7,00 KUNASLO 1,20 EUR 1,50 EURnezavisni dnevnik ETVRTAK Pula, 3. sijenja 2013. Broj 2 GODINA LXIXNEMA VIE NULTE STOPE POREZA: OD PRVOG DANA NOVE GODINE NA KRUH, MLIJEKO, LIJEKOVE I KINOULAZNICE OBRAUNAVA SE PET POSTO PDV-a; CIJENE ODMAH OTILE GOREMJETANI FLENGI I JASENOVICE ZNAJU TKO SU RTVE STRAVINE NESREE KOJA SE DOGODILA U NEDJELJUU Yugu izgorjeli mladakonobarica i zatitar?str. 38 i 39POLICIJA TRAGA ZA POINITELJIMA KOJI SU PETARDOM UBILI PSA U GALIANINesretni Miko imao je u glavi i dva metkaBEZ MILOSTI: RUIT E SE SVE TO IMA RJEENJE, A NIJE LEGALIZIRANOBagerima na obiteljske kue, zgrade i vikendiceOd turizma zaradili 130 milijuna eura vie nego laniPOTVRDIO HNB: TURISTIKA SEZONA ISPUNILA OEKIVANJAstr. 8 i 9DOBIO CRVENI KARTON: POVJERENIK SDP-a ZA PULU DANIJEL FERI IZBACIO MARTINIA IZ STRANKEDenis Martini na lokalne izbore ide s disidentima iz SDP-a str. 5Manuel ANGELINIIstranima ipakposkupio kruhNismo dugo dizali cijene kruha, a u meu-vremenu je sve poskupjelo - od goriva do si-rovina, pravda poskupljenje kruha Korado Soldati, direktor pulske Brionke str. 2 i 3str. 6 str. 5PULA - Promjene stupa-ju na snagu, poruka je s na-slovnice internetske stranice hrvatske Vlade. I zaista pro-mjene su stupile na snagu s prvim danom 2013. Posku-pio je kruh. U pulskoj pekari Brionka potvrdili su nam da su korigirali cijene, odnosno podigli ih za pet posto. Toliko je postotak novog poreza na kruh, mlijeko, lijekove, knji-ge i ortopedska pomagala za koje je dosad vrijedila nulta stopa PDV-a. Korado Soldati, direktor Brionke, potvruje da su od juer cijene njiho-vog kruha vie za pet do est posto. Kae da si nisu mogli priutiti da porez padne na njihov teret jer su im ulazni trokovi ve sada previsoki. Nismo dugo dizali cijene kruha, a u meuvremenu je sve poskupilo - od goriva do sirovina, kae Soldati.Kap za preliti au?Poskupili su ve ranije i neki mlijeni proizvodi. Ci-jene hrane u stalnom su po-rastu, skuplji su struja i plin. Ovo posljednje uvoenje petpostotnog poreza na kruh i mlijeko samo je kap koja bi mogla preliti au, upo-zorava Kreimir Sever, pred-sjednik Nezavisnog sindika-ta Hrvatske. Jer istie da ovo poskupljenje moda ne zna-i puno za mjeseni kuni budet, nekoliko desetaka kuna, ali problem je to su to, kako kae, strateke na-mirnice.- Koliko god e nominalno ovih pet posto biti malo, na-ravno da je udar. Kruh i mli-jeko su namirnice o kojima preteito ovise staraka do-mainstva, samaka, obite-lji s vie djece, a oni u pravi-lu imaju i najslabije prihode. Dakle, najsiromanijima su to osnovne namirnice. No, problem je to ta poskuplje-nja nisu izolirana, na njih se nadovezuju druga. Tijekom nekoliko zadnjih kriznih go-dina banke su podigle kama-te na postojee kredite i time su graanima poveali rate. S obzirom da plae to nisu pra-tile, graani imaju manji ras-poloivi dio dohotka za tro-enje. Dogaala su se i druga poskupljenja - cijena hrane je polagano rasla, prole go-dine s dizanjem PDV-a na 25 posto dolo je do lanane re-akcije poskupljenja, cijena plina i struje je znaajno po-rasla, poskupile su komuna-lije, nabraja Sever.Brionkino poveanje ci-jena nije nikakvo iznenae-nje. Ako drava digne porez, proizvoa e logino dignu-ti cijenu svog proizvoda. No, neki ipak ne ele priznati ne-minovno.- Koliko nas god uvjerava-li iz najveeg trgovakog lan-ca u Hrvatskoj da su uspjeli dogovoriti da nema posku-pljenja kruha i mlijeka, i kod njih e to biti privremenog karaktera. Bogatiji za siromaheIz pekarske industrije po-ruuju da vie nemaju pro-stora i da e tih pet posto morati ubaciti u svoje ko-nane cijene. Tako da je po-skupljenje neto to je realno oekivati, kae Sever.Hoe li rast cijena osnov-nih namirnica Hrvatsku obo-gatiti s novim siromasima? U 2011. stopa relativnog siro-matva je u naoj zemlji bila via od 20 posto. Petina sta-novnitva ne moe podmi-rivati osnovne ljudske po-trebe.- Znamo da je velik broj ljudi u opasnosti od naglog O. ALUJEVIIstarski HNS osim s Kajinom eli razgovarati i s IDS-omPULA - Predsjednitvo HNS-a Istarske upanije jo uvijek nije odluilo iju e kandidaturu za istarskog u-pana poduprijeti na lokalnim izborima, te osim s Dami-rom Kajinom eli ozbiljno razgovarati i pregovarati i s IDS-om, zakljuak je to sa sinonje sjednice Predsjed-nitva istarskog HNS-a odrane u Puli. Ne elimo niiji pritisak, ve elimo trezveno razgo-varati sa svim politikim strankama, rekao je predsjed-nik HNS-a Istarske upanije Veljko Ivani. Podsjetio je kako je HNS na posljednjim lokalnim izborima bio u ko-aliciji s IDS-om te je ta stranka imala jednog vijenika u upanijskoj skuptini. Upravo zbog toga moramo biti korektni i duni smo pregovarati s IDS-om. To je minimum to u ovom trenut-ku moemo uiniti, poruio je Ivani. Dodao je kako se nitko iz HNS-a nee pojaviti na su-tranjoj konferenciji za novinare u Puli na kojoj bi, pre-ma najavi Damira Kajina, trebao biti predstavljen spora-zum tzv. sveistarske koalicije. (Hina) MojPosao: raste broj oglasa za slobodna radna mjestaZAGREB - Unato gospodarskoj krizi i poveanju broja nezaposlenih, na portalu MojPosao prole je godine objavljeno preko 14.000 natjeaja za slobod-na radna mjesta, to je poveanje od 17 posto u od-nosu na isto razdoblje prethodne godine, objavio je juer MojPosao. Najtraenija zanimanja u 2012. bila su: konobar, pro-dava, kuhar, programer, prodajni predstavnik, knjigo-voa, komercijalist, frizer, administrator i terenski ko-mercijalist. Najvea ponuda i potranja zabiljeena je u prodaji (trgovini) - 24 posto oglasa i 30 posto ivotopi-sa, turizmu i ugostiteljstvu - 18 posto oglasa i 18 posto ivotopisa, te u administrativnim zanimanjima - 9 posto oglasa i 22 posto ivotopisa. (Hina)ZAGREB - Fiska-lizacija u ugostitelj-stvu tee bez proble-ma i zastoja, priopili su iz Porezne uprave, a potvrdili predsjed-nik Ceha ugostitelja Ante Mihi i predsjed-nik Udruge restoratera Miroslav Folnegovi. Porezna uprava navo-di da je od stupanja na snagu Zakona o fi-skalizaciji u poslovanju gotovinom zaprimila 2.670.933 zapisa za ra-un, od 8.193 razliita OIB-a, odnosno obrt-nika ili poduzetnika. Ti su rauni pristigli s 11.946 zapisa poslov-nih prostora, odnosno toliko razliitih poslov-nih prostora, od 3.579 razliitih OIB-a. Pore-zna uprava napominje da od samog poetka primjene sustava, a to je 27. prosinca prole godine kada je poelo testno koritenje, nije bilo ni jednog prekida u radu sustava fiskali-zacije, niti je sustav ra-dio oteano. Raunaju-i i testno razdoblje, na servere Porezne upra-ve, pristiglo je vie od 6,6 milijuna rauna. Mihi je izjavio da, prema informacijama koje dobiva s tere-na, sustav fiskalizaci-je funkcionira, a tek su mu rijetki ugosti-telji javljali o vrlo krat-kim, gotovo nebit-nim zastojima. Veina od 16.000 ugostite-lja-obrtnika, lanova Ceha ugostitelja, uze-la je certifikate, urea-je i softver za fiskaliza-ciju, a oni koji to nisu uinili posluju sezon-ski te e to uiniti prije nego to ponu po-slovati. Mihi ne oe-kuje zastoje u sustavu fiskalizacije, pa ni po-etkom ljeta i turisti-ke sezone. (T. P.) Fiskalizirano vie od 6,6 milijuna rauna novosti@glasistre.hr591-505*ROVINJ - Cijene u rovinjskim privatnim pekarama nee se mijenjati. Ili, kako su njihovi vlasnici oprezno izjavili cijene do daljnjeg ostaju iste, a da li e se i podi-i to e pokazati daljnje poslovanje. Od Sandre ui, vlasnice pekare Mrvisa do-znajemo da su cijene stare, a da li e ii u korak sa svim ostalim poskupljenjima ne zna. Slian odgovor dobili smo i u pekari Dan i no, u vlasnitvu Qenaja Hamita, u kojoj se takoer, kruni proizvodi pro-daju po staroj cijeni. N. O. R.Rovinjske pekare voze po staromNULTA STOPA OTILA U POVIJEST: SINDIKATI NEZADOVOLJNI SVIM Raun s OIB-om i telefonskim brojemNismo dugo dizali cijene kruha, a u meuvremenu je sve poskupjelo - od goriva do sirovina, pravda posku-pljenje kruha Korado Soldati, direk-tor pulske Brionke Pie Bojan IOVI Nevjerojatno iskustvo s novotarijama oko PDV-a i fiskalnim blagaj-nama ispriao nam je juer jedan Puljanin.- Prije svega, ukidanjem nulte stope PDV-a odlu-eno je da e kruh, izme-u ostalih namirnica, ima-ti pet posto PDV-a pa je bilo za oekivati da e to-liko i poskupiti. Meutim, u jednom trgovakom lan-cu kruh je ve za Boi sa 7,5 kuna poskupio na 8 kuna, to je poveanje od 6,5 posto, a ne 5 posto. Ju-er sam u drugoj trgovini kupio kruh po novoj cije-ni: umjesto 7,5 kuna ko-tao je 7,98 kuna, to je ta-koer neto manje od 6,5 posto. Meutim, i te 2 lipe ne dobijete natrag pa ako ve ele ista posla tada moraju znati da i to spada u sferu sive ekonomije jer dvije po dvije se nakupi, a nema na raunu, ispriao nam je na sugovornik.Ukazao nam je na jo jedno svoje iskustvo, i to s fiskalnim blagajnama. Upravo juer u jednoj tr-govini nije funkcionirala pa je prodavaica morala runo ispisati raun na for-matu A4 i to u tri primjer-ka: za kupca, za trgovinu i za poreznu upravu.- No, zanimljivo je to se na tom raunu trai od kupca: ime i prezime, mje-sto, ulica i kuni broj, OIB i telefonski broj?! Nevjero-jatno, i to za panin od 2,5 kune ili trucu koja je, eto, poskupila na osam kuna. Zanima me kako bi to funk-cioniralo na blagajnama na kojima su guve i redovi? Da mi se urilo bio bih sve pustio i otiao u drugu trgo-vinu, jer ovo stvarno nema smisla, zakljuio je na su-govornik. (S. Z. T.)Istrani e zbkupovati skManuel ANGELINI2 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013. potonua u siromatvo zbog toga to su na samoj granici. Treba biti ozbiljno zabrinut s obzirom na rastui broj neza-poslenih, onih koji rade, a ne primaju plau, veliki broj ljudi s minimalnom plaom, zbog inflacije i injenice da prosje-na plaa stagnira ili ak pada. Podaci su jo gori nego to ih statistika vidi. Oekujemo da e u ovoj godini dolaziti do no-vih poskupljenja hrane. Hrvat-ska, naalost, bez obzira na svoje potencijale, to zbog uvo-znika, trgovaca, politiara i nji-hove meusobne sprege, gui domau proizvodnju. Ona e opstajati sve tee, uostalom sve vie se gase seoska domain-stva, a ono to dolazi izvana bit e ne samo upitne kvalitete ve i upitnih cijena. Uz poveanje nezaposlenih, smanjivat e se kupovna mo to vue u spira-lu prema dolje, nimalo nije op-timistian Sever.Spas u prosvjedimaU Sloveniji su ve neko vri-jeme graani nezadovoljni, to su iskazali na brojnim prosvje-dima. Hoe li i Hrvati na ulice? Prema najavama Severa, to bi se moglo dogoditi poetkom proljea. elnici pet sindikal-nih sredinjica ve dogovaraju veliki prosvjed u Zagrebu zbog gospodarskog i socijalnog sta-nja u zemlji. - Graani su utueni, tonu u rezignaciju, depresiju, izva-rani su, politiari su im puno obeavali, a nisu izvravali. Zbog svega toga poeli su gu-biti vjeru u sebe same i to je na nacionalni problem. Lju-di u toj rezignaciji i depresiv-nosti zapravo ne vjeruju da mogu neto promijeniti. Na to ih ponovno trebamo naui-ti. Trebamo u njima ponovno buditi vjeru u sebe, da su svi kao jedinke jaki, a da udrui-vanjem progresivno dobivaju na snazi. Treba ohrabriti lju-de da dou na prosvjed. Neki smatraju da sindikalni elnici nisu sloni, no ljudi ne bi tre-bali prosvjedovati zbog njih, ve zbog sebe. A i pitanje nae slonosti je nebitno u ovakvoj situaciji, oko kljunih stvari se uvijek dogovorimo pa emo i oko ovoga. Ljudi moraju shva-titi da na prosvjed ne idu zato to im se netko svia ili ne, nego zato to razloge zbog ko-jih ih je netko pozvao vide kao svoje, svojih susjeda, obitelji, blinjih, zakljuuje Sever. novosti POSKUPLJENJIMA NAJAVLJUJU PROSVJED NA PROLJEEblic intervjuEKONOMSKI ANALITIAR DAMIR NOVOTNY Poveanje PDV-a na mlijeko i kruh moglo je priekati do srpnjaZAGREB - ivot u Hrvatskoj opet je poskupio. Iako je oekivani datum ulaska zemlje u Europsku uniju tek 1. srpnja, s poetkom godine dobili smo europski PDV na kruh, mli-jeko, knjige i kino ulaznice, dok bi se cijena hrane i pia u restoranima mogla (ali ne nuno) smanjiti zbog smanjenja PDV-a na te usluge s 25 posto na 10 posto. Kakav e biti ivot po skupljoj tarifi i imamo li barem ista prava kao potroai iz zemalja EU-a, kada ve kupujemo po istim pravilima, pitanje je koje se namee u svakom kuanstvu. O tome razgo-varamo s ekonomskim analitiarom Damirom Novotnyjem.- Hoe li ulazak u EU promijeni-ti navike, ali i poveati prava hrvat-skih potroaa?- Europska unija posebno je osjet-ljiva na prava potroaa u svim se-gmentima trita. Oekujem da e se odnos prema zatiti potroaa prese-liti i na nae trite. Vjerujem da e se naa ekonomija, koja je mala, relativ-no brzo prilagoditi trendovima, te da e i zakonodavci prihvatiti trend za-tite potroaa koji je u Uniji prilino snaan. Na primjer, kod nas je esto-ka rasprava u javnosti oko poslovanja banaka, kredita u vicarcima, valut-ne klauzule... To je pitanje zatite po-troaa koje nema veze s bankama kao igraima na tritu financijskih usluga. Vlada mora zatititi potroa-e u tom segmentu, ba kao i da se u drugim sektorima za fer cijenu dobi-je kvalitetna roba i dobra usluga. Kod nas to esto nije sluaj.- Znai li to poveanje kvalitete proizvoda na tritu?- Danas se vie ne govori o proi-zvodima koji su ispod standarda kva-litete EU-a. Jo donedavno imali smo kaos na tritu. Uzmimo primjer iz prehrambene industrije. Prije dvade-setak godina u Austriji je izbila afera s nekvalitetnim vinom, u koje su do-davali antifriz. Danas vie nema lo-eg vina u toj zemlji. Slino je i kod drugih prehrambenih proizvoda i zatita kvalitete i cijena bit e znat-no efikasnija.- Je li kvaliteta proizvoda u na-im trgovinama jednaka onima u EU-u?- Kljuno je pitanje standardiza-cije, da se zna to se kupuje po ne-koj cijeni. Recimo, znamo da je prut Parma odlian i da odgovara odree-nim standardima koji uvjetuju nje-govu cijenu. Ali, i istarski prut je odlian, kao i mnogi drugi domai agrarni proizvodi, no svi oni nisu jo u odreenim standardima ni po kva-liteti, ni po cijenama. - Nulta stopa PDV-a na osnovne ivene namirnice ukinuta je 1. si-jenja, iako u Uniju neemo prije 1. srpnja. Zato Vlada nije priekala s dizanjem poreza?- Moglo se priekati, naravno. To je tehniko pitanje, ali porezna politika je sutinsko ekonomsko-politiko pi-tanje. Preko toga se prelama i socijal-na politika. Jasno je da e se, po po-dizanju stope PDV-a, poveati cijene i to smo vidjeli prole godine, kada je PDV povean s 23 na 25 posto. Poslije toga snano je pala potronja. Zako-nodavac je pogrijeio i gledao je samo kako napuniti svoju blagajnu. U Eu-ropskoj uniji gotovo sve zemlje imaju meu stopu PDV-a na kruh i mlijeko i ona je normalna. Ne moe se vodi-ti socijalna politika preko PDV-a. Sje-timo se kako se vodila politika cijene kruha jo prije nekoliko godina, kad su se proizvodile kvote crnog i bijelog kruha, o emu se danas vie ne govo-ri. tovie, kad danas pogledamo cije-ne peciva, vidjet emo da tu kila bra-na stoji dvadesetak kuna!- Moe li drava smiriti trite?- Drava treba zatititi potroaa od pretjeranih cijena. Tako se radi u EU-u. - Smanjenje PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu potez je koji mnogi hvale. Kakva su iskustva u drugim zemljama, je li normalno da pizza u restoranu bude jeftinija nego ona koju uzmemo doma?- To je esta pojava u EU-u. U Ve-likoj Britaniji pitat e vas hoete li hamburger za van ili ete ga poje-sti u restoranu. No, mnogo je vanije pitanje hoe li snienje stopa PDV-a u turizmu pridonijeti konkurentno-sti nae turistike usluge, jer nae ugostiteljstvo i hotelijerstvo je mno-go skuplje nego u Italiji i drugdje u susjedstvu. Tu je bitna zatita potro-aa, jer imamo niz usluga u ugosti-teljstvu ije cijene ne odgovaraju kva-liteti. U Italiji je, primjerice, vidljiv trend sniavanja cijena u turizmu i prilagoavanja smanjenoj potranji. A tamonji su hoteli ipak popunjeni-ji od naih. D. GRAKALITrite e se prilagoditi Eu-ropskoj uniji, ali Vlada mora snanije raditi na zatiti po-troaa od pretjeranih cije-na, napominje NovotnyO. ALUJEVIDamir NovotnyPore: Poskupljuju neke vrste kruhaOd 1. sijenja napravili smo neke male promjene u cijenama kruha, odnosno poveanje od maksimalno pet posto koliko je zakonom odreeno i to samo na nekim vrstama, dok su dru-ge cijene ostale iste, rekla nam je Klaudija Pilato, suvlasnica pekare Concettino, jedne od najveih porekih proizvoaa pekarskih proizvoda. Iz druge vee ovdanje pekarnice Royal, sa sjeditem u Vinjanu, vele da cijene svojih pekarskih proi-zvoda nee dirati do daljnjega. Ne planiramo mijenjati cijene. Vidjet emo kako se situacija bude odvijala do sezone i onda odluiti da li ii u korekcije cijena. Mislim da je situacija ope-nito preteka za sve da jo dodatno nameemo poskupljenje pekarskih proizvoda, kae Ante Dima, iz Royala. Situaciju smo provjerili i u dvije manje pekare u gradu, ali neslubeno doznajemo da za sada nije bilo promjena cijena. (V. H.)bog PDV-a kuplji kruh**ZAGREB - Prosjena mjesena isplae-na neto plaa po zaposlenom u pravnim osobama Hrvatske za listopad prole go-dine iznosila je 5.487 kuna, to je nomi-nalno 2,3 posto i realno 1,9 posto vie u odnosu na rujan, podaci su Dravnog za-voda za statistiku. Na godinjoj razini pak, u odnosu na listopad prethodne godine, prosjena mjesena isplaena neto plaa po zaposlenom u pravnim osobama za listopad 2012. nominalno je bila via za 1,5, a realno je nia za 3,1 posto. (H)Prosjena plaa 5.487 kunaGlas Istre 3 etvrtak, 3. sijenja 2013. PIE Cristian Bruno GALIPULA - U stranakim pro-storijama SDP-a u Puli juer ujutro se odrao neformal-ni sastanak na kojem su pri-sustvovali predstavnici SDP-a, HNS-a, HSU-a te lanovi takozvane Filipinske grupe na elu s Damirom Kajinom. Prema rijeima SDP-ove po-vjerenice za Istru Ade Damja-nac, radilo se o neformalnom sastanku na kojem su ipak donesene ozbiljne i vrlo bit-ne odluke.- Iako se radilo o neformal-nom sastanku, razgovaralo se o ozbiljnim stvarima kao to je SDP-ova potpora Damiru Kaj-inu na predstojeim izborima za istarskog upana. SDP je svojim stavovima jasno poka-zao koga eli podrati te s ko-jim ljudima moe i eli koali-rati prije izbora. Nakon izbora je druga pria. No, vjerujem da e nai lanovi, i svi oni koji inae glasuju za SDP, i ovoga puta prepoznati politiku koju vodimo, izjavila je Damjanac.Nazoan i HNSKajin nije krio zadovolj-stvo to ga SDP podrava kao svog kandidata za upana.- Danas u 10.30 sati slube-no nagovijetamo sporazum sveistarske koalicije u SDP-u u Puli. Nakon niza sastanka SDP je odluio podrati me. Zado-voljan sam to su HSU i HNS odluili podrati moju kandi-daturu. Uz deke koji su stal-no uz mene mislim da emo uspjeti hobotnici odrezati pip-ke. Neemo putati bradu i ne-emo voditi politiku u upaniji ZAGREB/PORE - Nema mira u istarskom SDP-u. Redakciji Glasa Istre ustu-pljena je elektronska pota - koja krui meu porekim i istarskim socijaldemokra-tima - iji je sadraj zani-mljiv i iroj politikoj jav-nosti. Radi se o pokuaju diskreditacije i smjene Ar-duina Matoevia, predsjed-nika porekog SDP-a, koji je na sastanku u Pazinu, u subotu, 29. prosinca, pro-svjedovao zbog koalicije te stranke s listom Damira Kaj-ina te napustio skup to ga je vodio stranaki glavni taj-nik Igor Dragovan. Dan kasnije, u nedjelju prije podne, s e-mail adre-se Darka Poaria, aktivista SDP-a iz Porea, upueno je pismo na desetak adresa u kojem se obrazlau grije-si to ih je poinio Matoe-vi te se trai njegova hitna smjena. Pismo je naslovlje-no na Adu Damjanac, povje-renicu SDP-a za Istru, i Peu Grbina, saborskog zastupni-ka i oekivanog kandidata za gradonaelnika Pule.Nisam imao pojma ni o kakvom pismu, rekao nam je Matoevi kada smo ga upoznali sa sadrajem e-ma-ila. No, stvari su jasne jer pritiske trpim ve mjeseci-ma. Nakon parlamentarnih izbora, prije godinu dana, Grbin i drugi od mene su tra-ili da sudjelujem u smjeni Dina Kozlevca s mjesta pred-sjednika istarskog SDP-a. Ni-sam to elio pa sam sada ja na redu, kae Matoevi.E-mail poinje rijeima: Potovani Ada i Pea. Vrlo je zanimljiv kao oitovanje sta-nja u SDP-u te pokazuje da su u njemu sve glasnije zdra-ve snage koje podravaju za-htjeve Iblerova trga za surad-nju s Kajinovom nezavisnom listom i borbu protiv koalicij-skih partnera iz IDS-a.Nadam se da su Vam, na-kon sastanka u Pazinu, pot-puno jasna razmiljanja po-jedinih organizacija SDP-a u Istri. Po meni najveu te-inu ima ponaanje Arduina novosti *RIJEKA - Hrvatski je turizam u pici tu-ristike sezone 2012. zaradio oko 130 milijuna eura vie nego godinu ranije. Rast broja noenja i dolazaka turista pratio je i rast ukupnih prihoda, potvrdi-li su najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Bruto prihod od putovanja 2011. je u treem kvartalu iznosio 4 milijarde i 170 milijuna eura, a prole godine je dosegao 4 milijarde i 300 milijuna eura pa je tako nastavljen trend rasta priho-da od turistike djelatnosti. (A. J.)Prihod od turizma vei nego laniUVODI SE RED U POPISE BIRAA, EKA SE MUPHido Bievi vraa se na ZrinjevacZAGREB - Nakon dva mandata na elu Vijea za regi-onalnu suradnju, Hido Bievi vratio se u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova gdje e za njega, kako su nam potvrdili na Zrinjevcu, nai adekvatno mjesto. Proteklih pet godina Bievi je praktiki bio na po-sudbi u Sarajevu s ugo-vorom koji mu je, kao dugogodinjem diplo-matu, omoguavao po-vratak na radno mjesto u hrvatskoj diplomaciji. Dunost glavnog tajnika Vijea (RCC - Regional Cooperation Council) Bievi je obavljao od poetka 2008. godine, kao prva osoba na toj funkciji, budui da je RCC tek tada i osnovan. Na elu te institucije, koja je nasljednik Pak-ta stabilnosti za jugoi-stonu Europu, bio je u dva mandata. Drugi mandat istekao mu je sa zadnjim danom 2012. godine. Na mjestu glavnog tajnika RCC-ja naslijedio ga je Goran Svilanovi, bivi ministar vanj-skih poslova Srbije. Bievi je, podsjetimo, prije odlaska u Sarajevo bio dravni tajnik za politika pitanja u MVEP-u u razdoblju od 2003. do 2007. godine. Prije toga obavljao je neko-liko veleposlanikih dunosti, primjerice, u Rusiji i Tur-skoj. Poetkom devedesetih godina bio je i glavni ured-nik Vjesnika. (I. F.)Biraa 750 tisua manje nego na prolim izborimaZAGREB - Na internet-skim stranicama Ministar-stva uprave graani mogu odnedavno pretraivati ko-liko biraa ivi na pojedi-noj adresi. Da bi se ta baza podataka mogla pretrai-vati potrebno je u trailicu unijeti prezime biraa i nje-gov OIB ili JMBG. Zahva-ljujui tome svatko tko zna nekoga tko prebiva u Dusi-ni moe provjeriti prebiva li i dalje na jednoj adresi 404 biraa. Pria o Dusini bila je aktualna prije lokalnih iz-bora 2009. godine. Taj podatak potvrdio je manipulacije s popisima biraa i sumnju da u po-jedinim, posebno pogra-ninim mjestima prema Bosni i Hercegovini, ima vika biraa u odnosu na realnu brojku. Istodob-no, taj problem dijelom je bio uzrokovan i time to mnoge kue u manjim mjestima Dalmatinske zagore i na otocima nisu imale kune brojeve, a taj je problem u meuvre-menu rjeavan. Ovakvom pretragom svatko moe provjeriti koliko je biraa na njegovoj adresi i odgo-vara li prijavljeni broj bira-a realnoj brojci. Od konca prole go-dine, otkako je na snagu stupio Zakon o registru biraa, broj biraa sma-njen je za oko 750.000. Naime, prema odredbama Zakona o popisu biraa, svi koji imaju prebivalite u inozemstvu, a takvih je oko 412.000, moraju se za svake izbore na koje imaju pravo izai, prethod-no registrirati. Iz popisa biraa brisani su i svi oni koji nemaju valjanu osob-nu iskaznicu, a njih je oko 340.000. To ne znai da ti ljudi ne mogu glasa-ti jer e, u sluaju da na biralite dou bez valjane osobne iskaznice, biti upu-eni u ured javne uprave koji e im izdati posebnu potvrdu pomou koje e moi glasati. Te dvije mjere donekle e proistiti popis biraa i svesti ga na real-niju mjeru. Trea mjera, a to je kontrola prijave pre-bivalita, je u nadlenosti Ministarstva unutarnjih po-slova, a policija bi barem dio sumnjivih biraa mo-rala provjeriti prije lokalnih izbora koji e biti odrani u svibnju. T. PONO ZDRAVE SNAGE U SDP-u ISTRE: POZADINA ZAHTJEVA SMJENU EFA POREKOG SDP-a ARDUINA Dragi Zagrebe, smijeni predsjednikaE-mail poruka uznemirila je istarski SDP Matoevi: Ne znam za e-mail, ali pritisci na mene poeli su kad ni-sam bio za smjenu Kozlevca Skupina lanova SDP-a pismeno je zatraila smjenu od Ade Damjanac, Pee Gr-bina i zagrebake sredinjiceFILIPINSKA SKUPINA I KOALICIJSKI PARTNERI DOGOVORILI Iako se radilo o neformalnom sastanku, razgovaralo se o ozbiljnim stvarima kao to je SDP-ova potpora Damiru Kajinu na predstojeim izborima za istarskog upana. SDP je svojim stavovima jasno pokazao kako i koga eli podrati te s kojim ljudima moe i eli koalirati prije iz-bora. Nakon izbora je druga pria, izjavila je Ada DamjanacD. KOMRLJHido BieviN. REBERAKDarko PoariM. MIJOEKMilivoj MIJOEKStevo ufi, Damir Kajin i Ivan Herak ispred prostorija SDP-a u PuliKajin i filipincipregovorima uM. A.4 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013. RIJEKA - SDP Istre pot-pisuje danas u Puli koali-ciju s Damirom Kajinom, te HSU-om, HNS-om i udru-gama nacionalnih manji-na i branitelja, svojevrsno pismo namjere o zajedni-kom nastupu na upanij-skim izborima u Istri za svi-banj 2013. Oekuje se da e Kajin objaviti kandida-turu za upana, a SDP-ov Pea Grbin za gradonael-nika Pule.Prvi zajedniki skup, na kojem e se potvrditi dosa-danje spekulacije medija o novoj politikoj platfor-mi Istre, odrat e se da-nas u sjeni dilema koje se vode u vladajuoj stranci Istre, IDS-u, o tome treba li se nakon ofenzive SDP-a na Istru povui iz Kukuriku koalicije ili ostati sudjelo-vati u Vladi unato eviden-tnom politikom ratu koji se zbiva na poluotoku. No, ef stranke Ivan Ja-kovi uvjerava da IDS za-sad ostaje vjeran Kukuriku koaliciji:- IDS nema namjeru ra-skidati koaliciju na nacio-nalnom nivou. Dobili smo resor turizma i upravljanje HC-om, to nai ljudi rade najbolje to mogu, a ako ih premijer Zoran Milanovi vie ne eli, onda to samo treba rei - kae Jakovi. Premijer Zoran Mila-novi navodno je jako ljut zbog izjava IDS-ovaca za-dnjih dana, no ini se da je Kukuriku savez jo uvijek na broju.Objavom kandidature za upana, Damir Kajin prak-tiki prestaje biti lanom IDS-a, podsjea Jakovi, ali to znai da e odluku o iskljuenju morati donije-ti njegov matini ogranak - u Buzetu.- Damir Kajin je odlu-io poi drugim putem, to je njegovo pravo, a mi smo uvjereni u pobjedu naeg kandidata Valtera Flega - kae ef IDS-a.Istovremeno dok u Istri nastaje novi politiki savez SDP-a i Kajina, u samom SDP-u Istre dogaa se po-buna, te dio ogorenih op-inskih elnika SDP-a, koji ne podravaju takvu po-litiku centrale iz Zagreba pripremaju takoer javne istupe za naredne dane. U dilemi su i HNS-ovci, koji su u SDP-ov savez pozva-ni preko medija. Stoga e biti zanimljivo pratiti tko e se sve nai na dana-njem eventu u Puli.T. TOMII novosti DAMIR KAJIN I SDP DANAS U NOVOM SAVEZU U PULIPULSKI SDP: DANIJEL FERI IZBACIO DENISA MARTINIA IZ STRANKEMartini: Na lokalne izbore idem s razoaranim SDP-ovcimaIDS jo ne povlai svoje ljude iz VladeOekuje se da e Da-mir Kajin objaviti kandidaturu za u-pana, a SDP-ov Pea Grbin za gradonael-nika PulePULA - Povjerenik SDP-a za Pulu Danijel Feri is-kljuio je iz stranke Denisa Martinia. Feri navodi da je Martini iskljuen jer je svojim izjavama u javnosti nanio znatne tete ugledu stranke.- Denis Martini je svo-jim izjavama na sastanku s lanovima gradske orga-nizacije od 15. studenog te izjavama u Glasu Istre od 14. studenog, 11., 19. i 20. prosinca nanio znatnu tetu ugledu stranke izno-sei u javnost neistine. Sli-jedom utvrenog Denis Martini se iskljuuje iz stranke, istie Feri.Denis Martini je izjavio kako se na odluku povjere-nika ne misli aliti jer SDP naalost vie nije ona stran-ka koju je i sam gradio.- Milanovi je praktiki suspendirao organe stran-ke te uz pomo veine u predsjednitvu kontrolira i stranku i dravu. Glavni od-bor vie praktiki ne dono-si nikakve odluke, a ni or-ganizacije na terenu vie ne donose odluke koje se ne sviaju Milanoviu u stra-hu da ne budu rasputene. U SDP-u Istre i Pule nee se provoditi unutarstrana-ki izbori ime je praktiki i suspendiran Statut stran-ke. Sva tijela stranke zamje-njuju povjerenici Ada Da-mjanac i Danijel Feri, a oni su produena ruka Mi-lanovia. Izbori su se pre-ma statutu trebali odrati u roku od 60 dana. SDP je tako od primjera demokra-cije meu strankama po-stao sinonim za autokraciju i centralizaciju moi u ru-kama jednog ovjeka, pa se od njega ne moe oekivati ni proklamirana decentra-lizacija drave. Na sljede-im lokalnim izborima si-gurno u se angairati i to u prvom redu protiv ova-kvog naina upravljanja dr-avom, a u kojoj formi jo nisam odluio. Ono to je sigurno, to u uraditi zajed-no s ostalim razoaranim i nezadovoljnim kolegama iz SDP-a Istre i Pule, istaknuo je Martini. C. B .GALI MATOEVIAa u PoreuMatoevia koji (jo uvijek) predstavlja SDP grada Porea i koji evidentno nema podr-ku svojeg lanstva niti graa-na Porea, stoji na poetku internog dopisa SDP-a.U poruci elektronske po-te navode se sljedei Mato-evievi grijesi: nesaziva-nje konvencije, nedostatak kvoruma, iskljuenje lano-va koji su platili lanarinu, nevoenje zapisnika na sa-stanku, neaktivnosti foruma mladih, ena i savjeta SDP-a. Njegovi oponenti zato vrlo pozorno vode zapisnik o svojim eljama: Mi koji radi-mo na tome trenutno imamo oko polovicu (25) lanstva na svojoj strani, jo 35 poten-cijalnih lanova koji ekaju ulanjenje, odnosno ukupno 60 ljudi koji ele promjene, a zarobljeni smo u admini-strativnoj nemogunosti da to ostvarimo. Jedino mi, ko-liko vidim, moemo legalno i legitimno sazvati konvenci-ju i izabrati vodstvo koje dije-li miljenje vas dvoje, a time i vodstva iz Zagreba.U politike bizarnosti sva-kako pripada pozivanja na lanove koji ekaju ulanje-nje, ali prijedlog je konstruk-tivan: Stoga predlaem da raspustite organizaciju SDP-a u Poreu (53 lana), po-stavite povjerenika, ulani-mo nove lanove i sazovimo izbornu konvenciju. Sve to moemo obaviti u roku od 30 dana od dana rasputa-nja organizacije sa sigurnim ishodom, bez ikakvog rizi-ka. Risk free operacija po-rekog SDP-ovog podzemlja mogla bi se i nastaviti: Na-kon takvog scenarija gotovo smo sigurni da moemo do-govoriti suradnju i promjene u opinskim organizacijama Vinjana, Sv. Lovrea, Viina-de, a vjerojatno i Tara. Odno-sno veeg dijela bive opi-ne Pore.Agilni poreki socijaldemo-krati predlau da se radikalni rezovi poduzmu i u drugim dijelovima istarskog SDP-a, uz razmiljanje da oni koji su kau zakuhali, moraju je i po-jesti. Sve akcije trebale bi, po svemu sudei, ii uz pomo Iblerova trga: U svemu tome neemo uspjeti ako sami ne preuzmemo inicijativu, a u su-radnji sa Zagrebom, za pro-mjene koje predloimo, dobi-jemo bezuvjetnu podrku.Revolucija unutar istarskog SDP-a, nema sumnje, vrlo je intrigantna tema o kojoj e se jo dugo raspravljati. Napad zdravih snaga na svog pred-sjednika zbog njegova govora na sastanku u Pazinu te pri-jedlog da se akcija proiri na cijelu Istru javna su tema o kojoj valja raspravljati i izvan stranakih krugova.Dubravko GRAKALI SE O PODRCI KANDIDATU ZA UPANAkao skupinu poslunih grado-naelnika, izjavio je Kajin.Na sastanku u SDP-u u Puli bio je gotovo cijeli vrh istar-ske partije i to Pea Grbin, Ada Damjanac, Danijel Fe-ri i Tatjana Vrbat. Nazoan je bio i predsjednik pulskog ogranka HNS-a Alen Damja-ni. Uz Kajina na sastanku su bili Ivan Herak, Stevo ufi, Branko Rui, Marino Folo, Mario Blei. Prisustvovao je i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja te njegova desna ruka Radovan Cvek. Zanimljivo je bilo uti komentare ostalih sudionika sastanka. No, sva-kako je Hreljina izjava o nu-nosti promjena u Istri, prije slubenog stava HSU-a, bila itekako ozbiljna.Oitovanje HSU-a- HSU se o kandidaturi Kajina za istarskog upana jo nije oitovao. Postoji pro-cedura unutar stranke koja se mora potivati ne bi li stra-naka tijela donijela slubenu odluku. Mislim da Istri treba-ju promjene i u tom pravcu se profilira politika HSU-a, kratko je komentirao Hrelja.Saborska zastupnica Vr-bat je odgovarajui na naa pitanja rekla da je SDP ve jasno rekao to misli o Kaj-inovoj kandidaturi za upa-na. Komentirala je i isklju-enje Denisa Martinia iz SDP-a, za to je ustvrdila da to nije nita neobino.- To su uobiajene stva-ri unutar neke stranke, pa tako i SDP-a. Naa stranka ima statut kojeg se svi mi moramo pridravati. Ako detaljnije proitate statut, objavljen i na internetu, moete vidjeti koje su stva-ri presudile takvoj odluci pulskog povjerenika, izja-vila je Vrbat.IDS nema namjeru raskidati koaliciju na nacionalnom nivouManuel ANGELINIMilivoj MIJOEKSveistarska koalicija - Marino Folo, Alen Damijani, Branko Rui, Pea Grbin, Tanja Vrbati na u SDP-u**ZAGREB - Hrvatski robni izvoz od si-jenja do kraja studenoga 2012. godi-ne iznosio je 66,8 milijardi kuna, to je za 2,8 posto vie nego u istom razdo-blju godinu prije, dok je uvoz istodobno porastao za 0,8 posto, na 113,1 milijardu kuna, objavio je Dravni zavod za statisti-ku. Vanjskotrgovinski deficit u prvih jeda-naest lanjskih mjeseci od 46,3 milijarde kuna manji je za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. Izraeno u eurima izvoz je iznosio 8,9 milijardi eura. (Hina)Vei rast izvoza od uvozaN. LAZAREVIGlas Istre 5 etvrtak, 3. sijenja 2013. novosti MINISTAR ZDRAVLJA ZADOVOLJAN REZULTATIMA ZDRAVSTVENE REFORME UNIJA ZA MEDITERAN TRAI 11 LJUDI RUIT E SE SVE: ZA DESETAK DANA ZNAT E SE BROJ GRAEVINA ZA KOJE SU VLASNICI PODNIJELI ZAHTJEV ZA LEGALIZACIJUBagerima na vikendice, obiteljske kue i zgradeInspekcija e ubudue u roku od osam dana moi uklanjati objekte bez da dokazuje, kao sada, ija je to zgrada i tko je gradi. Do 30. lipnja oekuje se 100 tisua zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekataZAGREB - Kroz najvie deset dana Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja na elu s Ankom Mrak-Tarita iznijet e podatak o broju bespravnih graevina koje e morati ruiti jer njihovi investitori nisu pre-dali zahtjev za legalizaciju. Ri-je je o objektima koji otprije imaju rjeenje o uklanjanju, a iji su investitori imali priliku do 31. prosinca podnijeti za-htjev. Prvotno se smatralo da je takvih objekata 31.000, da bi se ustanovilo kako ih je ma-nje, izmeu 26.000 i 28.000, budui da je izmeu deset i petnaest posto onih koji ve imaju rjeenje o ruenju u me-uvremenu objekt ipak lega-liziralo. Ukupno, procjenjuju u Ministarstvu, do zadnjeg im je dana prole godine pristi-glo sigurno 50.000 zahtjeva za legalizaciju.Kako je u razgovoru za Hr-vatski radio juer ponovila ministrica Mrak-Tarita, kroz desetak dana njeno e mi-nistarstvo napraviti analizu podnesenih zahtjeva, odno-sno vidjeti koliko se besprav-nih graditelja s ranijim rjee-njem o ruenju ogluilo na posljednji poziv na legaliza-ciju do 31. prosinca. Kako na-javljuje ministrica, nakon toga e biti odreena dinamika ru-enja onih koji zahtjev nisu podnijeli, odnosno, kasnije, i u manjem broju, onih koji su zahtjev podnijeli, ali ni-kako ne mogu biti legalizira-ni. Kako je ministrica nedav-no izjavila za na list, ruene e biti i vikendice i obiteljske kue, openito useljeni objek-ti, i to bez obzira na nadolaze-e, lokalne izbore. To nee biti jednostavan posao, ali je neminovan, ka-zala je ministrica. Ne moe se odustati bez obzira na iz-bore. Uklanjat emo i vie-stambene kue. Odluili smo srediti stanje u prostoru, to ne moemo uiniti tako da bude idealno, ali djelovati u tom pravcu moramo, kazala je ministrica u razgovoru za na list poetkom prosinca. U Ministarstvu graditelj-stva i prostornog ureenja oekuju sto tisua zahtje-va za legalizaciju do 30. lip-nja ove godine. Produljenja tog roka nee biti, najavlju-je Mrak-Tarita, dok bi s pr-vim danom srpnja na snagu trebalo stupiti nekoliko no-vih zakona koji bi bespravnu gradnju trebali spreavati u zaetku. Kad netko ubudue pone bespravno graditi na prostoru na kojem je grad-nja zabranjena, u roku osam dana e inspekcija moi do-nijeti rjeenje o uklanjanju i uklanjati - bez da dokazu-je, kao sada, ija je to zgra-da, je li iija, tko je gradi, na ijem je zemljitu i tako da-lje. Inspektor i bageri dolazit e odmah, bez bespotrebne i dugotrajne procedure. Ru-it e se odmah, a investitor e onda, obrnuto od sada-nje prakse, morati dokazi-vati da nije gradio on nego netko drugi itd. Bude li se pak gradilo u graevinskom podruju, ali bez dozvole, jednako tako, inspekcija e odmah moi propisati prvu novanu kaznu, brzo zatim i drugu, i tako dalje, pa e investitor, pod prijetnjom ovrhe, pretpostavljaju u Mi-nistarstvu, radije otii po do-zvolu. Bojana MRVO PAVIListe ekanja skraene najvie za 70 postoZAGREB - Liste ekanja na CT smanjene su za vie od 70 posto, pa se na tu pretragu u KBC-u Zagreb danas eka samo osam dana. CT moz-ga u KB Dubrava i KB Sveti Duh obavlja se u roku od 24 sata, a u bolnicama u Nai-cama i Koprivnici za dan i pol. ekanje na MR na Re-bru se smanjilo za 34 posto, liste ekanja za ultrazvuk srca smanjene su i do 74 posto, pa se tako u KB Merkur da-nas eka 18 dana, dok se u lipnju ekalo 70 dana. Na UZV karotida u KBC Sestre milosrdnice danas se eka 30 dana, to je za dvije treine manje u odnosu na lipanj 2012., a u KBC-u Rije-ka ekanje na istu pretragu skratilo se sa 91 na 44 dana ili za 52 posto. Za ak 38 posto skraena je i lista ekanja na ugradnju proteze kuka u KB Lovran, sa 210 dana u lipnju na 130 dana u studenome. Karlovac prviRezultati su to zdravstvene reforme kojima se juer po-hvalio ministar zdravlja Rajko Ostoji. Krae se liste ekanja, poruio je ministar, mogu za-hvaliti informatizaciji bolni-ca, formiranju e-liste ekanja i e-naruivanju, ali i veoj od-govornosti bolnikog menad-menta i nabavci medicin-skog materijala i ureaja. Putem e-naruivanja na prve preglede u bolnice sada u prosjeku dolazi svaki peti pacijent, a do kraja godi-ne tako e ih se naruiva-ti 90 posto, najavljuje mini-star. Bolnice sada mjeseno prime 28.000 e-narudbi, a samo na radnim satima koji se nee gubiti na klasinom naruivanju, drava ve sada godinje tedi 12,9 milijuna kuna, izraunao je Ostoji. - Da bi se naruio na pre-tragu ili pregled, pacijent po-troi u prosjeku dva sata na put do bolnice i natrag i eka-nje u redu, to je za 28.000 na-rudbi 56.000 radnih sati mje-seno. Uz prosjenu satnicu od 32 kune neto, mjeseno se e-naruivanjem samo na satnicama tedi 1,7 milijuna kuna, a godinje 21,5 milijun kuna. Drava e na tome to ljudi umjesto hodanja do bol-nice rade dobiti 12,9 milijuna kuna, objasnio je Ostoji. Trenutno je u e-naruiva-nje ukljueno 60 posto lije-nika obiteljske medicine, 37 posto pedijatara, 5,5 posto gi-nekologa i 0,72 posto stoma-tologa. Najvie e-narudbi po-alje se u Karlovcu (50 posto), Pazinu (49 posto) Rijeci (47,5 posto), a najmanje u Dubrov-niku (9 posto) i Osijeku (12 posto). Liste ekanja negdje su se i produile, a razlog su, kae ministar, stari medicin-ski ureaji koji se esto kvare. Novi ureaji Tako se u KBC-u Osijek li-sta ekanja na koronarogra-fiju zbog kvara ureaja pove-ala s 30 dana u rujnu na 80 u studenom, a u KBC Split sa 145 dana u rujnu na 182 dana u studenome. U KBC-u Rijeka na CT se u studenom ekalo dvostruko dulje nego u ouj-ku, ekanje na MR povealo se sa 139 na 158 dana, a sli-no je i s holterom EKG, navodi Ostoji, te najavljuje da e se takvi sluajevi rjeavati anga-iranjem privatnih poliklini-ka, ali i radom u dvije smjene i kupnjom deficitarne opreme. U 2013. godini planira se kup-nja linearnog akceleratora za KBC Zagreb, pet kardiolokih CAT lab ureaja, CT-a za i-bensku i ogulinsku bolnicu, te osam ultrazvunih ureaja za pregled kukova dojenadi. Lj. BRATONJA MARTINOVIObjedinjena nabavaU skraenje listi ekanja uloit e se, najavljuje Ostoji, i oko 300 milijuna kuna to e se utedjeti objedinjenom nabavom u zdravstvu. Raspisani su natjeaji u vrijednosti od 1,2 milijarde kuna, a ukupna vrijednost nabave iznosit e oko tri milijarde kuna, procjenjuje ministar, koji oekuje da e barem deset posto tog novca, koji je dosad zavra-vao u rukama trgovaca, uloiti u bolju kvalitetu zdravstva. Centar Unije za Mediteran - BarcelonaI Hrvati mogu u BarcelonuTajnitvo trai est projektnih menadera i pet strunjaka iz podruja financija i admini-stracije. Sva radna mjesta nalaze se u Barcelo-ni, koja je sjedite Unije za MediteranZAGREB - Ministarstvo vanjskih i europskih po-slova (MVEP) objavilo je na svojim internetskim stranicama poveznicu na natjeaje za zapoljavanje 11 osoba u tajnitvu Unije za Mediteran. Natjeaji su otvoreni i za hrvatske dr-avljane, kau u MVEP-u, budui da je jedan od preduvjeta za sudjelova-nje da kandidat ima dr-avljanstvo jedne od la-nica spomenute Unije. Tajnitvo trai est pro-jektnih menadera i pet strunjaka iz podruja fi-nancija i administracije. Sva radna mjesta nalaze se u Barceloni, koja je sje-dite Unije za Mediteran. Meu uvjetima za zapolja-vanje je i izvrsno pozna-vanje jezika, prije svega engleskog, francuskog, panjolskog ili arapskog (ovisno o radnom mjestu), ali je prednost poznavanje i drugih jezika lanica Unije. Poeljno je i iskustvo rada u meunarodnim organiza-cijama ili institucijama Eu-ropske unije. Dio natjeaja otvoren je do 4. sijenja, a dio do 15. sijenja. Unija za Mediteran je institucija koja okuplja 43 drave (27 zemalja lanica EU-a i jo 16 mediteran-skih zemalja). Osnovana je s ciljem poboljanja su-radnje na podruju Medi-terana provedbom kon-kretnih socioekonomskih projekata. Uniju operativ-no vodi tajnitvo koje je osnovano u oujku 2010. godine sa sjeditem u Barceloni. Prema podaci-ma s njihove internetske stranice, osoblje tajni-tva dolazi iz 17 drava, to znai da se podrazumije-va rad u multikulturalnom okruenju, pa se zato i na-vodi da bi kandidati koji se namjeravaju javiti na na-tjeaj trebali imati visoku razinu meukulturalnog senzibiliteta i sposobnost prilagodbe. I. F.Krae liste ekanja, poruio je Rajko Ostoji, mogu se zahvaliti informati-zaciji bolnica, ali i veoj odgovornosti bolnikog menadmenta i nabavci medicinskog materijala i ureajaRuit e se svi objekti za koje je izdano rjeenje o ruenju, a investitori nisu predali zahtjev za legalizacijuD. LOVROVIListe ekanja negdje su se i produile, a razlog su, kae ministar, sta-ri medicinski ureaji koji se esto kvareN. REBERAK Ministar predstavio i nacionalnu strategiju razvoja zdravstva do 2020. Od rujna srueno 200 objekataOd rujna prole godine traje ruenje objekata iz tree kategorije, graenih nakon 21. lipnja 2011. godine. Sru-eno ih je vie od dvjesto, pri emu je drava svoje ba-gere morala slati samo u nekoliko sluajeva, dok su ve-inu ruenja izvrili investitori sami. To je za njih, naime, puno jeftinija opcija, jer kad rui drava, i za to kasnije investitoru ispostavlja raun, troak iznosi u prosjeku 150 tisua kuna za ruenje, plus jo oko 200 tisua za zbrinjavanje graevinskog otpada. U sluaju onih koji su do sada odbijali platiti raun, drava je sredstva us-pijevala vratiti sudskim putem. B. M. P.6 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013. novosti CRKVA I ZDRAVSTVENI ODGOJ: ESTOKE REAKCIJE NA BOZANIEVU IZJAVU DA JE NA ISPITU I MIR U DOMOVININOVI PROJEKT: GRADONAELNIK SPLITA NATJEAJEM TRAI UMJETNIKO RJEENJEPozvao umjetnike da otvore srca - eljko KerumBiskupi zazivaju neredeSuradnja obitelji i drugih odgojnih imbeni-ka, posebno kola, ukljuuje pravo roditelja na izraavanje miljenja, koristei se pritom razliitim vrstama pritisaka na ustanovu, ka-zao je u propovijedi kardinal Bozani Nije dobro s oltara dovoditi u pitanje demokraciju i mir u dravi, komentirao je saborski zastu-pnik Ivan GrubiiPIE Zlatko CRNECZAGREB - Napadi Crkve na zdravstveni odgoj nastavili su se i u ovoj godini, a otili su i korak dalje jer najvii crkveni dunosnici, ini se, smatraju da bi zbog njega moglo doi i do graanskih nemira. Nai-me, nadbiskup zagrebaki kar-dinal Josip Bozani u utorak na propovijedi na svetkovinu Svete Bogorodice Marije dosad najotrije napao dio programa koji govori o spolnosti. - Potrebno je uvaiti stavove i traenja roditelja jer oni ima-ju na to ustavno pravo koje im jame i povelje meunarod-nog prava kojih je potpisni-ca i naa drava. Na ispitu je danas demokratinost hrvat-skoga drutva. Na ispitu je ko-nano i mir u naoj Domovi-ni, rekao je kardinal Bozani, te naglasio da je jedini demo-kratski put razgovor, te da je vana suradnja izmeu obi-telji i kole kako ne bi dolo do sukoba ili mimoilaenja od-gojnog prava obitelji i odgojne zadae kole.Odgojno pravo- Potrebno je odgovorno di-jalogizirati i traiti zadovoljava-jua rjeenja jer se radi o va-nim pitanjima ivota i odgoja mladih narataja. Crkva na-elno nije protiv zdravstvenog odgoja, ona samo podrava vjernike, u prvom redu rodite-lje i nastavnike, koji imaju oz-biljnih primjedbi na predloe-ni program, te smatra da se o tome treba odgovorno i stru-no razgovarati, rekao je kardi-nal Bozani.Dodao je da suradnja iz-meu obitelji i drugih odgoj-nih imbenika, posebno sa kolom, ukljuuje pravo ro-ditelja na izraavanje vlastitih miljenja, koristei se pri tom razliitim vrstama pritiska na ustanovu, kako bi ona modifi-cirala svoje postupke, progra-me i metode koji su roditelji-ma neprihvatljivi. kola mora poi od toga da dijete iz obi-telji dolazi s odreenim vrijed-nosnim usmjerenjima, a ona u tome smjeru dalje razvija i pokazuje nove putove, otva-ra djetetu nove mogunosti za identifikaciju.- Roditeljska volja je neto kao antropoloka datost, da-kle ona nije samo pravni pojam. kola ne bi smjela raditi protiv te volje. Kon-senzus roditelja je posebno vaan u onim osjetljivijim dimenzijama odgoja, kao to je moralni od-goj, osobito spol-ni odgoj. Vano je, dakle, njegovati i razvijati surad-nju izmeu obitelji i kole kako ne bi do-lo do sukoba ili mimoilaenja odgojnog prava obitelji i od-gojne zadae kole, rekao je kardinal Bozani.Preteke izjaveSaborski zastupnik i svee-nik u mirovini Ivan Grubii estoko je juer za na list od-govorio na Bozanieve rijei.- Ako je drava odvojena od Crkve onda to treba potova-ti. Ne smije se prijetiti i s oltara zazivati nerede. Time su pre-skoene granice dobrog od-goja i diplomatskih odnosa Hrvatske i Vatikana. To su pre-teke izjave koje su upuene s oltara i nisu dobre. One unose zabunu i nemir u narod. An-kete pokazuju da su roditelji uglavnom za zdravstveni od-goj, a Crkva uime manje gru-pe pokuava nametnuti sta-vove veini. Nije dobro s oltara dovoditi u pitanje demokraci-ju i mir u dravi. Oni su oito spremni na proteste i izaziva-nje nemira. A temeljno je ovdje pitanje je li Hrvatska suvere-na drava ili kolonija Vatikana. Bez promjene Ugovora sa Sve-tom stolicom to se nee rijei-ti, ne samo zbog materijalnih davanja nego i zbog potrebe konanog razdvajanja Crkve i drave, rekao je Grubii.Ministar znanosti, obrazo-vanja i sporta eljko Jovano-vi nije juer elio komenti-rati nastavak napada Crkve i katolikog tiska na zdravstve-ni odgoj.- Za mene je tema zdrav-stvenog odgoja zakljuena. Na napade Crkve, raznoraznih udruga i komentatora ne na-mjeravam se vie osvrtati, re-kao je Jovanovi.Napadima na njega pridru-io se u najnovijem broju kato-likog tjednika Glas Koncila njegov urednik Ivan Mikleni. U komentaru pod naslovom Nemirenje s nametanjem on napominje da su javni istu-pi predstavnika Crkve doli tek nakon to su se predstavni-ci vlasti ogluili na viekratne pozive iz HBK za susret i dija-log, a poziv na dijalog javno je ponovno i kardinal Bozani na boinoj misi.- Dok je predsjednik Vlade, u izjavi novinarima nakon bo-ine mise, odkrinuo vrata za traenje rjeenja, ministar nije ni asa posustao u otvorenom vrijeanju, tvrdi Mikleni koji je rijei ministra prosvjete elj-ka Jovanovia iz intervjua jed-nom dnevnom listu ocijenio ispod razine civiliziranog ko-municiranja, osobito dravnih slubenika kojima je zadaa sluiti, a ne bahato gospodari-ti i nametati svoje svjetonazor-sko vienje. Etiketiranje katolika- Skandalozno je tvrditi da crkveni letak vrvi laima, a da na tiskovnoj konferenciji na Badnjak predstavnici tvora-ca toga programa spolnoga odgoja ni jednu tvrdnju nisu osporili. Ministrove rijei da se Crkva mijea u neto na to nema pravo, isti su izri-aj komunistike totalitarne retorike i svijesti te otkrivaju da ministarstvo otvoreno gazi demokraciju. Ve po Usta-vu ba svatko ima pravo na iznoenje svojega stava o ba svakom drutvenom pitanju, pa je neuveno da ministar eli to osporavati Katolikoj crkvi, koja je apsolutno naj-vea udruga civilnoga dru-tva u Hrvatskoj. Ako ministar to stvarno tako misli onda ni asa ne bi vie smio sjediti u vladi koja eli biti demokrat-ska, pie Mikleni. Dodaje da je Crkva, koja se ne moe pomiriti s nameta-njem ideologiziranog progra-ma, bila je prisiljena posluiti se lecima, a to je najrjeitiji po-kazatelj stanja u medijima koji su toliko instrumentalizirani i pristrani da vie i ne prenose one stavove koji se tiu ak ve-ine roditelja u Hrvatskoj. - Stoga ne iznenauje da se u boinom broju jednih dnevnih novina besprimjer-no etiketira katolike i biskupe. Da se u ta etiketiranja umjesto katolika i biskupa stave rijei na primjer muslimani, idovi, Amerikanci ili Srbi, politiari, novinari ili bankari - zar to ne bi bilo prepoznato kao nedo-pustivi govor mrnje? Jesu li u Hrvatskoj svi graani jedna-ki?, pita se Mikleni.Kerum daje 220 tisua kuna za spomenik Franji TumanuZAGREB - Gradonaelnik Splita eljko Kerum ras-pisao je natjeaj za izra-du umjetnikog rjeenja za Spomenik neovisnosti i Franji Tumanu, kojeg kani postaviti na zelenoj povr-ini zapadno od Biskupo-ve palae, nasuprot grad-skom Pazaru. Procijenjena vrijednost ove nabave izno-si 220 tisua kuna bez PDV-a. Prvonagraeni rad osvojit e 70 tisua kuna, drugona-graeni 40 tisua, a tree-nagraeni 20 tisua kuna. Prvonagraeni rad, stoji na-pomena, ostat e u trajnom vlasnitvu Grada Splita. - Vjerujemo u vae krea-tivne sposobnosti i dobru volju. U tom vas svjetlu po-zivamo na suradnju. Otvo-rite srca i s ponosom sudje-lujte na ovom sadrajno i povijesno velikom projek-tu, poruuje u natjeajnoj dokumentaciji Grad Split umjetnicima koji e konku-rirati sa svojim rjeenjima za spomenik Tumanu i neo-visnosti. Umjetnicima je preporu-eno da Spomenik neovi-snosti i prvom hrvatskom predsjedniku zamiljaju u bronci ili kamenu, a unutar izvedbene povrine spome-nik mora biti graevinske, bruto povrine do 12 meta-ra kvadratnih, te visine do etiri metra od razlike okol-nog terena. U ocjenjivaki sud imeno-vani su Zoran Jeramaz kao predsjednik te zamjenik gra-donaelnika Jure undov, akademici Davorin Rudolf i Radoslav Tomi, Zvonimir eparovi, Igor Zidi, Ivan Pavi, Mate Mili, akademski slikar Josip Botteri, Drago i-munda i Ante Verzotti.U programu natjeaja je zapisano: Taj spomenik e u svojoj kompoziciji, upri-sutnjujui u sebi veliinu i slavu obrambenog domo-vinskog rata, s razlogom bu-diti svijest naeg rodoljublja i ponos povijesnog dostojan-stva, tovie, bit e uzvieni biljeg i prepoznatljivi sim-bol hrvatskog identiteta u zajednici europskih naroda. U tom mu je svjetlu odabra-no i mjesto na kojemu e biti postavljen. Lokacija je sliko-viti breuljak na istonom dijelu gradske Obale, izme-u Luke kapetanije i Nad-biskupije. L. TOMIIV. B. SERDARHHO poziva Vladu da zaustavi projektHrvatski helsinki odbor (HHO) pozvao je Vladu da pri-vremeno obustavi program zdravstvenog odgoja kojim se, ocjenjuju, zadire u svjetonazorska i vjerska pitanja te utire put polarizaciji drutva s nesagledivim poslje-dicama. Uvoenjem zdravstvenog odgoja putem sa-danjeg kurikuluma, ocjenjuju, povrijeeni su akti koje je postavila meunarodna zajednica, pouena gorkim iskustvom pokuaja totalitarnih reima da roditeljima putem kole otmu i (pre)odgoje djecu, a djeci oblikuju miljenje u skladu sa svojim znanstvenim dostignui-ma. Ako se zapoeti projekt nastavi, Hrvatskoj bi mogla zaprijetiti nova i vrlo tetna idejna konfrontacija, s nesa-gledivim posljedicama za ve naglaeno polarizirano hrvatsko drutvo, ocjenjuje HHO. (H)Potrebno je uvaiti stavove i traenja roditelja - kardinal Josip BozaniDon Ivan GrubiiV. SKLEDARI. TOMIGlas Istre 7 etvrtak, 3. sijenja 2013. M. A.Danas sveano potpisivanje ugovora o dodjeli stipendijaPULA - U Komunalnoj palai danas e se odrati sve-ano potpisivanje ugovora o dodjeli stipendija u akadem-skoj godini 2012./2013. Grad Pula dodijelio je 240 stipen-dija, i to 42 stipendije studentima prve godine studija i 198 stipendija viim godinama studija. Pravo na stipendiju ostvarili su studenti koji su temeljem kriterija ostvarili 16 i vie bodova. Na natjeaj za dodjelu stipendija pristiglo je ukupno 276 zamolbi. Upravni odjel za drutvene djelatno-sti nakon provedbe postupka natjeaja, utvrdio je potom prijedlog liste za dodjelu stipendija temeljem dostavljene dokumentacije i kriterija za dodjelu stipendija koji je za-tim objavljen na slubenim web stranicama Grada Pule i oglasnoj ploi pisarnice. Na prijedlog liste pristiglo je uku-pno 20 prigovora, a prihvaeno je 15. N. S.Deurstvo za hitne intervencije na kanalizacijiPULA - Do nedjelje u sluajevima hitne intervencije na kanalizaciji nakon zavretka redovnog radnog vremena, od-nosno, nakon 15 sati, graani o potrebi intervencije mogu Herculaneu obavijestiti na broj mobitela 098/435-324. G. R.PULA - Iako je iz-gradnja obalnog kolek-tora du rive i u Flaci-usovoj ulici znaajno napredovala u mjesecu prosincu i slika gradi-lita odaje dojam kao da se eka samo jo asfaltiranje prometnice, ovih dana na gradilitu je mirno i tiho. Naime, blagdane su djelatni-ci izvoaa radova iz Zagreba, Krka i Vara-dina iskoristili, kako dolikuje blagdanima, za odlazak kuama u obiteljska okruenja, a na rivu se vraaju po-etkom narednog tjed-na. Nastavak radova oekuje se, prema na-javama, nakon blagda-na Sveta tri kralja kada slijedi nova runda dje-lovanja koje bi trebalo biti okonano uoi turi-stike sezone. G. R.Nastavak radova na rivi nakon Sveta tri kraljapula@glasistre.hr591-515*PULA - S jueranjim danom u mirovinu je otila dr. Olga Cizler, obiteljska lijeni-ca pulskog Doma zdravlja. Ambulantu e preuzeti Istarski domovi zdravlja, a u njoj e raditi dr. Elis Strmoti. Pacijenti moraju znati da e ambulanta biti prese-ljena te e umjesto u dosadanjoj Nobi-leovoj ulici, ubudue raditi u Flanatikoj 27, ali po uobiajenom radnom vremenu (parne datume popodne, neparne uju-tro), a na preglede se mogu naruivati na isti broj telefona 544 095. S. Z. T.Preseljenja ambulanta dr. CizlerITATELJE IZ CIJELE HRVATSKE POTRESLA PRIA O PSU MIKU, A POLICIJA JO bez strujeSutra, u petak 4. sijenja, u Puli e bez elektrine energije od 8.30 do 10 sati biti dio Ulice brae eh oko broja 38. U sluaju loeg vremena radovi se odgaaju. bez vodeDanas e zbog redovne zamjene vodomjera i prespo-ja novoizgraene mree od 8 do 10 sati bez opskrbe vode biti zgrada u Splitskoj ulici br. 7, a od 8 do 11 sati zgrade u Koparskoj ulici br. 50 i 52, te ulice kokovica, Jasne Crno-bori, Perukov prilaz, Viovica, Monte Magno, Baiev pri-laz, Mihovilovieva ulica, Katuiev prilaz i Ulica Sv. Felicite.30. prosinca roen je: Ivano ufi, sin Danijele i Nevena; 31. prosinca roena je: Marina Rojni, ki Nevene i Ivana.roeniMiko je i ranije zglavi i vratu imaoPIE Sandra ZRINI TERLEVISNIMIO Manuel ANGELINIPULA - Pria o Miku, 8-go-dinjem psu iz Galiane, mje-ancu u tipu njemakog ova-ra, koji je morao biti uspavan jer mu je netko petardu sta-vio u usta i nanio nevjerojat-no teke ozljede eljusti i u ustima, zainteresirala je i o-kirala iru javnost jer su nas juer itatelji i kolege novina-ri zvali iz cijele Hrvatske. No, zabrinjava jo jedan podatak koji smo saznali od veterina-ra Stjepana Koara, a koji je juer rentgenski snimio psa, da bi cijelu dokumentaciju o ozljedama mogao kompleti-rati i predati policiji.U potrazi za poiniteljem- Napravili smo mu rend-gen lubanje da se vide ozljede koje je petarda nanijela psu, a sluajnim nalazom utvrdi-li smo da je imao i dva met-ka u vratu i glavi i to od zrane puke jer se jasno vide olovna zrna. Dakle, petarde su bile posljednje, ali oito ne i prve posljedice neijeg iivljavanja. Miko stvarno nije imao lagan ivot i sada tek postaje jasno da je i ranije svata doivio, re-kao nam je veterinar Koar.Policija niti juer jo nije imala ime(na) poinitelja, a kako su slubeno priopili jo traga za nepoznatom oso-bom koja je u nedjelju, po-sljednjeg dana stare godine u Galiani psu mjeancu u vla-snitvu 89-godinjakinje uba-cila petardu u usta i time mu prouzroila toliko teke ozlje-de njuke i glave zbog kojih je morao biti uspavan. Polici-ja je izvijestila da je dojavu od veterinara zaprimila u nedje-lju oko 17 sati te da jo utvr-uje okolnosti i nastoji otkriti identitet poinitelja.Prema naim saznanjima, kazne su obino novane, a neka praksa ukazuje da je po-nekad bolje prekrajno nego kazneno (to bi mogao ovdje biti sluaj) goniti prekrite-lje. Tako je, prema naim in-formacijama, zabiljeen slu-aj zlostavljanja psa (koji je u tom sluaju preivio gro-znu torturu), a koji je u vidu kaznene prijave zavrio na sudu. Prekritelj je kanjen, a kazna mu je bila 500 kuna u korist jedne humanitarne organizacije. Mnogi nai su-govornici juer su se sloili da bi prekrajna kazna u tom sluaju bila puno svrsishod-Napravili smo rendgenski snimak lubanje da se vide ozljede koje je petarda nanijela psu, a sluajnim nalazom utvrdili smo da je imao i dva metka u vratu i glavi, i to od zrane puke jer se jasno vidi sama. Da-kle, petarde su bile posljednje, ali oito ne i prve posljedice neijeg iivljavanja, re-kao nam je veterinar Stjepan KoarObavijetena i upanijska veterinarska inspektoricaupanijska veterinarska in-spektorica Lovorka Tomii na na je upit o slube-nom postupanju u sluaju stradavanja psa Mika, od-govorila da sluaj za sada vodi policija jer se radi o kaznenom dijelu tekog zlostavljanja ivotinje.- O cijelom sam slua-ju upoznata i ukoliko po-licija bude traila da se i mi ukljuimo i postupamo u naem djelokrugu po-sla, tada emo to odradi-ti. Obino to bude ukoliko neki dio (ne)djela ostane nepokriven kaznenim dije-lom, a nalazi se u dome-ni naih propisa, onda mi postupamo, kae nam in-spektorica Tomii. Veeras pulska Dogma na HTV-uPULA - Veeras e u 22.35 sati na Treem progra-mu Hrvatske televizije nastupiti pulska grupa Dogma. U glazbenoj emisiji Garaa svirat e pjesme s novog, etvrtog studijskog albuma Error.Spam koji su izdali u studenom. Album je objavljen putem besplatnog down-loada na stranicama regionalnog MTV-a. Z. A.8 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013. pula ** TRAGA ZA OSOBOM KOJA GA JE SVIREPO UBILA PETARDOMPULA - I dok cijela zemlja bruji o fiskalnim blagajnama te obvezi izdavanja rauna, odnosno obvezi uzimanja rauna za uslugu, iskustvo naeg sugovornika (poda-ci poznati redakciji) poka-zalo je da cijela pria oko famoznih rauna ima toli-ko nedoreenosti da e biti potrebne godine da se cijeli sustav stabilizira i doskoi mnogim nedostacima. S raunom po pravdu na sudNa je sugovornik, naime, poetkom prosinca na pul-skoj ribarnici kupio otrige zbog koji je etiri idua dana proveo u bolnici, na zara-znom odjelu, i to zbog jakog povraanja i proljeva. Ispo-stavilo se kasnije da se otro-vao tim koljkama, no bu-dui da nije imao raun, to ne moe dokazati ni inspek-cijama, a ni trgovcu koji mu ih je prodao. Poalio se stoga naoj redakciji, elei upo-zoriti druge graane da tra-e raun ili se na neki nain osiguraju od neugodnosti kakve je on proao.- koljke sam kupio uju-tro oko 10 sati, a ve u 13 sati sam bio u vozilu Hitne pomoi. U bolnici sam bio etiri dana zbog jakog po-vraanja i proljeva te ope malaksalosti i dehidraci-je, rekao nam je na sugo-vornik, istaknuvi da osob-no ne eli podizati tube, no eli ukazati zbog ega je vano imati raun.Kae da sada, ni da hoe, ne moe pokrenuti tubu ili prijavu jer nema raun kojim bi potkrijepio svoje tvrdnje. Ovako imam, rekao je, samo moju rije protiv trgovca koji mi je prodao koljke.- tovie, nakon to sam izaao iz bolnice otiao sam u ribarnicu i rekao tom tr-govcu da mi je prodao otrov-ne koljke, a on mi je kazao da su ih oni takoer poje-li, no da su njima bile do-bre, ispriao nam je. Kae da je upravo zato vano ima-ti raun jer onda je to dru-ga pria na temelju ega se moe traiti pravda. Zapitao se zbog ega na ribarnicama nema rauna, a preko puta, primjerice, mesnice uredno izdaju raune.Odgovor smo stoga po-traili kod direktora Trnice Renata Perca koji nas je izvi-jestio da od ove godine rau-ni stiu i na ribarnicu, i to po uzoru na sve fiskalne blagaj-ne koje su ve u pogonu u ugostiteljstvu i trgovini.- Tijekom ove godine, najvjerojatnije ve od trav-nja rauni e biti obvezni i na ribarnici, rekao nam je kratko Perc.koljkai se strogo kontrolirajuto je polo po zlu na pul-skoj ribarnici, odnosno kako se moglo dogoditi da se kup-cu prodaju otrovne koljke te to kupac moe uiniti, upi-tali smo upanijsku veteri-narski inspektoricu Lovorku Tomii. Ona nam je pojasni-la da se riba, posebno kolj-kai, bilo da se radi o izlovu ili uzgoju strogo kontroliraju, i to na biotoksine escherichia cooli jednom tjedno, odno-sno jednom mjeseno. Ista-knula je takoer da posebno koljkai, prije nego li odla-ze na trnicu moraju biti za-pakirani u vreice i obvezno imati deklaraciju sa svim po-trebnim podacima.- Prije nego li takvi odlaze na trnicu, koljkai mora-ju biti dopremljeni u jedan od otpremnih centara i tek nakon toga odlaze na tri-te, rekla nam je Tomii, kazavi da u konkretnom sluaju najvjerojatnije nije ispotovana neka od proce-dura. Potroae je savjeto-vala da svakako prije kupnje od trgovca zatrae deklara-ciju o proizvodu, posebno koljkaima, jer ondje se na-laze svi podaci koje trebaju znati, pa i oni o zdravstve-noj ispravnosti. N. SOFTI PULA - Nakon jueranje kratkotrajne kie, danas bi oborine trebale presta-ti, barem kada je Pula u pitanju, a ve od sutra trebalo bi se promoliti i sunce. Prema dostupnim prognostikim kar-tama sunano, s laganom naoblakom, sunano razdoblje trebalo bi potraja-ti do idueg petka 11. sijenja kada bi, prema najavama, ponovno trebalo kii-ti. Temperature zraka bit e prihvatljive za ovo doba godine i kretat e se oko deset stupnjeva tijekom dana. S. Z. T.Nakon kia ponovno sunceM. ANGELINIlostavljan - u o olovna zrnanija je prekrajne kazne izno-se od 5.000 kuna navie pa bi to doista moglo biti uinkovi-to. Kazna od 500 kuna iz pri-janjeg sluaja, sloili su se svi sugovornici, i nije kazna za takva zvjerstva. Mnogi se zalau i za uvoenje zatvor-ske kazne.Petarde unitile i verandu susjedato e biti u ovom sluaju, trebalo bi biti poznato usko-ro. No, valja rei i da su se tije-kom jueranjeg dana u nau redakciju javljali i brojni ogor-eni graani koji su eljeli dati svoj doprinos u pronalaenju kriv(a)ca. Tako nam je itatelji-ca Nataa Dragun rekla da e nazivati gradonaelnika Vod-njana, koji je nadlean i za Ga-lianu, i da e ustrajati na tome da i on neto uini, togod je u njegovoj nadlenosti, i nee stati dok se takvim zlostavlja-ima ne stane na kraj.U redakciju nam se javio i eljko Pripuzovi, Galianac koji ivi u susjedstvu nesret-nog psa koji nam je ispriao da je i na svojoj kui uoio oteivanja od petardi.- Negdje u novogodinjoj noi, kada mi nismo bili kod kue, netko nam je razbio cri-jep na verandi. Drugi dan sam iao traiti kamen, jer sam mi-slio da mi je njime netko raz-bio crijep, ali sam naao crne ostatke od jedne jake detona-cije. I prije mi je ena rekla da bi to moglo biti od petarde, ali nisam joj vjerovao, a i sada sam miljenja da je to prije bila mala bomba, nego pe-tarda, jer su oteenja stvar-no prevelika za petardu. Vi-dio sam ja da ulicom idu neki deki i bacaju petarde, ali ni-sam mislio da imaju i tako jake. Nita nisam prijavio po-liciji sve dok u novinama ni-sam vidio priu o Miku i sada mi je sve jasno, ispriao nam je Pripuzovi elei samo rei koliko su zapravo jake petarde koje netko baca i koje su mo-da bile pogubne i za psa.Dodao je da cijela ta pria o petardama i stradavanju Mi-ka ipak ukazuje na malo iri problem jedne sredine koji je jako zabrinjavajui i na kojem bi trebalo ozbiljno poeti radi-ti - roditelji, okolina, nadlene institucije.Veterinar Stjepan Koar pokazuje rendgenski snimak s vidljivom samom u vratu i glavi te frakturom viliceJo jedna fotografija iz ivota malog MikaNOVA GODINA NOVA PRAVILA: IZDAVANJE RAUNA OD OVE GODINE BIT E OBVEZNO I NA RIBARNICAMAKupio i otrovao se otrigama - nema tube bez raunaIako ne eli podizati tube, na sugovornik je elio ukazati na vanost uzimanja rauna. Kae da sada ni da hoe ne moe pokrenu-ti tubu ili prijavu jer nema raun koji bi pot-krijepio njegove tvrdnje, ve samo svoju rije protiv prodavaeveKupci moraju zatraiti deklaraciju proizvodaLovorka TomiiArhiva/A. TOIMilivoj MIJOEKGlas Istre 9 etvrtak, 3. sijenja 2013. pula ISTRANI OCJENJUJU 2012. I IZNOSE Puljani pamte maniali prieljkuju gradsPULA - Za godinu koja je sada ve za nama mnogi kau da bi je najradije zaboravili. No, ako je vjerovati prognosti-arima, niti ona koja nam tek predstoji nee biti puno bo-lja. Tako je barem na globalnoj razini. Hoe li u mikrosvijetu Istrani bolje proi znat emo za 360-ak dana, a do tada va-lja se nadati najboljem.- Proteklu godinu u sva-kako pamtiti po svojim sport-skim uspjesima u pustolov-nim sportovima. Za 2013. godinu oekujem da e mi se ostvariti velika elja, a to je da biciklom proem jadran-sku obalu. Jo ako se nau kakvi sponzori, bit e jo bo-lja! to se tie dobrih stva-ri u naem gradu, istaknula bih nekoliko odlinih mani-festacija to su se odrale u Puli poput Arena Ice fevera i filmskog festivala to je bila odlina promocija. Ove godi-ne od gradskih vlasti oeku-jem gradnju vie biciklisti-kih staza, to bi bilo odlino i za Puljane i za nae goste, kae nam Sara Viintin.I Andrea Kruni kae da je zadovoljna prolom go-dinom, prvenstveno svojim studentskim uspjesima jer je poloila sve ispite na vrijeme. - Prolu u godinu takoer pamtiti po odlinim koncer-tima klasine glazbe i voljela bih da ih u 2013. godini bude jo vie. Nadam se takoer da u zavriti fakultet i onda e mi 2013. godina biti odli-na, kae Kruni.Vaso Vulin mislim da pro-le godine nije dovoljno ui-njeno u Puli koja, po njego-vim rijeima, izgleda prilino katastrofino. Oekuje pr-venstveno da se Ulica Sergi-jevaca poploa pravim ka-menom kakav je nekad bio, a ne da ljudi hodaju po radi-oaktivnom kamenu. - elim da se Puli vrati sjaj kakav je imala u doba Austro-Ugarske, a najvie od svega oekujem i elim da dobije toliko oekivani i najavljivani bazen, ustvr-dio je Vulin.Oliver Orli prolu u go-dinu pamtiti po dobroj turi-stikoj sezoni. Kae da mu je drago to se u gradu Puli vide veliki pomaci u tom smislu, jer Pula je to i zasluila. - Sezona se produila i na-dam se da e sve idue se-zone biti takve. Po loem u svakako pamtiti plinofikaciju i raskopane ulice, prvenstve-no zbog nekoordinacije slu-bi koje izvode radove. Dogo-dilo mi se primjerice da sam se parkirao, a sutradan ni-sam mogao van s parkiralita jer je cesta bila raskopana. I smeta mi to se kopa po ne-koliko puta ista rupa umje-sto da se i voda, i struja ili to god ve, odradi u jednom kopanju. Ove godine oeku-jem izgradnju bazena, a volio bi takoer da grad Pula uve-de besplatni internet na po-druju cijelog grada.Bruna Prodan prolu 2012. godinu pamtit e meu osta-lim po odlinoj sezoni i od-linim koncertima i manife-stacijama u naem gradu. - Drago mi je to Pula ima puno toga za ponuditi, i za stare i za mlade. Od ove godi-ne oekujem da bude barem kao prola, s ipak malo vie posla za mlade. Takoer, vo-ljela bi da mladi i malo ma-nje piju alkohol jer je tetan, da piju vie sokova i okrenu se sportu, kae Prodan, dok nam je Martina Rojni po-vjerila kako e prolu godinu pamtiti po tome to je, kae, pravda u ovoj zemlji poela dobivati prave konture. - Uhieni su oni koji su pljakali, puteni su oni koji Buzet: Obiteljska srea je najvanijaJasminka rnac, ugostitelj, Proda-ni: - Protekla nam je godina na obitelj-skom planu donijela puno zadovoljstva. Najvee veselje priinjavali su nam tre-nuci provedeni s trogodinjim unukom Filipom, a radovali smo se i uspjesima svojih sinova, jedan studira uz rad, a drugi se zaposlio u Americi. Na poslov-nom planu ni priblino nije bilo tako uspjeno, u naem ugostiteljskom objektu zabiljeili smo 20 posto manji promet. Mislim da e ova godina biti gora od protekle, da emo u Hrvatskoj upravo u 2013. godini dotaknuti dno i da se ljudi opravdano boje za svoju egzistenciju.Dejan Hren, informatiar, Buzet: - Za mene osobno, protekla godina bila je poslovno uspjena. Uz redovan posao, bavim se dopunskom djelatnou, fo-tografijom, web dizajnom i promocijom gdje se sve vie cijeni kvaliteta. Oeku-jem da e ova godina biti barem toliko uspjena kao i protekla, ili uspjenija jer sam u suradnji s drugim udrugama ukljuen u realizaci-ju nekoliko znaajnih projekata, primjerice utrke Down-hill Buzet i brdske auto-utrke. (G. . .)Umag: Kriza bi trebala prestatiMirjana Burlovi, Umag: - Najljep-i i najupeatljiviji dogaaj u 2012. za mene i moje blinje bilo je roenje moje estomjesene kerkice Goe. Ve samo zbog toga bih prolu godi-nu ocijenila pozitivnom! Osim toga, u obitelji smo svi zdravi, sloni smo i nemamo nekih posebnih, velikih pro-blema, to je dananji dan ve velika srea. Nadam se da e i 2013. godina za nas po tim pitanjima biti ista. Ono to elim svima je prestanak ekonomske krize, vie posla, bolje plae i mi-rovine te zadovoljstvo na osobnom planu. Mirela Srebrni, Umag: - Za prolu godinu bih rekla da je bila dobra, iako je mogla biti i bolja. Ali s obzirom na situa-ciju u Hrvatskoj, pa i svijetu, ne moemo se previe aliti. Mirno ivimo, imamo slonu, skromnu obitelj, zdravlje, naa djeca rade, a mi penzioneri redovno do-bivamo svoje skromne penzije. U novoj godini elim da se sredi ekonomska situacija u zemlji, da nam svima bude bolje, da za mlade bude vie posla i za umirovljenike malo vee mirovine. (K. F.)Pore: Neka svima krene naboljeAna ehi Ani, Ba-derna: - Nije nam se ni-ta posebno dogodilo i 2012. godina je za nas sve u svemu bila dobra. Moemo biti zadovoljni. Suprug i ja imamo po-sao, lijepu obitelj koja se slae i voli, zdravi smo. Nadam se da se loe prognoze za 2013. nee ostvariti, da e se situacija na gospodarskom planu popraviti i da e svima nama kre-nuti na bolje. Mislim da unato svemu moramo razmi-ljati pozitivno, zadrati dobri duh i vjeru. Tajana Pavi, Pore: - Za mene je 2012. godina zaista mogla biti bolja i na financij-skom, a posebno na ljubavnom planu! Je-dino se na zdravlje ne mogu aliti. Ne bih znala to oekivati u novoj godini. itavo vrijeme sluamo crne prognoze to se tie ekonomije i socijale u Hrvatskoj i svijetu, za koje se nadam da se nee obistiniti. No, kako na to mi obini ljudi ionako nemamo previe utjecaja, svima u prvom redu elim puno sree u privatnom ivotu! (K. F.) Od ove godine oekujem da bude barem kao prola, s ipak malo vie posla za mlade. Tako-er, voljela bih da mladi i malo manje piju alkohol jer je tetan, da piju vie sokova i okrenu se sportu, kae Bruna ProdanG. . .G. . .K. F.K. F.J. P.J. P.Arhiva/N. LAZAREVI10 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013. pula U subotu, 5. sijenjaMJESENI PRILOG O ZDRAVLJU- KUNA LJEKARNA PROTIV KALJA- FUNKCIONALNE NAMIRNICE /NOVI PRIRODNI LIJEKOVI/- LUPKANJE PO MERIDIJANIMA/PLANETARNA TEHNIKA SAMOPOMOI/ OEKIVANJA OD OVE, 2013. GODINEifestacije, ski bazenLabin: Nada u bolju 2013.Damir Zilki: - Prola godina bila je loa, krizna. Kriza je kod svih graana, svi se ale. Besparica se dobro osjetila. Velika je nezapo-slenost, posebno je teko mladim obiteljima, budui da se za djecu premalo izdvaja. Grad Labin ima premalu naknadu za novoroen-e, samo 1.500 kuna, a i vrti je skup. Radim samo ljeti jer je do stal-nog posla u Labinu teko doi. Izgleda da jedino veza moe pomoi. Moda u 2013. doe barem do malog poboljanja.Sinia Verbanac: - Manje-vie dobra bila mi je 2012. Pamtit u je po novoj Vladi i njenim potezima koji bi tek trebali dati rezultate; po uspjesima naih sportaa na Olimpijskim igrama i dobrim igrama nogometne reprezentacije, ali i po toj malodunosti koja je ve due u ljudima. Treba iskoristiti one pozitivne, lijepe male svakodnevne stvari u ivotu, to sam pokuavam. U 2013. ne oekujem nekakvo posebno poboljanje stanja u dravi i drutvu, no tome bi se mo-gli udariti dobri temelji. I stvarno se nadam da nam susjedi Slovenci opet nee zagorati ivot glede ulaska u EU. (I. R.)Rovinj: Moe se spojiti kraj s krajemAlbert Oroshi, izraiva filigrana: - Proteklu godinu emo svi uglavnom pamtiti po loem. No, uz trud i rad smatram da se moe spojiti kraj s krajem i nekako isplivati na povrinu. Imam tri unuka, a jedan od njih se rodio lani, mali Albert koji je ime dobio po djedu i to nas je u obitelji svakako obradovalo. U ovoj godini oekujem da e biti bolje. ovjek treba ivjeti u nadi i misliti da e biti dobro, a rezultati uz rad i trud nee izostati. Mislim da bez toga ne ide.Jela Toli, trgovkinja: - Ne volim kukati i smatram da bi svi trebali pozitiv-no razmiljati bez obzira na situaciju jer esto negativnim razmiljanjem sami sebe dovodimo u lou situaciju. Treba dignuti glavu, dati svoj maksimum, ne oekivati previe i sve e biti dobro. Kada usporedim lanjsku s prethodne dvije godine 2012. je, da pokucam, bila odlina i to na svim podrujima. Ako ova godina bude kao i lanjska ja u biti zadovoljna i sretna. Nadam se da u to prije nai dobrog sezonskog radnika koji e imati volju za raditi. (M. Me.)Puljtina: Treba vie raditiJosip Bui, umirovljenik, Linjan: - Prola godina je bila tako-tako, ne ba najbolja, pa neka barem ova godina bude bolja svima nama. elim nam da svi vie radimo, pogotovo u poljoprivredi, da budemo sloni ljudi i da se vie potujemo.Dragan Ui, vatrogasac, Valtura: - Lanjska godina je bila prosjena, ni bolja ni gora od drugih, a u ovoj godini sebi i svojoj obitelji elim samo da nas zdravlje dobro slui, ostalo e ve doi pomalo. elim i da ove godine bude ne-to bolja situacija po pitanju posla za te nae mlade i da nam se popra-vi situacija u dravi. Nadam se da e politiari konano prijei s rijei na djela. (P. S. M.)nisu bili krivi. Zadovoljna sam takoer to je Pula do-bila pravo ljeto i pravu se-zonu koja se produila, ak i prosinac je bio dobar. Pamtit u prolu godinu po dobrom i nadam se da e nam ova to je pred nama donijeti jo puno toga dobroga te da e nam ulazak u Europsku uni-ju donijeti bolji ivot, a ne da e nam biti jo gore kao to neki tvrde, kae Rojni.N. SOFTISnimio M. ANGELINIPazin: Manje kukati po kafiimaJanko Bagi, Sveti Petar u umi: - Godina 2012. mi i nije bila ba nekakva, za zaboraviti. No, zato mnogo vie za oekujem od ove 2013. godine. Ono to bih si sam poelio je zasiguno vie dobrog zdravlja.Zvonko Rajher, Pazin: - Protekla godina je pro-la dobro, posebno vezano za posao. Imao sam dobru plau i ivio high life, nikakva kriza za mene. Ali 2013. godina mi se ini dosta neizvjesnom, jer nisam siguran hou li imati posla. Svima nam treba vie volje i motivacije, a manje ku-kanja u kafiima kako je loe. (A. D.)I. RADII. RADIM. Me.M. Me.P. S. M.P. S. M.A. D.A. D.Sara Viintin Andrea KruniVaso Vulin Oliver OrliBruna Prodan Martina RojniGlas Istre 11 etvrtak, 3. sijenja 2013. A. DAGOSTINVodnjan subvencionira kolske marendeVODNJAN - Subvencioniranju kolskih marendi Grad Vodnjan je ove godine u proraunu namijenio 80 tisua kuna, a visina subvencije ovisi o socijalnoj kategoriji kojoj pripada uenik. Tako e se subvencionirati 30 posto cijene marende djeci iji je roditelj invalid Domovinskog rata koji nije u radnom odnosu, a po 50 posto djeci kojima roditelj prima djeji doplatak i djeci samohranih roditelja. Sto po-sto cijene marende Grad subvencionira uenicima koji su redovno upisani u tekuu kolsku godinu i nemaju vie od deset neopravdanih sati u prethodnoj kolskoj godini te ne ponavljaju razred, imaju prebivalite na podruju Grada Vodnjana najmanje tri godine, imaju hrvatsko dravljan-stvo te ako je roditelj korisnik pomoi za uzdravanje pre-ma odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. Subvencionira-na je i cijena marende te toplog obroka u koli za odgoj i obrazovanje djeci koja imaju prebivalite na podruju Gra-da. Za obraun subvencije za marendu i topli obrok kao polazite se uzima iznos od 26 kuna, od ega deset kuna subvencionira nadleno Ministarstvo. P. L.Opina trai novog investitoraMARANA - Opina Marana stavit e na prodaju graevinsko zemljite od 983 kvadrata u centru Kavra-na po poetnoj cijeni od gotovo 385 tisua kuna. Bu-dui da se na tom zemljitu planirala gradnja poslovne zgrade ili trgovine, prole je godine ve ishoeno rjee-nje o uvjetima gradnje, a plaeni su i komunalni i vodni doprinos u iznosu od 89 tisua kuna, to je uraunato u poetnu cijenu. Naime, Opina je na tom zemljitu pla-nirala izgradnju poslovne zgrade koja bi bila u opin-skom vlasnitvu ali uz financiranje budueg zakupca poslovnih prostora. Budui da je dosadanji investitor odustao jer planirano ne bi mogao realizirati, Opina se odluila na prodaju ovog vrijednog zemljita. P. S. M.TINJAN - Na po-malo nestvarni prizor, ovce u kamp kuici, naili smo i fotografi-rali ovih dana u okolici Tinjana. Ispred kuice se nalazi i vitko stablo palme, pa se stjee dojam kao da je ne-obini par koji nas je nezainteresirano pro-matrao na nekakvom ljetovanju na pacifi-kom otoku. Moemo zakljuiti da izraivai kamp kuica zasigurno nisu slutili da e ovaj turistiki objekt jednom posluiti kao tor, ali ini se da su ovce poprili-no zadovoljne smje-tajem. A. D.Ovce u kamp-kuiciistra@glasistre.hr591-518*MEDULIN - Od 1,39 milijuna kuna na-mijenjenih sportu u Medulinu, tamonja Sportska zajednica dobiva 1,2 milijuna kuna, Medulin Activ 70 tisua kuna, a s istim iznosom sufinancirat e se izdava-nje monografije o nogometu u Medulinu. Amandman SDP-a da se skine stavka za monografiju, a Sportskoj zajednici pove-a financiranje za 120 tisua kuna nije proao dok je proao amandman nael-nika Gorana Buia da se 50 tisua kuna donira Veslakom klubu Medulin. T. G.Monografija o nogometu u MedulinuEKA SE POTEZ H-a: PARNI STROJ IZ 1876. GODINE I DALJE PREPUTEN NA MILOST bez strujeZbog radova danas e bez struje od 8 do 17 sati biti na Poretini Labinci i eljeznika stanica Markovac. Sutra od 8 do 17 sati bez struje e biti Bokii.Telefonske linije postavljati paralelno s drugom infrastrukturomPORE - Vijee Grada Porea uputit e zahtjev T-co-mu kako bi radove na svojim instalacijama uskladili paralelno s ostalim radovima na infrastrukturi u gradu. Inicijativu je na protekloj sjednici gradskog vijea dao vijenik Loris Peruri (IDS) kojeg je zanimalo je li mo-gue sa T-comom ili nadlenom institucijom uspostaviti kontakt vezano za postavljanje telekomunikacijske infra-strukture, kako bi radove uskladili ili predvidjeli u sklopu vrenja iskopa za druge instalacije na podruju grada. Vijenik je podsjetio kako jo dosta naselja u Poreu ima zrane telefonske linije, koje se esto kvare zbog vjetra, kie ili loeg stanja samih stupova.- Komunalni odjel Grada ve dui niz godina poku-ava suraivati s komunalnim i javnim poduzeima po pitanju paralelnih radova. U toj suradnji nam je najtee pratiti T-com, rekao je proelnik Milan Lakovi. V. H.Oldtimer na papreputen zubRoani su akciju za spas parnog stroja u Vakama pokretali u nekoliko navrata razoarani H-ovim odnosom prema vri-jednoj povijesnoj batini, no jo uvijek nisu daleko odmakliNAPISALA I SNIMILA Gordana ALI VERKORO - Parni stroj nekada-nje eljeznike crpne stanice u Vakama kod Roa, jedan je od najstarijih, ako ne i naj-stariji takve vrste u Istri. Izra-en je 1876. godine u Grazu, a iako pravi oldtimer na parni pogon i vrijedna H-ova in-dustrijska batina, i dalje je izloen na milost i nemilost vremenskim prilikama, upo-zorio nas je umirovljeni roki eljezniar Mario Hrobat.Dijelovi parnog stroja su pri-vremeno deponirani kod e-ljeznike stanice Ro, trebalo bi ih reparirati i staviti u muzej-ski prostor, ali ne na eljezni-koj stanici ve u starogradskoj jezgri Roa koja je ve sama po sebi, miljenja je Hrobat, svo-jevrsno muzejsko tkivo.Inicijativa za otvaranje muzejaHrobat je vlasnik male elje-znike biblioteke i hobi mu je sakupljanje knjiga o eljeznici i lokomotivama, a spreman ih je ustupiti samo kad bi Ro do-bio svoj eljezniarski muzej.- eljezniarski muzej imaju u Livadama, Izoli i Tr-stu i zato ne bi imali i u Rou koji je ivio uz eljeznicu i od eljeznice, pita se Hrobat.Ro bi tako dobio muzej, kao to Livade imaju Muzej Parenzane. Parenzana mu-zej u Izoli prikazuje povijest i obiljeja nekadanje usko-trane eljeznike pruge, koja je poetkom prolog stoljea povezivala Trst s Poreom, ukljuujui i Izolu. eljezni-ki muzej u Trstu otvoren je u prostoru nekadanje po-sljednje stanice uskotrane pruge, Campo Marzio.Glavni eksponat rokog muzeja bio bi naravno, parni stroj u vlasnitvu H-a. Hr-vatske eljeznice su prije de-set godina, podsjetimo, Vake prodale poduzetniku iz Roa, a nekretnina je od tada pro-mijenila nekoliko vlasnika. Prvobitnom vlasniku ugo-vorom je dodue prodano zemljite i zgrade crpne sta-nice, zemljite nekadanje uvarnice i zemljani bazeni, ali crpka s ureajima nije bila predmet kupoprodaje, ve je ostala u vlasnitvu H-a.Uprava H Infrastrukture je 2009. godine na prijedlog Hrvatskog eljezniarskog muzeja donijela odluku da se vlasniku lokacije Vake, poduzetniku Branku Toma-iu, dozvoljava da crpku za vodu s pripadajuim parnim strojem izmjesti iz izvornog objekta, zbog njegove pre-12 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013. istra ** ***Za vrti 1,3 milijuna kunaOsvoji Jadran u knjiniciMINJ - Za rad i plae djelatnika djejeg vrtia Rap-ii u minju Opina e izdvojiti oko 1,3 milijuna kuna. Za plae djelatnika i ostale potrebe za rad namijenjeno je 1,2 milijuna kuna, a preostala svo-ta je za dodatne programe, od ega se za osob-nog asistenta odvaja 11 tisua kuna. M. Me.PORE - Igraonica Osvoji Jadran odrat e se sutra u 17 sati u djejem odjelu poreke Gradske knjinice. Ova drutvena igra sudionike vodi na avanturu jedrenjem du Jadrana i upoznavanje po-sebnosti hrvatskog priobalja. Detalje i pravila igre predstavit e autorica Sanja Vale upi. V. H. I NEMILOST BIROKRACIJI I KLIMATSKIM NEPOGODAMA EKSTREMNO SLAVLJE SKUPINE MLADIH UMAANAarni pogon bu vremenaU novu godinu uz eksploziju kontejneraKomadi kontejnera razletjeli su se du etnicePrema neslubenim informacijama, u ovom dogaaju sudjelovalo je od pet do deset osoba, mogue i maloljetnih, koji su konzumirali alkoholUMAG - Skupina umake mladei svojim neprimjere-nim slavljem u prvim satima nove godine priredila je po-prilian ok stanarima u bli-zini etnice Sv. Pelegrina.Naime, oko 3.30 sata pr-vog (n)ovogodinjeg dana snana eksplozija je uzne-mirila itelje s poetka uli-ce 8. marta i Danteove. Da nije rije o obinoj petar-di svjedoi i jedan kontej-ner za smee koji se naao na udaru vandala, zapra-vo njegovi ostaci raspreni po etnici u duini od sto-tinjak metara, koji se oito rasprsnuo uslijed eksplo-zije, dok je drugi kontejner popucao. Od siline eksplo-zije popucala su i stakla na ulazu u stambenu zgradu 8. marta br. 2 te na prozo-ru zgrade u Danteovoj 18, a o jaini eksplozije svjedo-e i zidovi zgrade u Ulici 8. marta, gdje su se uslijed de-tonacije stvorile i pukotine na zidovima. Takoer, od siline eksplozije izletio je i lijevani poklopac ahta od ezdesetak kilograma.Na teren su izali djelat-nici umake Policijske po-staje, koji su razgovarali sa stanarima, a kau da se ni-kad nisu sreli s neim ova-kvim. Istraga je u tijeku, a za sada se moe samo naga-ati o kakvoj je eksplozivnoj napravi ovdje bilo rije.Prema neslubenim in-formacijama, u ovom do-gaaju sudjelovalo je od pet do deset osoba, mogue i maloljetnih, koji su, sudei po brojnim plastinim a-ama i ambalai pobacanim du etnice, konzumirali al-kohol. Napisao i snimio Mijat GAVRANPopucala su stakla na oblinjim zgradamaEksplozija je izbacila i aht od 60 kilogramanamjene. Njegova je obveza bila parni stroj obnoviti i izlo-iti na svojem zemljitu te za tu namjenu o vlastitom tro-ku izgraditi izlobeni prostor. Meutim, radnici su parni stroj demontirali, izbacili ga na livadu i ostavili na milost i nemilost vremenskim pri-likama. Tomai je lani, u su-radnji s Gradom Buzetom dogovorio da se postrojenje prebaci kod roke stanice, restaurira i izloi kao svjedo-anstvo jednog vremena.Roani su akciju za spas parnog stroja u Vakama po-kretali u nekoliko navrata, razoarani H-ovim odno-som prema vrijednoj povi-jesnoj batini, no jo uvijek nisu daleko odmakli.Otkako je otvorena pro-blematika zatite parnog stroja, Grad Buzet je u kon-taktu s Hrvatskim eljezni-arskim muzejom od kojeg trai suglasnost za lokaciju na kojoj e se postaviti.eka se suglasnost za premjetanje- S obzirom da je predvie-no da je najbolja lokacija na eljeznikoj stanici Ro, mo-ramo dobiti dozvolu H-a da postavimo parni stroj. Loka-cija i parni stroj su u vlasni-tvu H-a i ekamo suglasnost gdje ga i na koji nain posta-viti. Mi smo ga prije godinu dana samo sklonili na sigur-no mjesto, dijelovi koji su sit-niji su pohranjeni u zatvore-nom prostoru, a vei komadi, zamanjak koji nije stao, osta-li su vani. U H-u su se dogo-dile nekakve kadrovske pro-mjene pa pretpostavljamo da je to razlog zato su se neke stvari oduile, ali se nadam da e to biti pozitivno rijeeno jer je Ro simbol eljezniarstva ovog kraja i itav je ivot godi-nama bio vezan upravo uz e-ljeznicu, prokomentirao je do-gradonaelnik Sinia uli.Na pitanje postoji li mo-gunost da se parni stroj po-stavi u muzeju, rekao je da je teko takav muzej oekivati u starogradskoj jezgri jer ot-kako se otvorilo pitanje iz-mjetanja stroja, prevladalo je miljenje da je eljeznika stanica u Rou najpogodnija.- H ima tamo nekoliko zgrada koje se ne koriste i smatramo da bi to bilo naj-povoljnija lokacija za jedan takav eljezniki postav, za-kljuio je uli.Dijelovi par-nog stroja su privremeno deponirani kod eljeznike stanice Ro, trebalo bi ih reparirati i staviti u mu-zejski prostorUmirovljeni roki eljezniar Mario HrobatRoka stanica najpogodnija za smjetaj parnog strojaParni stroj trenutno na eljeznikoj stanici RoGlas Istre 13 etvrtak, 3. sijenja 2013. FAANA - Prema prora-unskim planovima za slje-deu godinu, Opina Faa-na planira izgradnju nekoliko etnica i pjeakih staza te nastavak izgradnje postoje-ih, kao i ureenje faanske povijesne jezgre. Za zahva-te na javnim povrinama u sklopu programa gradnje ko-munalne infrastrukture pla-nirano je ukupno neto vie od etiri milijuna kuna. Oploenju dijela faanske povijesne jezgre na Trgu sta-re kole Opina je namijenila 350 tisua kuna. Prema uvje-tima pulskog Konzervator-skog odjela, poploavat e se djelomino starim kame-nom na povrini 162 etvor-na metra te novim kamenom na povrini od 65 kvadrata. Planirani radovi obuhvaa-ju pripreme, poploavanje, ugradnju kamenih pasica, kamenih slivnika i poklopa-ca infrastrukturne mree. Ta-koer, rekonstruirat e se i prilazi te platoi ispred budu-eg multimedijalnog centra u Faani za to je planirano 400 tisua kuna. Ti pak rado-vi obuhvaaju rekonstrukciju postojeeg kamenog poplo-enja unutarnjeg svojevr-snog trga povrine oko 290 etvornih metara i prilaze povrine 800 etvornih me-tara, a oni e rekonstrukci-jom kino dvorane postati po-vrina ispred glavnog ulaza u multimedijalni centar.Izgradnja etnice planira se na trasi od buffeta do bun-kera u Faani, predviena je i izrada projektne dokumen-tacije te izgradnja etnice od bunkera do vile San Lorenzo kao i od te vile do spoja s po-stojeom etnicom, a za ta tri zahvata planirano je uku-pno 360 tisua kuna. Pjea-ka staza predviena je na po-tezu od Faanske ceste preko mosta do ulaza u odmara-lite MUP-a u Valbandonu. Trasa etnice planira se u du-ini od 361 metar te je ve podnijet zahtjev za ishodova-nje lokacijske dozvole. Slijedi jo i izrada glavnog i izvedbe-nog projekta s trokovnikom kao i izrada elaborata prema Zakonu o prostornom ure-enju i gradnji. Za tu inve-sticiju Opina je predvidjela 150 tisua kuna. Planira se i izgradnja pjeake staze od postojeeg kamenog mosta do valbandonskog ribnjaka u duini od 300 metara i za to je planirano 60 tisua pro-raunskih kuna.Planirana je i izrada pro-jektne dokumentacije te iz-gradnja parkiralita pored Djejeg vrtia Sunce u Faa-ni za to je predvieno 300 tisua kuna. Takoer, bu-dui d