,/

SADRAJ

Abdurahman Huki . Putovanje Reis-ul-uleme u IrokHusein ozo: Meuljudski odnosi u IslamuJavui Mustafa: Hutba o alkoholu i hazardnim igramaDr. Midhat Begi: Hiljadu sto godina je arapski ovjek isp;siva~ svoje vienje svijetaMehmed Mujezinovi: Muhamed Enveri-efendi Kadi kao epigrafiar (svretak) Enver bin Tahir: Muhamed a. s. u anegdota maProf. Dervi Tafro: Stampae se katalog orijentalnih, rukopisa Gazi Husrevbegove

biblioteke u Sarajevu* Prvo savjetovanje glavnih imama

Devdet-paa: Muhamed a. s. i prva etvorica hlifa (s turskog prevodi Hfz Ibra-him Mehinagi) i

Eref Berberovi: Posjeta Reis-ul-uleme NR Crnoj Gori* Nae hadije u 1960. godini* Iz islamskog svijeta* Nekoliko podataka o broju dananjih muslimana u -svijetu* Otvaranje opravljenih i novih d~amija _

Hfz Mehmed Zahirovi: Sveano otvorenje novosagraene damije u 'H,ustovuSansk, Most

Alija Jugo: Otvorenje obnovljene damije uHtz Sinanudin Sokolovi: Sveano otvaranje

Vlasenice

selu Borojevii kod Stoca .novosagraene d~mije u Cerskoj kod

., Sveano otvaranje obnovljene damije u Kakanj-Doboju .C",rvi Bibi . Proslava Nove muslimanske 1380_ god:ne u Muslim. Dubravama

Bos. Gradikanasi Ibrahim: Proslava Nove muslimanske 1380. godine u Kurumli damiji u

M~glajuLl:rahim Bajramovi: roslava Mevludi-erifa u Brajs; kod Ulcinja - Crna Gora.Ao;m Mahmutovi: O proslavi roenja Muhamed a. s. u Bihau

3' Mevludi-erif u Rogatici.A:ija Pezerovi: Mevludi-ierif u selu Hozii - Bos. Novi

,. Mevludi-erif u selu Donje Godimije - Kosmet _ ,-.Abdulah Gani: Proslava Nove hidretske god:ne u selu Dobrinja kod ~isokog

,. PozdTavi Reis-ul-ulemi .

,Ibrahim Malki: Pjesma o bratstvu i jedinstvu,. Primjer za ugled (Ibrahim ivi)* Rezultati uvakufljenja u gotovu novcu za IVI

Alija Nametak : Merhum Semsudin Sarajli .Teufik Hadi: Merhum Muhamed ef. GareviHfz Masan Meki: Merhum Hfz Arif ef. HamziIbrahim Hasi: Merhum Abdulah U.tali .Rasim Drekovi . Rahmetli Mula Ruio Drekovi . .-,

Naslovna strana Mauzolej lmam-i Huseina

Strana413

... 451 ,O'

458461466482

485488

494~'499-S13

517518

519

524526_.",

"528530

532

'5'3'3

534-535 .535536r537537

-.~9539 ';r5405'40542544'545'5-'\5

-..1,(6

" -t-. ,...1

... -

. ~.",,'~""'';'

!"'

G LAS~ II K VRHOVNOG ISLAMSKOG STARJEINSTVA. I~ U FEDE~ATIVNOJ NARODNOJ REPUBLICI JUG O S LA., I J IBULLETIN BULLETIN

.D8 1:.'AUTORIm SUPReMEISLAMIQUB DAN8 LA i>UBLIQUE FeDERATIVBPOPULAIRB DE yOUGO

SLAYIE A SARAJIlVO

:;-:-)lj~JJ) ;....~ lAjJ.,.ai ~:>L-l ~~U.1All ~ ~j~\J ~)I....~\

~ y. tS\r. ~.J)I.....}.J"!

OP THE HIGHEST lILIOrMle AUTHORITY IN OERATIY PEOPLBS RBPD-BLlC OP YUGOSLAVIA IN

SARAJBVO

Broj 10-12 Sarajevo, oktobar-decembar XI

u

Abdurahman Huki

(Svretak)

U TEKSTILNIM FABRIKAMA I MAUZOLEJU-DAMIJI KAZIMEJN

Premda je bilo tek uoi 14 jula, irakog nacionalnog praznika o-dvogodinjici dana kada je odvanim sinovima Iraka polo za rukom dajednom za svagda zbace. sedmostoljeni jaram, ulice su ve ivjele u pra-:znikom raspoloenju: sve [e bilo okie,no dravnim zastavama i amble-mima, cvijeem, slikama i parolama. Ove su dekoracije, inilo se, jo vie1ijesnile ionako prenatrpane bagdadske ulice. Sve je bilo buno. Nebrojeniulini prodavai izvikivali su svoju robu i hvalili njen kvalitet, a auto-mobilske sirene bespotedno su zagluivale ui.

Odvanost je izii na bagdadsku ulicu u mjesecu [ulu i izloiti sesuncu i uasnoj vruini, ali je naa znatielja, ipak, bila jaa. Komeanjei vreva svjetine rasplamsavala je tu znatielju i vukla nas iz udobnogliotela sa rashladnim uredajima, da malo zavirimo i' detaljnije pogledamou unutranji bagdadski ivot. Tako je pao predlog da pogledamo koji in-dustrijski objekat i damiju, pa je Reis-ul-ulema izrazio tu svoju elju svo-me pratiocu, slubeniku Ministarstva vanjskih poslova Iraka, koji mu je zavrijeme boravka u Iraku bio stavljen na raspolaganje. Odlueno je da po-'Sjetimo koji industrijski objekat i damiju-mauzolej Kazimejn.

Polufeudalni drutveni odnosi u Iraku, do revolucije 1958 godine,dali su svoj peat ekonomskom razvoju ove drevne zemlje. Kolonijalizami njegov veliki uticaj u predrevolucionom periodu doslovno je sprovodio

svoj program: to vie eksploatisati irake sirovine i izvoziti ih, a ne pe-dizati nikakvu industriju u Iraku i zadravati poljoprivredu na niskom,nivou. To su bile esnevne smjernice ekonomske politike kolonizatora. Na.taj nain Irak je bio trite jevtinih sirovina i uloeni je kapital davaodobre prihode. Sve smo to imali u vidu, kad je na automobil stao predledan od rijedkih industrijskih objekata u Iraku: fabrike tekstila Kazimlj]e,

lako je na dolazak bio nenajavljen, tehniki direktor fabrike im,je saznao da dolazi Reis-ul-ulema iz prijateljske Jugoslavije, doekao ga'je i Ilne vodio kroz sva odjeljenja, objanjavajui usput proces rada, ka.,pacitet fabrike, potekoe i uspjehe u radu. Direktor je upoznao Reis-efendiju da je fabrika sagraena 1956 godine, da danas ima oko 2.000-radnika i da je vlasnitvo drave, to je inae rijedak sluaj. Naime, fa-brika je nacionalizovana, jer je bila vlasnitvo kolonizatorskog skutonee-Abdulllaha, kraljevskog namjesnika. Oprema joj je savremena, a nabav-ljena je u Engleskoj. Pogon je kombinacija predionice i tkaonice. Radi iS'"-kljuivo pamune preraevine.

Simpatino je bilo vidjeti da je u ovoj fabrici djelimino zaposlena ienska radna snaga, to je inae rijedkost u Iraku, gdje ena jo nije uzelavidnog uea u javnom ivotu i privredi.

Po zavrenom pregledu pogona, direktor fabrike je zamolio Reis-ul-ulemu da se odmori u njegovoj kancelariji. Tu ga je pogostio i, u neve-zanom razgovoru; na bacio nekoliko podataka o perspektivi industrijskograzvoja Iraka. Direktor je naglasio da je republika vlada Iraka svjesnata znai industrij!llizacija zemlje i da je poduzela potrebne korake. dase podigne eljezara, fabrika poljoprivrednih sprava, hemijska industrija,da se proiri postojea tekstilna industrija sa jednim novim, velikim po-gonom itd. ,U peljoprivredl, rekao. je direktor Kazimiiie., vlada je, takoer"poduzela odlune korake, prvenstveno nastojei da obezbijedi dovoljnovode kroz izgradnju brana i irigacionih sistema. Provela je agrarnu re-formu. jer je do 1958 godine 2,5/, veleposjednika dralo u rukama 68~/"obradivog zemljita. .

Direktor i. prisutni Iraani' interesovali su se zatim o Jugoslaviji iIslamskoj vjerskoj zajednici, pa im je Reis efendija objasnio da danas uJugoslaviji ima preko 2,100.000 Muslimana i da je sloboda vjeroispovijestiUstavom i zakonima zagarantovana itd.

Na rastanku direktor se srdano zahvalio Reis-ul-ulemi na panji izaelio da ih Reis efendija posjeti za nekoliko godina, dok fabriku pro--ire i kapacitet poveaju, na emu se Reis-ul-ulema zahvalio, a posebno,na Ijubaznom prijemu na koji je naiao.

Imajui u vidu koliko su stari iraki reimi koili industrijalizacijuzemlje, nije nas zaudi la injenica kad smo na ulazu druge tekstilne fa-brike Fettah-paa p'roitali, da je to prva podignuta fabrika u Iraku,sagraena tek 1925 godine.

Ova fabrika vlasnitvo je akcionerskog drutva, a proizvodi isklju-ivo vunene tkanine. Po svom kapacitetu manja je od Kazamijie, a za-poljava oko 1.000 radnika.

Poslije obilaska svih pogona, za vrijeme kojeg su pojedini radnici.pristupali Reis-u'l-ulemi i pozdravljali ga elei mu dobrodolicu, direktor'fabrike pozvao je Reis-ul-ulemu u svoju kancE7lariju, gdje je priredio maluzakusku. Bilo je prisutno nekoliko lanova Upravnog odbora fabrike, pa.

" .1--

4.1i

se razvio ZIV j interesantan r.zSJovor. Reis-ul-ulema se inter-esov.o o ZI-VOlu radnika i njihovom iivotnom standardu: koliko zarauju, da li su Ikako socijal!"o osigur~ni. Iraani su se opet lnteresevall e Muslimlinimao Jugoslaviji, o naem drutvenom sistemu, o naem nainu ivota itd.

Na rastanku, u vrlo prijatnoj atmosferi, Reis-ul-ulema se zahvalio di~ ,rek(oru i prisutnima na prijemu i razgledanju fabrike.

Na povratku I iz fabrike Fet-tah-pae, istog dana prije pod-ne, Reis-ul-ulema 'je posjetio u-venu damiju~mauzolej Kazj-mejn, gdje se nalaze grobovidvojice od dvanaest uvenih i-ijskih imama. Imali su nadimakKazim, pa su mauzolej, po arap-skom dualu, nazvali KAZIMEJN,dvojice Kazima.

Obzirom da danas u Iraku i-vi oko dva i po miliona iija o

. kojima e u ovom napisu bitigovora, a u elji da bi itaociimali kontinuiranu sliku oveislamske sekte i njihovog djelo-vanja u Iraku, ukratko emo iz-nijet, bitnije stvari o njoj.

Danas u islamskom svijetu i-vi neto oko 75 miliona iija sasvojih nekoliko tarikata ili pra-vaca. Glavno .razmimoilaenjeiija i Ehli-sunneta -sastoji se upogledima na imamstvo u Isla-mu. Ehli-sunnet stoji na stanovi-tu, da imam mole biti svakisposoban Musliman i da je toizborna linest, dok iije ue daje imam Bogom odreeni O-vjek, tj. vjerska linost. Premaiijama imam vri ulogu Boijeg poslanika, iako to nije. Imam je iznadobinog ovjeka, ali nije savren kao pejgamber. S njihovog gleditavjernik je i onaj koji ne vjeruje u imamstvo.

Veina Hja vjeruje u 'dvanaest imama, a neki u sedam, koji su,poevi od hazreti Alije, j~dan drugom predavali imamstvo u amanet. Ponjihovoj legendi dvanaesti imam nije umro, nego je nestao. iisko uenjesmatra da je imam nunost i da svaka vremenska epoha mora imati svogimama koji e biti nadlean da daje svoj meritorni sud u vjerskim pi-tanjima. Oni smatraju da vrata idtihada n~ mogu biti zatvorena i daje imam taj koji e davati ton komentaru pojedinih pojava u svakednev-nom muslimanskom ivotu.

Na evrolet se zaustavio pred velianstvenom zgradom oblikapaetvorine s visokim zidom. Dva velika kubeta koja pokrivaju mauzolej-damiju Kazimejn prekrivena su zlatnim ploiama, koje su bljetale pod

1-*

Munara mauzoleja Kazimejna

~lSJ\ L\~ .;,i:.

416

podnevl)im bagdadskim suncem, pored suptilne arapsk~ arhltekture imaj\!neto i tipino. perziskog, a ..divno ,su .ebleene . plavim. pereelanem, pa.efaju utisak -kae da. se radi o dvjema, prekrasne iaranim yaznama. Ula-.zei kroz velika, teko okovana dvokrilna vrata, doekalo nas je. prostrano,mermerom. poploano dvorite, na sredini. koga je sagraden ovaj ma 11-70lej 1528 godine. Podignut je nad grobovima sedmog iitskog imamaMusebni Dafera (roden 745, umro 799) zvanog Kazima, i njegovogunuka, devetog imama, Muhamed El Devada (roden 810, poginuo 835g.).' Ovaj mauzolej, poslije Nedefa i Kerbela, iije po vanosti smatraju'svojim 'treim svetitem.

Na ulazu u mauzolej doekao nas je jedan od uniformisanih uvara.'Preko odjee je imao tanki, crni prekriva u obliku pelerine, a oko fesamu je bila omotana zelena ahmedija. Poslije smo vidjeli da SU ovakoobueni svi uvari iitskih svetih mjesta, ili, kako ih oni zovu svetihpragova.

Kad je na pratioc objasnio ~uvaru ko je posjetioc mauzoleja, ovajje pritrao Reis-ul-ulemi, pokuao da mu poljubi ruku i zaelio mu do-brodolicu, a zatim nas je preko dvorita poveo u mauzole].

Ulazei u mauzolej-damiju, doekala nas je zaslepljujua bljetavostkoja je padala s plafona izgradenog u obliku manjih i veih kupola pre-krivenih malim, trouglastim komadima bruenih venecijanskih ogledala.Ogromni lusteri, zapaljeni nou ,i danju, bacali su svjetlo iji se refleksodbijao od ogledala. Oigledno je da se time elio postii to vei efe-kat mistike.

uvar je objasnio Reis-ul-ulemi koji su imami tu ukopani, zatim isto-rijat mauzeleja, tj. da je to prvobitno bila mala gradevina, koja se ka-snije irila i obnavljala. uvar ili turbedar je iao pred nama i na sva-kim, srebrom okovanim vratima, kojih ima vie, glasno je uio fatihu idovu za duu mrtvih imama. Ispred 'nas je iao jedan drugi turbedar ikrio put, jer su grobove, ogradene srebrnom ogradom opkoljavali ljudii ene koji su ljubili ogradu i zanosno molili Boga da im, imamskim bla-goslovom udovolji eljama.

Prizor cjelivanja pragova i srebrnih ograda ostavljao je muan uti~ak,jer znamo da je to Islam kategoriki zabranio. Reis-ul-ulema je primijetiopratiocu da ovo ljubljenje nema nikakve veze s lslamern. Pratilac je obja-snio da bi to trebalo njima rei upirui pri tome prstom u masu. Na toje Reis efendija obeao, da e o tome razgovarati s irakim vjerskimDredstavnicima.- Poslije obilaska mauzoleja, koji je i iznutra i s vana divno ukra~narabeskama i velikim, u boji ispisanim citatima iz Kur'ana na porcelan-skim ploama kojima je fasada i unutranjost mauzoleja obloena, izilismo u dvorite. Doekao nas je itav red uvara koji su, oigledno, oe-kivali milostinju. Nismo se prevarili. Ostali su iza nas, buno raspravlja-jui kako da podijele ono to im je darovano.

Napustili smo ovo divno arhitektonske zdanje sa tekim esjeeajem,da je mjesto za klanjanje bilo vrlo skromno i malo, dok je sav rasko iprotor ustvari namijenjen ceremonijalu obilaska dvojice mrtvaca. Nameese zakljuak, da je jedno vjersko ubjedenje stvaralo politiki pravac, i daje Irak, i po ovoj liniji, u svojoj tekoj istoriji, bivao graniarska taka okoju su se otimali: Sunniti "na Zapadu i iije na Istoku.

417

Poslije podn~ Reis-ul-uleme je' posletio 'Savjet Suvereniteta, gdje se"pisao u knjigu estitara. U Savjetu ga je doekao i pozdravio ef pro-tokola Savjeta Suvereniteta, s' kojim se zadrao. 'ti kraem i' srdanom ra-zgovoru.. Savjet Suvereniteta u Iraku, poto jo nisu provedeni' izbori, vri uloguzakonodavnog tijela i njega sainjavaju tri lana. Pretsjednik Savjeta jeujedno i ef drave. .

Poslije upisa '.J knjigu, ime se vri akt estitanja dravi povodom- nacionalnog praznika, Reis-ul-ulema je razgledao nekoliko znaajnih zgra-

da u Bagdadu, izmeu kojih i Republiki dvorac, Bijeli dvor, spomenikNeznanom junaku i Parlament.

Vanjski izgled Kazimijje damije u Bagdadu.

')\J. :.~ ;;LSJ\ tS'Y rl..),\ ~ ~.)l1..1 ..;h11

418

VOJNA PAMDA I POSJ~ A BABILONU

_ Na 'J:rg'! oslobo~fimia, _u centru Bagdada, _ desetak minuta prije ,sati izjutra, Reis-ul-ulema je zauzeo svoje mjesto u prvom redu sveanetribine, sa drugim delegacijama i ctiplomatskim korom. Brojnija straa Iredari odravali su red, i smjetaj gostiju besprijekorno je funkcionisao.Nekoliko minuta prije !lest sati, na tribinu je stigao i predsjed-nik vladeAbdul Kerim Kasim sa svojom pratnjom, a tano u 6 sati poela je ve-lika vojna parada. U tanosti poetka parade bilo je simbolike : na dana-nji dan, prije dvije godine ti. na dan 14 [ula 1958 g. tano u est satiujutro, pala je iraka Bastilja i objavljena r:evolucija.

Vojna parada trajala je tri sata. Ispred nas su se redale vojne jedi-nice i oprema raznovrsnih vojnih rodova: tenkisti, pjeadija, vezisti, ar-tiljerija i drugi, a povremeno su nebom proletjeli mlaznjaci i helikopteri.Disciplinovan i odmjeren mar, s prikazanim savremeniin naoruanjem Ionim to se moglo vidjeti oko laika pokazuju, da je iraka armija, zaproporcije svojih vojnih efektiva, vrlo dobro naoruana i opremljena. Opre-ma je engleskog, ruskog, a djelimirio i amerikog porijekla.

Koristei pauzu izmeuparade i poslijepodnevnog program-a, Reis-ul-ulema je posjetio Babilon, drevnu iraku prestonicu, nekadanji kulturnicentar prednje Azije, iji se ostaci nalaze-oko 70 kilometara juno odBagdada. Iako je sunce prilo i doslovno peklo, jer je put vodio kroz pu-stinjske predjele, nile se mogla propustiti_ prilika i ne vidjeti ostatke oveprestolnice iji su prvi temelji udareni negdje prije 4.600 godina.

U 'podnoju impresivnih babilonskih ruevina, danas je' sagraenalaka graevna konstrukcija, u kojoj su izloene samo neke babilonskeiskopine, jer je veina znamenltijih iskopina raznijeta po itavom svijetui smjetena u muzeje Evrope i Amerike. Pored ostalog u privremenoj mu-xejskoj sali ,izloene su skice prvobitnog plana grada, Viseih Vrtova iBabilonske Kule (hram, Etemenanki).

U sali je Reis-ul-ulemi odmah pristupilo nekoliko ljudi, koji su ga sr-dano pozdravili. Bila je to delegacija novinara republike Sudana, u kojojsu bili: Rahmi Muhamed Sulejman, glavni urednik lista Ehbar iz Har-tuma; Mahmud Ebul Azaim, direktor novinarske agencije iz Hartuma; Hu-sejn Osman Mensur, glavni urednik lista Essabah El Dedid iz Hartumai Abdulah Et Tajib, profesor iz Hartuma.

Novinari su se obradovali, ovom susretu i zamolili Reis-ul-ulemu daim neto kae o Muslimanima i Islamskoj vjerskoj zajednici u Jugoslaviji,'o dolasku predsjednika Abuda, koji je ba tih dana bio u slubenoj posjetiu naoj zemlji, pa im je Reis-ul-ulema udovoljio elji. Ispriao im je kakose sastao s generalom Abudom u Beogradu prije polaska u Bagdad, teim je dao traena obavjetenja. Na kraju razgovora novinari su zaeljelida vide Reis-ul-ulemu u Sudan u i napomenuli su da Sudan ima vrlo dobreekonomske i politike veze s Jugoslavijom.

Poslije razgledanja muzejske sale Reis-ul-ulema se popeo na oblinjibreuljak, odakle su poinjali ostaci ovog antikog grada.

U Babilonu su vrena velika iskapanja, ali jo uvijek mala da etke-paju vei dio grada, jer su tokom vremena pijesak i zemlja prekrili ostat-ke Babilona. Da bi proli otkopanom babilonskom ulicom, morali smo siidvadesetak metara sa sadanje povrine. Prizorom, koji nam se ukazao,

.u.1aili smo zadivljeni: 'Visoki ~idovi hrama ltar, gralenog jo tada od pe-ene cigle, bili su podignuti na temeljima na kojima je izvrena izolacij..-.a Ulica Sveanosti; iroka nekih petnaestak metara, bila je asfaltirana."Kvalitet asfalta bio je vanredan, pa je i dan-danas u odlinom stanju.

Ovoga puta sunce je bilo jae od znatielje: morali SI!1O bjeati, jer-sme se bojali sunanice. Na brzinu smo pogledali okrnjenog babilonskog'lava ,ija se glava nalazi u Londonu i pobjegli u automobil koji nas jebrzo, po asfaltiranom putu, prevezao u Bagdad.

Reis-ul-ulema na sveanoj trebini prilikom defilea

.jol.."..:..')'\ ~ .t;.;\ .UJ\ ..r:)SUSRET SA PREMIJEROM KASIMOM I SVEANOST U VOJNOJ-AKADEMIJI

Istog dana poslije podne Reis-ul-ulema je prisustvovao otvorenju Na-rodnog parka u istonom dijelu Bagdada.

Republiki reim posvetio je naroitu panju ureenju Bagdada i po-veanju njegovih zelenih povrina, pa je u nizu poduzetih koraka, za-otvorenje na dan nezavisnost, ureen i jedan veliki park sa svim pe--trebnim obiektima.

Otvore-nje je izvrio predsjednik vlade general Kasim. U toku ra:zgla--danja parka, u maloj zgradi gdje je smjeten akvarijum i rlietke ptice,dolo je do susreta izmeu, Premijera i Reis-ul-uleme. Naime, dok je Ka-

, sim rsae s druge strane-, Reis' ul-ulema je' iao u n[egovom pravcu, tako>',da' su se susreli. Reis':ul-ulemin pratilac, Iraanin, predstavio je Reis-ul-ulemu Premijeru;' tGeneral Kasim, oigledno raspeleen, rukovao se s Reis-efendijom koji mu je izrazio svoje estitke' povodom nacionalnog prazni-'ka. Kasim se srdano zahvalio i razgledanje je nastavljeno.

U 20 sati' Reis-ul-ulema je prisustvovao sveanosti proizvodenja 36klase Vojne akademije u Bagdadu. -

Na ulazu u prostranu i divno ureenu i iskienu bau Vojne aka-demije, zvanice ,je doekao komandant Akademije. im je uao u baui zauzeo svoje mjesto, Reis-ul-ulemi je pristupio i pozdravio ga gospodinAbdulah Hajat, slubenik Ministarstva spoljnih poslova, lan irake dele-gacije koja je u aprilu o. g. posjetila Jugoslaviju, a tom prilikom i Reis-ul-ulemu. Lijepo je bilo vidjeti kako Reis efendija ima dobrih poznanikai u dalekom Bagdadu. '

Uskoro zatim na sveanost je prispio i premijer Kasim i otpoeo jeprogram sveanosti. Najprije je govorio komandimt Akademije, a zatimpremijer Kasim, koji je ujedno i glavni komandant oruanih snaga. Onse rukovao sa svim novoproizvedenim oficirima i odrao je dvcasevni-govor u kome se osvrnuo na iraku revoluciju, uspjehe Republike, ape-lujui na jedinstvo naroda itd. U spoljnoj politici Kasim se dotakao irakogvan blokovskog stava, traio je iskrenu saradnju arapskih i susjednih dr-ava i najavio da e Irak i nadalje pruati pomo Aliru i palestinskimizbjeglicama.

Poslije govora generala Kasima dat je program zabavnog' karakterakoji su izveli apsolventi akademije.

Na ovoj sveanosti, koja je potrajala do 2 sata izjutra, Reis-ul-ulemije bilo predstavljeno nekoliko visokih dravnih irakih funkcionera i mi-nistara.

NAR9DNI DEFILE I POSJETA EBU HANIFINOJ DAMIJI

Sutradan, 15 jula, prije 6 sati ujutro, na sveanu tribinu podignutU'na Trgu oslobodenja, poeli su pristizati ugledni' gosti i iraki rukovo-dioci. Nakon jueranje ~ojne parade, danas je trebalo da prodefiluje na-rodna povorka i da pokae dostignua i uspjehe Republike u toku njenogdvogodinjeg opstanka i izvrenja petogodinjeg perspektivnog plana. Me-,du ostalim uglednim gostima stigao je i zapaeni jugoslovenski gost, naReis-ul-ulema., Uskoro je stigao i predsjednik vlade general Kasim, pa je tano u 6,'sati nepregledna narodna povorka otpoela svoj nestrpljivo oekivani de-file. Defile je bio impozantan i dobro o~ganizovan.

Redale su se grupe: predstavnici dravnih ustanova, drutvene i'sportske organizacije, kulturno-prosvjetna udruenja i kole, novinarstvo,sindikalne organizacije, palestinske izbjeglice, seoske organizacije i drugi.

Razdragana narodna masa' iz povorke najrjeitije je govorila o du-bokoj vjeri u budunost Republike, kao i svojoj ljubavi prema steenojslobodi. Dobro je rekao jedan stranac koji je sjedio blizu nas: Nemo-gue je uliti ovaj entuzijazam 'u mase, ako ga one' istinski ne doiv-. Ijavaju ... .

421

Utisak sadefilea kQji je trajao vie .od tri sata bio je~v.anredan. lrak:je za Ove dvije godine postigao znatne i zapaene uspjehe. Bilo je upravo-frapantnih podataka o 'usponu pojedinih privrednih grana. Tako su neke'tekstilne fabrike poveale svoju proizvodnju za .100% u odnosu na .1958godinu, a industrija cementa za 800/0. Prosvjeta. je takoer snano kre-nula naprijed. Za posljednje dvije godine otvoreno je 850 novih osnov-nih kola, dok se broj srednjokolaca poveao za 650/0. Umjesto 5.741student, koliko ih je bilo u 1958, danas u zemlji studira 11.899 mladihIraana, to predstavlja poveanje od 1070/0. Irak danas ima 23 fakultetai visoke kole umjesto 16 koliko ih je imao unazad dvije godine.

Povorka koju smo sa velikim zanimanjem posmatrali, mogla, bi semirne due nazvati i istorijskim presjekom Iraka. 'Jer u njoj su, obueniu njihove ivopisne nonje, defilovaJi: Babilonci, Asirci, Osman lije, Kurdii dr. Bio je to vanredno ivopisan spektakl. itava kavaikada bo!a~ no-nji, razdraganih povika i osmjeha, koje je nosila ova impozantna ljudskarijeka.

Na zaelju povorke jahali su seljacL i beduini na kamilama i razi-granim arapskim konjima najie pasmine, koje' je . bilo milina gledati..Seljaci su nosili transparente, sa ijih su se natpisa mogli jasno uoiti po-zitivni rezultati provedene agrarne reforme. Tako je naprimjer u 1958 go-dini u Iraku bilo 1,400 ..000 seljaka poljopriyrednih radnika, koji nisu

imali ni pedalj svoje zemlje, neg~ su radili kao nadniari na tuoj, vele~,posjednikoj zemlji. Od 22,000.000 dunuma obradive zemlje, 18 milionadunuma drali su veleposjednici, i to njih 3.619. Danas je ta zemlja po-dijeljena onima koji je obrauju.

Sve su to bili momenti, koji su na ovom impozantnom lrakem na-rodnom defileu, ulijevali u dobronamjerne gledaoce radost i pouzdanjeu daljnji hod i razvitak ove mlade Republike.

Pa svretku parade, poto je bio petak, Reis-ul-ulema se pripremioza dumu namaz i oko 12 sati uputio u damiju Imami Ebu Hanife kojase nalazi na' sjeverozapadnom dijelu Bagdada, u kvartu zvanom Eazamijit'nazvanom po samoj damiji .lmaml Eazama.

Smjetena malo dalje od lijeve obale Tigrisa, damija, iako sa jed-nom munarom i, dva kubeta, nosi sva obiljeja arapske arhitekture, a sao.gradio ju je Sulejman Zakonodavac poslije osvajanja Bagdada 1534 go-dine. Istorijski je dokazano da je damija podignuta na istom mjestu gdjeje i ukopan osniva najpoznatije pravne kole u Islamu, .Numan ibni Sabit,u pravnom i islamskom svijetu poznat pod imenom Ebu Hanife (roenu Kufi 699 god., a umro u Bagdadu 767 god.). Do Sulejmana I Zako-nodavca, ovdje je bilo samo groblje, a kasnije, iza Sulejmana, damija'je preureivana. Tako je, izmeu ostalog; bagdadski valija, Sulejman Paa,-koncem 18 stoljea darnljskc kube prekrio. zlatom.

Upravo u vrijeme nae posjete Iraku, bagdadski vakuf pristupio iegeneralnoj opravci damije, pa je unutranja prostirka, osim hasura, bilapodignuta, ali se duma-namaz ipak klanjala'. Iako je damija prostra-na, ipak je bila dupke, puna. Bagdadlije su Reis-ul-ulemu odmah propu-.stile u prve safove. ak je jedan doao sa sedadom u ruci i postavio [e-ispred Reis-efendije da ne bi klanjao na obinoj hasuri.

422

Poslije ob.vljanj. dume-n.maz., Reis-ul-ule",. je oti.o u odjeljenie,turbeta Ebu Hanifina koj_ je smjeteno u sjevernom dijelu diamije i pro-..uio fatihu za duu ovog velikog pravnika, borca i mislioca.

Na izlasku iz damije u mislima ~am. usporedio njenu sk-romnost I,obino turbe Ebu Halnifino, sa raskenlm dekoracijama mauzoleja EI-Kja-.zimejn. Ovdje je leao veliki ovjek, koji je Islamu i Muslimanima ostaviou naslijee bogatu znanstvenu riznicu, a tamo su leali dva iitska imamakoji Islamu nisu uinili bogzna kakvih usluga. I ako je ovdje skromnost,a tamo rasko, ipak je ova jednostavnost efektnija. Turbe Ebu Hanifino,bez raskoi, ostavlja na posjetioca ,potresno dubok utisak. Kao da jesudbina htjela da i poslije smrti, nakon 1.200 godina, Ebu Hani-fino skromno dranje u privatnom ivotu, bude identino sa njegovimvjeitim isto tako skromnim leajem.

Damija i mauzoLej Imami Ebu Ranife - (0\.)~\ ;~) ~~i .J .ii'" ~i c:4-

U MEDAINU I NA BANKETU KOD PREDSJEDNIKA VLADEI

Na junoj strani Bagdada, na udaljenosti od 31 km. Reis efendija,poslije podne posjetio je dananje malo mjesto Medain, ili, kako ga nekizovu Selman-Pak, nekadanje veliko i istorijsko naselje' Sasanida. PremaJakubiju - arapskom istoriaru, savremeniku 9 st01jea, tada je u Me-dainu i okolici bilo pet gradova. Danas, od svega toga nema nita, izu-:zev kraljevskog dvora i jednog arhitektonsko-graevinskog uda. Naime,i, danas' u Medainu postoji Tajfisunov luk, I u svijetu najvii luk 'koji je-:graen iz opeke, visok 37, a irok 25 metara. Opeke nisu povezane ce-anentem nego obinim kreom, a luk je sagraen negdje u treem stoljeu.

423

Pol~o je pregledao ostatke s&sanidskog IIvoda, Reis-ul-ulema je po-:Sjetio mauxele] Selman-Paka ili Selman Farisiju, poznatog ashaba iz bitke.na Hendeku, koji je ovdje i pokopan. ..

Selman je. rob, koga je Muhamed' a .' s. otkupio i oslobodio. Druiose, je ,sa Muhamed a. s. i bio njegov berber, a kasnije kad je .hazretiOmer osvojio Medain, Selrnan . je postao valija i dugo je ivio. Legendakae da je vrlo dugo ivio. Iako je bio valija, izdravao se od' tkakog.zanata, jer nije elio da, kao valija, od driavne blagajne ita naplauje.Denazu mu je klanjao lino h. Omer.

Poslije prouene fatihe na mezaru ovog ashaba i obilaska susjedne-damije, Reis-ul-ulema se vratio u Bagdad. '

U 9 sati navee, na poziv predsjednika vlade generala Kasima Reis'ef. se' uputio u Zimski dvorac gdje je bio prireden banket, u ast nacio-nalnog praznika. Banketu su prisustvovale sve strane delegacije koje su,uzele uea na proslavi, zatim diplomatski kor, akreditovan u Bagdadu,-kao i. svi iraki visoki dravni funkcioneri.

Ovom prilikom Reis-ul-ulema se upoznao sa mnogim irakim ruka-vodiocima medu kojima i sa bagdadskim gradonaelnikom generalom Ab-dul Medid Hasanom, ministrom unutranjih poslova Amed Muhamed Ja-hjaom, vrhovnim vojnim tuiocem Sead El Karagulijem, ministrom vanj-skih poslova Devad Haimom i drugim. Zatim su mu bili predstavljenipredstavnici islamskih i arapskih zemalja u Bagdadu: stalni predstavnikAlira Hamid Revapija, ambasador Pakistana Hatak, ambasador IndonezijeSudio Gandarum, ambasador Sudana Halifa Abbas EI-Ubejd, odpravnikposlova Tunisa Habib Nuvejre, ambasador Turske Fuad Bajram Oglu, od-pravnik poslova UAR-a Muejed EI-Azum, i mnogi drugi. Isto tako Reis-ul-ulema se susreo sa eminentnim predstavnicima Islamske vjerske zajed-nice u Iraku: Muhamed ebjbijom i Munir EI-Kadijom, suniskim bagdad-

"5kimglavnim 'kadijQm Abdul Harhid" E.~Atruiiom,-'%ati'm''daferi.jskini bag-ij~dskim glavnim kadijo'm Abdul H,amid: Et-E~saHj'Om' (-'drugim:'I'sto'takose upoznao, pozdravio i fotografisaosif podpre'(fiijednikom' alirske vlade~el-Kasimom. ,.. . , ' " ,,' ,

Sa veino gore navedenih linestl, Reis-ul-ulema je izm'ijenio mislii vodio srdane razgovore. Svi su' se lnteresevall o Jugoslaviji i na'ojlslamskoj vjerskoj zajednici,' pa im je Rels-ul-ulema objanjavao poloaj'Muslirri~na u Jugoslaviji, vjerskesfobode, principe odvojenosti' drave odvjere, istorijat Islama u ovim krajevima, istiui uvijek osnovni principbratstva i jedinstva naih nereda, '

U toku sveanosti Reis-ul-ulema je pozdravio genetala Kasima i e-stitao mu praznik ponovivi mu iskrene elje Muslimana Jugoslavije i svojeline za dobru i srenu budunost Iraka. .

U toku veere, na obali Tigrisa, uz samu bau Zimskog dvorca, pri-reen je fantastian vatromet. Sve mogu~e boje i oblici, visoko iznadgostiju, formirali su raznovrsne bukete cvijea dok su istovremeno Tigri--sem plovili iluminlsanl brodovi i barke sa kojih su se razlijegale narodnei patriotske pjesme. Mnogo svjetla, vatromet, pjesma i muzika .cstavljaleje utisak da se ovaj vjekovima perebljenl narod istinski veseli svom ve-likom djelu - Revol\Jciji i onom to je on!! donijela.

Nije uobiajeno. pisati ta se slui na ovakvim prijemima, ali vjeru-[em da u pogoditi znatielju naih ljudi ako spomenem, kakva je kuhinjau Iraku i kulinarska vjetina ovog starog dijel,a svijeta, iji se gurmanluk idanas spominje, kao pretea savremene evropske kuhinje. ~

Na dugim, u bati poredanim stolovima, bilo je mnogo' toga, ali uspomenuti samo neke delikatese irake kuhinje. Njihov je specijalitet nekavrsta rijene ribe, sline naem somu, koja se pri na plamenu vatre, alibez ulja ili brana. Nadalje, riom filovano jagnje koje se premazuje po-sebnim mirodijama to ini meso vrlo ukusnim. Takozvanilnosulski ke-bab, slian je naim. pljeskavicama ali se servira uz neku uesno ljutusalatu, koja bukvalno spali usta, itd., Vrijedno je napomenuti da. nikakvo alkohol no pie nije servirano.

Reis efendijin iraki pratilac objasnio nam je da se alkoholna pia nadravnim slubenim prijem ima u Iraku nikad ne serviraju i' da' je to dr-avnim protokolom zabranjeno.

OTVORENJE STAMBENOG KVARTA I IZLOBE 14 JUl!

U republikom periodu graevinska djelatnost je znatno aktivirana., ine se veliki napori da' se obezbijedi dovoljan i higijenski stambeni pro-

stor. U tom pravcu, pored ve uinjenog, general Kasim je dao sveanuizjavu da e u slijedeih pet godina likvidirati bajte i zemunice kojedanas naseljavaju seljaci i beduini. Za, slijedee 4 godine planirana je iz-gradnju 26.000' stambenih zgrada. .

Pored mnogih, ve izgraenih naselja, na dan 16 [ula, !letog dane-naeg boravka u Iraku, Reis-ul-ulema je prisustvovao sveanosti otvorenja'stambenog naselja Ofic;irski grad. Sveano otvorenje izvrle je pred-sjednik Kasim i predao na -upotrebu,oficirima 100 etvorosebnih, kom-fornih kua. Svaka kua ima i svoje malo, ograeno dvorite sa, zelenilom.

jnteresa'ntn9- Le napemenutl da~e" ,~asPQ,djela st,anova pteu oficirimavri irHel;lom .. 'takvu [ednu- kuu dobio" je i. siim, .general- Kasim .

Naporan 'Pl..:t( zatim ..,dugi, i e,sti programi syea,nosti, ui,l:1ili su svoje u prilinoj. mieri- zamorili Reis ef. tako da .se petog dana svog boravkanije osjeao najbolje., Tek poslije podn,e kad se malo vie odmorio mo:gao je da prisustvuje i otvorenju izlobe 14 juti koju je takoer otvo-rio premijer 'Kasim.

Na izlobi, koja e, prema premilereve] izjavi slijedee godine pre-,.astiu meunarodni sajam, bila je .prikazana aktivnost industrije nafte,cementa, azbesta, tekstila, metaln'og namjetaja, koe itd. kao i rad po-jedinih dravnih organa. UKratko, izlo,ba je prikazala dostignua Irakau proizvodnji i drutvenoj djelatnosti, a posebno napore koji se ine utom pravcu. Izloba je bila jo jedan dokaz da je Irak itekako shvationunost industrijalizacije zemlje. ,

Na ulazu u izlobu Reis-ul-ulemu je pozd~avio dr. Fadil Ekrem, na-elnik u Ministarstvu orljentacije, koji je bio ef irake delegacije za vri-jeme njene posjete Jugoslaviji u aprilu o. g. Tom prilikom dr. Ekrem jepredao Reis-ul-ulemi razne knjige i broure o aktivnosti irake republi-ke za' ove dvije godine.

U MINISTARSTVU VAKUFA I AKADEMIJI NAUKA

Sutradan prije podne, Reis-ul-ulema je uzvratio posjetu generalnomdirektoru vakufa gospodinu Muhamed Behdet EI-Eseriju, inae velikomallmu i vrlo uvaene] linosti u irakim krugovima i arapskom svijetuuopte.

Sastanak je trajao neto preko jedan sat, za koje vrijeme je voenrazgovor o stanju u jednoj i drugoj vjerskoj zajednici i o proll1ematicii iskustvima u svakidanjem radu. EI-Eserija je gov;orio o stanju vakufa u'Iraku, problemima kolovanja kadrova, izgradnji damija, socijalnom osi-'guranju vjerskih slubenika u Iraku, Z

.~26 J ' , .. '

dobro 5 zdravo postavljena, nedol.ti ukoliziju 'sanacionalnim stremlj .njima, nego se ta dva nastojanj~ dopunjujti, osobito kad je namjera Iskrena;

Si!! ovom vrlo poznatom linosti u' naunim i dravnim krugovimaIraka, Reis-ul-ulema se zdogovorio' da se izmjenjuju publikacije izme",Akademije i Islamske vjerske zajednice u Jugoslaviji. Tom prilikom pred.sjednik je objasnio Reis-ul-ulemi, da [e ve priprernie tridesetak knjiga,izdanja Akademije, kao i kopiju na svijetu najstarije geografske karte ra-ene na bazi heliocentrikog sistema, koji je izradio arapski geograf .rif Idrisija jo prije 800 godina.

. .Reis-uL-ulema sa ministrom vakufa Muhamedom Behdetom EI-Eseri i

pratiocem Tarikom El-Hajjat

.l,l:1-1 .;')\k >\:-)'1 wl.) .J ..sj'} I -=-~ J.....-L >1.:-)'1 ...;t;.J)'1 ,J).J L .\)oJI ~j

Poslije podne Reis-ul-ulema je uzvratio posjetu najeminentnije.m ira-kom suniskom alimu Muhamed Rida E-ebibiji, posjetivi ga u njegovomdomu. Po eptem uvjerenju ebibija je najjai muslimanski uenjak i bri-Ijantan istoriar. Inae, on je lan akademija u Kairu, Bejrutu, Bagdadu i dr.

Sastanak je trajao oko 1 sat. Reis efendijin. sa govornik ivo se inte-resovao o prilikama Islamske vjerske zajednice u Jugoslaviji, broju Mu-slimana kod nas, izvorima prihoda itd., a istovremeno je upoznao Reisefendiju sa stanjem u Islamskoj vjerskoj zaJednici Iraka. Izrazio je velikuelju da po,"ogne nau vjersku zajednicu 'vjerskim knjigama. Molio je damu se alje Glasnik.

./

... r

I ovom uvae' 'om .rimu Reis-ul-ulema le poklonio, nekoliko vjerskm~knjiga, tampanih u Jugoslaviji.

U DtAMlJ1 I VJERSKOM CENTRU -EL GEJIANI I BIBLIOTECI EL HALlANf!

Navee je Reis-ul-ulema posjetio uvenu damiju-mauzolej EI-Gejlani(EI-Kejlani),' koja sa nalazi u kvartu Rusafe, negdje' izmeu eljeznike,stanice i Tigrisa.

Sulejman Zakonodavac, nakon te je osvojio Bagaad, pored Ebu Ha--nifine, podigao je i ovu EI-Gejlaninu damiju. Tu su, u toku slijedeih sto- .'Ijea bili nauni vjerski centri bagdadskog ivota.

Slino drugim .damijama u Iraku i ova je arhitektonsko remek djelo.:Skladna arhitektonska rjeenja, dopunjena .su poznatom istonjakom gra-devinskom fantazijom. Divno kube, koje je najvee u Bagdadu (20 X 20-m.) prekriveno raznobojnim fajansom, a o.kjeno skladnim i vitkim mu-narama,. pru!llo je nezaboravnu sliku u zlatnom purpuru sunca, koje je-zalazilo . . Jed~n stari imam, nakon to 'je . predstavllen Reis efendiji,.razdragano ).e nasmijao i oslovio ga na (urskom jeziku. Zamolio je, daprije pregledanja damije, sjednemo kod ,njega i popijemo kafu. Ovdjeje, naime, ebia] da se gostu kao prvo Jznese pola olje crne. kafe, 'aIrje ta kafa tako jaka, da predstavlja njen ekstrakt. Servlra se gorka, pako nije nauio da je pije, teko uspijeva u. tome. Imali smo zato muke daobjanjavamo da je to za nas. prejaka kafa.

Poslije kafe Reis-ul-ulema je pregledao' damiju.U jednom dijelu damije nalazi .se grob Abdul Kadir EI-Gejlanije

(umro 1165 godine ili 561 po hldrl}, osnivaa Kaderijskog tarikata muo.tesavivskih dervia, jednog od tarikata, koji je poslije smrti svog osnivaadobio veliki broj pristalica (murlda ) u islamskom svijetu. Damija 'je Iijep~ureena i iznutra obloena skupocijenim mermerom,a ima tri odjelenja:za hanefi]e, 'afiije i malikije. Nakon njenog pregleda Reis efendija je pro-uio fatihu na grobu El Gejlanije.

Uz istonu i sjevernu stranu damijskog dvorita. smjetene su dvije-vjerske srednje vkole, koje pripremaju kadar vjerskih slubenika. Poto-je ve bilo kasno da se razgledaju, Reis-ul-ulema je izrazio elju da pre-gleda biblioteku EI-Gejlani koja je jo uvijek bila otvorena.

ISreenost biblioteke zadivila nas je. Inae, biblioteka je bogata, sa

mnogo rukopisa i unikata. Najstariji rukopis, jedan tefl;ir, prema pria-onjima, spasen je iz .Tigrisa 1258 godine, kad su Mongoli opljakali svebiblioteke i knjige pobacali u vodu. Pria se da je toliko knjiga bilo na--bac~no u Tigris, da se preko knjiga moglo prei na drugu stranu rijeke.

Poslije damije Reis-ul-ulema' je posjetio daferijsku bibli,5)teku zvanu'EI-Hallani, koja je smjetena .u nekoliko dobre osvijetljenih prestorl]e.. Ima30 hiljada knjiga, iako je osnovana tek 1945 godine. Knjini fond, zatim,financiska sredstva za odravanje i drugi izdaci, potiu iz dobrovoljnihpriloga. Organizacija biblioteke je savremena. Zastupljeni su svi glavnijezici svijeta. t\la velikim ploama, na ulazu u biblioteku, moete preitat!najnovije knjige i asopise. koje je biblioteka nabavila. Zidovi su iskieni:parolama o vrijednosti knjige i nauke uopte.

428

Najsimpatinije je"" .ovoj biblioteci bilo to to je ..aktivn.ost bibliotekeukljuenl u okvir rada vjerskih ljudi i to kroz OVll kulturno-.prosvjetn~djelatnost nije dola do izraaja uskogrudnost je~n~ vjerske s-ekte, negoioj je dat iri, oi'ti -karakter.

U MUZEJIMA MUSTENSIRIJJI

18 jula prije podne, Reis-ul-ulema je posjetio Iraki muze] I muzejDvorac Abasovia i Mustensirijju, zgradu prvog irakog univerziteta iz13 steljee, .

Iraki muzej i Dvorac Aba-sevrea, pored dragocjenih isto-rijskih antikviteta, ovaj drugiznaajan je i po tome, to jesmjeten u stari dvorac Abaso-via, sagraden prije 780 godina,koji je danas, nakon izvreneopravke u vrlo dobrom stanju.Inae, u muzejima su ekspenlra-ne iskopine i drugi vrijedni isto-rijski predmeti stari i do 5.500godina. Tu su ostaci Sumarena,Babilonaca, Asiraca, klinasto pi-smo, Hamurabijev zakon itd. Iz-loeni su predmeti svjedoci vi-sokih civilizacija rodenih u ovojantikoj zemlji. Ne zna ovjekemu da se vie divi: staroj su-marenskoj, skulpturi, ili pak ba-bilonskoj kulturi i njihovom si-stemu minute sa 60 sekundi, ne-djelje sa 7 dana i godine od 12mjeseci koji su vremenski si-stem ostavili ovjeanstvu; da lida se divi poznijoj arapskoj kul-turi i njenoj matematici i astro-nomiji, ili pak mimberu EI-Men-surove damije radenom u mer-meru od jednog komada.

Poslije obilaska muzeja Reis-ul-ulema je bio primljen kod direktoraIrakog muzeja, koji ga 'je vrlo lijepo doekao i poastio. Stavio se naraspolaganje Reis efendiji da mu sve potrebno objasni, pa ga je Reis-ul-ulema zamolio za obrazloenje kako je dolo do deifrovarija klinastogpisma. Direktor je objasnio da je klinasto pismo deifrovano 1852 i daje Britanska akademija nauka organizovala jedan ispit raznih arheologa.dajui svima identine tekstove klinastog pisma. Arheolozi su samostalno.radili, i doli su do istiI) rezultata.

Pisac lanka sa Tarik El-Hajatom udvoritu El-Mustensarijje

, 'Na kraju Reis ~fendij .se zahvalio na objanjonjima i uputi'o na ne-hd.nji univerzitet EI.Musten~iriju.

EI.Mustensiriju je gradio' godina abasoviki halif. J:IMustensir BiJlah(1226--1243),. sveano otvorenje bilo je 1238 godine. Rad univerzj-t.t. bio je podijeljen nll katedre: pravo, -j~zik, medicina, islamske nauke,itd. Svaka k,ate.dra imaJa ,je profesora i etiri aslstenta. Profesori- su bilivrlo dobro plaeni, a i studenti su imali stipendije, pored besplatne hranei smjetaja. U samoj zgradi bila je kuhinja, kupatile, ambulanta i apoteka.Besplatni Ijekarski pregled i lijeenje bilo je osigurano.

Univerzitetska zgrada, raena na dva sprata, zauzima 4.836 m2 advorite sa bazenom u njemu 1.710 m2. Dva i po metra "debeli zid zgrade

Mustansarijja- - ~J'...u\

i ventilacioni prozori na plafonima sluili su kao rashl-adni ureaji i kla-sini erkondin, koji bi regulisao temperaturu u zgradi. Na, dan otvo-renj! u univerzitetskoj biblioteci bilo je 80 hil jada knjiga, koje su stu-dentima i profesorima bile stavljene na raspolaganie. Knjige su bile sreoene po materiji i piscima, tako da je biblioteka bila vrlo pregledna.Svaki student, prije upisa na univerzitet, morao je da ima prethodno ebra-.zovanje, koje se provjeravale putem ispita. Slobodna manifestacija sop-stvenih ideja bila je zagarantovana i univerzitet je bio odvojen od slube-nog i politikog utieaja. Danas ova zgrada ima 70 odielenja.

Dugo bi nas odvelo, ako bi ovdje n_Clbrajali zasluge ove naune kuei ta je dala na polju nauke, te koji su sve srednjevjekovni naunici posti-gli svoja :znanja u Mustensirijii i nauci dali svoje priloge.

EI-Mustensirijja je sluila nauci oko 200 godina poslije ega su stranizavojevai prekinuli rad ove naune ustanove, a prostorije unlverxitota,kroz slijedeih 500 godina, pretvarali u hanove, vojne kasarne i magacine.

2 - Glasnik V1~

430

Tek je vla.~a aenera!~,.K!J>im~.,vratila ~'f~"! \.c~lturn~rn .sppmeni~u nje,govznaaj, obnovila zgradu i privremeno u nju, s!'1j~s:~iJ.a.iztob~, kola j~ upravootvorena u dane proslave dyog~,di~nji~e }ra~k~, revoll,lcije; '''V

Reis-ul-ulema. je obiao' 7 velikih sala u. kojima jesmjeten;l izlobastarogarap,skog' pisma Lr!lZr:iih dokumenata iz~,.perioda od dahilijeta doAbasovia, zatim starog novca. itd. Bila je izlj)ena i lotokopija pismaMuhamed a. s. upuenog Nedaiji, abiJ>inskom caru, zatim slika naj-starijeg arapskog .nevea kovanog na. osn.ovu kliea ~asanidskog dinara itd,

NA RUEV~NAMA' SAMERRE

Sjeverno od Bagdada, na udaljenosti od 112 km. nalaze se ruevinebive halifske prestonice Samerre, koju je Reis-ul-ulema posjetio. istog.dana poslije podne,

Sedam abasovikih halifa u toku 56 godina (836-892) uzimaju Sa-merru za. prestonicu velike arapske drave, Inae, prije 'Islama Sarnerrsje bila poznata kao malo mjesto, smjeteno na lijevoj obali Tigrisa i 1/starom, aramijskom jeziku zvala se Sarnera. Tek kad je 'EI-Mutesim u njr

preselio svoju prestonicu naredio je da se zove Surre men rea J'j vo.r= Radostan je ko je vidi.

:Godine 836 halifa EI-Mutesim, najmlai Harun EI-Raidov sin, pre-seli svoju prestonicu u Samerru i otpoe s njenom izgradnjom. Slijedeihe~t halifa i toEI-Vasik, EI-Mutevekil, EI-Muntesir EI-Mustein, EI-Mutez,EI-Muhtedi i. EI-Mutemid, vladali su iz Samerre, a ovaj posljednji, godine892, malo prije svoje smrti, vrati prestonicu u Bagdad.

Na pustom mjestu, tokom osamdesetest godina, nicale su velikekue, dvorci, ulice, parkovi, aleje. Sve to je bilo najbolje u prostranojislamskoj dravi, donoeno jeu prestonicu, Ukratko, prema arheolokimiskopinama 1940-41, godine, Sarnerra je postala milionski grad. PrekoTigrisa bilo je izgraen veliki most. Halifa EI-Mutevekil naroito se isticaokao graditelj, Podigao je veliki dvorac sa preko tri hiljade soba, iji seo--stacimogu i danas vidjeti na obali Trigrisa. Kad ga je gradio (845-847),ni Slutio nije da e ga njegov sin godine 861 ubiti ba u tom dvorcu.Halifa Ef-Muteim, osniva arapske Samerre, sagradio je u njoj i velikudamiju sa spiralnom munarom, iji su ostaci i danas ouvani.

im je skrenuo sa asfaltnog puta, na se automo.l!il sa tekeem pro-bijao preko gomila ruevina nekadanje Samerre. Ili smo skoro pola satapreko veih i manjih gomila ruevina, koje je tokom stoljea prekrio pi-jesak. Na ogromnom prostranstvu, gdje je nekada lehla Samerra sasvojim kitnjastim dvorcima i baama o kojima piu savremenici toga dobai istoriari : EI-Jakubi, Jakut, Ibni Havkali druW, vidjeli smo samo gomile'ruevina i pijeska. Samo na sjeverozapadnom dijelu vidjeli su se ostaciEI-Mutevekilova tzv., Daferijskog dvorca, koji je imao preko tri hil jadesoba, pa smo se tamo i uputili. Samo nekoliko visokih zidova, raenjh odopeke, svjedoci su nekadanje veliine i slave Samerre. Ispod grada bioje proveden'-kanalizacioni sistem, koji je u grad dovodio vodu iz oblinjegTigrisa. Na junoj 'strani grada pogledali smo ostatke ogromne damijekoja je zauzimala povrinu od oko 20 hil jada m2, a imala je 14 vrata,

431

'koju je, takotIer, podigao 'EI-Mutevekil. Do danas je dobro sauvana spi-Talna munara ove damije, jedinstvena u' svijetu. Visoka je 55 m. a upreniku ima 2,5 m.

Bilo se ve dobro smrailo, kad je Reis-ul-ulema naputao ruevine'Samerre. Poli smo /u podnoje stare Samerre, gdje se danas nalazi malomjesto, pa smo se tu i zaustavili, jer je na vodi, roak Reis efendijinog'stalnog pratioca' izrazio elju, da poasti Reis-ul-ulemu i da mu pokaemauzolej dvojice iiskih imama koji su tu pokopani.

SpiraLna munara u Samari iz doba Abasovia (III stoLjee po h.)

IS~\ .!.Jt:.1L;.JAIIJ\~.)l; ).>"! lS"'~.\I../",JI o- .I.J'L. J ~)I.\ ;.)~ti

'Poslije ukusnog aj,a i dinje, Reis-ul-ulema je posjetio mauzolej Cl lesu kube i portal prekriveni zlatom. Prouio je fatihu na grobovima desetogiiskog imama AI'i EI-Ha_dije (umro 868) i njegovog sina, po redu jeda-naestog imama Ebu Muhamed El-Hasana EI-Askerije (umro 873). Tu jeukopana i enaEI-Hasanova i sestra Ali EI-Hadijina. Mauzolej, u svomdananjem obliku, sagraen je 1697 godine. U samom mauzoleju, ima ijedan tunel, u kome je, prema iiskoj ,legendi, nestao dvanaesti iiskiimam' (Muhamed EI-Mehdi, 873 godine), iji povratak iije oekuju.

2*

433

'Karbela se, nalazi 80 km.,sje-verno od Kufe, gdje 'je 680 go-dine poginuo h. Husejn unukMuhameda s. a., skoro sa svomsvojom rodbinom. Danas iijevie posjeuju h. Husejnov ne-10 H. Alijin grob. Nema do-'kaza ko je sagradio ovaj mau-zolej, ali ima indicija da je grobpodignut jo u 9 stoljeu, jer 'jehalifa EI-Mutevekil koga iije i-danas preziru i mrze, naredioda se godine 850 grob h. Hu--seina .srul i zabranio da ga seposjeuje. Ne zna se tano sud-bina ovog groba do vr:emenaAdud-Devle EI-Buvejhija, koji gaje podigao 977 godine.

Karbela je sresko mjesto sasvojih 80 hiljada stanovnika: Ti--pini je istonjaki grad sa mje-avinom starog i novog. VEilikai mnogobrojna hodoaa po-spjeavaju trgovinu ovog mje-sta, pa se ono i razvilo zahva-ljujui samo grob'} h. Huseina.

im smo uli na glavna vrataogromne zgrade mauzoleja de-ekalo nas je poploano dvorite ogradeno visokim zidom uz kojisu, sa unutranje strane, dogradena tri krila nastambi. Na sredini dvo-rita nalazi se impozantno zdanje-mauzolej, gro h. Huseina, ije se kubepresilevale u zlatu. Vanjski zidovi mauzoleja obloeni su skupocjenim fajan-som. Kad smo uli u mauzolej doekao nas je isti prizor koji smo vidjeli i umauzoleju Kazimejn, u Bagda_du, samo ovaj put jo dekorativniji i luksuzniji.Zatim, ist9 cjelivanje groba uz zdueno aputanje dova i smjerno pre-davanja Bogu.

Poto je Rels-ul-ulemu sad~ pratio i generalni direktor vakufa, ovajput se oko nas okupilo mnogo prisutnih, jer su htjeli da saznaju ko jeugledni gost i odakle dolazi.

Poslije obilaska mauzoleja Reis-ul-ulema je obiao i drugi, susjednimauzele], u kome je sahranjen, h. Abas, iji je grob uglavnom identiangrobu h. Huseina.

Nakon ovog zijareta EI-Eserija je predloio da se posjeti sreski na-elnik.- Poslije kratkog zadravanja kod naelnika, te srdanog razgovorai medusobne razmjene kratkih informacija, Reis-ul-ulema je nastavio putza Nedef.

Na ulazu u Nedef,3ija je vjerska zajednica bila obavjetena o do-:Iasku Reis-ul-uleme i generalnog direktora vakufa, na nekolikp kilometara:ispred grada Reis-ul-ulemu je doekala grupa vjerskih dostojanstvenika ix

Poztaena munara u KeTbetau.:>l.:~~jl\ ;,;~'11\

434

Nedefa, glavnog iijaskog centra u, Iraku, kao i vojni komandant bata--Ijona stacioniranog u ovom mjestu. '

Na glavnu Nedefsku ulicu 'izlaze i centralna vrata h. Aliiina mau-zoleja zvana vrata poljupca a _stoje direktno naspram glavnog zlatnogkubeta. Izlazei ii automobl!a i upirui prstom u zlatnu kuglu koja sebljetala pod toplim irakim suncem, ofer nam doviknu:

- Imam lei pod onim kubetom.Iznad ulaznih vrata od raznobojnog fajansa, ukraenog zlatom i sre-

brom, ispisan i su Kur/ensk! tekstovi, a naroito krupnim slovima stoji:

Hazret ALijina damija u Netieju. - .....;~~ 'lt.o .tIlS';'.) J~r\),1 c::,.r:. J ..u.JA

uAlija je s istinom i istina je s Alijom ~lc.L J1.1J J-lI t J~Ko njega voli ui e u denet ;.;:--"7> Je

Na ulazu je Reis-ul-ulemu doekala grupa turbedara na elu sa glav-nim turbedarom. Glavni turbedar je pozdravio Reis-ul-uleQ1u i EI.Eserija,a nakon toga je preuzeo ulogu tumaa. Prvo je zamolio da prouimo fa-tihu. Zatim smo prili razgleda nju mauzoleja. '

Primijetivi da sUlfReis efendijine oi, u jednom asu, usmjerene nakube ije se svjetlucanje opaa i sa 50 km. daljine, glavni turbedar senasmija i ree:

- Kube je od zlata. Debljina zlata je 0,5 cm. To je velika vrijednost"ali niko ne cijeni njegovu materijalnu vrijednost, jer je prava vrijednost:duhovna, poto pod kubetom lei Veliki imam.

Onda se razvi ovaj dijalog:-, A velika vrata, od ega su ona?'

Turbedar : Od-zlata 'su.- Amala?Turbedar : I-ona su od zlata. -- Vrata' malog mauzoleja?-Turbedar': Takoer od zlata. S've je od zlata!Zatim turbedar dohvati Reis efendijinu ruku i pokaza prema glav-

nim vratima:- Pogledajte tamo! Pored glavnih vrata, 'nalaze se Vrata riznice

koja su takoer od zlata. Iza tih vrata nalazi se blagajna, iju vrijednostniko ne zna, i kakvu, vjeren sam, niko na svijetu nema. Oko nje je na-pravljen zid od armiranog betona.

,/

Pred mattzolejom h. Alije u 'Nedefu - ~'!'":~..:e .t\~.)-Jc .~:t. r\..i

Sa unutranje strane okolnog zida koji ograuje mauzolej, nalazese razna samostalna graevinska odjeljenja tzv. lvani kojih ima na de-snoj strani 14, a na lijevoj 13. Neka od tih odjeljenja nastanjavaju aelkoji se pripremaju da zauzmu poloaj turbedara, a u nekima su poko-pani, poznatiji iijski alimi.

Unutranja strana okolnog zida prekrivena je fajansom u boji, pra-vim, prvoklasnim mozaikom. Sva vrata na spomenutim odjeljenjima tzv.ivanima, napravljena su od srebra i sa zlatnom pod-Iogom, a prostranodvorite, koje opkoljava mauzolej, poplcane' je uvenim italijanskim mer-merom.

Kad smo uli u sam mauzolej, doekao nas je skupocjeni mermer uboji kojim su poploani patos i okolni zidovi do u visinu 2 metra, nakonega se nastavlja mozaik od zlata produen sve do plafona. Sva trojavrata, koja vode u centralni dio mauzoleja, nainjena su od zlata, i svaispisana raznuraznlm citatima. Zidovi loe, da tako nazovem odjeljenje

43&

ispod kubeta u kom se nalazi g.:ob h. Alije, kao i plafon, u stvariunu-lranji dio kubeta, prekriveni su malim trouglastim paradima bruenologledala u kojima se odraava refleks sunanih zraka to probijaju krozmale lukove na kubetu. Na kubetu su privreni ogromni i vrlo skupo-cjeni lusteri, pokloni gr()bnici h. Alije. Neki od tih lustera su od koraljai sedefa i vrlo su skupocjeni. Sama ograda groba nainjena je od srebrat platine, a povezana je zlatnim ipkama.

Turbedar je R~is-ul-ulemi o.bjasnio da je H. Alija ubijen u Kufii damu je tijelo ovdje prenijeto i pokopano zajedno sa Kur'anom kojega [enapisao, kao i drugim primjerkom Kur'ana koji je napisao h. Hasan. Z.-tim je turbedar nastavio:

- uvar sam ovoga groba ve 40 godina. Obinim danom' posjeti.vaj mezar i po 3 hil jade hodoasnika. Oni dolaze iz raznih dijelova svi-jeta, a il vrijeme sveanosti bude ih i po 30 hiljada za jedan dan. Do-.gaa se da itave porodice do'u u Nedef iz Kine, Pakistana, Indije idrugih islamskih krajeva. Nas,. turbedara, ima oko 400. To je na prvipogled mnogo, .ali treba imati u vidu da godinje kroz glavna vrata ovogmauzoleja proe i do 4 miiiona vjernika. Turbe je etverene od 4 sataujutro, do 10 sati navee. Ramazanom, uoi petka, i prilikom vjerskihsveanosti, turbe je. otvoreno tokom itava 24 sata. Tada se upale svi. lu-steri i sva druga rasvjeta.

Na upit Reis-ul-uleme emu slue okrugli komadi stvrdnute zemljekoja se nalazi u korpama smjetena - u uglovima mauzolei~, vodi muedgovori: .

- Prilikom molitve veza izmeu ovjeka i Stvoritelja treba da budedirektna, a kao to vidite dolje je mermer. Te sumnje otklanjaju se ovom'zemljom, zemljom kerbelaskom, na koju [e potekla krv Huseina-ehida,i na kojoj se sedda ini.

Pogledilo sam okolo i vidio kako neki Indoneani i Indijci, obueniu nacionalne nonje, klanjaju i ine seddu na komadima tvrde kerbe-laske gline.

Pristupili smo ogradi u kojoj se nalazio veliki sanduk od abonovine,~krlen divnom rezbarijom sa minijaturnim umetcima od slonovae, toje ostavljalo utisak vanrednog mozaika. Preko itavog sarkofaga, kufan- _skim su pismom ispisan i Kur'anski ajeti. U tom sarkofagu nalaz.e se, pre--ma tvrenju iija, ostaci h. Alije. Na prednjoj strani sarkofaga nalazila se-zlatna kruna, dar neJ

Unutranje dvorite u ~au20leju h. Alij~ u Nedefu

.j.:d\ j ~ ili~ .1.:.; \S..iJ\ ,~\J.l\ u..,.J\

Mauzolej Imami Huseina - ~ i\'~\ t=!~ .} ..1.;..)"

438

Mermer iz Italije, platili su indijski trgovci, a zlato kojim je kube pre-kriveno, poklon je iz daleke Kine. _

Moda e Vas interesevati ako Vam neto kaem i o naoj blagajni.Za \Vrijeme Sultan Nadir-aha (pclevinem 18 stoljea), kad se nakupilotoliko 'poklona da nisu mogli stati u obinu kasu, sagraena je specijalnaprostorija, danas armirano-betonska, u koju su sklenjene sve te drago-cjenosti. One su nepreejenjene, a smatram i neprocjenjive, jer pored svojeneprocjenjive vrijednosti predstavljaju i ogromnu antikvitetskc-umjetnlkuvrijednost. Od tada, kad je blagaj na zatvorena, nije vie ni otvarana svedo 1929 godine, kad je sreena i popisana, pa ponovo ostavljena u svomskrivenom kutu. -

~ Ko ima kljueve od blagajne? -. upitasmo.- Dva su kljua od dvije brave. Jedan je u vakufu u Bagdadu, a

drugi kod mene kao glavnog turbedara. Blagajna je, kako rekoh nepro-cjenjiva a da bi imali pribliniju sliku rei u Vam i ovo: jedan luster,a ima ih vie nad grobom h. Alije, procijenjen je na 250 hiljada dolara,jer je ukraen dragim kamenjem. Razumljivo da je ono to je sklonjenomnogo dragocjenije. Eto, to je samo jedan detalj.

Izili smo iz turbeta, pa je vodi, glavni turbedar, zamolio Reis-ul-ulemu i EI-Eserija da se odmore u njegovoj kancelariji, koja se nalazi usamom dvoritu mauzoleja. Tu nas je ponudio osvjeavajuim piem. Bilomi je drago da se jo zadrimo, jer sam ble uvjeren da e nam turbedarispriati i drugih interesantnih stvari. I nisam se prevario. Pokazao namje hronoloki poredak sveanosti koje se odravaju u Nedefu i za vri-jeme kojih ima najvie posjetilaca. Evo tih dana:

10 muharem (aure), dan pogibije h. Huseina i20 safer, etrdesetnica pogibije h. Huseina i28 safer, smrt Muhameda a. s. i21 marta, perzijska Nova godina i10 zilhide, Kurban bajram i15 aban, mali obred posjeta i21 ramazan, pogibija h. Alije i27 redeb, mi'rad.Pitao sam tom prilikom turbedara zato se iije biuju. On mi je od-

govorio:- To je stari perzijski obiaj, koji znai pokajanje. Kod ii!a je to

ukorijenjeno i praktikuje se ve 1000 godina, a treba da znai pokajanjeto Iraani nisu stali uz h. Husejna i borili se zajedno s njime nego su gaprepustili neprijatelju i dozvolili da bude ubijen.

Poslije osvjeenja Reis-ul-ulema se zahvalio turbedaru i izili smo na'glavna vrata, dok je za nama odjekivalo vjerniko dozivanje imama:

ilAl\ r:~ ~~I ~.\.I..I.+!l1I!I I! J.l..I il-I ~uO imame istine, prvi ehide, velike srce i velianstveni Alija

Bilo je ve prolo pola dana, kad se povorka automobila sa Reis efen-dijom uputila u Kufu, koja je udaljena 5~ km. od Nedefa.

Jedina stvar koja nas je interesovala u Kufi, bila je h. Omerova da-mija, ujedno najstarija damija u Iraku, u ijem je mihrabu h. Alija, zadnjiod Hulefai-Raidina bio ehid. Ova je damija etvrta po svom znaaju u,

439>

islamskom svijetu. Poslije Kabe, Resulullahove d~amije u M~dini, i Mes-didul-Eksa u Jerusalimu, dolazi ona. Veina kufanske uleme, u itikafu je'ove damije kroz sva tri mjeseca: redeba, abana, i ramazana.

Pred damijoQ1, pri samom izlasku iz automobila, Reis-ul-ulemu igospodina EI-Eserija pozdravio je imam damije i pokazao im damiju.Kufimska damija obnavlja na je tokom stoljea. Ona se, uglavnom, sa-stoji od velikog dvorita opasanog zidom. Na zapadnOj strani u natkri-venom dijelu, nalazi se istorijski mihrab u kome je h. Alija pao pod udar-cem nob. Na sredini dvorita i danas se nalazi bunar za koji legendakae da je bio izvor Nuh~pejgamberovog potopa. Isto tako se tvrdi dasu se na mjestu dananje damije molila Bogu tri Boija poslanika: Ibla-him, Idris i Muhamed a. s. Pokraj damije nalazi se kua h. Alije, u kOloj .je stanovao dok je bio u Kufi, kao i kua iz koje je Irakom vladao do-nosio svoje odluke Hadad ibni Jusuf.

Pred h. OmeTovom dam-ijom u Kofi u kofo; ie h. ALija ubi;en. Drugi s desnaje ministar vakufa Muhamed Behdet-El-Eseri

~.J\'\ ..:...~J.._~ 0\;.>':11 y).> 0)..,....1\ J ~J...J ~,:.c.tl..s;') Je ,,-:;J:i ~..i.\./ L~ rl-iu:-~Iv" jt:JI.JA .>

Nakon obilaska damije, Reis-ul-ulema je zajedno sa generalnim di-rektorom irakih vakufa i pratnje, od sjeo u bivem kraljevskom dvorcu uKufi, gdje mu je prireen ruak. Ruku su, pored gospodina EI-Eserijaprisustvovali jo i naelnici optina Kufe' i Nedefa, komandant ohezbje-enja u Nedefu, glavni turbedar Nedefa Abas EI-Kerbedar i drugi.

U toku ruka Reis-ul-ulema je razgovarao sa prisutnim i informisaoih o Jugoslaviji i naoj vjerskoj zajednici. Nie~ovo izlaganje dopunio jeEI-Eserija. On je s velikim oduevljenjem govorio o Jugoslaviji i poloaju)Muslimana u njoj.

440

Poslije ruk. liijska ilmija iz Nedefa izrazila le elju da se sastane'Sa Reis-ul-ulemom, ali se zaista nije imalo vremena. Naime, jo u r6 satibili smo u Nedefu, udaljenom od Bagdada oko 180 km., a u 19 satiReis efendija je morao biti u Bagdadu i prisustvovati koktelu koji je ufljegovu ast bio prireen u naoj ambasadi. BiJa je uasna vruina" aU~. moralo putovati, jer je trebalo udovoljiti i ovoj, drugoj obavezi.

KOKTELU AST REIS~UL-ULEME

U 19 asova Reis-ul-ulema se odvezao u ambasadu FNRJ u Bagdadu,.gdje je na ambasador Nijaz Dizdarevi dao koktel u njegovu ast. Na eva]koktel odazvalo se oko 170 zvanica. Bili su prisutni mnogi iraki ruke-vodioci, od kojih tri m.-nistra, javni i kulturni radnici, predstavnici irakeilmije, veina diplomatskog kora u Bagdadu, delegati islamskih zemalja,uesnika na proslavi, i drugi. Prisustvovali su ambasadori: Indonezije,Perzije, Libana, Maroka, Pakistana, Turske, Avganistana, Kine, Albanije,Grke i mnogi drugi, kao i opunomoeni ministri Tunisa, UAR-a, stalnipredstavnik Alira u Bagdadu i drugi.

Pojedini posjetioci zadrav.ali su se sa Reis efendijom i nastojali davode dui razgovor. U tome, naalost, nisu uspjevali, jer su takvi razgo-vori redovno prekidani dolaskom novih posjetilaca koji su dolazili i bilipredstavljani Reis-~I-ulemi. Tele tu i tamo, koristei koji minut izmeu do-laska novih gostiju, Reis-ul-ulema bi iskoristio da izmijeni misli sa pred-stavnicima irake ilmije profesorima Nedmudin Vaizom i Kernaludin Et-Taijom. Ovi predstavnici ilmije izrazili su elju, ispred Udruenja islam-skih knjievnika u Bagdadu, da ih Reis-ul-ulema posjeti i doe na banketkoji ,bi dali u njegovu ast. Reis efendija je prihvatio poziv i utanaeno jeda to bude 21 jula u 20 sati, u prostorijama Seriatsko-pravnog fakulteta.Bio je to jedini slobodni od dva termina na koji se Reis efendija mogaoodazvati.

lako je bila velika vrulna, uprkos to [e koktel bio prireen u baJ.ambasade, velik odziv zvanica bio je najbolje mjerilo kori ko je intere-sovanje u bagdadskim krugovima izazvao dolazak Reis-ul-uleme. Svi, anaroito diplomatski kor islamskih zemalja i delegati na proslavi nacio-nalnog praznika, eljeli su da se upoznaju s Reis-ul-ulemom i uju o Mu-slimanima u Jugoslaviji. O tome najbolje govori injenica da je Reis-ul-ulemi, u toku koktela, bilo upueno nekoliko poziva na bankete, veerei druge sastanke, ali, naalost, 'svi ti pozivi, izuzev gore spomenutog, nisu'mogli biti p,rihvaeni, jer je program ve ranije bio popunjen, a bliio se#,i dan odlaska iz Bagdada. Uistinu bila je velika teta, da se nije imalovie vremena, mogunosti da se ova rijetka prilika do maksimumaiskoristi.

;tj BAGDADSKOJ STAROJ ARIJI I NA BANKETU GRADONAELNIKA

, , U svem ve ranije razraenom programu, Reis efendija je prijepo-dnevno vrijeme 20 jula rezervisao za razgledanje stare bagdadske ar-ije, pa smo se tog jutra i uputili u taj dio grada.

U Bagdadu danas, uglavnom, postoje dva dijela grada sa tipi~njmstare-arapsktm ili staro-istonjakim nainom trgovanja; bezistanskog sa

"f.neima, i onog iz '1001 noi. Jedan bezistan je podijeljen 1:'18 specijalt-Jirana odjeljenja". drugi je -.- svatarac. Du 'rrgri" smj_itene su zla-tarske radionice i pt"odavaonice koje su identine MI ulicom MUlki u Kairu,u kojima se zanatske vjetine prenose s oeva na sinove. Termperamentnl,junjaei izvikuju i nude svoju robu. Cijene nisu odreene. Ako' se znate-cjenkati i imate strpljenja da se naqgovarate s trgovcem, moete kupiti

Mauzolej Imami Huseina - ~- rl.)IIl:!Jd J.l.i.r

-442

, , -robu pod mnogo 'povolj'nijim uslovima, nego onaj !

443

naroda. toliko.evolu.irale" ~,}, se. veze"izl1lec,iu -Muslil1lana ..svijeta,: bez ikakve-smettlje,' mogu -~lobC?~n.oodrilv!lti.: Podv!:,l,

NA, KOKTElU U AMBASADI MAROKA I BANKETU NA ERIATSKO-PRAVNOM FAKULTETU

od predsjednika Rubeija s kojim se i in.~ ".clug. zadriao. Nakon neke-liko srdanih reenica, Reis-ul-ulema se toplo oprostio od jednog i drugog-predsjednika koji sumu %aellli sretan povratak u Jugoslaviju.

Prijem kod predsjednika Savjeta trajao le punih 50 minuta, to uprotokolarnim razmjerama znai mnogo, naroito ako se ima u vidu da.je predsjednik Savjeta, u dane sv&anosti. bio mnogo zauzet slubeni""prijemima.

U nekoliko navrata u hotelu, u kom je odsjeo Reis-ul-ulema, susreli;smo vrlo simpatinog starijeg ovjeka, obuenog u marokansku bije",'nacionalnu nonju. Bio je to stariji ovjek, ali s vrlo svjeim, skoro mla-denakim licem. Imao je' kratko potianu bijelu bradu, a na glavi nacio-nalni marokanski bijeli fes. Uvijek nasmijan i pokretljiv, privlaio je nau'panju. Svojom simpatinom pojavom osvajao je svakog ko ga je prvi'put vidio. I, konano, na kektelu u naoj ambasadi taj ovjek bio le pred-stavljen Rels-ul-ulemi, bio j~ to EI-f:atimi Ben-Sulejman, ambasador ,Ma-roka u Bagdadu. Kao i mnogi drugi, EI-Fatimi je tada zamolio Reis-ul-ulemu da bude gost na I

445

Kao i ranije, i ovaj put su novinari raznih listova prilazili Reis-ul-viemi, molei izjave i intervjue, u emu - je Reis-ul-ulema, s pravom, bioprilino krt, jer je bagdadsko novinarstvo vrlo aroliko, poredano odkrajne desnice do krajne levice, pa je trebalo voditi rauna da se izvje-sne, dobronamjerne izjave, ne protumae suprotno. Meutim, vlasnik li--sta Reveluclja Junus Et-Tai bio je toliko uporan, da ga Reis efendijanije mogao ,odbiti, pa je pristao da sutradan doe za intervju za njegovlist u hotel Hajjam, gdje je Reis-ul-ulema bio odsjeo.

Na svretku banketa profesor Ne.dmudin Vaiz je zamolio Reis-ul- 'ulemu, da sutradan, u petak, obavi dumu namaz u njegovoj damiji ukojoj je on imam, to je Reis efendija rado obeao.

Reis-ul-ulema sa ambasadorom Dr, Nijazom Dizdareviem, n,'egovorrr suprugomi Abdurahmanom Hukiem

.;.,:;~ .:rjl.J..:c .J

446

puna, pa smo klanjali pod ~astrenicom, u dvoritu damije. Velika da-mija s dvije velike nastrenice, bila je dupke puna. Postavljeni mikrofoniprenosili su hutbu. Profesor Nedmudin je govorio o islamskom bratstvu,o Muslimanima u svijetu, o njihovoj povezanosti, a zatim naroito o Mu-'slimanima u Jugoslaviji. Kada je namaz zavren Reis-ul-ulema je uao udamiju da je razgleda i pozdravi profesora ~ed.:nudina, koji ga je pred-'stavio vjernicima. Do ganua je bilo dirljivo gledati kako vie stotina Mu-slimana, Bagdadlija, pristupaju poglavaru nae Islamske vjerske zajednicei pozdravljaju ga, a mlaj. pokuavaju da mu poljube ruku. Vidio samJ11nogo suznih oiju. Skoro su svi lsperulvall svoJe pozdrave iselameMuslimanima Jugoslavije. Bila je to manif~staciia bratstva, deklarisana uajetu : ;.J~\ v,,:..,jI.\ \..;\ laista su Muslimani braa.

Na povratku iz damije Reis-ul-ulema je navratio u jedan zabitni bag-cladski kvart i posjetio Ahmed-painu damiju koju je sagradio jedan na

,zemljak, pa se zato i zove damija Ahmed-pae Bonjaka").Na ovu damiju Reis-ul-ulemi je ukazao predsjednik -irake akade-

mije nauka Munir El-Kadi, pa je bilo' lijepo saznati da smo jo u davnavremena imali neke veze sa Bagdadom i da su nai' pretci tamo podizali-damije.

Poslije podne Reis-ul-ulema je dao dva intervjua, i to dnevniku Re-volucija, i organu bagdadske ilmije Medeletul-Islam koji su u svojimsljedeim brojevima donijeli ove intervjue, upoznavajui irake Muslimaneo naoj Islamskoj vjerskoj zajednici i drugim pitanjima koja su u vezi sMuslimanskim javnim ivotom. Urednik Medeletul-Islama doveo je i fo-toreportera, pa je u reviji objavljeno i nekoliko fotografija sa Reis-ul-ulemom.

Navee, u 20 sati, Reis-ul-ulema se odazvao na kektel koji je u nje-govu ast dao u svojoj k.i EI-Eserija, generalni direktor VakuFa Iraka.Bio je to intimniji koktel na koji je pozvano petnaestak osoba, meu ko-jima i na ambasador, iraki ministar pravde, predsjednik Vrhovnog suda,ambasador Maroka! drugi.

A sutradan ujutro, 23 jula, na bagdadskom aerodromu Reis-ul-ulemuje srdano ispratio M. B. EI-Eserija, na ambasador Nijaz Dizdarevl, prvisekretar ambasade dr. Roler, Tarik EI-Hajat, slubenik Ministarstva vanj-skih poslova Iraka, i drugi.

*Ovaj, relativno kratak izvietaj s puta Reis-ul-uleme u Irak, prven-

stveno je, imao za cilj da i~o:u Glasnika da predodbu o mjestimai znaajnijim istorijskim spomenicima, koje je 'Reis-ul-ulema posjetio, lzatim ,da, bar maglovito, predstavi prilil!e koje danas vladaju u Iraku i

-'. Ahmed-pala .onjak :tVani Diezar, rodom je iz Hercegovine, iz sela Fatnice_1737 godine napustio je domovinu i kao djeak otiao u Carigrad, U Egiptu je .luiio kodjednog memelukog bega i tu je poeo da pravi karijeru i $licati- slavu d'obivi ime ,.De-zar, ito e rei kanp, Z:,bogsvoje nes'l'iljenosti i iestine. Na koncu postao je namjesnik'DamasKa, Tripollsa iJerusalema. 1798 doekao je 'Napoleona u njegovom prodoru na Egi-pat. U utvrenoj Akri Ahmed-pala odoljeva Napoleonu 61 dan i prisiljava ga na povlaenje,a xatim ga goni. Napoleon _je kasnije rekao da nije bilo tog ovjeka osvojio bi' itav svijet.AlImed-paia Bonjak umro le 23 aprila 1808 godine u Akri kao namja.nk Egipta, gdje jeukopan u diamiji "oju je lo za ivota sagradio.

447

opie dostignua ove prijateljske zemlje, na svim poljima njene djelat-nosti. Kaemo maglovito, jer je nemogue obuhvatiti sve ono to nasje oduevilo.

Naime, ovjeka frapira polet osloboenih snaga jednog naroda kadse osvjedoi kakve se sve skrivene snage nalaze u "narodu kad se oslo-bodi dugogodinjeg tlaenja i zbaci jaram mranih kolonizatorskih i nena-rodnih reima. Trideset zavrenih objekata: bolnica., naselja, ulica, labe-ratorija itd. poklon su irakC)g naroda svojoj zemlji za nacionalni prazniksamo u bagdadskom okrugu. Oigledno je da se 280 miliona dolara, ko-liko prima iraka dravna blagajna od petrolejskih kompanija godinjemnogo bolje i korisnije upotrebljava nego prije Revolucije.

Reis-ul-ulema sa glavnim urednikom i dopisnikom MedeHet-ul-Islam

".,L\..)" -' r>l.-':I\ ~f ./..~ f ~.J "'".J .I,WI v-_~.JNa kraju, smatramo da je ova posjeta Reis-ul-uleme od velike vaino-

$.Jiza nau Islamsku viwsku zafednicu, jer pored uspostavljen og kontaktaizmeu naih dviju vjerskih zajednica, koji, doskora, uopte nije posto-jao, Reis-ul-ulema je, prvi puta u istoriji n~Et' vjerske zajednice, Iinimkontaktom' upoznao ovaj dio isfamskQg svijeta sa naom vjerskom zaied-nicom i drutvenim IVotom. Tom prilikom, sa posebnim iadovoljstvomlkonstatovana su-prijateljska osieanja i velika ljubav koju gaji iraki narodprema narodima Jugoslavip, a posebno prema brai Muslimanima naezemlje to smo osjetili na svalcom koraku i prilikom svih razgovora kojesmo vodili u ovoj prijateljskoj zemlji.

Biemo zadovo~ni ako ovaj na izvjetai poslui kao informacija pra-vog stanja koje danas' postoji u mladoj irakoj republici.

3'

448

. 't:-'" .:,...;\5" 0\;) ~l;)\. l~.i.t>;) .:t:~~~.~.),~l;)\.~ JI) U '...l __ \:;,~;'I t: I:L0,))1.) :t~A)\._...:h;);'':JI.) ~;\..t,a.lI .:.;.Ll:!1 ~k J 15~~J~lI :4;-:.) ";:...1.:.:JI....A..':JI;);'':JI.) ;jlA~1 if :4_~;I)lI :t.~);)~...~jll:..:;)~) .l:jl 0\:-1 S.ill 0'1~:'':J.) .~\;JI

Jl9 ~rlk;l~ '7""~lI.) ~)\.~\.) J...~I)::=I\JL.,)\ 0,0 4._...L Ji); '} --Sili.) ~A)\':"'':JI

0)~;I) lI [:;Ij;'\ 0)6~ l.. 01 :t;::;;.",U1)1)1(..reli 0\ )tI' l:.t>l:~ ').) .1::;I),a.i L~""~

J 0:;...1-11l:;\.,;'1L l::;l;)\.cJ )\.::~,.4.1...1.::=;'} ~~)\...)~)~ 0"'1-- yo.; :t..)S:::::0>".)~:,.r~::tl.) UO)\.;. ')I).t> l;)...c: J)" ...::1~UOj>=;.) ~ 1.~:~;--Sili.) . :t~A)L':JI01J.1}1iL.

. 0~~;1)1'11:;Ij;'1J l.t>l;~.) LJI~l~,a.tI-~t; _.:tAl~':"lI.)....AhllI.)~1;)\.lI oi.t>0S:::::1.). ~A)\."" ':JI~)\.}I j>.-~L ~l;)\.~ ~ ~0A) .i.;.l:l .:,...;lS"

: JI).JI 0...L"'. [;\.,;'1t:. lfA )1l!l.t>l:....;1JlI l::;l;)\'~ J: .~IY~ .:..:;i ':J;) ;r~"0S::::::;r1--s)~)11.:,...::=~~A J;,l~ll ,)1:..)11JI l;.fo=::' .1,,10c )~~l\.) ':"i.l:;\ el)lI.)

,)l:....}tl.)J1).J\ 0.1 1\L~JI I;~)+-~. L. ~ J1)"lI 0"'l lI t.....~JIj~C ~~~':"lII,;:,) ~..A z,)\...il.)1:'.r>1~;I.) Ijil0.)~:~ 'l:r.r>y-~0\Ol:"Alf~l~'Ijtl! .'r~ l:.r>~;,)\ 0~;;)

, .

~A)\...)11;y)1\.) ;(;\J.,a.lI.)'7""~l\0"'l::9)\...)~)~0"'1-- )~; O.)~l,IlAl:':".r>~10~jJI r.r>" \. .' , .. "

L l_::;l;)\.~ 0)S::::::;0\ ol:....:.;L..~k.) .O)~:;.) 4".;):; l:s:'L.J); I.i.t>) :t;~~JI.)

~ .r ,". " . J~;..tld::;,l;)\'~~4.;;lcL.: .~~,. ~~A~ ..)1101J.l}1iL..~:: )~_:s:::J.I~')l~"""~I.0: )~J.t(J.)1, 01~--S)~itl )\.::~~ l::. /,)S"~ 0.;, ~:!':J1~.J' .J\~:i\~l..}I.C:JI}:-'~/ ~Cl~I'L~ Jl_~)4 i:~\;I~J I! t~I;'.): JI).J\ l$'"llI ~I ,l.tJ.,lt.5J\...::.;,lAl:.,.t\:e::-~cil.i.S" l:::lIJI! ~\...1.~~;\~iJ~"".~;\)~li'~~~:~I1 ~';;i.)jlfl,I"J4,~'i; 4.~~~ilA 0"""1e\}\

449

:.. .tuI ...t~~z, A" o J~; :{;:;.r.-JI :lk )b-J I oj4l L:.o.J...t;.Jv--~.J (r \ .'\'\ L4l \.,\, OI.:.~"",J ...t1.J.~I\ ~~).)))I ~..rJl: -->.JfJI .f.C~1v--.)L-.lI ':'}I J I-,~; 0.'...il1r)L ..)) I J li~ )~~I 0'< L:~I J". :{-;:.:.J)))l1~;I~ ~ d::z .I-': --,,:;:1 ;(;:1;,0 ~ .;t~)1 )I~) 0I.,....t;.:...1; (-.>.))\;:11~ .;1:::1\':')1)

Jl';))1 iL 4_S::::.L. --.A,a) J.J..\:' '7'\:.5----.A}l:; 01.:" ,-:,",l1,.J. rH-) I JI..,,,.I) 0.))\.:....t~"lIcl)~J ~;.J)"tI

Jo)))1 J~":; r~..!)-JI;(_~:.o~:,a; 0.1 t,a '7'1:.S::::J\Ij4l --.A/l:: Jl;.:::'1 J~;.J

450

~..:>lA:;J~.s.>::::-; ;{~;Jt""f.>:JI;{,;lll!~;l,o :itl;. .:>~II~ J _~".d:b-}I o~ ~ t:!..4J..}1

J.~~JI UOI).: ...I:iLi:>-).>~ \ \. ..::..,\tlA.:"'1r!' L J.>~ ef yUJI u--f)~:>-

Cl::":;1UA:>-.>4~~!.tl "::"'l;~)JI 4_1A:>-.>~)s::: ..tl ;{~lf=tl '":-'Jtk(.);; :lJQ:>-J

tlA:>-.>~.rQ:.:_ti UO).,..> ;{_.).M 2::":;1.> J..,~ \ to UOr 2::":;1.> kl;dl 4::..M

.z., ;l:t\ ,":-,l.J)l1

;(~i 0.4 ~At..)tl )~'"'>~J ~ ...blS:::t\~ ....U"tI - 0"!1~....A".>..::..,~.>....:tlL"..a.A J ~.r~" l:~)l1~!.tl;{~..l,"J .I)'"l...JJtkl.J ~..rQ:.:.....tL;{-.)..ltl .>.:>I~ ~:>-b J Jlftl 0""1"t\~~ J

. Jt!., ~~I J ;{;j1~ l~;Jt->.>cy.. ~A'" U"tI -rl;1 ..l;J

ul::-S'~J '":-'i.tl J uW J01jlJ ~~;J,.t;1 :4{}t1 JJ..lt\ .Ij,... l~~:>- J.~J)bi'>-)~;If,-JI J u~~tI.> ~;~tI J 0:..:>.11J ul:....il,;;1J J..:,)'; J

).>..:i \ \. ..::..,)tlA.:,..I.:>.>;J 0A )~~.5"J ~ ~~J

~-ll 4~!),j ILS:::l....tI~L . U"t\J1t...P~1I J..~JJ~))'j; J~_~.t.s::::tIJ..::..~;I~JI rJt81.l!.:>1;{~~:llA:>- J UJI )lI.>U.JI 0'" )~~.5"lA..ra:>- ~A)t .81~.rt'~;Jt->f.>~t\ .;{,;itl!~,. ;{tlA. l:.~ 0'" ':>..l"tll~ J _lA;1ti; lS _l;p~t J t~!),JI 4.;lt1JI l~; J ~""~J:; ul by' 0\5" .Jlyolt ll"tI

451

Husein O?Q

1y\EULJUDSKI ODNOSI U ISLAMUNiko ne moe porei ulogu materijalnih dobara u ostvarenju

ope ljudske sree i blagostanja. Nae bioloko odranje uslovljenoje onim nunim potrebama u hrani, odjei i stanu. Bez bar mini-muma u ovim potrebama nemogue je odrati ni goli ivot.

Pa ipak materijalna dobra ne ine jedinu komponentu naesree i boljeg ivota. Postoji i jedna druga komponenta, isto takovrlo vana, postoje, naime, meusobni ljudski odnosi.Tkoj]ine, po-red materijalnih sredstava, vrlo vaan uslov boljeg ivota. Ako me-usobni odnosi unutar jednog naroda, jedne zajednice ili narodaprema narodu ne baziraju i ne funkcioniu na principu jednakosti,ravnopravnosti i bratstva, u takvom sluaju materijalna dobra, mali kojoj koliini i kojem obimu ona postojala, nee biti u stanju osi-gurati ovjeku pravu sreu i pravo blagostanje. Iz nezdravih meu-sobnih odnosa i nagomilanih proturjeja i suprotnosti za koje se navrijeme ne nau pravilna rjeenja, megu, a to se redovito i dogaa,da nastanu vrlo otri sukobi, revolucije i ratovi koji unitavaju nesamo materijalna dobra nego i ljudske ivote.

Kad bi meu ljudima vladali bratski odnosi, kada bi svakiovjek gledao u drugom ovjeku, bez obzira na njegovu vjersku,plemensku, narodnu, politiku i rasnu pripadnost, samo svog bratai kada bi svaki narod gledao u svakom drugom narodu samo ravno-pravnog lana ljudske zajednice, onda bi mt bio iskljuen. Tek bi setada sva postojea materijalna, dobra mogla upotrijebiti na pobolja-nje uslova ivota i ostvarenje boljeg blagostanja.

Islam je sasvim realrro i pravilno sagledao problem meusobnihodnosa i uoio gornju injenicu. Odreujui svoj stav po tom pita-nju, Islam nije mogao, a da nema u vidu realne geografske, socijalnei druge faktore koji djeluju u procesu razvoja ljudskog roda. Kao.posljedica djelovanja t'ih i takvih faktora nastale su tokom istorijei izvjesne realnosti, kategorije, koje se ne mogu zanijekati. Pod od-reenim istorijskim i geografskim okolnostima pojavila se katego-rija rase, naroda" drave, plemena, porodice, doma kao i razlika uboji koe i fizikom izgledu lubanje.

Pogreno bi bilo smatrati ove kategorije ogradom i osnovomza odreene privilegije i prava. Nisu to niti smiju biti zavjese kojeodvajaju i dijele. Naprotiv, to su sastavni dijelovi jedne 'jedinstvene"cjeline koji se meusobno lrohezijom bratske ljubavi vrsto pove-zuju .j popunjuju.

Prema islamskom uenju kaogod to razliitost u polu ima zasvrhu obrazovanje jedinstvene cjeline - porodice, bez koje se nemoe ni zamisliti odranje ljudskog roda, isto tako raznovrsnost uplemenima, narodima i rasama ima za cilj formiranje jedne opeljudske bratske zajednice koja e poivati na meusobnom upozna-vanju, bratskoj slozi i potpuno ravnopravnim odnosima. Meu la-novima te zajednice ne smije biti nikakve razlike. Kur'an veli:

452

~I,I;~\ ::.!J~:;(;.-! 'f1:J:;:; J,'( J.)1 ~ 'ltlLi ti, ~GI \~~\~'.

453

Velika irina ovog islamskog gledanja dola je do punog izra-aja u doba Muhameda a. s., u doba prvih halif'a - hulefai raidinaEbu Bekira, Omem,' Osmana i Alije, kao i kasnije. Pored onoga tasmo ve naveli, Muhamed je ee isticao: Ko bude uznemiravaonemuslimane, ko bude prema njima nepravedno, nekorektno postu-pao, ja u na sudnjem danu ustati protiv njega i biti mu protivnik.

~.!11r"~~ ~-~~?~~\ ;;Drei se direktiva Muhameda a. s. i sl'ijedei njegov put, prve

halife su bili budni i stalni uvari dobrih meusobnih odnosa. Ionda kada je islamska drava bila na kulminaciji svoje moi i slavei tada su se meuljudski odnosi uvali kao oi u glavi, jer snagaislamske drave i njena mo temljila se ba na tim meuljudskimodnosima, koji su bili proeti dubokim humanizmom, pravdom ijedna:kou. Zato su prve halife ljubomorno uvali tu islamsku te-kovinu. Halifa Alija u svojoj direktivi - poslanici upuenoj MalikIbnul Harisu prilikom njegovog naimenovanja za namjesnika uprovinciji Egipat pie: Neka tvoje srce bude ispunjeno milou iljubavlju prema podanicima. Budi blag prema njima. Nemaj seprema njima odnositi kao zvijer koja vreba na rtvu da je pojede.U podanicima uvijek gledaj ili brata po vjeri (musliman), ili slinai ravna tebi PIO stvorenju (nemusliman). Moe se dogoditi da jedani drugi pogrijei, svjesno ili nesvjesno poini neki grijeh; Oprostiim onako isto kao to bi elio da i tebi Bog oprosti Ti si njihovstarjeina. Ne zaboravi da i ti ima svog starjeinu. A svemogui jeBog opet gospodar i tvog starjeine. .

r~'1';:i ~)'~(;':"r~~.r-.i~r;"rf.,~ll:; "("~~~I:;LO:) ~~ ~~!IJ, . :: , " ,. ,.... .. " .. . .J: ...:: '" ........"... ~ .. , ,. ,r: 'JI.,;!I ("_~:~.k';~~_~\I~.!..U ';;~l l.I,JJM;.dl~t.U C l.~.~\.4_~ rf._\;~~ :;~,;;~~'r-~\~~~II :; ~ll ~ ~::'.:"1'~ J';, :;~ I '("~~.iJ

... ..,.., > .. -::; ",,,, . " .. ,-'''' .~ . ~ , .~ ,.-

.f ':ll ~\) , ("~ j':"C ,\; ~~~ )~~ :.r~.:iiI ~~ wl ~Q; J ~7 ~ill~.~~:;~;J") '~I :;~) ~

Cinjenica je da su ljudi pripadali i da i sada pripadaju raznimuvjerenjima, da izmeu njih postoje ideoloka neslaganja. Nikada'ljudi nisu niti e, a niti mogu jednako misliti. Ne bi to bilo nipoeljno, a niti bi bilo korisno. Progres i nije nita drugo negoposljedica sukoba suprotnih gledanja.

Ali je isto tako injenica, da svi ljudi pripadaju jednoj ljud-skoj zajednici i da svi moraju podjednako uivati osnovna pravai biti izjednaeni u tim pravima. Nema niti smije biti ljudi sa ne-kakvim privdlegijama osim privilegije koju nosi u sebi vlastita vri-jedruostovjeka.

Vlastita vrijednost jeste jedino mjerilo i iskljuivi kriterij krozkoji Islam gleda na -ljude. Time se rukovodio i balif'a Alija kadaje pisao onu direktivu svome' namjesniku Maliku Ibnul Marisu.To je i nita drugo imao u vidu i velikihaHfa Harun El-Raid kada

454

je kraninu Jovanu Masuji povjerio prosvjetu u svom carstvu.Teko je nabrojiti sve krane koji su zahvaljujui ovakvomislamskom gledanju zauzimadi vrlo visoke poloaje na dvorovimahalifa. Izmeu ostalih spomenimo jo: ore Bahitu litni lijenikhalife Mensura, Isa Sehlata astronom, Nohbat, Teufil Toma astro-nom kod halife Mehdije, Jovan kojem je Memun povjerio slubuprevoenja stranih djela iz medicine i filozofije, Selmuje linilijenik hialife Mutesima, Hunjen poznati prevodilac Aristotelovihdjela u doba halife Muteveki1a, Matija Ibni Junus, Kosta Balebekiitd. Sve su to' imena uenjraka krana koji su uivali veliki ugledi vane poloaje na dvorovima halifa iako su se drali i ivjeli popropisima kranske religije.

I mi Bosansko-hercegovaki 'muslimani, odnosno muslimani .Federativne Narodne Republike Jugoslavije moemo biti ponosnito smo u toku svoje povjesti pruili bezbroj dokaza o svom ispra-vnom stavu u pitanju meuljudskih odnosa i bratske sloge sanaom braom drugih vjera. Ml emo ovdje navesti samo najmar-kantnije povijesne sluajeve, gdje je bratska solidarnost, sloga ibratstvo dolo do punog izraaja .

. Mi ivimo preko 500 godina u ovim krajevima izmijeaninegdje sa naom braom pravoslavne, a negdje katolike vjere,a negdje opet i sa jednim i sa drugim. Ne moemo rei, da nijebilo pojedinaca i na jednoj i na drugoj strani koji su svojim neod-. govornim postupcima pokuali da pomute dobre bratske odnose.Meutim, iroke muslimanske mase i njeni pravi predstavniciuvijek su teili ka uspostavljanju to boljih, to prasnijih odnosasa ostalom braom i naim sugraanima. Takvih tenji nije manj-kalo ni onda kada je Islam u ovim krajevima bio u pUIlJO~ svojojsnazi i kada je potpuno dominirao i imao punu vlast u svojimrukama.

U svom govoru prilikom sveanosti ustolienja Njegove Sve-tosti Patrijarha srpskog gospodina Germana u Pekoj patrijar-iji 29 maja 1960 godine Reis-ul-ulema Hadi Sulejman ef. Ke-mura podvukao je da su L u tekim vremenima po srpski narodputeve bratstva utirald u naim krajevima mnogi nai plemenitipreci, a meu njima i braa Sokolovii. Pod uticajem Mehmedpae Sokolovia,"ije nam je porijeklo. poznato, a koji je doaodo najvieg poloaja u otomanske] upravi, obnovljena je Pekapatrijarija u koju je doao za patrijarha njegov brat Makarije.U obnovljenoj Pekoj patrijariji prvi patrijarsi bili su, kako jepoznato, u srodstvu sa nai[viim predstavnicima tadanje turskevlasti. Ti rodbinski odnosi doprinjeli su da su dobri odnosi crkvesa turskom vlasti ostali sve do kraja 16 stoljea.

Poznato nam je, da obnovljena Srpska crkva nije bila samovjerska nego u izvjesnom smislu politika organizacija srpskognaroda. Ona je 'kroz istoriju odigrala vanu ulogu li okupljanjusrpskog naroda. Preuzimajui ulogu politikog predstavnika, onaje snano djelovala na ouvanje duhovnog jedinstva' naroda.

Nije manje znaajan na polju trasiranja puta ka bratstvuizmeu muslimana i. krana pokret vidlnskog pobunjenika Pas-

mandi Osmana. Naime, krajem 18 stoljea (1790) Osman Pas-mandi rodom iz Bosne (Tuzla) ustao je sa parolom sloboda ibratstvo protiv turske uprave i prigrabio sebi vlast uvidinskompaalu:ku. Imao je svoju vrlo jaku vojsku i u neku ruku Sa;mIO-stalnu dravu. U njegovoj vojsci bio je veliki broj krana. onisu bili potpuno ravnopravni i jednako tretirani kao muslimani.Stojan Novakovi, plotvrujuisve to, veli ZJa Pasmandia, da uvjeri nije bio fanatik kao to se na vjeru u vojsci njegovoj nijegledale. o I ostali istoriari i izvori istiu ovu, za ono vreme vrlomarkantnu karakteristiku Pasmandieva pokreta, koja se provla-i kao osnovna misao kroz sva njegova djelovanja cijelo vrijemenjegove vladavine. Jedan francuski konzulski izvjetaj spominjepravoslavnog vladiku meu rijetkim saradnicima i povjerenicimaPasmandia. Drugi jedan francuski putnik naroito pominje kako

o je Pasmandi bio raspoloen preme pravoslavnim ti kako govori daih izjednai sa,muslimandma. Novakovi dalje veli: Bazerdan (ne-ka vrsta ministra finansija) bio mu je Nedeljko Popovi - Srbinpravoslavne vjere. Prilikom napada na Beogradski paaluk glavnikomandant Pasmandieve vojske izdao je, kako navodi Mile Vu-kovi u knjizi Karaora, strana 189,. srpskoj raji OV1aJjproglas Nebojte se, raj o, mi Srbima neemo nita, o ve se zbog vas i bijemo,Mi smo dol'i, da istjeramo samo jabandije (Osmamlije) i vama ebiJtibolje s nama nego sa jabandijama. Mi smo se ovdje i rodili pa:s vama emo i ivjeti i pomrijeti.

I naa najnovija povijest obiluje vrlo znaajnim manifesta-cijama bratske solidaronsti i dobrih susjedskih odnosa prema pri-padnicima drugih vjeroispovijesti. Muslimani su znali da u najte-im asovima, uasovima subonosnih svjetskih zbivanja uz velikirizik stupe na stranu svoje brae - ovog puta Srba pravoslavnevjere i uzmu ih u zatitu Muslimani su - istie u svojoj nastupnojbesjedi prilikom ustolienja Reis-ul-ulema Hadi Sulejman ef.

o Kemura _ jo 1941 godine i u toku okupacije u doba najveeg te-rora mrskog okupatora i njegovih sluga dizali javno svoje glasoveu poznatim rezoluzijama protiv pokolja nad mirnim !raanima bra":~e pravoslavne vjeroispovjesti ti jevreja. U tim najteim danimaprogovorila je _uzavrela krv energino traei da se prestane sazloinima i ubijanjem mirnog stanovnitva.

Sest poznatih rezolucijac sarajevska, mostarska,. banjaluka,tuzlanska, bijeljinska i prijedorska pretstavljaju danas, zaista, naj-jai historijski dokumenat o Jcuranom, asnom i humanom stavubosansko-hercegovakih muslimana.

U asu najveih pokolja i ubijanja progovorila je uzavrela, o ali"bratska krv; uo se glas muslimana, uo se njihov najotriji pro-test protiv ubijanja naih sugraana i nae brae.

I Ovakav stav i ovakva pravilna orijentacija bosansko-hercega-vakim muslimandma bila je vrlo vaan doprinos u pobjedi idejebratstva i jedinstva naih naroda.

Islamska vjerska zajednica na elu sa Reis-ul-ulemom HadiSulejman ef. Kemurom i danas u uslovima nae nove stvarnosti, au duhu islamskog uenja VIOdipolitiku iroke ,koegzistencije i na- o

456

'stoji svim silama, da to vise produbi nae 'bratske i prijateljskeodnose sa drugim vjerskim zajednicama. Mi vrsto vjerujemo i ne-pokolebljivo stojimo na stanovitu da su dobri interkonfesixmalniodnosi osnovni uslov ne samo za bri i bolji ekonomski i drutvenirazvoj nae zemlje, nego i za normalniji razvoj vjerskog ivota.Reis-ul-ulema Hadi Sulejman ef. Kemura 'koristi svaku priliku da.objasni smisao i -potrebu ovakve politike. Mi ve ubiremo plodoveovakvog nastojanja. Na naim vjerskim sveanostima, naroito pri-likom otvaranja novih damija gotovo svagdje prisustvuju pred-stavnici-sveenici - -drugih vjeroispovijesti kao i vei broj njiho-vih vjernika, tako da su te sveanosti ujedno i manifestacije bratskesloge i ljubavi.

Ovakva politika nailazi na vrlo jaku podrku muslimanskih,masa. Treba samo prisustvovati, jednoj takvoj sveanosti, pa da sevidi sa kakvim oduevljenjem i aplauzom pozdravljaju nae mu-.slirnanske mase nastup pravoslavnog i katolikog sveenika na timsveanostima.

Na drugom mjestu naeg lista donosimo pjesmicu narodnogpjesnika, seljaka iz kol'iceTuzle, o bratstvu, iz koje se najbolje vi-di kako na obian musliman, ovjek iz naroda, reagira na naanastojanja na polju produbljivanja bratskih odnosa. Pomenutapjesma je i bila povod za ovaj napis.

L;I J . .h~;~,:)UI JL Jt\ (.>1" ~;J::;)t t6~a>\;) J ..r\:11;,:)\.jI r)t";;)l10):'

~l;)t t\ oja>..:-;\5'bI; . .:,)t,oJ .:,l;)t" Lr -fUI u;:: L. (.>1" ~; J:':; ;~ _I\ ;l-:~JI.

~I\ JA 1:1I if- J .jJl:1\J --,,;)_:11(.>k J ~;\J.,at\J ;,:)} I (.>1" i-'~:;~)t_,al\-"~)JJ"o ..:-:1)'.jI J ~,:)UIJLJI\ \,.1.Q~ .jJ..t:~~:,. 0':)\"-11.j;S::::' ..t:;:~;J,:)~:ll

~ .jI \'a>,:)I;:1(.>1" ;),:)\; x~ 1_&;1;u~-11 J J .):.~ J ~: ) ,:)J_....('"6:;:: .j.J~~ .j I J J~; J '-:"'-""-~ Jr\"; I ~~l:;"J\ J.\yJ ~

~:;lf=:l1 oI:.....1..;1J . i:l::t\ J )'""\::11J )l::1\ ol:""

457

dl-~\l1 0-"k:JI ~ Sl:; ~ '-:-'J.-~JI'LS..r,"-:JIC~:JI rL;;1 :(~>- ,) ~b J.;.,,1}\l1 ..:,l:1 J~L:~'}I 0-"k:1\ ~ . .:...l.-~-lJ:{:::kJl ;l::::o:1\j'ol:~ J~I 0" JLSit\

JJ-::O:"~ ~4::;'1..::),,:-:1 J..l".. r&:" ...l:>-I~J5 ..:,L ril+;l.1 ~~~"! 0~ r&.,a,,! :{::!Y-~l.~~ 4~; r..>k

0--k:l1 -1r..>l.~~!:J :J ~ ~:I J"-. I

r-&JL~\J ..:,#~rL ~ 4::l.~Jl.;; ~\ r..>l.,o ~:il ;l;~ ...(,.!":'~J.~I}I .l~l.;.JI ..:,\5'.s , ...:,~~I}I ~ J;_?oJl J r~.l~)0;:: ":'J9jl. '.,;15'U .j;:):;, J5' ;~JI o.i.t.:..raA J~'o':J) u::""r..>._~:tl ):':'\'I ':').::o:t\ u:1 ~tl . JI ..:~ ~I ';0) J~rl..':JI '7"':5'

~ V.,o l,,:": r&::l.~0;~>:":; \' ~ r&: ~bJ I ~( ~l~}J LSI) r&t :{:::o:1\~ :{..."..} I ~:l.; ) ..:,I~ st{"&: . .k)~ . Jl.~t I J ~t ):12; l.1~ J....tI I J ~J 'Cl l.\ : ..:,l~:,or&;l; . r&l.~ I r::.w -~ ~J~~ 0-" r&t 1.~l; .lk_~JI ~ ...\-.JI J r&~~ I r..>l.~J):~.Jl."tI r&t j';; ~ JI} I

~ - . '-. .J I~~ r-&;} ~; l; . 4".."';,0 ~ oJ~~ U" ~ I ~::k~l.":' I ISO j; ~ '7"';' LSili J~"~~,o

.~'}~ 0-" JJ; ~I~ ~;J; ~::l.~;'':J1

J rJ::tl l:.ra~ J oi); l..0::! ~ l&:;::..:,)l;,) ~ .~~ ':JI

458

~JIJ J"l:tI 4;\s'~~,J.l..:lIJ ~WI oy}tl i~,.-!.Sj ls:' - r)L..)t1&J

, (>J__ ,o t:.:)L-; t.i; ti~-'" J i.1p liA>Jf! wyJ~-11 !.Sr:- ~ o~ bY.': W'04,.1 1\ ti~'" J o~l....pl\ 0iA>wJ)' ~~:; oy-~S"4l~AI~;)L..~y"

4.::;ljl4:1l..11~),..JI.1:~Icl...)~IIJ1JI "J';; ~'>; J .j1.:.0'" ~_)'~;)}tl L::s::JI t.r~) ~ J

Javui Mustafa, imam

Hutba O alkoholu ; hazardnimigrama

o-,z"'''t''' ~\I.~iII Jr 4r ~) r'}j'}lJ ~Lai \II J ~I J .)J..II"'lyJ~~fllil ~. ~"JZ ,JC1..l

I

o vjernici!Zaista je opijanje vinom, igranje hazardnim igrama, klanjanje kipo-

vima i gatanje (proricanje budunosti i kazivanje sree) posao irabotalaTala, ejtana-sotone, pa se toga proite, nebi li bili spaeni (Kur'an).

Dl'a~a brao!Gornji ajet - odlomak - iz Kur'ani a. . upozorara nas na etiri

\lTlo rune osobine koje kod ljudi mogu da postoje. Te osobine su rune

459

radi toga, to je to djelo prokletog avola - ejtana, a ejtan vodi ovjekana nesretan put, vodi ga u zlo i u propast.

Od navedena etiri runa djela:Prvo je - opijanje alkoholom. Muhamed a. s. u jednom hadisi erifu

je rekao: ~, WI i-) ~~;,JlVino je majka svih zala. Kod nas u praksiljudi piju razna alkoholna pia. Vino, rakiju, konjak, rumi i pivo.Sva su ova pia zabranjena, jer je Muhamed, a. s. u jednom hadisi erifurekao: ~\; ,Jf).."-.: Jr Sve to opija zabranjeno je- '

Ima dosta vjerskih odredaba koje kude onoga koji se opija alkoholnimpiima, pa mi nije mogue sve to nabrojati u jeanom predavanju. Mi-slim da nije ni potrebno da to nabrajam. Ko vjeruje u Kur'ani a. . dostamu je ono to sam ve spomenuo. Ono dobro kae na narod: .Ko mislitaj ne pije, a ko pije taj ne misli.

Dok trijezan ovjek po noi mirno spava, dotle pijanica u raspo-loenju alkohola sputano sanja o nekim zanosima, koji e mu toboeneku sreu donijeti. Ali umjesto oekivane. sree, alkohol pijanici donosinesreu, donosi mu razoarenje, bijedu, sramotu, siromatvo, bolest iodgovornost pred Bogom i zakonom, odgovornost pred ljudskom zajedni-com i strahovitu optubu njegove porodice koja ga proklinje to imupropauje njihovu budunost i njihovo zdravlje i ivot.

Pijanice se zavaravaju da je uivanje alkohola jedina zemaljska ra-zonoda, pa se stoga alkoholu posve odaju i nisu m,oni da sagledajuvelike tete od opijanja. Nije rijedak sluaj