gljive-golubice

2
Russula GOLUBICE, KRASNICE, ZEKICE Ako sirove nisu ni ljute ni gorke, one su jestive , što ne znači da su sve takve otrovne. Ali ovo pravilo važi samo za golubice. Zato svaku golubicu treba sirovu probati i ispljunuti, jer nema jakih, smrtonosnih otrovnica; najotrovnija je bljuvara koje je na skali otrovnosti blaga otrovnica. I golubice i mliječnice pripadaju istoj porodici Russulaceaea, dijeleći zajednički mnoge osobine, tako da bismo golubice mogli smatrati mliječnicama bez mlijeka, a mliječnice golubicama sa mlijekom. To odsustvo mlijeka kod golubica čini glavnu razliku, inače im je meso iste zrnaste i lomljive strukture sastavljeno od kuglastih stanica (čelija), te je na presjeku bez ikakvih vlakana ili žilica, podsjećajući time na griz. Samo je malo vrsta kod kojih nije čisto bijelo. Klobuk Russula se od Lactaria (mliječnica) razlikuje po tome što se ne udubljuje tako lako i već u ranoj mladosti u ljevkasti oblik. Oblik klobuka je kružno ispupčen od poluloptastog do skoro plosnatog, u starosti može biti i tanjirasto ulegnut ili i vrlo lako kraterast. Kožica na klobuku je diferenciranija od podloge nego kod mliječnica, pa se većinom lakše skida. Listići (lamele) kod golubica nisu silazni , nego ravno prirasli ili i skoro slobodni. Stručak je gotovo uvjek pravilno oblo valjkast, jednako širok posvuda, relativno debeo i kratak. Zato Russula-e mahom namaju eleganciju i vitkost Amanita i Lepiota, nego prije djeluju pumpasto i nezgrapno poput Boleta. Stručak i kod jedne i druge (golubice i mliječnice) su bez prstena i volve, te bilo kakvih ornamenata po stručku.

Upload: benjamin-phillips

Post on 25-Oct-2015

207 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

GLJIVE golubice-krasnice-zekice

TRANSCRIPT

Page 1: Gljive-golubice

Russula

GOLUBICE, KRASNICE, ZEKICE

Ako sirove nisu ni ljute ni gorke, one su jestive, što ne znači da su sve takve otrovne. Ali ovo pravilo važi samo za golubice.

Zato svaku golubicu treba sirovu probati i ispljunuti, jer nema jakih, smrtonosnih otrovnica; najotrovnija je bljuvara koje je na skali otrovnosti blaga otrovnica.

I golubice i mliječnice pripadaju istoj porodici Russulaceaea, dijeleći zajednički mnoge osobine, tako da bismo golubice mogli smatrati mliječnicama bez mlijeka, a mliječnice golubicama sa mlijekom. To odsustvo mlijeka kod golubica čini glavnu razliku, inače im je meso iste zrnaste i lomljive strukture sastavljeno od kuglastih stanica (čelija), te je na presjeku bez ikakvih vlakana ili žilica, podsjećajući time na griz. Samo je malo vrsta kod kojih nije čisto bijelo.

Klobuk Russula se od Lactaria (mliječnica) razlikuje po tome što se ne udubljuje tako lako i već u ranoj mladosti u ljevkasti oblik.

Oblik klobuka je kružno ispupčen od poluloptastog do skoro plosnatog, u starosti može biti i tanjirasto ulegnut ili i vrlo lako kraterast.

Kožica na klobuku je diferenciranija od podloge nego kod mliječnica, pa se većinom lakše skida.

Listići (lamele) kod golubica nisu silazni, nego ravno prirasli ili i skoro slobodni.

Stručak je gotovo uvjek pravilno oblo valjkast, jednako širok posvuda, relativno debeo i kratak. Zato Russula-e mahom namaju eleganciju i vitkost Amanita i Lepiota, nego prije djeluju pumpasto i nezgrapno poput Boleta. Stručak i kod jedne i druge (golubice i mliječnice) su bez prstena i volve, te bilo kakvih ornamenata po stručku.

Posebnu i složenu muku priređuju nam Russula-e svojim bojama šešira, najrazličitijim živim bojama i sigurno najbogatijim dijapazonom duginih pigmenata među svim rodovima gljiva.

Smatra se da ih ima preko 60 vrsta (kod više autora i preko 300).

Takođe, imaju zlu navadu da s velikom lakoćom variraju svoje boje ne samo od vrste vrsti, tako da smo često u nedoumici. Na sve ovo utiču klimatske i lokalne ekološke prilike, da li je kišno i jako vlažno odn. suvo vrijeme, da li su gljive izbile na sunčanom ili sjenovitom mjestu, da li su u bukovoj ili hrastovoj šumi, bjelogoričnoj ili crnogoričnoj... Naročito mnogo je crvenih Russula, među njima je brkanje najvjerovatnije.

Kod pretežnog broja Russula-e micelij je duboko usađen u zemlju, tako da crpe vlagu – ima ih i za sušnijih perioda.