imaju odlučnu ulogu uodređivanju visine rezervi za kreditne gubitike (otpisi, ispravke vrijednosti, rezervisanja). Njihov blagovremeni anga-žman može pomoći u umanjenju gubitaka po osnovu problematičnih kredita.

Standarde upravljanja problematičnim kreditima u segmentu stanovništva i mikro klijenata čini kompletan proces re-struktuiranja i naplate za fizička lica i mala preduzeća. Smjernicama za restruktuiranje definisan je okvir restruktuiranjana nivou Banke, i uključuje jedinstvenu strategiju, organizaciju, metode, praćenje i kontroling. U procesu workout-a,klijenti se klasifikuju u tri kategorije “rani workout”, “kasni workout” i “recovery/naplata”, pri čemu je za svaku od na-vedenih kategorija definisan standardizovan proces postupanja sa klijentom.

Restruktuiranje kredita

Tokom godine, Banka je vršila restruktuiranje određenih kredita klijenata, sa ciljem postizanja bolje naplativosti. Re-struktuiranje se uglavnom vrši nakon inicijalnog pogoršanja finansijskog stanja klijenta ili u svrhe sprječavanja dalj-njeg pogoršanja istog. Nakon izvršenog restruktuiranja, krediti se i dalje smatraju kvalitetnim kreditima i to sve do po-jave jasnih znakova default-a. Gdje god je to moguće, pozicija Banke se unaprjeđuje sticanjem dodatnih instrume-nata osiguranja.

Nekvalitetni krediti i rezervisanja

Slučaj default-a, a time i nastanak nekvalitetnog kredita (NPL), se interno definira kao slučaj kada je malo vjerovatnoda će određeni dužnik u potpunosti otplatiti svoje kreditne obaveze prema Banci ili kada dužnik kasni sa plaćanjembilo koje materijalne kreditne obaveze duže od 90 dana. Banka je utvrdila dvanaest pokazatelja default-a, a koji sekoriste u identifikovanju slučaja default-a u okviru korporativnog segmenta. Pomenuto uključuje nesolventnost ili sli-čne postupke klijenta, ako je jedinica za upravljanje kreditnim rizicima procijenila da potraživanja od klijenta nisu upotpunosti naplativa ili Workout jedinica razmatra pružanje pomoći klijentu da sanira svoju finansijsku sposobnost.

Rezervisanja za kreditne gubitke se formiraju na osnovu standarda definisanih na nivou Grupacije, u skladu sa računo-vodstvenim principima MSFI, te obuhvataju sve identifikovane kreditne rizike. U okviru korporativnog segmenata, Odborza problematične kredite odlučuje o izdvajanju pojedinačnih rezervisanja za kreditne gubitke. Što se tiče retail segmenta,rezervisanja vrše retail risk odjeli, te na mjesečnoj osnovi određuju rezerve za kreditne gubitke u skladu sa definiranim še-mama za izračunavanje. Identifikacija i mjerenje umanjenja vrijednosti detaljno je prikazano u bilješci 3 (h).

Tablice u nastavku prikazuju informacije o kreditnom kvalitetu finansijske imovine i gubitka od umanjenja vrijednostiBanke.

85

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

86

Finansijska imovina’000 KM

Imovina kojoj nije umanjena vrijednost

Imovina umanjene vrijednosti

Ukupnabruto

knjigovod-stvena

vrijednost

Krediti kojinisu

dospjeliniti je

priznatoumanjenje

Dospjelikrediti, ali

nijepriznato

umanjenje

Krediti zakoje je

priznatoumanjenjena grupnoj

osnovi

Pojedina-čno

umanjenikrediti

(ukupnaknjigovod-

stvena vrijednost)

Umanjenjevrijednosti

Ukupnaneto

knjigovod-stvena

vrijednost

31. decembar 2012.

Tekući računi kod Centralne banke i drugihbanaka

474.825 474.825 - - - - 474.825

Obavezna rezerva kodCentralne banke

238.559 238.559 - - - - 238.559

Plasmani kod drugih banaka

235.652 235.652 - - - - 235.652

Dati krediti i potraživanja/garancije i potencijalneobaveze prema klijentima

Javni sektor 15.549 15.549 - - - - 15.549

Veliki korporativni klijenti 873.088 641.772 49.178 - 182.138 (102.656) 770.432

Srednji korporativniklijenti

159.303 109.186 16.469 - 33.648 (24.146) 135.157

Stanovništvo 1.263.755 977.740 155.077 8.860 122.078 (125.280) 1.138.475

Mikro klijenti 105.645 86.183 15.844 1.146 2.472 (7.301) 98.344

Ostali 6.411 6.411 - - - - 6.411

Dužnički vrijednosni papiripo fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

154.337 154.337 - - - - 154.337

Finansijska imovina kojase drži do dospijeća

146.569 146.569 - - - - 146.569

3.673.693 3.086.783 236.568 10.006 340.336 (259.383) 3.414.310

31. decembar 2011.

Tekući računi kod Centralne banke i drugihbanaka

656.224 656.224 - - - - 656.224

Obavezna rezerva kodCentralne banke

266.540 266.540 - - - - 266.540

Plasmani kod drugih banaka

225.917 225.917 - - - - 225.917

Dati krediti i potraživanja/garancije i potencijalneobaveze prema klijentima

Javni sektor 26.953 26.941 12 - - - 26.953

Veliki korporativni klijenti 975.436 777.403 69.389 - 128.644 (84.803) 890.633

Srednji korporativniklijenti

173.783 115.535 20.435 - 37.813 (62.482) 111.301

Stanovništvo 1.259.046 963.287 160.216 6.147 129.396 (96.631) 1.162.415

Mikro klijenti 116.865 93.430 18.584 2.052 2.799 (8.622) 108.243

Ostali 7.185 7.185 - - - - 7.185

Dužnički vrijednosni papiripo fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

153.011 153.011 - - - - 153.011

Finansijska imovina kojase drži do dospijeća

138.090 138.090 - - - - 138.090

3.999.050 3.423.563 268.636 8.199 298.652 (252.538) 3.746.512

Ukupno umanjenje vrijednosti za date kredite i potraživanja iznosi 259.383 hiljade KM (2011: 252.538 hiljada KM)od čega 246.503 hiljade KM (238.851 hiljada KM) se odnose na posebna umanjenja vrijednosti, dok preostali iznosod 12.880 hiljada KM (2011: 13.687 hiljada KM) predstavlja rezervisanja obračunata na portfolio osnovi za nastaleali neprijavljene kreditne gubitke.

Dospjeli krediti za koje nije priznato posebno umanjenje vrijednosti

Krediti klijentima dospjeli manje od 90 dana se ne uzimaju u obzir za posebno umanjenje vrijednosti, osim ukolikodruge informacije pokazuju suprotno. Bruto iznosi kredita klijentima koji su dospjeli, ali za koje nije priznato posebnoumanjenje vrijednosti su kako slijedi:

Neprihodujući krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti

Klasifikacija kredita za koje je priznato umanjenje vrijednosti je sljedeća:

87

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

’000 KM Stanovništvo i mikro klijenti Korporativni klijenti

Stanovni-štvo

Mikro klijenti

UkupnoJavni

sektor

Veliki korpora-

tivni klijenti

Srednjikorpora-

tivniklijenti

Ukupno

2012.

Dospjeli do 30 dana 127.504 11.449 138.953 - 36.861 13.912 50.773

Dospjeli 30-90 dana 27.573 4.395 31.968 - 12.317 2.557 14.874

Ukupno 155.077 15.844 170.921 - 49.178 16.469 65.647

2011.

Dospjeli do 30 dana 130.223 12.907 143.130 12 42.512 14.968 57.492

Dospjeli 30-90 dana 29.993 5.677 35.670 - 26.877 5.467 32.344

Ukupno 160.216 18.584 178.800 12 69.389 20.435 89.836

’000 KM Stanovništvo i mikro klijenti Korporativni klijenti

Stanovni-štvo

Mikro klijenti

UkupnoJavni

sektor

Veliki korpora-

tivni klijenti

Srednjikorpora-

tivniklijenti

Ukupno

2012.

Neprihodujući krediti –bruto

130.938 3.618 134.556 - 182.138 33.648 215.786

Umanjenje vrijednosti 125.784 3.561 129.345 - 94.969 22.189 117.158

Neto 5.154 57 5.211 - 87.169 11.459 98.628

Procijenjena vrijednostkolaterala

5.554 287 5.841 - 72.880 9.168 82.048

2011.

Neprihodujući krediti –bruto

135.543 4.851 140.394 - 128.644 37.813 166.457

Umanjenje vrijednosti 131.427 4.660 136.087 - 79.324 23.440 102.764

Neto 4.116 191 4.307 - 49.320 14.373 63.693

Procijenjena vrijednostkolaterala

3.303 544 3.847 - 52.370 10.878 63.248

Procijenjena vrijednost imovine koja služi kao kolateral se određuje prema vrijednosti početne procjene od strane ov-laštenih procjenitelja/posrednika u prometu nekretninama u trenutku odobravanja kredita, umanjena za određeni fi-ksni postotak, ovisno o vrsti kolaterala i smanjena proporcionalno u onoj mjeri u kojoj kolateral također služi kao osi-guranje za druge izloženosti kreditnom riziku. U cilju provjere adekvatnosti umanjenja vrijednosti, rade se ponovneprocjene vrijednosti kolaterala u skladu sa principima i pravilima sistema upravljanja kolateralima, uzimajući u obzirodgovarajuću volatilnost vrijednosti kolaterala i vremena potrebnog za njegovu realizaciju, pod uticajima lokalnih iglobalnih tržišnih uvjeta. Garancije, kolaterali i mjenice nemaju iskazanu vrijednost u gornjoj tablici iako se oni uobi-čajeno zahtijevaju kao instrument osiguranja.

Koncentracija kreditnog rizika

Banka prati koncentraciju kreditnog rizika prema industrijskim sektorima i prema geografskoj lokaciji. Analiza koncen-tracije kreditnog rizika datih kredita i potraživanja na bruto osnovi je prikazana ispod:

Banka odobrava kredite jedino klijentima u Bosni i Hercegovini.

39.2 Rizik likvidnosti

Likvidnost podrazumijeva sposobnost Banke da u bilo koje vrijeme zadrži ili obezbijedi sredstva u potrebnim valutamai iznosima, po realnim troškovima, kako bi ispunila svoje finansijske obaveze nakon dospijeća. Rizik likvidnosti uklju-čuje i rizik nemogućnosti realizacije imovine po prihvatljivoj cijeni i u prihvatljivom vremenskom roku.

Strateško i operativno upravljanje rizikom likvidnosti definisano je na nivou RBI Grupacije, što podrazumijeva obavezuimplementacije odgovarajućih principa rada i uspostavljanja procesa rada i izvještavanja svih članica Grupacije o po-zicijama likvidnosti. Pri tom je definisan okvir rizika (mjerenje i modeliranje pozicija likvidnosti, limite jaza likvidnosti,praćenje viška likvidnosti, mjerenje kapaciteta uravnoteženosti suprotnih stavki, koji se može brzo pretvoriti u likvid-nost), kao i način monitoringa, dinamika izvještavanja te primjena odgovarajućeg procesa u slučaju probijanja limitalikvidnosti. Dodatno, propisani su načini provedbe testova otpornosti na stresne situacije na tržištu te metode izračunaneusklađenosti priliva i odliva uzimajući u obzir preostalo razdoblje do njihovog dospijeća.

Na lokalnom nivou, strateški okvir za upravljanje rizikom likvidnosti definisan je od strane Nadzornog odbora uskladu sa kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim poslovnim planovima Banke u cjelini.

Upravljanje rizikom likvidnosti je u nadležnosti Sektora riznice, finansijskih tržišta i investicionog bankarstva, putemOdjeljenja ALM, koji svakodnevno upravlja likvidonosnim rezervama, u svim valutama, uvažavajući poslovnu strate-giju Banke definisanu budžetskim okvirom i ALCO smjernicama.

Ključni procesi Odjeljenja ALM su: upravljanje kratkoročnom likvidnošću, upravljanje strukturom likvidne aktive (obez-bjeđujući diverzifikaciju rizika), upravljanje strukturom depozitne osnove i dospijećima, procesom pribavljanja i distri-bucije dugoročnih izvora finansiranja putem kreditnog zaduženja u inostranstvu te upravljanje rezervama likvidnosti izdijela portfolija vrijednosnih papira, kao i identifikacija i praćenje transakcija plasmana klijentima radi optimizacije ra-spodjele likvidnosti. Nadalje, kontinuirano se prati dostupnost i cijene različitih izvora finansiranja, te koncentracija idiverzifikacija rizika.

U svom poslovanju, Banka svoje aktivnosti usklađuje sa lokalnim propisima koji reguliraju upravljanje rizikom likvid-nosti te uspostavljenim limitima definisanim od strane RBI Grupacije.

88

’000 KM 2012. 2011.

Stanovništvo 1.283.791 1.273.718

Trgovina 578.148 619.948

Poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo i energetika 291.048 371.187

Usluge, finansije, sport, turizam 109.586 103.392

Građevinska industrija 77.354 86.092

Transport i telekomunikacije 56.208 47.881

Administrativne i druge javne ustanove 20.420 25.707

Ostalo 7.196 31.343

2.423.751 2.559.268

Među važnije pokazatelje likvidnosti svakako spada prosječni desetodnevni minimum likvidnosti propisan od straneFBA koji pokazuje dnevnu sposobnost banke u obezbjeđenju likvidnih sredstava u odnosu na kratkoročne izvore sred-stava po ugovorenom dospijeću. Upravljanje finansijskom aktivom i pasivom prema preostalom dospijeću, također jedefinisano limitima uspostavljenim od lokalnog regulatora, FBA. Ovi pokazatelji obezbjeđuju informacije o novčanimtokovima sa rokovima do 30, 90 i 180 dana pri čemu se samo dio (15%, 20% i 25%, na kumulativnom osnovu)mogu plasirati sredstva na duže rokove od navedenih.

Osim ovih koeficijanata likvidnosti, koeficijenti poput: održavanje potrebnog dnevnog nivoa obavezne rezerve propi-sane od CBBiH, praćenje odnosa depozita/kredita (za stanovništvo i preduzeća), odnosa ukupnih neto kredita/depo-zita i ino-kreditnih linija, strukture i trendova kretanja depozita po valutama i segmentima, obezbjeđuju dodatni me-hanizam kojim se aktivno upravlja rizikom likvidnosti.

Konačno, Odjeljenje za praćenje tržišnih rizika u cilju identifikacije, praćenja, mjerenja i kontrole rizika likvidnostiobavlja sljedeće aktivnosti: uspostavlja gap limite na kumulativnom nivou za pozicije likvidnosti prema modelu RBI,nosi se sa prekoračenjem limita, vrši kontrole, simulacije i analize te dostavlja odgovarajuće izvještaje nadležnim funk-cijama u RBI i ALCO komitetu.

Analiza roka dospijeća

Tabela koja slijedi pokazuje preostala dospijeća po ugovoru, a odnosi se na sredstva i obaveze Banke na dan 31. de-cembra 2012. i 31. decembra 2011. godine, osim za finansijska sredstva namijenjena prodaji koja su klasificirana,po njihovoj sekundarnoj karakteristici likvidnosti, da dospijevaju u roku od mjesec dana i obavezne rezerve koje suklasificirane na rok dospijeća do mjesec dana i depozite po viđenju, koji su klasificirani da dospijevaju u roku od mje-sec dana. Ostala sredstva i obaveze koje ne posjeduju ugovorni rok o dospijeću su klasificirana da dospijevaju u rokuod pet godina (za sredstva) i do mjesec dana (za obaveze).

89

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

Na dan 31. decembra 2012.’000 KM

Manje od1 mjeseca

Od 1 do 3mjeseca

Od 3 mj.do 1

godine

Od 1 do 5godina

Preko 5godina

Ukupno

Imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine 551.677 - - - - 551.677

Obavezna rezerva kod Centralne banke 238.559 - - - - 238.559

Plasmani kod drugih banaka 235.095 - - 30 527 235.652

Dati krediti i potraživanja 108.948 174.070 688.575 912.220 280.555 2.164.368

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

189 - - - - 189

Finansijska imovina po fer vrijednosti krozbilans uspjeha

158.729 - - - - 158.729

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća

7.314 711 51.744 75.617 11.183 146.569

Ulaganja u zavisna društva - - - - 2.681 2.681

Ulaganja u povezana društva - - - - 8.175 8.175

Odgođena poreska imovina 16 32 142 319 160 669

Ostala imovina 18.482 731 914 727 363 21.217

Akontacija poreza na dobit 3.399 - - - - 3.399

Materijalna i nematerijalna imovina - - - - 153.105 153.105

Ukupno imovina 1.322.408 175.544 741.375 988.913 456.749 3.684.989

Obaveze

Obaveze prema bankama 12.787 4.340 108.079 213.760 15.003 353.969

Obaveze prema klijentima 1.462.392 95.974 443.815 688.580 59.602 2.750.363

Rezervisanja za obaveze i troškove 7.108 - - - - 7.108

Ostale obaveze 24.058 6.075 - 1 - 30.134

Subordinirani dug - 4.916 16.740 24.301 - 45.957

Dionički kapital i rezerve - - - - 497.458 497.458

Ukupno obaveze i kapital 1.506.345 111.305 568.634 926.642 572.063 3.684.989

Neusklađenost ročne strukture (183.937) 64.239 172.741 62.271 (115.314) -

Budući novčani tokovi po kamatonosnim obavezama

Tabela u nastavku prikazuje ukupno očekivani odliv po kamatonosnim obavezama Banke, uključujući očekivane ka-mate, na dan 31. decembra 2012. i 31. decembra 2011. godine. Depoziti po viđenju prikazani su kao odliv unutartri mjeseca, iako prema iskustvima Banke isto se ne očekuje. Za buduću kamatu pretpostavljene su trenutno važećekamatne stope.

90


Manje od1 mjeseca

Od 1 do 3mjeseca

Od 3 mj.do 1

godine

Od 1 do 5godina

Preko 5godina

Ukupno

Imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine 716.868 - - - - 716.868

Obavezna rezerva kod Centralne banke 266.540 - - - - 266.540

Plasmani kod drugih banaka 225.360 - - 30 527 225.917

Dati krediti i potraživanja 176.321 177.971 720.808 923.075 308.555 2.306.730

Imovina namijenjena prodaji - - - - 403 403

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

3.299 - - - - 3.299

Finansijska imovina po fer vrijednosti krozbilans uspjeha

158.897 - - - - 158.897

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća

- 15.264 43.607 68.036 11.183 138.090

Ulaganja u zavisna društva - - - - 2.436 2.436

Ulaganja u povezana društva - - - - 8.173 8.173

Odgođena poreska imovina 20 40 180 403 203 846

Ostala imovina 25,293 342 1,519 713 345 28,212

Akontacija poreza na dobit 3.385 - - - - 3.385

Materijalna i nematerijalna imovina - - - - 155.893 155.893

Ukupno imovina 1.575.983 193.617 766.114 992.257 487.718 4.015.689

Obaveze

Obaveze prema bankama 9.217 8.785 128.220 284.488 37.294 468.004

Obaveze prema klijentima 1.596.010 87.694 443.170 757.478 60.090 2.944.442

Rezervisanja za obaveze i troškove 29.167 - - - - 29.167

Ostale obaveze 1.927 5.556 - 8 - 7.491

Subordinirani dug - 6.365 13.384 45.735 - 65.484

Dionički kapital i rezerve - - - - 501.101 501.101

Ukupno obaveze i kapital 1.636.321 108.400 584.774 1.087.709 598.485 4.015.689

Neusklađenost ročne strukture (60.338) 85.217 181.340 (95.452) (110.767) -

39.3 Tržišni rizik

Tržišni rizici se definiraju kao rizici mogućih gubitaka usljed promjena tržišnih cijena pozicija trgovačke i bankarskeknjige. Procjene tržišnih rizika se temelje na promjenama kursa valuta, promjenama kamatnih stopa, kamatnih spre-dova, cijena kapitala i roba te drugih tržišnih parametara.

Upravljanje tržišnim rizicima Banke se sprovodi u skladu sa zakonima, odlukama i uputama lokalnih regulatora te uskladu sa RBI standardima (regulatorni okvir RBI-a i odluke RBI Uprave) i definirano je u internim pravilnicima, proce-durama i politikama koje su predmet redovite revizije s ciljem usaglašavanja sa regulatornim promjenama, s ciljemunapređenja procesa upravljanja (tržišnim) rizicima u uslovima promjena tržišnih uvjeta, definiranih strategija i poslo-vnih ciljeva. Proces upravljanja tržišnim rizicima u sebi uključuje izbjegavanje, procjenu i ograničavanje izloženostiprije preuzimanja rizika, te procjene i kontrole preuzetih rizika za cijeli portfelj Banke tj. za trgovačku i bankarskuknjigu. Pored postojanja ograničenja propisanih od strane regulatora, Banka ograničava izloženosti tržišnim rizicima uskladu sa svojim poslovnim strategijama usaglašenim na nivou RBI, procesom odobravanja proizvoda i sistemom li-mita na pozicije tržišnih rizika tj. uspostavljaju se limiti na otvorenost pozicija tržišnih rizika, limiti na senzitivnost portfe-lja Banke na promjenu faktora rizika, te sistema limita na VaR (Vrijednost pod rizikom) na nivou knjige (trgovačke ibankarske), na nivou segmenata (upravljanje sredstvima i obavezama i tržište kapitala) i na nivou cijelog portfelja.Dodatno, za instrumente koji se vode po fer vrijednosti uspostavljaju se limiti na smanjenje tržišne vrijednosti tzv. Stoploss limiti.

Sastavni dio procesa upravljanja tržišnim rizicima je i stres testiranje portfelja Banke na ekstremne promjene tržišnihuvjeta i izračunavanje osjetljivosti vrijednosti portfelja Banke prema kriznim scenarijima te njihov utjecaj na finansijskirezultat. Stres testiranje ekstremnih promjena tržišnih uvjeta se vrši u RBI-u na dnevnoj osnovi.

39.3.1 Devizni rizik

Devizni rizik je rizik promjene deviznog kursa koji utiče na portfelj Banke i postoji uvijek kada aktiva i pasiva u jednojvaluti nisu usaglašene po iznosima ili po roku dospijeća.

Osim sistemom VaR limita, Banka ograničava izloženost deviznom riziku limitima na otvorenost pozicija pojedinačnihvaluta, limitom na ukupnu dugu odnosno kratku poziciju Banke, te stop loss limitima.

91

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji


Ukupno očekivani odliv

Manje od3 mjeseca

3 mj. do 1godine

1 do5 godina

Preko 5godina

UkupnoKnjigovod-

stvenavrijednost

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 17.515 78.143 230.430 47.815 373.903 353.969

Tekući računi i depoziti komitenata 1.518.499 408.096 838.955 184.476 2.950.026 2.750.363

Subordinirani dug - 5.825 42.796 - 48.621 45.957

Ukupno očekivani odliv 1.536.014 492.064 1.112.181 232.291 3.372.550 3.150.289


Ukupno očekivani odliv

Manje od3 mjeseca

3 mj. do 1godine

1 do5 godina

Preko 5godina

UkupnoKnjigovod-

stvenavrijednost

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 7.665 74.354 303.997 127.385 513.401 468.004

Tekući računi i depoziti komitenata 1.663.259 404.236 882.537 224.964 3.174.996 2.944.442

Subordinirani dug 2.076 4.073 66.256 - 72.405 65.484

Ukupno očekivani odliv 1.673.000 482.663 1.252.790 352.349 3.760.802 3.477.930

Krediti i depoziti denominirani u domaćoj valuti, ali vezani za EUR valutnom klauzulom, predstavljeni su u sklopu EURkolone.

92

31. decembra 2012.’000 KM

KM EUR USDOstale valute

Ukupno

Imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine 414.365 88.560 5.427 43.325 551.677

Obavezna rezerva kod Centralne banke 238.559 - - - 238.559

Plasmani kod drugih banaka 5 108.429 112.948 14.270 235.652

Dati krediti i potraživanja 634.654 1.519.304 - 10.410 2.164.368

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 66 123 - - 189

Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha 4.392 150.398 3.939 - 158.729

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća 42.246 67.205 37.118 - 146.569

Ulaganja u zavisna društva 2.681 - - - 2.681

Ulaganja u povezana društva 8.175 - - - 8.175

Odgođena poreska imovina 669 - - - 669

Ostala imovina 13.922 6.775 515 5 21.217

Akontacija poreza na dobit 3.399 - - - 3.399

Materijalna i nematerijalna imovina 153.105 - - - 153.105

Ukupno imovina 1.516.238 1.940.794 159.947 68.010 3.684.989

Obaveze i kapital

Obaveze prema bankama 7.692 336.825 - 9.452 353.969

Obaveze prema klijentima 990.267 1.547.012 157.706 55.378 2.750.363

Rezervisanja za obaveze i troškove 7.108 - - - 7.108

Ostale obaveze 24.385 535 2.663 2.551 30.134

Subordinirani dug - 45.957 - - 45.957

Kapital 497.458 - - - 497.458

Ukupno obaveze i kapital 1.526.910 1.930.329 160.369 67.381 3.684.989

Neto devizna pozicija (10.672) 10.465 (422) 629 -

Devizna pozicija

Rizična vrijednost (Value at risk, “VaR”)

Rizična vrijednost (VaR) je statističko-vjerojatnosna mjera koja služi kao glavni upravljački instrument u normalnim trži-šnim uvjetima. Model u upotrebi je predmet provjeravanja i backtestiranja koji se redovno sprovode od strane nadlež-nih organizacionih jedinica RBI.

Donja tabela prikazuje rizične vrijednosti (uz pouzdanost od 99%, razdoblje rizika jedan dan) za trgovačku i bankar-sku knjigu za datume 31. decembar 2012. i 31. decembar 2011. (prosječnu, maksimalnu i minimalnu vrijednost zacijelu 2012. godinu, izraženu u hiljadama KM).

*Rizik cijena dionica, tj. XternalEqVar je vrijednost pod rizikom koja se izračunava od strane Odjela upravljanja trži-šnim rizicima RBI Grupe na osnovu sedmičnih pozicija za portfolio vlasničkih vrijednosnih papira trgovačke knjigeizvan internog modela, uključujući poziciju seed money-a.

93

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

31. decembra 2011.’000 KM

KM EUR USDOstale valute

Ukupno

Imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine 613.797 75.328 3.524 24.219 716.868

Obavezna rezerva kod Centralne banke 266.540 - - - 266.540

Plasmani kod drugih banaka - 118.733 83.271 23.913 225.917

Dati krediti i potraživanja 693.645 1.598.380 1 14.704 2.306.730

Imovina namijenjena prodaji 403 - - - 403

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 3.176 123 - - 3.299

Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha 5.886 149.320 3.691 - 158.897

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća 42.076 49.861 46.153 - 138.090

Ulaganja u zavisna društva 2.436 - - - 2.436

Ulaganja u povezana društva 8.173 - - - 8.173

Odgođena poreska imovina 846 - - - 846

Ostala imovina 16.680 9.894 575 1.063 28.212

Akontacija poreza na dobit 3.385 - - - 3.385

Materijalna i nematerijalna imovina 155.893 - - - 155.893

Ukupno imovina 1.812.936 2.001.639 137.215 63.899 4.015.689

Obaveze i kapital

Obaveze prema bankama 7.205 447.367 - 13.432 468.004

Obaveze prema klijentima 1.337.826 1.420.342 136.440 49.834 2.944.442

Rezervisanja za obaveze i troškove 7.491 - - - 7.491

Ostale obaveze 29.167 - - - 29.167

Subordinirani dug - 65.484 - - 65.484

Kapital 501.101 - - - 501.101

Ukupno obaveze i kapital 1.882.790 1.933.193 136.440 63.266 4.015.689

Neto devizna pozicija (69.854) 68.446 775 633 -

Trgovačka knjigaVaR 99%, 1dan’000 KM

VaR nadan

31.12.2012.

Prosječnavrijednost

VaR

Minimalnavrijednost

VaR

Maksi-malna

vrijednostVaR

VaR nadan

31.12.2011.

Valutni rizik 11,82 35,67 5,80 78,82 32,81

Rizik cijena dionica* 385,06 388,26 385,06 390,91 54,00

** Rizik kreditne marže se planira uvesti u 2013. godini za portfolio dužničkih vrijednosnih papira.

Analiza osjetljivosti prema valutnom riziku

Banka ima značajnu otvorenu poziciju u EUR u odnosu na KM (domaća valuta); međutim, budući da je devizni kursEUR-BAM trenutno vezan, Banka nije izložena fluktuacijama deviznog kursa između ove dvije valute. Mnogo manjaotvorena pozicija postoji u sljedećim valutama (kao što je prikazano u tabeli ispod): USD, GBP, JPY i HRK.

Osjetljivost portfolija Banke prema valutnom riziku uz promjene deviznog kursa od 10% na 31. decembar 2012. go-dine i rezultirajući finansijski efekti, izraženi u hiljadama KM, su prikazani ispod.

39.3.2 Rizik kamatne stope

Rizik kamatne stope postoji uvijek kada nije usaglašena ročnost aktive i pasive po dospijećima ugovorenih stavki, podatumima promjene tj. ponovnog utvrđivanja njihovih cijena i po referentnim stopama na osnovu kojih se utvrđuje,odnosno vrši promjena cijene (kamatne stope), te kad postoje ostale različitosti (npr. opcije vezane za promjenu iz-nosa kamatne stope).

Izračun rizika kamatne stope kojem je bankarska knjiga izložena, osim rizične vrijednosti, koristi i vrijednost baznogpoena (Basis point value, “BPV”), tj. osjetljivost portfolija na promjene kamatnih stopa za jedan bazni poen (0.01%).U tu svrhu su uspostavljeni limiti za svaku valutu, limiti za vremenske granice i segmente Upravljanja aktivom i pasi-vom, te Tržišta kapitala.

Donja tabela prikazuje promjene sadašnje vrijednosti bankarske knjige pri promjeni cijele krivulje prinosa za jedanbazični poen (1 BP), na dan 31. decembar 2012. i 31. decembar 2011. godine izražene u hiljadama KM za valutesa materijalnim senzitivnostima na promjenu kamatne stope.

94

Bankarska knjigaVaR 99%, 1dan’000 KM

VaR nadan

31.12.2012.


VaR

Minimalnavrijednost

VaR

Maksi-malna

vrijednostVaR

VaR nadan

31.12.2011.

Rizik kamatne stope 337,11 572,29 278,84 856,26 731,71

Rizik kreditne marže ** 372,93 326,27 111,59 722,77 504,54

RBBH VaR’000 KM

VaR nadan

31.12.2012.


VaR

Minimalnavrijednost

VaR

Maksi-malna

vrijednostVaR

VaR nadan

31.12.2011.

RBBH VaRAll 629.61 781.16 493.71 1,207.39 1,145.20

RBBH_VaRFXIRBS 406.79 621.02 310.68 895.73 873.58

31. decembar 2012. Valuta

Efekat narezultat uz

+10%promjene

Efekat narezultat uz

-10% promjene

USD -42,2 42,2

GBP 45,7 -45,7

JPY -39,4 39,4

HRK 31,9 -31,9

Ostale valute*

24,9 -24,9

31. decembar 2012.

31. decembar 2011.

Bankarska knjiga je značajnije izložena riziku promjene kamatnih stopa za valute KM i EUR. Banka planira u 2013.godini uvođenje Swapa kamatnih stopa (Interest rate swap, “IRS”) radi hedžiranja pozicija kamatnog rizika tj. efikasni-jeg upravljanja neusklađenosti kamatnih stopa.

Osim dnevnih izračuna vrijednosti baznog poena za bankarsku knjigu, RBI na kvartalnoj osnovi za potrebe regulator-nog izvještavanja izračunava promjenu sadašnje vrijednosti bankarske knjige za slučaj kamatnog šoka od 200 baznihpoena. Izračunata vrijednost promjene se izražava kao procenat vlastitih sredstava (osnovni kapital, dopunski kapital,dodatni kapital) s obzirom na definisano regulatorno ograničenje od 20% vlastitih sredstava, što je i zahtjev Basel 2.U 2012. godini Banka je imala promjene sadašnje vrijednosti bankarske knjige za kamatni šok od 200 baznih poena,manje od 20% vlastitih sredstava za sve dane kvartalnog izvještavanja.

39.3.3 Efektivne kamatne stope

U sljedećoj tablici prikazane su efektivne kamatne stope obračunate kao ponderisani prosjek za period izvještavanjaza finansijske instrumente:

95

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

IR BPV ’000 KM BB

CCY Ukupno < 3 m 3-6 m 6-12 m 1-2 g 2-3 g 3-5 g 5-7 g 7-10 g 10-15 g 15-20 g > 20 g

AUD 0,08 0,01 0,02 0,06 - - - - - - - -

BAM 27,89 (3,00) 0,19 2,58 9,57 11,08 3,58 (0,43) 1,21 3,09 0,02 -

CAD 0,09 (0,001) 0,03 0,06 - - - - - - - -

CHF 0,46 0,22 0,08 0,16 0,01 - - - - - - -

EUR 79,56 (12,75) 1,95 15,19 21,86 9,08 24,36 5,27 10,28 4,30 0,02 0,01

GBP 0,15 0,002 0,03 0,12 - - - - - - - -

USD 0,88 0,04 (0,29) 0,49 0,17 0,46 0,02 - - - - -

IR BPV ’000 KM BB

CCY Ukupno < 3 m 3-6 m 6-12 m 1-2 g 2-3 g 3-5 g 5-7 g 7-10 g 10-15 g 15-20 g > 20 g

AUD 0,12 0,01 0,02 0,09 - - - - - - - -

BAM 2,18 (23,45) (5,69) 4,77 8,63 5,85 9,40 2,16 (0,66) 1,06 0,08 0,02

CAD 0,10 0,003 0,03 0,06 - - - - - - - -

CHF 0,44 0,28 0,03 0,13 0,01 (0,0001) 0,0001 0,0002 - - - -

EUR 136,86 12,56 8,11 8,03 40,84 18,84 27,63 11,56 7,02 2,26 0,01 0,01

GBP 0,15 0,01 0,02 0,12 - - - - - - - -

USD (3,47) 0,19 (0,05) 1,40 (3,40) (1,62) 0,02 - - - - -

31.12.2011.

31.12.2012.

EUR 13.484 8.247

BAM 842 3.061

USD 264 85

CHF 60 55

Ostale valute 38 32

Ukupno 14.688 11.480

% vlastitih sredstava 5,51% 4,49%

39.3.4 Cjenovni rizik vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira

Cjenovni rizik je rizik promjene cijena vlasničkih ili dužničkih vrijednosnih papira, odnosno rizik pada tržišne vrijednostivrijednosnih papira u portfoliju Banke. Za sve pozicije vlasničkih vrijednosnih papira u trgovačkoj knjizi su uspostav-ljeni Equity delta limiti, a za ukupnu promjenu tržišne vrijednosti tog portfolija uspostavljen je i limit ograničenja gubi-tka, te limit rizične vrijednosti. Portfolio se krajem 2012. godine sastoji od vlasničkih vrijednosnih papira domaćih iz-davatelja i tokom 2012. godine je definisan kao “Run down portfolio” tj. portfolio bez mogućnosti zauzimanja novihpozicija ili rasta nominalnih pozicija postojećeg portfolija. Za pozicije dužničkih vrijednosnih papira klasifikovanih kaoportfolio ulaganja raspoloživih za prodaju uspostavljeni su limiti ograničenja gubitka za segmente Upravljanja akti-vom i pasivom, te Tržišta kapitala.

39.4 Operativni rizik

Operativni rizik definisan je kao rizik gubitka koji je rezultat neadekvatnih ili neuspješnih internih procesa, ljudi i si-stema ili eksternih događaja, obuhvata pravni rizik, ali isključuje strateški i reputacijski rizik.

Operativni rizik prisutan je u uobičajenom toku obavljanja aktivnosti te svojstven svim aktivnostima, procesima, proiz-vodima i sistemima.

U cilju adekvatnog upravljanja operativnim rizicima, Banka je kreirala sistem temeljen na standardima i principimadefinisanim lokalnom regulativom (Agencija), direktivama RBI Grupe i dokumentima Baselskog odbora.

Budući da je zbog karakteristika operativnog rizika, Banka izložena operativnim rizicima u svim svojim aktivnostima,Banka svojim internim dokumentima (politika, pravilnik i procedure rada za upravljanje operativnim rizikom) postavljaokvir sistema utvrđivanja, mjerenja, procjenjivanja i praćenja izloženosti operativnom riziku u cilju uspješnog ovlada-vanja operativnim rizikom.

U uspostavljenom sistemu upravljanja operativnim rizikom, Banka se koristi tehnikama koje uključuju procjenu rizika,prikupljanje podataka o događajima operativnog rizika, praćenje ključnih indikatora operativnog rizika te provođenjeanaliza scenarija.

S ciljem redovnog praćenja profila rizičnosti i materijalnih izloženosti gubicima od operativnog rizika, Banka je imple-mentirala redovno izvještavanje o operativnim rizicima čime se podržava proaktivno upravljanje operativnim rizikom.

Sistem odgovornosti za upravljanje operativnim rizikom temelji se na odgovornosti menadžera operativnih rizika (kojisu odgovorni za operativnu provedbu strategije rizika, odnosno za prepoznavanje i upravljanje operativnim rizikom usvojim poslovnim područjima (Operational Risk Manager (ORM) & Operational Risk Approver (ORA)) funkcije, te od-govornosti funkcije upravljanja operativnim rizikom na nivou Banke (Specijalista za operativni rizik/Operational RiskController (ORC)), za uspostavljanje sistema upravljanja operativnim rizikom kroz razvijanje pravila, procesa, postu-paka te sistema za mjerenje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o izloženosti operativnom riziku.

S ciljem aktivnog pristupa upravljanju operativnom riziku te uz osiguravanje kontinuiranog i nezavisnog nadzora ianalize operativnog rizika u Banci, funkcija upravljanja operativnim rizikom (Specijalista za operativni rizik) provodi sli-jedeće aktivnosti:

96

Efektivne kamatne stope

2012. 2011.

% %

Gotovina i ekvivalenti gotovine 0% 0%

Obvezna rezerva kod Centralne banke 0,04% 0,60%

Plasmani kod drugih banaka 0,15% 0,68%

Dati krediti i potraživanja 7,67% 8,01%

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 0% 0%

Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha 4,94% 5,37%

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća 3,28% 3,49%

Obaveze prema bankama 3,88% 4,46%

Obaveze prema klijentima 1,56% 1,56%

Subordinirani dug 3,95% 4,42%

• praćenje izloženosti operativnom riziku na način definisan grupnim/lokalnim standardima;• provjera kvalitete prikupljanja podataka o štetama od operativnog rizika u bazi podataka;• razvoj politika, procesa i instrumenata upravljanja, mjerenja i kontrole operativnog rizika te njihovo predlaganje

nadležnom rukovodstvu;• praćenje definisanih graničnih vrijednosti šteta od operativnog rizika te redovno izvještavanje Uprave/Nadzornog

odbora Banke, o njihovom kršenju (kroz regularne kvartalne izvještaje);• učestvovanje u analizi operativnog rizika pri implementaciji novih proizvoda, značajnih poslovnih i/ili organizacij-

skih promjena;• redovno izvještavanje rukovodstva o izloženosti operativnom riziku (štete, indikatori);• edukacija o kontroli i praćenju operativnog rizika;• održavanje odnosa s relevantnim regulatorima vezano za kontrolu i mjerenje operativnog rizika;

Banka koristi grupno (RBI) softversko rješenje za kontroling operativnog rizika – ORCA (Operational Risk ControllingAplication), koje je u upotrebi od drugog kvartala 2011. Prije ovog rješenja, Banka je također koristila grupno (RBI)softversko rješenje za kontroling operativnog rizika – ROCO.

Kapitalni zahtjev za operativni rizik računa se primjenom standardiziranog pristupa.

39.5 Procjena fer vrijednosti finansijske imovine i obaveza

Fer vrijednost finansijskih instrumenata je iznos za koji se instrument može zamijeniti ili iznos za koji se obaveza možeizmiriti između edukovanih, dobro obaviještenih stranaka. Fer vrijednost je bazirana na tržišnim cijenama, ako su istedostupne. Međutim, tržišne vrijednosti ne postoje za veliki dio finansijskih instrumenata Banke. U slučajevima kada tr-žišna vrijednost nije dostupna, fer vrijednost se procjenjuje diskontovanim novčanim tokovima ili drugim procjenamavrijednosti, ako su prikladne. Promjene u temeljnim pretpostavkama, uključujući diskontne stope i procijenjene bu-duće novčane tokove značajno mijenjaju procjene. Zbog toga, izračunati iznos fer vrijednosti ne mora biti iznos kojise može realizovati prodajom.

Uprava Banke je mišljenja da fer vrijednost finansijske aktive i obaveza nije materijalno različita od iznosa navedenihu izvještaju o finansijskom položaju na dan 31. decembar 2012. i 31. decembar 2011. godine.

39.6 Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke pri upravljanju kapitalom, koji je širi koncept od “dioničkog kapitala” iz izvještaja o finansijskom polo-žaju, jesu:• Biti u skladu sa kapitalnim uslovima koje su postavili regulatori bankarskog tržišta u domaćem okruženju;• Čuvati sposobnost Banke da može da osigurava povrat dioničarima i dobit drugima koji posjeduju udio;• Održati jaku kapitalnu osnovu u cilju razvoja poslovanja.

Uprava Banke redovno nadgleda adekvatnost kapitala i korištenje regulatornog kapitala na osnovu odgovarajućihtehnika koje se baziraju na propisima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Banka je na dan 31. decembra 2012. godine bila usklađena sa svim regulatornim zahtjevima vezanim za kapital te jeu skladu s lokalnom regulativom ostvarila stopu adekvatnosti kapitala u iznosu od 15,7% (31. decembra 2011:16,0%).

Regulatorni kapital Banke za praćenje adekvatnosti prema metodologiji Agencije se sastoji od:• osnovnog kapitala banke – dionički kapital, dionička premija, zadržana dobit i rezerve nastale temeljem zadržane

dobiti, nerealizirani dobici/gubici nastali vrednovanjem finansijske imovine raspoložive za prodaju;• dopunskog kapitala banke – opšte rezerve za pokriće kreditnih gubitaka za aktivu banke procijenjenu kao dobra

aktiva, obračunata dobit u tekućoj godini revidirana i potvrđena od strane eksternog revizora, i• Odbitne stavke.

Rizikom ponderisana imovina se mjeri pomoću hijerarhije četiri utega razvrstanih prema prirodi – i odražava procjenukreditnih, tržišnih i drugih rizika povezanih sa – svaka imovina s drugom stranom, uzimajući u obzir sav podobni kola-teral ili garancije. Sličan tretman je usvojen za vanbilansne izloženosti, s određenim prilagodbama kako bi se odrazilanestabilnost potencijalnih gubitaka.

Tabela u nastavku prikazuje strukturu regulatornog kapitala i pokazatelja kapitalne adekvatnosti na dan 31. decem-bra 2012. i 31. decembra 2011. godine, u skladu sa lokalnim regulativama (informacija o rizikom ponderisanojimovini nije revidirana), uzeta iz obračuna podnesenog Agenciji za periode koji tada završavaju:

97

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

U skladu sa propisima Agencije, osnovni kapital ne uključuje stanja regulatornih rezervi za kreditne gubitke (102.443hiljade KM na dan 31. decembar 2012. godine), koje čine sastavni dio neto kapitala u izvještaju o finansijskoj pozi-ciji. Međutim, opšta rezervisanja izračunata u skladu sa pravilima Agencije (47.447 hiljada KM na dan 31. decembar2012. godine) su uključena u dopunski kapital. Osim toga, prilagodba je napravljena za nedostajuću rezervu u po-gledu bilo kakvih dodatnih zahtjeva obračunatih na izvještajni datum (datum podnošenja obračuna adekvatnosti kapi-tala Agenciji, koje se, u skladu sa zakonskim propisima, vrši na tromjesečnoj osnovi). Prema novoj metodologiji uve-denoj u 2012. godini, regulatorni kapital se umanjuje za nedostajuće rezerve u kvartalnim ratama od 30. juna 2012.do 31. marta 2013. godine (ranije je regulatorni kapital bio umanjen za ukupne nedostajuće rezerve). Međutim, upr-kos promjenama u metodologiji, Banka je odlučila iskoristiti ukupne nedostajuće rezerve za umanjenje regulatornogkapitala.

98

’000 KM 2012. 2011.

Osnovni kapital banke

Dionički kapital 237.388 237.388

Dionička premija 4.473 4.473

Rezerva fer vrijednosti 90 3.201

Zadržana dobit 116.536 123.151

Nematerijalna imovina (5.561) (6.201)

Ukupno osnovni kapital 352.926 362.012

Dopunski kapital banke

Opšte rezerve – u skladu sa propisima Agencije 47.447 51.176

Revidirana dobit za godinu 36.528 43.853

Subordinirani dug 45.735 65.065

Ukupno dopunski kapital banke 129.710 160.094

Usklada za nedostajuće regulatorne rezerve (16.984) (13.408)

Neto kapital 465.652 508.698

Rizikom ponderisana aktiva (nerevidirano) 2.719.051 2.934.807

Ostala ponderisana aktiva (nerevidirano) 254.182 250.025

Ukupna ponderisana rizična aktiva 2.973.233 3.184.832

Stopa adekvatnosti kapitala (%) 15,7% 16,0%

40. Uticaj finansijske krize na poslovanje bankeS obzirom na finansijsku krizu na tržištu u Bosni i Hercegovini, Banka će vjerovatno nastaviti da posluje u teškom i ne-sigurnom ekonomskom okruženju tokom 2013. godine, a vjerovatno i kasnije.

Do sada, tekuća finansijska kriza ima limitiran uticaj na finansijsku poziciju i poslovanje Banke, najviše kroz povećanjerezervisanja za kreditne gubitke. Banka kontinuirano prati kreditini rizik, rizik likvidnosti, tržišne rizike: devizni rizik, rizikkamatne stope i cjenovni rizik, te operativni rizik (detaljnije objašnjeno u bilješci 39 Upravljanje finansijskim rizicima).Iako nove uplate dioničarskog kapitala od strane postojećih dioničara, Raiffeisen Bank International AG, Beč i Raiffei-sen SEE Region Holding GmbH, Beč, nisu planirane u doglednoj budućnosti, uplata dopunskog kapitala u obliku su-bordiniranog duga je planirana. Očekuje se da će likvidnost ostati na zadovoljavajućem nivou.

Ključni prioriteti Uprave Banke u 2013. godini su upravljanje finansijskim portfolijom prilagođavajući ga ekonom-skom okruženju i održavajući poziciju Banke na tržištu.

99

Fina

nsijs

ki iz

vje{

taji

100

Dodatne informacije

101

Dod

atne

info

rmac

ije

Centrala i podru`nice 102Podaci o publikaciji 108

102

Raiffeisen BANK d.d.Bosna i HercegovinaCentrala Sarajevo

Zmaja od Bosne bbRaiffeisen direkt info: + 387-33-755-010E–mail: [email protected]: www.raiffeisenbank.ba

Filijale

GF Sarajevo i Filijala CentarZmaja od Bosne bb71 000 Sarajevo

Filijala Novo SarajevoKolodvorska 1271 000 Sarajevo

Filijala IlidžaRustempašina bb71 210 Ilidža

Filijala PaleMilana Simovića bb71 420 Pale

Filijala GoraždeTitova bb73 000 Goražde

GF Banja Luka i Filijala Banja LukaVase Pelagića 278 000 Banja Luka

Filijala Banja Luka 2Vojvode S. Stepanovića bb78 000 Banja Luka

Filijala PrijedorMajora Milana Tepića bb79 101 Prijedor

Filijala GradiškaVidovdanska bb78 400 Gradiška

Filijala DobojSvetog Save 274 000 Doboj

GF Zenica i Filijala ZenicaMaršala Tita bb72 000 Zenica

Filijala KakanjZgošćanska P+4+M72 240 Kakanj

Filijala VitezPoslovni centar PC 96-272 250 Vitez

Filijala VisokoAlije Izetbegovića 171 300 Visoko

Filijala TešanjKralja Tvrtka bb74 260 Tešanj

Filijala TravnikKonatur bb72 270 Travnik

GF Tuzla i Filijala Tuzla15. Maja bb75 000 Tuzla

Filijala Tuzla 2Univerzitetska 1675 000 Tuzla

Filijala BijeljinaKarađorđeva bb76 300 Bijeljina

Filijala BrčkoReisa D`emaludina ^au{evi}a 1076 100 Brčko

GF Bihać i Filijala BihaćPape Ivana Pavla II 477 000 Bihać

Filijala CazinGenerala Izeta Nanića bb77 220 Cazin

Filijala Velika KladušaMar{ala Tita “Diletacija C”77 230 Velika Kladuša

Filijala Sanski MostMuse Ćazima Ćatića 2479 260 Sanski Most

Filijala Bosanska KrupaTrg Alije Izetbegovića bb77 240 Bosanska Krupa

Centrala i podru`nice

GF Mostar i Filijala MostarKneza Domagoja bb88 000 Mostar

Filijala KonjicSuhi do bb88 400 Konjic

Filijala ČitlukKralja Tomislava 4388 260 Čitluk

Filijala Široki BrijegZaobilaznica bb88 220 Široki Brijeg

Filijala TrebinjeVuka Mi}unovića bb89 101 Trebinje

Filijala LivnoTrg kralja Tomislava bb80 101 Livno

Raiffeisen Bank International AGAustrijaAm Stadtpark 91030 ViennaTel: +43-1-71707 0Faks: +43-1-71707 [email protected]@rbinternational.com

Bankarska mreža

AlbanijaRaiffeisen Bank Sh.a.“European Trade Center”Bulevardi "Bajram Curri"TiranaTel: +355-4-238 1000Faks: +355-4-227 5599SWIFT/BIC: SGSBALTXwww.raiffeisen.al

BjelorusijaPriorbank JSC31-A, V. Khoruzhey Str.220002 MinskTel: +375-17-289 9090Faks: +375-17-289 9191SWIFT/BIC: PJCBBY2Xwww.priorbank.by

Bosna i HercegovinaRaiffeisen BANK d.d. Bosna i HercegovinaZmaja od Bosne bb71000 SarajevoTel: +387-33-287 101Faks: +387-33-213 851SWIFT/BIC: RZBABA2Swww.raiffeisenbank.ba

BugarskaRaiffeisenbank (Bulgaria) EAD18/20 Gogol Str.1504 SofiaTel: +359-2-919 85101Faks: +359-2-943 4528SWIFT/BIC: RZBBBGSFwww.rbb.bg

HrvatskaRaiffeisenbank Austria d.d.Petrinjska 5910000 ZagrebTel: +385-1-456 6466Faks: +385-1-481 1624SWIFT/BIC: RZBHHR2Xwww.rba.hr

Če{ka RepublikaRaiffeisenbank a.s.Hvezdova 1716/2b14078 Prague 4Tel: + 420-221-141 111Faks: +420-221-142 111SWIFT/BIC: RZBCCZPPwww.rb.cz

MađarskaRaiffeisen Bank Zrt.Akadémia utca 61054 BudapestTel: +36-1-484 4400Faks: +36-1-484 4444SWIFT/BIC: UBRTHUHBwww.raiffeisen.hu

KosovoRaiffeisen Bank Kosovo J.S.C.UÇK Str. No. 5110000 PristinaTel: +381-38-222 222Faks: +381-38-203 01130SWIFT/BIC: RBKORS22www.raiffeisen-kosovo.com

PoljskaRaiffeisen Bank Polska S.A.(Raiffeisen Polbank)Piekna 20 Str.00-549 WarsawTel: +48-22-585 2000Faks: +48-22-585 2585SWIFT/BIC: RCBWPLPWwww.raiffeisen.pl

103

Dod

atne

info

rmac

ije

RumunijaRaiffeisen Bank S.A.15 Charles de Gaulle Square011857 Bucharest 1Tel: +40-21-306 1000Faks: +40-21-230 0700SWIFT/BIC: RZBRROBUwww.raiffeisen.ro

RusijaZAO RaiffeisenbankSmolenskaya-Sennaya Sq. 28119020 MoscowTel: +7-495-721 9900Faks: +7-495-721 9901SWIFT/BIC: RZBMRUMMwww.raiffeisen.ru

SrbijaRaiffeisen banka a.d.Djordja Stanojevica 1611070 Novi BeogradTel: +381-11-320 2100Faks: +381-11-220 7080SWIFT/BIC: RZBSRSBGwww.raiffeisenbank.rs

SlovačkaTatra banka, a.s.Hodžovo námestie 381106 BratislavaTel: +421-2-5919 1111Faks: +421-2-5919 1110SWIFT/BIC: TATRSKBXwww.tatrabanka.sk

SlovenijaRaiffeisen Banka d.d.Zagrebska cesta 762000 MariborTel: +386-2-229 3100Faks: +386-2-303 442SWIFT/BIC: KREKSI22www.raiffeisen.si

UkrajinaRaiffeisen Bank Aval JSC9, Leskova Str.01011 KievTel: +38-044-490 8888Faks: +38-044-285 3231SWIFT/BIC: AVALUAUKwww.aval.ua

Leasing kompanije

AustrijaRaiffeisen-Leasing International GmbHAm Stadtpark 31030 ViennaTel: +43-1-71707 2966Faks: +43-1-71707 762966www.rli.co.at

AlbanijaRaiffeisen Leasing Sh.a.“European Trade Center”Bulevardi “Bajram Curri”TiranaTel: +355-4-227 4920Faks: +355-4-223 2524www.raiffeisen.al

BjelorusijaJLLC “Raiffeisen-leasing”31-A, V. Khoruzhey Str.220002 MinskTel: +375-17-289 9394Faks: +375-17-289 9394www.priorbank.by

Bosna i HercegovinaRaiffeisen Leasing d.o.o. SarajevoDanijela Ozme 371000 SarajevoTel: +387-33-254 340Faks: +387-33-212 273www.rlbh.ba

BugarskaRaiffeisen Leasing Bulgaria OODMladost 4, Business Park SofiaBuilding 7B, 4th floor1504 SofiaTel: +359-2-491 9191Faks: +359-2-974 2057www.rlbg.bg

HrvatskaRaiffeisen Leasing d.o.o.Radnicka cesta 4310000 ZagrebTel: +385-1-659 5000Faks: +385-1-659 5050www.rl-hr.hr

Če{ka RepublikaRaiffeisen-Leasing s.r.o.Hvezdova 1716/2b14078 Prague 4Tel: +420-221-511 611Faks: +420-221-511 666www.rl.cz

MađarskaRaiffeisen Lízing Zrt.Vaci Str. 81-851139 BudapestTel: +36-1-477 8709Faks: +36-1-477 8702www.raiffeisenlizing.hu

104

KazahstanRaiffeisen Leasing Kazakhstan LLPShevchenko Str. 146, No. 12050008 AlmatyTel: +7-727-378 5430Faks: +7-727-378 5447www.rlkz.kz

KosovoRaiffeisen Leasing KosovoGazmend Zajmi n.n., Sunny Hill10000 PristinaTel: +381-38-222 222Faks: +381-38-203 03011www.raiffeisen-leasing-ks.com

MoldavijaI.C.S. Raiffeisen Leasing S.R.L.Alexandru cel Bun 512012 ChisinauTel: +373-22-279 313Faks: +373-22-228 381www.raiffeisen-leasing.md

PoljskaRaiffeisen-Leasing Polska S.A.Ul. Prosta 5100-838 WarsawTel: +48-22-326 3666Faks: +48-22-326 3601www.rl.com.pl

RumunijaRaiffeisen Leasing IFN S.A.Nusco TowerSos Pipera Nr. 42Etaj 1A020112 BucharestTel: +40-21-306 9601Faks: +40-37-287 9998www.raiffeisen-leasing.ro

RusijaOOO Raiffeisen-LeasingStanislavskogo Str. 21/1109004 MoscowTel: +7-495-721 9980Faks: +7-495-721 9901www.raiffeisen-leasing.ru

SrbijaRaiffeisen Leasing d.o.o.Djordja Stanojevica 1611070 Novi BeogradTel: +381-11-201 7700Faks: +381-11-313 0081www.raiffeisen-leasing.rs

SlovačkaTatra Leasing s.r.o.Hodžovo námestie 381106 BratislavaTel: +421-2-591 93168Faks: +421-2-591 93048www.tatraleasing.sk

SlovenijaRaiffeisen Leasing d.o.o.Zagrebska cesta 762000 MariborTel: +386-1-241 6250Faks: +386-1-241 6268www.rl-sl.si

UkrajinaLLC Raiffeisen Leasing Aval9, Moskovskiy Av.Corp. 5 Office 10104073 KievTel: +38-044-590 2490Faks: + 38-044-200 0408www.rla.com.ua

Kompanije za leasing nekretnina

Češka RepublikaRaiffeisen Leasing Real Estate s.r.o.Hvezdova 1716/2b14078 Prague 4Tel: +420-221-511 610Faks: +420-221-511 641www.rlre.cz

Podružnice i zastupništva – Evropa

FrancuskaRBI Representative Office Paris9-11 Avenue Franklin D. Roosevelt75008 ParisTel: +33-1-456 12700Faks: +33-1-456 11606

Njema~kaRBI Representative Office FrankfurtMainzer Landstraße 5160329 FrankfurtTel: +49-69-299 21918Faks: +49-69-299 21922

[vedskaRBI Representative Office Nordic CountriesDrottninggatan 89P.O. Box 329410365 StockholmTel: +46-8-440 5086Faks: +46-8-440 5089

105

Dod

atne

info

rmac

ije

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike BritanijeRBI London Branch10, King William StreetLondon EC4N 7TWTel: +44-20-792 92288Faks: +44-20-793 38099

Podružnice i zastupništva – Azija i

Amerika

KinaRBI Beijing BranchBeijing International Club 2002nd floorJianguomenwai Dajie 21100020 BeijingTel: +86-10-653 23388Faks: +86-10-653 25926

RBI Representative Office HarbinRoom 1104, Pufa Piaza No. 209Chang Jiang RoadNang Gang District150090 HarbinTel: +86-451-555 31 988Faks: +86-451-555 31 988

RBI Hong Kong BranchUnit 2106-08, 21st Floor,Tower One, Lippo Centre89 Queensway, Hong KongTel: +85-2-273 02112Faks: +85-2-273 06028

RBI Representative Office XiamenUnit 01-02, 32/F Zhongmin BuildingNo 72 Hubin North RoadFujian Province301012 XiamenTel: +86-592-262 3988Faks: +86-592-262 3998

RBI Representative Office ZhuhaiRoom 2404, Yue Cai BuildingNo. 188, Jingshan RoadJida, ZhuhaiGuangdong ProvinceTel: +86-756-323 3500Faks: +86-756-323 3321

IndijaRBI Representative Office Mumbai803, Peninsula HeightsC.D. Barfiwala Road, Andhere (W)400 058 MumbaiTel: +91-22-262 30657Faks: +91-22-262 44529

KorejaRBI Representative Office Korea20th fl, SC Bank bldg.47 JongnoJongno-guSeoul 110-702Republic of KoreaTel: +82-2-398 5840Faks: +82-2-398 5807

MalezijaRBI Labuan BranchLevel 6 (1E) Main Office TowerFinancial ParkLabuan80000 Johor BahruTel: +607-291 3800Faks: +607-291 3801

SingapurRBI Singapore BranchOne Raffles Quay#38-01 North TowerSingapore 048583Tel: +65-630 56000Faks: +65-630 56001

Sjedinjene Američke DržaveRB International Finance (USA) LLC1133 Avenue of the Americas, 16th Floor10036 New YorkTel: +01-212-845 4100Faks: +01-212-944 2093

RBI Representative Office New York1133 Avenue of the Americas, 16th Floor10036 New YorkTel: +01-212-593 7593Faks: +01-212-593 9870

VijetnamRBI Representative Office Ho Chi Minh City35 Nguyen Hue Str., Harbour View TowerRoom 601A, 6th Floor, Dist 1Ho Chi Minh CityTel: +84-8-382 97934Faks: +84-8-382 21318

Raiffeisen Zentralbank AG

AustrijaAm Stadtpark 91030 ViennaTel: +43-1-71707 0Faks: +43-1-71707 1715www.rzb.at

106

Odabrane specijalizirane

kompanije Raiffeisen-a

F.J. Elsner Trading GmbHAm Heumarkt 101030 ViennaTel: +43-1-797 36 0Faks: +43-1-797 36 230www.elsner.at

Kathrein Privatbank AktiengesellschaftWipplingerstraße 251010 ViennaTel: +43-1-53 451 239Faks: +43-1-53 451 233www.kathrein.at

Raiffeisen Centro Bank AGTegetthoffstraße 11015 ViennaTel: +43-1-515 20 0Faks: +43-1-513 43 96www.rcb.at

ZUNO BANK AGAm Stadtpark 31030 ViennaTel: +43-1-71707 2691Faks: +43-1-71707 762691www.zuno.eu

107

Dod

atne

info

rmac

ije

108

Urednik, izdavačRaiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina Zmaja od Bosne bb71000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: +387-33-755 010Fax: +387-33-213 851Internet: www.raiffeisenbank.ba

Koncept, dizajn: McCann d.o.o. Sarajevo

DTP: Boriša Gavrilović

Fotografija: Vanja Lisac

Štampa: SUTON d.o.o.

Online verzija godišnjeg izvještaja na bosanskom jezikudostupna je na stranicihttps://raiffeisenbank.ba/bhs/menu/view/133

Engleska verzija je dostupna na stranicihttps://raiffeisenbank.ba/eng/menu/view/133

Prognoze, planovi i projekcije budućeg stanja date uovom Godišnjem izvještaju temelje se na saznanjima iprocjenama kojima je Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Her-cegovina raspolagala u vrijeme izrade izvještaja. Iste su,kao i sve izjave koje se odnose na budućnost, podložnepoznatim i nepoznatim rizicima, kao i neizvjesnostimakoje mogu dovesti do znatnih razlika između stvarnih re-zultata i rezultata prikazanih u navedenim izjavama. Tač-nost prognoza i planiranih vrijednosti projekcija nije mo-guće garantirati.

Izradi ovog Godišnjeg izvještaja i provjeri podataka po-svećena je najveća moguća pažnja. Ipak se ne moguisključiti greške kod zaokruživanja iznosa, prosljeđivanja ipripreme za štampu kao ni štamparske greške. Prilikomzbrajanja zaokruženih iznosa i procenata mogu se poja-viti razlike u zaokruživanju. Ovaj Godišnji izvještaj je sa-stavljen na bosanskom jeziku. Engleska verzija izvještajapredstavlja prijevod izvornika koji je sastavljen na bosan-skom jeziku. Jedina mjerodavna verzija jeste verzija napi-sana na bosanskom jeziku.

Podaci o publikaciji

godi{nji izvje{taj annual report - team consulting...ekonomija bosne i hercegovine pogođena je...

Documents