godiŠnje izvjeŠĆe o - mali-istrazivac.hr nje izvjeŠĆe 2017... · materijale za učenje...

Djeci govore da budu uspješni? MI ih uči da budu SVOJI!

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O ODGOJNO-OBRAZOVNOM RADU

DJEČJEG VRTIĆA MALI ISTRAŽIVAČ

ZA PEDAGOŠKU 2017/2018. GODINU

VIZIJA

Poticanje razvoja slobodnog, samopouzdanog, snalažljivog, kreativnog i odgovornog djeteta

Zagreb, rujan 2018.


Sukladno članku 80, stavak 3. i 4. i članku 54. Zakona o ustanovama (N. N. br. 76/93) i članku 32.

Statuta Dječjeg vrtića “Mali istraživač” na sjednici Odgojnog vijeća dana 27.08.2018 usvojeno

je Izvješće o realizaciji godišnjeg plana i programa rada za.

.

Na 13,sjednici održanoj dana 27.08.2018 Upravno vijeće vrtića prihvatilo je Izvješće o realizaciji

Godišnjeg plana i programa rada vrtića za 2017./2018. godinu.

Predsjednik Upravnog vijeća: Ravnateljica:

Vlado Vukšić Ljiljana Vukšić


SADRŽAJ

I. USTROJSTVO RADA ............................................................................................................................... 4

I.I. USTOJSTVO RITMA DANA ............................................................................................................... 6

I.II KRAĆI PROGRAMI U ORGANIZACIJI DJEČJEG VRTIĆA MALI ISTRAŽIVAČ ....................................... 6

II. MATERIJALNI UVJETI ......................................................................................................................... 17

III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE ............................................................................. 18

IV. ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD .......................................................................................................... 23

V. SURADNJA S RODITELJIMA ................................................................................................................ 70

VI. DJECA S ODREĐENIM POSEBNIM POTREBAMA ............................................................................... 73

VII. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIKA ........................................................................ 78

VIII. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA ......................................................................................... 80


I. USTROJSTVO RADA

Dječji vrtić Mali istraživač ima dva objekta koja se fizički potpuno razlikuju.

Stručni djelatnici Dječjeg vrtića Mali istraživač i ove su godine usmjerili svoje djelovanje na

oblikovanje okruženja u kojem će dominirati dobro i pozitivno ozračje, istinsko poštivanje djetetovih

potreba i okruženje po mjeri djeteta (i roditelja), jer će se djetetovo učenje poticati interaktivnim

prostorom koji nudi mnoštvo sadržaja (aktivan proces) i uvjete nesmetanog druženja s drugom

djecom i odraslima. Kritičkim promišljanjem vlastite prakse nastojimo svakodnevno podizati

kvalitetu odgojno obrazovnog procesa usklađenog sa stvarnim potrebama djeteta (temeljna

pretpostavka zadovoljnog djeteta i roditelja). Iza nas je uspješno završena četvrta godina djelovanja,

a pred nama je i dalje puno posla kojem se radujemo i za koji smo istinski motivirani.

Naš tim su u 2017/018 činili su :

Zaposlenici po strukturama Stalni radni odnos

1. Ravnatelj 1

2. Pedagog 1

3. Pedagog pripravnik 1

4. Psiholog 1

5. Logoped 1

6. Viša medicinska sestra 1

7. Odgojitelji 22

8. Odgojitelji – pripravnici 5

9. Spremačice 8

10. Ekonom 1

11. Domar 1

12. Kineziolog 0,5

UKUPNO: 43,5

OBJEKT ODGOJNE SKUPINE

TINTILINIĆI 4 mješovitih skupina djece u dobi od 3-4 godine

2 jasličke skupine djece u dobi od 1.3 godine

BALTAZARI 6 odgojnih skupina djece mješovite dobi /3 do polaska u školu/

UKUPNO: 12 odgojnih skupina djece mješovite dobi


Ukupno odgojno obrazovno djelovanje uvijek nam je usmjereno na deinstitucionalizaciju vrtića kroz

:

Daljnje podizanje MATERIJALNIH UVJETA za optimalan procesa igre, odgoja i učenja djece (

ukupan prostor pedagoško-estetski oblikovan i u funkciji potrebe djece )

Daljnje podizanje ORGANIZACIJSKIH UVJETA USTANOVE za življenje i kontinuirano učenje

djece i odraslih (fleksibilniju organizaciju rada odgojitelja i ostalih zaposlenika prilagođene

potrebama )

Daljnje poticanje RAZVOJA SURADNIČKIH (SOCIJALNIH) UVJETA za življenje i kontinuirano

učenje djece i odraslih međusobno

Daljnje poticanje PROMJENA U VRIJEDNOSTIMA, STAVOVIMA I UVJERENJIMA svih

zaposlenika u odnosu na potrebe i mogućnosti djece

Zaposlenici dječjeg vrtića „Mali istraživač“ i ove godine trudili su se da vrtić bude zajednica koja uči,

koja je u stalnom mijenjanju i istraživanju vlastite prakse. Upravo činjenica da smo se prepoznali kao

zajednica koja uči, obavezuje nas da i dalje istražujemo i gradimo svoju praksu kako bi ona bila u

skladu sa specifičnostima djece i uvjeta rada u toj godini. Kvalitetno i uspješno ustrojstvo prihvata

djece po objektima u skladu s ritmom djeteta (ali i odraslih) pogoduje daljnjem razvoju našeg vrtića

kao zajednice koja uči, bitno utječući i na kvalitetu suradničkih odnosa na svim razinama, kao i na

kvalitetu igre, odgoja i učenja djece.

REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA

Jedan od bitnih preduvjeta razvoja vrtića u mjesto zajedničkog življenja djece i odraslih usko je vezana uz spuštanje razina odlučivanja od jedne osobe i pružanje mogućnosti za suodlučivanja (suodgovornosti) zaposlenika na svim razinama procesa. Kao pojedinci možemo malo (ili ne možemo ništa).

Ozračje vrtića neće se promijeniti ukoliko ne budemo mijenjali sebe, svoje stavove i uvjerenja,

razvijajući povjerenje, s nastojanjem da se uključi što veći broj odgojitelja, dinamikom koju mogu

pratiti i s razina znanja koje posjeduju. Za kvalitetan razvoj socijalnih odnosa svih sudionika

procesa (dijete-odrasli) neophodan je odnos tolerancije, susretljivosti, demokratičnosti i

odgovornosti. Aktivnim uključivanjem voditelja objekata i mentora odgojitelja u proces planiranja i

provođenja organizacije rada, osigurali smo bržu i učinkovitu organizaciju procesa.

Mogućnosti suodlučivanja (suodgovornosti) zaposlenika na svim razinama procesa omogućila je i

ove godine :

Visoku razinu senzibilizacije zaposlenika za potrebe procesa rada vrtića u segmentima za

koji su delegirani

Profesionalnost u rješavanju neusklađenosti procjena vezanih uz potrebe ulaska u zamjene

koje se javljaju u procesu kod pojedinih zaposlenika

Pravednost i objektivnost provedbe predviđene organizacije rada i njenog kvalitetnijeg

provođenja u redovnom procesu prihvata djece i odgojno-obrazovnog rada

Učinkovitiju suradnju


Pravovremeno dekodiranje mogućih problemskih situacije u kojima treba odmah

intervenirati osobno ili uz pomoć ostalih zaposlenik

I.I. USTOJSTVO RITMA DANA

Odgojno-obrazovni rad Malog istraživača i ove je godine prema potrebama roditelja organiziran od

7:00 sati do 18 :00 sati. Svakodnevni postupni planski ulazak odgojitelja i ostalih zaposlenika u

proces u skladu s dolaskom (odlaskom) djece i roditelja, pruža uvjete za nesmetano korištenje svih

prostora i komunikaciju sa svim odgojiteljima od dolaska do odlaska djeteta kući. Postupni dolazak i

odlazak odgojiteljima također omogućava daleko duži zajednički rad (preko 3 sata) što ima

višestruke prednosti kao što su:

• bolji međusobni uvid odgojitelja u proces rada drugih odgojitelja s djecom i ujednačavanja

djelovanja prema djeci i roditeljima,

• bolju profesionalnu povezanost odgojitelja u procesu, kvalitetniju pokrivenost prostora kako

bi se djetetu pružilo maksimalno slobodno.

• sigurno kretanje kroz sve raspoložive prostore,

• kvalitetniju intervenciju odgojitelja i veće individualno praćenje djeteta.

SMJERNICE ZA IDUĆU PEDAGOŠKU GODINU

I dalje ćemo nastojati osluškivati međusobne odnose svih sudionika procesa u ustanovi kako bismo

postali dječji vrtić koji je prepoznatljiv po visokoj razini suradničkih odnosa koji bitno utječu na

kvalitetu odgojno-obrazovne prakse. Pokuat ćemo aplicirati na fondoe EU kako bismo ponudili

produženo radno vrijeme za naše roditelje do 19. sati.

I.II KRAĆI PROGRAMI U ORGANIZACIJI DJEČJEG VRTIĆA MALI ISTRAŽIVAČ

Program ranog učenja engleskog jezika provodi se od osnutka vrtića za svu upisanu djecu, i takav

način učenja nazivamo „situacijsko učenje jezika“, jer su djeca kroz cijeli dan i kroz sve centre

aktivnosti u prilici susresti se s engleskim jezikom i terminima na engleskom jeziku, dok se program

učenja njemačkog jezika provodi već četvrtu godinu u strukturiranom obliku, u određenim

vremenskim terminima tijekom dana. Ove godine imali smo pet formiranih skupina za učenje

njemačkog jezika. U želji da učenje stranog jezika bude što spontanije i prirodnije, koristili smo i

izmjenjivali brojne metode i načine rada, i uočavamo kako roditelji sve više prepoznaju važnost

učenja jezika, a i djeca sama iskazuju izniman interes.


RANO UČENJE STRANOG JEZIKA - ENGLESKI

Programske aktivnosti održavale su se tijekom cijele pedagoške godine, svaki dan tijekom boravka

djeteta u procesu (situacijsko učenje jezika), a pohađala su ih sva djeca od 3 godine do polaska u

školu. Program se provodi na način da se jezik implementira slično kao materinski – djeca su

okružena raznim izvornim audio/vizualnim podražajima, te verbalnim i neverbalnim poticajima u

kojima i iz kojih sama upijaju i zaključuju – tzv. situacijsko učenje. Bitan faktor čine odgojitelji kao

neizvorni, ali kvalitetni govornici, s položenom razinom B2 poznavanja stranog jezika, koji svojim

obraćanjima djetetu iskorištavaju svakodnevne situacije za korištenje samo engleskog, ili oba jezika

(engleski i hrvatski), što predstavlja prirodan i spontan način učenja stranog jezika. Izvješće o

provedbi ovog programa ustvari je Godišnje izvješće o radu, jer se engleski svakodnevno

implementirao u redovite aktivnosti, igru i istraživanje djece. Zbog toga i naglašavamo da su oblici,

sadržaji i metode rada usmjerene na provedbu željenog programa kod učenja stranog jezika

utvrđeni Godišnjim planom ustanove. Kod planiranja, oslanjali smo se na oblike djelovanja i izbor

sadržaja rada koji su prisutni i u redovnom odgojno obrazovnom procesu, ali i na sadržaje koji su

neophodni za kvalitetno i usmjereno učenje stranog jezika:

• svakodnevno, kontinuirano korištenje engleskog jezika (situacijsko učenje)

• gledanje (slušanje) nesinkroniziranih animiranih i dokumentarnih filmova na engleskom

jeziku (edukativan materijal)

• susreti sa osobama (strancima) koji komuniciraju engleskim jezikom, upoznavanje s

različitim kulturama;

• učenje engleskog jezika kroz glazbu, stihove, pokretne igre, igre s pjevanjem;

• povezivanje sa drugim vrtićima (pisanje pisama, slanje fotografija, crteža);

Ciljane aktivnosti i planirani sadržaji i ove su godine usko povezani s tematskim planiranjem po

prostoru i aktualnim zbivanjima u okolini, a provode se tijekom jutarnjeg ili popodnevnog kruga, te u

najintenzivnijem prijepodnevnom dijelu dana uz poštivanje faza u učenju stranog jezika:

• Faza uspostavljanja emocionalne povezanosti dijete-odgajatelj

• Početno slušanje i povezivanje značenja (pokušaj shvaćanja iz konteksta; situacije

• Faza učenja stranog jezika po principu pokušaja i pogrešaka

• Situacijski govor (spontano korištenje fraza specifičnih za pojedinu situaciju)

• Igre rime i verbalne igre (glasovima, slogovima i riječima)

• Konkretni, kratki, točni odgovori

• Najviša emocionalno-verbalna faza: pomaganje drugima u razumijevanju i izvršenju

zadatka ili pitanja na engleskom jeziku pri čemu dijete stječe samopouzdanje spoznajom da

shvaća, zna i može to što se od njega traži.


Engleski jezik se koristio u gotovo svim situacijama tijekom cjelodnevnog boravka djeteta u vrtiću

putem individualnog obraćanja, radom u manjim skupinama ili s većim brojem djece, kroz vođene

igre, improvizacije i aktivnosti, te kad kod je to moguće ali i kroz school –time. Sa željom da ponudimo

što kvalitetnije rano učenje stranog jezika, nakon što su svi odgajatelji dječjeg vrtića Mali istraživač

dosegli razinu B2 poznavanja stranog jezika, ove godine smo sa Školom stranih jezika „Cvrčak“

nastavili suradnju tako što su kroz cijelu godinu naše odgojitelje educirali u metodici provedbe

stranog jezika.

SMJERNICE ZA IDUĆU PEDAGOŠKU GODINU

S obzirom na odaziv i zahtjeve djece i roditelja, svake godine radimo na poboljšanju kvalitete kraćih

programa koje nudimo. Tijekom prošle pedagoške godine posvetili smo se educiranju odgajatelja u

metodičkom dijelu provedbe prgrama, i osigurali svim odgajateljima B2 razinu znanja engleskog

jezika.

Naši planovi za ovu pedagošku godinu su:

• omogućiti svim odgajateljima da usavrše znanje engleskog jezika, i steknu razinu C1 znanja

jezika uz suradnju sa školom stranih jezika „Cvrčak“ s kojom njegujemo dugogodišnju

suradnju.

• Uvođenje STRUKTURIRANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA u određenim dnevnim terminima u

skupinama s 10 do 15 djece. Ove godine ćemo uz situacijsko učenje jezika koje nudimo od

osnutka vrtića, ponuditi i ovakav način učenja engleskog jezika. Razlog uvođenja ove novine

je zahtjev roditelja koji žele u ponudi kraći program engleskog jezika organiziran kao i kraći

program njemačkog jezika. Djeca će imati mogućnost pohađati kraći program engleskog

jezika dva puta tjedno po 45 minuta.

PROGRAM RANOG UČENJA NJEMAČKOG JEZIKA

Cilj ovog kraćeg programa je potaknuti ljubav i interes na učenje stranog jezika i poticati djecu na

aktivnu primjenu jezika u svakodnevnim spontanim igrama i aktivnostima. Budući da je važno

upoznati se s njemačkom kulturom i običajima, u svoj smo rad pokušali uklopiti dijelove njemačke

tradicije, obilježavanja blagdana i slično.

U program su uključena djeca od 3 do 6 godina, a skupine su formirane prema razinama učenja

jezika. Program se provodio dva puta tjedno po 45 min, počevši od rujna do lipnja tekuće pedagoške

godine. Mjesto provođenja kraćeg programa je soba dnevnog boravka koja sadrži potrebne

materijale za učenje njemačkog jezika; slikovnice i priče za djecu, rekvizite i predmete za igru, stolne

i manipulativne igre, plakate koje su djeca radila i obrađivala na njemačkom, potrošni materijal (

papiri, ljepila, škarice, boje..) i tehnička pomagala ( radio, laptop, televizor), polivalentna dvorana

vrtića, dvorište te drugi prostori po potrebi.

U svom radu koristili smo video zapise, pjesmice, dramatizacije, pokretne igre, stolno-

manipulativne i društvene igre. Izrađivali smo različite predmete, slikali, crtali i rješavali zadatke.


Budući da se radi o kraćem programu na početku godine složili smo okvirni plan rada i tema koje

ćemo proći tijekom godine.

• Mein Korper • Meine Familie • Mein Haus • Obst und Gemuse • Tiere • Im Stadt (berufe, Geschafte, Verkehr) • Jahreszeiten

U svakodnevno učenje uvijek je bilo uključeno puno životno-praktičnih aktivnosti- Primjerice-

radili smo doručak,

ali i igrali igare karticama te interaktivnih igara-liječili smo zube metodom koja ovisi o stupnju

oboljenja ( peremo, brusimo, vadimo)

Svaki sat imao je određeni slijed; na početku sata uvijek bi se nekom pjesmicom ili recitacijom

pozdravili ( Guten Morgen wir lachen, Guten Tag, hallo, Morgen früh um, Guten Tag sagen alle

Kinder"). Zatim bi obradili novu temu ili ponovili što smo radili tijekom prošlog sata. Uvodnu i

pozdravnu pjesmu uvijek je vodilo određeno dijete koje je za tu ulogu bilo odabrano brojalicom, čemu

su se djeca posebno veselila.

Teme koje su se dalje razvijale bile su „Wie spät ist es? , nakon toga obilježili smo sv. Martina „Heilige

Martin“, „Laterne“,“Wetter“ „Weihnachten“, „Instrumenten – Peter und der Wolf“, „Kleidung“,

„Farben“, „Tiere“, „Obst und Gemüse“, „Verkehrsmittel“, „Piraten“...

Igre koje su bile djeci posebno zanimljive su „ Kalt-heiss“, „Bitte spiel“, „Kopf, Schulter, Knee…“, „Frau

Krokodil“, „Hatschi patschi" „Es regnet“, „Regenschirmtanz“, „Ich packe meinen Koffer“, „Bingo“


"Familien salad" i dr. Pokretne igre uklopljene su u većinu satova, jer je djeci bila potrebna fizička

aktivnost, zabavne su im, a pomoću njih se lakše pamti.

Obrada priča i dramatizacije

Priče su važan dio u učenju jezika, djeca ih vole, pobuđuju njihovu maštu, upoznaju se sa životima

likova te prate određenu radnju u njihovim životima. Međutim treba i dobro procijeniti koliko dugačak

tekst na stranom jeziku djeca mogu pratiti i prethodno ih upoznati s vokabularom.

Stoga smo početkom godine koristili kraće priče da bi ih tijekom godine postepeno produžavali.

Priče su pratile i dijelove koje smo obrađivali na satu. Od zanimljivijih slikovnica bile su „Grüffelo“,

„10 kleine Burggespenster“, „Wer hat den Mond gestolen“,“ Max will immer küssen“, „Riese Rick

macht sich schick“, "Hansel und Gretel", „Kleine Raupe Nimmersatt“, „Farben Monster“, „Peter und

der Wolf“.


Suradnja s roditeljima djece uključene u program

Kako bi roditelji imali uvid u rad grupe kraćeg programa njemačkog jezika, organizirali smo uvodni

roditeljski satanak na kojima je roditeljima prezentiran materijel s kojim će se raditi kao i teme i

organizacija rada. Osim uvodnog roditeljskog sastanka organiziran je i prezentacijski roditeljski

sastanak u kojem su roditelji uz pregršt snimki i fotografije mogli vidjeti što i kako se radilo u ovoj

pedagoškoj godini. Nadalje treba spomenuti da je svakom roditelju omogućeno da dobije na uvid

snimku njegova djeteta u izravnoj komunikaciji s odgojiteljem-voditeljem kraćeg programa

njemačkog jezika, kako bi vidio individualni napredak svog djeteta., ali i da su roditelji sve obrađene

materijale, pjesmice i igre mogli vidjeti i na internet stranici vrtića. Djeca su također nakon svakog

sata nosila listić sa zadacima kući, kako bi roditelji vidjeli što se na satu obrađivalo i uključili se u

rješavanje zajedno s djetetom.

Upoznavanje njemačke kulture i običaja

Prošle godine započeli smo program učenja njemačkog jezika darivanjem vrećica slatkiša

„Zuckertüte“, stoga smo i ove godine nastavili s ovom njemačkom tradicijom. U njemačkim školama

to je običaj i vrećice se dobivaju prvi dan škole. Djecu jako vesele, a osim toga na taj način polagano

ih upoznajemo s njemačkim vokabularom ( Bitte, Danke.).

Običaj Svetog Martina djeci je poznat također od prošle godine. U Njemačkoj je jedan od važnijih

datuma stoga smo ga uklopili u program učenja jezika i obilježavat ćemo ga svake godine. Legenda

o svetom Martinu vrlo je stara, on je zaštitnik djece, a vjerovalo se da svijetlost i vatra tjeraju zle

duhove od tuda potječe i običaj hodanja s lampionima i pjevanja.

Mjesec prosinac proveli smo u božićnom duhu i božićnim pjesmicama. Pjevali smo pokretne

pjesmice „Nikolaus“ „Schneemann“ "Advent, Advent", slušali priče, gledali kratke video zapise, igrali

bingo, izrađivali adventski vijenac, izrađivali i pisali čestitke, kitili drvce. Svaki sat uvodili smo dio

novoga vokabulara i ponavljali naučeno. Uklopili smo riječi iz svakodnevnog govora „Alles Gute,

Frohe Weihnachten…).


Jedan od djeci najzanimljivijih događaja je potraga za pisanicama ili „Ostereiersuche“ . Potragu za

pisanicama organizirali smo u našem dvorištu. Djeci smo unaprijed javili kada će biti potraga stoga

su to s oduševljenjem iščekivali.

I na kraju…

Kako bismo obilježili završetak jedne uspješne godine, organizirali smo maleni piknik u našem

dvorištu. Prostrli smo dekice na kojima su bile razne igre karticama koje smo koristili tokom godine

kao i društvene igre te slikovnice. Na stolu je bila organizirana zakuska. Kraj godine obilježili smo

"milenijskom fotografijom" u kojoj se za ruke drže sva djeca polaznici kraćeg programa njemačkog

jezika.

KRAĆI PROGRAM DRAMSKE SKUPINE

Ovom pedagoškom godinom po prvi je puta započeo sa radom kraći program dramske skupine u

objektu Baltazari. Susreti su organizirani dva puta tjedno po četrdeset i pet minuta. Godinu smo

započeli organizirani u jednoj skupini, no ubrzo je broj upisane djece porasao, pa se skupina

razdvojila u dvije sa 12, odnosno 10 djece. Time je povećana kvaliteta rada. Dramke skupine svoje su

susrete održavale u dva prostora, u sportskoj dvorani i u sobi koja je dio prostora Baltazara, a nije se

koristila u to vrijeme. To se pokazalo odličnim jer su pojedini susreti bili tematski vrlo različiti, pa je

nekim temama odgovarao prostor sobe (intimniji je, manji i topliji), a nekim temama prostor sportske


dvorane (prostrana je i time omogućava kretanje). Tijekom godine uočili smo problem vezan za

prostor sobe. Ta je soba, iako fizički smještena „na kraju“ objekta ipak previše prometna, pa se često

ometala dječja koncentracija i o tome bismo trebali povesti računa u organizaciji za iduću godinu.

Sadržajno su susreti bili vrlo raznoliki, a pojedina su djeca pokazivala sklonost raznim temama. U

nastavku ćemo prikazati najzanimljivije aktivnosti.

„Čarolija u glavi“

Kroz godinu ova se igra djeci definirala kao najdraža. Voditeljica donosi jedan predmet (obruč, štap,

kocku, maramu...) koji djeca pantomimom „pretvaraju“ u predmet iz svakodnevne upotrebe. Ostali

pogađaju o čemu je riječ. Bili su vrlo kreativni u prikazu i u pogađanju o čemu je riječ. U ovoj igri djeci

je bila također važna i moć odabira tko će biti slijedeći na redu.

Likovne radionice

Najčešće smo izrađivali scenske lutke od pedagoški neoblikovanog materijala, ponekad uz

dodatke očiju za lutke. Ove aktivnosti organizirane su u prostoru dvorane, na velikom najlonskom

stolnjaku na podu, a djeca su ih odlično prihvatila. Pomagali su jedni drugima, zajednički pospremali,

a najvažnije im je bilo ponijeti svoju lutku kući. Nakon ovih aktivnosti djeca su se međusobno i

poigrala izrađenim lutkama.

„Ku-kuc“ kutija

Sa ovim gotovim sklopom aktivnosti djeca su se rado bavila. U kutiji se nalazi knjiga sa jednom

završenom i dvije nezavršene priče i scenske prstne lutke likova iz tih priča. Zanimljivo je kako su

već pri prvom susretu sa ovim materijalom djeca odbrala najdražu lutku i toga se odabira držala u

narednim igrama.

Dramatizacije prema slikovnicama „Djed i repa“ i „Mjesta ima na metli svima“ i „Ogledalce“ za koju

su izrađene lutke i scena

Priča iz kovčega

Ovu smo aktivnost ponavljali nekoliko puta tijekom godine uz izmjenu predmeta u kovčegu. Djeca

sjede u krugu i redom si dodaju kovčeg iz kojega vade predmete i likove u sredinu kruga stvarajući

pomoću njih zajedničku priču. U početku su djeca trebala veću razinu vođenja kroz aktivnost kako bi

se mogli pridržavati dijelova priče (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet, kraj).

Sklop aktivnosti prema bajci „Crvenkapica“

• Pričanje priče

• Likovna aktivnost izrade plana šume

• Sekvencioniranje priče pomoću slika-bojanki

• Igranje priče scenskim lutkama

Igranje priče uživljavanjem u uloge uz rekvizite + organizacija i priprema prostora

• Pričanje „iskrivljene priče” („Tko je dobar, a tko ne, Crvenkapice“)

• Igranje priče uživljavanjem u uloge uz rekvizite + organizacija i priprema prostor


Ovim smo se aktivnostima najdulje bavili poštujući interes djece. Djeca su se posebno voljela

uživljavati u likove iz priče i to tako da su neki mijenjali različite uloge koje su preuzimali u pojedinim

proigravanjima, a neki su se držali prvi put odabranog lika i nisu željeli isprobati drugi. Jedan je

dječak uveo ulogu lovačkog psa i dosljedno je se držao. Također je bilo zanimljivo promatrati kako su

se lako organizirali u „umnožene“ uloge, pa smo tako odjednom imali tri Crvenkapice, dvije bake, tri

lovca i sl. Ova smo poigravanja organizirali u dvorani, pa su djeca pomoću sprava i rekvizita za

vježbanje samostalno kreirala scenu za priču.

Procesna drama „Ured za izgubljene stvari“

U ovoj su aktivnosti djeca jako uživala, posebno im se svidjelo vlastito kreiranje priče i zanimljivo je

bilo promatrati kako su različito dvije grupe razriješile problem koji im je uveden. Tijekom pedagoške

godine igrali su se još mnogih dramskih igara, pjesmica, a djeca su pogledala nekoliko predstava u

izvođenju voditeljice.

Suradnja sa roditeljima

Kroz godinu organizirana su tri susreta sa roditeljima. Ujesen je održan informativni roditeljski

sastanak na kojem je roditeljima objašnjeno što mogu očekivati za svoju djecu upisom u ovaj kraći

program. U proljeće je održan prezentacijski roditeljski sastanak na kojem su roditelji dobili detaljan

uvid u aktivnosti kojima se djeca bave i najavljen im je posljednji susret na kojem će imati priliku

pogledati video materijale djece u dramskim aktivnostima. Krajem pedagoške godine organizirano

je druženje za djecu polaznike i njihove roditelje na kojemu su pogledali „film“ Crvenkapica u

izvođenju djece, a svečano su podijeljene i diplome djeci.

UNIVERZALNI ŠPORTSKI PROGRAM

Dijete predškolske dobi kreće se veći dio dana, što je u suglasju s njegovim potrebama, a količina

kretanja utječe na kvalitetan rast i razvoj zato što se upravo u ovoj dobi razvija koštano - vezivni i

živčano - mišićni sustav. U tim godinama dijete nauči hodati, trčati, skakati, penjati se i slično.

Kretanje mnogo utječe na pojačan rad organa za disanje, a tjelesni pokreti pridonose i razvoju

središnjeg živčanog sustava. Briga za zdravlje djece i njihov normalan tjelesni razvoj je važna

zadaća vrtića, stoga je važno omogućiti djetetu da se uključiti u zadovoljavajuću tjelesnu aktivnost.

Ponudom univerzalnog sportskog programa i ove smo godine omogućili roditeljima da u okviru

deset-satnog programa njihovo dijete bude uključeno u sportski program. Kako je to univerzalni

oblik programa, koji tijekom godine prolazi kroz elemente svih sportova djeca s vremenom imaju

mogućnost (u sladu s vlastitim afinitetima i tjelesnim predispozicijama) razviti osobniji odnos s

određenim sportom kako bi se s njim nastavili baviti i u kasnijoj dobi.


Pravo na kretanje neotuđiva je i svakodnevna potreba djeteta, koju ćemo nastojat maksimalno

poštivati, u onoj mjeri i na onaj način koji je djetetu najprimjereniji. Koristeći pogodnost da imamo

dvoranu i prirodnu oazu Bundeka u neposrednoj blizini u mogućnosti smo zadovoljavanje ovih

potreba podići na viši nivo. Upravo zbog toga što želimo konstantno unaprjeđivati naš športski

program, naš program provodi kineziolog koji je osmislio programe i pristupe u provođenju

kvalitetnih oblika kretanjem i tjelovježbom. Time smo omogućili da djeca imaju stručno vodstvo i

mogućnost cjelovitog doživljaja tjelovježbe i kretanje. Pravilnom i kontinuiranom provedbom

sportskog programa utjecali smo na sposobnost dječjeg organizma da se obrani od štetnih vanjskih

utjecaja. Univerzalni športski program osmišljen je tako da u njemu sudjeluju i djevojčice i dječaci,

od navršene četiri godine do polaska u školu. Voditelji programa verificiranog od Ministarstva

obrazovanja, znanosti i športa je naš zaposlenik Robert Bujanić, profesori kineziologije, sa

višegodišnjim iskustvom u športskim programima s djecom predškolskog uzrasta, zajedno sa

suradnicima sa Kineziološkog fakulteta.

Program se provodio 2 ili 3 x tjedno u skupinama do 16-ero djece (ovisno o dobi djece). U navedeni

program, prema prijavama roditelja, ove godine bilo je uključeno 70-toro djece. I u ovoj športskoj

godini ostvareni su svi planovi vezani uz realizaciju športskog programa što se tiče same provedbe

programa, odrade sati, te održavanja završnih oglednih aktivnosti za svaku grupu posebno.

Roditeljima i djeci se svidio takav način pokazivanja naučenog, pogotovo što su i roditelji na kraju bili

uključeni, te vježbali sa svojom djecom. Na treninzima kineziolog naglasak stavlja na ponašanje u

grupi, poštivanje prijatelja s kojima vježbaju, kako se nositi s porazom i povećati motivaciju i

samopouzdanje za postizanje svojih ciljeva, te naravno na svladavanje motoričkih zadataka.

Roditelji su putem informativnih kutića i telefonom dobivali sve bitne obavijesti o programu kroz

godinu, a željene informacije o djeci i programu uopće, mogli su dobiti i u individualnom razgovoru s

nositeljima programa.


RITMIKA I KREATIVNI PLES

Ples je jedna od najprimjerenijih aktivnosti za rad s djecom predškolske dobi. Plesni izričaj ima

znatan utjecaj na razvoj brojnih sposobnosti kod djece: osjećaja za ritam, osjećaja za pokret, ljepotu

izvođenja pokreta, sposobnost vizualizacije vlastitog položaja u skupini. Plesom razvijamo bazične

motoričke sposobnosti kao što su: fleksibilnost, snaga, ravnoteža, brzina i koordinacija (Horvatin-

Fučkar i sur,2004.) Kreativni ples je umjetničko odgojni obrazovni proces, koji objedinjuje tjelesne,

emotivne i intelektualne sposobnosti djece, razvija stvaralačku ličnost s naglašenim sposobnostima

izražavanja pokretom. Poticanjem stvaralaštva kroz improvizaciju u pokretu i plesu uvijek na nov,

svakom djetetu svojstven način, kreativni ples obogaćuje osobnost djece i razvija njihov umjetnički

senzibilitet za stvaranje vlastitih koreografskih zamisli i plesnih ostvarenja.

Cilj programa kreativnog plesa je približavanje plesne umjetnosti djeci kroz umjetnički doživljaj i

izražavanje, stjecanje osnovnih znanja i vještina u plesu, otkrivanje i razvijanje plesne nadarenosti,

poticanje stvaralaštva, te poticanje na međusobno uvažavanje i suradnju. Kroz program kreativnog

plesa dijete razvija svoju kreativnost i maštovitost, sluh i ritam, te pamćenje i upoznaje se s

osnovnim pojmovima u plesnoj umjetnosti. Putem ovog programa djeca će biti uvedena i u svijet

glazbe, čime će razvijati daljnji senzibilitet za umjetnost i kulturu.


Programom ritmike i kreativnog plesa obuhvaćeno je u ovoj pedagoškoj godini oko 55 djece u dobi od

2,5 - 7 godine. Djeca su program pohađala u četiri skupine na dva objekta. Pri organizaciji grupa

vodilo se računa o dobi djeteta te dužini njegove uključenosti u program. Komunikacija s roditeljima

odvijala se putem informativnih i prezentacijskih roditeljskih sastanaka, te obavještavanjem putem

e-mail adrese. Na kraju pedagoške godine organizirali smo završno zajedničko druženje za djecu i

roditelje. Djeci su dodijeljene diplome za uspješno završenu godinu programa te su zajedno s

roditeljima prisustvovala prikazivanju snimki koreografija. Provoditelji programa su odgojitelj

Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ koji imaju diplomu Škole za klasični balet- plesač klasičnog baleta i

dugogodišnje iskustvo u provedbi ovog programa kao plesni pedagog, te vanjski suradnik istih

kvalifikacija i dugogodišnjim iskustvom rada s predškolskom djecom u provođenju programa

ritmike i kreativnog plesa.

II. MATERIJALNI UVJETI

Cilj djelovanja u ovoj pedagoškoj godini:

• Stvaranje optimalnih prostornih i materijalnih uvjeta za življenje i kontinuirano učenje djece

i odraslih kroz osmišljeno djelovanje na stvaranju kvalitetnijeg prostornog i materijalnog

okruženja vrtića

Vrtić se nalazi u stambeno - poslovnom centru Bundek Novi Zagreb. U prostoru vrtića, gledajući ga

kao jednu cjelinu, formirali smo radionice, atelje i razne centre aktivnosti kao specijalizirane

prostore koji su omogućile interesno okupljanje djece.

Prostori za boravak djece organizirani su na način da pružaju uvjete za sigurnost, neovisnost,

slobodu kretanja i interakciju djeteta kroz prostor, mogućnost igre i učenja u manjim skupinama ili

individualni rad djeteta. Sobe dnevnog boravka opremljene su fleksibilnom i višenamjenskom

opremom prilagođenom razvojnim potrebama i interesima djece rane dobi i specijaliziranom

opremom i didaktikom za istraživanje, eksperimentiranje, konstruiranje znanja i druge aktivnosti

djece. Visokom razinom kvalitete opreme i osmišljenim oblikovanjem nenamjenskih prostora s

ciljem odvijanja kvalitetnog odgojno-obrazovnog procesa dječjeg vrtića Mali istraživač stvoreni su

preduvjeti za kvalitetan 10-satni program.

Što držimo osnovnim uvjetom za održavanje postignute razine kvalitete materijalnih uvjeta?

• Kvaliteta suradnje sa svim zaposlenicima ustanove vezana uz održavanje i čuvanje osnovne

opreme i didaktike neophodne za kvalitetan odgojno-obrazovni rad, ali i za kvalitetniji

proces vlastitog rada

• Razvoj kvalitetnih partnerskih odnosa s djecom, potreba očuvanja i brige o svemu što služi

za njihovu igru, odgoj i učenje

• Suradnja s roditeljima vezana uz potrebu uvažavanja i briga oko svega što se nalazi u našim

unutrašnjim i vanjskim prostorima. Osvještavanje da je opremanje provedeno s ciljem


ugodnijeg i kvalitetnijeg boravka njihove djece čini bitnu pretpostavku održavanja razine

kvalitete procesa prihvata djece (poštivanja kućnog reda vrtića).

I ove godine kroz timski rad i dogovor odlučili smo se za manje promjene u prostornom kontekstu,

kako bi podigli razinu kvalitete življenja djece u vrtiću tijekom sljedeće pedagoške godine. Radovi su

se odvijali krajem srpnja i početkom kolovoza, kada je u prostorima vrtića živio manji broj djece, u

jednom objektu, prema ljetnoj organizaciji.

III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE

Jedna od bitnih zadaća u djelovanju dječjeg vrtića je i briga za tjelesni rast i razvoj djece. Naše

djelovanje bilo je usmjereno na:

• Unaprjeđenje i zaštitu zdravlja djece

• Provođenje pravilne prehrane i njege

• Poticanju kvalitetne izmjene igre i dnevnog odmora

• Poticanju redovite tjelovježbe i kvalitetnom boravkom djece na zraku

Briga za tjelesni rast i razvoj djece u predškolskoj ustanovi ne samo da je neodvojivi dio odgojno-

obrazovnog rada, već je u mnogim njegovim segmentima i njegov sastavni dio. Odgojno obrazovni

rad obuhvaća i brigu o tjelesnom zdravlju (usvajanje higijenskih navika i samozbrinjavanja, učenje o

važnosti zdrave i pravilne prehrane i fizičke aktivnosti) . Očuvanje zdravlja i smanjivanje pojave

širenja različitih oboljenja među djecom u vrtiću temeljni je zadatak koji uvjetuje kvalitetnu i

svakodnevnu suradnju sa roditeljima i odgojiteljima kroz:

• Suradnju zdravstvenog voditelja s odgojiteljima i roditeljima vezana uz utvrđivanje

zdravstvenog stanja djeteta

• Identifikaciju djece s zdravstvenim problemima i njihovim kontinuiranim praćenjem

• Sustavnu edukaciju odgojitelja s ciljem provođenja zaštitnih mjera u radu s djecom koja

imaju zdravstvene probleme

• Poduzimanje konkretnih radnji s djecom kod kojih je došlo do bitnih odstupanja u rezultatima

antropometrijskih mjerenja (upućivanjem djeteta na specijalističku obradu ili intervencija u

vrtiću)

• Profesionalno reagiranje kod pojave infektivnih bolesti (suradnja s higijensko-

epidemiološkom službom).


PLANIRANJE I PROVOĐENJE KVALITETNE PREHRANE DJECE

Kvalitetna i raznovrsna prehrana, koju smo nastojali provoditi u okvirima osiguranih sredstava za

prehranu djece s ciljem

• Podizanja imuniteta djece

• Razvoja, te podizanja fizičke sposobnosti djece

• Osiguranjem preduvjeta za razvoj intelektualnih sposobnost

U okviru vlastitih mogućnosti, ulagali smo pažnju, puno stručnosti i ljubavi u izbor jela i njegovu

pripremu u suradnji s nutristioniticom koja je upravo zbog potreba našeg vrtića zaposlena u okviru

uslužne djelatnosti Pleter. Timski smo djelovati na promjene stavova i uvjerenja vezanih uz izbor

namirnica i načina proslava rođendana, pri čemu smo naglasak stavili na dijete koje slavi rođendan

tokom cijelog vremena boravka u vrtiću taj dan, a ne kroz donošenje obilja slatkiša.

Sustavno smo djelovali na:

• Osvješćivanje i mijenjanje prehrambenih navika djece, / dugotrajan proces/

• Edukaciju roditelja (kojima je, iznimno važno što i kako je njegovo dijete jelo u vrtiću),

kako bi osvijestili da dnevna potreba hrane nije zadovoljena samo kroz obroke u

vrtiću, nego i kroz obroke u obitelji

• Poticanje samostalnosti djece pri jelu, naglašavajući važnost kulture konzumiranja

obroka i kvalitetnog izbora jela

Vrtić je mjesto gdje se stvaraju temelji kulturnog ophođenja prema hrani i vještine hranjenja koje

ostaju za cijeli život zbog čega smo stavljali naglasak na kulturno konzumiranja jela kroz

osiguravanje uvjeta za poticajno i ugodno okruženje prostora u kojem se jede (ugodna i tiha glazbena

kulisa, svijetao, čist i prozračan prostor), primjereno serviranje obroka (stolnjaci, način serviranja

jela i pribora za jelo), mogućnost samoposluživanja i izbora količine hrane, kao i odgojnih djelovanja

odgojitelja prema djeci (polako jesti, sažvakati hranu, ne govoriti punim ustima). Posebno

naglašavamo potrebu osiguravanja dovoljno vremena za nesmetano konzumiranje jela. Uloga vrtića

je da pomogne roditeljima u osvještavanju važnosti promicanja pravilne prehrane unutar obitelji.

Treba naglašavati potrebu da barem jedan ili dva obroka tijekom dana ( doručak ili večera) budu

vrijeme okupljanja obitelji oko stola, jer je to izvrsna prigoda da dijete stekne prehrambene navike

te da se održi i njeguje razgovor i komunikacija među ukućanima. Pred djelatnike našeg vrtića

stavljen je izazov usmjeren ka osvješćivanju roditelja upravo o trenutku kada je obitelj najvažniji

promicatelj prehrambene kulture i u kom djelu je vrtić podrška. U našem vrtiću nastojimo postići da

svaki obrok protječe u smirenoj i za dijete poticajnoj i ugodnoj atmosferi. Vrijeme za jelo nikako ne

smije postati vrijeme „ratovanja“ odgojitelja s djetetom oko izbora i količine hrane koju dijete uzima.

Isto tako uzimanje hrane ne smije postati način nagrađivanja, kažnjavanja ili ucjene djeteta za

poželjno ili nepoželjno ponašanje.

Posljednjih godina, susrećemo se s većim brojem djece koji pokazuju alergijske reakcije na neke

namirnice. Uz predočenje medicinske dokumentacije, u suradnji s roditeljima, dogovarali smo

korake neophodne za kvalitetnu prehranu takve djece, te smo za takvu djecu kuhali obroke koji su

prilagođeni njihovoj specifičnoj potrebi. Predškolska je dob vrijeme kada dijete i u krugu obitelji


stvara prehrambene navike, samim tim i stavova i predrasuda o određenim namirnicama više-

manje za cijeli život. Stoga je uloga vrtićkog jelovnika koji sadrži sve namirnice korisne za rast i

razvoj djeteta kao i redovitost dnevnog rasporeda obroka izvanredno važno za predškolsko dijete.

Stabilan vrtićki ritam koji je u skladu s djetetovom potrebom čini čvrst i nezaboravan oslonac koji u

velikoj mjeri može utjecati na djetetove prehrambene navike i nakon odlaska iz vrtića. Poznato je da

djeca uglavnom imaju dobru prirođenu sposobnost reguliranja energetskog unosa. Prije svega su

sposobni samostalno odabrati količine hrane koju žele uzimati. Na žalost, upravo je količina hrane

ono što brine i roditelje i odgojitelje, što je apsolutno pogrešno. Prioritetna briga trebala bi se odnositi

na izbor vrsta namirnica koju dijete konzumira, a ne na količinu. Ipak svaku brigu roditelja treba

ozbiljno shvatiti i promatrajući dijete kroz određeni vremenski period, procijeniti njenu opravdanost.

Roditelju time šaljemo informaciju da smoga ču li da ga uvažavamo. Praćenjem djeteta možemo doći

i do informacije koliko i kako trebamo poticati dijete (ukoliko je strah opravdan).

Antropometrijska mjerenja djece

Današnje socio-ekonomske prilike utječu na kupovnu moć obitelji i dostupnost nekih namirnica te

tako pridonose i lošim prehrambenim navikama vrtićke djece. Navedeni trendovi u promjeni načina

prehrane, uz smanjenu svakodnevnu tjelesnu aktivnost, negativno utječu na prehrambeno i

zdravstveno stanje djece, pogoduju nastanku pretilosti i drugih rizičnih čimbenika za razvoj nekih

kroničnih bolesti u odrasloj dobi. Tijekom protekle godine pratili smo nekolicinu djece u suradnji s

roditeljima ali ukupno gledano u našem vrtiću ne mamo dijecu sa problemom pretilosti ili

pothranjenosti.

Dnevni odmor

Redovita tjelovježba i osmišljen boravak na zraku svakodnevna su potreba djeteta, koju smo

nastojali maksimalno poštovati, u onoj mjeri i na onaj način koji je djetetu neophodan za

zadovoljavanje prava i potrebe boravka na zraku.Tako smo tijekom cijele godine kada god su to

vremenski uvijeti dozvoljavali boravili vani u jutarnjem i popodnevnom terminu. Poštujući dob djece

serviranje obroka smo prilagodili tome. Isto tako i potrebu djeteta za dnevnim odmorom nakon toga.

Izuzetno smo se trudili da prostori koje djeca koriste, bilo unutarnji ili prostor parka budu redovito i

kvalitetno održavani.

Naši ciljevi su bili:

• osposobljavanje spremačica za siguran i učinkovit rad s sredstvima za čišćenje, s

posebnim naglaskom na važnost izbora kvalitetnih sredstava,

• veći broj spremaćica

• izrada plana i programa čisćenja ukupno i specifićno (jasličke skupine)

• kontinuirano organiziranje i provođenje mjera dezinfekcije, deratizacije i

dezinsekcije,

• provođenje i osiguravanje kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta boravka djece

(prozračnost prostora ljeti i zimi, toplina ili hladnoća prostora).


Senzibilizacija i edukacija ostalih zaposlenika, ali i roditelja, provodila se kroz stvaranje uvjeta za

cjeloviti rast i razvoj svakog djeteta, kroz stvaranje zdravog i sigurnog ozračja u vrtiću u kojem dijete

boravi u prosjeku 8-10 sati. Cilj nam je uspostavljanje pozitivnog stava prema zdravoj hrani i svim

oblicima zdravog načina života, kroz djelovanje odraslih koji će pomoći djeci da osvijeste i nauče

izraziti svoje potrebe i koji će ih osposobiti da se nauče brinuti o sebi i zadovoljavanju svojih potreba.

Boravak na zraku

Boravak na zraku je izuzetno bitan za djecu, stoga smo ga svakodnevno provodili ukoliko su to

omogućavali vremenski uvjeti. Tijekom jesenskog i zimskog perioda godine boravili smo na zraku

jednom dnevno, dok tijekom proljetnog i ljetnog perioda godine boravimo dva puta (prijepodne i

poslijepodne) gdje smo u vrtićkom parku, uz slobodnu igru na spravama i pješčaniku djeci nudili niz

organiziranih igara, što smatramo najatraktivnijim oblikom boravka na zraku zbog mnoštva poticaja

i materijala. Prilikom nepovoljnih vremenskih uvjeta, kada je boravak na igralištu bio onemogućen,

vrijeme smo provodili u kraćim šetnjama okolicom vrtića, dok su starija i samostalnija djeca s

odgajateljima povremeno odlazili u duže šetnje u veliki gradski park Bundek.

Izvješće o provedbi ljetne organizacije rada

Temeljem provedenih anketa s roditeljima i prijavljenog broja djece koja će boraviti u

vrtiću u periodu srpnja i kolovoza 2018., napravljena je organizaciju prihvata djece, te

organizacija godišnjih odmora zaposlenika u skladu s njihovim željama i mogućnostima

vrtića a ljetna organizacija rada dostupna je (putem informativnih panoa) svim

roditeljima. Poseban naglasak stavili smo na timski pristup u dogovaranju oblika rada,

izbora sadržaja i sredstava za rad u ljetnim mjesecima svih odgojitelja koji će biti u

procesu, neovisno o djeci i objektu u kojem djeluju, kao i kroz organizaciju sigurnog i

ugodnog korištenje vanjskih prostora, maksimalnu zaštitu djece od sunca, osiguravanje

dovoljno vode ili drugih napitaka (čaj, prirodna limunada), osmišljavanje poticaja za

ugodan i poticajan boravak i igru na zraku, promišljen izbor sadržaja i sredstava, (dijete–

roditelj - odgojitelj), što je činilo temelj uspješnosti rada s djecom u ljetnim mjesecima, uz

poseban naglasak na pružanje uvjeta za igre s vodom.

Naše igralište omogućavaju prirodan nastavak kvalitetnog procesa igre i učenja djece koji

se odvija u prostoru vrtića. Odgojitelji u svom izvješću naglašavaju da su naša dvorišta

svaki dan „ velika “ košnica“ puna djece, a mi smo sretni i ponosni što na tom mjestu

susreta, druženja i igre djece svih jasličkih grupa uspijevamo stvoriti klimu povjerenja,

koja dovodi do slobode dječje ekspresije, razvoja samopouzdanja i pozitivne slike o sebi.

Zaključujemo da smo zajedničkim radom, dobro osmišljenim i opremljenim centrima

aktivnosti dobili smjernice i poticaj – kako nastaviti, što promijeniti, a što oplemeniti

promatrajući djecu, surađujući s njima i učeći od njih.


Važno je naglasiti da smo pružanjem organizacijskih i stručnih uvjeta te interakcije i stvaranja

kvalitetnih socijalnih odnosa svih sudionika procesa (djece-odgojitelja- roditelja) tijekom cijele

pedagoške godine osigurali preduvjete za lakšu i uspješniju primjenu organizacije rada u

izmijenjenim uvjetima kao što je ljetna organizacija rada. Djeca, roditelji ali i odgojitelji lakše

prihvaćaju promjenu prostora i odgojitelja. Prisutno je bitno olakšanje u radu odgojitelja u ljetnim

mjesecima, koji su kroz suvremeni pristup u organizaciji skupina ali i odgojno-obrazovnoj praksi

upoznali svu djecu iz svog objekta, njihove osobnosti i potrebe. To im bitno olakšava proces rada s

djetetom ali i komunikacija s roditeljima. Kvalitetna priprema za ljetne mjesece, osmišljavanje

sadržaja i promišljen izbor sredstava uz činjenicu da se svi međusobno dobro poznaju (dijete-

roditelj-odgojitelj) temelj su uspješnosti rada s djecom u ljetnim mjesecima.


IV. ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD

„Kvalitetnu odgojno-obrazovnu praksu i kurikulum vrtića izgrađuju djelatnici vrtića u skladu sa svojim profesionalnim znanjem i razumijevanjem vlastite odgojno-obrazovne prakse te osobne motiviranosti za proces njezina unapređivanja.“ ( Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. 2014. 5.)

Godišnjim planom rada planirali smo cjelokupni odgojno obrazovni rad vrtića koji se zasniva na

međusobnim interakcijama djece, ali i djece i odgajatelja. Nastojali smo postići sinergiju djelovanja

zaposlenika u kojoj odgajatelji, kao nositelji djelatnosti, svakodnevno u svom odgojno - obrazovnom

radu uvažavaju interese djeteta, potičući samostalnost tijekom istraživanja i otkrivanja okoline,

stavljajući tako dijete u središte odgojno-obrazovnog procesa. U ovom pristupu dijete i odgajatelj se

nalaze u ulozi istraživača unutar bogato opremljenog i poticajnog okruženja koje raznolikošću i

zanimljivošću ponuđenih materijala poziva na aktivnost i istraživanje, a čiji je rezultat stjecanje

znanja, postavljanje hipoteza, stalno preispitivanje mijenjanje i nadogradnja istih. Strukturirani i

nestrukturirani materijali za igru i istraživanje prilagođeni su individualnim potrebama djece

različite kronološke dobi. U svakom djetetu živi istraživač, a naša je zadaća omogućiti mu kretanje i

istraživanje dinamikom koja mu odgovara. Zato je i ove godine naše djelovanje bilo usmjereno na individualnost svakog djeteta, zajedništvo djece i odraslih i razvoj kreativnosti djece.

Djeca informacije iz svoje okoline oblikuju, na svoj osobit način interpretiraju i uklapaju u svoj već

izgrađen koncept znanja. Svoja znanja od okoline ne preuzimaju pasivno, nego ih aktivno izgrađuju,

tj. konstruiraju. Djecu vodi urođena potreba za znanjem koje imaju od rođenja. Ona istraživanjem

svim svojim osjetilima i sukladno svojoj dobi dolaze do određenih saznanja, pa s vremenom ta

saznanja pod utjecajem novog iskustva mijenjaju i nadograđuju. Oni nisu samo „prazne čaše“ u koje

se ulijeva znanje, kako često opisujemo tradicionalan pristup učenja djeteta, nego su kompetentne

osobe i to već od rođenja, (naglašavaju suvremeni istraživači dječjeg razvoja i odgoja) s urođenom

znatiželjom za otkrivanjem i istraživanjem okoline i sebe unutar okoline.

U „Malom istraživaču“ djeca imaju poticajno okruženje koja omogućava spontano učenje i u kojem

imaju mogućnost uvida u ljepotu i različitost svega što ih okružuje. Prostor vrtića oblikovan je kao

otvoreno- interaktivno okruženje prema suvremenim standardima koje omogućava svakom djetetu

razvoj svih potencijala. Stručan i motiviran odgajatelj, poticajno i bogato materijalno okruženje čine

početnu prilagodbu djece na vrtić bezbolnijom, prirodnijom. Maksimalno osjetljiv odgajatelj sluša i

vidi dijete, ali i prostor vrtića i sukladno tome oblikuje prostor kao dječju kuću kako bi dijete svakim

danom u vrtiću sve više živjelo, a sve manje boravilo. Svi zaposlenici vrtića imaju obvezu da svojim

ukupnim djelovanjem poštuju dijete i njegovu posebnost. Od najranije dobi živimo demokraciju u

punom i pravom smislu (izbjegavajući na taj način tek deklarativno učenje o tome što bi demokracija

trebala biti). Jednako tako, naš pristup svakom djetetu i odgojno – obrazovnom procesu u cjelini,

istinski podupire, poštuje i živi prava djece. Zato smo prostore vrtića oblikovali na način da

omogućava slobodno izražavanje svih kreativnih potencijala djeteta, njegovu radoznalost,

autonomiju i pravo na komunikaciju s drugima kroz povezanost svih prostorija vrtića. Suvremena

pedagogija potiče dijete na samostalnu aktivnost, u poticajnom okruženju i u interakciji sa svojim


okruženjem. Zato je važno da odgojitelj nudi djetetu što više poticaja i na taj način uvodi dijete na

učenje bez direktnog poučavanja i transmisije znanja. Uspješna suradnja djeteta i odgojitelja u

dječjim aktivnostima događa se kada je odgojitelj tu da, kako navodi autorica suptilno obogaćuje

djetetove aktivnosti i time stvara produktivno okruženje za učenje. Spontano, prirodno učenje

djeteta događa se uz poticajnu komunikaciju sa okolinom i poticajno okruženje u kojem dijete boravi.

Komentiranje aktivnosti djece, objašnjavanje, vrednovanje, motiviranje i entuzijazam koji izvire iz

komunikacije daje djeci povratnu informaciju o značaju aktivnosti kojima se bave. Odgojitelj svoju

komunikaciju prilagođava svakom djetetu, ovisno o njegovoj perspektivi i stupnju razvoja, upravo

zato unificiran pristup učenju smatra se neprimjerenim.

Naše okruženje i ove je godine imalo ciljano oblikovanje:

• PROSTORA SPECIFIČNE PONUDE koji su opremljeni specifičnim materijalima za određene

vrste aktivnosti i istraživanja ( primjerice likovni atelje…)

• CENTARA AKTIVNOSTI koji čine manje cjeline (PODCENTRE) unutar prostora. Oni su uvijek

opremljeni adekvatnom, odgovarajućom vrstom materijala za istraživanje, igru i učenje

(centar početnog pisanja i čitanja, centri simboličkih igara, građevni centar, centar

istraživanja i slično…)

Prostorni i materijalni uvjeti činili su i ove godine osnovu stimulativnog okruženja koje će podržavati

cjelovit razvoj djeteta, omogućavajući mu :

• sudjelovanje u aktivnostima i korištenju materijala prema vlastitim interesima,

• neovisnost i autonomiju u kretanju i korištenju, kako prostora, tako i ponuđenih materijala

za igru i učenje ,

• kvalitetno i kontinuirano učenje (aktivno, čineći),

• ugodne osjećaje djeteta u njegovom korištenju i slobodi kretanja kroz prostor

• i pravo na privatnost i neovisnost ,

• igru i učenje u manjim skupinama ili individualni rad,

• aktivnost, a ne pasivnost ( bogato okruženje koje podrazumijeva raznolike materijale koji

djeci omogućavaju razvoj različitih inteligencija i kompetencija)

Naš prostor je i ove godine jasno govorio o tome kakvu teoriju ili sliku o djetetu imamo, što i kako

mislimo o djetetu i njegovim mogućnostima i o njegovu odgoju i obrazovanju u vrtiću. Mišljenja smo

(a tako i djelujemo) da oblikovanje prostora predstavlja materijalizaciju i čini vidljivim naše

mišljenje i općenito shvaćanje djeteta, ali i odgojno-obrazovnog rada s djecom rane dobi. Zbog

toga, možemo sa sigurnošću tvrditi da je naše okruženje u pravom smislu riječi drugi odgajatelj. I ove

smo godine nastojali omogućiti takvo oblikovanje prostora da dijete potiče na aktivnost, da se u bilo

kojem trenutku može izravno uključiti u aktivnosti s drugom djecom ali da ima mogućnost da

samostalno inicira vlastitu aktivnost u centru ili prostoru specifične ponude koji odabere i s

materijalima koji su mu na raspolaganju. Ove godine prikazati dijelove dokumentiranih aktivnosti

djece i odgojitelja koje su nastajale kao direktna posljedica ovakvog oblikovanja prostora neovisno

o kući u kojoj su nastajale. U ovoj pedagoškoj godini imali smo timske susrete svakih 7 dana kako

bismo zajedno analizirali događanja u procesu, aktivnosti koje su trenutno aktualne kao i one o

kojima razmišljamo u kraćem budućem vremenskom razdoblju. Sve o čemu se na timovima govorilo


odgojitelji su pripremali kroz power point-prezentaciju, word dokument i video zapise koji su nam

poslužili kao temelj za izradu ovog izvješća. Dokumentiranjem i analiziranjem procesa odgajatelji

postaju refleksivni praktičari i istraživači svoje odgojne prakse, što rezultira boljim razumijevanjem

djeteta a samim tim i kvalitetnijim odgovaranjem na zahtjeve djece.

Radom na sebi odgajatelji se usavršavaju i rješavaju sva ona praktična i teorijska pitanja koja se u

svakodnevnom radu postavljaju pred njih. Dokumentacija prikupljena u procesu (fotografijom, video

zapisom, zapisima djece i slično) omogućava bolji uvid i samouvid u odgojno obrazovnu praksu, i

temelj je za mijenjanje i unapređivanje odgojno – obrazovne prakse pojedinca i vrtića u cjelini.

Analizirajući snimljeni materijal donosimo određene zaključke i prijedloge vezane uz promjenu

okruženja i obogaćivanje prostora materijalima, kako bismo omogućili djetetu samostalno

istraživanje i provjeravanje vlastitih „ teorija“ i hipoteza, podržavajući stav kako su djeca i odgojitelji

u procesu ravnopravni istraživači. Da bi mogli adekvatno reagirati na potrebe djece odgojitelji se

stalno moraju usavršavati, a upravo dokumentacija pomaže u samorefleksiji i odabiru strategija u

radu s djecom, kroz koju odgojitelji rastu i mijenjaju svoju praksu. Odgoj i obrazovanje djece

predstavlja živi proces koji je stalno podložan promjenama pa samorefleksija i refleksija odgojitelja

nikada ne prestaje, a učenje je cjeloživotno. Odgojno-obrazovna ustanova nije zatvorena institucija

pa dokumentiranje može omogućiti povezivanje ustanove s okolinom, roditeljima ili lokanom i širom

socijalnom zajednicom.S ciljem što boljeg praćenja djece vodimo i elektronske individualne mape

djece koje nam omogućavaju izgradnju novog oblika razumijevanja djeteta i njegovih mogućnosti,

kao i razumijevanje uloge odgajatelja u procesu razvoja djeteta. Individualne mape daju

odgajateljima bolji uvid u mogućnosti i interese sve djece (njihov unutarnji svijet), koji može

nesvjesno izmaknuti „oku odgajatelja“. Ovakvim oblikom dokumentiranja postižemo bolje

razumijevanje njihova unutrašnjeg svijeta i njihovih interesa. Izvješće o radu donosimo temeljem

raznih oblika dokumentacije nastale praćenjem djece tijekom cijele godine.

IV.I. IZVJEŠĆA ODGOJITELJA KUĆE TINTILINIĆA

Obzirom na dob i spoznajno sazrijevanje djece koja trenutno borave u prostoru Tintilinića, imali smo

priliku bilježiti zapažanja o promjenama u njihovome razvoju, uočavanju i upotrebi različitih

materijala koji su im bili u ponudi. Ponuda je uvijek bila bogata pa su djeca više izražavala interes i

potrebu za različitim načinima korištenja i manipulacije materijalima. Imali su slobodu istraživati i

manipulirati materijalima na sebi prihvatljiv način proširujući svakodnevno svoje interese , čime je i

istraživanje (učenje) postajalo bogatije.


DOKUMENTIRANJE AKTIVNOSTI (ISTRAŽIVANJE) DJECE U POJEDINIM CENTRIMA I PODCENTRIMA

CENTAR PRIČA I DRAMATIZACIJA

Dramski centar je novina od ove pedagoške godine. Smješten je u rubnom dijelu prostora i nudi nešto

intimniju i mirniju atmosferu, koja je nekoj djeci bila svojevrsno „utočište“ u periodu prilagodbe, a

pozitivan utjecaj ovog centra vidjeli smo i kod ostale djece koja su se kroz ponuđene aktivnosti

kreativno izražavala na razne načine. Početkom pedagoške godine u prostoru se nalazio veliki kauč,

televizor, veliki stol, pripadajuća polica s različitim neoblikovanim materijalima, perlice, različite

ginjol i štapne lutke, setovi lutaka za pojedine priče, umetaljke (priče Crvenkapica i Djed i repa),

slikovnice, kućica za lutke itd.

U centru je najzastupljenija spontana igra različitim lutkicama i improvizacija djece. Kroz

svakodnevne razgovore, čitanje priča i slikovnica s djecom osmišljavamo malo kazalište, kako bi

pokušali napraviti dramatizaciju pročitanog. Manja skupina djece pokazuje veliki interes za glumu i

dramatizaciju. Zajedno smišljaju priče, dodajući im elemente iz već poznatih priča. Primjenjuju svoja

već stečena iskustva i znanja, pozivaju publiku, inzistiraju na tišini tijekom predstave, nakon

završetka predstave poklone se pred publikom (Na odgajateljevo pitanje, što znači naklon na kraju

predstave, djevojčica odgovara: „Teta, u kazalištu se svi glumci naklone kad je gotovo!“)


U Božićnom razdoblju u prostoru se nalazi „Božićni grad“ koji privlači pažnju svojom atraktivnošću,

a posjećuju ga i promatraju djeca svih uzrasta, s tim da starija djeca upućuju mlađu na pravila

ponašanja i pokazuju brigu za izloženi sadržaj. U ovom periodu djeca često posežu za slikovnicama,

okupljaju se na kauču i tepihu te u mirnoj atmosferi „čitaju“ svojim prijateljima. Povremeno prostor

koristimo i za zajedničko pjevanje uz pratnju na gitari.

Za velikim stolom, uz prostor za priču i dramatizacije realiziraju se različite aktivnosti pod

zajedničkim nazivom „rukotvorine“. U stalnoj ponudi su različiti materijali poput perlica, gumbi,

kamenčića, tjestenine, špage, vezica, konca, škarice, ljepilo itd.

Najzastupljenije su aktivnosti nizanja koje potiču finu motoriku ruku i prstiju te razvoj

matematičkog mišljenja. Kod djece uočavamo različite razine korištenja materijala – dio djece

materijalom manipulira, prebacuje, presipa iz posude u posudu, pune posude različitih otvora.

Možemo reći da dio djece koristi materijal „svrhovito“, izrađujući predmete poput ogrlica i narukvica,

uvježbavajući pritom finu motoriku šake, preciznost i koncentraciju. Neka djeca u prvih nekoliko

pokušaja nižu samo velike elemente (velike perle, kesteni..) u manjem broju, da bi kasnije nizali veći

broj elemenata, i birali sve sitnije materijale. Primjećujemo i kako djeca mlađe dobi nižu većinom

jedan materijal, dok starija djeca kombiniraju različite materijale.


Aktivnosti sitnim perlicama su se pokazale izazovnima za neku djecu. Većina perlicama popuni pola

predloška, izgubi koncentraciju i odustane, dok se neka djeca često zadržavaju u ovoj aktivnosti, a

nakon uspješno savladanog rukovanja materijalom proširuju aktivnost i perlice kasificiraju po boji,

ispunjavajući red po red predloška. Kod nekih jedne djevojčice se primjećuje veća upornost, ona kroz

period jednog tjedna pokušava perlicama ispuniti cijeli predložak u obliku srca, ali u prvih nekoliko

pokušaja uspijeva popuniti do pola i odustaje. Krajem tjedna popunjava cijelo srce uz malu pomoć

odgajatelja, ponosno pokazujući svima što je uspjela napraviti.

CENTAR RANE PISMENOSTI

Početkom nove kalendarske godine, nakon promjena u prostornoj organizaciji u Dramski centar se

smjestio centar rane pismenosti, u kojem smo vodili računa da sadržaji koje nudimo budu

pristupačni djeci različite kronološke dobi. Nastojali smo ponuditi materijale za različite oblike

aktivnosti, kako bismo kod djece potaknuli razvoj rane pismenost, govorne i pisane percepcije,

logičkog mišljenja. U ovom centru djeca koriste prostor i ponuđene materijale, neovisno o uzrastu i

spolu.

U ponudi centra se nalaze različiti materijali poput slovarica, umetaljki sa sličicom i početnim

slovom, ploče s pokrivaljkom /abecedom (hrvatskom i engleskom), riši briši radni listovi, slovo na

slovo - riječ, slova u pijesku, predlošci sa slikama predmeta/životinja te čepovi sa slovima, geo gumi

ploče sa slovima, različite kartice sa slikama za imenovanje, složi priču itd.


TV koji imamo u prostoriji ovog centra koristimo za prikazivanje različitih edukativnih sadržaja

poput priča i pjesmica na hrvatskom i engleskom jeziku, kratkih videa, foto i video zapisa odgojno-

obrazovnog procesa.


HUMAN ALPHABET (slova engleske abecede ispisana ljudskim tijelima)

Prikazivanje ovog video-zapisa pokazao se kao odličan poticaj koji ,osim pozitivnog čuđenja, djecu

motivira da i sami pokušaju tijelima oblikovati slova. U početku traže pomoć odgajatelja, a kasnije se

dogovaraju međusobno.

Držimo da ovakvi sadržaji za poticanje rane pismenosti, koji omogućavaju djeci manipulaciju, ali i

rješavanje zadataka, iznimno važni za kognitivni razvoj djeteta i da trebaju biti zastupljeni u

prostorima cijelog vrtića kako bi potaknuli interes za ovo područje razvoja.


LIKOVNI ATELJE

Dječje likovno stvaralaštvo od izuzetne je važnosti u razvoju svakog djeteta. Naša je zadaća

potaknuti likovni izričaj i osloboditi u djetetu razvoj mašte i kreativnosti. Uvažavanje i prihvaćanje

djetetova autentičnog likovnog izraza treba biti u skladu s razvojnim karakteristikama i dobi djeteta.

Stoga je naš zadatak kao odgojitelja bio formirati, odnosno prilagoditi prostor svakom pojedinom

djetetu, te mu osigurati sve potrebne materijale, kojim će se služiti kako bi u potpunosti mogao

istražiti i ući u svijet likovnog izričaja i ostvariti puni potencijal. Za likovnu smo radionicu odvojili velik

i prohodan prostor koji smo opremili drvenim policama radi svrstavanja svog potrebnog materijala.

Police smo formirali kako bi bile u dosegu svakog od djeteta te smo na istima ponudili mnoštvo

atraktivnog i primamljivog materijala. Veliki i mali stol te stolice različitih dimenzija omogućili su

svakom djetetu pristup potpunog uživanja likovnog ateljea. Osim raznovrsnih gotovih materijala

poput crtačkih: olovaka, olovaka u boji, flomastera, pastela ,ugljena zatim slikarskih: tempera,

akvarel, pastel i mnogi dr. na policama se moglo naći mnoštvo neoblikovanih te prirodnih materijala

koji su nam služili kao motivi tokom cijele godine.

Uz likovni atelje odvojene zidićem te policama - smjestili smo stol za modeliranje te rastresite

materijale koji su u svojoj širokoj ponudi sadržavali: glinu, plastelin raznih boja , tijesto ( koje smo

sami izrađivali) i sve potrebno za oblikovanje istih, od : plastičnih nožića, valjaka, modlica, žlićica,

podloga. U rastresitim se materijalima tako izmjenjivalo bogatstvo šarene riže, palente, brašna do

kinetičkog pijeska koje smo po potrebi nadopunjavali te njime vješto manipulirali.


Kutak s kinetičkim pijeskom i stol za crtačke aktivnosti te rastresiti materijali

Različiti oblici i teksture potiču razvoj taktilne percepcije.

Godinu smo započeli s adaptacijama novoupisane djece te smo u skladu s time željeli svoj djeci

omogućiti potpunu slobodu i prikazati likovno stvaralaštvo na djetetu interesantne načine s ciljem

da dijete razvije osjećaj sigurnosti i samostalnosti te kako bi se dijete opustilo i u potpunosti uživalo.

Ovaj je kutak bivao vrlo često korišten kao mjesto koje je na djecu djelovalo opuštajuće i meditativno.

Posebnu pažnju i posvećenost dobili su rastresiti materijali koji svojom namjenom to i potiču, poput

: palente, kinetičkog pijeska , gline, tijesta i riže.

Cilj nam je osim istražiti materijale, različite teksture i likovne tehnike bio uvesti dijete u vlastiti

svijet i ostvariti njegov puni potencijal. Prateći interese i potrebe djece birali smo teme koje su


najčešće bile uzete iz prirode, slikovnica, raznih fotografija umjetnika i dr. Tokom cijele se godine

ostvarivala suradnja velikih i malenih te su se međusobnom komunikacijom kroz radove povezivali

i nadopunjavali. Mlađa djeca bi nerijetko oponašali velike u držanju škarica ili olovke, dok bi se starija

djeca rado uključivali u „ podučavanje malenih“. Njegujući i razvijajući likovnost kod predškolskog

djeteta bez posebne intervencije odrasle osobe - dijete pronalazi put za likovno stvaranje, bilo da to

čini na plohi ili u prostoru, potrebno je nenametljivo mu ukazivati na mogućnosti koje nam likovnost

može pružiti, uvećavajući time djetetovu senzibiliziranost za svijet umjetnosti i njegove

specifičnosti.

LIKOVNA TEHNIKA: izrezivanje kolaža i lijepljenje.

Kako je vrijeme odmicalo u aktivnostima su se sve češće mogla zateći djeca koja su s početne faze

primarnih simbola počela ostvarivati sve bolje rezultate te su crteži dobivali imena i likove koje su

djeca mogla povezati s vanjskim svijetom. Često bi smo tako bez intervencije dobili priliku uči u dječji

svijet te tim putem upoznati svako pojedino dijete – putem dječjeg likovnog uratka. Na temelju

mnogih uradaka razvijala se i naša spremnost odgovora na poruku koje nam je dijete željelo poslati

tim putem te smo tako formirali poticajna pitanja i usmjeravali daljnji tijek u likovnom stvaralaštvu.


PODJELA LIKOVNIH TEHNIKA PREMA PODRUČJIMA:

CRTAČKE: olovka, ugljen, tuš i pero, tuš i drvce, kreda, flomaster, tuš

SLIKARSKE : pastel, akvarel, gvaš, tempera, kolaž, mozaik


NOVI MEDIJI : projektor, video, fotografija

Dječaci i djevojčice uz pomoć slike na projektoru prenose doživljeno na papir i ovdje se razvijala

odlična koncentracija te međusobna interakcija među djecom.

KIPARSKE: glina, glinamol, plastelin, žica, masa izrađena od brašna i vode, kombinirane prostorne

tehnike oblikovanja


RADIONICA ZA GRAĐENJE I KONSTRUIRANJE

Prije same rekonstrukcije radionice za građenje i konstruiranje, pokušali smo pratiti, a zatim

utvrditi koji su to materijali koji omogućavaju raznoliku upotrebljivost, potiču dječja iskustva i

spoznaje te koji od ponuđenih materijala potiču djecu na suradnju.

Dogovorno smo odlučili da odvojimo krupnu gradnju od materijala namijenjenog za sitniju gradnju

jer su nam djeca ukazala da im taj materijal najviše odgovara za upotrebu na čvrstoj i stabilnoj

podlozi. Imajući na umu heterogenost skupine, odnosno suradnju djece različite dobi, stolove za

sitnu gradnju postavili smo na više razina kako bi svako dijete bilo u mogućnosti sudjelovati i

promatrati željeno.Promatranjem i diskusijom smo također uočili da je prostorija za krupnu gradnju

sama po sebi velika, s mnoštvom materijala koji jesu transparentni, ali koje treba učiniti

responzivnima kako bi potaknuli intrinzičnu znatiželju djece, omogućili različite stilove njihova

učenja, a sve to u svrhu testiranja njihovih početnih hipoteza, nadogradnje i stvaranja zaključaka.

Smatrali smo da bi takav jedan veliki prostor trebalo podijeliti na manje podcentre. Zato smo

otvorenim pregradama odvojili prostor za gradnju i konstrukciju kockama od prostora za

konstrukciju željeznica, cesta, nastamba za životinje i sl. Naglašavamo otvorenost pregrade s obje

strane podcentara koji sugeriraju da materijali nisu strogo određeni za upotrebu samo u jednom

podcentru, već se koriste ovisno o ideji koju dijete želi realizirati.

Takvom reorganizacijom prostorno-materijalno okruženje postalo je svojevrstan komunikator,

odnosno posrednik između djeteta i odgajatelja. Ono što je ovim pothvatom postalo jasnije jesu

različiti stilovi učenja, na koje načine i u kojem smjeru razmišljaju djeca, te na koji način koordiniraju

svoju perspektivu s perspektivom druge djece.

Vođenje pedagoške dokumentacije nije se više svodilo samo na pitanje:

Kako okruženje utječe na kvalitetu aktivnosti?,…

… već i Što djeca rade i što to za njih znači, kako razmišljaju i rješavaju probleme?

Počeli smo dobivati jasan uvid u metakognitivne sposobnosti djece jer su počeli razvijati plan o

onome što namjeravaju učiniti, što im je za to potrebno i otkuda krenuti.


Kako bi učinili cjelokupan proces vidljivim, na ključna mjesta u prostoru smo postavili fotografije

djece u aktivnosti, a samim time djeci je postalo jasno da se njihovi interesi poštuju i podupiru, što im

je bio poticaj za daljnju nadogradnju svojih sposobnosti

Prijevozna sredstva

Reorganizacijom je postalo vidljivo da djeca imaju veliki interes za prijevozna sredstva, posebno

vlakove, što su pokazala putem različitih medija. Kako bismo ih dodatno motivirali, ponudili smo

enciklopedije, fotografije za razgledavanje, plakate, video prikaz prijevoznih sredstava na zidu

(projekcija). Zajedno smo s djecom izrađivali od raznog neoblikovanog materijala (kartonske i

plastične kutije, plastične boce, role od ubrusnog papira, čepovi, raznobojni papiri, štapići) razne

letjelice, vlakove, autobuse, automobile, kamione, jedrilice, znakove i zebru. Djeca su samostalno

osmislila simboličku igru Idemo na ljetovanje u kojoj su koristila različita prometna sredstva kako bi

došla do cilja. Na njihovu inicijativu koju su sama započela, organizirali smo aktivnosti u kojoj su se

utrkivala s autićima. Mlađa djeca bila su više zaokupljena kosinama s različitim nagibima te su tako

proučavala koji se auto brže spušta, a koji sporije. Stavljamo fokus na načine i interakciju djece

različite životne dobi koja zajednički djeluju i uvažavaju se kao ravnopravni.

Dinosauri

Osluškujući djecu i njihove razgovore, primijetili smo da neka djeca imaju veliko znanje o različitim

vrstama dinosaura, a njihovo znanje bio je glavni pokretač za nastavak i širenje aktivnosti. Donosimo

djeci različite fotokopije dinosaura, upotpunjujemo ih matematičkim zadacima za one koje žele znati

više, donosimo prirodne materijale (kamenje, lišće, grančice) te djeca počinju sama stvarati

nastambe za dinosaure. Kasnije, kako su se javljala mnoga pitanja vezana uz vrste dinosaura, mjesto

življenja, načine kretanja i sl., djeca su samoinicijativno donosila slikovnice i enciklopedije u kojima

smo zajedno tragali za odgovorima te su u skladu s novim spoznajama prilagođavala svoju igru.

Grade različite nastambe za dinosaure od materijala koji su na raspolaganju u radionici.

Koristeći različite medije u radu s djecom, mogli smo transparentno vidjeti načine kretanja

dinosaura i njihove sličnosti i razlike. Djeca su gledala dokumentarni film nakon kojega su imitirala

kretanje dinosaura uz imenovanje vrste. Prostor smo obogatili i interaktivnim plakatima kroz koje

su djeca upoznavala anatomiju i dijelove tijela dinosaura. Tuljci su označeni određenim znakovima i

brojevima različitih boja koje je potrebno upariti sa znakovima na plakatu.


Surađujući s djecom, započeli smo s izradom makete. Djeca su osmislila dijelove koji su potrebni

kako bi građevina izgledala što transparentnije. Maketu smo neprestano nadopunjavali u skladu s

novim spoznajama djece.

CENTAR SVJETLA I SJENE

Djeca vole promatrati igru svjetla i istraživati kako nastaju različiti obrisi i svjetlosni efekti. U našem

centru istražujemo svjetlost uz pomoć raznovrsnih svjetlećih stolova, ogledala, prozirnih ploča iz


grafoskopa, lampica, kaleidoskopa, paus papira, led lampica, bljeskalica, svjetiljki s optičkim nitima,

baterijske lampe, različitih obojenih oblika, posuda s raznobojnim tekućinama, starih cd -ova, folija,

šljokica, kamenčića, obojanih drški, geometrijskih oblika, bočica i drugog materijala. Djeca na taj

način otkrivaju kako i zašto nastaje svjetlost i što se sve sa svjetlošću može, uočavaju povezanost

između sjene koja se pojavljuje na zidu i grafoskopa. U početku im je grafoskop služio kao novo

mjesto gdje slažu konstrukciju ne obazirući se na sjenu na zidu jer su leđima bili okrenuti. Postupnim

upoznavanjem sa grafoskopom i ali i poticajem odgojitelja da pogledaju iza sebe uočavali su sjene.

Najprije su uočavali i prepoznavali svoje, ali i sjene druge djece kada bi prelazili ispred uključenog

grafoskopa. Potaknuti željom za istraživanjem počeli su sami tražiti predmete po sobi kako bi

istražili i njihove sjene. Iz dana u dan igra postaje sve zanimljivija, a predmeta čiju sjenu treba

istražiti sve je više. Starija djeca češće razmišljaju „izvan okvira“ same radionice i donose materijale

obogaćujući istraživanje i kreativnost sebe samih i ostalih prisutnih. Na slijedećim fotografijama

vidimo kako su dječaci kreirali novu neobičnu životinju.

Na grafoskopu i na svjetlećem stolu nudili smo i prozirnu posudu sa obojanom soli. Ovo je također

vrlo smirujuća aktivnost. Zanimljiv je kako neka djeca „crtaju“ prstima, dok se druga radije služe

pomagalima kao što su npr. drveni štapić ili mekani kist.

Svjetleći stol uvijek je atraktivan djeci svih dobnih skupina. Bogata ponuda kocaka s prozirnim

elementima, prozirnim kamenčićima, slovima, vrećicama i bocama s različitim punjenjima (boje,

teksture, materijali) i labirint podlogama potiču djecu na razvoj kreativnosti, ali i vježbe

grafomotorike. Igre vrećicama sa bojom i tekućinama sa raznim efektima zanimljiva su djeci

različite dobi i vrlo smirujuće. Kao i u drugim istraživačkim aktivnostima, često se istraživanje

izmjenjuje sa simboličkom igrom (vrećice postaju palačinke). Ovu ideju od starijih preuzimaju i vrlo

malena djeca i nadograđuju svoje vještine i sposobnosti.


Na svjetlećem stolu djeci su često ponuđeni nacrtani predlošci određenih oblika, različitih formacija

kocaka (različitih po težini oblika). Djeca sama metodom pokušaja i pogreške pronalaze određene

kocke koje odgovaraju obliku. Slažu ih prema boji, klasificiraju, prebrojavaju i osmišljavaju nove

oblike.

Također, nastaju vrlo zanimljive strukture koje nismo imali prilike ranije vidjeti.

Aktivnost miješanja boja preselili smo iz likovnog centra u centar svjetla i sjene na svjetleći stol.

Djeca su sama odabrala boje koje žele pomiješati. Promatrali su masu koja mijenja svoj oblik i boju

kroz povećala, tresli je u vrećicama, stiskali prstima; doživljavali je svim svojim osjetilima.


Likovna tehnika kolaža na svjetlećem je stolu dobila novi efekt i privukla podjednako mlađu i stariju

djecu. Ovaj rad nastajao je tijekom nekoliko dana, a djeca su bila vrlo strpljiva i pažljiva.

Grafoskop i svijetleći stol smo koristili i za aktivnosti početnog opismenjavanja. Djeci su ponuđeni

predlošci koji zahtijevaju različite razine znanja i poznavanja slova, pa su se njima mogla koristiti

djeca različite dobi i različitih razina znanja.


Pokusi

Istraživanje u radionici obogatili smo i izvođenjem pokusa sa mlijekom, detergentom za posude i

prehrambenim bojama. Ovaj je pokus vrlo efektan i ponavljali smo ga nekoliko puta kako bismo

zadovoljili dječji interes.

„Prelazeća voda“

Ovaj pokus je djeci također bio vrlo zanimljiv. Posude sa tušem u boji „spojili“ smo papirnatim

maramicama i promatrali kako obojena voda prelazi maramicom između dviju povezanih posuda.


Ogledala

Kutna ogledala većini djece su poznata još od prošle pedagoške godine, no nepresušan su izvor

inspiracije za istraživanje. Djeca stalno iznova pronalaze uobičajene materijale koji doneseni ovdje

stvaraju nove efekte.

Općenito, možemo reći kako je ovo djeci vrlo privlačan centar i sadrži djeci zanimljive materijale.

Smatramo kako bi ga i ubuduće trebalo zadržati i obogaćivati novim materijalima za istraživanje i

zabavu. Radionica je odlično pozicionirana unutar objekta jer je smještena u dio koji ima manje

dnevne svjetlosti, a pozicioniranje u ulazni prostor nije joj smetalo. Dapače, sama tematika je vrlo

pozivajući, efektna, ponuda ne zahtijeva neprestani nadzor odgajatelja, pa se on može posvetiti

kvalitetnom prihvatu i ispraćaju djece i komunikaciji sa roditeljima.


CENTAR RASTRESITIH MATERIJALA

Istraživačke aktivnosti su od velike važnosti u razvoju pažnje, koncentracije, pamćenja, motorike

ruku itd. Igrom sa rastresitim materijalima (krupica, brašno, sitno tijesto i sl.), dijete istražuje

svojstva materijala, protočnost, težinu, brzinu, količinu itd., uz uvijek prisutan element zadovoljstva

i opuštanja, a poticajno djeluje na razvoj koncentracije i pažnje. Prilikom opremanja prostora i

ponude materijala od izuzetne je važnosti stav odgajatelja i povjerenje u dijete, jer je način na koji

oblikujemo prostor zapravo poruka odgajatelja djetetu koliko ga razumije i vjeruje u njega. Centar

rastresitih materijala smjestio se u prostor jasličke skupine koja je otvaranjem vrata nakon što su

završile adaptacije za naše najmlađe postala centrom aktivnosti i dijelom cjelokupnog prostora

kuće „Tintilinića“.

Na početku pedagoške godine djeca su manipulirala rastresitim materijalom na način da su ga

opipavali svojim prstima, dlanovima i ponajviše istraživali taktilno. Kada su zadovoljili svoju potrebu

da istraže materijal počeli su manipulirati na način da su rastresiti materijal presipali iz posude u

posudu, punili posude različitih veličina i istraživali prolazak materijala kroz ljevak i sita. Djeca

starije kronološke dobi često donose materijale iz drugih centara, pa su djevojčice nerijetko u centar


donosile tanjure, lončiće za kuhanje i žlice, hvataljke te sudjelovale u simboličkoj igri kuhanja. U

centru su se tako našle i loptice koje su prve isprobane na konstrukciji spuštalici.

Centar se postupno nadopunjavao bocama, posudama i ostalim neoblikovanim materijalom od kojeg

su izrađene konstrukcije od plastičnih boca i tuljaca. Djeci je bilo posebno zanimljivo usipavati

materijal u te konstrukcije te promatrati protočnost do posuda. U svim aktivnostima sudjeluju djeca

različitih dobi i kompetencija te odlično surađuju i rješavaju probleme u samoorganiziranim

aktivnostima. Promatranjem i zapažanjima nastojimo djeci nuditi nove poticaje za njihova daljnja

istraživanja i bogatu izgradnju znanja.

LIKOVNI ATELJE

Likovni jezik, kao urođeni potencijal i jedan od mnogobrojnih simboličkih jezika djeteta, izvanredna

je sposobnost kojom nam dijete može prenijeti svoje doživljaje, iskustva te viđenja i razumijevanja

različitih fenomena koji ga okružuju. Pritom je važno naglasiti kako je svakodnevno doživljavanje


svijeta za dijete mnogo sadržajnije, cjelovitije i bogatije nego za odrasle. Dok svijet oko sebe

promatraju neopterećeno, nesputano i otvoreno, pozornost djece često nadilazi vanjsku pojavnost

predmeta i fenomena te se usmjeruje na opažanje i otkrivanje zanimljivih svojstava i detalja, na

dublje razumijevanje načina na koji nešto postoji, kako nešto nastaje, kako se mijenja ili čemu služi

(Slunjski, 2008). Takvo bogatstvo doživljaja i percepcija dijete može na različite načine interpretirati

i kreativno izražavati koristeći raznovrsne likovne tehnike, ali i mnoge druge medije koji će mu

pomoći u prijevodu vlastita znanja i načina razmišljanja na neku vanjsku, dvodimenzionalnu ili

trodimenzionalnu formu. Ti prijevodi mogu predstavljati pogled u djetetovo razmišljanje i

razumijevanje svijeta i na taj način služiti kao iznimno vrijedno sredstvo upoznavanja djeteta, kao i

procesa koji se događaju u njegovoj svijesti (Slunjski, 2008). Tijekom godine nastojali smo djeci

omogućiti doživljaj što više različitih likovnih tehnika sa što više ponuđenih različitih materijala i

načina upotrebe istih. Djeca su svakodnevno imali priliku i sami kreirati i realizirati zamišljene

vlastite aktivnosti; nekad uz našu pomoć ali često i samostalno. Prostor je djeci omogućavao

nesputano kretanje i dostupnost svih materijala i alata. Prostor je redovito ukrašavam dječjim

radovima, kao i prostor garderobe. Neke aktivnosti radile su se u dogovoru sa ostalim centrima radi

izrade dodatnih materijala za bogaćenje centara primjerice kutak Svemira za kojeg su se radile

planete, galaksije, zviježđa.

Raznobojne plastične čaše ponuđene na svjetlećem stolu djeci su bile zanimljiv i privlačan materijal

za slaganje kompozicija. To su najprije bili visoki tornjevi, koji su djeci omogućili poigravanje

statikom i ravnotežom.

Što su djeca imala više iskustva u komponiranju čašama, to su i njihove kreacije postajale sve

složenije. Vrijednost ovih aktivnosti je i u tome što su potaknule djecu različitih dobi i kompetencija

na suradnju tijekom zajedničke izrade kompozicija.

U sljedećim aktivnostima dječje je stvaralaštvo bilo potaknuto motivom kamena. Djeci je u ateljeu

ponuđeno kamenje različitih oblika, težina, tekstura, boja i nijansi. Svakodnevno manipulirajući


kamenjem, djeca su istraživala različita svojstva kamena, uočavala kakvi zvukovi nastaju

udaranjem kamena o kamen, isprobavala može li se jednim kamenom razbiti drugi i sl.

Posebno im je bilo zanimljivo slagati različite kompozicije od kamena i pritom se baviti istraživanjem

statike i stabilnosti.

Prethodno složene kompozicije djeca su modelirala glinom te prikazivala grafički.

Kamenje je bilo i indirektan poticaj za slikanje kompozicija akromatskih boja.


PODJELA LIKOVNIH TEHNIKA PREMA PODRUČJIMA:

CRTAČKE: Olovka, bojice, kreda, ugljen, flomaster, tuš

Za ostvarivanje crteža olovkom djeca su uglavnom koristila HB (srednje tvrda) olovku. Motive za

crtanje odabirali su sami, a često su im i odgojitelji davali poticaje iz svijeta oko njih (bicikl, kukuruz,

morski konjic, školjka)

Kreda kao medij za crtanje po papiru te njena mogućnost razmazivanja po papiru, omogućila je djeci

fine nijanse između svijetla i tame. S obzirom na njenu finu strukturi i laku lomljivost, djeca su bila

veoma pažljiva i strpljiva prilikom njezina korištenja.

Ugljen kao crtačka tehnika djeca su probala po prvi put i sa velikim zanimanjem. Uz pomoć njega

izvlačili su crte različite debljine i intenziteta, te su uočavali različite tonske vrijednosti, od blijedog

sivila do dubokih tamnosivih tonova.


Flomasteri u svi bojama i nijansama omiljeni su dječji crtački „alat“. Intenzivne boje na bijeloj podlozi

djeluju prozračno i vedro.

Tuš kao tehnika otprije je poznata djeci, a ove godine uz crtanje tuš-drvcem tuš-kistom djeca su se

okušala i u crtanju sa metalnim perom te lavirano tušu.


SLIKARSKE: Pastel, akvarel, gvaš, tempera, ulje, kolaž, mozaik,

Pastele su djeci dobro poznata tehnika a u vrtiću se koristimo tehnikom masnog pastela jer je manje

osjetljiv nego suhi a i daje intenzivnije boje što je samo po sebi djeci puno interesantnije. Pastele

djeca često kombiniraju sa drugim tehnikama, primjerice akvarelom ili tušem. Zvjezdana noć

(Reprodukcija Van Gogh)

Gvaš je tehnika slikanja vodenim bojama s kojima se miješa gusta pokrivna bijela boja. Gvaš je gust

i neproziran je pokriva slikarsku podlogu.


Tempera je neprozirna pokrivna boja čijim međusobnim miješanjem nastaju nove boje ili nijanse iste

boje. Temperu često koristimo za zajedničke radove djece te za slikanje na velikim površinama.

Uljane boje koristili smo po prvi put u vrtiću. U odnosu na ostale boje, uljane boje zbog masnoće daju

sjaj i osjećaj vlažnog tona i kad se osuše. Njihova gustoća i nešto teži naći nanošenja nisu

obeshrabrili djecu u stvaralaštvu.

Kolaž označava tehniku u kojoj smo koristili materijale različitih kolorističkih i tekstualnih

vrijednosti, koje rezanjem, trganjem i lijepljenjem nanosimo na plohu. Kao materijalom služili smo

se raznobojnim papirom, izrescima iz novina, časopisa, fotografijama, starim likovnim radovima itd.

Različiti materijali omogućili su nam bogat izbor boja, tekstura i struktura. Kolaž nam se pokazao

kao najbolji medij za likovne igre kombiniranja, za rekomponiranje i igre kreativnog likovnog

razmišljanja.


Mozaik je slikarska tehnika pri kojoj se raznobojni mali komadići, u vrtiću su to najčešće kockice

papira, lijepe na podlogu i na taj način se izgrađuju određeni zadani ili slobodni oblici.

KOMBINIRANE TEHNIKE:“ akvarel, tuš, tempera korišteni za jedan rad


TEHNIKE PROSTORNO-PLASTIČNOG OBLIKOVANJA: Glina, glinamol, plastelin

Za rad sa glinom koristili smo „veliki komad“ lončarske gline, ilovače. Glinu smo oblikovali ponajprije

rukama, modelirajući je u različite oblike prema željama i interesima djece.

Plastelin je tehnika jako bliska i draga djeci. Ove godine djeci smo često nudili domaći plastelin koje

je bio obogaćen bojama, mirisima (vanilija, cimet, menta, eukaliptus, ) i teksturama (zrnca lavande,

lišće timijana). Plastelin je veoma podatan za modeliranje.

Kako bismo djeci osigurali mnogobrojne prilike za ekspresivne i istraživačke aktivnosti, likovni

atelje smo opremili raznovrsnim materijalima i poticajima koji su djeci bili stalno dostupni te su ih

poticali na samoorganizaciju aktivnosti.


CENTA RANE PISMENOSTI

Sadržaji i aktivnosti koje se nude u ovom centru su osmišljene za djecu različite kronološke dobi

(od 2,5 do 7 godina), a materijali i poticaji ponuđeni tako da se mogu samostalno ili grupno baviti

njima (osmosmjerke, memory sa slovima, domino sa slogovima, pokrivaljke, umetaljke, sudoku,

zbrajanje pomoću različitih kartica ili kuglica, razvrstavanje kamenčića ili slamčica po kutijicama s

označenom količinom, križaljke, društvene igre slaganja riječi, npr. Boggle, puzzle koje čine

određene riječi ili slova, podne igre s brojkama i slovima, igre na panou.

Tijekom zajedničkih aktivnosti djeca savladavaju vještine koje im kasnije omogućuju lakše učenje

čitanja (povezivanje slogova u riječ, prepoznavanje početnog glasa u riječi, prepoznavanje rima,

rebusi, anagrami, sliko priče..), te se jednako tako prostor nadopunjuje sezonskim poticajima (radni

listovi s božićnom/karnevalskom/proljetnom tematikom, križaljke na temu jeseni/ljeta/zime,

pitalice, brojalice, zagonetke). Abeceda i brojke se izrađuju pomoću različitih materijala, koji su djeci

zanimljivi na opip, koje mogu pronaći sami u prirodi ili su im na dohvat ruke u prostoru (grančice,

aluminijska folija, žica, spužva, papir, vunica, čačkalice, drveni štapići, perlice...).

Velik značaj se daje knjigama (enciklopedije, slikovni rječnici) i slikovnicama, te ih u jednakom broju

nudimo na hrvatskom i engleskom jeziku, potičući tako i učenje stranog jezika. Knjige su u svakom

trenutku djeci dostupne, mogu ih odabirati samostalno, ali se obrađuju i uz odgojitelja na krugovima

i tijekom aktivnosti, te na taj način kod djece razvijamo sklonost prema književnoj umjetnosti.

Jednako se njeguje ljubav prema prozi i poeziji, a knjige se čuvaju i paze, te na taj način podižemo kod

djece svjesnost o važnosti knjiga. Nakon pročitane knjige, često se na inicijativu djece izrodi igrokaz,

gdje su glumci ili djeca ili lutkice koje su samostalno izradili od dostupnih materijala, knjige se čitaju

mlađoj djeci, prepričavaju iinterpretiraju viđeno u knjizi iako to možda sami još uvijek ne znaju

pročitati.


Djeca svakodnevno koriste brojke i slova u aktivnostima koje imaju svoj smisao i svrhu, npr.

izrađujući kartice za vrtićku knjižnicu, pišući redne brojeve na kartice, datume vraćanja knjiga u

''knjižnicu''...

Centar rane pismenosti djeci nudi poticaje za samostalno svladavanje predčitačkih vještina,

matematičkih pojmova, prostornih odnosa, odnosa količine, obogaćivanje rječnika, analizu i sintezu,

poznavanje brojki i slova, razumijevanje značenja riječi, fonološku osjetljivost, okulomotoriku...

Djeca su u svakom trenutku izložena jeziku i pismu, u mogućnosti su razvijati maštu, vokabular, a

istovremeno se i opustiti uz priče, slikovnice, društvene igre...

Slogovi – složi riječ

Od ponuđenih slogova treba složiti riječ, igra postavljena na prozor, zanimljiva i mlađima i starijima.


Interaktivni plakat – početni glas, izrada s djecom

Nakon igre, Na slovo, djeca su spontano krenula crtati određene životinje i predmete na početni glas

svog imena. Ubrzo se rodila ideja o izradi plakata s džepićima, te su im ponuđeni papirići na kojima s

crtali čarobno slovo, predmet, životinju, ali i lijepili slike izrezane iz časopisa, a sve na određeni

početni glas.

Po uzoru na testove za daltonizam (s točkicama i brojkama) djeca pomoću ravnala rade ''mrežu''

preko početnog slova svoga imena a potom kvadratiće bojaju kontrastnim bojama. Nekoj djeci bilo

je zahtijevano odrediti koji kvadratić pripada slovu a koji ne. Tada bi tražili pomoć odgajatelja ili

starijeg prijatelja. Aktivnost smo provodili olovkom, bojama i flomasterima. Nakon što smo radove

stavili na pano primijetili smo da mlađa djeca dolaze i pokušavaju prepoznati slova, dok djeci koja još

uvijek ne znaju slova stariji pokazuju i govore koje je koje. Neki su uz ovakav intrigantan prikaz slova

naučila prepoznati početno slovo svoga imena.


Matematički štapići

Na štapiće smo napisali jednostavne računske operacije (plus, minus, jednako, veće, manje) te ih

ponudili djeci koja su odmah počela kombinirati štapiće te računati pomoću njih. Mlađa djeca

prepoznaju brojke, ali ne i simbole računskih operacija, neki koriste prste dok računaju, dok

predškolcima računanje ide dobro i bez prstiju. Opet primjećujemo asistenciju starije djece kad

štapiće uzmu mlađa djecU.

Osmosmjerka

Potraži određenu riječ i spoji je gumicom. Djeci vrlo zanimljiva aktivnost, većina se po prvi puta

susrela s takvom formom. I ova je aktivnost nekoj mlađoj djeci služila samo za manipulaciju, pa su

se neki stariji trudili objasniti im koji je zapravo zadatak na ovom interaktivnom plakatu.

Ponuđene riječi koje se traže ispisane sa strane bile su idealna prilika za vježbanje prepoznavanja

pojedinih grafema - djeci manje poznatih (Š, Č, Ž, G)


Zbrajanje

Odgajateljica je izradila sličnu igru od istih materijala s brojevima umjesto slova i na pokrajnjim

stranicama je dodala jednostavne računske operacije potičući djecu da poslažu čaše prema

odgovarajućim rezultatima.

Interaktivni plakat – razlomci

Kako djeci dočarati pojam razlomaka? Ponuđena im je slagalica – od dijelova različite veličine,

trebaju složiti cjelinu – ovaj put se radi o interaktivnom plakatu gdje su dijelovi veći i lakši za

manipulaciju. Uz taj plakat, djeci su ponuđene i manje slagalice razlomačkih odnosa, gdje se,

manipulirajući ponuđenim materijalima, upoznaju s ovom tematikom.


Radni listovi – korisna zabava za predškolce, ali i ostale

I ove su pedagoške godine djeca koja kreću najesen u školu imala svoj program predškole – u vidu

rješavanja radnih listića i graf motoričkih vježbi. Vrijeme nakon ručka obično je bilo rezervirano za

takve aktivnosti, koje su, vrijeme je pokazalo veoma zainteresirale i svu drugu djecu. Tako smo često

isprintane materijale nudili djeci svih dobnih skupina – oni su ih rješavali s velikim zanimanjem, a

pomoć su sami tražili od starijih, kada im je bila potrebna. Stariji su pak, ponosni na svoja znanja i

vještine, bez pogovora pomagali mlađima – bilo u čitanju pojedinih zadataka, bilo u praćenju slijeda

brojeva, bilo u pisanju… sve su dobne skupine dakle, itekako profitirale ovakvom vrstom aktivnosti…


CENTAR GRAĐENJA

Centar građenja u prostorima Baltazara izaziva veliki interes djece te ga djeca često posjećuju. Ovaj

centar s pripadajućim pod-centrima, kao što smo već naveli, cijele je pedagoške godine bio iznimno

atraktivan svim dobnim skupinama. U njemu su se jednako zadržavale i djevojčice i dječaci,

neometano istražujući svaki svoje interesne sfere. Djevojčice su se tako više zadržavale u igri

životinjama, te koristeći građevni materijal osmišljavale simboličke igre, dok se dječaci više

okušavali u istraživanju kosina i statike. Svi su vrlo rado sudjelovali u eksperimentima, te raznim

mjerenjima unutar ovog centra. Pravi alat u pod-centru stolarije svakako je pridonio atraktivnosti

samog centra, a s ponosom možemo reći da, iako je bio stalno dostupan djeci svih dobnih skupina,

nismo imali problema niti jednu ozljedu „na radu“. Stariji su se u ovom centru bavili osmišljavanjem

i realizacijom svojih složenih konstrukcija, dok su mlađi, pomno ih prateći, učili promatrajući njihove

radnje i akcije. Djeca su surađivala na svim razinama, grupirala su se prema interesima, a ne dobi ili

matičnim skupinama, tako da se često moglo vidjeti najmlađe kako „uz bok“ najstarijima grade i

sudjeluju u aktivnostima sa spuštalicama i pistama. Centar građenja ma početku godine obuhvaćao

je tri manja pod centra:

• VELIKO GRAĐENJE: drveni, plastični, spužvasti materijal za građenje, popularne „kocke za

građenje“, velika vozila, veliki konstruktor

• MALO GRAĐENJE: željeznica, automobili, sitni građevni materijal, životinje;

• STOLARIJA: stolarski stol, drveni materijal, karton, različiti neoblikovani materijali, različiti

alati za rad primjerice pila,, čekić, čavli, bušilica, vijci, odvijači

Uz mnoštvo zanimljivih aktivnosti koje su se odvijale u ovom centru tijekom pedagoške godine,

istaknuli su se i neki zanimljivi projekti. Jedan od njih, naziva „Mjerenje“, koji je izazvao velik interes

djece, odlučili smo prikazati u ovogodišnjem izvješću.

PROJEKT „MJERENJE“

Većina aktivnosti mjerenja odvijala se u centru građenja, iako se na trenutke događala po cijelome

prostoru. Zainteresiranost djece za mjerenja započela je kada je odgojiteljica postavila visinomjer

na vrata sobe. Na visinomjeru su označene visine sa razmakom od 5 cm (npr. 115 cm, 120 cm, 125 cm,

itd.). Djeca su primjetila brojeve i spontano su počeli obilježavati visinu sebe i svojih prijatelja.

Primarni interes bio je vidjeti tko je viši od koga.


N.K. (5.5 god.) je uzela kocku kako bi lakše označila do kuda je visoka njezina prijateljica D.D. L.R. (4.5

god) se pokušao sam izmjeriti, a neki stariji dječaci u dobi od 6 godina su pokušavali dokučiti do kojeg

broja su visoki i što znače te crtice između brojeva. S.V.(6) i A.B.P.(6) su tako došli do zaključka da su

jednaki i to „čak do 121“, a R.Z.U. (5.5) da je on „čak do 135“. On je ujedno i jedini dječak koji je znao

pročitati brojeve.

S obzirom da je interes za međusobnim mjerenjem rastao odgojiteljica je pitala kako bi uz pomoć

kocaka mogli izmjeriti koliko je tko visok?


Neko vrijeme L.M.L(5). je samo promatrala sa strane što drugi rade i korigirala ukoliko su stavili

previše ili premalo kocaka kako bi izmjerili visinu. Djeca su se dogovorila da će D.D. (5.6 god)

zapisivati. No, naišli su na problem: kako točno zapisati koliko je netko visok? L.M.L.(5) je rekla kako

su kocke različite i da ih treba prebrojati i zapisati koliko kojih kocaka je netko visok. Tako su se

dogovorili da će visinu zapisati tako da nacrtaju određenu kocku i pokraj nje zapišu broj koliko ih ima

kod određene osobe. Tako je npr. E.B. visoka 3 velike kocke i 2 srednje, a E.K. 3 velike, srednju i 1 malu

kocku.


Zatim su odlučili izmjeriti koliko su visoka vrata !

Nakon nekog vremena, F.I. (5) koji nije sudjelovao u mjerenju visine napravio je nacrt svoje kuće i

tražio odgojiteljicu metar kako bi izmjerio koliko je njegova kuća velika.

Iako ga do tada brojevi uopće nisu zanimali, bio je odlučan u namjeri da izmjeri kuću, ali nikako nije

uspijevao izmjeriti koliko je točno dugačak koji zid. Nakon nekog vremena odgojiteljica mu je

ponudila cigle da prema nacrtu napravi pravi zid i pokuša ponovno s mjerenjem. Sagradio je zidove,

a zatim je uzeo ravnalo, stavio blizu zida i počeo prepisivati brojeve.

U centru je cijelo vrijeme u ponudi više različitog pribora za mjerenje (ravnalo, papirnati metar,

drveni preklopni metar, krojački,...) ali pravi interes privukao je tek drveno ravnalo dugačko 1 m. Za

djecu to je „metar“ koji ne predstavlja dužinu od jednog metra već samo sredstvo za mjerenje. Tada

su se i mlađi dječaci i djevojčice uključili u istraživanje visina. Na poticaj odgojiteljice pokušali su

pronaći što je to sve u vrtići visoko „1 metar“, misleći pritom na dužinu jednog drvenog ravnala.

Suradnja i timski rad dostižu svoj vrhunac!


Danima su dječaci hodali po vrtiću mjereći sve što im je palo na pamet, a L.P.(5) i F.I(4,5). su zapisivali

na način da su crtali. Tako su nacrtali palmu u tegli i stol iz stolarije i bilo im je nevjerojatno da je samo

to u vrtiću veliko 1 m. J.S.(5) je zatim došao na ideju da mogu sagraditi nešto što je visoko 1 m. Tako su

počeli sami graditi, ali i mjeriti ono što su gradila druga djeca i to crtati. Došli su do zaključka da nešto

može biti i široko i dugačko 1 m.

P.O.( 5) uzima dva drvena ravnala dužine 1 m. Prvo mjeri s jednim i govori kako je visoko 30, a zatim

uzima drugi i govori kako je visoko 70 i kako su to dva različita metra (iako je samo okrenuo ravnalo

na drugu stranu). Zatim odlaze po rasklopni metar da vide pokazuje li on iste brojeve. Ubrzo su uočili

su da je papirnati metar jednako dugačak kao i taj drveni, ali i da preklopni metar nije te dužine i da

njime mogu izmjeriti nešto veće.


Proučavali su koji su to brojevi i koliko je to crtica iako im to nije predstavljalo nikakvu informaciju

na razini razumijevanja broja i mjernih jedinica

F.M.(4,5) je izmjerio raketu dok G.P (5). stoji sa strane i uskače samo u trenucima kada F.M. (4,5))

treba pomoć s nazivom konkretnog broja. F.M. navodi kako je raketa 130. Na upit odgojiteljice što

znači da je raketa 130? F.M. odgovara: „pa metara!“, a G.P. „toliko je visoka“. Odgojiteljica zatim pita

što predstavljaju ove sitne crtice između brojeva, a G.P. odmah odgovara: „ne valjda možda brojevi!“.

Kada ih upita je li između svakog broja isti broj crtica F.M. broji i svaki put prebroji 8, ali zadnji put

prebroji 11. Zatim poziva A.B.P.(6) da prebroji on i provjeri koliko je zapravo crtica. A.B.P. zatim

utvrđuje da je 10 crtica i da one predstavljaju neke brojeve iako R.Z.U.(6) govori kako mu izgleda da

nije isti razmak između svih brojeva. Odgojiteljica im zatim nudi da uzmu sve metre koje imamo u

vrtiću i neka ih prouče. G.P. uspoređuje metre i govori kako nije isti razmak između brojeva i

zaključuje kako tri metra jednaka.


Zatim dolazi na ideju da napravi svoj metar. Traži odgojiteljicu papir i flomastere te kreće s

brojanjem crtica. Na prazan papir crta metar imitirajući izgled metra kojeg ima ispred sebe, a pritom

prebrojavajući i crtajući crtice.

Jedna od zadnjih aktivnosti mjerenja provedena je nekonvencionalnom metodom mjerenja ☺. Odgojiteljice su postavile planete udaljene od Sunca a djeca su predližila da se duljina mjeri wc

papirom. Uz taj nekonvencionalni „alat“ mjerenja odgojteljice su djeci ponudile i materijal za

zapisivanje.


Osim ovim oblikom mjerenja djeca su mjerila udaljenosti u stopalima, koracima, raskoracima,

skokovima. U aktivnosti su sudjelovali uglavnom starija djeca, a vodile su se žustre rasprave u

slučajevima kada su za isti planet izračuni bili različiti.

SVEČANOSTI, IZLETI I GOSTOVANJA KAZALIŠNIH PREDSTAVA

I u 2017./2018. u kući Baltazara organizirani su razni događaji za djecu svih dobnih skupina.

• Izlet Sikirišće – Coprnice, začarana šuma - rujan 2017.


• Izlet Muzej kukaca, Muzej anđela, Varaždin – travanj 2018.

• Posjet ZKM-u, predstava: Zdrav i čist dom, to je baš po mom! - Veljača, 2018.

• Gostovanje kazališta Kruna Tarle, Predstava: Šuma priča - veljača 2018.


• Gostovanje kazališta Kruna Tarle, predstava: Krava na ormaru

• Flora art – predstave za djecu, svibanj 2018.

• Halloween party (listopad 2017.) i Maškare (veljača 2018.)


V. SURADNJA S RODITELJIMA

Nama kao odgojno-obrazovnoj ustanovi u cilju je sretno i zadovoljno odrastanje djeteta, u

pozitivnom i bogatom okruženju stvorenom zajedno našim snagama. Partnerstvo roditelja i

odgajatelja može izroditi sretnim i zadovoljnim djetetom.

Odgajateljska i roditeljska uloga međusobno se nadopunjuju i jedni drugima postajemo „produžena

ruka“ (Staničić, 2008, 177) Kako bi suradnja bila kvalitetna, jako je važna obostrana komunikacija,

razumijevanje, pristupačnost ali i empatija u međusobnom odnosu. U našoj odgojno- obrazovnoj

ustanovi suradnju sa roditeljima ostvarujemo kroz nekoliko načina. Važnost svakodnevnog

informiranja roditelja o važnim trenutcima u danu njihovog djeteta, kroz individualne konzultacije,

zajednička druženja roditelja, djece i odgajatelja te kroz roditeljske sastanke.

1. Individualne konzultacije s roditeljima odvijale su se tijekom cijele godine, inicirane su bile i

od strane roditelja i od strane odgajatelja, ovisno o situaciji i potrebama svakog pojedinog

djeteta, odnosno roditelja.Na našu žalost dio roditelja još uvijek nije doživio potrebu ovakve

suradnje na način kako bismo to željeli, držeći da su svakodnevne informacije koje dobiju (ili

ne) pri dovođenju djeteta dovoljne. Na nekim konzultacijama prisutni su bili i članovi stručno

razvojne službe – ovisno o problematici kojom smo se bavili, a sve u cilju bolje i lakše

komunikacije i suradnje s roditeljima, odnosno lakšeg razumijevanja svakog pojedinog

djeteta.

ZAPAŽANJE I PRIJEDLOG ZA IDUĆU GODINU

Držimo da je informiranje roditelja o razvojnom statusu djeteta (ono čime se on bavi tijekom

određenog perioda) osvrt na sav njegov napredak ili ono na čemu se treba poraditi ne može dovoljno

stručno izreći u situacijama predaje ili preuzimanja djeteta. Naše razumijevanje procesa i onog što

dijete tijekom boravka u njemu dobije ponekad se zna razilaziti upravo iz razloga što roditelj, usprkos

našem nastojanju, ne uspije naći dovoljno prostora i slobodnog vremena i za ovaj, po nama,

kvalitetan oblik komunikacije s matičnim odgojiteljima. U idućoj pedagoškoj godini intezivirat ćemo

nastojanja da svi roditelji dva do 3 puta tijekom godine „prelistaju“ usmenu slikovnicu življenja

njihovog djeteta u vrtiću i mogućnosti koje mu se nude na njegovom putu razvoja i odrastanja. Uz

navredeno nastojat ćemo dobiti roditelje da prisustvuju sastancima u manjim skupinama (roditelji

djece koja se druže i imaju slične interese) kako bismo ih pridobili za ovaj iznimno važan oblik

informiranja koji držimo najjasnijim prikazom djetetovih postignuća.

2. Komunikacijski roditeljski sastanci održavaju se kako bi se uz međusobno upoznavanje

roditelja, potaknula važna pitanja koja možda muče roditelje, a koje mogu komunicirati i

usporediti sa drugim roditeljima te potaknuti debatu ili raspravu i donijeti zaključke na

temelju iste. Ovakvih sastanaka je bilo najviše tijekom godine.

3. Božićno druženje u kući Tintilinića je ove godine organizirano 19.12.2017. Odvijalo se unutar

radionica u kojima su roditelji imali prilike sudjelovati zajedno sa svojom djecom, doživjeti


ono što njihovo dijete doživljava svaki dan. Izrada božićnog nakita, izrada kafića od sira i mnoštvo

drugih aktivnosti odvijalo se na druženju te uveselilo taj mala i velika srca.

4. Završno druženje se svake godine odvija u lipnju kako bi se obilježio kraj pedagoške godine.

Djeca i roditelji su ove godine imali priliku sudjelovati u raznim zanimljivim sportskim

igrama pripremljenim od strane naših suradnika koji vode program „Športića“. Vladala je

vesela i kompetitivna atmosfera. Djeca su mogla uživati i u igri u parku na raznoraznim

igrama. Roditelji su također mogli ostvariti i opuštenu i neformalnu komunikaciju sa

odgajateljima i ostalim roditeljima.

RODITELJSKI SASTANCI TIJEKOM GODINE

SMJERNICE ZA ZA DALJE :

Nastojat ćemo iduće godine različitim i novijim oblicima informiranja još bolje približiti kurikul vrtića

našim roditeljima. Želja nam je da još više približimo filozofiju ovakvog pristupa u radu u kojem

demokracija djeteta i poštivanje njegove autonomnosti nikako ne znači anarhiju, slobodu koja može

VRSTA RODITELJSKIH

SASTANAKA

BROJ RODITELJSKIH

SASTANAKA

TEMA RODITELJSKOG SASTANKA

Prezentacijski

roditeljski sastanci

4 „Jedan dan u vrtiću“

„Rastimo zajedno“

„Što mi radimo dok vi radite“

„Razvoj dječjih kompetencija u vrtiću“

Informacijski


1 „Priprema za školu“

Komunikacijski


10 „Kako pomoći djetetu da spozna svoje

emocije i nauči upravljati njima“

„Kako pomoći djetetu da upozna sebe“

„Kako prepoznati i rješavati probleme u

odgoju“

„ Razvoj kompetencija djece predškolske

dobi“

„Disciplina bez drame“

„Dijete i granice“

„Strahovi“

„Dijete i budućnost“

„Razvojne karakteristike djece određene

dobi

„Izazovi roditeljstva

Druženja 2 „Božićno druženje“

„Završno druženje“


biti i destruktivna ako je se ne usmjerava prema pozitivnim vrijednostima društva i zajednice u kojoj

djeca žive.

Ciljevi za iduću pedagošku godinu:

Želja nam je da i dalje ostanemo drugi dom djetetu, prostor radosnog druženja i učenja na njemu

prihvatljiv i primjeren način. Vrtić je mjesto u kojem živi djetiunjstvo djeteta u svoj svojoj snazi. Ovdje

svi odrasli koji skrbe o djeci doista žive i djeluju samo s jednim ciljem pripreme djeteta za život .

U TOME SU RODITELJI NEZAMJENJIVI PARTNERI.

Zato ćemo usmjeriti svu svoju stručnost i sve svoje snage te i dalje uz njihovu podršku nastojati

djelovati prema djetetu na način da bude

SVOJ I JEDINSTVEN !

Držimo da je to dobar put da dijete odraste u sretnu , zadovoljnu i uspješnu osobu.


VI. DJECA S ODREĐENIM POSEBNIM POTREBAMA

Dječji vrtić Mali istraživač otvoren je u rujnu 2013. godine, a od početka svoga rada u vrtić su u

redovan program integrirana djeca s određenim posebnim potrebama. Posebne potrebe djece

odnose se na privremene ili trajne neravnoteže, zaostajanja ili ubrzanja u pojedinim aspektima

razvoja ili razvoja u cjelini. One mogu biti potencijalne, kada kod djece postoji određena

predispozicija, poteškoća, razvojni nesklad ili okolinski faktor. Potencijalne posebne potrebe važno

je na vrijeme uočiti te ponuditi djetetu i roditelju adekvatnu pomoć i podršku.

Također poteškoće mogu biti prolazne, a takve poteškoće najčešće primjećujemo kod djece koja

doživljavaju određenu promjenu u obiteljskoj dinamici ili koje su povezane sa specifičnim razvojnim

fazama. Trajne poteškoće su određena stanja koja traju i ovdje se ubrajaju i teškoće u razvoju.

Dječji vrtić ima važnu ulogu u prepoznavanju određenih specifičnih potreba djeteta i roditelja te

pružanju odgovarajuće podrške za određene situacije koje su zahtjevne. Kako bi se ovi uvjeti mogli

ispuniti bitno je da roditelji u vrtiću i cjelokupnom stručnom timu vide suradnike i partnere. Kada je

to ispunjeno roditelji pokazuju više povjerenja, samostalno se javljaju, spremniji su na suradnju,

prihvaćanje poteškoće i zajedničko praćenje djeteta.

Najviše roditeljskog otpora susrećemo u situacijama kada roditelj negira ili ne vidi dječji problem, a

vrtić primjećuje određene potencijalne ili prolazne potrebe djeteta. U tim situacijama dogovaraju se

s roditeljima individualne konzultacije, postepeno prati razvoj djeteta te prema potrebi upućuje u

određene ustanove na procjenu. Roditeljima je lakše kada ih netko sasluša, uvaži njihovo mišljenje i

strahove te ne osuđuje njihove postupke.

Tijekom ove godine susreli smo se s različitim poteškoćama te ćemo ih radi boljeg pregleda

podijeliti na potencijalne ili prolazne potrebe te potrebe kojima je potrebno sustavnije praćenje.

POTENCIJALNE I PROLAZNE POSEBNE POTREBE

Potencijalne ili prolazne posebne potrebe zahtijevale su pravovremeno uočavanje te djelovanje u

skladu s potrebama. Bila je potrebna dodatna pažnja, opservacija i podrška, a u određenim

situacijama upućivanje u određene ustanove na opservaciju.

Prilagodba na vrtić

Prilagodba na vrtić period je kada se dijete prilagođava na novu okolinu, osobe u toj okolini te na

cjelokupno življenje. Taj period je individualan za svako dijete te kroz njega prolaze različito. Nekoj

djeci u ovom periodu potrebna je dodatna podrška, podrška njima, ali i roditeljima. Tijekom ove

godine podrška je bila potrebna prvenstveno roditeljima djece u dobi do 3 godine. Djeca se prvi put


odvajaju od njih, do sada su bila u roditeljskom okruženju, a ovo je period kada trebaju na određeni

način biti samostalni.

Roditelji su se najčešće samostalno javljali za savjetovanje i podršku, najčešće brige bile su

odvajanje prilikom dolaska, plač djeteta, protestiranje kod kuće, potreba djeteta da se kod kuće ne

odvaja od roditelja, različito ponašanje djeteta u vrtiću ili kod kuće, stjecanje prijatelja te načini kako

reagirati.

Roditeljima je trebao savjet te najčešće netko tko će ih saslušati i objasniti cjelokupan proces

prilagodbe i trajanje. Sva djeca u vrtiću nakon par mjeseci su se prilagodila i nisu bile potrebne druge

intervencije.

Ispadi bijesa ili ispitivanje granica ponašanja

Ispitivanje granica ili ispadi bijesa najčešće su situacije s kojima se roditelji susreću i zbog kojih

traže savjet i podršku. Kada se situacija rasvijetli često se radi o stjecanju dječje autonomije, želje

da naprave po svom, da ih se uvaži, da sami donesu odluku i ispune potrebom za moći. Takve situacije

najčešće su u trećoj godini te nakon toga kako djeca počinju bolje ovladavati govorenim jezikom i

samoregulacijom, prestaju. Tijekom ove godine susreli smo se s nekoliko situacija kada je bila

potreba podrška roditeljima u postavljanju adekvatnih granica za dijete i razumijevanju djetetova

ponašanja. Ispadi bijesa najčešće se smanjuju nakon četvrte godine, roditeljima je potrebna podrška

u periodu dok to traje. U situacijama kada su roditelji bili zabrinuti oko granica i discipline najčešće

smo imali individualne konzultacije na kojima su sudjelovali odgojitelj i član stručnog tima te

zajednički donijeli odluke. Na tu temu održani su i roditeljski sastanci.

Skrbništvo nad djetetom

Za jedno dijete tijekom ove godine bilo je potrebno donijeti mišljenje za Centar za socijalnu skrb.

Roditelji žive odvojeno te je dijete zajedničkim dogovorom dodijeljeno jednom roditelju. Međutim

došlo je do promjena u obiteljskoj dinamici te je centar za socijalnu skrb trebao reagirati i donijeti

najbolju odluku za dijete. Dijete je dobilo skrbništvo drugog roditelja. U vrtiću nisu primijećene

poteškoće u ponašanju, međutim dijete je trebalo pratiti kako u ovoj osjetljivoj situaciji ne bi došlo do

nekih poteškoća ili promjena u ponašanju.

Također u još jednoj situaciji, jednom roditelju je zabranjen pristup djetetu. Majka je redovno

obavještavala vrtić, bila u suradnji s Centrom za socijalnu skrb, drugi roditelj nema pravo skrbništva

te može viđati dijete samo uz nadzor. Dijete u vrtiću i izvan njega nije pokazalo znakove

neprilagođenosti i promjena u ponašanju, ali bilo je u praćenju.

Jedno dijete bilo je potrebno pratiti budući da je promijenilo mjesto stanovanja te s drugim

roditeljem nije imalo konstantan odnos. Majka je samohrana, ali željela je da dijete ima odnos s ocem,

međutim taj odnos bio je vrlo nepouzdan te ovisan o raspoloženju drugog roditelja. Dijete se dobro

prilagodilo na vrtić, o odnosu s drugim roditeljem imalo je pitanja i ovdje je bila važna podrška majci

kako bi ona mogla biti oslonac i potpora djetetu.


Razvod roditelja

Razvod roditelja danas postaje sve češća situacija s kojom se susrećemo već tijekom predškolskog

doba djeteta. U ovim situacijama važna je suradnja roditelja s vrtićem, podrška djetetu te reagiranje

na promjene u djetetovu životu. Najčešće savjetujemo roditeljima da određeni aspekti u djetetovu

životu ostanu nepromijenjeni, poput dolazaka u vrtić kako bi dijete zadržalo određene stvari u svom

životu konstantnima.

Pratimo dijete u vrtiću, njegovo ponašanje i pružamo mu podršku u igri. Do sada smo imali situacije

u kojima su roditelji pokazali visoku razinu razumijevanja, bili su spremni na suradnju te kod djece

nisu primijećene promjene u ponašanju.

Problemske situacije koje su još interesirale roditelje te u kojima je bilo potrebno praćenje djeteta

odnosile su se na noćno mokrenje, različite razvojne faze djeteta, spavanje u dječjoj dobi i treba li

dijete spavati u krevetu s roditeljima te pomoć oko prehrane.

POSEBNE POTREBE KOJIMA JE POTREBNO SUSTAVNIJE PRAĆENJE

Djeca s trajnijim posebnim potrebama ili razvojnim teškoćama upisuju se u redovne predškolske

programe. Za svako dijete postavljaju se i kreiraju individualni ciljevi te što je važno da se razvije

tijekom boravka u vrtiću. Bitno je da djeca žive u vrtiću kao i svako drugo dijete, da su samostalna,

imaju mogućnost izbora i prihvaćena u skupini vršnjaka. U ovu skupinu ubrajaju se i djeca koja

pokazuju i ubrzanja u pojedinim aspektima razvoja - darovita djeca.

Tijekom ove godine pratili smo određenu djecu, njihove problematika bit će samo opisno navedena

kako bismo zaštitili podatke od djetetu.

• B.A. (3g)

Dječak je upisan u vrtić tijekom ove pedagoške godine. Roditelji su primijetili određene socijalno

komunikacijske teškoće te se prije upisa u vrtić javili na procjenu gdje su dobili upute o daljnjem

postupanju. Kod djeteta su primijećene određene poteškoće i u vrtiću, međutim roditelji su pokazali

suradljivost, dosljednosti u provođenju savjetovanih postupaka te redovitom praćenju djeteta u

specijaliziranoj ustanovi.

• L.L. (2,5g)

Kod djeteta su primijećene određene socijalno komunikacijske teškoće, poput stereotipnog hodanja,

mahanja rukama, izbjegavanja kontakta očima, smanjene združene pažnje, govor na engleskom koji

nema komunikacijsku svrhu. S roditeljima je bilo potrebno postepeno razgovarati budući da su

negirali cjelokupnu situaciju. Dječaka treba i dalje pratiti.

• K.F. (2,5g)


Dječak već drugu godinu pohađa naš dječji vrtić. Bio je neurorizično dijete te je nakon poroda

pohađao vježbe na Goljaku. Odgojitelji primjećuju određene poteškoće u motoričkom području te

razumijevanju. Dječak je upućen na procjenu i roditelji su savjetovani oko postupaka. Dječaka je

potrebno pratiti, pratiti napredovanje i pomake u razvoju.

• B.T. (3 g)

U ovoj pedagoškoj godini u vrtić je upisan dječak s Down sindomom. Integriran je u redoviti program, roditelji su prije upisa bili na konzultacijama, pokazali su visoku angažiranost te spremnost na suradnju. Dječak se brzo prilagodio na vrtić, bez teškoća. Samostalan je u obavljanju većine svakodnevnih aktivnosti, za neke situacije potrebna mu je pomoć. Počeo je stjecati prva prijateljstva i prihvaćen je u skupini od djece. • P.P. (3g)

Dječak je upisan ove pedagoške godine, nakon rođenja dijagnosticirana mu je srčana mana te je išao

na operaciju. Upis u vrtić savjetovan je tek s tri godine kada imunitet djeteta ojača. Kod dječaka je bilo

potrebno praćenje budući da je motorički aktivniji te mu je pažnja bila kraća.

• S.L. (4,5g)

Dječak pohađa naš dječji vrtić posljednje dvije godine. Početkom ove godine odgojitelji primjećuju da

dječak više ne komunicira s njima, roditelji također primjećuju isti problem kod kuće; dječak ne

razgovara s nekim članovima obitelji. Komunikacija s drugom djecom je i dalje prisutna. Kod dječaka

postoji sumnja na selektivni mutizam. S roditeljima je tijekom godine nekoliko puta razgovarao,

dijete je praćeno, međutim ovo je proces koji je dugotrajan i u kojem se dijete ne smije požurivati ili

stvarati pritisak za pričanjem.

• LJ.F. (4g)

Dječak je rođen sa srčanom manom koju je nakon rođenja operirao te je praćen njegov razvoj. U vrtiću je posljednje tri godine. Samostalan je u svakodnevnim aktivnostima i dobro funkcionira. Potrebno je pratiti motorički razvoj i razvoj govora, stoga je od ove godine uključen i u vrtić u SUVAG-u. • D.D. i D.D. (6g)

Dječak i djevojčica su rođeni iz blizanačke trudnoće. Oboje pokazuju visoki stupanj inteligencije.

Međutim podrška im je bila potreba u socijalno - emocionalnom aspektu. Tijekom ove godine

primijećen je napredak u druženju s drugom djecom.

• G.L. (6,5g.)

Djevojčica pohađa dječji vrtić posljednjih pet godine. Prije četiri godine upućena je na procjenu zbog

socijalno komunikacijskih poteškoća, nakon čega je uključena u terapiju igrom te trenutno ide u

Polikliniku SUVAG za poticanje govornog razvoja. Razvoj djevojčice je specifičan i disharmoničan s

teškoćama u socijalno–komunikacijskom aspektu, iako pokazuje visoke intelektualne kapacitete.

Tijekom ove godine primijećen je napredak u socijalnom aspektu, a djevojčica je radi govora i

poticanja razvoja uključena u vrtić u SUVAG-u.


• P.L. (5,5g.)

Dječak od prošle pedagoške godine pohađa naš vrtić. U početku dolaska bila je otežanija prilagodba,

međutim dječak se prilagodio i sada redovno dolazi u vrtić. Kod dječaka su primijećene određene

socio-komunikacijske poteškoće. Dječak je visoko funkcionalan i inteligentan, ali najveće poteškoće

izražene su u komunikacijskom aspektu. Tijekom ove godine dječak je jako napredovao, određene

komunikacijske teškoće su premošćene, dječak dobro funkcionira u vrtićkoj okolini, počeo je

surađivati s drugom djecom i družiti se.

• O.B. (6g.)

Dječak od siječnja 2016. godine pohađa naš dječji vrtić. Ovo je četvrti vrtić u koji je dječak do sada bio

upisan (promjena vrtića uslijedila je zbog bratove bolesti, loma ključne kosti, premještanja u blizinu

stanovanja). Dječak ima nižu toleranciju na situacije koje percipira frustrirajućima i slabiju

samokontrolu ponašanja. Teže podnosi neuspjeh i radije odustaje od aktivnosti, umjesto da ustraje.

Tijekom prošle godine roditeljima je predloženo uključivanje u neki oblik terapije igrom radi rada na

socio-emocionalnom području. Kod njega su primijećeni motorički tikovi, najčešće se javljaju u

situacijama kada se ničime ne bavi i kada nije u nekoj aktivnosti. Intenzivniji su kada nema nekih

zanimljivih podražaja ili nakon emocionalnog smirivanja.

Radi navedenih problema dječak je prošle godine dobio odgodu od škole kako bi socijalno i

emocionalno bio spremniji za školske izazove.


VII. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIKA

Kontinuirano obrazovanje i usavršavanje odgojno obrazovnih djelatnika preduvjet je za

osiguravanje visoke kvalitete odgojnog procesa. Usavršavanje omogućava profesionalni razvoj,

stječe se novo znanje, proširuje postojeće, dolazi do promjene u spoznajama, uvjerenjima i posredno

u djelovanjima. Tijekom ove godine sudjelovali smo u različitim programima usavršavanja poput;

predavanja, radionica, okruglih stolova, konferencija, hospitacija i dr. u organizaciji raznih ustanova

koje djeluju u području odgoja.

Timski rad

Svaki tjedan u našoj zbornici imali smo sastanke timova na kojima smo razgovarali i raspravljali o

aktualnostima u vrtiću, analizirali dokumentaciju te pratili kako odgojno obrazovni proces

napreduje. Za svaki tim odgojitelji iz pojedine radionice pripremili bi aktualnosti što se događalo,

reakcije djece, koje su poticaje nudili, kakav je bio interes djece i kako su djeca spoznavala stvari i

predmete. Osvrnuli bi se i na poteškoće te zajednički našli prijedloge kako poboljšati i unaprijediti

određenu radionicu, razgovor s djecom i dokumentiranje. Ove godine u prostorima naše zbornice, uz

redovne timske sastanke uveli smo komunikacijske timske sastanke na kojima su sudjelovali

odgajatelji obje kuće; Tinti Linići i Baltazari, te smo kroz takve sastanke pokušavali osvijestiti i

unaprijediti način komunikacije odgajatelja i djece, analizirajući komunikaciju odgajatelja i djece

tijekom aktivnosti.

Ciklus metodičkih radionica za odgojitelje i voditelje kraćih i integriranih programa engleskog jezika

u organizaciji Učilišta CVRČAK

Redovni predškolski program u našem vrtiću obogaćen je situacijskim učenjem stranog engleskog

jezika za svu djecu upisanu u vrtić. Odgojitelji u svom radu koriste razne metode i pristupe, a djeca

se potiču na aktivno učenje engleskog jezika i motiviraju na stjecanje novih znanja i vještina.

Engleski jezik koristi se u svakodnevnim situacijama tijekom cjelodnevnog boravka djeteta u vrtiću

i to putem individualne komunikacije, u radu s manjim skupinama ili s većim brojem djece. Velika

prednost ovako integriranog programa je mogućnost korištenja svakodnevnih životnih situacija i

poticaja za učenje jezika (situacijsko učenje). Svi odgojitelji imaju stupanj znanja jezika potreban za

provođenje ovog programa.


Kako bi obogatili učenje jezika tijekom ove godine odlučili smo se uključiti u ciklus metodičkih

radionica koji će trajati dvije godine. U ovoj pedagoškoj godini održane su dvije metodičke radionice;

„Spring and Easter“ te „Summer and Pirates“. Na radionici su sudjelovali svi odgojno -obrazovni

zaposlenici; prošli smo teorijski dio o jeziku; kako graditi i nadograđivati znanje jezika kod početnika

i naprednih polaznika, važnost korištenja svakodnevnih fraza, čitanje na engleskom jeziku,

korištenje kartica, priča, igara, didaktičkih pomagala u učenju jezika. A za kraj smo odglumili i neke

gusarske priče. Radionica je bila vrlo dinamična , atmosfera je bila ugodna te su uvaženi naši

prijedlozi i potrebe našeg konkretnog rada.

Druge edukacije

Zaposlenici su se prema interesima uključivali u seminare iz različitih područja predškolskog odgoja poput; „Konferencija kako komunicirati s djecom novog doba? “(9-10 ožujak 2018.), „Državni skup: Cjeloživotnim učenjem do kvalitetnoga profesionalnog razvoja odgojitelja“ (18. travanj 2018. - 20. travanj 2018), u kojem smo bili i aktivni sudionici kao izlagači. NTC stručna edukacija „Kako igrom razvijati djetetov IQ“ dr.Rajović, Stručni skup „Kvalitetna analiza pedagoške dokumentacije i rasprava kao osnova unapređivanja odg.-obr. prakse“ AZOO, Stručni skup „Stvaranje boljeg razumijevanja i prohodnosti na prijelazu iz predšk. U školski dio odg.-obr. sustava“ AZZO Stručni skup Stručno metodička priprema za polaganje stručnog ispita“, AZZO, Metodičke radionice ranog podučavanja stranih jezika (engleski ) – 4 ciklusa PUČKO OTVORENO UČILIŠTE „CVRČAK“, Metodičke radionice podučavanja stranog jezika – njemački i talijanski PUČKO OTVORENO UČILIŠTE „CVRČAK“, Edukacijska radionica „ MATH COUNTS „ - Sanela Gnjatović, udruga za promicanje cjeloživotnih kompetencija odgajatelja, Deutsch von anfang an-konferenc – Goethe institut Zagreb, „ Inhalttsorientierter Fremdsprachenunterricht“ – Goethe institut Zagreb


VIII. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

• Goethe Institut

Kao i tijekom prošle godine, aktivni smo članovi Goethe Institut knjižnice, koja nam pomaže u

preporuci literature i priča za rad s djecom. Njihova knjižnica sadrži veliki fundus slikovnica i priča

na njemačkom jeziku koje često upotrebljavamo u svom prateći određenu temu koju obrađujemo na

satu.

Ove godine u njihovoj organizaciji održan je stručni skup „III. Studientage Deutsch“ - insceniranje u

nastavi njemačkog kao stranog jezika za performativnu kulturu učenja u hrvatskim školama. Skup

je trajao puna dva dana te su se izmjenjivala predavanja i radionice. U posljednje se vrijeme sve

češće govori o tkz. „performativnoj prekretnici“ u didaktici stranih jezika. U okviru ovog dvodnevnog

događanja raspravljalo se o aktualnim spoznajama na ovom području i kako se one mogu iskoristiti

za nastavu stranih jezika u hrvatskim školama. Kultura učenja treba uvažavati kognitivno-

intelektualne, socijalne, emocionalne i estetske komponente. Ističe se važnost primjene kazališno-

pedagoških metoda u učenju stranog jezika. Voditelji programa bili su profesori i stručnjaci u

području učenja i dramske pedagogije. Zalažu se da učenje stranog jezika prije svega bude djeci

zabavno i da ga zavole te da se uklope svi modaliteti učenja u nastavu njemačkog jezika.

Podrška u ostvarivanju zakonskih uvjeta za redovit rad i verifikaciju programa kojima se podizala kvaliteta ponude našeg vrtića.


• Ministarstvo znanosti , obrazovanja i športa

• Gradski ured za obrazovanje kulturu i šport

• Agencija za odgoj i obrazovanje

Konzultacije vezano za pripremu seminara u Tuhelju na kojem smo aktivno sudjelovali kao izlagači. • Dječji vrtić Žižula

U namjeri da razvijamo dobre, kvalitetne i suradničke odnose u posjet su nam došli odgajatelji i stručni tim dječjeg vrtića „Žižula“ i uvjerili smo se kako suradnički odnosi i kvalitetna komunikacija među ustanovama uvelike doprinose ne samo učenju, odgoju i cjelovitom razvoju djece, nego i ugodnom radnom ozračju, zajedništvu i profesionalnom razvoju odraslih.

• Mjesni odbor

S Mjesnim odborom općine Središće u obliku donacija lokalnoj zajednici za tradicionalno obilježavanje Dana Središća..


Izvješće o realizaciji Godišnjeg plana i programa rada Dječjeg vrtića Mali istraživač , za pedagošku

godinu 2017/8, objavljeno je na oglasnoj ploči vrtića dana 28.08.2018.

Ravnateljica:

_____________________________

Ljiljana Vukšić

KLASA: 601-02/18-02/03

URBROJ: 215-640-01-18-1

Zagreb, 28.08.2018.

.

godiŠnje izvjeŠĆe o - mali-istrazivac.hr nje izvjeŠĆe 2017... · materijale za učenje...

Documents