godina v • broj 80 • 29. januar 2016. • cena 40 dinara ... · pdf file29....
TRANSCRIPT
Seme rađa profi t
Limagrain d.o.o.
21000 Novi Sad, Radnička 30aTel: 021/4750-788; Fax: 021/4750-789
www.limagrain.rs
U OVOM BROJUPRIZNANJA MLADIM POLJOPRIVREDNICIMA
Afi rmacija malih porodičnih zadruga
Strana 3.
SUDBINA ODUZETE CRKVENE IMOVINE
Restitucija i na Ustavnom sudu Strana 4.
SMS MALI OGLASI
063/8526-021
"Produktna berza"AD, Novi Sad, Bulevar oslobođenja 5Tel: 021/442-935, fax: 021/442-931, 443-457, 442-932
E-mail:[email protected], www.proberza.co.rs
SREMSKA
POLJOPRIVREDAGodina V • Broj 80 • 29. januar 2016. • cena 40 dinara
od 18.1. do 22.1. 2016.
Pad ce ne ku ku ru za
Pad ce ne pše ni ce
De ša va nja na svet skim ber za ma
FAZANI Fo to
: M
. M
ileu
snić
"Produktna berza"AD, Novi Sad, Bulevar oslobođenja 5Tel: 021/442-935, fax: 021/442-931, 443-457, 442-932
E-mail:[email protected], www.proberza.co.rs
Da njiveviše vrede
KOMASACIJA U RADENKOVIĆU
Strana 5.
55-go di šnji bra var iz Ši da Mi lan Đu rić, opre de lio se za po sao ko ji je ra dio još dok je ži veo u Hr vat skoj. Za po čeo je iz grad nju far me za uz goj fa za na i pa u no va, jed nu od naj ve ćih u ovom de lu Sre ma, u ko joj na me-ra va da pro iz vo di pi li će i di vljač za me so.
Stra na 20.
SREM SKA MI TRO VI CA • MI LEN KO DRO TA RE VIĆ, TRI DE CE NI JE UZ OV CE
Strana 10.
Okru žen sa vi še od dve sto ti ne ova ca, Mi trov ča nin Mi len ko Dro-ta re vić (71) la ga nim po kre ti ma
ru ke i po vi ci ma, ko man du je či šće nje fa brič kog kru ga na pro sto ru iz me đu pu ta za Ja rak, da le ko vo da i uga še nih fa brič kih dim nja ka.
Op sta nak ov čar stva
I ove go di ne od 1. fe bru a ra do 31. mar ta vr ši će se ob no va i re gi stra ci ja po ljo pri vred nih
ga zdin sta va, ka ko bi po ljo pri vred nici mo gli da ostva re raz ne vr ste pomo ći iz agrar nog bu dže ta. Re sor no Mi ni star stvo po ljo pri vre de i za šti te ži vot ne sre di ne, po kre će pro ces regi stra ci je sa ci ljem da tač no prepo zna ko ri sni ke agrar nog bu dže ta ka ko bi ra ci o nal ni je spro ve lo me re za pod sti ca nje raz vo ja po ljo pri vredne pro iz vod nje i us po sta vi lo di rek
tan kon takt sa pro iz vo đa či ma bez po sred ni ka. Ka ko se da lje na vo di, po ljo pri vred ni ci tre ba da do sta ve po pu nje ne obra sce sa po da ci ma o tre nut nom sta nju po ljo pri vred nih kul tu ra, pla ni ra noj se tvi ili sad nji u to ku go di ne kao i o na sta lim pro mena ma o čla no vi ma po ljo pri vred nog ga zdisntva i sve ove po dat ke do stavlja ju Upra vi za tre zor Mi ni star stva fi nan si ja. U in đij skoj op šti ni, po moć pri po pu nja va nju do ku men ta ci je vrši Agen ci ja za ru ral ni raz voj, a pre
ma re či ma Dra ga ne Ma ri čić, ovih da na ih oče ku ju ve li ke gu žve i obi man po sao.
Bez ob zi ra na to da li je do šlo do pro me na, neo p hodna je ob no va re gi stra ci je. Upis po ljo pri vred nih ga zdin sta va je do bro vo ljan, bes pla tan i tre ba na po me nu ti da sa mo re gistro va na po ljo pri vred na gazdin stva mo gu ko ri sti ti sredstva na me nje na za pre mi je, sub ven ci je i kre di ti ra nje ko ja se is pla ću ju iz bu dže ta Re publi ke Sr bi je kao i dru ge uslu ge dr žav nih sa ve to dav nih slu žbi či ja re for ma tek pred sto ji isti če ona i ka že:
Po ljo pri vred ni ci će na svo je adre se do bi ti ko ve rat sa neo p hod nom do ku menta ci jom i ta ko po pu nje nu je od ne ti u Upra vu za tre zor u na šoj op šti ni.
Na te ri to ri ji op šti ne In đija ima 1.603 ak tiv na po ljo pri vred na ga zdin stva i oko 798 pa siv nih tvr de u Agen ci ji za ru ral ni raz voj.
Ka da je reč o iz me na ma Za ko na o pod sti ca ji ma za ovu go di nu, imamo ne ke no vi ne u smi slu da no va ga zdin stva u ovoj go di ni ne će ima ti
pra vo na pod sti ca je za bilj nu proiz vod nju, go ri vo i đu bri vo. To zna či da svi oni ko ji ni su pret hod nih go dina re gi stro va li svo je po ljo pri vred no ga zdin stvo ne ma ju ove go di ne pravo na pod sti ca je na vo di Dra ga na i do da je:
Oče ku je nas ve li ki posao, te ape lu je mo na na še po ljo pri vred ni ke da što pre uzmu iz vo de iz ka ta stra za no ve par ce le ka ko se ne bi stva ra le gu žve. Ono što je no vi na i što je Upra va za tre zor iza šla u su sret po ljopri vred ni ci ma je ste da mogu do ku men ta ci ju da po šalju i po štom, uko li ko ne ma ni ka kvih pro me na.
Agen ci ja za ru ral ni razvoj će kao i svih pret hod nih go di na iza ći u su sret svim po ljo pri vred ni ci ma i po moći im pri li kom po pu nja va nja obra za ca za ob no vu kao i u ve zi no ve re gi stra ci je, a naj ve ću gu žvu oče ku je mo u pr voj ne de lji.
Na kra ju raz go vo ra, ona ka že da će pre ma na vo di ma nad le žnih iz mi ni star sva biti pro me na, od no sno da se
ne će pod no si ti zah te vi za bilj nu proiz vod nju, ne go auto mat ski ka da se ob no vi ga zdin stvo, ula ze u si stem, te će se na taj na čin vr ši ti is pla ta od re đe nih sred sta va.
� M.�Ba�la�ba�no�vić
2 29. januar 2016.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Osnivač�i�izdavač: NIPD "Sremske novine" d.o.o. Sremska Mitrovica • Trg vojvođanskih brigada broj 14/II • direktOr: Dragan Đorđević
• Glavni�i�OdGOvOrni�urednik: Živan Negovanović • direktOr�MarketinGa:�Zlatko Zrilić�tehnički�urednik: Marko Zrilić • re�dak�Ci�Ja: Sve tla na Đa ko vić, Miroslav Ninković, Marija Balabanović, Sa nja Mi haj lo vić, Stevo Lapčević, Mi lan Mi le u snić (fo to re por ter), Gordana Majstorović • MarketinG: 063/8526021 • ŠtaMpariJa: DOO MAGYAR SZO KFT OJ Štamparije "Forum" Novi Sad • e-mail:�[email protected]/fax:�022/610144 • Registarski broj NV000659
SREMSKA
POLJOPRIVREDACIP Каталогизација у публикацијиБиблиотека Матице српске, Нови Сад
63(497.113)
Sremska poljoprivreda / glavni i odgovorni urednik Živan Negovanović. God. 1, br. 1 (okt. 2012) . Sremska Mitrovica: Sremske novine, 2012. Ilustr. ; 46 cm
Dva puta mesečno.ISSN 22179895COBISS.SRID 273701127
No vac za po ljo pri vre du iz pretpri stup nih fon do va Evrop ske uni je bi će do stu pan na šim
po ljo pri vred nic ma sre di nom ove go di ne ka da će bi ti ras pi sa ni i pr vi kon kur si na ko ji će na ši pa o ri moći da kon ku ri šu za IPARD pro gram, na ja vi la je mi ni str ka po ljo pri vre de Sne ža na Bo go sa vlje vić Bo ško vić.
Sred stva iz IPARD pro gra ma biće do stup na po ljo pri vred ni ci ma do 2020, a ra di se o 175 mi li o na evra.
Bes po vrat na sred stva mo ći će da kor ste svi po ljo pri vred ni ci či ja su ga zdin stva u ak tiv nom sta tu su i ima ju kva li te tan pro gram za unapre đe nje i raz voj pro iz vod nje, nagla si la je re sor na mi ni star ka.
Po treb no je da po ljo pri vred ni ci ulo že svo ja sred stva a na kon to ga do bi ja ju re fun da ci ju u vred no sti inve sti ci je, to je ot pri li ke iz me đu 60 i 70 od sto. Na pri mer, ako se ra di o mla dim po ljo pri vred ni ci ma do 40 go di na on da je taj po vra ćaj u vi sini od 65 od sto a za one ko ji do la ze iz mar gi na li zo va nih pod ruč ja re funda ci ja iz no si 70 od sto ob ja šnja va Sne ža na Bo go sa vlje vić Bo ško vić.
Pod se ti mo, iako su sred stva iz IPARD pro gra ma do stup na od 2014. go di ne, Sr bi ja ni je us pe la da uzme ni je dan di nar, jer se pr vo ka sni lo sa pre se lje njem Upra ve za agrar na
pla ća nja iz Šap ca u Be o grad, što je ko nač no i ura đe no pro šle go di ne, a za tim i sa za po šlja va njem no vih ljudi u Upra vu ko ji bi tre ba lo da kontro li šu evrop ske pa re.
Sa da bi tre ba lo da upo sli mo 130 no vih iz vr ši la ca, a pr vi po zi vi bi će ob ja vlje ni u pr voj po lo vi ni godi ne do da la je mi ni star ka.
Ona je pro u či la po ljo pri vredni ci ma da tre ba da se spre me za pro jek te, kao i to da će im struč ne slu žbe po mo ći u pi sa nju zah tev nih do ku me na ta ka ko bi što vi še ko risni ka do bi lo nov ca iz pret pri stup nih fon do va Evrop ske uni je.
S. P.
Va žno je da se po ljo pri vred nici udru žu ju, po seb no je va žno da se ma li po ljo pri vred ni ci
udru žu ju. Na taj na čin ima ju jef ti nije in pu te i re pro ma te ri jal, a ma njim tro ško vi ma pro iz vod nje po sti žu ve ći eko nom ski efe kat i ve ću kon ku rentnost na tr ži štu. Ta ko đe je vr lo važno da kroz ova kav na čin po ve zi vanja obez be đu ju si gu ran pla sman za svo je pro iz vo de iz ja vi la je mi ni star po ljo pri vre de i za šti te ži vot ne sre dine prof. dr Sne ža na Bo go sa vlje vić Bo ško vić to kom ovo ne delj nog obila ska ze mljo rad nič ke za dru ge „Zadru gar“ iz Ba ča.
Udru ži va nje će bi ti pri o ri tet i u na red nom pe ri o du, ob zi rom da su po ljo pri vred ni pro iz vo đa či u Sr bi ji eko nom ski ne do volj no ja ki da bi sami na stu pa li na tr ži štu ko je po sta je sve zah tev ni je i iza zov ni je re kla je mi ni star ka i na ve la po slo va nje zadru ge „Za dru gar“ kao pri mer do bre or ga ni za ci je, ko ja ima ukup no 107 za dru ga ra i oku plja 400 ko o pe rana ta.
To kom po se te op šti ni Bač, mi nistar Bo go sa vlje vić Bo ško vić da nas je raz go va ra la sa pred sed ni kom te op šti ne, Dra ga nom Sta še vi ćem i nje go vim sa rad ni ci ma o vi še te ma iz obla sti po ljo pri vre de. „Raz go vara li smo o re zul ta ti ma u po ljo privre di u pro šloj go di ni, pred sto je ćoj se tvi, za ko ni ma ko ji su pri pre mljeni, usvo je ni i ko ji su sa da u fa zi prime ne, o bu du ćoj sa rad nji, kao i o sub ven ci ja ma u po ljo pri vre di“, ka
za la je mi ni star i iz ra zi la za do voljstvo što je ču la sprem nost lo kal ne sa mo u pra ve da i da lje po ma žu poljo pri vred ni ci ma.
„Ova op šti na je bo ga ta po ljopri vred nim ze mlji štem. Ima oko 25.000 hek ta ra po ljo pri vred nih povr ši na, oko 7000 hek ta ra je dr žav no po ljo pri vred no ze mlji šte i pred stavni ci lo kal ne sa mo u pra ve su is ka za li sprem nost da se ovo ze mlji šte i u bu du će, u znat no ve ćoj me ri, ko ri sti u po ljo pri vred ne svr he za po ve ćanje pro iz vod nje“, re kla je mi ni star, ob ja sniv ši da se na taj na čin po veća va ju pri ho di bu dže ta i op ši ne, ali i re pu blič kog i po kra jin skog bu dže ta, s ob zi rom da se ta sred stva ka sni je vra ća ju ka po ljo pri vred ni ci ma.
Od go va ra ju ći na pi ta nja no vi nara, mi ni star je na gla si la da će svi zah te vi ko ji su pri sti gli u 2015. godi ni bi ti is pla će ni.
Vla da Re pu bli ke Sr bi je je oprede li la do dat na sred stva, oko 10 mi li jar di di na ra. Ta sred stva će biti is pla će na u tri is pla te pre ma redo sle du pod no še nja zah te va. Pr va is pla ta bi će 29. ja nu a ra, dru ga 26. fe bru a ra i tre ća 25. mar ta“, pre cizi ra la je mi ni star Bo go sa vlje vić Boško vić.
Mi ni star Bo go sa vlje vić Bo ško vić ob i šla je i po ljo pri vred no ga zdinstvo Zlat ka Vu ko vi ća ko ji se uspešno ba vi ra tar skom i sto čar skom pro iz vod njom.
S. P.
BAČ�•�Mi�ni�star�ka�sne�Ža�na�BO�GO�sa�vlJe�viĆ�BO�ŠkO�viĆ:
Svi zah te vi pri sti gli u 2015. go�di�ni�će�bi�ti�is�pla�će�ni
MinistarkauposetiBaču
NO VI SADiz�ipard�prO�Gra�Ma�evrOp�ske�uni�Je
No vac usko ro do stu pan pa o ri maiako�su�sred�stva�iz�ipard�pro�gra�ma�do stup na od 2014. go di ne, Sr bi ja ni je us pe la da uzme ni je dan di nar, jer se pr vo ka sni lo sa pre se lje njem Upra ve za agrar na pla�ća�nja�iz�Šap�ca�u�Be�o�grad
MinistarkaSnežana BogosavljevićBošković
IN ĐI JA�•�ak�tu�el�nO�iz�aGen�Ci�Je�za�ru�ral�ni�raz�vOJ�Op�Šti�ne
Ob no va i re gi stra ci ja ga zdin sta vapo�ljo�pri�vred�ni�ci�će�na�svo�je�adre�se�do�bi�ti�ko�ve�rat�sa�neo�p�hod�nom�do�ku�men�ta�ci�jom�i�ta�ko�po�pu�nje�nu�je�od�ne�ti�u Upra vu za tre zor
DraganaMaričić,Agencijazaruralnirazvoj
Za pr vu re gi stra ci ju ga zdinstva uz po pu nje ne obra sce potreb no je do sta vi ti fo to ko pi ju lič ne kar te no si o ca po ljo pri vrednog ga zdin stva, fo to ko pi je ličnih ka ra ta čla no va po ljo pri vrednog ga zdin stva ko ji su upi sa ni u obra zac br. 2, fo to ko pi ju iz vo da iz ka ta stra ne po kret no sti ili fo to
ko pi ju ugo vo ra o za ku pu po ljopri vred nog ze mlji šta ili fo to ko piju ugo vo ra o da va nju ze mlji šta na ko ri šće nje bez na kna de (sve ove fo to ko pi je mo ra ju bi ti overe ne u su du ili op šti ni), fo to kopi ju na men skog te ku ćeg ra ču na otvo re nog u po slov noj ban ci po sop stve nom iz bo ru.
Pr va re gi stra ci ja
329. januar 2016.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Po ljo pri vred ni fa kul tet iz No vog Sa da – ka te dra za ra tar stvo i po vr tar stvo, sre di nom ja nu a ra
organizovaojesvečanostnakojojsumla dim i uspe šnim po ljo pri vred ni ci ma sapodručjaVojvodinedodeljenaprizna nja. Među njima se, na predlog naše
medijske kuće, našao i dvadesetpetogodišnji Petar Rakić, poljoprivrednik izBačinaca,okomeje“Sremskapoljoprivreda”većpisala.OsimPetra,međuuspešnimabiojeipetnaestogodišnjiTihomirTufegdžićizSalašaNoćajskog,učenikprvograzredasrednjePo ljo pri vred ne ško le u Ru mi. Pri zna nja sujošprimiliiDanielDošljaizBanatskogNovogSela,KopasKornelizKevija,MladenPopovizOstojićevaiNebojšaRadnićizStarogŽednika.
Na osvo je nim pri zna nji ma mla dim ratarimačestitaojeprodekanprofesordrBrankoĆupina.Ovanagradajeustanovljenapre
trigodine,prvidobitnici subilinajuspešnijiproizvođačiuratarskojproizvod nji, a pro šle go di ne smo pri zna nje uručili uspešnim ženama koje vodegazdinstva. Ova današnja priznanjasusimboličančinpremamladimakoji u po ljo pri vred noj pro iz vod nji vi de i nalaze svoj život i svoju budućnost,što u da na nje vre me ni je ni la ko ni uobičajeno–rekaojeprof.drBranko
Ćupina i dodao da se ova svečanostodvija u okvirumanifestacije „Dobardandomaćine“Direktorka Departmana za ratar
stvo i povrtarstvodrDraganaLatković istaklajedaovaokupljanja,kojuvećtrećugodinuzaredomorganizujePoljoprivrednifakultet,nisutakmičarska, odnosnodau centru pažnje nisu pri no si, ne go da se ona or ga ni zu ju zbogpodrškemladimpoljoprivrednicimainjihovimporodicama,kaoiuci
ljuafirmacijesvihonihkojisebaveovomdelatnošćuidodala: Nakon uspešnih
rataraiženakojevodegazdinstva,srećnismoštodanasmožemodauručimopriznanjamladim lju di ma, uspe šnim ra ta ri ma, ko ji se po red ratarstvabaveistočarstvom. Go to vo sva ki od njih ima oslo nac u porodici i porodičnomzajedništvu,većinaodnjih su zapravo male porodične zadrugei upravo to želimo daafirmišemo.Onivraćajunadunanašeoranice i na na ša se la.Petar Rakić iz Bačinaca, ukupno
obrađuje70hektaraoranica,odtogaje20unjegovomvlasništvu.Posedujefarmuod200tovljenikasa50krmača.GazdinstvoRakićevihimasvuneop hod nu me ha ni za ci ju, a od ne dav no i kombajn. Poseduju vrlo savremenoprasilište i priplodnekrmače jorkšir ilandrasrase.Petaruglavnomsejekukuruzisojuiuspešnojespojioratarstvoistočarstvoukućisačetirigeneracije.Onkažedajenjihovradmukotrpan,anapredaksporidodaje꞉
Ali,nikonazemljine može odustati odovog po sla ta ko la ko, pa ni mo ja po ro di ca. Mi slim da sva ko ko ima početni kapital za radu poljoprivredi, trebada se oproba u ovomposlu idabrzoneodu sta je.Tihomir Tufegdžić,
iakoimatek15godina,većimasolidanstažnaporodičnom gazdinstvu u Salašu Noćajskom.Roditeljineznajutačnokadjeuzoraoprvu brazdu, pre dveili tri go di ne, ali zna ju da vo li po ljo pri vre du, stočarstvo posebno.
Obradive površine od 50 hektara sudovoljnezastočarskuproizvodnju,alii za tržište.NJihovastokana imanjuje tokom cele godine u istom broju:70 komada junadi u tovu, 20 do 30tovljenikaidesetakovaca.Nasvečano sti u No vom Sa du, po red ro di te lja, uz Tihomira su bili i Aleksandar Mišković, profesor stručnihpredmetauPoljoprivrednojškoli„StevanPetrovićBrile” u Rumi, kao i Tihomirovi drugo vi, jer ovo pri zna nje je za sve njih velikidogađaj.
UimenagrađenihzahvaliosePetarRakićitomprilikomjerekaodapriznanjakojasudobilinjegovekolege ionpredstavljaju izuzetnu čast, jer dolazeodtakoznačajnenaučneinstitucijekakva je Po ljo pri vred ni fa kul tet.Nagrađeni poljoprivrednici su po
tom raz go va ra li sa vd di rek to ra Upra ve zaagrarnaplaćanjaŽarkomRadatom.NJihjenajvišeinteresovalokadaćepočeti isplata zaostalog duga i trošenjeAgrarnogbudžetau2016.godini.Radatjerekaodaćezapardana,po
redosleduprijave,krenutiisplataidaćeovajpostupakbitizavršenumartu,teda je vla da na šla mo del za sla nje nov ca nažiroračunegazdinstava,iakoseovais pla ta ve zu je za jav ni dug.Onjeistakaodaćetakozvanakrov
na uredba biti objavljena za nekolikodana,kaoidaćegazdinstvanakućneadrese primiti obrasce za podnošenjere gi stra ci je.Onoštomogudakažem,kaonovi
rukovodilacuUpravi,dasveslužberadeubrzanoidaćesvepreuzeteobavezeutransferunovcabitisprovedene.Uprvatrimesecaporedisplatedugapristižuiprveobavezeza2016.godinu,štoznatnopovećavaiznosnovcazapoljopri vre du – re kao je vd di rek to ra Upra ve zaagrarnaplaćanjaŽarkoRadat.
� S.�Mi�haj�lo�vić
NOVISAD�•�MLA�DI�USPE�ŠNI�PO�LJO�PRI�VRED�NI�CI�DO�BI�LI�PRI�ZNA�NJA�PO�LJO�PRI�VRED�NOG�FA�KUL�TE�TA
Afir�ma�ci�ja�ma�lih�po�ro�dič�nih�za�dru�gaGo�to�vo�sva�ki�od�do�bit�ni�ka�pri�zna�nja�ima�oslo�nac�u�po�ro�di�ci�i�po�ro�dič�nom�za�jed�ni�štvu,�a�me�đu�na�gra�đe�ni�ma�bi�li�su�i�dva�de�set�pe�to�go�di�šnji�Pe�tar�Ra�kić,�po�ljo�pri�vred�nik�iz�Ba�či�na�ca�i�pet�na�e�sto�go�di�šnji�Ti�ho�mir�Tu�feg�džić�iz�Sa�la�ša�No�ćaj�skog,�uče�nik�pr�vog�raz�re�da�sred�nje�Po�ljo�pri�vred�ne�ško�le�u�Ru�mi
TihomirTufegdžićizSalašaNoćajskog
Nagrađenipoljoprivrednici
PoljoprivredniciurazgovorusaŽarkomRadatom Roditeljiiprijateljikaopodrška
PetarRakićizBačinaca
4 29. januar 2016.
SUD BI NA OD U ZE TE IMO VI NE (18)
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Pre ma po sled njim po da ci ma, u toku dosadašnjeg sprovođenjaZakonaovraćanju imovine
cr kva ma (od 2006. go di ne) naj vi še zemljevraćenojeEparhijiraškoprizrenskoj–5.274hektara.Braničevskojeparhijivraćenojeneštomanjeod3.000,dokjeŠabačkauspeladavratioko2.000hektarazemlje.IBeogradskojeparhijivraćenjedeotražene imovine,pre svega, stanovaucentru,lokalanaTerazijamaiuBalkanskojulici.KakojeiranijedeoTašmajdanskogparka,oko24ara,pripadaocrkviSvetogMarka,ovoparčeze mlje opet je u po se du te cr kve. Takođe,Crkvi jevraćena i zgradauBulevaru kralja Aleksandra u kojojsenekadanalazilaposlovnicaJATa.Iako je Sabornoj crkvi vraćeno 900kvadratnih metara na Studentskomtrgu8,restitucijajeovdezaustavljena, jer su sa da šnji vla sni ci sta no ve u međuvremenuotkupili.„Procesrestitucijejezaustavljendoknadležnisudnedoneseodlukuospornimstanovima”,kažedirektorDirekcijezarestitucijuVladimirTodorović.PoZakonuorestituciji,Katoličkojcrkvivraćenoje 9.500 kvadratnihmetara poslovnogprostorai62hektarazemljišta.Adventistička crkva uspela je da
vrati0,07hektaraizgraduod3.000kvadratanaVračaru(Beograd)uUliciRadoslavaGrujića4.Jevrejskojzajednicivraćenojeoko1.700kvadrata sta no va i po slov nog pro sto ra, dok suEvangelističkojcrkvivraćenadvahektara zemljišta u Beogradu i oko1.500kvadratauBačkomPetrovcu.Kako je izjavio Todorović, država jecrkvenimzajednicamavratilaizmeđu40i50odstoodtraženogzemljišta.Podaciizcrkvenihzajednicadruga
čijegovore,i ističudanjevraćenaničetvrtina imovine! Inače, Direkciji zarestitucijustiglojeodcrkvenihzajednica3.049zahtevazapovraćajimovine. Kao naj broj ni ja cr kve na za jed ni ca uSrbiji,SPCjepodnelanajvišezahteva–1.619.Jevrejskazajednicapodnelaje520,Rimokatoličkacrkva467i Slovačka evangelistička crkva 236zahtevazapovraćajoduzeteimovine.
Iakojecrkvamaiverskimzajednicamaimovinavraćananaturalnomrestitucijom,odnosnovraćanojezemljištekojejeioduzeto,običnigrađani, najverovatnije, oduzetu imovinu (ako to dočekaju) dobiće krozobvezniceinovčanunadoknadu,štoćeumnogimslučajevimabitidalekood pra ve vred no sti od u ze te imo vi ne. UmeđuvremenujevladaMirkaCvetkovićapokrenulapostupakzaocenuustavnostiZakonaorestitucijiimovine cr kva ma i ver skim za jed ni ca ma, a doksudnedoneseodlukunećebitido net ni za kon o re sti tu ci ji. Od lu ka Ustavnogsudanajčešćeseipominjekaorazlogkašnjenjaudonošenjuzakonaorestituciji,jednogodključnihu prilagođavanju evropskimpropisima i vrednostima. Taj zakon Skupšti na je tre ba lo da do ne se još kra jem 2009.godine,naštaseSrbijaiobave za la, a sa da se kao rok po mi nje kraj 2010. godine. Iako je tada državni sekretarMinistarstva finansijaSlobodan Ilić najavljivao da će datiostavkuukolikoSrbijanedobijezakon – ove go di ne ne ma ni za ko na, ali ni ostavke. Inače, podaci Direkcijeza restituciju govore da je od vraćenog zemljišta crkvama i verskimzajednicama vraćeno najviše šumai šumskog zemljišta – 12.000 hektara, 3.000 hektara poljoprivrednogzemljišta iokotrihektaragrađevinskogzemljišta.Vraćeno jedvanaeststanova i drugih stambenih objekata,26poslovnihprostora iobjekatapovršine od oko 6.500metara kvadratnih.Crkvesutražilejoš390.392kvadratnihmetarastanovaikuća,odčegajeDirekcijazarestitucijuvratila48.258kvadratnihmetara.Javno preduzeće (JOP) Srbijašu
mejeuskladusaZakonomorestitucijivratilocrkvama iverskimzajednicama 20.000 hektara šuma. ,,Srbijašume’’ su jedna od najaktivnijihor ga ni za ci ja u Sr bi ji ka da je po sre di Zakon o restitutciji. „Vratili smo crkvama20.000hektarašuma,svimako ji su ima li va lid nu do ku men ta ci ju”, izjaviojezamenikgeneralnogdiektorapreduzećaIgorBraunoivć.„Sve što smo mogli usaglasiti,
vraćeno je bez problema i na obostranozadovoljstvo,aposlednjevraćanjebilojenovouspostavljenojeparhiji Kruševac”, rekao je Braunović,prilikom otvaranja lovnošumarskekuće Resava na Beljanici. Među 17šumskihgazdinstavanajvišešumajevratiloŠumskogazdinstvoJužniKučajizDespotovca,7.800hektara.DirektorŠumskoggazdisntvaJu
žniKučaj,RankoŠikanja, ističedajeovogazdinstvoimalovelikikompleks šuma koje su pripadale manastirimabraničevske išumadijskeeparhije,alijevratilooko25odstopovršinakojimajegazdovaloŠumsko gazdinstvo Južni Kučaj. Vraćanje šuma manstirima počelo je2007. go di ne.
Najbržedošumaizemljišta
Po la zi šta u oba tek sta su bi la da sevratioduzetaimovina.Akonemože,vraćasedrugastvarsličnogkvalitetaivrednosti.Ukolikotakvestvarinemaudržavnojimovini,dajesenekinovčaniiznos.Parivodićsmatradavelikideomo
žeda sevrati kroz vraćanje ključeva (od 50 do 70 od sto) ili da va njem drugihključevazatoštodržava imamnogovišeimovinenegoštopotražujuprvobitni vlasnici ili njihovinasled ni ci. To ni šta ne ko šta, a ujed no se,premanjegovommišljenju,država oslobađa tereta da bude vlasnikogromneimovinesakojomnemožeefikasnodaraspolaže.„Akonemožetedadobijetevaše,
do bi je te ko mad ze mlje i pro da te ga. Zna te da vas ni ko ni je pre va rio i ni je vamdržavakriva.Našosnovniproblem je u tome što građani varajudržavu,državavaranjih i taj ciklussestalnoponavlja”,navodiParivodić.Za realnu finansijsku kompenzaciju,Sr bi ja, kao ni bi lo ko ja dru ga ze mlja, ne ma do volj no pa ra. Zbogtoganijednadržava,kažeon,
restituciju nije rešila kroz finansijskoobeštećenje. Uvek se forsira osnovnimo del, a kom pen za ci ja sa mo ka da on nijesprovodivzbognaknadnostečenihpravadrugihljudi ilizbognekogdrugogjavnoginteresa.Restitucijakaže,nesmedovoditiupitanjemakroekonomskustabilnostzemlje.PremaParivodićevoj proceni, za restituciju jepo treb no oko 2,5 mi li jar di evra.
Imovinanakašičicu
RimokatoličkacrkvauZrenjaninu,uimesestaraNotrdama,zatražilajeod Republičke direkcije za restituciju da joj se vra ti zgra da Me di cin ske ško le, u sa mom cen tru gra da, ko ja je svo je vre me no na ci o na li zo va na. U ovom objektu donedavno je bilasme šte na Sred nja me di cin ska ško la, alijeod1.septembra2009.godinepreseljenaunovoizgrađeniobjekatuzrenjaninskomnaseljuBagljaš.Katoličkacrkvasmatradasutimestečeniuslo vi da do bi je na zad imo vi nu ko ja joj pri pa da po Za ko nu o re sti tu ci ji.ZgradajepripadalaSestramaNo
trdam, ili Siromašnim sestrama našeGospe,kakosedrugačijenazivaju. One su u Zre nja nin do šle kra jem XIXvekaiosnovaleškolukojajebila sme šte na u jed nom kom plek su, u okvirukojegje,osimstareMedicinskeškole, i osnovnaškola „VukKaradžić”,kapelaiizložbeniarhiv–objasniojenakonferencijizanovinarebiskupRimokatoličkecrkveuZrenjaninuLasloNemet.
Pu tem na ci o na li za ci je kom pleks je podeljennašestkatastarskihbrojeva, a da nas je pra zan je di no pro stor u ko jem je bi la Me di cin ska ško la, dok je osta tak zgra de i da lje u upo tre bi. Nemet je kazao da su predstavniciDirekcije za restituciju, Zrenjanskebiskupije, osnovne škole „Vuk Karadžić” i Medicinske škole obišli tajkom pleks. „Republički javnipravobranilac je
zatražioodDirekcijedautvrdičinjenično stanje. S optimizmom čeka
mopozitivnaodgovor.Većsmorazgovarali s gradonačelnikom o daljojnamenizgradeisložilismosedabije tre ba lo is ko ri sti ti u ne ke vas pit ne ciljeve i za kulturne programe. SestreNotrdamaRimokatoličkacrkvauZrenjaninu,uimesestaraNotrdama,ima ju u pla nu da deo objek ta ko ri ste zasvojepotrebe”,rekaojeNemet.Poseban problem,međutim, biće
pronalaženjenovcazasanacijuzgrade ko ja je u iz u zet no lo šem sta nju poštood1969.godineunjunijeništaulagano.Nemetprocenjujedabizatenamenetrebaloizdvojitiizmeđu750.000imilionevra,štosuogromne pa re ko je ne mo gu obez be di ti ni lo kal na sa mo u pra va, ni ti ov da šnja Rimokatoličkacrkva.Govorećiodosa da šnjem pro ce su re sti tu ci je, on je is ta kao da su na te re nu Zre nja nin ske bi sku pi je, ko ja po kri va po vr ši nu od 9.500 kvadratnih kilometara, odnosnoseverni,srednjiijužniBanat,Rimokatoličkojcrkvivraćenasamodvakompletnaobjektaijedandeozgrade,isvataimovinajeuPančevu.„Trenutno imamo 176 predmeta
uDirekcijizarestituciju,odčegasegotovodvetrećineodnosinavraćanje na ci o na li zo va nog ze mlji šta. Za sa da od ze mlji šta na zad ni smo do bi li ništa,anisunamvraćenanigroblja,kojapredstavljajuogromanizvorprihodazasvakigrad”,rekaojebiskupNemet.
(Nastavićese)
SUDBINAODUZETECRKVENEIMOVINE•RE STI TU CI JA I NA USTAV NOM SU DU
Crkvijevraćeno28.023hektara
CrkveiverskezajedniceZa vraćanje imovine crkva
ma i ver skim za jed ni ca ma do ovogrokapodnetoje3.049zahteva i ima oko 3.200 formiranih predmeta. Do 1. novembra2010.godinevraćenojeukupno31.619hektarazemljišta,odtogapoljoprivrednog9.609hektara, a šumskog 21.947 hektara.Vraćenojeiobjekataupovršiniod 55.862 kva drat na me tra, od čegasuposlovnina44.500kvadratnihmetara,stambeni8.030iosta li 3.332 kva drat na me tra.
VraćenozemljišteEparhija hektari
Raškoprizrenska 5.274
Bačka 856
Žička 342
Timočka 2,04
Srem ska 415
Braničevska 2.503
Manastiri hektari
Ma na si ja 3.794
Devič 3.081
Ko vilj 856
Pećkapatrijaršija 846
Dečani 743
Kru še dol 214
Veluće 195
Gor njak 707
PodaciovraćenojimoviniSPCodnosesedosredine2010.godine.
(DeloviizknjigeBranislavaGulana„Sudbinaoduzeteimovine˝.Knjigasemoženaručiti(cena2.000,00dinara)kodizdavačabanatskikul
turnicentar,JNA35,NovoMiloševo,email:banatskikulturnicentar@gmail.
comilinatel023/783155ilikodautoranaemail:gulan@nscable.net
ilinatel.063/8666527).
529. januar 2016.
IZ LO KAL NIH SA MO U PR AVA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Za dva do tri ne de lje u ka tastarskojopštiniRadenkovićumačvanskomselunapodruč
ju Gra da Srem ska Mi tro vi ca tre ba daupraksipočnekomasacijakojaćetrajatitrigodine,kojajezapočetapokretanjeminicijativeidonoše njem skup štin skih od lu ka pro šle godine.Zakomasacijujeuglavnomsvespremno,kaženačelnikGradskeupravezapoljoprivreduVla dimir Na sto vić. Nakon izjašnjavanja meštana i
tri bi ne, formirana je komisija zasprovodjenje komsacije, u toku sufor mi ra nja neo p hod ne pod ko mi sije i do star ta na te re nu pre o sta lo je malovremena. Počinjemo sa radovima oko
komasacije i ona do 2017. godinetreba da bude okončana uRadenkoviću. Skupština grada SremskaMi tro vi ca je for mi ra la ko mi si ju ko ja ćesebavitiovimposlovm,organizovan je javni postupak na komejeodređen izvođač radova,asadasmo u postupku nabavke pečatakaovažećegzasveaktekojebudeko mi si ja do no si la do ko ma sa ci je i
for mi ra nja svih pod ko mi si ja ko je su po treb ne po Za ko nu o po ljo pri vrednom zemljištu. Nakon formiranjapodkomisija krećemo sa radom, agroposlovaćeseobavljatiumestuRadenković,proceduraseznaisveide svojim tokom – kaže načelnikNastović.
Su šti na po sla je da bi se na ovom terenu kao i na terenu Srbije gdesevršikomasacija,dobilenekolikoputavećekatastarskečestice,daseeliminišumaleparcele,daseboljeproizvodi,dasemožeboljedamanipuliše idajojsepovećavavrednosti.Tojesuštinapričeotomeza
štoseradikomasacija.Paralelnosaovim po stup kom ukrup nja va nja radi mo i pro je kat na vod nja va nja ce le te ri to ri je ko ji je u sklo pu da se taj deogradaosposobizanekuozbiljnijuproizvodnju.URadenkovićusupoljoprivred
neparcelemale,jedanvlasnikimamnogoparcelasvogposedazamlje,dakako, da su u tom slučaju neophodni poslovi ukrupnjavanja. Komasaciju finansira Grad SremskaMitrovica,onanekoštaništapoljoprivrednike,amićemokonkurisatiu re sor nom po kra jin skom se kre ta
rijatuzapovraćajpolovineuloženihsredstava,jertakavkonkurspostojipodsećaukratkonačelnikGradskeuprave za poljoprivredu u Sremskoj Mi trob vi ci Vla di mir Na sto vić okomasaciji.Što se tiče poslova oko navod
nja va nja ko je se vo de pa ra lel no sa komasacijom,rečjeonovojkanalskojmrežiuskladisakomasiranommasom.Toćebitinoviprojekatdase omogući poljoprivrednim proizvodjačimadakrenuupostupaknavodnjavanjadasepovežedeokanalskemreže saSavom i dabudedo stup na svim ko ri sni ci ma na tom području.Sobziromdakomasacijaideka
daiprolećnasetva,tonećeometatiradovepoljoprivrednika.Proizvođači svoje radove rade
kako sudo sada radili, a na krajuagrosezoneonićedobiti jasneinstruk ci je ka ko i šta tre ba da ura de
i on da se is ko ri sti mo me nat krat ke pauzekadaćeseuraditi što trebadaseuradi–poručujenačelnikNastović.Komasaciju izvodi firma “Geo
pro jekt SM ko ja je do bi la po sao na javnom pozivu, oni rade zajednosa Institutomzageodeziju izBeograda.Pomoćnik gradonačelnika Bo ri
slav Ba bićnajavljujućiskoripočetakkomasacijekažedaćenaprvojsednicikomisijebitidonetapočetkeodlukezapretpripremneradnjekojesupotrebnezapočetakradova. Pripremljeni su programi ko
masacija za katastarske opštineŠašinceiZasavicu.ZakomasacijuuRadenkovićupotpisanjeugovorsaPokrajinom o refinansiranju odnosnoonivraćaju50odstonovcazateposlove.Zapoljoprivredneproizvodjačevlasnikezemljištaonaništanekošta–poručiojezamenikgradonačelnikaBorislavBabić.
Tekst: S. Đa ko vić Fo to: Sl. Nik šić
SREMSKAMITROVICA • SEN KA MI ŠKO VIĆ, SA MO STAL NI STRUČ NI SA RAD NIK ZA ZA ŠTI TU BI LJA
Dra go ce ni sa ve ti za po ljo pri vred ni ke U to ku su tra di ci o nal na struč na pre da va nja za po ljo pri vred ne pro iz vo đa če ko ja su pla ni ra na u ne ko li ko me sta u Sre mu. Sle di na sta vak pro jek ta bez bed nog ukla nja nja am ba la žnog ot pa da od sred sta va za za šti tu bi lja
PRE DA VA NJA ZA PO LJO PRI VRED NI KE
Samostalni stručni saradnici Poljoprivredne stručneslužbe “Sremska Mitrovi
ca” organizovali su i ove zimetradicionalna predavanja za poljoprivrednika. Ova predavanjasu zapolčela i po rečima Sen ke Mi ško vić,samostalnogstručnogsaradnikazazaštitubilja,održanasuuBinguliušidskojopštiniiuDonjemTovarnikuupećinačkojopštini. Ove sedmice smo planira
li su sret sa po ljo pri vred ni ci ma u Vojki, potom da idemo u Ljubu, nakon toga bi išli u Erdeviki održali predavanja za poljoprivrednike. Tematski predavanjasu o zaštiti bilja, o povrtarstvu,stočarstvu,mehanizaciji,oonomšta čeka proizvodjače vezano zanovezakone,uredbe,oštetnimorganizmima koji su blizu nas isličnom–kažeSenkaMišković.
Poljoprivrednicisuraspoloženiza ovaj vid unapređenja znanjaaliposećenost zavisiodsredinedosredine.Tonisuvišeklasičnapredavanja, već uglavnom buduvišerazgovoriizmeđustručnjakai poljoprivrednika. Poljoprivredni ke in te re su ju is ku stva ko ja se postižukoddrugihištapokazujuogledi koje se rade pri poljoprivrednojstručnojslužbi“SremskaMitrovica”,kakobiisamisigurnijeproizvodilinasvojimnjivama.Senka Mišković kaže da je i
ovegodinećebitiaktuelanprojekat bezbednoguklanjanjaambalažnog otpada od sredstava zazaštitu bilja koji je počet prošlegodine.Uskorotrebadaizađerasporedukojimmesnimzajednicama će se preuzimati ambalažniot pad u sklo pu na stav ka pro jek ta za ona apeluje na poljoprivredneproizvodjače da sakupljaju am
balažu idapredaju jekadaza tou njihovom mestu dodje vreme.Ovajprojekatserealizujezajedno
sa Udruženjem privatnih proizvodjačasredstavazazaštitubiljauSrbiji–Secpa. S. Đ. - S. N.
SenkaMišković,samostalnistručnisaradnik
PredavanjeuDonjemTovarniku
SREMSKAMITROVICA • KO MA SA CI JA PO LJO PRI VRED NOG ZE MLJI ŠTA
Ukrup nja va njem do ve će vred no sti nji vaU ata ru Ra den ko vi ća će usko ro po če ti ko ma sa ci ja ko ja će do ve sti do ukrup nja va nja po se da i po ve ća nja vred no sti po je di nač nog ora nič nog po se da - Pri pre mlje ni pro gra mi ko ma sa ci je i za ne ke dru ge ka ta star ske op šti ne
SeloRadenković
Pre ma skup štin skoj od lu ci donetoj krajem jula ove godine uRadenkoviću će se obaviti komasacija 1.279 hektara zemljezbogpotrebegrupisanjausitnjenih ka ta star skih par ce la vla sni ka poljoprivrednog zemljišta čija jeprosečna veličina 0, 39 hektara. Komasacijom će se doprinetigrupisanju ne samo ukrupnnjavanju pojedinačnog poseda, veći uredjenju državnog zemljišta,omogućiće se projektovanje novemrežepoljskihputevauskla
dusa tehničkimrešenjimaputevaprvog idrugogreda,kanala ipoljozaštitnih pojasa i rekultivaci je po vr ši na sta rih polj skih puteva. Razlozi ove komasacije suiizgradnjapoljozaštitnihšumskihpojaseva,ispravljanjaiproširenjagranica građevinskog reona, realizacijaprojektasistemazanavod nja va nje i od vod nja va nje kao i re ša va nje imo vin sko prav nih odnosa i izrada novog državnogpremeraikatastranepokretnosti,pišeuodluci.
Ko ma sa ci ja 1.279 hek ta ra
NačelnikVladimirNastovićPomoćnikgradonačelnika
BorislavBabić
6 29. januar 2016.
ISTRAŽIVANJA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Proizvođačimaduvanasorte„berlej” sa severa Vojvodine je dogorelo do nokata, posebno oni
ma sa područja somborske, kanjiškei senćanske opštine, koji su za zasnivanje lanjskeproizvodnjeugovoresklapalisanovosadskim„Kopeksom”.PorodicaMilanaMudrića izKljajićeva,najvećiproizvođač„berleja”utommestu somborske opštine, jedina jeprošle sezone rasađivala i negovala„berlej”,potomježutilistobran,nizannakanap,osušenibaliran,alizapelojeidozlogrdilozbogotkupa.Račun „Kopeksa” je bio u blokadi
jošodleta2013.godine,autrenutkuhapšenja bio je blokiran za iznos od225,6milionadinara,pasuseproizvođačibilizabrinulidalićeikadamoćida unovče svoj trud. Od „Kopeksa”suproizvođačizahtevaliidodatnegarancijezaplaćanje,štoiznovosadskefirmenisubiliumogućnostidadaju,paseiMudrićnašaomeđunjih56kojisuodlučilida raskinuugovor,zbognepoštovanjaugovoraodstranenovosadskefirme.Poštojeduvanakciznaroba,mislilisudažutilistmoguprodatidrugompreduzeću registrovanom za prometduvana.Obratilisuseinadležnimministarstvimapoljoprivrede ifinansija,alijošnijenađenorešenje,kadaćeikomeisporučitioko200tonaduvana.Porodičnoseproizvodnjom„ber
leja”bavimoveć17godina,aodkadasmosuprugaSnežanaijaprešestgodinaostalibezposlausomborskompreduzežu „Bane Sekulić”, u tomesmo našli mogućnost da obezbeđujemoegzistencijuveliMilanMudrić.Uzdalismoseusenćanski JTI,skojimjesaradnjabilaizuzetnokorektna.Nažalost,od2014.ovakompanijanijeugovaralaproizvodnju„berleja”,jerjeproceniladanepostojiekonomskaisplativost da nastavi sa proizvodnjomtesorteduvanauSrbiji,očemunasjeblagovremenoobavestilakažeon.VišemanjihproizvođačaizKljajiće
vajeodustaloodbavljenjaduvanom,ali pošto suprethodnihgodinadostauložiliuobjektezasušenjeiskladištenježutoglista,Mudrićisuseopredelilidanastavesauzgojem„berleja”pasuugovoriliproizvodnjunačetirihektarasa„Kopeksom”,verujućiuobećavane„kuleigradove”.Alioniijošstotinakproizvođača,kojimajeuzobezbeđivanje rasada i neophodnog repromaterijalaobećavaninovčaniavans,ostavljenisunacediluuočiberbe,kojajenajzahtevnijajertrebafinansiratiberače,aneizvesnostsenastavilaiuveziotkupa.Isporukaduvanajeobičnood decembra do februara, ugovorenirokjekrajmarta,alidolazitoplovreme,paMudrićidrugiproizvođačistrahujudaduvannepropadne.
Moja porodica živi od proizvodnjeduvana,anovčaniavanszaberbunam jeveomabitan zbogangažovanjasezonskihradnika.Za isplatusezonskih radnikamorali smosezaduživati,asadaneznamokakvaćebitisudbinaproizvedenogduvana,poštou„Kopeksu”novcazaduvannemaninavidiku.Želimodanašduvanpredamodrugoj firmi koja je registrovana zaproizvodnjuiprometduvana,paočekujemodanamresornaministarstvaidržavniorganipomognuurazrešenjuproblema,jerjeduvanakciznaroba,aminebežimoodizmirenjaobavezakoje imamo prema „Kopeksu” za rasadireprometarijal.Aliminismokrivi što je račun „Kopeksa” u blokadizbogdrugihproblemauposlovanju,pasmosadaimiuproblemujertreba da zasnujemo novu proizvodnjukažeMudrić.KodMudrićadesetaktonabaliranoglista„berleja”spremno jeza isporuku,neznasekome,jerunormalnimprilikamavećjetrebalodabudeotkupljen,apougovorusa„Kopeksom”krajnjirokdasepredaiisplatije31.mart.Čekamodasenastaliproblemisa
duvanomrazreše.Izgradilismoobjekte,za„berlej”međunajboljimauVojvodini,takodaiporedsvegaštonasje snašlo, odproizvodnjeneodustajemo.Zaovusezonutri ipohektarasmo ugovorili sa Preduzećem „Boso”izBačkePalanke,pačekamoisporukurasadauuobičajenovremezarasađivanjeumaju.TopreduzećesaradnjuimasahrvatskomTvornicomduhanaRovinj, pa ako svebude kako treba,ovogodišnjaproizvodnja„berleja” tamoćezavršiti.Usvakomslučaju,menikaovelikomproizvođačunajbitnijejedadobijemnovčaniavansuočiberbezaisplatusezonskihradnika.Ukolikoganedobijem,ovesezonenećuobratinijedanlistduvana’kategoričanjeMudrić.Angažovali su proizvođači i advo
kata,alinijeseodvišeodmaklodaseomogućidaseduvankojisuproizveliodnjih legalnootkupi itrudnaplate.PunomoćnicapaoraMirjanaVargaukazujedapostoji „pravnapraznina”za ovakve slučajeve, ali smatra daproblemmožedase rešiuzpodrškuministarstavapoljoprivredeifinansija. Inače,nijezgoregpodsetitinaslučajosamproizvođačaizBogarašaidrugihmesta,kadasuporaskiduugovorasa„Kopeksom”duvanpočelidaisporučujupreduzećuizBačkePalanke,kojejeregistrovaniotkupljivačiizvoznikduvana.Nekolikodananakonprveisporuke u dvorišta su im banuli poreskiinspektoriipolicija,pasuimpreostalekoličinezaplenjeneiuskladišteneumagacinuuNovomSadu.
Od du va na vi še pa ra u srp skoj ka si Opsežnemereprotivnelegalnetr
govineduvanskimproizvodimakonačnopočeledadajupozitivnerezultate.Uprvihdevetmeseciovegodinepovećananaplataakcizazapribližno10milijardidinara.TržišteduvanauSrbijikonačnose,
posledvogodišnjegpada,blagooporavlja,čuloseuPrivrednojkomoriSrbije!Natoukazujepovećanjenaplateakciza u budžetu, krajem 2015. godine,zahvaljujućiopsežnimakcijamauborbiprotiv šverca.Takosuprihodi od akciza na duvanske prerađevinenakrajuseptembra2015. iznosili64,9 milijardi dinara, naspram 54,8milijardi dinara u istomperiodu prošlegodine.Nelegalnatrgovinarezanogduva
na, koji je inače i najviše zastupljenušvercu,nanelajegubitakodpreko100 miliona evra državnom budžetugodišnje.Negativneposlediceodrazilesusenesamopobudžetskeprihode,većinaradnamesta,uzgajivače,maloprodajuičitavudomaćuprivredu. Stvari semenjaju. U 2014. go
dinizaplenjenojepetputavišerezanogduvananegogodinuranije,aveću prvih 10 meseci 2015. zaplenjenojevišenegozaceluprethodnugodinu215tonatokomove,prema213tonaiz2014.godinerekaojeGoranPekez, direktor korporativnih poslova"Japantabakointernešnela".Smanjuje se sivo tržište u prvih devetmeseci2015.godineuodnosunaistiperiodlani,povećanajenaplataakcizaza19odsto.Pekez ističeda je toefekat zajedničke akcije svih institucija,jerje,uprkosmnogobrojnimslabostimakaznenepolitike,naplataakcizavećazaoko10milijardidinaraubudžetu,što,kakojerekao,nijemalinovac. ,,Trenutno nemamo precizanpodatakotomekolikoseoporavilolegalno tržišteduvana, ali samopovećanjenaplateakcizagovorida jedanpostotaksvakakojeste’’,dodajekažePekez,ikažedaćepočetkomnarednegodine imatipravebrojke.Ovog trenutka,nakraju2015.godine,možemorećidajetržištestabilno,nepadainesmanjujese.
Re za ni pun ka tra na Svevišepušačasezboguštedeod
lučuje damota rezani duvan koji napijacama iulicamakošta,uproseku,2.000dinarapokilogramu.Ipak,kako upozoravaju stručnjaci, zato štoduvan nije prošao industrijsku obradu,količinaštetnihmaterijaunjemubrzodovodidohroničnogtrovanja.Urezanomduvanujenekolikoputapo
većana količina ugljenmonoksida ikatrana.Srbija,inače,imapotencijalzave
ćuproizvodnjuduvana,odkojesviulancu imaju koristi, ali ukoliko uložiu agrotehniku za povećanje prinosa.Neophodnajemodernizacijaregulativeuoblastiproizvodnjeduvana,kaoi u preciziranju nadležnosti, kako nebi dolazilo do preklapanja aktivnostipojedinihinspekcija,štosečestodešavalo, ocenjeno jenanedavnoodržanomskupuposvećenomsuzbijanjusiveekonomije.Potrebnojedasepodignekapa
citetradaPoreskepolicije,dasebržerešavajupodneteprijave.Zakonoduvanuidaljesadržimnogobrojnenedorečenostio"kretanju"duvana,posebnokoduskladištenjaideladuvanakojinijeotkupljen.Nakraju,čakikadasveslužbeuradesvojposao,kaznenapolitika je blaga i ne daje epilog celomtomtrudu.Ulogaduvanskeindustrijeubudžetskimprihodimaveomajevažnaičini11odstosvihdržavnihprihoda. Stoga je borba protiv sivogtržištaprioritet.
Du van kao hleb
Ali,imaiselakojiamduvandonosiidobro.TojeseloKukujevci.SmeštenopodnosamihobronakaFruškeGore, selo Kukujevci, sa 2.000 žitelja i600domaćinstavapostalojepoznatopo tomeštonemanijednogpunoletnog žitelja koji nije zaposlen U seluima17firmi,alivećinasuisvoejgazdena imanjima.TakojenajvećibrojKukujevčanaopredeljendaradiupoljoprivredi od koej i živi. Većina stanovnitšva jestigalzavremeraspadaJugoslavije izoko15mestauHrvatskoj.KukujevcisemoguubrojatiimedjuretkaselauSrbijidanasukomerastebrojstanovnika.Primertomejeiškolaukojojima300djaka.Dobrom delu žitelja egzistenciju
obezbedjujeduvan jerse„virdžinija’’gajina1.200hektara,đštočinitrećinuukupneproizvodnjeovogtipadu
vanauSrbij9i.Kukujevciseubrajajumedjunajvećeproizvodjačeuzemlji.Selo,inače,raspolažesa3.270hektarazemlje,odkojihje2.200hektarauprivatnomvlasništvu,adržavnihoranicaimavišeod1.000hektara.Medjuvećimproizvodjačiamduva
nauKukujevcimaje iLju bin ko Dokić,kojiobradjuje36hektarazemlje,od čega trećinu zauzima duvan tipa„virdžinija’’.Naostalimnjiamajekukuruz,soja,pšenica... Od svoih proizvodnji kojima se
bavimduvanjenajispaltiviji.Zaproizvodjačejheveomavažnoštojeobezbedjen siguran otkup, kao i ispalta.Računica pokazuej da i u najlošijimgodinama, odduvanamoradaostanenajmanjezaradeod1.000evrapohetkarukažeDokić.Dokić jepodolasku izSlavonijeu
Kukujevce, medju prvima 1998. godien počeo uzgoj duvana. U 2015.godini je japanskoj kompaniji Japantobacco, s kojom saradjuje decenijuipo,isporučio21tonusuvoglista.Rodjerazičitodgodiendogodine,,anajviše zavisi od vremenskih prilika.Uizisticanejdajedobrazardanaduvanu,onkažedaovakulturazahtevaivisokaulaganja.Onjeproizvodnjustalnoširio,pajetakosamfinansiraoi podizanje tri sopstvene sušare,a ucilju uštede 2015. godine je umestoprirodngo gasa prešao na korišćenjepeletaitimeznatnosmanjiotroškoveenergije.Višegodišnjioproizvodjačduvanau
Kukujevcima je iMilan Stojanović,koji godišnje za sušenje koristi prirodnigas,zakojipotrošioko25.000evra.U2015.godinijejapanskojkomopaniji isporučio 23 tone duvana itomu jedonelo ipristojnuzaraduodkoježiviporodica.Duvanjesteispaltiv,kažeon,alisamokda iamdobruotkupnucenu.Kukujevčaniističudabiselojošvi
šeunapredilikadabidobijalibardeonovcaodakcizanaduvankojiproizvode,adržavaodtogauzimalavoskideo. (Nastavićese)
DUVANICRNOTRŽIŠTE
Žutilistdogoreoskroz do no ka ta Poštojeduvanakciznaroba,nekiproizvođačisumislilidažutilistmoguprodatidrugompreduzećuregistrovanomzaprometduvana.Obratilisuseinadležnimministarstvimapoljoprivredeifinansija,alijošnijenađenorešenje,kadaćeikomeisporučitiduvan
Piše: Bra ni slav Gu lan
Komisija za zaštitu konkurencijesaopštilajedajesredinom2015.godinepokrenulapostupakposlužbenojdužnostiprotivduvanskihkompanijakojaposlujuuSrbiji zbogosnovanepretpostavkedasusedogovaraleoceni cigareta. Postupak je pokrenutprotiv kompanija Filip Moris, Britišamerikentobako(BAT),JTI,Imperijaltobako,TDRiMonus.Kako je saopšteno, Komisija
osnovano pretpostavlja da su te
kompanije zaključile restriktivnisporazumkojimsusedogovorilekadaćenjihovaodlukaopromenicenecigaretastupitinasnagu.Komisija je 30. novembra
2015.godineobavilanenajavljeni uviđaj u prostorijama kompanija Filip Moris i BAT, kako biproverilanjihovudokumentacijuiopremu povodom sumnji da postoji dogovor duvanskih kompanijaocenama.
Komisijazazaštitukonkurencijekaznilajetrikompanijesaneštoviše od pet odsto godišnjeg prihodazbogtogaštosuprekršileodredbeZakonaozaštitikonkurencijeprilikomsklapanjasporazumasaMinistarstvomodbraneprilikomnabavkeuniformi,obućeiostaleopreme.To su firme “Amm immovables”,“Betako”i“Sagoja”.„Zaključilisusporazumkojimsu
unapreddogovorilipojedinačnoučešće.Dogovoromocenamaidrugim
komercijalnim uslovima u postupkujavnenabavkeu2013.učinilisupovredukonkurencije“,navodiseusaopštenju.Policija jeupomoćnimprostorijama otkrila 720 kilogramaduvanau listu,11,8kilograma rezanogduvana imašinu za sečenjeduvana.Usaradnjisaporeskompolicijomnadležnomtužilaštvućeprotivjedneosobebitipodnetakrivičnaprijavazanedozvoljeniprometakciznihproizvodainedozvoljenuproizvodnju,navodiseusaopštenju.
Kaznezatrifirme
Duvandžijedogovarajucene?
U Bač koj pro pa da ve li ka ko li či na du va na u li stu
729. januar 2016.
GA ZDIN STVA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Učenik prvog razreda srednjePoljoprivredne škole „StevanPetrovićBrile”uRumiTi ho
mir Tu feg džićizSalašaNoćajskognajmlađi je među dobitnicima priznanjakojejePoljoprivrednifakultetizNovogSadanedavnododeliouspešnim mladim ratarima. Iakoimatek15godina,TihomirmožedasepohvalisolidnimstažomnaporodičnomgazdinstvukodocaVla de,sobziromdajeprvubrazduuzoraopredveilitrigodine.Kadameprviputneštopovu
klonanjivuimaosamdevetgodinaiodtadanemamnamerudaodemsa njive. Naučio sam kroz taj posaodostastvarikojemojidrugariizgradaneznaju,asvakidan imambrojnezanimljivedoživljaje.Najvišesamnaučioodtate,madadostatogakorisnogsaznajemiprekointerneta,jernaFejsbukuimamonašu grupu gde se okupljamo i razmenjujemoiskustva.Tastranicasezove“Dobrazemlja” itusenalazesvionikojisebavepoljoprivredom–pričaTihomir.Većnekolikogodinaovajvredni
momaksamostalnoupravljatraktorom, obrađuje njivu i radi sve poslove oko stoke. Iako najviše volistočarstvo, ipak kaže da je oranjelakšiposaojerseuznjegaodmoriidodaje:Svetoodrađujevelikamašina
izatomitajposaonepadateško.
Ipak,kadauđemumojoborikadavidimdajesvepunosvinja,veomasam srećan i imam volju da idemnapred.Srcemibudepuno.Najviševolim da pregovaram kada se nabavljastoka,jersamsesveštiodaprodavcimaskinemcenu,aidapogledamdalijetelezdravo.Jedinoštomujedosadnoodse
oskihposlovaištonevoli,kakokaže, jeste sejanje, možda zato štozahtevaizuzetnupreciznostilizatoštoseradisporo.Sveostaleposloveobavljasauživanjem,anesmetamučaknikadadrugarinapoljuigrajufudbal,aonmoradaidenanjivu. Nikada nisam bio tužan zbog
toga, nego naprotiv, uvek sam savelikim iščekivanjem i radošću čekaonatatinpoziv, jermi jeto jakoznačajno. Jasamnajcrnjedetemeđusvojimdrugarima,poštosamnajvišenapoljuijakosamponosanzbog toga. Oni svi imaju belu kožupaimstalnogovorimdatrebajuviše da izlaze na sunce jer na tajnačin dobijaju vitamine, alimi onine veruju. Stalno sede kući i uče,anapolje izlaze samouveče.Menije prednost ta što idem u poljpri
vrednuškolutakodavećinuštosetamopredajeznamizživotaizatonemorampunodaučimidasedimukući–pričaTihomir.U slobodno vreme, kada je sve
stoka namirena a poslovi na njivizavršeni,bavisezečevima.Hraniih,praviimnovekaveze,ahobimujeisakupljanjeigračakapoljoprivrednihmašina.Tihomirovaljubavpremaživotinjama preovladava čak i kadau retkim trenucima dokolice sednezaračunar,jertamopronalaziigriceofarmipasenatajnačinzabavlja.Tokomzimskihdana,kadanemanikakvogposla,skoknedokomšijenačašicurazgovora i razmenu iskustava.Komšijadržiovce,aTihomirovaljubavsusvinje,patakotemazarazgovoruvekbudenapretek.OtacVladazaTihomirakažeda
jekrenuonjegovimstopama,jerjeionpomogaosvojimroditeljimakadajebiomali.Odnjihsamnaslediotajposao,
kaoizemljukojuposedujem,takodasadausvomvlasništvuimam34hektara.Osim toga radim još i 15hektarakojeuzimamuarendu.Natim površinama sejem standardnepoljoprivrednekulture:soju,pšenicu,kukuruz,lucerku...Suprugaijaimamo četvoro dece, dve kćerke idvasina,aTihomirjenajmlađi.Zaove poslove počeo je da se zanima joškada je imaodevetgodinainajviše jezavoleosvinje, iakosemi bavimo tovom junadi. Nabavioje u međuvremenu i krmače takodasadaveć imasvojumini farmusa tridesetak tovljenika – ovako oTihomirupričanjegovotacVlada idodajedamujeTihomirsvetlatačkakojamudajeelandanastavisaovimposlom,bezobziranasveteškoćekojepostoje.Kakokaže,državabi trebalada
donesestrategijukojombizaštitilaproizvođačaodnakupaca,jerutrenutnojsituacijikojavladauzemljiispadadasuproizvođačkikapacitetiurukamatrgovaca,aneproizvođača. A Tihomir je ovih dana izrazioželjudamusepovećajuoranicezaobraduibrojtovljenika,jermislidaćedoći bolji dani za tovljače, iakootacVladautobašineveruje.
Sa nja Mi haj lo vić
SALAŠNOĆAJSKI• TI HO MIR TU FEG DŽIĆ, NAJ MLA ĐI DO BIT NIK PRI ZNA NJA PO LJO PRI VRED NOG FA KUL TE TA
Ka da uđem u moj obor, sr ce mi bu de pu no- Pr vi put ka da me ne što po vu klo na nji vu imao sam sa mo de vet go di na i od ta da ne mam na me ru da odem sa nji ve. Na u čio sam kroz taj po sao do sta stva ri ko je mo ji dru ga ri iz gra da ne zna ju, a sva ki dan imam broj ne za ni mlji ve do ži vlja je – pri ča pe ta ne sto go di šnji Ti ho mir Tu feg džić iz Sa la ša No ćaj skog, uče nik rum ske Po ljo pri vred ne ško le
TihomirovprofesorstručnihpredmetauPoljoprivrednojškoli„StevanPetrovićBrile”uRumi,Alek san dar Mi ško vićkažedapriznanjekojejeTihomirdobioodfakultetakaomladiuspešanpoljoprivrednikzasvenjihu školi predstavlja veliki događaj ičastidodaje:Tihomirjeučenikprvograz
reda smera poljoprivredni tehničar.Mi seponosimo timnašimsmeromjerjeonnamenjenupravoonimučenicimapoputTihomi
ra koji vole poljoprivredu. Mi seu školi trudimo da naše učenikenaučimosvemuonomeštoćeimbitipotrebnouposlukojimćedasebave,madasvionidolazesajako dobrim predznanjem. Mojaželjaiželjamojihkolegaizkolektivajestedaoninakonzavršenesrednješkoleidunavisokoobrazovanje,jernemožepoljoprivreda da funkcioniše ukoliko nemamladeljudekojisuobrazovanizaonočimesebave.Ti ho mir sa dru ga ri ma iz raz re da
Ti ho mir pri ma pri zna nje na Po ljo pri vred nom fa kul te tu
Svakodnevniposlovinaporodičnomimanju
Pomažeocuutovljenjujunadi
Pun obor svi nja
U slo bod no vre me, ka da je sve sto ka na mi re na a po slo vi na nji vi za vr še ni, ba vi
sezečevima.Hraniih,praviimnovekaveze,ahobimujeisakupljanjeigračakapoljoprivrednihma ši na
Po dr ška iz ško le
"
8 29. januar 2016.
IZ LO KAL NIH SA MO U PRA VA
NA U KA U PRAK SI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Kada je reč o primeni novogPravilnika o podsticajima zatov junadi, svinja, jagnjadi
i jaradi, 2016. godina će biti prelomna, kažuu odseku za poljoprivredu opštine Pećinci. Po rečimaAndrijane Jakovljević u 2016.godini,podsticajizatovstokemoguseostvaritiakosezahtevpodneseod1. januarado15.oktobratekuće kalendarske godine i akosu grla predata klanici ili izvezenauperioduod1.oktobraprethodnekalendarskegodinedo30.septembratekućekalendarskegodine,što,izuzetno nije slučaj s 2016. godinom,jersezahteviiz2015.godinenemoguprenetiuovuitostočaredovodiuzabunu.Uz zahtev za podsticaje u sto
čarstvu, podseća Jakovljević, akosugrlapredataklanici,podnosi seprijemnica za otkupljena grla overenaodstraneklanice inadležnogveterinarskog inspektora i overenakopija uverenja o zadravstvenomstanju životinja. Međutim, ako su
grla izvezena ili upućenanaKosovo i Metohiju, uz zahtev podnosiseotkupnilistilipriznanicanaimepodnosiocazahteva,izdataodstranelicaregistrovanogzaotkupiizvoz, odnosno prevoz na teritorijuKosovaiMetohije,kaoikopijameđunarodneveterinarskepotvrde.ZagrlaupućenanateritorijuKosova iMetohije, prilaže se potvrda o zadravstvenom stanju pošiljaka životinjaza transport i spisakgrlaspodacimao identifikacionombgojugrla,overenomodstraneveterinarskog inspektora. Za izvezena grlapotrebna je ikopijaJedinstvenecarinskeispraveizdateuskladusazakonomkojimseuređujecarinskipostupak.–Od1. januarado15.oktobra
2016. godine mogu početi da sepodnose zahtevi za subvencije zatov junadi, svinja, jagnjadi i jaradištojenovinauodnosunaprethodnegodinejerjebilopodnošenjezahtevaoddanakadizađePravilnikkojijeobičnoizlaziouapriluilima
jumesecu,pasusezahtevipodnosilido31.decembrazasvinje,odn.31.januarazajunad.U2015.godiniijedanidrugiroksubilido31.decembra,aponovomPravilniku tajrokjepomerenod1.januarado15.oktobra tekuće kalendarske godine,anovinakojustočarimorajudaznaju jedasunovi rokovi zapredajustokeod1.oktobraprethodnegodinedo30.septembratekućekalendarskegodine.Trebanapomenutida,izuzetnouovoj2016.godini,podsticajizatovstokemogudaseostvare ako sepodnese zahtevod1.januarado15.oktobra2016.godineiakosugrlapredataklaniciiliizvezenado1.oktobraovegodine.Znači,tojesamoizuzetaku2016.godini.Kodnasdosta ljudidolazi iinteresuje se za ostvarenje pravana podsticaje za grla koja su predata krajem 2015. godine za kojeje rok za podnošenje zahteva bio31.decembar.Pitajudalićerokzapodnošenjezahtevabitiproduženitokom januara, međutim u Upravi
zaagrarnaplaćanjasmoprovreili istareprijemniceiz2015.godinenevaže. Dakle, zahtavi za podsticajenastokuisporučenuuprošlojgodininemoguseod1.januara2016.godinevišepodnositi–objašnjavaAndrijana Jakovljević i napominje dastočari pećinačke opštine sve potrebne infomacije, kao i pomoć zapopunu zahteva, druge dokumantacijeislanja,mogudobitisvakogradnogdanauodsekuzapoljoprivreduopštinePećinci.Adastočarinebiostalibezpod
sticaja,moraju kod klaničara i otkupljivača insistirati na blagovremenomdobijanjuprijemnca.Jedanodstočarapećinačkeopštinekojijeosetiocenuneblagovremenogizdavanja prijemnice je i Alek san dar JovičićizBrestačakojijeostaouskraćenzapodsticajenačetiribika,predataprošlegodine.TrenutnoJovičići u tovu imaju 11 junadi i 58komadasvinja,auztodrže10kra
vaidvejunice,trikrmačepraščarei27prasaca.–Predaosačetiribika,nisamna
vremedobioprijemnicuido31.decembranisammogaodapodnesemzahtevzaostvarenjepravanapodsticaje. Izgubio sam40hiljadadinara na njih četiri. Klaničari trebanavremedanamdajupotvrdedasu primili stoku. Evo, sada imamtrideset komada svinja za isporuku,neznamštaću,cena110115dinara,apodsticajpotovljenikuje1.000dinara.Nadamsedaćusada potvrde dobiti na vreme – kažeAleksandarJovičićkoji jedošaou opštinski odsek za poljoprivredudaseraspitaonovimrokovimazapodsticaje.Inače,njegovaporodicasebavi
iratarstvom,alisveštoproizvede,semsuncokreta, koristi za ishranustoke i kako reče, i cenamlekabitrebalabitibolja.
G. M.
Otpornostbiljakanauticajniskih zimskih temperatura,prvenstvenozavisiodinten
ziteta idužinetrajanjamraza,kojimoženanetiznatnaoštećenjakakona vegetativnim tako i na generativnimdelovimavoćke.U toku zimskog perioda sve ži
votnefunkcijebiljkesvedenesunaminimum.Utomperiodubiljkeprolazekrozperiodkaljenjaudvefaze, stičući otpornostpremaniskimtemperaturama. Prvu fazu karakteriše povećanje sadržaja šećera izaštitnihmaterijaućelijama,dokudrugojfazidolazidodelimičnedehidratacijećelija.Najčešćaoštećenjaunašimagro
ekološkimuslovimakodkoštičavogvoćanastajunatemperaturamaod(20oC)do(30oC),kodjabučastihvoćnihvrstana(25oC)do(35oC),dokokcavinovelozeizmrzavajuvećna(17oC)do(25oC).Stepen izmrzavanja pupoljaka
može se odrediti na više načina,alinajpouzdanijimetodupraksije
analizompupoljakatj.presecanjemrodnihpupoljakainjihovimposmatranjempodmikroskopom.Utvrđivanjemstepena izmrzavanja,planiraserezidbazaodređenuvoćnuvrstu i sortu. Ukoliko je procenatizmrzavanjavećiutomslučajurezidbom je neophodno ukloniti većideodrvnemase,dokkodslabijegizmrzavanja i rezidba treba da jeblažegintenziteta.Principima pravilne rezidbe,
uklanjaju se svenerodnegrane izamenjujujednogodišnjimnovimporastima,održavaseoptimalnabujnost rodnih grana i podstičediferenciranjenovihrodnihpupoljaka. Dobrom rezidbom prvenstvenotrebaobezbeditiumerenubujnostidobruosvetljenostkrune.Natajnačinpravilnimformiranjem uzgojnog oblika omogućavaseformiranjekrupnijihplodova, njihov ujednačen porast isazrevanje,kaoiboljiefekatprimenjene zaštiteodnajznačajnijihbolestiištetočina.
VoćariuSremu,baremonikojusuuradilisvepomotehničkemere na vreme, ne treba
dabrinuzbogtrenutnihvremenskihuslova.Akojevoćnjaknadjubrenuskladu sa agohemijskom analizomzemljišta, primenjena puna agrotehnikaizasadpripremljenušaoufazumirovanjamožedapodnese itemperaturu dominus 20 stepeni,kažupoljoprivrednistručnjaci.Dugogodišnjivoćaridobroznaju
kakosezasadipripremajuzazimu.Sremci,posebnooniuFruškogorjugde su zasadi nanajvećimpovršinama, ništa ne prepuštaju slučajupa ne čudi da su i prinosi voća utomdeluSremainajveći.Poljoprivrednistručnjaciizrumskestručneslužbe,obilazećizasadevoća,tvrdedasusadaufazimirovanjaidasudobropripremljenizazimu.Problemmožedanastaneako
bi u kontinuitetu preko pet danatemperatura zemljištabila okopetstepeni.Utomslučajukodkoštičavihvoćnihvrsta,presvegakajsije,možedakrenevegetacija,uskladusa uslovima sredine kaže SandaKlještanović,stručnisaradnikuPSSRuma.Klještanović dodaje da voćari
mogudaproduže fazumirovanja iukoliko su temperaturni uslovi kolebljivi spreče kretanje vegetacije,odnosno otvaranje pupoljaka kodpojedinih voćnih vrsta. Postoji nizmerakojimasetomožeuraditi.Ukolikosuupitanjumanjizasadi
voća,krečenjestabala je jednaod
merakojusvakakotrebauraditi. Taj posao voćari su trebali da
urade u oktobru ili novembru, jerbelabojasprečavazagrevanjestabala i ramenihgrana. Druginačinje korišćenje različitih objedinjenihpreparata, koji se zovu „antifrost“sredstva,odnosnobiljihormonikoji sprečavaju kretanje vegetacijekodvoća.Koristeseutrinavrataurazmakuod15danakažeSandaKlještanović.Postoji još jedan način za pro
duženjefazemirovanjakodvoća,atojeodgadjanjerezidbezakasnijekolikogodjetoizvodljivo.Ukolikoserezidbaodgadjana
većim površinama, tada kasnije
treba angažovati veći broj rezačajer taj posao se mora završiti dokraja februara. Primenom ove pomotehničke mere voćku bukvalnobudimoionaizfazemirovanjaprelaziufazuvegetacijegovoriKlještanović.Za sve voćne vrste najopasniji
periodjeperiodsuvomrazice,kadasujakijutarnjimrazevianemasnega.Nasreću,uSremuvremenijebiloisuvišeopasnozazasadevoća,takoda za sada štete odmrazevanemazakljućujeSandaKlještanović,stručnisaradnikizPoljoprivrednestručneslužbeuRumi.
Z.Markovinović
Ana li za pu po lja ka pre re zid bePiše: Ma ja Mar ti nov, PSS Zre nja nin
Utvrđivanjemstepenaizmrzavanja,planiraserezidbazaodređenuvoćnuvrstuisortu
VOĆNJACIZASADADOBROPODNOSEZIMU
Za sa di u mi ro va nju, šte ta ne maVoćarimogudaprodužefazumirovanjaiukolikosutemperaturniuslovikolebljivisprečekretanjevegetacije,odnosnootvaranjepupoljakakodpojedinihvoćnihvrsta
Vremezarezidbujabukekrajfebruara,početakmartra
PEĆINCI•ODSEKZAPOLJOPRIVREDUOPŠTINEPEĆINCINAUSLUZISVOJIMPOLJOPRIVREDNICIMA
PrimenanovogpravilnikaopodsticajimaustočarstvuPremanovomPravilnikuopodsticajimazatovjunadi,svinja,jagnjadiijaradi,zahtevizapodsticajeu2016.godinipodnoseseod1.januarado15.oktobra-Zahtevizapredatustokuuprošlojgodini,nemogusepodnositiuovojgodini
AleksandarJovičićiAndrijanaJakovljević
Po ljo pri vred ni ci ko ji su pro šli na kon kur su za kre di te za nabav ku osnov nog sta da ova ca i
ko za, a ni su još uvek pot pi sa li ugovore,najčešćebezuspešnopokušavajudadođudoinformacijauDruštvu srp skoarap skog pri ja telj stva (DSAP),kojejepozivraspisalo,pišeportalAgrosmart,aprenosiRTV.Suština tog konkursa bila je u
tomedaovoudruženjekrozzajampomognesrpskimstočarimadanabaveosnovnastada,aonićekreditvraćatiujaganjcimai jarićimakojiće potom biti prodavani na arapskomtržištu.DSAP,udruženjeosnovanouju
lu2015.godine,objavilojekrajempro šle go di ne vest da ras pi su je konkurszadodeluzajmovazanabavkuovacaikozaodčak50.000evrapopoljoprivrednom gazdinstvu, te daonimakojiprođukasnijegarantujesiguranotkupiplasmanjarićaijagnjićauzemljeseverneAfrike.Kakojeinteresovanjestočarabiloveliko,konkus je produžen, a potom, 11.januara2016. raspisan inovi, kojijetrajaodo25.januara.
I ovog pu ta za kan di da te je dan
od uslo va bio je upla ta tak se za učešće na konkursu na žiro računDSAPa,ito15.000dinarazaregistrovanagazdinstvai25.000dinarazapravnalica.Drugikonkursjeobja vljen i pre ne go što su pot pi sa ni ugovori sa poljoprivrednicima kojisu za do vo lji li uslo ve i pro šli na prvom,nakojemje,premapodacimasasajtaDSAPa(http://dsapfond.comp.rs/konkurs/)učestvovalo127poljoprivrednih domaćinstava, štoznačidajenažiroračunovogudruženjasamonakonprvogpozivaleglo1,9miliondinara,sobziromnatodajeodobren101zahtev.Kakosenavodinasajtu,17poljoprivrednihdomaćinstavaodbijenojezbognepotpunedokumentacijeinjimajeDSAP trebalo da vrati pare do29.decembraprošlegodine.Da li imje ivraćenotih15.000
dinara(akojerečopoljoprivrednicima, a ne pravnim licima za kojajepropisanopo25.000dinara),nismouspelidasaznamo.BaškaoštovećdanimaneuspevamodadobijemodetaljnijeinformacijeuDruštvusrp skoarap skog pri ja telj stva jer se na broj telefona naveden na sajtu
nikonejavljanitinamjeikoodgovorionapitanjaposlatamejlom.
Ne ki od po ljo pri vred ni ka ko ji su prošli na prvom konkursu, takođenemajuuspehautimpozivima. Kolega je nakon višednevnog
telefoniranjauspeoda razgovarasnjima,janisam.Akonebudeništaodobećanja koja smodobili, nećebi ti pr vi put da, kao po ljo pri vred nici,budemoizigrani–prokomentarisaojeurazgovoruza"Agrosmart"stočar sa severa Bačke, jedan od101 po ljo pri vred ni ka ko ji su pro šli nakonkursuDruštvasrpsko–arapskog pri ja telj stva za do de lu bes kamatnih kredita za nabavku osnovnogstadakozaiovaca. Ugovor, međutim, još nismo
potpisali.Madajekrajnjirokzapot
pisivanje5.februar,jošnisamdobionikakvo obaveštenje o tome kojojgrupipripadamikadasamnaredu.Nekiodnaskojismoprošlinakonkursuvećrazmišljajuotomegdedana ba ve sta da, ne ki pla ni ra ju da idu u Fran cu sku, što je do dat ni tro šak, adoknepotpišemougovorsve jeneizvesno.Videćemoštaćeodsvega toga ispasti. Nadamo se da ćebitisveuredujersuotomkonkursu jav no go vo ri li i lju di ko ji ra de za VladuSrbije.I drugi sagovornici Agromsarta,
po ljo pri vred ni ci ko ji su is pu ni li uslovekonkursa,imalisuistoiskustvo.Zvalasamnekolikodanaiuspe
lasamdaihdobijemkrajemprošlenedelje,međutimnisamsaznalaništanovo.Rečenomijedaćeugovori
sigurnobitipotpisanialidanemapotrebedamidolazimouBeogradvećće predstavnici tog udruženja doćidaobiđunašeimanjeiprocenestanje.Kadaćetobiti,nisuprecizirali–reklanamjesagovornica,takođeizVojvodine,a istotoponovio je ifarmerizistočneSrbije.Pomenimo, u oba konkursa na
vedenojedajenajmanjiiznoskredi ta ko ji se do de lju je za ku po vi nu priplodnihovacaikoza10.000evra,anajveći50.000evra.Toznačidajeuprvomkruguovasrpskoarapskaorganizacijadužnadaobezbedifondodnajmanjemilionevra.Elem,reklobisepremadosada
šnjemtokudogađaja,odprvogpozi va do da nas, par da na pred kraj dru gog kon kur sa, da ipak tu ne što škripi.Podsetimo,svapoljoprivrednagazdinstvakojimabudeodobrenkredit za kupovinu priplodnih ovaca i ko za u oba ve zi su da do sta ve ga ran ci ju o ku po vi ni gr la, ot kup počinje2017.godine,augovornaotkupnaobavezajedesetgodina.Rečeno jedaćese isplaćivati tržišnacenuotkupapokilogramuživevageitonenižaod300dinara.Kakoćestajati domaća valuta na finansijskomtržištuikolikoćezanekolikogodinavredetitih300dinara–samo je jednoodpitanja koja lebdeiznadovemaglovitepriče.
S. P.
929. januar 2016.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
U Srbijijesvevišeljudikoji gaje romanovsku rasuovaca.Ova rasa koja po
tiče iz Rusije odlikuje se visokomplodnošću pa su grla spremna zapriplod već u šestommesecu starosti.OvegodineromanovskaovcapriznatajeuSrbijipaćesvi,kojiseodlučedajegaje,moćidakoristeisubvencijeoddržaveitimeolakšatisvojustočarskuproizvodnju.NikolaŠikić,izKorićanakodKra
gujevcaod2011.godinegajiovcerase romanovski. Ovaj dvadesetdvogodišnji momak, student završne godine Agronomskog fakulteta,odlučiosezaovuneobičnurasuovaca jer je želeo brzo da proširibrojjagnjadinafarmi,aromanovska ra sa je i naj po zna ti ja upra vo po velikojplodnosti.Tragajućizatomnekomalter
nativom odlučio sam se da gajimromanovskurasuovacakojuiodlikujebaštaplodnostipoluestičnostkaoiranostasnost.Mladagrlaulazeupriplodvećsanekih šestdosedammeseci starosti. Prvo potomstvo se do bi ja sa go di nu da na a prosekkodovihovacavariraod2,5do 3,5 po jagnjenju što čini nekihpetdosedamjagnjadigodišnjepogrlukažeŠikić.U Srbiji romanovska rasa još
uvek ni je do volj no po zna ta pa je NikolabioprviuŠumadijikojiseodlučiodagajiovuvrstuovaca.Trenutnoima50grla.Očekujedaćesetaj broj ubrzo povećati jer ima25
ovaca koje su spremne za jagnjenje.RomanovskarasauSrbijinijebilapriznatašto jedodatnootežavalonjenoširenje.Tajnekibum,odnosnoširenje
romanovske ovce je baš sada jerova rasa nije bila priznata u SrbijianiuAutonomnojpokrajiniVojvodine do ovegodine.Ovegodineje ra sa pri zna ta i to na osno vu oba uzgajivačka programa tako da ćemoćidaseostvarujuisubvencijeina ovu ra su ova ca, što na rav no veomautičeinafinansijskiishodsamogbavljenjaovimposlom i sadaćeovčarimoćidaočekujuitunekupomoćoddržavedodajeon.Zarazlikuodmnogihmladihljudi
ko ji na pu šta ju se lo i od la ze u grad Nikolavidibudućnostupravoupoljoprivredi, odnosno stočarstvu.
Trenutnomujeipaknaprvommestuizavršetakfakulteta.Drugimladihljudi,kaoimojivr
šnjaciizgeneracijeuglavnomčekajudazavrše fakultete, ili ihuopšteneupisujuitekondakrećudatražeposaokodnekog.Ondauglavnomprovo de ne ko li ko go di na na bi rou i takoimprolaziživot.Jakadazavršimfakultet već imam nešto spremno,štome čeka i sa čimmoguodmahdakrenemdaradiminapravimnekuproizvodnjuobjašanjavaŠikić.Uslovi gajenja romanovske ra
seovacanerazlikujusemnogoodostalih.Jedinojepotrebnovoditiračunaoishranikadasugrlaspremnazajagnjenje.Zbogvisokeplodnostitreba izbacitikabastuhranuikoristitilucerkuilikvalitetnoseno.� A.�Re�bić�(RTV)
Ot kup na ce na to vlje ni ka od 114dinaraživemerenepodmiruje proizvodne troškove.
Cena koja bi bila odgovarajuća je160dinarazakilogram,kažuuporodičnomgazdinstvuJovanovićkojisevećsečetirigeneracijebavisvinjarstvom.Alek�san�dar�Jo�va�no�vić, uz ga ji
vačsvinjaizMartinaca,kažedajenajvećiproblemkoduzgojatovljeni ka to što ni jed ne go di ne ne zna ju kolikaćebiticenaitoštoonaopada,atroškovirastu.Zbog niskih otkupnih cena po
slednjihgodinasmanjilisubrojtovljenika,takodasutoviličak350,a sada u objektima imaju 250 tovljenika.Ovegodinesepogotovoneis
plati tov svinja. Pre nedelju danasmo tovarili svinje po 114 dinarabez po re za, a re al na ce na je 150160 dinara sa porezom. Bukvalnoradimouminusu.Jošnamjeostalo120tovljenika,aneznamokomeikako ćemo da ih prodamo objašnjavaJovanović.Jovanović izražava nadu da će
nove uvećane zaštitne mere na
uvoz to vlje ni ka od 15 di na ra za šti ti domaćesvinjarstvo.Uvoznamjeproblem.Nadam
sedaćeuvođenjeprelevmanazaštitinašuproizvodnjuističeon.Još jedan problem predstavlja
kočnicuboljemposlovanjutovljača,jernemaugovoreneproizvodnjesaklaničarima. Nadamo se da će “Mitrosova”
klanica ubrzo proraditi to bi namolakšaloprođunašihsvinjazaključujeJovanović.Kadajesvinjarstvoupitanju,dr
žavadoneklestimulišeproizvođačesvi nja, ali se po ka za lo da deo odgajivača,naročito oni koji sebaveisključivotovom,aproizvodnjubaziraju na kupovini prasadi, čim sena ru še pa ri te ti, naj lak še od u sta ju odteproizvodnje.Velikaočekivanjaimajuodstupa
nja na sna gu pra vil ni ka ko ji re gu li še uvoz separisanog mesa, a nadajusedaćeuskoroiprestativakcinaci ja svi nja od svinj ske ku ge, što bi omogućioplasmansvinjskihpolutkiinazahtevnoevropskotržište.
� S.�Gvo�zde�nac�(RTV)
KRAGUJEVAC•�U�SR�BI�JI�SVE�VI�ŠE�LJU�DI�GA�JI�OV�CE�KO�JE�PO�TI�ČU�IZ RU SI JE
"Bum"�ro�ma�nov�ske�ov�ceOve�go�di�ne�ro�ma�nov�ska�ov�ca�pri�zna�ta�je�u�Sr�bi�ji�pa�će�svi,�ko�ji�se�od�lu�če�da�je�ga�je,�mo�ći�da�ko�ri�ste�i�sub�ven�ci�je�od�dr�ža�ve
Ro ma nov ska ov ca naj zad pri zna ta u Sr bi ji
MARTINCI�•�PO�NO�VO�MU�KE�SA�CE�NA�MA�TO�VLJE�NI�KA
Sto�ča�ri�ra�de�u�mi�nu�su
� Sa�mo�za�štit�ne�me�re�mo�gu�po�mo�ći�do�ma�ćem�svi�njo�goj�stvu
NOVISAD•�BOM�BA�STO�NA�JA�VI�LI�BI�ZNIS�PA�SE�UĆU�TA�LI
Obe�ća�li�po�50.000�evra�za�ov�ce�i�ko�ze,�pa�se�ne�ja�vlja�juU�dva�kon�kur�sa�na�ve�de�no�je�da�je�naj�ma�nji�iz�nos�kre�di�ta�ko�ji�se�do�de�lju�je�za�ku�po�vi�nu�pri�plod�nih�ova�ca�i�ko�za�10.000�evra,�a�naj�ve�ći�50.000�evra.�To�zna�či�da�je�u�pr�vom�kru�gu�srp�sko-arap�ska�or�ga�ni�za�ci�ja�du�žna�da�obez�be�di�fond�od�naj�ma�nje�mi�lion�evra
Šta�će�bi�ti�od�po�sla�s�ko�za�ma?
10 29. januar 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
OV ČAR STVO
Da je po ljo pri vre da u rav ni-ci uklje šte noj iz me đu Sa ve i Du na va ve či ta mo žda naj-
bo lje sve do či sli ka ko ju smo ne dav-no za be le ži li u kru gu ne ka da šnjeg „Ma tro za“. Okru žen sa pre ko dve sto ti ne ova ca, Mi trov ča nin Mi len ko Dro ta re vić (71) la ga nim po kre ti-ma ru ke i po vi kom „Ooooo de di no o-oo!“, ko man du je či šće nje fa brič kog kru ga na pro sto ru iz me đu pu ta za Ja rak, da le ko vo da i uga še nih fa brič-kih dim nja ka.
Na i me, u sa gla sju sa upra vom gi gan ta po ko jem je Mi tro vi ca bi-la po zna ta, ume sto rad ni ka ko jih odav no ne ma, tra vu ko se i ure đu-ju vred ne pra men ke, vir tem ber-ge, „upor ne i tvr do gla ve bo san ke“. Svo jim oštrim okom i nju hom bo lje ne go bi lo ko ji rad nik uni šta va ju ko-rov i mla do ra sti nje, a za tim ured no đu bre i omo gu ća va ju ni ca nje no ve, zdra ve tra ve.
De da Mi len ko je u ov čar stvu vi-še od tri de ce ni je. U svom ži vo tu, ka že, gle dao je ka ko „Ma troz“ na-sta je, se ća se i ko lo na rad ni ka ko ji su za gu ši va li put kad god bi pi štalj-ka ozna či la kraj rad nog vre me na. Sa da, tim pu tem, bez zvo na, ali sa kle pe tu ša ma i zvon či ći ma, uvek u prat nji čo ba na i pu li na še ta ju ov-ce. Sva ko vre me ima svo je bre me i u nje mu svo je ju na ke. In du stri-ja li za ci ji je, iz gle da, su đe no da ide u ko rak sa ov ca ma: dok su, u pr-vim da ni ma ma nu fak tu ral ne Evro pe ov ce in ten ziv no „je le lju de“, u po-sled njim da ni ma do ma će in du stri-ja li za ci je (ko ja je uvek išla pre ko
le đa po ljo pri vre de), ba rem što se „Ma tro za“ ti če, ov ce su po no vo tu. Da po pra ve ko li ko mo gu ono što je čo vek iza se be osta vio.
- Va žno je da se po sao vo li, ko ne vo li po sao, bo lje da i ne ra di. Vo di mo ra ču na šta ra di mo, šte tu ne pra vi mo i na da mo se da će mo i da lje op sta ja ti kao ov ča ri u Srem skoj Mi tro vi ci ko-ja se tru di da iz svog kru ga oda gna sva ku po mi sao da bi se lju di ko ji u gra du ži ve mo gli ak tiv no ba vi ti po-ljo pri vre dom. Ja vo lim se lo, po ljo pri-vre du, le ži mir sko sam de te, a imam i svoj sa laš u bli zi ni Gla ca pa če sto vi še vre me na pro vo dim ta mo ne go ku ći. Sa mo, ima je dan pro blem, do-
la ze ne zva ni go sti, valj da zna ju kad me ne ta mo ne ma. Ski nu li su me tal na vra ta, dr lja ču ise kli, po ku ša li da ski nu glav nu ka pi ju, ali ja ću to sve da sre-dim jer moj sa laš mo ra da ži vi. Dok ima me ne bi će i mog sa la ša, pri ča nam Mi len ko.
Po red ovog sta rog i is ku snog čo-ba ni na, no vim rad ni ci ma u sta rom fa brič kom kru gu ko man du ju još Ste-van Pro kić i Ne đo Sla do je vić, obo ji ca iz Mi tro vi ce. Pa sa na te re nu tre nut no ne ma. Do bi li su za slu že ni od mor, a po po vrat ku na rad, sa po no som is ti-če de da Mi le, bi će i ma lih ko ji će na-pra vi ti svo je pr ve ču var ske ko ra ke.
- Ste van je stal ni čo ba nin. On je naj vi še ov de i sa mo po vre me no ode ku ći da ma lo od mo ri, po pi je ne što to plo ili da ma lo od le ži. Ka da nje ga
ne ma, tu smo Ne đo i ja, na sme nu, ali smo uvek u kru gu Ce lu lo ze ili na Le ge tu. Tu se i spa va, tu i ov ce od-ma ra ju i on da sve po no vo, ali do bro je to, ka že de da Mi le i na po mi nje: - Ne ma na ma ni zi me, kao ni na šim ov ca ma. Do bro se ob u če mo, stal no smo u po kre tu i ne ma pro ble ma. A ne ma ni bo le sti, jer va lja ne ka da kroz plu ća pro te ra ti re zak zim ski va zduh.
Ba vio se svo je vre me no ovaj sta ri i is ku sni čo ba nin i to vom ju na di, a dnev ni pri rast na dnev nom ni vou iz-no sio je ki lo gram i 800 gra ma. Ne-do sta tak tr ži šta i lo ši ja ce na uti ca la je na to da ju nad “ba ta li” i da se u pot pu no sti po sve ti ov ca ma.
- Imam ku ći i ne što ma lo pra si-ca. Ni je ne što pre te ra no, ali uvek se na đe. Ma lo me ni, ma lo pri ja te lji ma ko ji uvek kod me ne ku pu ju jer zna-ju da mo gu da ra ču na ju na do bar kva li tet i zdrav na čin is hra ne, ta ko da se i tu ne što za ra di iako ce ne stal no va ri ra ju. Ina če stva ri u po ljo-pri vre di sto je lo še, jer su ula ga nja mno go ve ća od ko nač ne do bi ti, ali lju di ra de, sna la ze se, mo ra ju. Ja re ci mo imam i oko tri hek ta ra ze-mlje, to je ma lo, ali do volj no za is-hra nu svi nja i po dr šku ako šta tre ba ov ca ma, da ni je to ga, ve ro vat no bi do bra no raz mi slio i o uz go ju svi nja, pri ča Me len ko.
Na ra stan ku, po ru čio nam je de da Mi le i to da nje go ve ov ce u fa brič kom kru gu ni su sa mo pu ka slu čaj nost, ne go ve li ka po u ka vre me na.
- Mi smo ma li na rod. Ne tre ba da gle da mo šta dru gi ra de, ne go ka-ko se bi da po mog ne mo. Eto, po sle svih rad ni ka, ve li kih fa bri ka i na da-nja, osta le su ove mo je ov ce. Šta to zna či? Ni šta dru go do da na ma ne ma bo ljeg od ono ga što da ju se lo, ov ce, po ljo pri vre da. Kad sve sta ne i sve pro pad ne, po ljo pri vre da je uvek tu. Ka da bi mo gle, mo je ov ce, svih dve sto ti ne ko ma da bi vam isto re kle! Za-to pa met u gla vu u da ni ma ko ji do-la ze, do vi ku je de da Mi le i na sta vlja ko man du: - Oooo de di no o oo!
S. Lap če vić
SREM SKA MI TRO VI CA • MI LEN KO DRO TA RE VIĆ, TRI DE CE NI JE UZ OV CE
Op sta će mi tro vač ko ov čar stvo!
Ooooo de di no o oo!
De da Mi le
Ov ce se vo le
Po sle in du stri ja li za ci je
Bo san ka od lič na, ro ma nov ska još bo lja
- Bo san ka je od lič na ov ca. Ima od li čan imu ni tet, ot por-na je na hlad no ću, od lič na joj je mleč nost. Po red nje od lič ne su i ro ma nov ske ov ce od ko jih su Ru si na pra vi li pra vo ču do! Ona od lič no mo že da ot hra ni i če tvo ro mla dih, eko no mič na je, da je do sta me sa po jed noj maj ci, jer ima broj nost i na njoj se do bi ja ju i ki le. Lak še je pro-da ti dvo je ja ga nja di od 25 do 30 ki lo gra ma ne go ne ke sta ri je i te že i tu je ro ma nov ska od lič-na, pri ča Dro ta re vić i do da je: - Imao sam sva šta, ali iskre no da ka žem, če sto mi je bi lo i žao. Zna te ka ko, sa ži vi se čo vek sa nji ma, pa ne bu de la ko. Ve li ki je broj onih ko je ni sam hteo da pro dam, ne go sam ih osta vio da ugi nu. Te ško je ne vo le ti ov-ce, a po seb no jag njad.
Naj lep še je u pri ro di
- Ima li šta lep še ne go bi ti u pri ro di i pra ti ti ova pre div na stvo re nja? Pre ne ki dan ojag nji-lo se njih ne ko li ko i evo, upr kos zi mi mla di već trč ka ra ju za svo-jim maj ka ma ko je bri žno vo de ra ču na o nji ma. Ne pra vi mo ni ko me pro ble me, sve do zvo le ima mo i tru di mo se da na raz-va li na ma ono ga što je ne ka da bio po nos mi tro vač ke pri vre de za ve de mo ka kav ta kav red, ka-že nam de da Mi le.
U fa brič kom kru gu
Već pu nih 15 go di na u Mar tinci ma ak tiv no ra di Udru že nje go lu ba ra “Mar tin ci 2000” ko je
bro ji 14 čla no va. Ka ko ka že Zo ran Krstić, član Iz vr šnog od bo ra klu ba i pred sed nik tak mi čar ske ko mi si je, pro šle go di ne Mar tin ča ni su ostva ri li naj bo lje re zul ta te od svih udru ženja go lu ba ra u srem sko mi tro vač koj op šti ni, ko ja ukup no ima ju 79 člano va.
Pet na ših čla no va su pro šle godi ne na pra vi li re zul ta te za se ni or sko tak mi če nje. Pr vak je bio Bran ko Krsmanović či ji je go lub le teo 8 sa ti i 15 mi nu ta, dru go me sto osvojio je go lub Vla di mi ra Di vlja ka sa 7 sa ti i 33 mi nu ta, tre će me sto je osvo jio RadoslavŽilić, či ji je golub le teo 6 sa ti i 27 mi nu ta, če tvr ti je bio JovanGrbić sa re zul ta tom 5 sa ti i 42 i pe ti Dušan Savić, 5 sa ti i 26 mi nu ta. Ima li smo ta ko đe
i šam pi o na le ta ča ko ji je do sa da ap so lut ni šam pion i ko ji je iz le teo 13 sa ti i 44 mi nu ta, što je do sa da naj ve ći let od ka ko po sto ji naš klub, od no sno što spa da me đu če ti ri najbo lja go lu ba mi tro vač kog go lu barstva. Vla snik tog go lu ba je Bran ko Kr sma no vić ko ji je do bio i sta tuu za taj let – pri ča o do sa da šnjnim uspe si ma mar ti nač kih go lu ba ra Zo ran Kr stić, član Iz vr šnog od bo ra, doda ju ći da je naj ve ći uspeh u klu bu do sa da po sti gao Jo van Gr bić ko ji je 2014. go di ne bio pr vak re gi o na Srem.
Ka ko ka že, naj ve ći pro blem u go lu bar stvu je ne do sta tak pri li va mla đih čla no va, ko ji od ovog spor ta od u sta ju jer on zah te va pri lič na finan sij ska sred stva, pr ven stve no za ade kvat nu is hra nu go lu bo va. Ta kođe je po treb no obed zbe di ti i kva litet ne su di je, za sva ku utak mi cu su
po treb na dvo ji ca, a i to ta ko đe košta. Upra vo iz tih raz lo ga naj mla đi go lu bar u op štin skoj za jed ni ci ima 27 go di na.
Dok je mo ja ge ne ra ci ja bi la mla da, do la zi lo je sva ke go di ne po de se tak no vih čla no va u klub. Naža lost, sa da tog pri li va vi še ne ma, ta ko da će naš osnov ni za da tak za ovu go di nu bi ti da pod mla di mo članstvo, od no sno da pri vu če mo omladin ce ko ji bi ovaj sport na sle di li od nas. Mi smo kao klub ve o ma or gani zo va ni i ra di mo na to me da u ovoj go di ni bu de mo naj bo lje udru že nje u op šti ni. Za ovu go di nu tro ji ca na ših čla no va su na pra vi li kva li fi ka ci o ne nor me, dvo ji ca ima ju nor mu za prven stvo re gi o na Srem, a je dan za re gion Sr bi je. – ka že Zo ran Kr stić, go lu bar iz Mar ti na ca.
S. M. Fo to:M.M.iličnaarhiva
1129. januar 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
MA NI FE STA CI JE
NA ŠI GO LU BA RI
Tra di ci o nal na lov notu ri stička ma ni fe sta ci ja pod na zi vom „Ša ka li ja da“ bi će or ga ni zo va
na 6. fe bru a ra u No vom Slan ka menu, dva na e stu go di nu za re dom. Or ga ni za tor je i ove go di ne Lo vač ko udru že nje „Slan ka me nac“, a oče kuje se vi še od 350 lo va ca iz svih kraje va Sr bi je, ali ze ma lja u re gi o na, pa iz tog raz lo ga ma ni fe sta ci ja ima me đu na rod ni ka rak ter. Ka ko is tičeDraženKrčelić, član udru že nja i je dan od or ga ni za to ra ove ve li ke avan tu re u lo vu na ša ka la , reč o ozbilj noj ma ni fe sta ci ji sa tra di ci jom du žom od jed ne de ce ni je. Po moć je sti gla iz Tu ri stič ke or ga ni za ci je opšti ne In đi ja, ko ja je dru gu go di nu za re dom pru ži la neo p hod nu po dr šku, ka ko fi nan sij sku ta ko i or ga ni za cijsku.
Pre ma pro gra mu or ga ni za to ra ma ni fe sta ci ja će bi ti or ga ni zo va na 6. fe bru a ra i za mi šlje na je kao ce lodnev na ak tiv nost.
Oku plja nje po či nje već od 7 časo va uju tru ka da kre će re gi stra ci ja go sti ju, od no sno lo va ca, jer reč je o lo vu a bez bed nost nam je na pr vom me stu po či nje pri ču Kr če lić i ob jašnja va da lji pro to kol.
Pri jem tra je do 8.30, a na kon to ga svi za jed no ide mo do spo meni ka Bit ke kod Slan ka me na, gde ćemo pri pre mi ti za jed nič ki lo vač ki doru čak uz dru že nje ko ji će tra ja ti oko sat i po vre me na. Lo vač ki do ru čak pod ra zu me va šta po ve sa sla ni nom
i ko ba si com ko je pe če mo na va tri i to je već uobi ča je ni obi čaj me đu lov ci ma. Po zna to je da će mo upa li ti pet ili šest va tri s ob zi rom na ve li ki broj uče sni ka ko ji su na ja vi li do lazak ka že Zo ran i do da je da na kon do ruč ka po či nje lov.
Reč je o or ga ni zo va noj ak ci ji, gde lov ci od la ze u pla ni nu pre vo ze ći se trak tor skim pri ko li ca ma sa komplet nom opre mom, od no sno sve tlećim pr slu ci ma ko ji će nam omo gući ti vi dlji vost jer je reč o te re nu gde je sma nje na vi dlji vost. I on da oglaša va njem po čet ka lo va kre će haj ka na ša ka la, od no sno kru žni lov ko ji
tra je oko tri sa ta. Ono što je va žno na po me nu ti je ste da se lo vi is ključi vo sa glat kim ce vi ma sač mom do 4,5 mi li me ta ra, a ne ka ra bi ni ma. Haj ke zna če pu ca nje na ja ko ma lim da lji na ma 1015 me ta ra ka ko bi svi uče sni ci u lo vu, a bi će ih pu no, bili bez bed ni ka že Dra žen. Na kon lo va se po no vo vra ća mo do spo meni ka a oda tle i do pro sto ri ja Do ma Hr vat skog kul tur no umet nič kog dru štva „Stje pan Ra dić“ gde je orga ni zo van sve ča ni ru čak ko ji pod razu me va lo vač ki gu laš ali i dru že nje uz mu zi ku.
Pro gram je ce lo dnev ni, s tim što je naj ve ći deo pro gra ma na pla ni ni u lovu, dok će se pre o sta li deo da na prove sti u dru že nju na sve ča nom ruč ku.
Pre ma re či ma or ga ni za to ra, lov ci u Srem sti žu iz svih kra je va Sr bije, ali i iz Slo ve ni je, Hr vat ske (Pu le, Za dra, Du brov ni ka i Osi je ka), zatim iz Re pu bli ke Srp ske, od no sno iz Bi je lji ne, iz Her ce go vi ne i go sti iz Ma ke do ni je. Reč je o re dov nim gosti ma sa ko ji ma se ne gu je vi še go dišnje pri ja telj stvo i sa rad nja.
Ka ko da lje na vo di Kr če lić, pro šle go di ne je “Ša ka li ja da” oku pi la 562 lju di, od to ga 360 lo va ca i oko 200 go sti ju, što go vo ri da je reč o mani fe sta ci ji ko ja do bi ja sve ma sov ni ji ka rak ter. Is ti če da su oče ki va nja da će i ove go di ne bi ti do bri do ma ći ni kao i pret hod nih.
Na pi ta nje zbog če ga se or ga nizu je ova ma ni fe sta ci ja, Kr če lić ob
ja šnja va da se ovaj pre da tor neobič nim okol no sti ma na šao u ovim kra je vi ma.
Na ovim pro sto ri ma je do šlo do ve li ke eks pan zi je ša ka la, pa smo iz tog raz lo ga i po če li sa ovom ma nife sta ci jom. Reč je o pre da to ru koji je pre nam no žen i po stao je ja ko opa sna šte to či na. Ne ma dru gog nepri ja te lja osim čo ve ka, pa su haj ke pre ko po treb ne na vo di on. Ove godi ne od 40 sr na ko je su se ola ni le, pre ži ve lo je sve ga od dve sr ne mladun čad, sve je osta lo po da vio ša kal.
Ja ko je ve lik ne pri ja telj svih di vlja či i ne ma ja čeg na ovim pro sto ri ma. Do le u Sr bi ji, ša kal za ne pri ja te lja ima vu ka, me đu tim na na šem te renu ne ma. M.Balabanović
Go lub Vla di mi ra Di vlja ka
ZoranKrstić,članIzvršnogodborakluba
MAR TIN CI •ZORANKRSTIĆ,ČLANIZVRŠNOGODBORAKLUBAGOLUBARA“MARTINČANI2000”
DobrirezultatiMartinčanaZaovugodinutrojicanašihčlanovasunapravilikvalifikacionenorme,dvojicaimajunormuzaprvenstvoregionaSrem,ajedanzaregionSrbije–kažeZoranKrstić,golubarizMartinaca
NO VI SLAN KA MEN •PRED12.LOVNO-TURISTIČKIMANIFESTACIJU„ŠAKALIJADA“
Ulovunapredatora-šakalaPremarečimaorganizatora,lovciuSremstižuizsvihkrajevaSrbije,aliiizSlovenije,Hrvatske(Pule,Zadra,DubrovnikaiOsijeka),zatimizRepublikeSrpske,odnosnoizBijeljine,izHercegovineigostiizMakedonije
Svevišešakalanaovimprostorima
„Šakalijada”kaobrendopštine
S ob zi rom da je reč o tu ristič kolov noj ma ni fe sta ci ji i ove go di ne se u or ga ni za ci ju ma nife sta ci je uklju či la lo kal na Tu ristič ka or ga ni za ci ja.
Mi smo pro šle go di ne prvi put uče stvo va li na “Ša ka li jadi” upra vo iz raz lo ga što imamo ve li ki broj po se ti la ca iz svih kra je va. Na ša po moć se ogle da u teh nič koj i fi nan sij skoj po dršci ali pre sve ga da bren di ramo ovu ma ni fe sta ci ju ko ja ima me đu na rod ni ka rak ter na vo di Bo ris Pa ško, di rek tor Tu ri stičke or ga ni za ci je op šti ne In đi ja i ka že da je pre za do vo ljan prošlo go di šnjom or ga ni za ci jom i sa rad njom ko ju su ostva ri li sa lo vač kim udru že njem.
DraženKrčelić
Saprošlogodišnje“Šakalijade”
12 29. januar 2016.
NA U KA U PRAK SI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Osnovni zаdаtаk оbrаdеzеmlјištа је u оstvаrivаnjunjеgоvе pоvоlјnе strukturе
zаkliјаnjеsеmеnа,nicаnjеirаzvојusеvа: pоstојаnо lеžištе zа sеmе-dоbаrkаpilаrnisistеm-pоvršinаzеmlјištа bеz stvаrаnjа pоkоricе- pоvоlјnа strukturа - nеsmеtаnаinfiltrаciја i аеrаciја. Ispunjеnjеnаvеdеnih zаhtеvа zаvisi оd tipаzеmlјištа, оdnоsnо о njеgоvојtеksturiistrukturi.Zа svаki tip zеmlјištа, а prеmа
njеgоvim оsоbinаmа, trеbаprеcizirаtiidеfinisаtinајpriklаdniјiinајеfikаsniјinаčinоbrаdеzеmlјištа- nаučnо zаsnоvаnо, zаvisnо iоdrživоsrеdstvоprоizvоdnjе.Prеmаnаčinuiprincipuоsnоvnе
оbrаdе,rаzlikuјеsеkоnvеnciоnаlnаi kоnzеrvаciјskа оbrаdа. U nаšеmpоdručјu,јоšuvеkјеnајzаstuplјеniјаkоnvеnciоnаlnаоbrаdа.Plugovi se koriste za osnovnu
kоnvеnciоnаlnu obradu zemlјišta,kojom treba da se obezbedenajpovolјniji uslovi za rast i razvojbilјaka. Raoni nošeni plugоvi sunајzаstuplјеniјi i sastojе se iznizameđusobno povezanih delova kojinatajnačinčinejednufunkcional-nu celinu. Osnovni zadatak plugakao celine je da vrši horizontal-no i vertikalno odsecanje plasticezemlјišta,kojaseusledradaplugapodiže,drobi,prevrće,sitni,mrvi imeša,pomoćupojedinihradnihde-lovapluga.Nadzemnibilјniostaciiravnomerno rastureno đubrivo seusitne,zatrpajuidelimičnoizmeša-jusazemlјištem.Obraduzemlјištatrebaizvoditiu
pravi čas, kada je zemlјište fizičkizrelo za obradu sa najpovolјnijimsаdržајеmvlage.
Raoninošeniplugovisesastojeizsledećihdelova:uređajazaprikop-čavanjeplugazatraktor,rama,plu-žnedaske,peraplužnedaske,plazasa petom, kozlaca, crtala i uređa-jazapodešavanjeradnogzahvata.Poredovihdelovanaplugusemogunaćiipredplužnjak,podrivačitočakzapodešavanjedubinerada.
Pri pre ma trak to ra
Proveritipritisakupneumaticimatraktora.Popotrebinapumpatigu-mepopreporuci proizvođača trak-tora. Zаvisno od plugа, prilagoditiunutrаšnjirazmakprednjihizаdnjihtоčkоvа (razmak prednjih tоčkоvаvećiodzаdnjihza2-10cm).Širina zаdnjih tоčkоvа trakto-
ratrеbаdаbudеjednakailimanjaodzahvataplužnogtela.Popotrebitraktoropteretititеgоvimаzbogsi-gurnogupravlјanjatraktorom.Ru=3b+(100do150mm)Ru-razmaktockova (unutrašnje
ivice)b–radnizahvatjednogplužnog
telaPo potrebi traktor opteretiti te-
govima zbog sigurnog upravljanjatraktorom.Plugtrebadastojiver-tikalnonadnobrazde.Ukolikopo-stojinagnutost,ručicomzaizravna-vanje(promenomdužinenavojnogvretena) dovodimo plug u želјenostanje.Ukolikonatraktorskimpolugama
postojimogućnostpodešavanjana-vojnihvretena,utomslučajunavoj-navretenanamontiratikaonaslici1, jer u оvоm položaju hidraulikatraktoratrpinajmanjaopterećenja.Donjetraktorskepluge(U)prilikomoranja trebadа imaјumaksimalnu
slobodu bočnog pomeranja. Stabi-lizatorskilanci(S)zavremeoranjanesmejubitizategnuti.• Radne organe pluga (plužne
daske, raonike, crtalo, deflektor)očistitiodzaštitneboje.•Proveritidalisusvivezivniele-
mentipritegnuti,amestapredviđe-nazapodmazivanje,podmazati.
Prikоpčаvаnjеplugazatraktor
Vožnjom unazad traktor se po-stavinоrmаlnоnapoprečnuosovi-nupluga.Spojimodonjehidraulič-nepolugesapoprečnomosovinomplugaiosiguramoosiguračima.Podesitidužinugornjetraktorske
poluge(''tоpling'')nadužinupremaodgovarajućemotvoru na vertikal-nomupornikupluga,vodećiračunada visina tačke kačenja na pluguu radu, bude nešto viša od visinepriklјučnetačkenatraktoru.Ubacitiosovinicuiosiguramo.Pri oranju obratiti pažnju na
uputstva proizvođača traktora, priodređivanju položaja regulacije hi-drauličnogsistema.
Ru ko va nje plu gom u ra du
Centarvučejetаčkagdesesekuzamišlјene linijeprodužetkadonjihpodiznih poluga hidraulika i gor-njapoluga(''topling'').Оnаsеmo-ranalaziti izmeđuprednjeizаdnjеosovinetraktora.Centar otpora plužnog tela je
tаčka koja se nalazi 2-3 cm iznadsastavnelinijeraonikaiplužneda-ske,ana1/3širinezahvataplužnogtelaodvrharaonika.Centarotporapluganalazisena
polоvinilinijekojaspajacentarot-poraprvogplužnogtelasacentromotporazadnjegplužnogtela.(Slika3).Prepočetkaoranjaneophodnoje
pravilnopodesitiplug.Podešavanjeplugamorаdasеvršiuhorizontal-nojivertikalnojravni.(Slika4)Podešavanjeplugauhorizontal-
nojravniPravilanpoložajprednjegplužnogtelajekadajepeta(kraj)raonikauistojlinijisaunutrašnjomstranom prednjeg i zadnjeg točkatraktora, to jestda ih ta linijado-
diruje.Ukoliko raonik na prvom plu-
žnom telu ne doseže do zida bra-zde,plugpomeritiudesnodaprvabrazda zahvata radni zahvatpluga25 cm; 30 cm ili 35 cm, zavisnokаkојеpоdеšеnplug.Pomeranjeostvarujemo:•Pomeranjemplugapopopreč-
nojosovini(grubopodešavanje)•Zaokretanjempoprečneosovi-
ne pomoću podesivača širine bra-zde(finopodešavanje).Pomeranjeplugapoporečnoj osovini, ili pomeranje
poprečne osovine, vrši se kada seplug spusti na zemlјu, otpuste za-vrtnjinagraničnicima inavrtkenauzengiji podesivača širine brazde.Guranjem pomeramo poprečnuosovinuulevo ilidesno,premapo-trebi,azatimstegnemozavrtnjenagraničnicima i navrtke na uzengijipodesivača.Dozvoljeno je zakretati popreč-
nuosovinusamokadatraktorstojiisaspuštenimplugomPodešavanjeplugauvertikalnojravni–regulisa-njeradnedubinePodešavanjeplu-ga u vertikalnoj ravni vrši se gor-njomtraktorskompolugomhidrau-lika–''toplingom''.Plugsepostaviuhorizontalanpoložajuodnosunazemlјište, tako da sva plužna telaležeuistojravniirade(oru)nais-tojdubini.Plug je ispravno podešen kada
svakoplužnoteloorenaistojdubini,adnobrazdejehоrizоntаlnо.Nag-nutostplugaudesnuililevustranuispravlјamopomoćunavojnogvre-tena desne traktorske poluge, doknosači plužnih glava (gredelјi) ne
zauzmu ugao 90 ° sa zemlјištem.Kad je pluguhоrizоntаlnоmpolo-žaju,svakoplužnoteloćeoratinaistojdubini(položaj3).Akojeplugnagnutunazad[2],prednjeplužnotelo ćе orati pliće. Skraćivanjemgornje traktorske poluge, plug sedovodiuzhorizontalanpoložaj.Kodpoložaja1,gdejeplugnag-
nutnapred,zadnjaglavaplićeore,plazjeodignutoddnabrazde.Ovoispravlјamoproduženjem traktorske poluge,
dok plug ne dovedemo u ispravanpoložaj[3].
Du bi na ra da
Podešavanjeradnedubineplugavrši se hidraulikom traktora (po-gledati uputstvo proizvođača trak-tora). Kod traktora koji nemajukontrolu vuče, zbog jednake dubi-neoranja, koristi se točak zaodr-žavanjedubine (dodatnaoprema).Kod otežanih uslova rada različitihotporazemlјišta,zbogjednakedu-bineoranja i rasterećenjahidrauli-ke, preporučlјivo je da ga imaju iplugovikojiradesatraktorimakojiimaju kontrolu vuče. Podešavanjeradnedubinepomoćutočkazaodr-žavanjedubinevrši sepodizanjemispuštanjemtočkaokretanjemna-vojnogvretena.Dadnobrazdebudečisto ipla-
sticavertikalnoodsečena,služinamdiskosno crtalo (dodatna oprema),koje se montira na zadnje plužnotelo. Položaj crtala zavisi od dubi-neoranja.Pridublјemoranjucrtalotrebapodići,tolikodaglavčinacrta-la trebadabude iznadzemlјeoko
PripremaipоdеšаvаnjеаgrеgаtаzaоrаnjеPiše: Mi lan Ko so vac, dipl.ing., PSS Vr bas
Sl. 10:Di sko sno cr ta lo
Sl. 1: Po lu ge hi dra u li ka
Sl. 2: Pri pre ma plu ga
Sl. 3.
1329. januar 2016.
NA U KA U PRAK SI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
4 cm. Kod pli ćeg ora nja, cr ta lo se spu sti pre ma ra o ni ku na vi si nu od 3 cm оd vrhа rаоnikа. Za kre ta njem ko le na ste oso vi ne trеbа po de si ti boč ni po lo žaj di sko snog cr ta la ta ko da od se ca zemlјište 1-2 cm od pla-za pre ma neo ra nom de lu zemlјišta. Pоtоm steg nu ti ot pu šte ne na vrt ke. (sli ka 10).
Na plu go ve se mo že mon ti ra ti no ža sto cr ta lo na zad njoj plu žnoj gla vi, ko je je na ro či to po god no za pe sko vi ta zemlјišta.(sli ka 11)
Za bolјe pre vr ta nje i za o ra va nje bilјnih osta ta ka na plu žne gla ve se mo gu ugra di ti de flek to ri (do dat na opre ma). (sli ka 12).
Ocena kvalitetа rada pluga(sli ka 13).
• sva rad na te la pra ve isti gre ben bra zde,
• kre ta nje plu ga je po sto ja no i sta bil no,
• rad ni za hvat ujed na čen, nor-ma lan, za dat,
• ora nje rav no mer no,• za o ra va nje bilјnih osta ta ka
pot pu no,• nеmа boč nog za no še nja plu ga,• ne ma nаginjаnjа plu ga na pe tu
- plaz ili na vrh ra o ni ka.Ot ka či nja nje plu ga• Spu sti ti plug na tvr du i rav nu
pod lo gu,• Hi dra u li ku trak to ra sta vi ti u re-
gu la ci ju po lo ža ja,• Oslo bo di ti gor nju trak tor sku
po lu gu va đe njem oso vi ni ce,• Spu sti ti pod u pi rač plu ga u od-
go va ra ju ći otvor, uba ci mo oso vi ni cu i osi gu ra ti
• Ski nu ti pr vo de snu, a za tim i le vu hi dra u lič nu po lu gu sa po preč ne oso vi ne plu ga.
Održavanjepluga
1. Da bi plug do bro slu žio go di-na ma, tre ba ga odr ža va ti u teh nič ki is prav nom sta nju. Pre ne go što sе pre đe na po slo ve odr ža va nja, či šće-nja i sl. spu sti ti plug na rav nu pod-lo gu, za u sta vi ti rad mo to ra trak to-ra, po vu ći ruč nu koč ni cu, iz va di ti klјuč za star to va nje.
2. Kod pr vog pu šta nja u rad, pro ve ri ti i po po tre bi pro teg nu ti sve na vrt ke. Po sle sva kih 15 sa ti ra da po no vi ti pro ve ru.
3. Sva me sta za pod ma zi va nje re dov no pod ma zi va ti. Pre po ru ču-je se pod ma zi va nje na vo ja na za-vrt nji ma, ra di lak šeg od vr ta nja i spre ča va nja ko ro zi je. Na voj no vre-te no toč ka za re gu la ci ju du bi ne ora-nja ni je poželјno pod ma zi va ti zbog leplјenja pra ši ne.
4. Po ha ba ne plu žne da ske i osta-le rad ne de lo ve bla go vre me no za-me ni ti no vim, da ne bi do šlo do ošte će nja dru gih vi tal nih de lo va. Zatuplјene ra o ni ke za me ni ti no vim ili ot ko va nim ra o ni ci ma, da bi sе smanjiо ot por i potrošnjа go ri va, a pоbоlјšао kva li tet ora nja.
5. Po sle za vr šet ka se zo ne ora-nja, kao i pri uskla di šte nju plu ga na du že vre me, plug oči sti ti, a za tim opra ti mla zom
vo de. Rad ne po vr ši ne plu ga osu-ši ti i na ma za ti an ti ko ro ziv nim sred-stvom ne ko ri sti ti iz ra đe no ulјe. Pred vi đe na me sta za pod ma zi va nje, pоslе pra nja i sušеnjа, pod ma za ti.
Opštemerebezbednostiimerezaštitenaradu
1. Za vre me ra da agre ga ta (trak-tor-ra o ni plug) ni ko se ne sme vo zi-
ti na po te zni ci trak to ra ili se de ti na ru di, ili dru gom de lu plu ga.
2. Po seb nu pa žnju obra ti ti na šilјate i is tu re ne de lo ve – ve li ka opa snost od po vre da.
3. Pre po čet ka ra da upo znaj te se sa de lo vi ma plu ga i na či nom ru ko-va nja.
4. Pri li kom pri kop ča va nja i ot ka-či nja nja oru đa, kao i ra da, po seb nu pa žnju obra ti te na me re za šti te na ra du i op šte pro pi se o bez bed no sti.
5. Pre kre ta nja u sa o bra ćaj, agre gat pro ve ri ti da li zadovolјava uslo ve bez bed no sti u sa o bra ća ju i teh nič ku is prav nost.
6. Pre ne go što trak tor kre ne u tran sport ili u rad, vo zač mo ra pro-ve ri ti da se ne ko ne na la zi iz me đu trak to ra i oru đa.
7. Oru đe mo ra bi ti agre ga ti ra no na trak tor ori gi nal nim oso vi ni ca ma i osi gu ra no osi gu ra či ma da ne bi do-šlo do neželјenih po sle di ca u tran-spor tu i u ra du.
8. Pri li kom pri kop ča va nja trak to-ra za plug, pa zi ti da ka te go ri ja pri-kop ča va nja (preč nik ru kav ca) bu du iden tič ne sa trak tor skim.
9. Ni kad ne sta ja ti iz me đu trak-to ra i plu ga ka da spolјa upravlјamo hi dra u li kom trak to ra.
10. Pre kre ta nja u tran sport, na plu gu, pro ve ri ti de lo ve ko ji od re đu-ju si gur nost pri tran spor tu, vidlјiva ošte će nja, za mor ma te ri ja la, is-prav ni osi gu ra či.
11. U tran spor tu, uvek mo ra-mo vo di ti ra ču na da obez be di mo dovolјno me sta za pro laz boč nog naj i stu re ni jeg de la
plu ga.12. U to ku vo žnje ni ka da ne na-
pu štaj te ka bi nu trak to ra.13. Ru ko va oc opre mom tre ba da
no si rad no ode lo ko je pri ja nja uz te-lo i bez bed nu obu ću.
14. U jav nom sa o bra ća ju tre ba se pri dr ža va ti sa o bra ćaj nih pro pi sa.
15. Obra ti ti pa žnju da se na par-ce li za ob ra du ne na la ze lјudi i ži vo-ti nje. Ru ko va oc agre ga tom je od go-vo ran za nji ho vu bez bed nost.
16. Po stup ke ne ge, odr ža va nja i po de ša va nja, iz vo di ti sa mo na spu-šte noj ma ši ni i za vre me sta ja nja agre ga ta.
17. Plug par ki ra ti na vo do rav noj i tvr doj pod lo zi i obez be di ti od pre-vr ta nja.
18. Pre sva kog na pu šta nja trak-to ra, spu sti ti plug na zemlјu, uga si ti mo tor, iz va di ti kon takt klјuč, po vu ći par kir nu koč ni cu.
Mogućeneispravnostipriraduinjihovootklanjanje
Plug te ško pro di re u zemlјište:• Skra ti ti ''to pling'',• Za me ni ti ra o ni ke ili ih na o štri ti.
Plug ne do sti že želјenu du bi nu ra da:
• Podеsiti to čak za re gu la ci ju du-bi ne,
• Spu sti ti hidrauličnе pоlugе trak to ra,
• Skra ti ti ''to pling'',• Za me ni ti ra o ni ke ili ih na o štri ti.Plu žna te la oru ne jed na ke du bi-
ne:• Do ve sti plug u ho ri zon ta lan po-
lo žaj, po de ša va njem du ži ne ''to plin-ga'',
• Ru či com na voj nog vre te na po-di zne po lu ge po de si ti na gib plu ga,
• Pr vo plu žno te lo ima ve ći rad-ni za hvat od zad njeg: sma nji ti rad ni za hvat pr vog plu žnog te la.
Sa sta vi pro ho da ima ju breg:• Pr vo plu žno te lo ore dublјe od
zad njeg: ru či com na voj nog vre te na po di zne po lu ge po de si ti na gib plu ga
iz jed na ča va ju ći du bi nu ora nja plu-žnog te la.
• Pr vo plu žno te lo ore pli će od zad njeg: ru či com na voj nog vre te na po di zne po lu ge po de si ti na gib plu ga iz jed na ča va ju ći du bi nu ora nja plu-žnog te la.
Literatura:[1]LаzićV.,ТurаnЈ.''Еksplоаtаciјааgrеgаtаzа
оsnоvnuоbrаdu''NоviSаd,1997.;[2]SimikićМ.,SаvinL.,ТоmićМ.''Uticајkоsеvučеnаvučnе
kаrаktеristikеtrаktоrаtоčkаšаnаrаzličitimzеmlјišnimpоdlоgаmа'',
NоviSаd,2011.;[3]CеrоvčеcĐ.''Pоdеšаvаnjеplugаrаvnjаkа''
Zаgrеb,2014;[4]FеrgusоnShеrmаn''Plоwbook“,Michigan,1940.;[5]BајkinА.,ĐukićN.,МаlinоvićN.,''Маšinеzаsеоski
pоsеd''NоviSаd,1985.
Sl.4. Sl.5.
Sl.6.
Sl.7.
Sl.8.
Sl.9.
Sl.11:Nožastocrtalo
Sl.13:Plug
14 29. januar 2016.
NA U KA U PRAK SI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Po sti za nje vi so ke rod no sti i dobrog kva li te ta plo do va kaj sije, zah te va re dov nu pri me nu
agrotehničkih ipomotehničkihmera,međukojima jednoodnajznačajnijihmestapripadarezidbi.Za pravilno izvođenje rezidbe
po treb no je po zna va nje oso bi na rodnihgrančicasorti.Kajsijaspadaugrupukoštičavih
voćnihvrstakojapotiče iz srednjeAzije iKine.Stablo raste idošestmetara visine. Biljka formira vrlojak koren koji dopire četiri do petmetara dubokou zemljište.Rezidba jeobaveznaagrotehničkamerau savremenoj voćarskoj proizvodnji.Prvimomenatrezidbevoćkejeskraćivanje sadnice nakon sadnjenavisinuod60do80cm(uzavisno sti od pla ni ra nog uz goj nog oblika).
Kaj si ju tre ba re za ti po sle pro laskapoznihprolećnihmrazeva,poštovidimoiocenimodalisustradalicvetnipupoljci.
In ten zi tet re zid be mo ra mo pri lago di ti to me, jer kaj si ja je jed na od voćnih vrsta koja najranije cveta,pa je ti me opa snost od iz mr za va nja cvetnih pupoljaka veća. Rezidbomtrebauklonitioštećene,polomljeneibolesnegranesaizmrzlimcvetnimpupoljcima, i one koje svojim položajem remete oblik i formu krošnje.Specifičnost rezidbekajsije jeu
vremenu izvođenja. Ova operacijase primenjuje u periodu vegetacije, praktično podeljena u tri faze.Sastoji se u prekraćivanju izrazitobuj nih mla da ra i vo do pi ja u do njem de lu kru ne, ukla nja nju buj nih mlada ra i vo do pi ja, po seb no na vr ho vimaskeletnihgrana,kaoiizrođenogrodnogdrveta.Otstranjivanje velikih de be lih gra na tre ba iz be ga va ti ili sve sti na mi ni mum, jer ve li ki re zo vi iznurujuvoćkuiostavljajuranekoje tre ba oba ve zno pre ma za ti ka lemarskimvoskom.Kajsija formira cvetne pupoljke
najednogodišnjimgranamarazličitedužine,koje izbijaju izdvogodišnjegilistarijegdrveta.Klasifikacija ovih gra na za sni va se na nji ho voj dužini,kojazavisioduslovapodkoji ma se raz vi ja ju, ni voa pri me nje ne agrotehnike (đubrenje i navodnjavanje), rezidbe i sorte.Na osnovunapred navedenog kajsija formirasledeće rodne grane: kratke rodnegraneu vidumajskih buketića,vi te, me šo vi te i pre vre me ne rod ne grane.1.Kratke rodne grane u obliku
majskih buketića koje se razvijajuna dvo go di šnjem ili sta ri jem rod nom drvetu.Običnonosenekolikocvet
nihipojedanvegetativnipupoljak.Ovakategorijarodnihgranarazvijaseuuslovimasuvogvoćarenja,bezrezidbeiđubrenja,stablimaokalemlje nim na sla bo buj nim pod lo gama. Neke sorte kajsija (Roksana,Njudžersi19,Ambrozija,NS–selekci je idr.)pretežnodonoserodnamajskim buketićima raspoređenimna starimgranamapo celoj kruni.Ove rodne grančice, najranije završavajuvegetaciju (aktivni rast) izbog toga najranije cvetaju, a periodcvetanjajekratak(24dana).Akouvremenjihovogcvetanjabude mra ze va ili lo ših uslo va za oplodnju,štojenajčešćapojava,rodizostaje.Ugodinamabezovihpojava,dajuzadovoljavajućirod.2.Viterodnegraneseobrazujuu
uslovimaslabeishranestabala.Period ve ge ta tiv nog ra sta je ne što dužinegokodmajskihbuketića.Dugačke su od1520 cm, a po celojdužini nose cvetne pupoljke, osimna vr hu i pri osno vi gde se raz vija poneki vegetativni, pa se čestonazivaju i tipično rodne grane. Naovim gra na ma raz vi ja ju se sit ni ji plo do vi sla bi jeg kva li te ta, ka sni jeg zrenja.Mogubitiodkoristiakonastablimanemakvalitetnijihgrana.3.Mešoviterodnegraneobrazuju
se u uslovimaproduženog periodaak tiv nog ra sta, uglav nom na stablima izražene bujnosti na redovno orezanim i đubrenim voćkama.Dužinaovihgranajeod3050cm,nakojimaseformirajumešovitipupoljci(zajednocvetniilisni),azbogdužegrastaimajuiproduženozimsko mirovanje, pa kasnije kreću icvetajuzanekolikodanauodnosu
navitegrane.Cvetanjejeproduženoisukcesivno–najprecvetajudonji,anajkasnijecvetajuvršnicvetnipupoljci. Zbog ovih osobina pretsta vlja ju naj kva li tet ni je rod no dr vo kajsije,paseuslučajevimakratkotrajnihprolećnihmrazevamoguizbećiizmrzavanja.4.Prevremene rodne grane raz
vi ja ju se u uslo vi ma du gog ra sta mla da ra ili na kon na knad nog po rasta posle letnjeg zastoja vegetacije.Zbogkasnijeg razvojasumanjedužine i na sebi imaju uglavnomcvetne pupoljke i poneki lisni.Nekesortekajsije(Mađarskanajbolja,Kečkemetskaruža,Kostjužinski,Segle di ma mut, i dru ge) sklo ne su da u drugoj fazi rastamladara formira ju pre vre me ne rod ne gra ne i na njima uglavnom postignu najvećurodnost.Ranom letnjom rezidbomod20
maja do 20 juna prekraćivanjembujnihmladaraivodopijana1/2do1/3pospešujemorazvoj35mešovitihprevremenihgranadužine2040 cm.Ovom rezidbompostiže seveći broj cvetnih pupoljaka u kruni,njihovavećaotpornostnanisketemperature u toku zime. Istovremeno ovom operacijom odlaže sefenofazacvetanjaza37dana.
For mi ra nje ob li ka kru ne
U zavisnosti od agroekološkihuslova,podloge,sorte inačinauzgoja i berbe, određuje se uzgojnioblikkajsije.Možeseformiratikruna u ob li ku pri rod ne kru ne, va ze, po bolj ša ne pi ra mi dal ne kru ne, palmeteivitkogvretena.
Visina stabla kajsije se određuje pre ma zo ni pro mr za va nja, pa se kaj si ja ka le mi u kru ni šlji ve na visini120do140cmdabiseizbeglaopasnostodzimskihmrazeva.U piramidalnom uzgoju formira
sekraćestablo,akodprirodnekruneivaze,dužestablo.Visoko stablo odlaže početak
rodnosti,otežavazaštitukajsijeodbolestiištetočina,alismanjujerizikod promrzavanja cvetova i zametnutihplodova.
I go di na
Jednogodišnja sadnica se prekraćujena7090cmnavidnepupoljkeiliprevremenegrančiceranouproleće.Izraslimladaridužine2530cmsebiraju za ramenegrane.Prvimladarseostavljanavisini5060cmodzemlje.Drugiitrećimladarseostavljajunarazmaku15do20cm,poduglomod120°.Iznadposlednjegmladaraseostavljačepod5do6cm.Mladariuodnosunavodilicu, trebada imajuugaogrananja od 4550°.Ostali mladari seza ki da ju na 810 li sto va, a po stabluseuklanjaju.
II go di na
Letorastidužiod60cmskraćujuseza1/3,adužiod100cmza1/2.Naovimgranamaseostavljaju mla da ri iz po stra nih pu po lja ka na 4060cmzagranudrugogreda.
Iz gor nje i do nje po vr ši ne ovih gra na ukla nja ju se mla da ri, skraćivanjem na dva lista, kad izrastu610cm.Mladariokogranedrugogreda(buduće)serežuuosnoviuzoni1520cm.Ostaliseproređujunarazmaku1218cm.
III go di na
Letorastidužiod100cmseskračujunapolovinu.Nanjimaseostavlja mla dar za dru gu gra nu dru gog reda na 4060 cm od prve grane.Konkurenti produžnice se uklanjajukaoprethodnegodine.Nagranidru gog re da, osta vlja ju se po stra ni mladarinarazmaku1218cm.Krunase formira34godine.Na
njoj se osta vlja 6 gra na dru gog reda.Ovakoformiranakrunajeobrasla grančicama, dobro osunčana ipraktičnazamerenegeiberbe.
Re zid ba kaj si je u ro du
Prolećnarezidbaizvodiseuperiodukretanjavegetacijepadopo
četka cvetanja. Ovom rezidbomproređujusemladeipoluskeletnegra ne ko je se ukr šta ju i za gu šuju kru nu, za tim po lo mlje ne i gra ne kojesmetajupriobradi.Količina odstranjenih grana ne
sme biti veća od 1520%. Ovakvom re zid bom ak ti vi ra ju se spavajućipupoljci, izkojihse razvijave li ki broj me šo vi tih gra na ili vodopija, koje se kraćenjem umajuju nu pre vo de u pre vre me ne grane.Dakle, cilj ove rezidbe jeste
podmlađivanje rodnih površinaod no sno, po ste pe no ob na vlja nje rod nih ele me na ta sta rih sta ba la u rodu, sprečavanje ogoljavanjagranačimesepostiževeća i stabilnija rodnost.Većepreseke trebadezinfikovatiipremazatikalemvoskom.Rana letnja rezidba izvodi se
od20majado15 juna,štozavisiodvremenakretanjavegetacije,kli mat skih pri li ka, uslo va ga je nja, sorte i podloge. Ovom rezidbomprekraćujusebujnimladariza1/3ili1/2.Naprekraćenimmladarimasastraneizbije35mešovitihprevremenih grana dužine 2540 cmobilnogarniranimcvetnimpupoljcima.Ovomletnjomrezidbomdobijasevećibrojcvetnihpupoljakau kruni, veća otpornost na nisketem pe ra tu re u to ku zi me i od la ganje fenofaze cvetanja za 37 dana.Na stablima gde je urađena
ovakva rezidba interval cvetanjaje duži, takoda se rizik od izmrzavanja svih cvetova smanjuje.Mladarikoji seneskraćuju razvijajuseudužinuinanjimaseformiraju znatno manji broj cvetnihpu po lja ka i uglav nom pri vr hu kao mešovite rodne grančice. Ukolikose ra na let nja re zid ba oba vi ka sno nedaježeljenirezultat.
Let nja re zid ba iz vo di se po sle ber be od po lo vi ne ju la pa do po lovineavgusta.Ovom rezidbom uklanjaju se
osu še ne i po lo mlje ne gra ne ko je zagušujukrunučimesepovećavaosve tlje nost, sma nju je tran spi raciona površina i znatno povećavafiziološka aktivnost ostalih grana ilistovaukruni.Ukoliko se dobro izvede letnja
rezidbasmanjićeseobimprolećnerezidbesledećegodine.Ranestvore ne ovom re zid bom do kra ja ve getacije zarašćuju jer je kambijalnaaktivnost u tom periodu (julavgust) intenzivna, pa jemogućnostzarazebolestimaznatnosmenjena.
SpecifičnostrezidbekajsijePišu:DocentdrDraganRadivojević,LazarKlještanović,SandaKlještanović,SavetodavnaslužbaVojvodine,Centarzasavetodavstvo,PSSRuma
Ranestvoreneletnjomrezidbomzarašćujudokrajavegetacije
Rodnegrane
Zbograzličitogvremenacvetanjaiverovatnoćedaćevećibrojcvetnihpupoljakapreživetimrazeve,svekategorijerodnihgranamogubitikorisne
Formiranjekotlatstekruneumladomzasadukajsije
Sve su če šća i is traj ni ja is pi ti-va nja o ve zi iz me đu elek tro-mag net nih po lja i kan ce ra.
Ve za je do ka za na i po sto ji hit na po-tre ba da se utvr di kri tič ni ni vo – do-zvo lje ne vre men ske gra ni ce iz la ga-nja elek to mag net nim po lji ma.
Pre ma is pi ti va nji ma ob ja vlje nim u Šved skoj de ca ko ja ži ve u bli zi-ni da le ko vo da sve vi še su iz lo že na iz lo že na ri zi ku po ja ve kan ce ro ge nih obo le nja.
U Dan skoj stu di ji iste vr ste, po-tvr đu je se po ve ćan ri zik ra ka lim-fnih žle zda kod de ce ko ja su ži ve la bli zu vi so ko na pon skih struj nih vo-do va i bi la iz lo že na elek tro mag net-skom po lju ja či ne 0,1 mi kro Te sla u svo jim do mo vi ma. Manj ka vost ove stu di je je što je pra vlje na na is pi ti-va nji ma sa mo tri uzro ka.
U dru goj Dan skoj stu di ji po ka zu-je se da lju di ko ji sva ko dnev no ra de u ja kim elek tro mag net skim po lji ma iz lo že ni 60% ve ćem ri zi ku od po ja ve le u ke mi je, ne go što je uobi ča je no.
Ta kav ri zik usta no vljen je i u Šved skoj stu di ji kon tro li sa nih slu-ča je va, či je re zul ta te ni je la ko opo-vrg nu ti. In te zi tet elek tro mag net nih po lja je me ren na rad nim me sti ma na ko ji ma su svo je vre me no ra di li lju di kod ko jih je na đen tu mor na mo zgu, kao i na me sti ma gde ra de iza bra ni is pi ta ni ci.
Me re nja po ka zu ju da je ja či na po lja iz nad 0,1 mi kro Te sla ne u-o bi ča je na za rad nu oko li nu, pa je za klju čak ove stu di je da se ri zik od po ja ve ra ka po ve ća na sa ve ćom iz-lo že no sti dej stvu po lja. Lju di ko ji sva ko dnev no ra de u bli zi ni elek tro-mag net nog po lja i iz lo že ni su in ten-zi te tu od 0,28 mi kro Te sla ili iz nad to ga ri zi ku ju tri pu ta vi še da do bi ju hro nič nu lim fa tič nu le u ke mi ju ne go lju di či je su dnev ne vred no sti iz lo-
že no sti is pod 0,16 mi kro Te sla. Is-tra ži va či da nas ve ru ju da su elek-tro mag net na po lja iza zi va či kan ce-rop ge nih obo le nja.
No vi re zul ta ti is tra ži va nja već su ima li efek te u Šved skoj pri kla si fi -ka ci ji po vre da na ra du u osi gu ra-va ju ćim dru štvi ma. Me ha ni ča ri ko ji ra de u stru ci sa pre ki da či ma mo-gu da oče ku ju da će, uko li ko do bi-ju tu mor na mo zgu, nji ho va bo lest bi ti tre ti ra na kao po vre da na ra du. Dva de set hi lja da lju di u Šved skoj ra di u če li ča na ma, po red vi so kih pe ći gde po sto ji luč no za va ri va nje i sl. oko 50.000 elek tri ča ra ra di na da le ko vo do vi ma i u elek trič nim sta-ni ca ma i oko 50.000 lju di u bli zi ni ja kih elek trič nih ma ši na u in du stri ji – pri to me su svi oni iz lo že ni elek-tro mag net nim po lji ma ja či ne 1000 do 10.000 mi kro Te sla. Još 900.000 lju di VDU ekra na či je je mag net no po lje ra da ve li či ne 0,1 mi kro Te sla.
Mo bil ni te le fo ni i rak
Vr lo je ve ro vat no da po sto ji ve za iz me đu ce lu lar nih, ta ko zva nih mo-bil nih te le fo na i po ja ve ra ka, ja vlja AP, po zi va ju ći se na is tra ži va nja na mi še vi ma, spro ve de na u Kra ljev-skoj bol ni ci u austra lij skom gra du Ade la i di.
Is tra ži va nje, ko je je tra ja lo 18 me se ci, po ka za lo je da mi še vi iz lo-že ni ra dio-sig na li ma slič nim onom ko je emi tu je mo bil ni te le fon, dva pu ta če šće obo lje va ju od ra ka ne go kon trol na gru pa.
-„To je sva ka ko pr vi do kaz na ži-vo ti nja ma da ra dio-ta la si mo gu da iza zo vu rak pod od re đe nim uslo vi-ma“, iz ja vio je po vo dom ob ja vlji-va nja re zul ta ta eks pe ri men ta Džon Mo ul der, pro fe sor na Me di cin skom fa kul te tu Uni ver zi te ta u ame rič koj
sa ve znoj dr ža vi Vi skon sin.Od ka da su mo bil ni te le fo ni ušli
u ši ro ku upo tre bu, mno gi na uč ni ci su po sta vi li pi ta nje nji ho ve štet no sti po zdra vlje.
Ne ko li ko oso ba je do sa da tu ži-lo pro iz vo đa če, tvr de ći da su te na-pra ve uzro ko va le ra zna obo lje nja, uklju ču ju ći i rak mo zga.
Ni jed na od tu žbi ni je pri hva će na na su du, upra vo zbog ne do stat ka me di cin skog do ka za.
Naj no vi ja stu di ja, ko men ta ri še AP, ne će pro me ni ti to sta nje, jer ni je pru ži la ne po bit ne do ka ze o štet no-sti apa ra ta, ali će bar na gna ti na uč-ni ke da se po za ba ve ovim, iz gle da ve o ma ozbilj nim pro ble mom.
Tra ži te po da tak o ste pe nu emi si je (SAR)
Vred no sti zra če nja, ko je su pro-iz vo đa či u ne kim dr ža va ma već oba ve zni is tak nu ti na sa mom ure-đa ju, naj tač ni je is ka zu ju ko ju ko li-či nu ener gi je gla va upi ja kad uz nju pri slo ni te mo bil ni te le fon. Ako ste ve ćo dlu či li na po se ba no prez, ku pi-
te mo bil ni sa što je mo gu će ni žom vred no šću.
Što je lo ši ja ve za s ba znom sta-ni com to je ve ća sna ga zra če nja va-šeg mo bil nog te le fo na.
Ima te li u ne koj zgra di loš pri-jem, s ta kvog me sta ne te le fo ni-raj te bez pre ke po tre be, a ni du go. Ako je mo gu će, pri mak ni te se pro-zo ru, mo žda će ta mo pri jem bi ti bo-lji. Jed na ko ta ko mo bil ni te le fon ko-ri sti mak si mal nu sna gu kod ve li ke uda lje no sti od ba zne sta ni ce.
U auto mo bi lu ne moj te te le fo ni-ra ti bez pri klju če ne spolj ne an te ne. Ako ne ma te spolj nu an te nu, naj bo-lje je da za vre me vo žnje mo bil ni te le fon uvek is klju či te. Jer čak i kad ne te le fo ni ra te, uklju če ni mo bil ni te le fon sva kih ne ko li ko mi nu ta ša lje krat ke sig na le pre ma naj bli žoj ba-znoj sta ni ci.
Kod du že vo žnje vo zom ne moj-te mo bil ni te le fon dr ža ti bli zu te la, naj bo lje je od lo ži ti ga u tor bu. Kao i u auto mo bi lu, uklju če ni mo bil ni te le fon uvek na no vo će us po sta vi-ti ve zu s ba znom sta ni com. Han-dsfe ree kom bi na ci je su pri kla dan na čin da se ra dio-ta la si uda lje od gla ve.
Po zi tiv ni uči nak se, me đu tim, znat no sma nju je ako ka bal sto ji uz an te nu ili ako je pri klju čak za han-dsfe ree kom bi na ci ju u ne po sred noj bli zi ni an te ne. Te le fo ni ra te li s po-me nu tom kom bi na ci jom, a mo bil ni te le fon dr ži te u dže pu, ni ste ni po što iz be gli zra če lje.
Uda lji li ste ga od gla ve, ali će ga ap sor bo va ti na ki dru gi deo va šeg te la.
29. januar 2016. 15
ZA NI MLJI VA IZ DA NJA
Prognoza vremena do 15. februara
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Pre ma prog no zi RHMZ, sred nja mi ni mal na tem pe ra tu ra va-zdu ha u fe bru a ru ima će vred-
no sti iz nad vi še go di šnjeg pro se ka, pri če mu će nje na vred nost u pro-se ku bi ti vi ša za oko 1.6ºS u od no su na vi še go di šnji pro sek. U Be o gra du i ši roj oko li ni pred vi đa se vred nost fe bru ar ske sred nje mi ni mal ne tem-pe ra tu re va zdu ha od 1.6ºS.
Sred nja mak si mal na tem pe ra-tu ra va zdu ha u fe bru a ru bi će iz nad vi še go di šnjeg pro se ka, sa vred no-
sti ma u pro se ku vi šim za oko 2.1ºS u od no su na vi še go di šnji pro sek. U Be o gra du i ši roj oko li ni sred nja mak si mal na tem pe ra tu ra va zdu ha to kom fe bru a ra bi će oko 8.6ºS.
Sred nja ko li či na pa da vi na to kom fe bru a ra bi će u gra ni ca ma vi še go-di šnjeg pro se ka sa vred no sti ma u pro se ku ni žim za oko 3 mm u od-no su na vi še go di šnji pro sek. U Be-o gra du i ši roj oko li ni sred nja fe bru-ar ska ko li či na pa da vi na iz no si će oko 30 mm.
VRE MEN SKA PROG NO ZA ZA FE BRU AR
Na sta vak bla ge zi me
Po treb no je: Za koh - 6 ja ja, 6 ka ši ka še će ra, 6 ka ši ka oštrog bra šna, 6 ka ši ka gri za, 1 ka ši či-ca ka ka oa. Za pre liv: 1,5 l mle ka6 ka ši ka še će ra 2 ke si ce va nil še ćer
Pri pre ma: Umu ti ti 6 be lan ca sa 6 ka ši ka še će ra u čvrst sneg, pa do-da ti 6 žu man ca. U umu će nu ma su do da ti griz i bra šno. La ga no pro-me ša ti pa si pa ti po lo vi nu sme se u šer pu od 2 kg. U dru goj po lo vi ni do da ti ka kao i si pa ti pre ko pr ve po lo vi ne. Pe ći u za gre ja noj peć ni ci oko 30 mi nu ta na 200 ste pe ni. Is-pe čen koh pre li ti sa li tar i po za sla-đe nim hlad nim mle kom za mi ri san va nil še će rom.
Sta ri re cep tiKoh od gri za
BI LJEM PRO TIV KAR CI NO MA
De lo va nje elek tro mag net skih po lja Lju di ko ji sva ko dnev no ra de u bli zi ni elek tro mag net nog po lja i iz lo že ni su in ten zi te tu od 0,28 mi kro Te sla ili iz nad to ga ri zi ku ju tri pu ta vi še da do bi ju hro nič nu lim fa tič nu le u ke mi ju ne go lju di či je su dnev ne vred no sti iz lo že no sti is pod 0,16 mi kro Te sla
(Pre no si mo iz vo de iz knji ge “Le ko vi tim bi ljem pro tiv kar ci no ma“, autor Mom či lo Mo ci Sreć ko vić, Slo bo mir 2015.)
Is tra ži va nje, ko je je tra ja lo 18 me se ci, po ka za lo je da mi še vi iz lo že ni ra dio-sig na li-ma slič nim onom ko-je emi tu je mo bil ni te-le fon, dva pu ta če šće obo lje va ju od ra ka ne go kon trol na gru pa
Po sle krat ko traj nog jed no ne-delj nog ce nov nog opo rav-
ka, tr ži šte ži ta ri ca je po no vo u sin hro ni zo va nom pa du. Na i me i pše ni ca i ku ku ruz u ne de lji za na ma ima ju ni že ce ne u od no su na pret hod nu ne de lju. Pro met od 725 to na za 28,22% je ma-nji ne go pret hod ne ne de lje, dok je fi nan sij ska vred nost pro me to-va ne ro be iz no si la 13.175,250,00 di na ra, što je pad od 29,00% u
od no su na vred nost pro me ta u pret hod noj ne de lji.
Pre ne te re kord ne zli he iz pret-hod ne go di ne ni pše ni ci ni ku ku ru-zu jed no stav no ne do zvo lja va ju bi lo ka kav ce nov ni pro boj ko ji bi in di ci-rao na trend ra sta ce ne.
Ne delj ni pad ce ne pše ni ce od sve ga 0,70% ne bi za vre deo ozbilj-ni ju ana li zu i ko men tar da se on ni je de sio na ina če ni sku ce nov nu osno-vu. Na “Pro dukt noj ber zi” u No vom
Sa du re gi stro va na je ce na od 19,25 din/kg (17,50 bez PDV). To je ce na ko ja se sa svim pri bli ži la naj ni žoj ce ni još od že tve 2015. go di ne. U pe ri o du ka da bi tre ba lo po ne kom isto rij skom pra vi lu da pri ča mo o ce nov nim pi ko vi ma, ovaj po da tak naj bo lje go vo ri u ka kvoj tr ži šnoj po zi ci ji ili bo lje re če no kri zi se na-la zi ova ro ba. U od no su na pre tač-no go di nu da na ce na hleb nog zr na
je ni ža za či ta vih 18,60%, od no-sno za 25% iz ra že no u do lar skim vred no sti ma.
Tr ži šte ku ku ru za je tr ži šnu jav-nost sa mo jed nu ne de lju dr ža lo u na di da će ce na de fi ni tiv no po če ti da ra ste. Na ža lost vla sni ka ro be to se ni je de si lo. Na pro tiv, ce na je u od no su na pret hod nu ne de lju pa la za 1,23%. Pro seč na ce na tr go va nja je iz no si la 17,44 din/kg ( 15,85 bez
PDV), a ne delj no tr go va nje je za-tvo re no sa ce nom od 15,80 din/kg bez PDV. Tr ži šna per spek ti va ove ro be je ipak ne što bo lja od osta lih ro ba pri mar nog agra ra ima ju ći u vi-du naj no vi ju pro ce nu svet skog pr-ro i zvod no po tro šnog bi lan sa gde je sma nje na pro ce na pro iz vod nje za 6 mi li o na to na što bi mo glo da sma-nji pri ti sak po nu de i uti če na bla gi rast ce ne.
16SREMSKA
POLJOPRIVREDA 29. januar 2016.
PRODUKTNA BERZA NOVI SAD
Promet roba na Produktnoj berziod 18.1. do 22.1. 2016.
Najva`nije iz protekle nedelje:
Cene poljoprivrednih proizvoda u protekloj nedeljina vode}im robnim berzama su bile slede}e:
E-mail: [email protected],internet sajt: www.proberza.co.rs
INFO SLU@BA021/443-413 od 730 do 1430
21000 Novi Sad, Radni~ka 30a Tel: 021/4750-788; Fax:021/4750-789
[email protected]@limagrain.comwww.limagrain.rs
Francuski hibridikukuruza i suncokreta
SPONZOR
*Objavljeni nedeljni ponderi cena nisu zvani~an podatak, usled ~injenice da su obuhva}eni podaci o trgovanju do trenutka {tampanja informatora.
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UP, MARTOVSKI FJU ČERS 2016.
po ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
Pše ni ca 175,02 $/t 174,02 $/t 173,07 $/t 173,21 $/t 174,54 $/t
Ku ku ruz 142,99 $/t 142,99 $/t 144,48 $/t 145,11 $/t 144,48 $/t
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UPpo ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
So ja, zr no, jan 16 322,98 $/t 322,98 $/t 323,50 $/t 321,15 $/t 322,76 $/t
So ji na sač ma, jan 16 270,70 $/t 270,70 $/t 270,90 $/t 269,80 $/t 272,20 $/t
• pad ce ne ku ku ru za• pad ce ne pše ni ce• de ša va nja na svet skim ber za ma
Kao i pret hod ne ne de lje, kre ta-nje PRO DEX-a je i to kom ne de lje za na ma bi lo de ter mi ni sa no is klju-či vo ce nov nim kre ta nji ma pše ni ce i ku ku ru za. Ako se kon sta tu je da je to kom ove ne de lje ce na pše-ni ce mi ro va la i da je hleb nim zr-nom tr go va no po iden tič noj ce-ni s kra ja pret hod ne ne de lje, od 17,50 din/kg, bez PDV-a, ja sno je da je in dek sna vred nost po-me nu tog in dek sa va ri ra la is klju-či vo u za vi sno sti od ak tu el ne ce ne ku ku ru za.
Već je po čet kom ne de lje na tr ži štu ku ku ru za re gi stro van pad na ni vou od 0,15 din/kg, jer se žu tim zr nom tr go va lo po 15,90 din/kg, bez PDV-a. Do kra ja ne de lje ce na je pa la za još 0,10 din/kg i za u sta vi la se na da na-šnjih 15,80 din/kg, bez PDV-a.
Ova kav re la tiv no bla gi pad ce-ne ku ku ru za od ra zio se i na pad in dek sne vred no sti PRO DEX-a, ko-ji da nas be le ži vred nost od 203,08 in dek snih po e na, što je za 0,82 in-dek snih po e na ni že ne go pro šlog pet ka.
Pregled zaklju~enih i ponu|enih koli~ina, kao i dijapazon zaklju~enih i ponu|enih cena poljoprivrednih proizvoda tokom protekle nedelje, dati su u slede}oj tabeli:
PRODEX
ROBA PONUĐENA KOLIČINA (t)
CENA PONUDE DIN/KG SA
PDV-OM
ZAKLJUČENA KOLIČINA (t)
ZAKLJUČENA CENA DIN/KG
SA PDV-OM
PROMENA U ODNOSU NA PRETHODNU
NEDELJU
Pše ni ca, rod 2015. 600 19,25-19,58 300 19,25 -0,70%
Ku ku ruz, rod 2015. 1.400 17,38-18,26 400 17,38-
17,49 -1,23%
Ku ku ruz, vl. do 17%, osta lo tel-kel 25 17,05 25 17,05 -
BUDIMPE[TAP[ENICA KUKURUZ
158,42 EUR/t (fu tu res mar 16)
145,08 EUR/t (fu tu res mar 16)
EURONEXT PARIZP[ENICA KUKURUZ
169,50 EUR/t (fu tu res mar 16)
158,25 EUR/t (fu tu res mar 16)
Za raz li ku od ame rič kih ber zi, u Evro pi se be le ži pad ce na ži ta ri ca. U bu dim pe-
šti su fju čer si na pše ni cu i ku ku ruz po jef ti-ni li za 1,68%, od no sno 1,53%. U pa ri zu je pše ni ca sa mar tov skom is po ru kom jef ti ni ja za 1,35%,a ku ku ruz za 0,48%.
Za bri nu tost oko sta nja eko no mi ja u ze mlja ma pro iz vo đa či ma naf te, kao
i u Ki ni i da lje stva ra ju pri ti sak na ce-ne ži ta ri ca. FAO je u svom po sled njem iz ve šta ju sma njio svo je pro ce ne pro iz-
vod nje ku ku ru za u sve tu sa 967 na 959 mi li o na to na.
U od no su na pro šlu ne de lju ce-na fju čer sa pše ni ce je na či ka škoj ber zi ve ća za 1,37%, a ku ku ru za 2,51%.
Za bri nu tost oko ki ne ske eko-no mi je se ove ne de lje naj vi še
osli ka va la na tr ži šte ro ba iz so ja
kom plek sa. So ja sa mar tov skom is-po ru kom je po jef ti ni la za 0,41%, a so ji na sač ma za 0,73%
STIPS - VOJVODINA
VOĆE 18.1.2016. - 25.1.2016.
POVrĆE 18.1.2016. - 25.1.2016.
REPUBLIKASRBIJA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,[UMARSTVA
I VODOPRIVREDE
* Kvalitet proizvoda je prema JUS standardima ukoliko druga~ije nije nazna~eno
Mesto prikupljanja cena: Južno-banatski okrug klanica
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
GAZDINSTVO Mesto prikupljanja cena: Loznica
MALOPRODAJA Mesto prikupljanja cena: Loznica
PIJACA Mesto prikupljanja cena: Loznica
29. januar 2016.
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
CENE ŽIVE STOKE
Mesto prikupljanja cena: Loznica - stočna pijaca
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
17
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1
Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen)
džak 50kg Domaće kg 21.00 24.00 23.00 rast prosečna
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 17.00 21.00 19.00 bez promene dobra
R.B Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1Kukuruz (okrun-
jen, prirodno sušen)
džak 50kg Domaće kg 22.00 25.00 23.00 bez promene prosečna
2 Pšenica džak 50kg Domaće kg 25.00 27.00 26.00 bez promene prosečna
3 Sojina sačma (44% proteina) džak 33kg Domaće kg 70.00 80.00 75.00 bez promene prosečna
4 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 20.00 23.00 22.00 bez promene dobra
5Suncokretova
sačma (33% pro-teina)
džak 33kg Domaće kg 30.00 40.00 35.00 bez promene slaba
R.B Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Blitva (sve sorte) Domaće veza 20.00 25.00 25.00 rast vrlo slaba
2 Brokola (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 100.00 155.00 150.00 rast vrlo slaba
3 Celer (sve sorte) Domaće kg 100.00 120.00 100.00 bez promene slaba
4 Cvekla (sve sorte) Domaće kg 40.00 45.00 40.00 rast vrlo slaba
5 Karfiol (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 110.00 130.00 130.00 bez promene vrlo slaba
6 Kelj (sve sorte) Domaće kg 70.00 80.00 80.00 rast vrlo slaba
7 Kelj pupčar (sve sorte) Domaće kg 120.00 130.00 130.00 rast slaba
8 Kelj pupčar (sve sorte) Domaće kg 120.00 130.00 130.00 rast slaba
9 Krastavac (salatar) Uvoz(uvoz) kg 130.00 135.00 130.00 pad slaba
10 Krastavac (salatar) Uvoz(uvoz) kg 130.00 135.00 130.00 pad slaba
11 Krompir (beli) Domaće kg 35.00 40.00 40.00 bez promene prosečna
12 Krompir (crveni) Domaće kg 35.00 40.00 40.00 bez promene prosečna
13 Kupus (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 45.00 50.00 45.00 bez promene vrlo slaba
14 Luk beli (sve sorte) Domaće kg 450.00 500.00 500.00 rast slaba
15 Paprika (Babura) Uvoz(uvoz) kg 180.00 230.00 200.00 bez promene vrlo slaba
16 Paprika (ljuta) Uvoz(Grčka) kg 500.00 600.00 550.00 bez promene vrlo slaba
17 Paprika (šilja) Uvoz(uvoz) kg 180.00 235.00 230.00 rast vrlo slaba
18 Paradajz (chery) Uvoz(uvoz) kg 220.00 270.00 230.00 pad slaba
19 Paradajz (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 140.00 160.00 150.00 - slaba
20 Pasulj (beli gradištanac) Uvoz(uvoz) kg 180.00 200.00 180.00 bez promene prosečna
21 Pasulj (beli tetovac) Uvoz(uvoz) kg 200.00 380.00 200.00 bez promene prosečna
22 Pasulj (beli) Domaće kg 170.00 180.00 170.00 bez promene prosečna
23 Pasulj (šareni) Uvoz(uvoz) kg 220.00 230.00 220.00 bez promene prosečna
24 Pasulj (žuti) Uvoz(uvoz) kg 220.00 230.00 220.00 pad slaba
25 Patlidžan (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 120.00 200.00 130.00 rast vrlo slaba
26 Paškanat (sve sorte) Domaće kg 120.00 125.00 125.00 bez promene prosečna
IZVE[TAJ O CENAMA @IVE I ZAKLANE STOKE U KLANICAMA
SILOS Mesto prikupljanja cena: Loznica
IZVE[TAJ ZA @ITARICE, ULJANE KULTURE I KRMNO BILJE
R.B. Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Ananas (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 140.00 150.00 140.00 bez promene vrlo slaba
2 Banana (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 110.00 115.00 115.00 bez promene vrlo slaba
3 Grejpfrut (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 70.00 80.00 80.00 bez promene slaba
4 Grožđe (belo ostale) Uvoz(uvoz) kg 160.00 160.00 160.00 - vrlo slaba
5 Jabuka (Ajdared) Domaće kg 35.00 40.00 40.00 rast slaba
6 Jabuka (Ajdared) Domaće kg 45.00 50.00 50.00 rast slaba
7 Jabuka (Delišes ruž.) Domaće kg 70.00 75.00 75.00 rast vrlo slaba
8 Jabuka (Delišes ruž.) Uvoz(uvoz) kg 90.00 95.00 95.00 pad vrlo slaba
9 Jabuka (Delišes zlatni) Domaće kg 50.00 65.00 55.00 rast slaba
10 Jabuka (Delišes zlatni) Domaće kg 70.00 75.00 75.00 rast vrlo slaba
11 Jabuka (Greni Smit) Domaće kg 45.00 55.00 55.00 rast slaba
12 Jabuka (Jonagold) Domaće kg 50.00 55.00 50.00 rast slaba
13 Jabuka (Mucu) Domaće kg 45.00 45.00 45.00 bez promene vrlo slaba
14 Jabuka (Mucu) Domaće kg 60.00 60.00 60.00 - vrlo slaba
15 Jabuka (ostale) Domaće kg 50.00 60.00 60.00 rast slaba
16 Jagoda (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 320.00 350.00 350.00 pad vrlo slaba
17 Kivi (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 90.00 90.00 90.00 bez promene vrlo slaba
18 Kivi (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 120.00 125.00 125.00 rast slaba
19 Kruška (Viljamovka) Domaće kg 90.00 95.00 95.00 rast vrlo slaba
20 Kruška (ostale) Domaće kg 85.00 85.00 85.00 bez promene vrlo slaba
21 Kruška (ostale) Uvoz(uvoz) kg 160.00 180.00 180.00 rast vrlo slaba
22 Lešnik (očišćen) Uvoz(uvoz) kg 1000.00 1100.00 1100.00 bez promene slaba
23 Limun (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 120.00 145.00 120.00 bez promene dobra
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Jagnjad sve težine sve rase 280.00 300.00 290.00 bez promene 0-5
2 Jarad sve težine sve rase 210.00 230.00 220.00 bez promene 0-5
3 Koze sve težine sve rase 140.00 160.00 150.00 bez promene 0-5
4 Krmače za klanje >130kg sve rase 110.00 130.00 120.00 pad 0-5
5 Ovca sve težine sve rase 130.00 160.00 140.00 bez promene 0-5
6 Prasad 16-25kg sve rase 160.00 180.00 170.00 pad 16-20
7 Prasad <=15kg sve rase 170.00 200.00 180.00 pad 16-20
8 Tovljenici 80-120kg sve rase 130.00 150.00 140.00 bez promene 0-5
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Jagnjad sve težine sve rase 300.00 300.00 300.00 bez promene slaba
2 Junad >480kg sve rase 210.00 230.00 220.00 bez promene prosečna
3 Prasad 16-25kg sve rase 180.00 180.00 180.00 bez promene slaba
4 Tovljenici 80-120kg sve rase 130.00 130.00 130.00 bez promene dobra
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen) džak 50kg Domaće kg 20.00 24.00 23.00 rast prosečna
2 Lucerka (seno u bala-ma) bala 12-25kg Domaće kg 20.00 22.00 21.00 bez
promene prosečna
3 Pšenica džak 50kg Domaće kg 24.00 27.00 25.00 bez promene slaba
4 Sojino zrno džak 50kg Domaće kg 40.00 60.00 50.00 bez promene slaba
5 Stočni ječam džak 50kg Domaće kg 26.00 28.00 27.00 bez promene slaba
6 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 20.00 22.00 21.00 bez promene dobra
PO LJO PRI VRED NA ME HA NI ZA CI JA
• Kom bajn Mas sey Fer gu son 530L, 1983. go di na, uve zen 12.2012. Žit ni ke der 3.6m, adap ter za ku ku ruz 4 re da, seč ka na kom baj-nu, ka bi na, gre ja nje, ven ti la ci ja, ši ber, mo tor od li čan. Ma čvan ski Pr nja vor. Tel: 063/212-408.
• Pro da jem trak tor IMT 577 u do brom sta-nju. Po zva ti na broj tel: 064/178-31-54.
• Pro da jem trak tor Be la rus MTZ 82, 2004 god, is pra van, re gi stro van. Tel: 063/356-234.
• Pro da jem trak tor Be lo rus MTZ 82, go di na pro iz vod nje 2004 u ori gi nal nom sta nju. Tel: 063/356-234.
• Trak tor u do brom sta nju, sve is prav no...za me na za ki per ka mion do 3.500 EUR ..za ma nji trak tor i do pla ta. Mo gu ća kom bi na ci ja na ve de nih. Tel: 060/471-47-88.
• Pro da jem kom bajn Cla as Mer ca tor 70, u is prav nom sta nju. Mo tor dajc 120KS, u od lic nom sta nju, gu me do sta do bre, re me-nje ta ko đe. Kom bajn je re gi stro van. Tel: 064/159-35-76.
• Pro da jem kom bajn Cla as Mer ca tor 70, u is prav nom sta nju. Mo tor dajc 120KS, u od lic nom sta nju, gu me do sta do bre, re me-nje ta ko đe. Kom bajn je re gi stro van. Tel: 064/159-35-76.
• Trak tor IMT-589 DV kom plet no de talj no re mon to van i ser vi si ran uodlič nom je sta nju rad nom sta nju spre man za rad i ra di sve funk ci je. Tel: 061/200-32-17.
• Fendt 611 LSA,m 1982. god. sa prednjpm hi dra u li kom, re gi stro van u per fekt nom sta-nju. Tel: 063/531-155.
• Pro da jem trak tor Be la rus MTZ 82, 2004 god, is pra van, re gi stro van. Tel: 063/356-234.
• Trak tor je 87. god, oču van, ne tro ši kap ulja od si pa nja do si pa nja, ne ma ula ga nja! Za me na za 577DW no vi tip. Zva ti na broj 064/945-72-97 Di mi tri je. Tel: 064/945-72-97.
• Trak tor u do brom sta nju.Pro iz ve den 1981. go di ne.Ce na 3200 evra ni je fi k sna.Pro da jem i trak tor ske vi le za gra ne i se no.Ce na je 190 evra.. Tel: 063/584-632
• Na pro da ju Ra ko vi ca 65, 2009. god. u per fekt nom sta nju, 700 rad nih sa ti, ser vo vo lan.Tel: 063/531-155.
• Trak tor Vol vo bm814 u do brom sta nju, sve is prav no, za me na za ki per ka mion do 3.500 EUR, za ma nji trak tor i do pla ta. Mo-gu ća kom bi na ci ja na ve de nih. Tel: 060/471-47-88.
• Jed no red ni be rač Zmaj 214s – ni ski, 1990. go di na pro iz vod nje, od lič no sta nje. Tel: 063/882-51-04.
• Mas sey Fer gu son 3090, 1988. god. u per-fekt nom sta nju. Sna ga mo to ra 108 KS, 79 kW, Go di na pro iz vod nje 1988. Tel: 063/531-155.
• Kom bajn Ep ple Mo bil 1240. U od lič nom sta nju, ma lo ra dio, mo tor od li čan, 1980. go di šte. Tel: 062/186-94-06.
• Na pro da ju Ra ko vi ca 65, 2009. god. u per fekt nom sta nju, 700 rad nih sa ti, ser vo vo lan. Tel: 063/531-155.
• Me njam IMT 560 no vi tip za 577DW. Tel: 064/945-72-97.
• Fendt 611 LSA,m 1982. god. sa prednjpm hi dra u li kom, re gi stro van. Tel: 063/531-155.
OPRE MA
• Krc ka li ca za le šnik, ruč na ili na elek tro mo-tor. Tel: 022/455-489 i 063/580-819.
• Eks tru der za so jin griz ka pa ci te ta 70-80 kg/h mo tor 7,5kw. Tel: 064/144-15-94.
• Tran spor ter za ku ku ruz Li fam 9 m, kao nov. Pu ne gu me bez du va nja i tre ći to čak po za di bez po di za nja, la ko se kre će. Tel: 022/313-543 i 066/521-81-11.
• Pro da ja po ljo pri vred nih ma ši na. Se tvo-spre ma ci. Tel: 063/832-83-73 i 022/301-751.
• Mo to kul ti va tor "Gar latt", 3KS, sa brig so-vim mo to rom u kom ple tu - sa svim pri ključ-ci ma, za hva ta 95cm, po gon na pred na zad, ben zi nac ma li po tro šač, u ko ri sno do brom sta nju! Tel: 064/218-74-00.
• Tri mer En hel 2 ks. Tri mer je od li čan, ni je pu no ko ris ćen sve je is prav no i sve ima sto se do bi ja i fa brič ki. Tel: 063/455-257.
• Mo to kul ti va tor, fre za u od lič nom sta-nju ben zi nac ma li po tro šač ja ko ma lo ra-dio. Brik sov mo tor ne mač ke pro iz vod nje, tri konj ske sna ge. Tel: 064/200-4100 i 022/237-12-27.
• Plug ce va sti Če ški če tvo ro bra zni 4x30 za hvat,vi si na gre de ra 75cm,raz mak iz ne đu gla va 80cm,plug je u od lič nom rad nom sta-nju. Tel: 061/200-32-17.
• Ato mi zer No bi li uvoz iz Ita li je, re mon to-van, ga ran ci ja, kar dan i pre voz do kup ca. Tel: 069/607-700 i 063/606-789
• Se ja li ca Bec ker aero mat II Se ja li ca je 1988.god ja sam pr vi vla snik se ja la sa mo za vla sti te po tre be oko 6ha go di šnje. Tel: 060/545-75-56.
• Pre sa u od lič nom sta nju. Ce nu i in for ma ci-je na broj 064/136-75-46.
• Po volj no dvo red ni be rač Zmaj K2 u od-loč nom sta nju ge ne ral no i de talj no re mon-to van no vo sve sta vlje no ka i še vi,l eže ji, ta rup ku či šta i le že je vi i no že vi no vi ta ru pa sa mo o štre ći,ko mu šač ki sto nov i osta le sve gu me ne lo pa ti ce na kra ju ofar ban i ura đe na elek tro in sta la ci ja... Tel: 061/200-32-17.
• Pro da jem Trak tor sku pr ko li cu ili du gac ki Spe di ter. Tel: 064/586-75-54.
• Od zac ki ras tu ri vač za dju bri vo ras tu ri vač je u od lič nom sta nju ku pljen nov 2006 go di-ne no si vi sti 1500 kg ce na vi še ne go po volj-na. Tel: 069/147-12-65.
• Pro da jem be rač Zmaj 214, jed no red ni, u is prav nom sta nju.. Tel: 064/159-3576
• Pri ko li ca za se no SIP2 – sa mo u to var na, 1992. go di ste kao no va sa kar da nom i no-že vi ma. Tel: 064/341-28-05.
• Ro ta ci o na ko sa či ca mar ke De utz-Fa hr, rad nog za hva ta 1.85 sa kar da nom, no vim no že vi ma, od lič no oču va na.Tel: 063/886-97-17.
• Se ja li ca za zi to, je cam, de te li nu i sve vr-ste sit nih se me na, rad nog za hva ta 4 me ta ra sa 33 lu le ,stal nim tra go vi ma, bra nom za za gr ta nje, mar ke ri, kni ga sa upu stvom po-de sa va nja se tve, fa bric ko sta nje! Eks tra ocu va na! Tel: 063/886-97-17.
• Al ko mo tor na gre be na sta ko sa či ca, od 4KS, ben zi nac, po gon na pred i na zad, od lič-na i do bra za ko še nje ve ćih trav na tih po vr-ši na, li va da, par ko va, igra li šta, golf te re na...ot ko sa 70 cm. In for ma ci je sva kog rad nog da na 08 - 21h. Ne de ljom ne! Tel064/218-74-00.
• Pro da jem pla stic ne ci ster ne od 1000l. ce-na 75 eura, za ve ce ko li ci ne do go vor. Srem-ska Mi tro vi ca. Tel: 062/851-88-99.
• Zma jev ka, tip 470. Sve tlo sna sig na li za-ci ja, va zdu šne koč ni ce, ki pu je, ima i ruč nu ki pu. Pod-lim 3mm, oja ča na, ši ro ke gu me, re gi stro va na.Tel: 022/265-61-11.
• Pr ska li ca u od lič nom sta nju, uve ze na iz Švaj car ske, bu re 800 li ta ra, pum pa če tvo ro-klip na mar ke An no vi Re ver be ri, gra ne 12m sa mo guć no šću pro ši re nja, ce vi pro hrom ske, po-mo ću hi dra u li ke se gra ne otva ra ju-ot klju ča va-nja-za kre ću-di zu go re, do le. Za vi še in for ma-ci ja po zo vi te. Pr ska li ca se na la zi u se lu Su ljam (oko li na Sr. Mi tro vi ce). Tel: 064/296-37-99.
• Be rač 221 sa bun ke rom i ru dom na hi-dra u lič no ukr šta nje, u do brom sta nju. Tel: 022/664-596 i 060/066-45-96.
• Ma ši na be ke ri ca se ja nje ku ku ru za. Ma ši-na je u od lič nom sta nju, pr vi vla snik. Tel: 022/664-596 060/066-45-96.
• Pr ska li ca Kranj ska 330l, gra ne 8m, pr vi vla snik. Tel: 022/664-596.
• V ta nji ra ce. Tel: 062/101-68-60 i 022/301-751.
• Naj kva li tet ni je no ve mu zi li ce za kra ve, ko ze ili ov ce. Svi vi tal ni de lo vi iz ra đe-ni su od me ta la, od no sno svi de lo vi ko ji tr pe op te re će nje, mo guć nost lo ma i ko ji su iz lo že ni spolj nim uti ca ji ma (udar ci ma, na gnje če nji ma). Tel: 065/439-02-12 i 062/150-19-95.
• Ras tu ri vač dju bri va kom plet sa kar da-nom i je dan to čak za le o pard plug - 3. Tel: 064/586-7554 i 063/787-3453.
• Trak tor ska pr ko li ca ili du gač ki špe di ter. Tel: 064/586-75-54 i 063/787-34-53.
• Hi dra u lic na po lu ga za trak tor u is prav nom sta nju. Tel: 064/215-82-34.
• Tro brazd ni plug Le o pard sa toč kom. Tel: 066/208-498 i 022/736-066.
• Plug ce va sti Če ški če tvo ro bra zni 4x30 za hvat,vi si na gre de ra 75cm,raz mak iz ne đu gla va 80cm,plug je u od lič nom rad nom sta-nju. Tel: 061/200-32-17.
• Po volj no dvo red ni be rač Zmaj K2 u od lič-nom sta nju. Tel: 061/200-32-17.
• Ro to ri za dr lja ču u do brom sta nju, mo-žda 2-3 le ža ja za me nu ti. Ku plje ni zbog na do grad nje i ta ko osta li. In fo po ziv.. Tel: 064/249-1702.
• Tri mer do ne sen iz Ne mač ke i pot pu no je ne ko ri šćen. Sta vlje na je no va ba te ri ja ko ja ima 6 me se ci ga ran ci ju. Mo že da tri mu je tra vu i da se za kre ne gla va ka ko bi se trav-na te po vr ši ne oivi či le. Po de ša va nje du ži ne ru či ce omo gu ća va ko ri šće nje i na ne pri stu-pač nim me sti ma oko cve ća ili u uskim pro-la zi ma. Tel: 061/171-50-38.
• Plug Lem ken obr tač tro bra zni 3x30 12 co-li, sta nje od lič no... Tel: 061/200-32-17.
• Ma ši ne-ro ta ti ve,re mon to va ne, za va đe nje ko šti ce iz vo ća (vi šnja, šlji va, kaj si ja, bre-skva), ka pa ci tet do pet to na na sat.Ce na od 6 - 10.000 evra. Tel: 063/514-133.
• Pr ska li ca u od lič nom sta nju, uve ze na iz Švaj car ske, bu re 800 li ta ra, pum pa če tvo ro-klip na mar ke An no vi Re ver be ri, gra ne 12m sa mo guć no šću pro ši re nja, ce vi pro hrom-ske, po mo ću hi dra u li ke se gra ne otva ra ju-ot klju ča va nja-za kre ću-di zu go re, do le. Tel: 064/296-37-99.
• Pro da jem dvo bra zni plug.Ce na do go vor.Za sve in for ma ci je zva ti na tel. 022/662-077 (Stan ko). Tel: 063/404-930.
• Plug rav njak če ški, če tvo ro brazd ni, 4x30 12 co li, sta nje od lič no... Tel: 061/200-32-17.
• Ko sa či ca u od lic nom sta nju. Pot pu no no-vi no ze vi na njoj, mo tor u ex tra sta nju, ben zin ski sna ge 8 ks. Za hvat ko se je 1,3 me tra. Ko sa či ca ima i mo guc nost pri ključ ka pri ko li ce i iz ve den je i pri klju-čak za in sta la ci je za sve tla za pri ko li cu. Ve o ma kva li tet na i sna žna ko sa či ca za ozbilj ne ra do ve i po vr ši ne. Tel: 061/171-50-38.
• Cr ta lo od le o par da. Tel: 022/742-808 i 062/129-01-84
Ra me na i spo na za Imrt 5100 i IMT 5130. Tel: 060/545-7556.
• Bla to bra ni za ka bi nu oraš je vi si na 60 cm du ži na 85 cm. Tel: 060/545-75-56.
• Ato mi zer No bi li uvoz iz Ita li je, re mon-to van, ga ran ci ja, kar dan i pre voz do kup ca.. Tel: 069/607-700 i 063/606-789.
• Fre za Cel li 160-200cm, uvoz iz Ita li je, re mon to va na, ga ran ci ja, kar dan i pre voz do kup ca. Tel: 069/607-700 i 063/606-789.
• Zma jev ka, tip 470. Sve tlo sna sig na li-za ci ja, va zdu šne koč ni ce, ki pu je, ima i ruč nu ki pu. Pod-lim 3mm, oja ča na, ši-ro ke gu me, re gi stro va na. Tel: 022/265-61-11.
• Plug IMT756, tro brazd ni, ce na po do-go vo ru. 064/198-76-15.
• Naj kva li tet ni je no ve mu zi li ce za kra ve, ko ze ili ov ce. Svi vi tal ni de lo vi iz ra đe ni su od me ta la, od no sno svi de lo vi ko ji tr-pe op te re će nje, mo guć nost lo ma i ko ji su iz lo že ni spolj nim uti ca ji ma ( udar ci ma, na gnje če nji ma) a to su, (sa bir nik mle ka, mu zne ča še, ku ći šte re duk to ra kao i no-se ća plo ča mo to ra i ku ći šta re duk to ra). Tel: 065/439-0212 i 062/150-19-95.
• Be rač 221 sa bun ke rom i ru dom na hi-dra u lič no ukr šta nje, u do brom sta nju. Tel: 022/664-596.
• Pr ska li ca vuč na 1500 li ta ra,16 me ta ra za hvat,u is prav nom sta nju. Tel: 069/147-12-65.
• Sta bi lan si stem za li nij sku mu žu. Si stem za mu žu jed ne, dve ili tri kra ve isto vre me-no.Tel: 065/439-02-12.
• Pr ska li ca Kranj ska 330l, gra ne 8m, pr vi vla snik. Tel: 022/664-596.
• No sač za or bi tro le-ser vo sta te za ugrad-nju hi dra u lič nih vo la na na trak to re Ra ko vi ca 60,65,76. Tel:064/219-6004 i 069/219-60-04.
• Se tvo spre ma či i V Ta nji ra ča. Tel: 022/301-751.
• Ta nji ra ča 28 di sko va. Tel: 064/341-28-05.
• Hi dra u lič ne plat for me i po lu plat for me za ki po va nje od 6,8,12,16,18 m,a i dru gih di-men zi ja po zah te vu kup ca.Iz u zet no re se nje za va su pri jem nu sta ni cu ,mlin,si lo se Na se plat for me i ma ka za ste po lu plat for me se od li ku ju iz u zet nom du go vec no scu i ve li kom sna gom po di za nja. Tel: 064/219-60-04 i 069/219-60-04.
• Se tvo spre mač ši ri ne 2,80, u do brom sta-nju. Tel: 066/208-498.
• Tro bra zni plug IMT 756. Tel: 061/222-74-32.
• Po volj no dvo red ni be rač Zmaj K2 u od loč-nom sta nju ge ne ral no i de talj no re mon to-van no vo sve sta vlje no ka i še vi,le že ji,ta rup ku či šta i le že je vi i no že vi no vi ta ru pa sa-mo o štre ći,ko mu šač ki sto nov i osta le sve gu me ne lo pa ti ce na kra ju ofar ban. Tel: 061/200-32-17.
• Ta nji ča ra V. Tel: 062/101-6860.
ZE MLJA, PLA CE VI, KU ĆE, STA NO VI, LO KA LI
• Pro da je se ju tro ze mlje, kat. par ce la br. 612, nji va me sto zva no Gaj i kat.par ce la br.613/2, po se dov ni list br.1280 KO Man-đe los ko je se gra ni če sa par ce la ma biv šeg voć nja ka Vra njaš. Tel: 063/710-79-27.
• Pro da jem ku ću u Srem skoj Ra či. Kom plet-no re no vi ra na. Lo kal. Ogro man plac. Po volj-no. Tel: 065/391-19-14.
• Iz da jem sa laš u Ša šin ci ma. Iz da jem 5,5 ju ta ra ob ra di ve ze mlje u Ša šin ci ma. Tel: 064/147-85-78.
• Pro da jem ku ću kod bol ni ce uli ca Sta ri Šor – do go vor. Tel: 064/240-62-54.
• Pro da jem plac u La ćar ku, Ma čvan ska uli ca pre ko pu ta va ša ri šta po vr ši ne 32 ara. Tel: 022/670-688.
• Pro da jem 8 ju ta ra ze mljeu dva ko ma da, 7 ju ta ra jed no ju tro. Tel: 062/87-78-380.
• Pro da jem dvo sprat nu ku ću 13dž11 u La-ćar ku, Cer ska 106 mo že za me na za auto ili kom bi. Tel: 060/356-4212 i 00387/357-504-78.
• Pro da jem ku ću u na se lju Orao. Tel: 065/321-12-55.
• Ku pu jem oko 10 ju ta ra ze mlje u Vog nju i Ru mi. Tel: 064/309-45-64.
• Pro da jem ku ću u Žar kov ci ma po volj no. Tel: 064/257-45-29
• Pro da jem ku ću u glav noj uli ci kod Bol ni ce, mo že za me na za stan. Tel: 064/240-62-54.
• Pro da je se ju tro ze mlje, kat. par ce la br. 612, nji va me sto zva no Gaj i kat.par ce la br.613/2, po se dov ni list br.1280 KO Man-đe los ko je se gra ni če sa par ce la ma biv šeg voć nja ka Vra njaš. Tel: 063/710-79-27.
• Pro da jem ku ću u Srem skoj Ra či. Kom plet-no re no vi ra na. Lo kal. Ogro man plac. Po volj-no. Tel: 065/391-19-14.
• Pro da jem 8 ju ta ra ze mlje u dva ko ma da, 7 ju ta ra i jed no ju tro. Tel: 062/877-83-80.
• Pro da jem ku ću u Be še no vu. Tel: 062/185-32-84.
• Iz da jem na me šten stan – ku ću 100m2, mo gu fi zič ki rad ni ci, stu den ti, po ro di ce. Tel: 062/154-29-10.
• Pro da jem ku ću u cen tru 125m2 plus ga ra-ža. Tel:064/240-62-54.
• Pro da jem ku ću u Ku zmi skoj uli ci. Tel: 065/321-12-55.
• Pro da jem ku ću u Žar kov ci ma kod Ru me. Tel:061/288-31-03.
• Pro da jem ku ću po vr ši ne 200m2 u na se lju Orao. Tel: 063/321-255.
• Pro da jem no vi ju ku ću uli ca Sta ri šor kod Bol ni ce. Tel: 064/240-62-54.
• Pro da jem po ljo pri vred no ze mlji šte 0,75 ju tra kod va ša ri šta u Ša šin ci ma 300 m od sfal ta. Tel: 022/684-607 i 060/505-19-99.
• Pro da jem ku ću kod bol ni ce mo že za me na za stan. Tel: 064/240-62-54.
• Pro da jem ku ću u na se lju 25 maj. Tel:065/32-11-255.
PO LJO PRI VRED NI PRO IZ VO DI
• Pro da jem du nje, bra ne u gaj ba ma od-lič nog kva li te ta. Ma ra dik. Oko 3 to ne. Tel: 063/107-29-05.
• Zr no helj de na pro da ju. Se lek to va na, ima mo oko 1200 kg. Tel: 064/211-45-17.
• Pro da jem ba li ra nu lu cer ku (oko 500 ba la). Lu cer ka je sme šte na u se nja ri (pod kro vom) Za sve in for ma ci je na zva ti na broj 022/662-077.
• Vi še vr sta dvo go di šnjih sad ni ca le šni-ka. Vi še go di snje is ku stvo. Tel: 063/762-6092 i 015/314-173.
• Pro da je mo pro slo go di šnji rod, oči šće-nog le šni ka, raz li či tih sor ti, od lič nog kva li te ta. Tre nut no na sta nju 2 t. Tel: 063/762-6092 i 063/357-668.
• Sad ni ce ma li ne. Za ve ce ko li ci ne mo-gu ća ko rek ci ja ve ne. Tel: 064/472-8523 i 061/274-07-96.
• Pro da je mo oči šćen, suv le šnik, raz li-či tih kva li tet nih sor ti, rod 2015. go di ne, pr va kla sa. Tre nut no u po nu di 2t. Tel: 063/357-668 i 063/762-60-92.
• Ve ća ko li ci na sta rog ku ku ru za. Tel: 069/640-785
• Pro da jem be li pa sulj 9mm na ve li ko. Ce na 150din+pdv. Tel: 069/557-09-21.
• Sad ni ce ba gre ma. Tel: 064/332-04-98.
• Le šnik je zgra, 1. kla sa, osu šen u su ša-ri, bez lo ma, sme žu ra nih i tru lih plo do va. Sop stve na pro iz vod nja. Na ras po la ga nju ve li ke ko li či ne ujed na če nog kva li te ta. Ša ljem br zom po štom. Tel: 063/693-073.
• Ma li na pol ka 2 ha. Do go vor. Tel: 065/350-47-11.
Prodajem vikendicu sa {ljivikom u Kr~edinu sa pogledom na Dunav (vikend zona). Plac 42 ara, 220 stabala {ljiva 12 godina stare, asfaltni put, trofazna struja. Cena 20.000 evra.
Mob: 063/592-235
Pro da jem plac (8.005 m2) sa ku ćom, • objek ti ma i is pu stom za ko ze, vi no gra dom, voć nja kom i li va dom na Li po va či kod Ši da (pri laz sa 3 stra ne), ili me njam za ku ću u Er de vi ku. Do go vor. SMS/Tel: 064/1629-737
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
MALI OGLASI
Prodajem krunja~ ru~ni, tu~ani. Tel: 022/685-081,
064/4615-799
Pr od ajem John D e ere ko mbajn 1075 H4; š ir ina h ed era 4,9 m et-ara, bu nker 5 t ona, 5 sl am otr esa, h idr op ogon, se čka, kl ima. C ena: d og ovor. Tel: 064/700-58-75
18 29. januar 2016.
Prodajemo univerzalni selektor za ~i{}enje zrna i semena svih poljoprivrednih kultura,
cve}a i ukrasnog bilja. Tel: 063/8334-064 i 063/589-780
PRETPLATITE SE!!!Svakog drugog petka na Vašu adresuNovine za savremenu poljoprivredu
Godišnja pretplata 1.500,00 dinara
Nazovite smesta 1.500,00 dinara 1.500,00 dinara
615-200
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"BILANS VM"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 064/06-06-450
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
• Pro da jem so ju rod 2015 za is hra nu sto-ke..ce na po do go vo ru.za da lje in for ma ci-je po zo vi te na tel. Tel: 063/539-301.
• Pro da jem tov ne ćur ke ce na za očip će-ne ćur ke po ki lo gra mu je 500 din. Tel: 062/205-508
• Na pro da ju tov ne svi nje, te zi ne 100-170kg. Tel:022/246-41-56 i 062/767-090.
• Pro da jem man gu li ce cr ne za kla nje od 100-150 kg. Tel: 064/238-07-14.
• Pro da jem sad ni ce ma li ne Glen (bez tr-na) sad ni ce su eks tra kva li te ta iz re dov-no odr za va nog za sa da, sta rog 2 go di ne. Ga je ne is pod pla ni ne Cer. Ce na 15 din ko mad. Tel: 064/001-66-27.
USLU GE, PO SLO VI
• Ko sim tra vu, ši šam ži vu ogra du odr ža vam dvo ri šta br zo,kva li tet no i po volj no. Sta ra Pa zo va. Tel: 063/775-75-49.
• Po treb ni va ri o ci, bro do mon te ri, ce va ri i bru sa či. Pred nost ima ju rad ni ci sa hr vat skim ili pa so šem ze ma lja EU. Tel: 022/641-193 i 062/641-193.
• Ča so vi ma te ma ti ke za osnov ce i sred njo-škol ce. Ne boj ša. Tel: 065/39-11-914
• Uči te lji ca sa vi še go di šnjim is ku stvom da-je ča so ve raz red ne na sta ve. Tel: 641-193 i 062/641-193.
• Iz najm lju jem ka zan za ra ki ju. Tel: 064/125-30-66
• Vo do in sta la ter ski ra do vi, kva li tet no i po-volj no. Tel: 064/22-42-197.
• Uslu žno mo ler ski ra do vi/kre če nje, gle to-va nje, izo la ci ja. Po pust za pen zi o ne re 30%. Tel: 022/613-245 i 061/681-62-32.
● Sli kam por tre te u svim teh ni ka ma (olov-ka, pa stel, ulje) pro da jem sli ke (ulja na plat nu, akva re li i dru ge teh ni ke). Tel: 062/971-37-52.
DO MA ĆE ŽI VO TI NJE
• Te xel ov no vi sa pe di gre om oko 7 me se ci sta ri u top kon di ci ji. Tel: 066/453-081.
• Pro da jem 10 uma ti če nih kra va si me tal ra-se. Kra ve po se du ju svu do ku men ta ci ju po-treb nu za ostva ri va nje pra va na pod sti ca je ko je ras pi su je mi ni star stvo po ljo pri vre de za sto čar stvo. Tel: 066/294-179.
• Pro da jem ne ra sta man gu la na be le bo je za pri plod te zi ne oko 100kg. Tel: 064/239-46-62.
• Pro da jem man gu li cu pr vo pra ski nju sa 6 pra si ca, kr ma ča je te ška oko 70kg. Tel: 064/239-46-62.
• Na pro da ju pa stuv sta ro sti 4.go di ne. Iz u-zet no do bar konj, po slu šan, te ran je u za-pre zi i na u čen za ja ha nje. Za me na sa mo za omi cu do 2.5 go di ne. Tel: 063/780-82-40.
• De be le svi nje od oko 130kg. Tel: 064/224-51-73.
• Pro da jem kra vu sa žen skim te le tom 25 do 30 li te ra mle ka, i 6 me se ci ste o nu ju ni cu. Tel: 064/140-1226 i 022/480-154.
• Pro da jem jar ca 2 god, sa pe di gre om, či-sto krv ni al pi nac, bez ro go va i mu ško ja re 10 me se ci, uma ti če no, sa ro go vi ma, mo gu ća za me na za sjag nje ne ov ce. Tel: 064/319-72-46.
• Na pro da ju dva pro slo go di šnja pe tla žu tog or ping to na. Tel: 061/215-45-94.
• Pe tao i 4 ko ke. Tel: 064/128-10-72.
• Mla di od jed nog me se ca i od ra sle žen ke sprem ne za pa re nje sta re oko 5,5, me se-ci.Ce na je 500 di na ra po me se cu sta ro sti. Tel:064/128-10-72.
• Pro da ja man gu li ca svih uz ra sta i ki la za ! od pra sa di do to vlje ni ka, kr ma ce su pra sne. Tel: 064/314-50-92
• Pr vo pra ski nju man gu li cu sa pet pra si ca sta rih če ti ri me se ca za osta le in for ma ci je na zva ti. Tel: 064/239-46-62.
• Pro da ja man gu li ca svih uz ra sta i ki la za ! od pra sa di do to vlje ni ka, kr ma če su pra sne. Ce na na upit, do go vor. Tel: 064/314-50-92.
• Pr vo pra ski nju man gu li cu sa pet pra si ca sta rih če ti ri me se ca za osta le in for ma ci je na zva ti 064/239-46-62.
• Alp ski Ustro jen ja rac pre 6 me se ci. Star go di nu i po da na. te ćak je 80 kg. Tel: 064/239-46-62.
• Leg horn pe tao star 6 me se ci. Tel: 064/128-10-72.
• Ne rast ra se lan draš sta ro sti 2 go di ne. Te ži ne 250kg, sa pe di gre om. Po re klo far ma Be čej. Sve de talj ni je in for ma ci je mo že te me po zva ti.
063/805-5936
• Na pro da ju 4 mu zja ka pa u na sta rih 2 go-di ne. Tel: 064/281-12-12.
• Ja rac star go di nu da na. Me ša nac je, bez ro go va. Tel: 060/148-76-99.
PLA STE NI CI, STA KLE NI CI
• Sta kle nik po vr ši ne 8x4m, sa po li ca ma duž ce log sta kle ni ka u 3 re da. De be lji na ce vi je 3x4cm. Sta kle nik je iz 10 de lo va. Ima 4 pro zo ra sa stra na i vra ta. Tel: 022/326-715 i 063/806-79-52.
• Pla ste nik ko ri šćen 3 se zo ne, kom plet sa mre žom za za se nu, u ja ko do brom sta nju. Tel:065/377-71-09.
PČE LAR STVO
• Pče li nji otrov je naj sku plji pče li nji pro-iz vod. Ko ri ste ga far ma ce ut ske in du stri je ši rom sve ta. Ovaj ure đaj Vam omo gu ća va pri ku plja nje pče li njeg otro va po mo ću sla bih struj nih im pul sa, ko jom pri li kom pče le ne ugi nu, jer im se ne ot ki da ža o ka. Mo že se pri klju či ti 5 ra mo va na je dan ure đaj. Ce na 100e apa rat sa jed nim ra mom. Po seb no ram 50e. Kom plet (ure đaj sa pet ra mo va) 250e. Tel: 022/310-545.
• Me tal na kon struk ci ja pa vi ljo na sa ele men-ti ma za sa sta vlja nje. Na la zi se u Do njim Pe trov ci ma iz me đu In đi je i Ru me.Po sto je sa lo nit plo će za krov i dr ve no le so nit na kon-struk ci ja za stra ni ce. Tel: 064/516-97-03 i 022/441-326.
• Kon tej ner sa 13 AZ stan dard ko šni ca i va gom. Kon tej ner se mo že pre vo zi ti auto pri ko li com. Tel: 022/570-768.
KUĆ NI LJU BIM CI
• Po se du jem 4 li ni je (2 či ste haj kom li ni je i 2 či ste pa non li ni je) Hra nje ni su do ma ćom hra nom, me so je uku sno i zdra vo. Dr žim ih iz lju ba vi i pro da jem ih za da lji ras plod, ra di je ne go kao me so. Haj kom je hi brid po re kla iz Fran cu ske, dok su pa non be li po re klom iz Ma đar ske. Tel: 022/382- 519 i 062/221-898.
• Haj kom ku ni ći - ze če vi svih uz ra sta ce na po me se cu, 400din. Tel: 063/869-21-17.
• Na pro da ju Haj kom ku ni ci ra zli ci tih uz-ra sta od me sec da na pa do skon tih zen ki. Ce na je 400 di na ra po me se cu sta ro sti. Tel: 063/564-166.
• Na pro da ju ne mač ki ov čar star 2 go di ne muž jak, vr lo po volj no, po do go vo ru. Tel: 064/987-28-14.
• Ov no li ki i ha jom ku ni ći, 500 di na ra. Tel: 064/293-46-15.
• Haj kom i pa non be li ku ni ći, 400 di na ra. Tel: 062/221-898.
• Na pro da ju ne mač ki ov čar star 2 go di ne muž jak, vr lo po volj no. Tel: 064/987-28-14.
MO TOR NA VO ZI LA
• Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is prav ne ha va ri sa ne do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.
• Pro da jem Še vro let Evan da li mu zi na go di na pro iz vod nje 2005. vla snik., mo že za me na. Tel: 069/13-32-132. Tel: 069/13-32-132.
• BMW ben zin 2004. go di šte, re gi stro van 3.800 evra mo že za me na za jef ti ni ji. Tel: 063/531-620.
• Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is prav ne ha va ri sa ne do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.
• Pro da jem Ju go Ko ral In , go di na pro iz vod-nje 2007, sa pli nom, ce na 900 evra. Tel: 060/080-53-31.
• Pro da jem Lan ču De bra u vo znom sta nju, re gi stro va na. Tel:069/563-21-90 .
• Pro da jem Ma zdu 626, go di šte 1990, ben-zin – plin. Ce na po do go vo ru. Tel: 061/164-78-26.
• Pro da jem Pa sat b3, 91. go di šte. Mo gu ća za me na. Tel: 069/612-514.
• Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is prav ne ha va ri sa ne do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.
• Pro da jem Ju go Ko ral In, go di na pro iz vod-nje 2007, sa pli nom, ce na 900 evra. Tel: 060/080-53-31.
• Ku pu jem re gi stro va nu auto pri ko li cu 2h130 do 300 evra.Tel: 063/50-94-93.
• Pro da jem vo zi la Za sta vu 101, 2003. go-di šte, Golf 2, 1989. go di šte i Ford eskort, 1996. go di šte. Tel: 061/635-05-18.
• Ku pu jem re gi stro va nu auto pri ko li cu 2h130 do 300 evra.Tel: 063/509-493.
• Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is prav ne ha va ri sa ne do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32
• Pro da jem Fi at Kro ma 2005. go di šte 1900 ku bi ka, 150 KS, auto ma tik u od lič nom sta-nju. Tel: 063/852-60-21
RA ZNO
• Pro iz vod nja i pro da ja če lič nih i me sin ga-nih ma za li ca, če lik fi 6=9din, fi 8=10din, fi 10=11din. pod uglom 18 din, me sing fi 6=18din, fi 8=23din, fi 10=28 din. pod uglom 34 din. Tel: 063/813-52-78.
• Cre va ni skog pri ti ska za do vod go ri va, vo-de i va zdu ha kod trak to ra, ka mi o na i dru gih po ljo pri vred nih ma ši na, kao i sa me pri ključ-ke za ta cre va. Tel: 063/813-52-78.
• Sak si ja "De kor" sa pod me te čem. Di men zi-je: Ø10 x h8.5 cm / 0.5L. Tel: 022/352-526.
• Te gle za med sa po klop com za 1 kg 21 din,0,5 kg 20 din sta kle ne te gle sa po klop-com 28 din. Tel: 063/494-553.
• Zim ska di vlja ru ko la, in te ziv nog uku sa i mi ri sa... Tel: 063/716-9538 i 063/582-959.
• 2,5 god sta re sad ni ce aro ni je oko 60cm vi si ne. Tel: 062/966-55-35.
• Pro da jem ko lje ba gre mo vo svih di men zi ja, ko lje eks tra kla se. Tel: 064/001-66-27.
• Ve zi ce za vi no vu lo zu, ma li nja ke, ku pi-nja ke, pa ra dajz u sta kle ni ci ma i sve osta le pu za vi ce, u pa ko va nji ma od 200, 300, 600 ko ma da. Ce na za vi si od pa ko va nja. Tel: 063/862-23-52.
• Pr ska li ca za tra vu i cve će, me tal na, sa kugl ven ti lom za pre kid do vo da vo de. Tel: 063/557-477.
• Na pro da ju ra sad nik sa grej nom fo li jom spolj nih di men zi ja 100x100 u osno vi. Ra-sad nik je iz ra djen od osb plo ce. Iz nu tra je ob lo zen sti ro po rom 3cmm a na po du je po sta vlje na grej na fo li ja sna ge 72w, Tel: 061/114-11-97.
• Sad ni ce pa u lov ni je. Na ve će ko li ci ne ce-na po do go vo ru. Kva li tet sad nog ma te ri ja-la za ga ran to van. Ce na je iz ra že na po ko-ma du. Tel: 022/382-519 i 062/221-898.
• Po sle kon tej ne ra i ke sa svi se vra te na ča še, ča še se pro iz vo de se u če ti ri di men-zi je i to :Tel: 060/455-16-30 i 022/455-163.
• Bu rad od 500 l ,490 l,512 l na pro da-ju,ko ri sce na za vi no. Tel:064/198-76-15.
• Po lov ne ko sa či ce od 40-80 e. Tel: 064/177-99-12.
• Če ru pa nje pi li ća, ka pa ci tet 3 ko ma da od-jed nom, mo tor mo no fa zni.. Tel: 064/381-16-71.
• Gu me ni pr sti za če ru palj ke iz ra đe ni od kva li tet ne gu me 50 sch, po že lji mo že i u bo ji. Tel: 063/778-07-79 i 062/778-789.
• Pri rod na cre va uvo zna za ko ba si ce i sve za svi njo kolj, uvo zna svinj ska cre va uso lje na 92m+ od 1450 din uvo zna svinj ska cre va uso lje na 10m 180din uvo zna ov či ja cre va uso lje na 92m+ od 1350 din. Tel: 022/623-131.
• Po volj no, cre va za pe ska re nje sa di zna-ma 8 i 10mm, kon denz bo ce i pe ska re. Tel: 022/673-526 i 063/854-16-38.
• Mo tor Lom bar di ni 3LD510 i pum pa za na-vod nja va nje ka pa ci te ta pri bli žno 1100 li ta ra po mi nu ti. Mo tor je od li čan ni je ra dio (ne-ko ri šćen) po se du jem sve pa pi re. Uz pum pu idu i usi sno i iz duv no cre vo. Tel: 064/360-47-26.
• Ra di jal na gu ma sa fel nom i te go vi ma 16.9-28, no va. Tel: 063/531-155.
• Pro me na fre kven ci ja od 10 do 30 KHz u ne pra vil nim vre men skim raz ma ci ma spre ča-va na vi ka va nje pa co va na zvuk i re zul tat je na pu šta nje do ma ći na na obo stra nu ra dost. Tel: 022/310-545
• Gu ma sa fel nom za kom bajn zmaj 142 di men zi je 70x50x16 ce na je 45e. Tel: 069/147-12-65.
• Če ru palj ke iz ra đe ne od po cin ko va nog li-ma 1mm, oja ča ne, ni su far ba ne ta ko da ne po sto ji opa snost od tra go va far be na me su. Ce na bez elek tro mo to ra 100 EUR, ce na sa el.mo to rom (mo no fa zni), 170 EUR. Gu me za če ru palj ke, eks tra kva li tet, ga ran to va-na du go traj nost, ce na 45 din/kom. Tel: 063/151-41-61.
• Ci ster nu me tal nu za pre mi ne 5000L ko ri-šće na za na vod nja va nje.Tel: 022/465-323 i 064/145-44-30.
• Ukra sni bu na ri i mo sti ći i dr ve na ko li ca, vr lo po volj no,vr lo lep ukras za dvo ri šte. Tel: 061/616-28-00 i 062/626-803.
• Pro da jem ka zan za ra ki ju. za vi se in for ma-ci ja na zva ti: 064/888-60-92.
• Pla stič ne re zer vo a re-ba ze ne, u dve di men-zi je 5x2 me tra od 10.000 li ta ra i 2x2 me tra od 4.000 li ta ra, du bi na ba ze na je 1.2 me tra. Ma te-ri jal iz ra de je sta klo pla sti ka. U gor njem de lu su pot pu no otvo re ni. Tel: 064/115-36-05.
• Žar di nje re od bi ber cre pa. Ru sti čan iz ged. Žar di nje re su ruč ni rad. Tel: 065/955-84-66.
• Gra bu lje za ku plje nje le šni ka, ora ha i dru-gog vo ća i po vr ća.. Tel: 063/892-50-30.
• Ma si na za mle ti me so br 20 Ne mac ka po lov na sa mo to rom a mo ze i bez mo to ra sa po sto ljem . Tel: 022/742-808 i 062/129-01-84.
• 15 voj nič kih me tal nih kan ti, is prav nih, da bi bi le vi zu al no lep še po treb no far ba nje. Ce-na je za sve za jed no. Ko mad 1000 din. Tel: 063/557-477.
• Ras hlad ni split ure đaj H.121-8.1X/BT Al fa La val sa svim kom po nen ta ma, te me ra tu-ra ras hla đi va nja do - 4 ste pe na, po god na za vo će i po vr će. Ce na po do go vo ru. Tel: 064/210-62-11.
• No va ka nad ska pr ska li ca za cve ce, tra vu, me tal na sa ven ti lom za re gu li sa nje pro to ka vo de. Tel:063/557-477.
• Pro da jem ba gre mo ve stu bo ve i dr vo ja-bu ku, 1m 2.800 di na ra. Ku zmin, Ku ku jev ci, Mo ro vić, Mar tin ci, La ća rak, Er de vik i Ba čin ci. Tel: 063/77-99-066
• Pro da jem po lov nu uga o nu gar ni tu ru ve li-či ne 270x180x80 cm i vi si ne 45 cm, tro sed se ras kla pa u le žaj. Ce na po do go vo ru. Tel: 064/530-48-13
• Ku pu jem pla stič nu ci ster nu od 1000l Tel: 069/612-514
- Iz da jem ga ra žu u cen tru gra da, uli ca Do si-te je va. Slo bod na od mah. Tel: 022/627-144 i 069/122-21-29
• Pro da jem TA peć 3kw. Tel: 069/712-467
• Iz najm lju jem ka zan za ra ki ju. Tel: 064/125-30-66
• Ov či ja cre va uso lje na 92m+ od 1450 din, svinj ska cre va uso lje na 92m+ od 1450 din. Tel: 064/128-60-22 i 022/623-131.
• Sad ni ce pa i lov ni je. Na ve će ko li ci ne ce-na po do go vo ru. Kva li tet sad nog ma te ri ja la za ga ran to van. Ce na je iz ra že na po ko ma du. Tel: 022/382-519 i 062/221-898
• Eks tra ja ke mre ži ce za ro lo va nje pi li ća i me so pa ko va nje naOv čja cre va uso lje na 92M od 1450. Tel: 022/623-131 i 064/232-25-77.
• Za me na za ogrev no dr vo Ci ster nu me tal nu za pre mi ne 5000L ko ri šće na za na vod nja va-nje. Tel: 022/465-323 i 064/145-44-30
• Po sle kon tej ne ra i ke sa svi se vra te na ča še, raz lo ga je mno go, ja vi te se. Tel: 060/455-16-30 i 022/455-163
• Krc ka li ca za le šnik, ruč na ili na elek tro mo-tor. Tel: 022/455-489 i 063/580-819
• Elek trič na pum pa za pre ta ka nje go ri va de ri va ta pum pa je be šum na, mo no fa zna i pro fe si o nal na, kao no va je, uvoz Ne mač ka T.I.P. Mul ti oil 35M pum pen teh nick 74919 hel ma stadt-Ger many Rp28500max2100l-h Hmah 35m, uz pum pu ide i kor pa i pi štolj za to če nje sa si gur no snim ven ti li ma. Tel: 061/200-32-17.
• Po la gač cr ne fo li je za bo stan i pa pri ku. Dva cre va kap po kap i ba ca dju bri vo. Tel: 022/245-1277 i 065/600-66-82.
• Jed no go di šnje re zni ce ko re na pa u lov ni je elon ga te. Du ži na 5-8 cm.Tel: 064/281-06-62.
• Sad ni ce Pa u lov ni ja Elon ga ta sprem ne za je se nju sad nju. Vi si na oko 2m, prec nik sta-bla 2-4cm. Sad ni ce su sta ro sti 9 me se ci (se-me po se ja no u fe bru a ru - se me je do ma ce, akli ma ti zo va no, ni je uvoz iz Ki ne). Ša ljem Po stex pres som, is klju či vo ce po va ne i za šti-će ne ka le mar skim vo skom. Za lič no pre u zi-ma nje mo gu i ce le, ka ko kup cu od go va ra. Tel: 064/565-45-15.
LIČ NI OGLA SI
• Tra žim že nu za že nid bu ko ja mo že da ima po ro di cu. Tel: 022/618-031, 064/504-03-02 i 064/542-12-77.
• Si tu i ran slo bo dan mu ška rac tra ži slo bod nu že nu do 45 go di na za dru že nje i even tu al ni brak. Tel: 064/944-12-95.
• Si tu i ra ni mu ška rac sred njih go di na tra ži žen sku oso bu do 45 go di na ra di dru že nja i even tu al nog bra ka. Tel: 065/368-22-21 i 064/400-38-70.
• Ože njen mu ska rac dis kret no bi se dru žio sa da mom 50+ SMS.Tel:O62/145-43-90.
• Tra žim ozbilj nu de voj ku ra di dru že nja i bra ka, pr vo sms. Tel: +38163/893-32-08.
• Ozbilj na, obra zo va na že na 58 go di na vred na, pe dant na že le la bi da u po zna do bro sto je ćeg do ma ći na is klju či vo ra di bra ka. Tel: 063/888-62-19.
• Že leo bih da upo znam žen sku oso bu oko 45 go di na sta ro sti, ozbilj na ve za mo guć brak, vre di po ku ša ti Srem, Ba nat i Bač ka. Tel: 061/668-43-79.
• Tra žim ozbilj nu de voj ku ra di dru že nja i bra ka, pr vo sms. Tel: +38163/893-32-08.
• Udru že nje „Mo ja sre ća“ iz Gor njeg Mi-la nov ca mo že da upri li či da se de voj ke iz Ru si je uda ju u Sr bi ju. Za in te re so va ni ja vi te se na 065/552-43-11.
• Si tu i ran mu ška rac 67 go di na tra ži žen sku do ma ći cu do 60 go di na, ra di dru že nja, mo-guć brak. Tel:064/44-35-90.
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
1929. januar 2016.
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"KURIR-2"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 063/404-950
OSI GU RAJ TE VA ŠE USE VE I PLO DO VE
u kom pa ni ji sa tra di ci jom du gom 200 go di na!Tel: 064/4615-799
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDASREMSKA
POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA
• Sa “Sremskom poljoprivredom“ na sremskim poljima, farmama i vašim gazdinstvima
• „Sremska poljoprivreda“ svakog drugog petka na kioscima i u pretplati na vašu adresu
• Kako da unapredite sopstveni agrobiznis – kako do boljih prinosa na vašim poljima, kako do profi tabilnog uzgoja na vašim farmama...
• Dragoceni saveti eminentnih stručnjaka, samo u vašoj „Sremskoj poljoprivredi“
MARKETINGTel/fax 022/610-496
Mob:063/8526-021E-mail:[email protected]
OGREVNO DRVO"Sto posto metar"
BATIKA• Prodaja • Sečenje i cepanje po meri• Donošenje na kućnu adresu
NOVO U SREMU!Uslugu sečenja i cepanja vršimonajnovijom mašinom, posle Vašeg odabira željenog drveta i uz Vaše prisustvo po želji.
Planinska 16(preko puta Doma učenika)
064/642-96-21 i 022/615-955
20 29. januar 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
LJU BAV I BI ZNIS
Ka da je pre tri go di ne od lu čio da za poč ne sop stve ni bi znis, Mi-lan Đu rić 55-go di šnji bra var iz
Ši da, opre de lio se za po sao ko ji je ra-dio dok je još ži veo u Hr vat skoj. Za po-čeo je iz grad nju far me za uz goj fa za na i pa u no va, jed nu od naj ve ćih u ovom de lu Sre ma, u ko joj na me ra va da pro-iz vo di pi li će i di vljač za me so.
- U Hr vat skoj me je rat spre čio da raz vi jem taj bi znis, a ov de me ko če fi nan si je. Re gi stro vao sam po ljo pri-vred no ga zdin stvo ko je vo dim za jed-no sa su pru gom Ve snom, ali za sa-da pod sti ca ja za ova kvu pro iz vod nju ne ma, pa nam raz voj bi zni sa ne ide
pla ni ra nom br zi nom. Tre nut no ima mo oko 400 pri me ra ka raz li či tih vr sta di-vljih fa za na: zlat ne, di ja mant ne, pla-ti na ste i sre br ne, a ima mo i ne ko li ko pri me ra ka pa u no va. Ka ko bih imao što ma nje tro ško ve sve vo li je re ko je se na la ze u mom dvo ri štu na po vr ši ni od oko šest ari na pra vio sam sa mo-stal no i to od ne kog ma te ri ja la ko jeg sam sa ku pio na gra đe vi na ma, a ko ji je već bio ba čen. Tre nut no su vo li je re pre kri ve ne fo li jom ko ja šti ti pti ce od pre ko mer ne vla ge i sne ga, a u pro le će se ta fo li ja ukla nja ka ko bi fa za ni ima-li ko li ko-to li ko pri rod ne uslo ve ži vo ta. Pi li ći se hra ne me ša vi nom ku pov ne
hra ne, kao i sva osta la ži vi na, a ka-sni je ku ku ru zom. Na rav no, po treb na je i nji ho va zdrav stve na za šti ta, ka ko se ne bi po ja vi lo ne ko obo lje nje. Sa če ti ri sed mi ce sta ro sti fa zan ski pi li ći su sprem ni za pu šta nje u lo vi šte, a sa pet me se ci se ko lju i do bi ja se ve o ma uku sno me so – ob ja šnja va Mi lan Đu rić iz Ši da, do da ju ći da ni kad ni je bio lo-vac ne go da se uz goj fa za na opre de lio sa mo za to što je za vo leo ove pti ce.
Ka ko ka že, na tr ži štu se ve o ma te-ško pro bi ti jer da bi se fa zan ski pi li ći is po ru či va li lo vač kim dru štvi ma mo ra-ju da se po se du ju i do dat ne do zvo le, što je kom pli ko va no. Mi lan ka že da ni-je do volj na sa mo re gi stra ci ja po ljo pri-vred nog ga zdin stva, već je po treb no do dat no re gi stro va ti i far mu i do da je:
- Za po kre ta nje ovog po sla neo p hod-no je do sta ini ci jal nih sred sta va. Ta ula-
ga nja pod ra zu me va ju ma te ri jal za vo li-je re, ži cu za ogra đi va nje ko ja je ve o ma sku pa, pti ce i hra nu za njih. Ja sam pre tri go di ne kre nuo sa jed nim muž ja kom i če-ti ri žen ke, a ove go di ne sam imao pro sek od 58 ja ja po žen ki, što je od li čan re zul-tat. Na ba vio sam i in ku ba tor ka pa ci te ta 2.500 ja ja i cilj mi je da ja to po ve ćam na mak si mal no 2.000 je din ki.
Dok ne re ši svu neo p hod nu pa pi-ro lo gi ju, Mi lan fa zan sko me so pro da-je pre ko in ter ne ta, a ce na mu iz no si hi lja du di na ra po ko ma du. Ka že da je fa zan sko me so bez ma sno ća i da je za to ve o ma tra že no, jer je su pa od fa za na po seb no uku sna.
- Ako bi bi lo ne kog pod sti ca ja od dr ža ve i ako bi se pro iz ve de ni pi li ći i me so mo gli pla si ra ti na tr ži štu, sva-ka ko bih po ve ćao broj fa za na, a u bu duć no sti bih uz ga jao i ukra snu ži-vi nu. On da bi smo ku pi li i ne što ze mlje i u tom slu ča ju bi mo glo da se ži vi od ovog po sla. Za sa da mi je ovo još uvek sa mo ho bi, a ako uz to i za ra dim ne ki di nar do bro mi do đe da po pu nim kuć ni bu džet. Va žno mi je da se ba vim onim što vo lim, stal no sam na po lju, na sve-žem va zdu hu što mi i za zdra vlje ve o-ma pri ja – ka že Mi lan Đu rić iz Ši da.
S. Mi haj lo vić fo to: M. Mi le u snić
ŠID • MI LAN ĐU RIĆ, VLA SNIK OD GA JI VAČ NI CE FA ZA NA I PA U NO VA
Iz o sta ju pod sti ca ji dr ža ve- Za po kre ta nje ovog po sla neo p hod no je do sta ini ci jal nih sred sta va. Ta ula ga nja pod ra zu me va ju ma te ri jal za vo li je re, ži cu za ogra đi va nje ko ja je ve o ma sku pa, pti ce i hra nu za njih. Ja sam pre tri go di ne kre nuo sa jed nim muž ja kom i če ti ri žen ke, a ove go di ne sam imao pro sek od 58 ja ja po žen ki, što je od li čan re zul tat – ka že Mi lan Đu rić iz Ši da
Ukra sni zlat ni fa zan
Paun Sreć ko atrak ci ja u dvo ri štu
Mi lan sa su pru gom Ve snom is pred od ga ji vač ni ce