Držati panDemiju poD kontrolom svrha je cijepljenja protiv coviDa-19

glasiloKoprivnica, studeni 2020. broj 241

prof. dr. sc. draGan priMorac, ČLAN ZNANSTVeNOG SAVJeTA VLADe RePUBLIKe HRVATSKe

6

covid-19 je proMijenio NAČIN ŽIVOTA - HRVATSKA se pred Kraj Godine DJeLOMIČNO ZATVORILA

10

MJeRe SU TU DA OMOGUće ŽIVOT, ALI ISTO TAKO eKONOMSKU STABILNOST JeR BeZ TOGA NeMA opstanKa društva

28

2 3

2 3

4 5

mjere su tu Da omoguće život, ali isto tako ekonomsku stabilnost jer bez toga nema opstanka Društva

glasilo

Sadržaj

iMpressuMissn: 13312286 - Izdavač: BELUPO d.d. - Lijekovi i kozmetika - Ulica Danica 5 - 48000 Koprivnica - www.belupo.hr - www.zdravob udi.hr - www.belupo.com - E-mail: public.relations@belupo.hr - Glavna i odgovorna urednica: Snježana Foschio-Bartol - Izvršna urednica: Lidija Turkalj - Urednik: dr. Ivo Belan - Lektura: Sanja Sabljar - Grafička priprema i dizajn: Gens94 d.o.o.- Redakcija: I Savica 36, 10000 Zagreb - Telefon: 01 2481 201; Fax: 01 2371 411

28

BUDITe DIO GLASILA BeLUPA!AKO IMATe ZANIMLJIVU PRIČU KOJU BISTe ŽeLJeLI PODIJeLITI S ČITATeLJIMA GLASILA BeLUPA ILI PAK IDeJU O ONOMe šTO BISTe ŽeLJeLI PROČITATI, JAVITe NAM Se NA e-ADReSU: PUBLIc.ReLATIONS@BeLUPO.HR

intervju

6 prof. dr. sc. draGan priMorac, ČLAN ZNANSTVeNOG SAVJeTA VLADe RePUBLIKe HRVATSKe

BeLUPO ZDRAVLJe

10 STIGLe NOVe MJeRe

16 prof. dr. sc. DARIJA VRANešIć BeNDeR: KAKO MIKROBIOTA štiti naš iMunitet?

LIJeČNIČKI KUTAK

18 dr. IVO BeLAN: šTO KADA Se SMANJI INTeReS ZA SeKS

KroniKa

19 intervju s ratiMiroM LJUBIćeM, NAČeLNIKOM STOŽeRA cIVILNe ZAšTITe

KOPRIVNIČKO–KRIŽeVAČKe ŽUPANIJe

BeLUPOVA POSLOVNA KRONIKA

21 UTJecAJ KRIZe cOVID-19 NA PRAVNI SeKTOR: ISTRAŽIVANJe WOLTeRSA KLUWeRA

MeDIcINA I BIZNIS

22 dr. IVO BeLAN: MIJeNJA LI pandeMija Koronavirusa DUGOROČNI FOKUS VeLIKIH FARMAceUTSKIH KOMPANIJA

AKTUALNO

23 SeRIJALIZAcIJA LIJeKOVA U rusiji

26 IVAN KRAGIć, dr. med.: preMijerno predavanje o bioMarKeriMa u dijaGnostici ALZHeIMeROVe BOLeSTI

BeLeAN

31 UPRAVLJANJe KAPAcITeTIMA U ISTRAŽIVANJU I RAZVOJU I KONTROLI KVALITeTe

BeLUPO KLUB

32 MAJA LONČAR, ORGANIZATORIcA RAČUNOVODSTVA U SeKTORU RAČUNOVODSTVO

BeLUPOVe ORGANIZAcIJSKe cJeLINe

33 PReDSTAVLJAMO SeKTOR nabave

PSIHOLOGIJA U KOMPANIJI

34 dr. IVO BeLAN: KAKO SAVLADATI KRONIČNU SKLONOST ODGAĐANJA POSLOVA

FUTUR Z 2020

14 ZAšTITA PRAVILNOM HIGIJeNOM ruKu

15 Mr.pharm. IVAN BARešIć, MBA, POMOćNIK RAVNATeLJA LJeKARNI DeLTIS PHARM: MOVeMBeR – BRKOVIMA ZA ZDRAVLJe

4 5

uvodniku prosinac smo oduvijek ulazili s velikim očekivanjima. vjerujemo da nećemo pogriješiti ustvrdimo li da većina nas u ovaj prosinac ulazi samo s jednom mišlju – da budemo i ostanemo zdravi. kako mi, tako i oni koje volimo. lista želja svedena je tako na ono najvažnije – radovati se i slaviti život.

svih ovih godina samo smo trčali i bili fokusirani prema naprijed. željeli smo brzo stići na cilj, prečesto nismo gledali ni lijevo ni desno ni iza sebe. bilo je bitno zadržati fokus i trčati. tako je to izgledalo za većinu nas prije pandemije i globalne krize. a onda se u 24 sata život promijenio i natjerao nas da se okrenemo oko sebe. jer nitko više nije siguran treba li baš trčati ili hodati, ali udisati svaki nepresušni, jedinstveni trenutak života. kako bi vas potakli upravo na to da se okrenete prije nešto što ispratimo ovu 2020. podsjećamo vas na nekoliko sitnica.

to su, prije svega, ljudi koji brinu o vama – ako vas netko na kraju dana pita kako ste i želi s vama podijeliti dobro i loše, zahvalite na tome. Dokazano je da osamljenost ubija više ljudi od virusa i trajno narušava socijalne veze. budite i vi oni koji će iskreno pitati druge kako se osjećaju i veseliti se s njima kad za to bude razloga. rijetko tko od nas je zaista sam, a imati barem jednu dušu pored sebe velik je blagoslov.

potom slijede navike koje su vas promijenile – nije sve loše. Dio ljudi počeo je kuhati više kod kuće, dio je usvojio digitalne vještine. a svi znamo, iz svoje okoline nekoliko ljudi koji su počeli redovito pješačiti ili voziti bicikl, jer izbjegavaju javni prijevoz. u svakoj crnoj ima malo bijele i obrnuto i zato ne bismo trebali sami sebi otežavati život žalopojkama kako je sve katastrofično.

nemojte zaboraviti ni sitnice koje raduju – negdje u nekom cloudu, u rokovniku, na post-it papirićima napišite 50 stvari koje vas vesele već samo zato što su takve kakve jesu. Dajte si vrijeme i priuštite si kreativnost. stavite na popis i toplu šalicu čokolade u nedjeljno jutro, mirisne plahte, ukrase za božić, sjajnu glazbu koju slušate svako jutro na slušalicama, mogućnost da trenirate online. i kad sve bude tmurno bacite pogled, odaberite nešto i priuštite si sitnicu koja će svaki dan obojiti u zlatno. okrenite se – život je tu za vas

Čekamo vas na istom mjestu uoči blagdana. Dotad, čuvajte se, pazite sebe i druge! vaša,

snježana Foschio-bartol,glavna i odgovorna urednica

poštovane čitateljice i čitatelji,

na Koje nabavne KateGorije SU PODIJeLJeNI POSLOVNI procesi u seKtoru nabave?

naGradna iGraNAGRADNO PITANJe GLASI:

oDgovori i poklon ponesi

ankica kolar, pobjednica je nagradne igre odgovori i poklon ponesi

ankica kolar, medicinska sestra u sektoru pravnih i zajedničkih poslova, pobjednica je nagradne igre odgovori i poklon ponesi. uredništvo glasila izvuklo je točan odgo-vor sretne dobitnice, koja je zadovoljila sve potrebne uvjete u nagradnoj igri. kolegica kolar točno je odgovorila i u zadanom roku poslala odgovor na nagradno pitanje: “koje službe posluju unutar sektora pravnih i za-jedničkih poslova, a odgovor glasi: pravni poslovi i kadrovska administracija, razvoj ljudskih potencijala, zaštita na radu i zaštita od požara i informatika.”odgovor se mogao pronaći u prošlom broju glasila, na str. 40, u tekstu s nazivom “poslo-vi su zahtjevni i dinamični, a mi ih radimo s puno volje i ljubavi”. Čestitamo pobjednici nagradnog natječaja, a ostalim natjecate-ljima zahvaljujemo na sudjelovanju i želimo puno uspjeha u sljedećim nagradnim igrama.odgovorite točno na nagradno pitanje i osvojite podravkin poklon-paket. točan odgovor pošaljite do 15. prosinca na adre-su uredništva public.relations@belupo.hr ili na adresu Danica 5, 48000 Koprivnica, s naznakom Nagradna igra. u sljedećem broju glasila belupa bit će objavljeno ime dobitnika/dobitnice poklon paketa.

6 7

prof. dr. sc. DRAGAN PRIMORAc, ČLAN ZNANSTVeNOG SAVJeTA VLADe RePUBLIKe HRVATSKe

ZNANOST JE MOBILIZIRALA SVE SVOJE KAPACITETE, SNAŽNIJE NEGO IKADA RANIJE U POVIJESTI PA SVJEDOČIMO JOŠ NEZABILJEŽENOJ DINAMICI RAZVOJA CJEPIVA PROTIV SARS-COV-2. USPRKOS SVEMU DO CJEPIVA NIJE JEDNOSTAVNO DOĆI. U OVOM TRENUTKU SVI SMO SLOŽNI – NAJVAŽNIJE JE DOBITI CJEPIVO KOJE ĆE POKAZATI DA JE SIGURNO I UČINKOVITO

intervju

Držati panDemiju poD kontrolom temeljna je svrha cijepljenja protiv coviDa-19prof. dr. sc. Dragan primorac, dr. med., hr-vatski je liječnik i znanstvenik. predsjednik je odbora za međunarodne odnose američ-ke akademije za forenzičke znanosti. pro-fesor je na američkim sveučilištima penn state university i university of new haven. redoviti je profesor u trajnom zvanju na medicinskim fakultetima sveučilišta u spli-tu, sveučilišta u osijeku i sveučilišta u rije-ci. profesor je i na odjelu za biotehnologiju sveučilišta u rijeci te suosnivač sveučiliš-nog odjela za forenzičke znanosti sveučili-šta u splitu. predsjednik je upravnog vijeća specijalne bolnice sveta katarina. objavio je oko 250 znanstvenih radova i kongresnih priopćenja iz područja personalizirane i re-generativne medicine, genetike, metabo-ličkih poremećaja kosti i hrskavice, iz po-dručja pedijatrije, populacijske genetike. kao pozvani predavač sudjelovao je u radu više od 150 znanstvenih skupova širom svi-jeta, a rezultati njegovog rada objavljeni su u najprestižnijim znanstvenim časopisima uključujući science i nature. predsjednik je jednog od najuglednijih međunarodnih znanstvenih društava iz područja forenzič-ke i kliničke genetike “international society of applied biological science” u čijem znan-stvenom odboru sudjeluje i pet dobitnika nobelove nagrade.o nagradama, priznanjima, o akademskom i znanstvenom djelovanju prof. primorca u hrvatskoj i u svijetu moglo bi se još puno toga napisati, no on je i član znanstvenog savjeta vlade republike hrvatske pa smo ovom prigodom s njim razgovarali o svemu

što je važno znati o cjepivima i cijepljenu radi zaštite od globalne pandemije covi-da-19. B svijet je zahvatio optimizam nakon vijesti o preliminarnim rezultatima treće faze kli-ničkih ispitivanja cjepiva kompanija pfizer i biontech te cjepiva kompanije moderna čija je, kako je objavljeno, učinkovitost za-štite od sars-cov-2 čak 95 posto. je li op-timizam opravdan? vremena u kojima živimo traže optimizam, no on mora biti utemeljen na znanstvenim činjenicama i realnošću. ako pogledate dokument kojeg je izdao američki Food and Drug administration (FDa) u lipnju ove godine (Development and licensure of vaccines to prevent co-viD-19) uočit ćete da FDa, dakle američka agencija za hranu i lijekove, posebno ističe jedan kriterij koji cjepivo mora ispunjavati da bi ga se držalo učinkovitim za široku upo-rabu – mora biti djelotvorno kod najmanje 50 posto ispitanika u odnosu na kontrolnu (placebo) skupinu. stoga podatak koji na-vode pfizer/biontech i moderna vezano uz učinkovitost njihova cjepiva od 95 posto zvuči sjajno. no, mene i ostale znanstve-nike, naravno, zanimaju cjeloviti rezultati kliničkih istraživanja, posebice oni vezano uz učinak cjepiva na humoralni i stanični imunitet, itd. ono što za sada znamo je da bnt162b2 cjepivo, koje su razvili pfizer i biontech, tijekom kliničkih ispitivanja – u kojima je sudjelovala 43.661 osoba – u 95 posto slučajeva postalo je učinkovito 28 dana nakon davanja prve doze cjepiva. s

druge strane, od 170 potvrđenih slučajeva covida-19, njih 162 je bilo vezano uz place-bo skupinu, a svega osam za skupinu cije-pljenih.a najznačajnije je da “Data monitoring committee” nije prijavio postojanje nika-kvih ozbiljnih podataka vezano uz sigurnost cjepiva. važno je istaknuti i to da su pfizer i biontech prvi i za sada jedini, dobili privolu da cjepivo mogu testirati na populaciji djece u dobi od 12 godina. time su odgovorni iz FDa, zapravo, pokazali koliko imaju povje-renje u cjepivo.B razlika između cjepiva kompanija pfizer i biontech te cjepiva kompanije moderna, je temperatura na kojoj moraju biti pohranje-ni, čuvani i transportirani. možete to malo pojasniti i zašto je to važno? svi koji su tijekom znanstvene ili stručne ka-rijere radili s glasničkom ili mrna znaju da je treba čuvati na niskim temperaturama.što se tiče tvrtki pfizer i biontech, oni su već osmislili cjeloviti model transporta i ču-vanja cjepiva. svaka transportna kutija koja sadrži cjepiva bit će povezana putem gps-a i imat će pet pretinaca, a svaki pretinac će sadržavati po 195 staklenih tubica od 2 ml. tijekom transporta i čuvanja koristit će se tzv. suhi led koji temperaturu drži na minus 70 °c, plus, minus 10 °c.s druge strane tvrtka moderna, preporuča držanje cjepiva na minus 20 °c te navode da se na toj temperaturi cjepivo može čuvati mjesecima.B oba se cjepiva zasnivaju na novoj tehno-

6 7

ZNANOST JE MOBILIZIRALA SVE SVOJE KAPACITETE, SNAŽNIJE NEGO IKADA RANIJE U POVIJESTI PA SVJEDOČIMO JOŠ NEZABILJEŽENOJ DINAMICI RAZVOJA CJEPIVA PROTIV SARS-COV-2. USPRKOS SVEMU DO CJEPIVA NIJE JEDNOSTAVNO DOĆI. U OVOM TRENUTKU SVI SMO SLOŽNI – NAJVAŽNIJE JE DOBITI CJEPIVO KOJE ĆE POKAZATI DA JE SIGURNO I UČINKOVITO

Držati panDemiju poD kontrolom temeljna je svrha cijepljenja protiv coviDa-19

8 9

TZV. “MRNA VACCINE TECHNOLOGY” NOV JE PRISTUP U RAZVOJU CJEPIVA. MEHANIZAM DJELOVANJA TEMELJI SE NA ČINJENICI DA VIRUSNA MRNA KOJU UNOSIMO S CJEPIVOM SADRŽI CIJELI GENETSKI KOD TZV. SPIKE ILI S-PROTEINA SARS-COV-2. NAKON CIJEPLJENJA, TIJEKOM ULASKA U LJUDSKU STANICU, NA RIBOSOMIMA SE IZ VIRUSNE MRNA PROIZVODI S-PROTEIN KOJI ĆE PO IZLASKU IZ STANICE POSTATI SJAJAN ANTIGEN I STIMULIRATI IMUNOSNI SUSTAV

intervju

logiji. o kakvoj se tehnologiji radi i u čemu se razlikuju od, primjerice, oxfordskog cje-piva u koje se također polaže mnogo nade? tzv. “mrna vaccine technology” koju koristi pfizer i biontech te moderna jeste novi pri-stup u razvoju cjepiva. mehanizam djelova-nja cjepiva se temelji na činjenici da virusna mrna koju unosimo s cjepivom sadrži cijeli genetski kod tzv. spike ili s-proteina sars-cov-2. nakon cijepljenja, tijekom ulaska u ljudsku stanicu, na ribosomima se iz virusne mrna proizvodi s-protein koji će u konačni-ci po izlasku iz stanice postati sjajan antigen koji će stimulirati imunosni sustav. gledajući još detaljnije, ideja ovog cjepiva je potaknuti imunosni mehanizam obrane, koji kod sars-cov-2 još uvijek nije jasno definiran, no čije ću osnove pokušati opisa-ti u nekoliko rečenica. Dakle, nakon cijeplje-nja koristeći “mrna vaccine technology” u stanici dolazi do proizvodnje virusnog s-proteina, kojeg tzv. antigen-prezentirajuće stanice (apc) prezentiraju zajedno s glav-nim sustavom tkivne snošljivosti (mhc i), čime se putem citotoksičnih cD8+ stanica postiže antiviralni učinak. s druge strane apc stanice prezentiraju antigen zajedno s glavnim sustavom tkivne snošljivosti (mhc ii), jednim drugim stanicama tzv. pomoć-ničkim cD4+ stanicama, koje imaju važnu ulogu u stimulaciji b limfocita pri proizvod-nji specifičnih protutijela. sve navedeno stvara preduvjete kako bi došlo i do klon-ske ekspanzije t limfocita te diferencijacije stanica u memorijske stanice. taj koncept bi se trebao odvijati u idealnim uvjetima.zasigurno jedna od najvećih prednosti ra-zvoja cjepiva koristeći ovaj koncept leži u či-njenici da u slučaju pojave mutacija unutar sars-cov-2, navedena tehnologija omo-gućuje jednostavno modificiranje virusne mrna, pa čak i u tom slučaju omogućuje proizvodnju optimalnog cjepiva. B još je desetak cjepiva u trećoj završnoj fazi kliničkih ispitivanja. zašto se velika ve-ćina cjepiva mora aplicirati u dvije doze? u trenucima dok vodimo ovaj razgovor 37 cjepiva prolazi prvu fazu kliničkih istraživa-

nja, 17 drugu fazu kliničkih istraživanja, 13 cjepiva je u trećoj fazi kliničkih istraživanja. a šest je cjepiva odobreno za korištenje, iako nisu prošla treću fazu kliničkih istra-živanja i tu se radi isključivo o ruskim i ki-neskim cjepivima. pfizer i biontech te mo-derna tijekom postupka cijepljenja predvi-đaju davanje dvije doze cjepiva. Dok pfizer i biontech ističu da se druga doza cjepiva daje tri tjedna nakon prve doze, moderna preporučuje da njihovo drugo cjepivo daje četiri tjedna nakon što se dalo prvo cjepivo.što se tiče vašeg drugog dijela pitanja, lo-gika je jednostavna. naime, kad prvi put organizam izlažete novom antigenu, orga-nizam započinje od nule i pokreće sve po-znate mehanizme humoralnog i staničnog imuniteta kako bi reagirao na taj novi anti-gen. kad tu stimulaciju ponovite drugi put, dodatno stimulirate imunosni odgovor, po-sebice onaj humoralni. međutim, nužnost davanja dvostruke doze ima i svojih nedo-stataka, prvenstveno mislim na one logi-stičke vezano uz dostavu cjepiva. B kakvo je vaše mišljenje o ruskom cjepivu sputnjik v i o kineskom cjepivu? nekoliko je različitih pristupa, metoda koje se trenutno koriste u razvoju cjepiva.jedna cjepiva temelje se na nukleinskim kiselinama, točnije sadrže virusnu mrna umotanu u lipidnu ovojnicu s ciljem da se kasnije virusna mrna prepiše u s protein sars-cov-2. najbolji primjer su ranije spo-menuta cjepiva koja su proizveli pfizer i bi-

ontech te moderna.Druga cjepiva pak rabe umrtvljen, inakti-viran sars-cov-2 koji ne može dovesti do bolesti, ali može potaknuti imunosnu reak-ciju organizma.treća cjepiva koriste nosač, najčešće ade-novirus u koji se ugrađuje virusna mrna, dok se četvrta temelje na sintetiziranom s proteinu koronavirusa te ga koristimo kao direktno cjepivo.upravo rusko cjepivo, ali i kineska cjepiva koriste nosač, najčešće adenovirus u koji se ugrađuje virusna mrna. tako, na primjer, kineski proizvođač cjepiva (cansinobio) kao nosač koristi adenovirus ad5, dok ruski gamaleya reasarch institute koristi kombi-naciju dva nosača, adenoviruse ad5 i ad26. s druge strane, kinezi ulažu priličnu ener-giju u razvoj cjepiva koje je temeljeno na inaktiviranom ili oslabljenom sars-cov-2, a kineske korporacije Wuhan institute of bi-ological products i sinovac završavaju treću fazu kliničkih istraživanja.B hoće li čovječanstvo zahvaljujući cjepi-vu okončati pandemiju? ili će sars-cov-2 ostati u cirkulaciji poput virusa influence? je li cjepivo tek sezonska zaštita? usprkos nepoznanicama, budućnost sars-cov-2 je već danas određena. uostalom, tako govore i vodeći svjetski virolozi koji ne dvoje da će sars-cov-2 doživjeti jedan od tri moguća scenarija. prvi je da će virus nestati iz ljudske populacije te da će se za-držati u svom prirodnom životinjskom re-

B razlika između cjepiva kompanija pfi-zer i biontech te cjepiva kompanije mo-derna, je temperatura na kojoj moraju biti pohranjeni, čuvani i transportirani. može-te to malo pojasniti i zašto je to važno? svi koji su tijekom znanstvene ili struč-ne karijere radili s glasničkom ili mrna znaju da je treba čuvati na niskim tem-peraturama.što se tiče tvrtki pfizer i biontech, oni su već osmislili cjeloviti model transporta i

čuvanja cjepiva. svaka transportna kutija koja sadrži cjepiva bit će povezana putem gps-a i imat će pet pretinaca, a svaki pre-tinac će sadržavati po 195 staklenih tubica od 2 ml. tijekom transporta i čuvanja kori-stit će se tzv. suhi led koji temperaturu drži na minus 70 °c, plus, minus 10 °c.s druge strane tvrtka moderna, preporuča držanje cjepiva na minus 20 °c te navode da se na toj temperaturi cjepivo može ču-vati mjesecima.

8 9

zervoaru. isto tako, moguće je da će virus nestati iz ljudske populacije, ali će se i dalje sporadično pojavljivati u određenim dije-lovima svijeta kako to čini mers ili ptičja gripa. zadnji scenarij predviđa sezonsko pojavljivanje virusa – slično gripi ili blagim prehladama izazvanim drugim korona vi-rusima – s tendencijom smanjenja virulen-tnosti. bez obzira na završni scenarij, svijet i hrvatska idu dalje. B mnogi strahuju da bi zbog brzine kojom su se cjepiva razvila, ona mogla biti nekva-litetna i uzrokovati nuspojave s protokom vremena, a koje sada nisu evidentne. ima li razloga za ovakav strah? znanost je mobilizirala sve svoje kapacite-te, i to snažnije nego ikada ranije u povijesti pa nam se posljedično događa nezabilježe-na dinamika razvoja cjepiva protiv sars-cov-2. usprkos svemu do cjepiva nije jed-nostavno doći. u ovom trenutku svi smo složni u tome da je najvažnije dobiti cjepivo koje će pokazati da je sigurno i učinkovito. rezultati koji su nam dostupni, a vezano uz cjepiva proizvođača pfizer i biontech te moderne, na tom su tragu. istodobno, go-tovo je nemoguće zaobići iznimno striktnu zakonsku regulativu koja vrlo jasno određu-je sve preduvjete koje cjepivo mora ispuniti prije izlaska na tržište. B prema najavama, u hrvatsku će stići 4,6 milijuna doza cjepiva. koje su skupine gra-đana prioritetne za cijepljenje? i koji bi po-stotak populacije trebao biti procijepljen kako bi se epidemija zaustavila? hrvatski zavod za javno zdravstvo pripre-ma kriterije vezno za cijepljenje među koji-ma će biti i skupine građana prioritetne za cijepljenje. uglavnom se radi o kriterijima koji su slični u svim državama članicama eu. tako se govori da će u prvim skupinama za cijepljenje biti zdravstveni djelatnici, osobe životne dobi od 50 godina i starije s nagla-skom na osobe u dobi od 65 i više godina, korisnici domova za starije te institucija za njegu kroničnih bolesnika, pacijenti s kro-ničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća itd.ipak, brojna pitanja vezano uz cjepiva i dalje ostaju otvorena poput, primjerice, koliko će trajati imunitet stvoren cjepivom. prava je istina da još uvijek zapravo ne znamo ko-liko traje imunitet kod osoba koje su pre-boljele covid-19. s druge strane, temeljna svrha cijepljenja je držati pandemiju pod kontrolom.što se tiče stava epidemiologa oko potreb-ne procijepljenosti populacije koja će zau-staviti širenje virusa, on varira i obično se spominju vrijednosti od 50 do 70 posto.

LIJeČNIČKO SAVJeTOVALIšTe

GLAVOBOLJA

Pitanje: već par dana imam problem s gla-voboljom, ali samo na desnoj strani glave koja polazi od bočne strane desnog oka sve do vrata s desne strane..ne toliko bol-no, koliko je neugodno..ne znam je li do vremena,a inače imam problema sa sinu-sima, ako to ima uopće ikakve poveznice. Odgovor: hvala vam na pitanju. upa-la sinusa može biti uzrok glavobolje koja je obično locirana u čeonom dijelu glave. svakako bi bilo dobro da se javite svom liječniku obiteljske medicine. želim vam svako dobro i čuvajte se.

VRTOGLAVIce

Pitanje: zadnjih mjeseci patim od vrtogla-vica koje su prisutne cijelo vrijeme od kad ustanem iz kreveta. ponekad su u smislu nestabilnosti, a ponekad kao da mi titraju predmeti u koje gledam. nema ih samo u mirovanju.imam diskus herniju na vratnoj kralježnici c5-c6, c6-c7 i osteofite koje bi trebalo ope-rirati zbog konstantne ukočenosti i boli.uz vrtoglavice često imam slabost u ruka-ma i nogama.od nalaza koje sam prije 2 mj vadila,mogu

zdravo budi uz dežurnu ordinaciju

jatan je uzrok bolova u ukočenosti u po-dručju muskulatrue vrata, ali i slabosti ek-stremiteta koje navodite. vrtoglavica kao simptom se može javiti u čitavom nizu stanja, ali najčešće je rezultat smetnji unu-tarnjeg uha obzirom da je tamo smješten centar za ravnotežu tako da degenerativne promjene kralježnice ne bih okrivila za vr-toglavicu koju navodite. nadam se da sam vam pomogla s odgovorom. želim vam svako dobro i čuvajte se.

ANeURIZMA

Pitanje: saznala sam da imam aneuriz-mu na mozgu veličine 2 mm bez stenoze i malformacije, molim savjet kako da se sad ponašam na što da pazim, moraju li se promijeniti prehrana i aktivnost, piju li se li-jekovi? Da me malo umirite dok dođem na red na pregled neurologu. imam 40 godina i ne pijem nikakve lijekove jedino ponekad analgetik.

na pitanja iz područja neurologije odgovara kolumnistica portala www.zdravobudi.hr prof.prim.dr.sc. nataša klepac dr. med., spec. neurolog

reći da mi je krvna slika uredna, kao i srce, štitnjača i pluća.Da li su smetnje u vezi sa degenerativnim promjenama na vratnoj kralješnici?imam 37 godina.Odgovor: hvala vam na pitanju. hernija diska u području vratne kralježnice vjero-

Odgovor: hvala vam na pitanju. aneuriz-ma označava proširenje krvne žila i liječe-nje ovisi o veličini promjene. u vašem slu-čaju radi se o maloj aneurizmi, a odluku o potrebnoj terapiji neurolog će donijeti ovi-sno o kojoj krvnoj žili mozga se radi. aneu-rizme se ponekad moraju operirati, nekad ih se rješava endovaskularnim zahvatima (što znači bez operacije) a ponekad ih se samo prati. odluka o tipu liječenja ovisi o nizu čimbe-nika poput veličine, krvne žile koja je za-hvaćena kao i drugih bolesti od kojih bole-snik boluje . Do pregleda neurologa trebali biste pripaziti na krvni tlak koji nikako ne bi smio biti ekstremno visok. što se tiče prehrane i aktivnosti nema spe-cijalnih preporuka, osim da budete umje-reni u aktivnostima. nadam se da sam vam pomogla s odgovorom. želim vam svako dobro.

10 11

coviD-19 je promijenio naČin života - hrvatska se preD kraj goDine DjelomiČno zatvorila

NOVe MJeRe STIGLe SU TOČNO NA DAN KADA Je BROJ ZARAŽeNIH PReMAšIO 4000, STUPILe SU NA SNAGU 28. STUDeNOGA I TRAJAT će DO 21. PROSINcA

prvi pacijenti u šatoriMa

BeLUPO ZDRAVLJe

10 11

coviD-19 je promijenio naČin života - hrvatska se preD kraj goDine DjelomiČno zatvorila

NOVe MJeRe STIGLe SU TOČNO NA DAN KADA Je BROJ ZARAŽeNIH PReMAšIO 4000, STUPILe SU NA SNAGU 28. STUDeNOGA I TRAJAT će DO 21. PROSINcA

Dogodilo se ono od čega smo strahovali. scenarij kakav smo svi znali da postoji – po-stao je stvarnost. prvi pacijenti završili su u šatorima ispred opće bolnice varaždin jer je bolnica puna. početkom studenoga voj-ni šatori su postavljeni sa 60 kreveta, a dan prije nego su prvi pacijenti u njima završili – dodano je još kreveta. sjever hrvatske je najgori. upozorava se na to danima. u varaždinu je u jednom danu umrlo desetero pacijenata. liječnici upozo-ravaju – ovo je ratno stanje. po šavovima uz bolnicu u varaždinu puca i ona u Čakovcu. ravnatelj zavoda za javno zdravstvo marin bosilj ističe da nam nažalost brojke ne idu u prilog posljednjih dana i da se ne snižavaju, uvijek su konstantne. “Duboko vjerujemo da će doći do pada brojki, ali bolnički sustav će unatoč tome još neko vrijeme biti pod ogromnim pritiskom jer znamo da unatrag 7 do 15 dana dolaze još uvijek pacijenti na-kon što im je dijagnosticiran covid”. neslavni rekord u jednom trenutku objavila je i svjetska zdravstvena organizacija. va-raždinska županija je danima bila prva sa sedmodnevnom incidencijom na 100 000 stanovnika, međimurje je druga regija u europi. tek nakon dvije hrvatske županije našla se slovenska koruška. u pomoć sje-veru već danima stižu i medicinske sestre iz drugih bolnica. početkom mjeseca iz čako-večke bolnice poslana je dramatična poru-ka. predsjednica hrvatskog liječničkog sin-dikata je rekla da je sustav pred pucanjem. renata Čulinović Čaić dodaje: “prognoze su nezahvalne, ako gledamo kako raste broj novozaraženih, bojim se da će brojke biti i puno veće. ne bih rekla da je sustav krahi-rao, ali je pred pucanjem. to ovisi u kojem području se radi, neke bolnice doslovno gr-caju. u mojoj bolnici nije dobra situacija. imamo petero ljudi na respiratoru 50 je hospitalizi-ranih, otvorili smo peti odjel za covid paci-jente. prije dva dana smo bili u situaciji da smo imali dva slobodna respiratora, a četiri pacijenta su ih trebala”. Da će morati birati

12 13

komu pomoći, scenarij je kojega se svi boje i do kojeg nikako ne smije doći.

aktivacija arene“volio bih da arena ne bude u funkciji, ali brojke su ozbiljnije i moguće je da će biti ispunjena bolesnicima. svatko od nas od-govornim ponašanjem može doprinijeti da kapaciteti arene budu popunjeni što je ma-nje moguće". početkom mjeseca ovo su bile riječi ministra zdravstva vilija beroša. kreveti u areni, boce s kisikom, paravani iz-među bolesničkih kreveta, utičnice, Wi-Fi i sanitarni čvor. to su prizori koje je javnost vidjela. također, organizirana je i prehra-na. u areni će biti 60 medicinskih sestara i tehničara te 18 liječnika. “ovo nije bolnič-

ka ustanova, ali pomaže bolničkom susta-vu cijele hrvatske, posebno zagrebačkom. lakši pacijenti bit će ovdje i osigurat će se kreveti za teže bolesnike", rekao je Davor vagić, koordinator organizacijskog stožera za podizanje arene zagreb. pripremljeno je 100 kreveta, ali s brzom mogućnosti širenja. sve će se događati pre-ma strogo dogovorenom protokolu. hitna medicinska pomoć dovest će pacijente, na šalteru će pokazati dokumentaciju, a po-tom će pacijent dobiti bar code narukvicu. nakon toga će ga u stacionaru preuzeti li-ječnik i sestra koji će ga trijažirati i smjestiti u bolnički krevet. arena je za pacijente koji još nisu za otpust kući te im još neko vrijeme treba medicin-

ska skrb i njega. glavna medicinska sestra snježana krpeta pojasnila je da je riječ o mahom starijim ljudima koji još imaju druge komorbiditete, o internističkim i kirurškim bolesnicima koji se teže oporavljaju i onda imaju produženu njegu i liječenje. kaže to su ljudi kojima će biti potrebna elemen-tarna zdravstvena njega i zadovoljavanje osnovnih potreba, poput hrane i presvla-čenja jer su to ljudi koji se jako znoje. Da-kle, sve je spremno početkom mjeseca, a s obzirom na stuaciju je potvrđeno: krajem mjeseca arena će se početi puniti.

kb Dubrava: "imamo sve veći broj mladih ljudi"i klinička bolnica Dubrava, najveća covid-bolnica polako se puni. procjene su da će i ona za dva tjedna biti puna. ivica lukšić v.d. ravnatelja upozorava: “Dinamika bro-ja hospitaliziranih je značajna, ali rekao bih da još uvijek idemo korak naprijed. vrlo je složeno osnovati novu jedinicu intenzivnog liječenja. u ovom trenutku sve zagrebačke bolnice participiraju u radu kb-a Dubrava. u ovom trenutku u bolnici je slobodno još nešto manje od 200 kreveta”. ondje je spremna i šesta jedinica intenzivnog liječenja. na-pominje da će se šatori ispred bolnice po-četi popunjavati ovisno o dinamici i broju novozaraženih. u kb Dubrava raste i broj ljudi na respiratoru. ministarstvo zdravstva je u direktnoj nabavi osiguralo dodatnih 30 respiratora koji trebaju doći. na dan bolni-ca prima i do 50 bolesnika, otpušta puno manje. ono što zabrinjava je da je u bolnici sve veći broj mladih ljudi bez komorbiditeta s težim kliničkim slikama. veliki broj njih ozdravi, ali pitanje je koje će posljedice virus imati na njihov organizam – zaključuje ivica luk-šić. u tu bolnicu stigla je pomoć i iz drugih bolnica. od liječnika do medicinskih sesta-ra. hrvatska udruga bolničkih liječnika da-nima apelira da se donesu oštrije mjere jer je situacija neizdrživa. kažu sustav praće-nja kontakata se raspao, bolnice se pune. u svom dramatičnom pismu su postavili “di-jagnozu” sadašnjem stanju zdravstvenog sustava. upozoravaju – bolničke ustanove su pred popunjavanjem svojih kapaciteta. predložili su terapiju, a to je jasno komuni-cirati stanje epidemije prema građanima. “umirujuće poruke da je sustav daleko od kolapsa – jednostavno nisu istinite. vre-mena, kreveta u bolnicama za sve bolesti i ruku koje znaju raditi oko tih kreveta sve je manje”, navodi se u priopćenju hubol-a. samo dan nakon – stiže najava. spremaju

BeLUPO ZDRAVLJe

12 13

se oštrije mjere, trajat će sve do božića.

nove mjere nisu se ni ohladile, stigle još oštrijesamo četiri dana od stupanja na snagu no-vih mjera na razini cijele države, sam pred-sjednik vlade andrej plenković je predsta-vio nove. stigle su točno na dan kada je broj zaraženih premašio 4000. virus je ozbiljna prijetnja zdravlju i životima, naglasio je pre-mijer. nove mjere stupile su na snagu 28. stude-noga i trajat će do 21. prosinca. nadopu-njuju se na mjere od prije nekoliko tjedana i zadnje mjere, kako bi se usporilo i sma-njilo širenje zaraze i broj hospitaliziranih i oboljelih sugrađana, kao i broj preminulih. zatvaraju se kafići, restorani i kladionice, zabranjuju se svadbe, sajmovi, zatvaraju se i teretane. u javnom prijevozu popunje-nost ne smije prelaziti 40 %. vozači i putni-ci moraju imati maske. na snazi je zabrana prodaje alkohola od 22 do 6 sati. kad god je moguće, traži se uvođenja rada od kuće, kao i klizno radno vrijeme. na predstavlja-

nju mjera ravnatelj hrvatskog zavoda za javno zdravstvo krunoslav capak rekao je da je naša epidemiološka situacija zabrinja-vajuća. iako smo slušali da do lockdowna i policijskog sata neće doći, do badnjaka je na snazi blaži lockdown. od početka epidemije u hrvatskoj je od ili s koronavirusom umrlo više od 1500 ljudi. crna statistika pokazuje da će od 9 hospi-taliziranih – jedna osoba umrijeti. Djelujuju li uopće nove mjere vidjet će se pred kraj godine. ako se trend broja zaraženih ne smanji – mjere će se produljiti. set mjera za djelatnosti koje su direktno pogođene ovim – tek slijede. covid-19 itekako je promijenio način života. hrvatska se pred kraj godine djelomično zatvorila.

call centar za onkološke pacijentekao i svaki put do sada, naglašavamo da uz koronavirus druge bolesti nisu stale. nakon što je kb Dubrava postala isključivo covid-bolnica, pacijenti koji su se ondje liječili i imali svoje liječnike nisu znali gdje potražiti pomoć. što s pregledima? otvoren je poziv-ni centar za onkološke bolesnike, ali i ostale pacijente kb Dubrava. na tisuće poziva odgovara se 24 sata na dan. radnim danom od 8 do 16 sati odgovaraju direktno osobe u pozivnom centru, a pozivi zaprimljeni izvan tog vremena tonski će se snimati, evidentirati i na njih će se povratno odgovarati u najkraćem mogućem roku. studeni će ostati kao mjesec u kojem se mi-nistar zdravstva vili beroš zarazio koronavi-rusom. mjesec u kojem je zagreb prvi uveo brze testove na 12 lokacija. mjesec kada je utrka za cjepivom postala najužarenija do sad i kada je predsjednik republike zoran milanović poručio da ako treba cijepit će se prvi, i misli da bi se svi trebali cijepiti. otvo-rio je i temu obaveznog cijepljenja i izazo-va koji ta tema nosi. podijelio je politiku i struku.

KORONAVIRUS U BeLUPUDnevno s radnog mjesta izostaje 50-ak zaposlenika

situacija sa širenjem koronavirusa na ni-vou cijele države sve je ozbiljnija. brojke zaraženih i umrlih i dalje nemilosrdno rastu, i osim straha koji se sve više budi među građanima, veliku neizvjesnost i nesigurnost zadaje i poslodavcima i za-poslenicima. kakva je situacija u belupu, pitali smo igora kalčića, voditelja korona tima koji nam je kazao kako stanje posta-je sve složenije.- broj oboljelih od covida-a 19 se pove-ćava, a samim time i broj samoizolacija.

trenutno s radnog mjesta zbog navede-nih situacija izostaje dnevno skoro 50 za-poslenika što se još uvijek uspijeva kom-penzirati te se proizvodni procesi odvijaju redovno.zaposlenici se i dalje moraju maksimalno pridržavati propisanih mjera za sprečava-nje širenja zaraze na radnom mjestu i van njega, jer samo o nama ovisi koliko uspješ-no (ili neuspješno) ćemo prebroditi ovaj izazov – kazao nam je kalčić.zato, budimo odgovorni i dalje!

Dobre vijesti iz belupaunatoč lošoj epidemiološkoj situaciji di-ljem zemlje, u našoj se kompaniji može-mo pohvaliti dobrim vijestima, koje nas dodatno motiviraju i daju snagu za dalje.ovih je tako dana završena Dcp procedu-ra vezana uz registraciju belosalic masti u njemačkoj, čime je ostvarena pretpo-stavka za širenje s tim proizvodom na tom tržištu. isto tako, započela je priprema za Dcp registraciju novog proizvoda iz vla-stitog razvoja: adapalen benzoil peroksid gela na našim ciljanim tržištima.pohvalit ćemo se i uspješno obavljenom in-spekcijom zistapharme za izvoz lorazepam 1 i 2,5 mg tbl u englesku (novo tržište!).hvala svima uključenima i sretno dalje

belupo nagrađuje svoje zaposlenikeuprava belupa donijela je odluku o isplati jednokratne nagrade zaposlenicima be-lupa u iznosu od 500,00 kuna neto kao zahvalu za njihov doprinos i pojačani an-gažman uslijed pandemije koronavirusa.pored toga, u skladu s odredbama kolek-tivnog ugovora grupe podravka, svakom zaposleniku za svako dijete do navršene 15. godine, koje preko njega ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, isplaćuje dar prigodom nadolazećeg božića u vri-jednosti od 600,00 kuna neto.belupo je tijekom ove godine već dva puta nagradio svoje zaposlenike. tako su u ožujku ove godine zaposlenici u proizvod-no logističkim cjelinama te direktno pove-zanim službama nagrađeni s iznosom do 1.000,00 kuna neto za rad u tri smjene, s obzirom na tada povećane potrebe trži-šta za belupovim proizvodima, a u srpnju je uz regres do visine maksimalnog neo-porezivog iznosa do 3.000,00 kuna neto, također isplaćena nagrada svim zaposle-nicima u iznosu do 1.000,00 kuna neto.

naknada za pokriće režijskih troškova za rad od kućeuprava belupa na svojoj je posljednjoj sjednici donijela odluku da će 27. stude-nog 2020. isplatiti naknadu za pokriće re-žijskih troškova zaposlenicima koji su od 30. ožujka do 31. listopada 2020. bili upu-ćeni na rad od kuće.naknada iznosi 7,50 kuna neto, za svaki dan rada od kuće. od početka studenog naknada će biti dio plaće i obračunavat će se mjesečno.

14 15

filnom ovojnicom. takvi virusi su osjetljivi-ji na dezinficijense, što je dobro. no, loša je vijest što on preživljava na površinama nekoliko dana, što unosi potrebu za njiho-vim čišćenjem. korištenjem dezinficijensa smanjujemo rizik prijenosa, ali ne možemo onemogućiti kapljični prijenos.Da bi se spriječilo razmnožavanje mikroor-ganizama, upotrebljavaju se dezinficijensi, sredstva koja ih uništavaju. sredstva koja upotrebljavamo na koži mo-raju zadovoljavati nekoliko kriterija:l moraju djelovati na što širi spektar mikro-organizama (po mogućnosti i na gram-po-zitivne i na gram-negativne bakterije, gljive i viruse);l moraju djelovati brzo;l trebaju imati i produljeno djelovanje;l ne smiju dovoditi do oštećenja okolnih

tkival ne smiju uzrokovati alergijske reakcije;l ne smiju usporavati proces zacjeljivanja;l ne smiju imati sistemske učinke.koronavirus je lipofilni virus s ovojnicom. to znači da ima vanjski sloj lipida, debelu ovoj-nicu na svojoj površini. ta ovojnica se lako

BeLUPO ZDRAVLJe

SREDSTVA NA BAZI 70-POSTOTNOG ETILNOG ALKOHOLA SMATRAJU SE JEDNIM OD NAJUČINKOVITIJIH TE ŠIROKO RASPROSTRANJENIH SREDSTVA ZA DEZINFEKCIJU JER IMAJU BAKTERICIDNO, VIRUCIDNO I FUNGICIDNO DJELOVANJE TE SMANJUJU TRANZIJENTNU FLORU RUKU

BELAABO je dezinficijens brzog i učin-kovitog djelovanja namijenjen za de-zinfekciju ruku. Primjenjuje se nerazri-jeđen, a pripada skupini biocidnih pri-pravaka 1 (biocidni proizvodi za osobnu higijenu ljudi). Aktivna tvar je etanol (djelomično de-naturirani) 72g/100g. Ostali sastojci: gli-cerol, carbopol ultrez, neutrol TE, poli-sorbat 80, skvalan, eterično ulje mirte, pročišćena voda.Eterično ulje mirte pruža ugodan mi-ris i daje osjećaj svježine, dok skvalan održava kožu hidratiziranom, štiti je od oštećenja i njeguje.

promo

BELAABO ima baktericidno, virucidno i fungicidno djelovanje te smanjuje tranzi-jentnu floru ruku za više od 99 %. BELAABO je dermatološki ispitan te je pogodan za primjenu na osjetljivoj koži. Eterično ulje mirte pruža ugodan miris i daje osjećaj svježine.Proizvod dolazi u spreju (100 ml), što omogućava jednostavno, ravnomjerno i optimalno nanošenje proizvoda na ruke, a prodaje se u ljekarnama.

Biocidni pripravak rabiti pažljivo. Prije uporabe uvijek pročitati dekla-

raciju i podatke o proizvodu.

Piše: Tatjana Vucelić, mag. pharm.Dok se svijet bori protiv pandemije covi-da-19, svi bi trebali biti svjesniji važnosti sprječavanja širenja virusa, odnosno samo-zaštite te kako pravilno dezinficirati i izbjeći dovođenje u opasnost sebe i druge. jedna od najvažnijih mjera zaštite od virusa pre-ma svjetskoj zdravstvenoj organizaciji re-dovito je pranje i dezinfekcija ruku te odr-žavanje higijene prostora i površina na što višoj higijenskoj razini. pojam dezinfekcije zadnjih se mjeseci spomi-nje češće nego ikada zbog pandemije koja je uzrokovana koronavirusom. Dezinfekcijom površina, predmeta te ruku, broj mikroorga-nizama smanjujemo na razumnu razinu. re-dovitom higijenom i dezinfekcijom štitimo sebe, naše bližnje te druge od pojave infek-cije. Dezinficijensi su tvari koje služe za sma-njenje broja mikroorganizama s površina. te površine mogu biti predmeti, radne površine, ali i površine ljudskog tijela. oni mogu sma-njiti rizik infekcije doticanjem površina ili di-jelova tijela kojima prenosimo infekciju, naj-češće rukama. na tim površinama oni mogu završiti tjelesnim izlučevinama (urin, feces) te kapljicama iz dišnog sustava koje padnu na tu površinu. na svakome od nas je da se po-našamo odgovorno te redovitom higijenom i dezinfekcijom zaštitimo ne samo sebe već i druge, a osobito ugroženije skupine ljudi.u svjetlu sars-cov-2 virusa važno je znati činjenicu da on pripada grupi virusa s lipo-

može uništiti s više različitih kemikalija, a njezino uništenje deakativira cijeli virus.prvo sredstvo izbora je 70 %-tni etanol (al-kohol), odnosno pripravci koji su bazirani na 70 %-tnom etanolu. mnogi vjeruju kako je visoko koncentrirani alkohol bolji. no to je netočno. 70 %-tni etilni alkohol je visoko učinkovit u borbi protiv grupe virusa s lipo-filnom ovojnicom, kao što je koronavirus. Djelovanjem učinkovitog dezinficijensa na debelu ovojnicu virusa, ona se razara te se pritom virus deaktivira. 70-postotni alkohol sporije hlapi u odnosu na više postotni alko-hol te je njegovo djelovanje stoga dulje. ne izaziva alergijske reakcije, ne ostavlja trago-ve na površinama te ne oštećuje predmete. stoga, sredstva na bazi 70-postotnog etil-nog alkohola smatraju se jednim od najučin-kovitijih te široko rasprostranjenih sredstva za dezinfekciju. takva sredstva imaju bak-tericidno, virucidno i fungicidno djelovanje te smanjuju tranzijentnu floru ruku, što ima ključ-nu važnost za sprječa-vanje prijenosa virusa i drugih mikroorganiz-ma te širenja zaraze.

belaabo sprej za dezinfekciju ruku 100 ml

kako se zaštiti pravilnom higijenom ruku?

14 15

„šTO Je MUšKARAc BeZ BRKOVA?“ U STUDeNOM Se SVAKe GODINe PITAJU MUšKARcI šIROM SVIJeTA UJeDINJeNI ZA PLeMeNIT cILJ POKReTA MOVeMBeR

movember – brkovima za zdravljeTIJEKOM GODINA U MOVEMBER POKRET UKLJUČENO JE VIŠE OD 20 ZEMALJA S OKO 5,5 MILIJUNA SUDIONIKA. PRIKUPLJENO JE OKO 838 MILIJUNA DOLARA. SVRSTAN JE MEĐU 100 NAJVEĆIH NEVLADINIH NEPROFITABILNIH UDRUGA, A FINANCIRA VIŠE OD 1200 PROJEKATAPiše: mr. pharm. Ivan Barešić, MBA, pomoćnik ravnatelja, Ljekarne Deltis pharmu studenome muškarci diljem svijeta pu-štaju brkove kako bi povećali svjesnost o raznim vrstama raka koji napadaju snaž-niji spol, posebice svijest o raku prostate. pokret se naziva movember i kovanica je engleskih riječi moustache (brkovi) i no-vember (studeni). na prvi pogled radi se o zabavi, međutim iza samog pokreta krije se zanimljiva i hvale vrijedna priča. movember je prvi put organiziran u austra-liji 2003. godine kad su dva prijatelja u šali, pijući pivo u kafiću i razgovarajući o mod-nim trendovima zaključili kako se brkovi više “ne nose”. odlučili su ih vratiti na sce-nu osmislivši kampanju koju su slali e-po-štom s naslovom “jesi li dovoljno muškarac da budeš moj muškarac?” pronašli su još 30 muškaraca koji su prihvatili izazov te su puštali brkove tijekom studenoga. inspiraciju za nešto više dala im majka jed-nog od sudionika koja se aktivno bavila pri-kupljanjem novca za borbu protiv raka doj-ke. na godinu su formalizirati cijeli događaj te osnovali movember Fondation. odlučili su da fokus bude na muškom zdravlju te su kontaktirali s australskom fondacijom za borbu protiv raka prostate. iako nisu bili službeni partner s četiristotinjak sudioni-ka uspjeli su sakupiti gotovo 41.000 $ što je do tog trena bila najveća donacija. tije-kom 2005. pokretu se priključilo oko 9.000 sudionika koji su sakupili oko 900.000 $. u godinama koje su slijedile pokretu se pri-ključuju sudionici iz novog zelanda, saD-a, ujedinjenog kraljevstva, kanade i špa-

njolske. razvija se i sve bolja povezanost s različitim organizacijama za borbu protiv raka prostate. tijekom godina u movember pokret je uključeno više 20 zemalja s oko 5,5 milijuna sudionika. prikupljeno je oko 838 milijuna dolara. svrstan je među 100 najvećih ne-vladinih neprofitabilnih udruga, a financira više od 1200 projekata. nije loše za ideju nastalu iz čiste zafrkancije.ove godine 17. studenoga prvi put je obi-lježen međunarodni dan prostate. ideja je došla od europskog udruženja urologa i pokreta movember. važnost brige o muš-kom zdravlju možemo iščitati i iz podataka o broju oboljelih. godišnje se u svijetu rak prostate dijagnosticira kod gotovo 1,3 mi-lijuna muškaraca. u europskoj uniji riječ je o 450.000 muškaraca. po smrtnom ishodu pretekao je rak debelog crijeva. svake go-dine oko 107.000 europljana umre od raka prostate. više je umrlih muškaraca od raka prostate nego žena od raka dojke. zbog pandemije očekuje se kako će brojke biti gore: osim otežanog pristupa specijalistič-kim pregledima mnogi će pacijenti jedno-stavno ignorirati simptome. u hrvatskoj je od 2016. godine rak prosta-te najčešći oblik raka kod muškaraca. lani je u hrvatskoj od njega umrlo 807 muška-raca. ako se otkrije u ranom stadiju posto-tak izlječenja dostiže 98 %. međutim, ako je bolest uznapredovala stope izlječenja su niske. u većini slučajeva radi se o sporora-stućem tumoru koji u početnoj fazi bolesti najčešće ne pokazuje specifične simptome. računa se kako će 1 od 7 muškaraca do svo-

je 85. godine oboljeti od raka prostate.u savjetovanju pacijenta s tegobama ka-rakterističnima za muško zdravlje važna je savjetodavna uloga ljekarnika. pacijent koji se žali na tegobe s prostatom kao što su teškoće pri mokrenju najčešće se javlja u ljekarnu sa željom za nekim brzodjelujućim otc pripravkom. tijekom razgovora treba-mo postaviti nekoliko ključnih pitanja kako bi se pacijenta usmjerilo prema najboljem rješenju. prije svega potrebno je provjeriti je li pod nadzorom liječnika, a ako nije svakako ga ohrabriti da se što prije javi jer bolesti pro-state nisu prikladne za samoliječenje. ako je bolest pod nadzorom liječnika potrebno je saznati točnu dijagnozu, starost paci-jenta, brzinu pojave i učestalost simptoma te eventualne ostale bolesti i svu terapiju koju koristi (bilo na recept ili bez recepta). iz tih informacija možemo vidjeti postoje li kakve kontraindikacije za korištenje nekih otc pripravaka. na tržištu postoji velik broj pripravaka za samoliječenje i za koji god se pacijent od-luči moramo ga upozoriti na važnost pra-ćenja učinka i pokušati povećati njegovu adherenciju. od nefarmakoloških mjera možemo savjetovati: izbjegavanje uzima-nja velike količine tekućine u večernjim sa-tima, izbjegavanje prekomjerne konzuma-cije čaja, kave, zdravu prehranu, redovnu tjelesnu aktivnost i sl. “što je muškarac bez brkova?” u studenom se svake godine pitaju muškarci širom svi-jeta ujedinjeni za plemenit cilj pokreta mo-vember.

16 17

kako mikrobiota štiti naš imunitet?

BeLUPO ZDRAVLJe

TRENUTNO JE DILJEM SVIJETA U TIJEKU VIŠE KLINIČKIH ISTRAŽIVANJA KOJA NASTOJE ISTRAŽITI KORIST PRIMJENE BAKTERIOTERAPIJE U SVRHU PREVENCIJE I SUPORTIVNE TERAPIJE U OBOLJELIH OD COVID-19

Piše: prof. dr. sc. Darija Vranešić Benderjoš je hipokrat govorio kako sve bolesti po-činju u crijevima, a danas je dobro poznato da se glavnina stanica imunosnog sustava, čak 60%, nalazi u crijevima. iz perspektive utjecaja na imunosni sustav čovjeka, mi-kroorganizmi se promatraju kao patogeni za domaćina čiji ih imunosni sustav prepo-znaje i eliminira. međutim, većina bakteri-ja u crijevima su nepatogene i kohabitiraju s našim stanicama i drugim organizmima u simbiotskom odnosu. iako imaju razne metaboličke učinke u našem tijelu, jedan od važnih učinaka probiotika je stimulacija imunosnog sustava, odnosno utjecaj na t-limfocite i makrofage, povećana proizvod-nja sekretornog iga, kao i proizvodnja pro-tuupalnih citokina.

mehanizmi djelovanjamikrobiota i njezin domaćin imaju brojne međusobne odnose, a savršena ravnoteža mikrobiote i domaćina preduvjet je razvo-ja, sazrijevanja i adekvatne funkcije imuno-snog sustava. crijevni komensalni mikroor-ganizmi najčešće pomažu u metabolizmu nutrijenata i lijekova, preveniraju koloni-zaciju patogenih mikroorganizama i štite funkciju crijevne barijere. imunosni sustav ko-evoluirao je kako bi egzistirao u kolabo-rativnom odnosu sa zdravom mikrobiotom i istodobno štiti u obrani od invazivnih pa-togenih mikroorganizama. klinička istraži-

vanja donose brojne dokaze o pozitivnom učinku probiotika na gastrointestinalne in-fekcije, ali i infekcije respiratornog sustava, posebice u djece. anti-infektivni učinci pro-biotika očituju se kroz četiri osnovna meha-nizma djelovanja;1) stimulacija mukoznog obrambenog od-

govora jačanjem crijevne barijere2) izravna inibicija nepoželjnih organizama

uslijed sekrecije antimikrobnih peptida (amp)

3) inhibicija adhezije patogena4) poticanje razvoja i održanja urođenog i

stečenog imunosnog sustava.poseban interes privlači i primjena probi-otika kao adjuvansa uz cjepivo, poglavito protiv influence, budući da je recentni pre-gled kliničkih studija pokazao da probiotici

povećavaju imunosni odgovor na cijeplje-nje protiv gripe. ovaj učinak posebno je od interesa za osobe starije dobi, budući da se u toj populacijskoj skupini bilježi slabiji od-govor na cijepljenje (serokonverzija), u us-poredbi s mlađom populacijom.bakterije koje nastanjuju crijeva, posebice laktobacili i bifidobakterije, posjeduju an-timikrobnu aktivnost te utječu na lokalni (u probavnom sustavu) i na sustavni imuni-tet. jedan od mehanizama kojim probiotici sudjeluju u modifikaciji crijevne mikroflore uključuje stvaranje mliječne kiseline koja smanjuje lokalni ph te stoga inhibira rast bakterija osjetljivih na kiseli medij. nadalje, vjeruje se da se, iako vezivanje bakterija na stanice crijevnog epitela nikada nije poka-zano in vivo, probiotici natječu sa patoge-nim bakterijama za mjesta na stanicama

16 17

UZMEMO LI U OBZIR SVE SPOZNAJE O VAŽNOSTI SASTAVA MIKROBIOTE NA IMUNOSNI SUSTAV, IZVJESNO JE DA JE PRIMJENA PROBIOTIKA U SVRHU PREVENCIJE DISBIOZE DOBRA STRATEGIJA ZA JAČANJE IMUNOSNOG SUSTAVA I PREVENCIJU INFEKTIVNIH BOLESTI KOJE NAS POSEBNO BRINU OD ULASKA U ERU “NOVOG NORMALNOG”

epitela te na taj način spriječavaju koloni-zaciju patogenih bakterijskih vrsta poput b. vulgatus, clostridium difficile, clostridi-um histolyticum, listeria monocytogenes, salmonella choleraesuis, staphylococcus aureus i određenih vrsta e. coli. pravilna funkcija crijevne barijere također se smatra važnim obrambenim mehanizmom čija svr-ha je održavanje integriteta epitela, te po-sljedično zaštita organizma od štetnih vanj-skih utjecaja. ukoliko je barijera oštećena, prehrambeni i bakterijski antigeni dosežu submukozu te induciraju upalne procese koji mogu rezultirati crijevnim poremeća-jima. rezultati objavljenih studija ukazuju da bi probiotici mogli potaknuti „popravak“ oštećene crijevne barijere.

imunomodulacija probioticimacrijevni imunološki sustav prepoznaje cri-jevne mikroorganizme uz pomoć specifič-nih receptora, primjerice tlr receptora (eng. toll like receptors) koji pak prepozaju molekularne specifičnosti pojedinih bakte-rija, primjerice sastojke staničnih stijenki ili specifičnosti Dna (cpg-Dna). aktivacija tlr-a pokreće kompleksne unutarstanične kaskade te modulira pro- i anti-inflamator-nu ekspresiju citokina. vrlo važan aspekt imunomodulacije probioticima uključuje regulaciju stvaranja pro- i anti-inflamator-nih citokina direktnom interakcijom s imu-nostanicama.vrlo se često ističe povratna komunika-cija ili os crijevo – mozak, kao i veza crije-vo-mozak-koža, što afirmira povezanost brojnih procesa u udaljenim organima koji su uvjetovani sastavom crijevne mikrobi-ote. u vrijeme pandemije kad smo poseb-no okupirani svim strategijama prevencije respiratornih virusnih infekcija, posebnu pažnju privlači os crijevo – pluća. mezen-terijski limfni sustav put je između pluća i crijeva kojim intaktne bakterije, njihovi fra-gmenti ili metaboliti mogu prijeći crijevnu barijeru kako bi dospjeli u sistemski krvo-tok i utjecali na plućni imunosni odgovor. crijevni metaboliti značajno utječu ne samo na lokalni imunitet crijeva, već i na druge organe putem limfnog i krvožilnog sustava. primjerice, kratkolančane masne kiseline, dobivene poglavito bakterijskom fermen-

tacijom prehrambenih vlakana, djeluju u plućima kao signal za ublažavanje upalnih i alergijskih reakcija. miševi s nedostatkom receptora za kratkolančane masne kiseline pokazali su povećan stupanj upalnih reak-cija u eksperimentalnim modelima astme. humane stanice posjeduju antioksidativne obrambene sustave za zaštitu od reaktivnih vrsta kisika koje uzrokuju virusi. međutim, virusne infekcije često inhibiraju takav od-govor, a znanstvenici vjeruju kako je to slu-čaj i kod zaraze virusom sars-cov-2.

klinička istraživanjatrenutno je diljem svijeta u tijeku više kli-ničkih istraživanja koja nastoje istražiti korist primjene bakterioterapije u svrhu prevencije i suportivne terapije u oboljelih od coviD-19. poseban je interes usmje-ren upravo na prevenciju širenja infekcije među zdravstvenim djelatnicima. studija provedena u italiji na oboljelima od co-viD-19 pokazala je dobrobit primjene viso-kodozirane kombinacije 8 sojeva u smislu smanjenja gastrointestinalnih simptoma u oboljelih od coviD-19 tijekom ožujka i trav-nja. nadalje, dokazan je i osam puta manji rizik manji rizik razvoja respiratornog zata-jenja u bolesnika koji su uz osnovnu terapi-ju (hidroksiklorokin, tocilizumab) primali i suportivnu bakterioterapiju.uzmemo li u obzir sve spoznaje o važnosti sastava mikrobiote na imunosni sustav, iz-vjesno je da je primjena probiotika u svrhu prevencije disbioze dobra strategija za jača-nje imunosnog sustava i prevenciju infektiv-nih bolesti koje nas posebno brinu od ulaska u eru „novog normalnog“

press

prehrana u samoizolacijihrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara, kbc zagreb donosi preporuke za prehranu: 1. napravite plan za kupovinu i nabavljajte onu hranu koju inače konzumirate. 2. u pripremi obroka dajte prednost svježoj hrani i hrani s ograničenim rokom trajanja, a ostatke hrane nemojte bacati nego ih za-mrznite i koristite za drugi obrok. 3. pripremajte obroke kod kuće, izbjega-vajte dostavu hrane iz restorana. 4. vodite računa o veličini serviranja. u glav-nim obrocima polovicu tanjura neka čini po-vrće, četvrtinu izvori proteina (krto meso peradi, nemasno crveno meso, riba, jaja, sir, nemasna šunka), a četvrtinu izvori ugljiko-hidrata (cjelovite žitarice ili škrobno povrće poput mahunarki ili krumpira). u međuo-brocima pojedite komad voća srednje ve-ličine ili desetak komada orašastih plodova. 5. ograničite unos soli. procesirana i kon-zervirana hrana sadrži dosta soli. prije konzumacije ili pripreme jela konzervira-nu hranu poput povrća ili mahunarki ispe-rite vodom, izbjegavajte dodatno soljenje. umjesto soli koristite biljne začine koji se mogu nabaviti i u sušenom obliku. 6. ograničite unos šećera. u želji za slat-kom hranom umjesto keksa i kolača pose-gnite za svježim ili smrznutim voćem, ci-jeđenim voćnim sokom umjesto sirupa ili sušenim voćem bez dodanog šećera. izbje-gavajte dodavanje šećera, meda ili drugih zaslađivača u napitke poput kave ili čaja. 7. ograničite unos masnoća. izbjegavate pr-ženje, pohanje i pečenje. preporuka je hranu pripremati kuhanjem, pirjanjem ili pečenjem na masnom papiru ili u vrećicama za peče-nje. procesirana hrana, poput keksa, kolača, grickalica, šlaga, krafni, sadrži trans-masne kiseline koje su rizičan faktor za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti. konzumirajte zdrave masnoće kroz ribu, biljna ulja, ora-šaste plodove, avokado, masline, a ograni-čite punomasne mliječne proizvode, masno meso i prilikom obrade mesa uklonite kožu8. konzumirajte dovoljno vlakana kroz cje-lovite žitarice, voće, povrće, mahunarke. 9. vodite računa o hidrataciji pijući pitku vodu i nezaslađene biljne čajeve, a ograniči-te konzumaciju zaslađenih napitaka, bezal-koholnih gaziranih napitaka, i alkohola. al-kohol oslabljuje imunološki sustav, poveća-va simptome depresije, anksioznosti, stra-ha, panike te povećava mogućnost ozljeda. 10.uključite cijelu obitelj u planiranje i pri-premu obroka te uživajte u zajedničkoj konzumaciji hrane.

18 19

LIJeČNIČKI KUTAK

DR. IVO BeLAN

što kad se smanji interes za seks

MORATE NAUČITI SLOBODNO IZRAZITI SVOJE POTREBE, MISLI I OSJEĆAJE, BEZ OKRIVLJAVANJA ILI NAPADANJA SVOGA PARTNERA, PAŽLJIVO SLUŠATI I POTVRDITI DA RAZUMIJETE ŠTO VAŠ PARTNER GOVORI, ODGOVARATI BEZ DA SE BRANITE I SLOBODNO RAZGOVARATI O RAZLIKAMA U MIŠLJENJIMAjedan od čestih problema koji se pojavljuje u životu jest nedostatak interesa za seks ili nesposobnost seksualnog uzbuđenja. na primjer, ima slučajeva da žena ne osjeća buđenje interesa za seks u godinama na-kon smrti muža ili da muškarac nema sek-sualnih želja nakon pretrpljenog srčanog infarkta. s druge strane, primjerice, ima ljudi koji nisu zadovoljni s učestalošću i kvalitetom svojih spolnih odnosa. mnogi od takvih nezadovoljnika nastoje uključiti seksualnost u svoje živote, to jest u svoje međuljudske odnose. oni se žele mijenjati, i to tako da im seks bude zadovoljstvo, a ne nešto što se zanemaruje.

preduvjeti za ponovno buđenje seksualne željeprije nego pokušate poduzeti korake sa-mopomoći koji su ovdje navedeni, postoji nekoliko stvari koje morate učiniti kako bi-ste stvorili klimu koja će olakšati promje-ne. morate postići sposobnost slobodno izraziti svoje potrebe, misli i osjećaje, bez okrivljavanja ili napadanja svoga partnera, sposobnost da pažljivo slušate i potvrdite da razumijete što vaš partner govori, da odgovarate bez da se branite i da slobod-no razgovarate o razlikama u mišljenjima. to su osnove za rješavanje svakodnevnih problema u međuljudskim odnosima, a istovremeno će pomoći da sa svojim par-tnerom načnete i pitanje nedovoljnog in-teresa za seks.Dakle, evo što psiholozi i seksolozi savje-tuju:složite se da i vi i vaš partner imate pra-vo izraziti svoje potrebe, misli, osjećaje i brige. ovo pravo nosi sa sobom i odgovor-nost da svoje mišljenje iznesete na način koji neće povrijediti ili provocirati drugu stranu.kažite što mislite. izrazite se jasno i direk-tno. jasno izrazite svoje osjećaje, objasni-te što mislite, specificirajte što vas smeta

zatražiš da sve ostavim i da imam seks s tobom”.slušajte pažljivo. obratite pažnju na ono što vam se govori, a ne samo na ono što ćete reći u svom odgovoru.slušajte aktivno. nakon što je vaš partner završio s izlaganjem, razmislite o poruci koju ste čuli, rezimirajte ju, ili parafrazirajte ono što vi mislite o onome što ste čuli od partnera. kažite što osjećate o njegovoj po-ruci, a također iznesite svoje ideje i mišlje-nje o temi o kojoj se diskutira.zapamtite: ni jedno od vas dvoje ne može čitati tuđe misli. nemojte smatrati da vaš partner automatski razumije vaš stav i mi-šljenje ili da vi automatski razumijete misli ili osjećaje svog partnera.usredotočite diskusiju. bilo da općenito ko-municirate ili komunicirate u svrhu rješenja nekog posebnog problema, u svrhu donoše-nja neke odluke ili postizanja kompromisa:l razgovarajte odvojeno o pojedinim pi-

tanjima, usmjerujući svoju pažnju na tu određenu temu i na to kako ta tema utje-če na vas oboje, upravo u tom času

l preskočite razgovor o tome čija je krivnja što se problem pojavio. okrivljavati svo-ga partnera ili opravdavati i braniti svoje vlastito ponašanje, neće pomoći. ustvari, vi trebate pokušati priznati i dio vlastite odgovornosti za nastalu situaciju i po-kazati što ste spremni učiniti u rješenju problema.

l osigurajte dovoljno nesmetanog vreme-na za raspravljanje, za razgovor s partne-rom

l usmjerite se prema cilju u kojem neće biti “pobjednik”, to jest prema cilju u kojem ćete oboje “dobiti” bar nešto od onoga što trebate. to je bolje, nego da želje i po-trebe jednog budu zadovoljene na račun drugog.

razumljivo, u slučajevima kada samopo-moć ne donosi rezultate, potreban je struč-ni, profesionalni savjet.

i, što je direktnije moguće, dajte do znanja svom partneru koje su vam potrebe. to ima vitalnu važnost kada se raspravlja o gubit-ku interesa za seks. kad kažete: “s našim seksualnim životom nešto nije u redu. ili se popravi ili svako na svoju stranu” – to je sigurno direktno kazano, ali, istovremeno, to nije specificirano ni od pomoći. među-tim, kad kažete: “ja nisam zadovoljan kad imamo seks samo jednom mjesečno i volio bih porazgovarati tome što možemo učiniti da to bude češće” – onda je jasnije i veća je vjerojatnost da to otvori put prema jednoj produktivnoj diskusiji.izjave kojima izražavate svoje osjećaje, po-trebe i želje, neka budu u prvom licu jedni-ne. primjerice, kada razgovarate o nedo-voljnom interesu za spolne odnose, veća je vjerojatnost da ćete poboljšati situaci-ju ako kažete: “osjećam se pod pritiskom i nezadovoljna kad dođeš k meni na kraju mog napornog dana. ja bih željela kad bi ti imao više razumijevanja i osjećaja prema nekim mojim povremenim stresnim situ-acijama” – nego ako kažete: “ti si jedan sebičan, bezosjećajan čovjek, koji nikad ne pomisli kako se ja osjećam, prije nego

18

18 19

KroniKa

B kakva je situacija vezana uz koronavirus u našoj županiji?nagli porast broja zaraženih koronaviru-som zabilježen je na prostoru čitave hrvat-ske i europe, pa tako i u koprivničko-križe-vačkoj županiji. stalno ponavljam, poseb-no s pozicije načelnika županijskog stožera civilne zaštite, kako je važno pridržavati se svih epidemioloških mjera i preporuka, jer samo odgovornim ponašanjem može-mo držati razmjere zaraze pod kontrolom, kako ne bismo preopteretili naš zdravstve-ni sustav i kako bi zaštitili vlastito zdravlje i zdravlje sugrađana. kao što je istaknula naša glavna epidemiologinja, ravnatelji-ca županijskog zavoda za javno zdravstvo Draženka vadla, u ovom trenu cilj je kontro-lirano širenje epidemije jer ju je nemoguće zaustaviti. a kontrolirati je možemo jedino našim odgovornim ponašanjem. najveći problem su privatna okupljanja i druženja te stoga posebno apeliramo na naše sugra-đane da smanje broj kontakata i pridržavaju se svih mjera epidemiološke prevencije.B budući da je svakim danom sve više zara-ženih, planirate li uvoditi neke nove, strože mjere?jučer su na snagu stupile odluka o izmjena-ma odluke o nužnim epidemiološkim mje-rama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprečavanja prijenosa bo-lesti covid-19 okupljanjem te odluka o iz-mjenama i dopuni odluke o privremenom uređivanju rada i ograničavanju radnog vre-mena ugostiteljskih objekata i drugih pru-žatelja ugostiteljskih usluga koje je donio stožer civilne zaštite republike hrvatske. njima se, između ostalog, ograničavaju javna događanja i okupljanja na 25 osoba, svadbene svečanosti na 15 osoba, dok na pogrebima može biti prisutno najviše 25 osoba. privatne svečanosti ograničavaju se na 10 osoba, a sportska natjecanja mogu se

INTeRVJU S RATIMIROM LJUBIćeM, NAČeLNIKOM STOŽeRA cIVILNe ZAšTITe KOPRIVNIČKO–KRIŽeVAČKe ŽUPANIJe

veliki rizik predstavljaju asimptomatski bolesnici koji se ne pridržavaju mjeraEPIDEMIJU NIJE MOGUĆE ZAUSTAVITI, ALI JE MOŽEMO KONTROLIRATI NAŠIM PONAŠANJEM, STOGA SE DRŽIMO MJERA I PREPORUKA RADI DOBROBITI NE SAMO NAS SAMIH, NEGO I CIJELE ZAJEDNICE

održavati bez gledatelja te uz pridržavanje mjera kao dosad. za okupljanja koja nisu ograničena na 25 osoba, a to su profesio-nalni umjetnički programi, kinoprojekcije, vjerski obredi i sjednice predstavničkih tije-la uvedena su dodatna ograničenja, a broj prisutnih osoba ograničava se na veličinu prostora, odnosno za svaku osobu mora biti osigurano četiri četvorna metra povr-šine uz pridržavanje epidemioloških mjera.

zasad nismo tražili od nacionalnog stožera uvođenje dodatnih mjera za našu županiju, o tome ćemo se prvenstveno konzultirati s epidemiološkom strukom ovisno o situaciji. B koja dobna skupina je kod nas najzastu-pljenija među oboljelima? kakva je situacija u školama i vrtićima diljem županije?među oboljelima su zastupljene sve dob-ne skupine, tu doista nema pravila. što se tiče stanja u školama, nastava se i dalje od-

18

20 21

KroniKa

dan Grada Koprivnicevija kontaktno i redovito uz primjenu svih epidemioloških mjera i preporuka. prema posljednjim podacima koje imamo, zabilje-ženo je 46 učenika s pozitivitetom na koro-navirus, 370 ih je u samoizolaciji, a pozitivno je i 16 nastavnika te je njih 24 u samoizola-ciji. što se tiče nenastavnog osoblja, dvije osobe su pozitivne, a isto toliko ih je i u sa-moizolaciji. raspolažemo samo s podacima koji se tiču školaraca, kao osnivač škola, a i imamo više registrirane školske djece među oboljelima nego vrtićke. naravno, situacija se mijenja svakoga dana. ovim putem bih ponovno zahvalio učenici-ma, nastavnicima, ravnateljima, roditeljima i svima ostalima uključenima na odgovor-nom ponašanju te apeliram da se i nadalje nastave tako ponašati, i u školama i u pri-vatnom životu, da izbjegavaju nepotrebna druženja i da se drže epidemioloških mjera i preporuka.B pridržavaju li se naši građani propisanih mjera, samoizolacije? što je s onima koji ne prijavljuju simptome bolesti covida-19? ima li takvih i koliko otprilike?prema podatcima naše policijske uprave koprivničko-križevačke, od kolovoza je bilo oko dvije tisuće provjera osoba u samoizo-laciji i zabilježeno je znatno manje kršenja mjera nego u prvom valu. veliki rizik pred-stavljaju asimptomatski bolesnici, koji, ako se neće pridržavati epidemioloških mjera, mogu širiti zarazu do osoba koje su imuno-kompromitirane, starije ili u drugom riziku i one mogu razviti težu kliničku sliku i za-vršiti u bolnici. zato apeliram na naše su-građane da budemo odgovorni kako bi naš zdravstveni sustav mogao i dalje normalno raditi. epidemiju nije moguće zaustaviti, ali je možemo kontrolirati našim ponašanjem, stoga se držimo mjera i preporuka radi do-brobiti ne samo nas samih, nego i cijele za-jednice.B kakva su vaša predviđanja, što nas oče-kuje do kraja godine? kakvi će nam biti ovo-godišnji božićni blagdani?očekujemo da će se do proljeća epidemio-loška situacija stabilizirati, posebno uz na-jave o procjepljivanju, no važno je naglasiti kako moramo zadržati odgovorno ponaša-nje i u ovom blagdanskom razdoblju koje nam slijedi, kako bi to doista bilo tako. vje-rujem kako će ovi blagdani biti dosta razli-čiti od onoga na što smo navikli dosad, no uz malo razumijevanja i puno volje, može-mo se prilagoditi situaciji u kojoj se nalazi-mo. za kraj, molim još jednom građane da nastavimo pridržavanjem svih propisanih mjera kako bi zaštitili naše zdravlje i zdrav-lje svih oko nas.

u povodu obilježavanja Dana grada ko-privnice, 4. studenoga, održana je svečana sjednica gradskog vijeća. svečanost je odr-žana u Domu mladih sa smanjenim brojem uzvanika kako bi bile zadovoljne sve propi-sane epidemiološke mjere.sjednici su uz domaćine ivana pala, pred-sjednika gradskog vijeća i mišela jakšića, gradonačelnika koprivnice, prisustvovali zoran milanović, predsjednik republike hr-vatske, Darko sobota, saborski zastupnik te Darko koren, župan koprivničko-križevač-ke županije. prisutni su također bili gradski vijećnici te građani kojima su bila dodijelje-na javna priznanja.počasnim građaninom grada koprivnice proglašen je akademik Dragutin Feletar, nagrada je dodijeljena za iznimne zasluge u razvoju koprivnice na području znanosti i kulture.medalje za humanost i osobit doprinos na području dobrovoljnog darivanja krvi pri-mili su božidar kozulić, božidar vukonić, branko blažek, Darko lazar, Đuro mihoci, hrvoje komljenović, ivan betlehem, krsto poljak, stjepan seretin, stjepan topolko, vladimir krapinec i zoran matovina.za sveukupni doprinos razvoju, djelovanju i promicanju sporta medalju je dobio sta-nislav lovković. gordana gazdić-buhanec

održana svečana sjednica i dodijeljena priznanja zaslužnim građanima

medalju je dobila za sveukupni doprinos razvoju odgoja i obrazovanja u gradu ko-privnici dok je za sveukupni doprinos i posti-gnute rezultate na području dobrovoljnog vatrogastva medalju dobio nikola sočev. za sveukupni doprinos u radu s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invalidi-tetom na području grada koprivnice me-dalju je dobio ranko celiščak. medalja za izniman doprinos na području književnosti i književnoj sceni grada koprivnice dodijelje-na je marku greguru, dok je josip juratović medalju dobio za sveukupni doprinos i pro-mociju grada koprivnice i republike hrvat-ske u republici njemačkoj i europskoj uniji. oni nažalost svečanosti nisu nazočili.Dini perković dodijeljena je plaketa za nese-bični humanitarni rad prema potrebitima. plaketa je dodijeljena i obrtu za proizvodnju, preradu i istraživanje ljekovitog bilja „pampa – tea“ obitelji krznarić i to za sveukupni do-prinos razvoju obrtništva na području grada koprivnice. udruzi žena „gorično srce“ ku-novec breg dodijeljena je plaketa za sveu-kupni doprinos očuvanju tradicije i unapre-đenju društvenog života grada koprivnice, dok je za sveukupni doprinos razvoju dobro-voljnog vatrogastva na području grada ko-privnice plaketa dodijeljena Dobrovoljnom vatrogasnom društvu bakovčica.

20 21

31 % ANKETIRANIH PRAVNIH STRUČNJAKA KAŽE DA JE PRERANO ZA PROCJENU EKONOMSKIH IZGLEDA ZA 2021. GODINU. IAKO 19 % ISPITANIKA NE PREDVIĐA BILO KAKVU PROMJENU U SVOJOJ AKTIVNOSTI, 37 % ISPITANIKA OČEKUJE SMANJENJE, A 13 % POVEĆANJE SVOJIH AKTIVNOSTI

BeLUPO POSLOVNA KRONIKA

Piše: Lana Marković univ. spec. iurpravni sektor u koro-ni je napravio digital-nu transformaciju, ali jesu li takva rješenja dovoljna za oporavak?prekid izazvan glo-

balnom pandemijom covida-19 uveliko je utjecala na pravne strukture odnosno prav-ni sektor. pravni stručnjaci poduzimaju sve potrebne mjere, ali također planiraju i na-dolazeće promjene. međutim, s obzirom na to da je nepoznato kada će kriza završi-ti, pravni sektor suočen je s neizvjesnošću kao i s mnogim izazovima, kako bi pronašli način te osigurali kontinuitet poslovanja i ojačali konkurentnost poduzeća.u lipnju 2020. Wolters kluwer (Wolters kluwer globalni je lider u informacijskim uslugama i rješenjima za profesionalce u sektoru: zdravstva, poreza i računovod-stva, rizicima i usklađenosti, financijama i pravnom sektoru) objavio je istraživanje "utjecaj krize covida-19 na pravni sektor" s ciljem procjene trenutačnog utjecaja krize na pravne stručnjake i kakve se implikacije mogu očekivati u idućoj godini. istraživanje objedinjuje informacije koje pruža više od 1800 pravnih stručnjaka u pravnim struktu-rama u 10 europskih zemalja i ispituje utje-caje na aktivnosti, upravljanje troškovima, metode rada, tehnologiju i ulaganja. iako je jasno da će kriza covida imati dugoročne posljedice, istovremeno je prerano govoriti o dubini i širini tog utjecaja. rezultati istraživanja su sljedeći: 31 % an-ketiranih pravnih stručnjaka kaže da je prerano za procjenu njihovih ekonomskih izgleda za sljedeću godinu. iako 19% ispi-tanika ne predviđa bilo kakvu promjenu u svojoj aktivnosti, 37% ispitanika očekuje smanjenje, a 13 % povećanje svoje aktivno-sti. mnoge tvrtke također ne znaju kada će

Digitalna transformacija pravnog sektora – jesu li takva rješenja dovoljna za oporavak?

UTJecAJ KRIZe cOVID-19 NA PRAVNI SeKTOR: ISTRAŽIVANJe WOLTeRSA KLUWeRA

se djelatnost vratiti na istu razinu kao prije covida; 45 % njih kaže da ne zna kada će se to dogoditi. međutim, 43 % očekuje da će se aktivnost normalizirati do sredine 2021. godine ili ranije.općenito, ispitanici upozoravaju da će kriza uzrokovana covidom utjecati na način na koji pravni stručnjaci rade u pravnim struk-turama. nakon što je kriza počela, pravni-ci sve češće rade u virtualnom okruženju. većina ih kaže: u budućnosti će se raditi više od kuće (52 %), sve će se više raditi na daljinu sa suradnicima i trećim stranama (62 %), poboljšat će se način komunikacije virtualno i digitalno s klijentima (66 %) te očekuju ubrzanje udaljenih virtualnih roči-šta, što će postati nov način interakcije sa sucima (41 %).Dok ti novi načini rada utiru put prema budućnosti, rani pokazatelji pokazuju da pravne strukture poduzimaju razborite ko-rake kako bi upravljale svojim aktivnostima, istovremeno nastojeći izgraditi kapacitete za budućnost.kriza covida-19 konsolidirala je, pa čak i ubrzala važnost tehnoloških rješenja za kontinuitet poslovanja i korisničku uslugu. većina (56 %) pravnika kaže da im se po-

treba za tehnološkim rješenjima povećala zbog krize, a 66 % njih kaže da će njihova ulaganja u pravna rješenja ostati ista ili će se povećavati u budućnosti. kako sada prav-nici sve više koriste digitalna rješenja, očito je da je upotreba digitalne tehnologije sada važnija nego ikad i ima ključnu važnost za poboljšanje rada i produktivnosti. i hrvatsko pravosuđe je tijekom ove pande-mije učinilo korak naprijed te je na trgovač-kom sudu u zagrebu održano prvo ročište na daljinu uz primjenu audiovizualnih uređaja, a sve sukladno zakonu o parničnom postup-ku. ročište je vođeno tako da su svi sudionici ročišta bili pozvani e-poštom standardnim sudskim pozivom na sudsku raspravu u ko-jemu je ovaj put bio jedinstveni link kojim su preko google chroma stranke pristupile microsoft teamsu u naznačeno vrijeme te tako sudjelovale na ročištu. naravno, puno je tu još otvorenih pitanja kao što je nedav-na presuda europskog suda u kojemu se preispituje sigurnost osobnih podataka koje obrađuju američke tvrtke u ovom slučaju microsoft i google. naime, tom presudom europski sud je utvrdio da su američki za-koni o nadzoru u sukobu s fundamentalnim pravima građana europske unije.

22 23

MeDIcINA I BIZNIS

mijenja li pandemija koronavirusa dugoročni fokus velikih farmaceutskih kompanijaMNOGE VODEĆE KOMPANIJE PROŠLIH SU SE GODINA FOKUSIRALE UGLAVNOM NA RAZVOJ LIJEKOVA ZA LIJEČENJE RAKA. HOĆE LI NEKE OD TIH KOMPANIJA NALAZITI DA IM JE ISTRAŽIVANJE VIRUSA LUKRATIVNIJI MODEL BIZNISA?

Piše: dr. Ivo Belangodina 2019. bila je godina ponovnog ubrzanog razvoja najvećih farmaceut-skih kompanija u svijetu i njihove pove-ćane aktivnosti na području inovacija. to se dogodilo nakon znatnog zastoja u pret-hodnoj godini. praćenje 21 kompanije po-kazalo je da su povećale svoja ulaganja u istraživanje i razvoj za 14,6 posto, nakon smanjenja od 0,8 posto u 2018. godini. u toj plodnoj godini ostvaren je globalni rast prodaje od 12,3 posto. to se može za-hvaliti uglavnom lansiranju novih aktivnih tvari. Danas, u pandemijskoj krizi te su velike kompanije (big pharma) pod velikim priti-skom da sva svoja raspoloživa znanja i sna-ge upregnu u inovacije. i to je korist koju je donijela kriza koronavirus. ukupno, in-dustrija je proizvela 161-nog kandidata za cjepivo protiv covida-19 i 242 kandidata za

lijekove te razvila, i već lansirala, više od 700 dijagnostičkih testova.međutim, ti se brojevi mijenjaju gotovo sva-kodnevno i, za sada, još uvijek nema garan-cija za sigurnu i efikasnu vakcinu ili aktivnu tvar. premda se golemi iznosi novca investi-raju u to istraživanje, znanstvenici tvrde da 97 posto trenutačno testiranih cjepiva neće ugledati svjetlo dana.u 2019. godini vodeće kompanije uglavnom su se fokusirale na lijekove za primjenu u onkologiji, uostalom kao i u nedavnoj proš-losti. 2586 aktivnih tvari u kliničkom su ra-zvoju, dok je “samo” 605 aktivnih agensa, usmjerenih za borbu protiv zaraznih bole-sti, dostiglo istu fazu razvoja u 2019. godini.od prodaje proizvoda za primjenu u onko-logiji, kompanije su u prošloj godini, po-većale prihode za petinu (do 174 milijarde eura). s druge strane, liječenje zaraznih bolesti generiralo je prodaju od “samo” 46

milijarde eura, što je povećanje od 5,1 posto u usporedbi s 2018. godinom.imajući u vidu sadašnju krizu koronavirusa, može se očekivati da će pitanje infekcija i otpornosti na antibiotike dolaziti sve više u fokus. ipak, eksperti vjeruju da će najveće kompanije zaustaviti svoje, već zacrtane, dugoročne programe i da neće prebaciti svoje glavne aktivnosti samo na covid-19. razlog? pandemije nisu predvidive i ne mogu se planirati kao faktor biznisa zato što nitko ne može znati kada će se i u kojoj formi pandemija pojaviti.

koronavirus usporio spajanja i preuzimanja među kompanijamacovid-19 već je pokazao različit utjecaj na farmaceutski sektor. mnoga planirana spa-janja i preuzimanja među kompanijama sus-pendirana su. Čeka se i gleda kako će izgle-dati bliska budućnost. trenutačno je previše nesigurnosti i stoga mnogo nesporazuma iz-među kupaca i prodavača. ipak, na dužu sta-zu, analitičari očekuju da će farmaceutska industrija iskoristiti saznanja i iskustva ste-čena u sadašnjoj krizi i mnogo toga naučiti i profitirati. kompanije puno uče o svojim po-slovnim procesima i to će imati trajni učinak.najvažnije je odmah povećati protočnost i raspoloživost procesuiranih znanstvenih podataka koji se odnose na zdravlje i tako osigurati bolju i bržu pomoć pacijentima. poslovni procesi moći će se bolje koordini-rati. od svega toga i pacijenti će biti u bo-ljem položaju, jer će im se moći pružiti bolja pomoć, djelotvorno usmjerena.

moć inovacijasvjedoci smo da je današnja znanost u ovoj koronakrizi, već pokazala svoje sposobnosti i svoje pune inovativne potencijale. unutar vrlo kratkog vremena, ponudila je velik broj potencijalnih cjepiva i terapeutski obećava-jućih aktivnih tvari. velike kompanije razvile su brojne dijagnostičke testove. sve to kao miks konkurencije i kooperacije.nažalost, još je dug put pred nama i još nema garancija da će se u dogledno vrijeme otkriti stvarno sigurno i djelotvorno cjepivo. priznati stručnjaci procjenjuju da 97 posto cjepiva, koja se upravo testiraju, neće odo-briti regulatorne vlasti.

23

22 23

AKTUALNO

OD 1. SRPNJA 2020. GODINE U RUSIJI JE SLUŽBENO UVEDEN SUSTAV SERIJALIZACIJE I AGREGACIJE, OBVEZAN ZA SVE LIJEKOVE PROIZVEDENE KOD DOMAĆIH I STRANIH PROIZVOĐAČA, ZA LIJEKOVE KOJI SE IZDAJU NA LIJEČNIČKI RECEPT I ZA BEZRECEPTNE LIJEKOVE

Piše: Darja Veselinović, v.s.s., menadžer za serijalizaciju i sudjelovanje s ključnim partnerima Predstavništva Belupo d.d. u Rusiji

SeRIJALIZAcIJA LIJeKOVA U RUSIJI

najnaprednija tehnologija ili provjera izdržljivosti?

na samom početku razvoja projekta se-rijalizacije bilo je planirano da se imple-mentacija obaveznog sustava serijalizacije provodi postupno, tijekom jedne ili dvije godine za različite skupine lijekova i razli-čite sudionike na tržištu. međutim, datum početka odgađan je nekoliko puta tijekom 2018. – 2020. godine, jer većina sudionika

na farmaceutskom tržištu nije bila spremna za takav globalni prijelazak svih sustava na novi režim poslovanja.osim rokova, tijekom navedenog razdo-blja, mijenjali su se zahtjevi za serijaliza-ciju i ovlaštene institucije, a u isto vrijeme proizvođači su morali prvo dobiti od mini-starstva zdravstva ruske Federacije varija-

23

24 25

AKTUALNO

U BELUPU JE OD PRVIH INFORMACIJA O PLANOVIMA ZA IMPLEMENTACIJU SUSTAVA SERIJALIZACIJE U RUSIJI FORMIRANA GRUPA TZS KOJA JE OBAVILA BROJNE ZADATKE, UKLJUČUJUĆI GLAVNI – FORMIRANJE POUZDANE VEZE IZMEĐU PROGRAMA ZA FUNKCIONIRANJE NAŠE KOMPANIJE I RUSKOG MDLP SUSTAVA

cije za sve lijekove u vezi s novim dizajnom sekundarne ambalaže i u slučaju potrebe, povećanjem njezinih gabaritnih dimenzija (dodatni prostor za stavljanje kodova na kutiji).tijekom nekoliko godina provodio se ek-speriment za implementaciju serijalizacije u kojem je sudjelovalo više vodećih proi-zvođača i distributera. naravno, odgađanje rokova omogućilo je sudionicima na tržištu dodatno vrijeme za pripremu, ali istodobno je zakompliciralo izvršenje postavljenih za-dataka, jer su se zahtjevi u međuvremenu mijenjali. pokazalo se da uspješno testiranje rada sustava o kojem su izvještavali autori i su-dionici eksperimenta nema nikakve veze s operativnim radom svih sudionika na trži-štu (proizvođača, distributera, ljekarni, bol-nica) u novom sustavu, u okolnostima ob-veznog poštovanja svih zahtjeva i strogog redoslijeda brojnih aktivnosti potrebnih za stavljanje lijeka u promet.

promjena odgovornog operaterasituaciju je dodatno zakomplicirala činje-nica da je šest mjeseci prije planiranog po-kretanja postupka serijalizacije promijenjen odgovorni operater procesa. odlučeno je o formiranju specijalne komisije na bazi dr-žavno-privatnog društva koje bi upravljalo sustavom praćenja prometa lijekova (tzv. mDlp). bio je to centar za razvoj napred-nih tehnologija (crpt), privatna informa-cijska tvrtka osnovana s ciljem razvoja su-stava serijalizacije. kasnije će spomenuta tvrtka postati operater za serijalizaciju svih proizvoda u rusiji. promjena odgovornog operatera uzrokovala je da je većina pravi-la i postupaka razrađenih u prethodnoj fazi gotovo u potpunosti promijenjena. kao rezultat toga, svi sudionici na tržištu, bez obzira na to koliko su daleko otišli u imple-mentaciji serijalizacije tijekom prethodne dvije godine, praktički su vraćeni na počet-ne pozicije. također, novi operater je usvo-jio pravilo za zaštitu svakog 2D koda kripto-šifriranim ključem, što je jako zakomplicira-lo strukturu koda i pokrenulo pitanje koliko je oprema koju su proizvođači lijekova već nabavili pogodna za stavljanje i čitanje ta-kvog “teškog” koda s aspekta njezinih per-formansi. nakon nekoliko mjeseci suradnje (odnosno borbe) proizvođača i crpt-a, pri-

hvaćeno je neko polovično rješenje. među-tim, naš odjel za pripremu ambalaže morao je hitno dovršiti već pripremljenu ambalažu prema novim pravilima. zahvaljujemo kole-gama na razumijevanju i pravovremenom rješavanju zadataka.tako je od 1. srpnja 2020. godine u rusiji službeno uveden sustav serijalizacije i agre-gacije, obvezan za sve lijekove proizvedene kod domaćih i stranih proizvođača, za lije-kove koji se izdaju na liječnički recept i za bezreceptne lijekove. sustav utječe na sve sudionike na tržištu bez iznimki, jer njegova svrha nije samo praćenje prometa lijekova, već i kontrola plaćanja poreza kod prodaje. valja napomenuti da je sustav zbog svog potencijala značajno superiorniji od svih sustava koji postoje u svijetu. nakon distri-bucije materijala o sustavu, interes su po-kazale zemlje poput izraela, brazila, kine i japana. prema riječima autora, postojeći sustavi ne omogućuju precizno praćenje prometa lijekova i ne štite sustav od pojave krivotvorene robe.

belupo među prvima započeo s isporukama serijaliziranih proizvodau belupu je praktički od trenutka prima-nja prvih informacija o planovima za im-plementaciju sustava serijalizacije u rusiji, formirana grupa tzs pod vodstvom gospo-dina matije kropeka, koji je tijekom cijelog razdoblja proučavanja zahtjeva i načela rada ruskog sustava serijalizacije obavljao iznimno važan posao. provodilo se stalno praćenje zahtjeva (stalne promjene utjeca-le su na to da je tim svaki put provjeravao pravilnost izvođenja radnji u pripremnim fazama). grupa je radila u režimu redovite komunikacije, aktivno proučavala sve de-talje, pokušavajući predvidjeti sve moguće varijante, provodila je brojna testiranja. re-zultat toga pravilno je odabran tip opreme i softvera koji su na vrijeme pušteni u rad; angažiranjem svih relevantnih odjela i služ-bi proizvedene su usvojene količine zaliha neserijaliziranih lijekova, dok je proizvodnja serijalizirane robe započela prije službenog puštanja u rad sustava u rusiji. tim je ra-dio doslovno danju i noću. izvršio je mnoge zadatke, uključujući glavni zadatak – for-miranje pouzdane veze između programa za funkcioniranje naše kompanije i ruskog mDlp sustava.

sve je pripremljeno na vrijeme i već je 19. lipnja 2020. u rusiju krenuo prvi kamion sa serijaliziranom robom. a već 1. srpnja, od-nosno od dana stupanja na snagu zakona o obveznoj serijalizaciji lijekova, belupo je je-dan od prvih među stranim proizvođačima započeo s redovitim isporukama serijalizi-ranih proizvoda u rusiju. takav nezaustav-ljiv posao nastavlja se i sada, već u uvjetima regularne proizvodnje (naručivanje i serija-liziranje ambalaže) i redovitih isporuka po nekoliko kamiona tjedno (suradnja s crpt-om, formiranje i slanje izvještaja o otpre-mi).

savršena organizacija rada na implementaciji sustava serijalizacijebelupo je još jednom dokazao visoku pro-fesionalnost svih odjela u tvornici. poseb-no bismo željeli zahvaliti gospodinu matiji kropeku i njegovu timu na savršenoj orga-nizaciji rada na implementaciji sustava se-rijalizacije u svim fazama, brzini reagiranja, ustrajnosti, strpljenju i razumijevanju, kao i spremnosti za brzo prilagođavanje zahtje-vima i uvjetima poslovanja u rusiji koji se neprestano mijenjaju. Dakle, belupo je sve odradio na vrijeme. mnogi su sudionici bili uvjereni da će se rok za implementaciju se-rijalizacije ponovno odgoditi ili će se uvesti prijelazno razdoblje tijekom kojega će biti dopušten uvoz neserijalizirane robe u rusi-ju. ta se očekivanja nisu ispunila, a zakon je na snagu stupio 1. srpnja 2020. godine bez prijelaznog razdoblja i odmah je pokazao ozbiljne probleme – većina ljekarni nije bila spremna nabavljati serijalizirane proizvode i od distributera je naručivala samo nese-rijaliziranu robu uvezenu na tržište prije 1. srpnja.odbijanju ljekarni nabave serijalizirane robe pridonijeli su problemi povezani s funkcioniranjem programa crpt-a koji se istodobno pojavili. sve to dovelo je do stvaranja zaliha serijaliziranih proizvoda na skladištima distributera. Doslovno mjesec dana kasnije distributeri su počeli polako naručivati serijaliziranu robu u minimalnim količinama i samo u krajnjim slučajevima, čekajući da ljekarne uspostave način rada sa serijaliziranom robom. Činjenica da je vodeći distributer puls odustao od nabave uvozne robe do kraja rujna, bez obzira na očite potrebe i nedostatak lijekova, poka-

24 25

zuje na to koliko se situacija pogoršala. predstavništvo je također organiziralo izvoz neserijalizirane robe iz tvornice do 1. srpnja, ali količina takve robe za većinu lijekova nije bila značajna. zbog toga nastala je nerav-noteža u zalihama naših lijekova na tržištu, dok se postupak ugovaranja novih narudžbi s distributerima jako zakomplicirao. gomila problema rasla je iz dana u dan. osim ljekarni, carinske službe također nisu pokazale spremnost za rad u sustavu seri-jalizacije. postupak puštanja serijaliziranih proizvoda u prodaju trajao je duže nego obično, jer tijekom prvih nekoliko mjeseci crpt-a, carinske službe i sustav ais ro-szdravnadzor, koji potvrđuje važnost regis-tracijskog dokumenta o lijeku koji se uvozi, nisu sinkrono funkcionirali.

nov načina rada u praksi otkrio niz ozbiljnih problema i nedostatakastoga je primjena novog načina rada u praksi otkrila niz ozbiljnih problema i nedo-stataka u svim fazama lanca kretanja robe. to se odnosi i na pogreške sudionika na tržištu i na pogreške povezane s obradom izvještaja u mDlp sustavu. no, prije svega, otkriveno je da sam operater crpt nije bio spreman primiti opsežne količine podataka o otpremljenim lijekovima, kao i primiti još više zahtjeva od svih sudionika na tržištu za ispravljanje pogrešaka radi omogućavanja daljnjeg kretanja lijekova. prema pravilima, svaki zahtjev mora se obraditi u roku od 10 minuta, ali u praksi za otklanjanje pogreša-ka bilo je potrebno najmanje 2 dana. Često se događalo da je crpt radio na otklanjanju pogrešaka čak nekoliko tjedana, a ponekad i mjesec dana.pritom, bilo je potrebno otkloniti mnoge nedostatke u ručnom režimu, metodom pokušaja i grešaka; crpt nije mogao pred-ložiti jedinstveno rješenje i algoritam, sva-ki je slučaj bio unikatan, a način koji je bio pogodan za jednog distributera, nije bilo moguće primijeniti za rješavanje potpuno istog problema s drugim distributerom. nepredvidljivost situacije postala je moto rada – neki su podaci ispravno uploadani u sustav, a bilo je problema s uploadanjem drugih, ovisno od slučaja do slučaja.to je zahtijevalo individualni pristup i stalnu interakciju između svih sudionika u sustavu serijalizacije. u procesu stalno su bili angaži-rani: belupo – koprivnica, predstavništvo u moskvi, operater crpt-a, distributeri i cari-na. samo zajedničkim snagama uspjeli smo riješiti problem, ali ne iz prvog pokušaja. broj nedostataka, opseg problema i du-

gotrajno razmatranje zahtjeva – sve je to dovelo do nakupljanja na carini ogromnih količina uvozne robe. roba se nije mogla cariniti bez prethodnog unosa podataka o otpremi u mDlp sustav od proizvođača. kao rezultat toga – redovi kamiona koji tjednima čekaju istovar na carini (zbog ne-dostatka prostora u skladištu). zbog toga distributeri odugovlače carinjenje robe i puštanje na tržište, a to izravno utječe i na prodaju i na ugovaranje novih narudžbi (dok se prethodna roba ne ocarini, nema usugla-šavanja novih narudžbi i isporuka).s druge strane, u ljekarnama je nastala de-fektura lijekova, jer je onemogućena pro-daja zbog tehničkih pogrešaka u mDlp su-stavu. ljekarne koje su uspjele organizirati posao i nabaviti serijaliziranu robu, imale su problema s prodajom takve robe, jer je pro-daja takvih lijekova bila blokirana zbog pro-blema u radu crpt-a. neke su ljekarne pro-davale lijekove bez kutija, da bi ih kasnije, kada sustav proradi, mogle evidentirati i uni-jeti podatke o prodaji skeniranjem sačuvane kutije. naravno ljekarne su to činile jedino

na pojednostavljeni/izvještajni režim rada. neki su postupci praćenja kretanja robe privremeno ukinuti, što je trebalo raste-retiti sustav i ubrzati puštanje robe u pro-met. crpt nije bio u potpunosti spreman zaustaviti golem stroj sustava serijalizacije i odgoditi njegovu implementaciju za neo-dređeno vrijeme te je zapravo priznao po-stojanje problema koji nije mogao otkloniti prije. razdoblje primjene pojednostavlje-nog režima rada produženo je do 1. veljače 2021. godine. crpt jamči sudionicima na tržištu da pojava pogrešaka u bilo kojoj fazi lanca unosa podataka u sustav neće pred-stavljati prepreku za daljnje kretanje robe.

belupov složni tim profesionalaca za sada imamo malo predaha. isporuke robe se obavljaju bez kašnjenja. no do 1. veljače 2021. nije ostalo puno vrijemena. a samo će vrijeme pokazati hoće li operater crpt moći dovesti u red rad mDlp sustava do navedenog roka ili će proizvođači i dalje imati ozbiljnih problema s puštanjem go-tovih proizvoda u promet.želim naglasiti da takvi problemi postoje kod apsolutno svih proizvođača, i stranih i ruskih, odnosno bez obzira na mjesto gdje se nalazi proizvodnja. u takvom se trenut-ku manifestiraju specifičnosti organizacije i spremnost svakog tima za brzo rješava-nje nastalih problema. tijekom ovog vrije-mena uvjerili smo se da belupo ima složan tim profesionalaca koji su učinili sve što je u njihovoj moći da što brže riješe probleme u svakom pojedinačnom slučaju. u ovom poslu pomagali smo i našim partnerima, aktivno zahtijevajući od crpt-a da marlji-vo sudjeluje, i dijeleći s našim partnerima –distributerima iskustva koja se odnose na što brže moguće rješavanje problema. su-radnici tvrtke belupa radili su s liječnicima i ljekarnama na terenu, u uvjetima stalnog nedostatka raznih lijekova. bilo je potrebe za čestim i brzim promjenama u radu na promicanju proizvoda i ispunjavanju plana prodaje. opisujući detaljno našu situaciju, željela bih reći da sam ponosna na naše rezulta-te i zahvaljujem svima koji su sudjelovali u tom iznimno važnom poslu: kolegama iz proizvodnje i odjela za kvalitetu, kole-gama iz izvoznog skladišta, kolegama iz tima za serijalizaciju i njihovom vođi mati-ji. pred nama je posljednji, odlučujući mje-sec 2020. godine, koja nije bila laka, ali ipak uskoro odlazi. Dragi kolege, ni posljednji mjesec neće biti lak. ali sam sigurna da ćemo i taj zadatak ispuniti. želim vam svi-ma sreću i zdravlje.

u slučajevima krajnje potrebe za lijekovima. uostalom, prodaja serijalizirane robe tije-kom prvih mjeseci praktički je zaustavljena. u listopadu su se vodeći distributeri puls i Farmkomplekt obratili ruskoj vladi sa za-htjevom za potpuno ukidanje serijaliza-cije, a u suprotnom su ozbiljno razmatrali mogućnost obustave nabave serijalizirane robe. kada su shvatili koliko je komplicira-na situacija i uzevši u obzir brojne zahtjeve sudionika na tržištu, vlada ruske Federacije je objavila 2. studenoga 2020. godine ured-bu o privremenom prijelasku mDlp sustava

26 27

MJeSec eDUKAcIJe U SKOPLJU

AKTUALNO

Piše: Ivan Kragić, dr. med. imali smo čast i zadovoljstvo organizira-ti webinar – mini simpozij pod nazivom: “novel approaches towards identification of reliable biomarkers in alzheimer’s Di-sease”, u suradnji i pod pokroviteljstvom akademije medicinskih znanosti hrvatske, održan 13. studenoga, kojem je prisustvo-valo 200 neurologa i neuropsihijatara iz hr-vatske, bih, makedonije, srbije i crne gore.našem pozivu odazvali su se predavači iz samog vrha svjetske znanosti. imali smo čast ugostiti i poslušati profesoricu ivanu Delalle s alpert medical school of brown university, providence, ri, usa, gdje je profesorica direktorica Department of pathology and laboratory medicine, ne-uropathology service, lifespan academic

premijerno predavanje o biomarkerima u dijagnostici alzheimerove bolesti

Piše: Aleksandar Kafedjiski, dipl. pharm.moderna medicina sve se više zasniva na multidisciplinarnom holističkom pristupu u tretmanu različitih pacijenata, prije sve-ga zbog čestih komorbiditeta koji pacijent ima vezano na osnovnu bolest ili dijagno-zu. prema tome, povezivanje i koordina-cija različitih specijalnosti kojima je cilj isti bolesnik ključno je za kvalitetan tretman i praćenje samoga pacijenta.belupo skoplje se tijekom studenoga fo-kusirao upravo na takvu kvalitetnu edu-kaciju i povezivanju specijalista endokri-nologa, kardiologa, općih internista i liječ-nika opće prakse u tretmanu pacijenata s dijabetesom i hipertenzijom. održano je ukupno 15 online skupova na temu: mul-tidisciplinarni pristup prema pacijentima s hipertenzijom i dijabetesom, vođeni u skladu s preporukama i vodičima za dija-gnozu i tretman.na skupovima su svoje prezentacije izni-jeli vrhunski stručnjaci iz područja endo-

hipertenzija i dijabetes – partneri kojima se treba udruženo suprotstavitikrinologije i kardiologije, što je s velikim interesom i aktivnim sudjelovanjem prati-lo oko 600 internista i liječnika opće prak-se. to je dokaz razine kvalitete i povjerenja u edukacije koje održava belupo skoplje. skupovi su organizirani u suradnju s ma-kedonskom asocijacijom za hipertenziju,

a bodovala ih je makedonska liječnička ko-mora.belupo skoplje aktivno je sudjelovao i na tradicionalnim simpoziju “Dijabetološki dani makedonije” u organizaciji udruže-nja endokrinologa i dijabetologa makedo-nije, održanom 13. i 14. listopada, čime je i

U SVOM ISTRAŽIVANJU, PROFESORICA DELALLE, KORISTI POSTMORTALNO TKIVO MOZGA KAKO BI IDENTIFICIRALA OBRAZAC EKSPRESIJE GENA KOJI SU NEDAVNO BILI UKLJUČENI U PATOGENEZU ALZHEIMEROVE BOLESTI I POVEZALA GA S RAZINOM KOGNITIVNOG PADA

26 27

premijerno predavanje o biomarkerima u dijagnostici alzheimerove bolestimedical centra. u svom istraživanju, pro-fesorica Delalle, koristi postmortalno tkivo mozga kako bi identificirala obrazac ek-spresije gena koji su nedavno bili uključeni u patogenezu alzheimerove bolesti i pove-

hipertenzija i dijabetes – partneri kojima se treba udruženo suprotstavitiPOVEZUJUĆI SPECIJALISTE ENDOKRINOLOGE, KARDIOLOGE, INTERNISTE I LIJEČNIKE OPĆE PRAKSE U TRETMANU PACIJENATA S DIJABETESOM I HIPERTENZIJOM, BELUPO SKOPLJE ODRŽAO 15 ONLINE SKUPOVA O TEMI MULTIDISCIPLINARNOG PRISTUPA PREMA PACIJENTIMA S HIPERTENZIJOM I DIJABETESOM

zala ga s razinom kognitivnog pada. u svo-me radu nastoji otkriti biomarkere bolesti koji također upućuju na nove patogenetske mehanizme. prof. dr. jan k. blusztajn profesor je na bo-ston university school of medicine, bo-ston, ma, usa, Department of pathology and laboratory medicine, Department of psychiatry profesor blusztajn usredotočuje se na odnos između razvoja mozga, kogni-tivnog starenja, metabolizma lipida i patofi-ziologije alzheimerove bolesti. točnije, nje-gov je laboratorij upotrijebio prehrambene strategije za rani život kako bi spriječio sta-rosno smanjenje pamćenja na životinjskom modelu koji pokazuje da epigenomski me-hanizmi moduliraju starenje mozga. profesor dr. andre Fischer je profesor na goettingen university medical center, go-ettingen, germany. ujedno je profesor Fis-cher direktor Department for epigenetic of neurodegenerative diseases, Department for systems medicine and epigenetics in

neurodegenerative Diseases, german ce nter for neurodegenerative Disorders pro-fesor Fischer vodeći je znanstvenik na polju epigenetskih mehanizama u osnovi demen-cije i neuropsihijatrijskih poremećaja. glav-ni fokus rada njegova laboratorija je pato-geneza alzheimerove bolesti i identifikacija jeftinih i minimalno invazivnih biomarkera koji bi se mogli koristiti u pristupima scree-ninga za identificiranje osoba s rizikom za pad kognitivnih sposobnosti koje potom mogu proći daljnju dijagnostiku i stratifici-rane terapije. uvaženi profesori, predavači s navedenih eminentnih sveučilišta, prvi put su održali predavanje za liječnike i znanstvenike s ovih prostora što je i njima bio profesionalni iza-zov. Diskusija koja se razvila nakon preda-vanja pokazala je znanstvenu znatiželju su-dionika, uz riječi pohvale i zahvale na tom iznimnom mini simpoziju. simpozij je bo-dovao hljk, sukladno pravilniku o dodjeli bodova za trajno usavršavanje liječnika.

obilježen svjetski dan dijabetesa. belupo je tom znanstvenom skupu dao svoj do-prinos satelitskim simpozijem na temu: vildagliptin i gliklazid – benefiti od po-većanog odabira oralnih antidijabetika u makedoniji.odlične prezentacije o toj temi održali su doc. dr. sasha jovanovska misheva – ravna-teljica sveučilišne klinike za endokrinologiju i dijabetologiju skoplje i naš uvijek cijenjeni doc. dr. mladen krnić iz kbc-a split, a prati-lo ih je više od 100 dijabetologa iz makedo-nije. tako smo praktički sve endokrinologe u zemlji još jednom upoznali s prednostima koje oni i pacijenti imaju primjenjujući nove dijabetološke proizvode koje belupo sko-plje odnedavno ima u svom proizvodnom portfelju.u ovoj specifičnoj situaciji gdje je moguć-nost izravnih susreta s našim liječnicima ograničena, ostajemo i dalje posvećeni kva-litetnoj edukaciji i prezentaciji pogodnosti naših proizvoda za pacijente.

28 29

FUTUR Z 2020.

AKTUALNO

nikad izazovnija godina, sedmi po redu zdravstveni kongres Futur z doista je smje-stila u budućnost. prvi put nakon deset mjeseci i pojave koronavirusa na jednom mjestu okupili su se svi dionici zdravstve-nog sustava, ali poštujući epidemiološke

SEDMI PO REDU KONGRES, KOGA JE PODRŽAO BELUPO, OBA DANA BIO JE POSVEĆEN KORONAVIRUSU I UTJECAJU EPIDEMIJE NA BAŠ SVAKI ASPEKT U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU. OD PACIJENATA DO ONIH KOJI SU NA PRVOJ CRTI OD SAMOG POČETKA

mjere su tu da omoguće život, ali isto tako ekonomsku stabilnost jer bez toga nema opstanka društva

mjere. u dvije dvorane i s novim okolnosti-ma. Dio sudionika bio je prisutan uživo, dok oni koji to nisu mogli bili su online. umjesto u opatiji, održan je u zagrebu – tradicional-no zadnji vikend u studenome. kongres je pratilo više od 1300 sudionika. raspravljalo se o novim prijedlozima, dosadašnjim po-tezima, novi izazovima, ali i novim mjera-ma koje su stupile na snagu u cijeloj državi drugi dan kongresa. belupo se sudionicima kongresa predstavio predavanjem, koga je, na temu “psihološki aspekti promjena”, održala renata kokotovic, dr. med vodite-ljica edukacija u marketingu tržišta rh. poseban dio kongresa bio je posvećen utr-ci za cjepivo protiv koronavirusa. uvaženi

znanstvenici međunarodne reputacije prof. Dragan primorac i prof. gordan lauc svojim su plenarnim predavanjima prisutne upo-znali s najnovijim saznanjima vezanim uz virus sars-cov-2. na otvorenju jednog od najznačajnijih i najvećih zdravstvenih kon-

gresa u hrvatskoj bio je i ministar zdravstva vili beroš, ali ovaj put – online.

mjere su tu da omoguće život

kako je i sam zaražen koronavirusom, pri-čao je i o iskustvu s virusom iz prve ruke.

28 29

PROF. DRAGAN PRIMORAC I PROF. GORDAN LAUC SVOJIM SU PLENARNIM PREDAVANJIMA PRISUTNE UPOZNALI S NAJNOVIJIM SAZNANJIMA VEZANIM UZ VIRUS SARS-COV-2

mjere su tu da omoguće život, ali isto tako ekonomsku stabilnost jer bez toga nema opstanka društva

tirao je da u hrvatskoj nije situacija bitno drukčija od zemalja u okruženju i da smo u proljeće pokazali da možemo bez represija biti među najuspješnijim u eu-u. “nažalost to se nije dogodilo u drugom valu u kojem se nismo pokazali odgovornima pa mora-mo posegnuti i za kaznama u slučajevima kada pojedinci ugrožavaju druge”, zaključio je ministar i apelirao na sve da se izbjegava svaki nepotrebni kontakt ili susret.

zahvalio je svim zdravstvenim radnicima,

ali najvažnije je da je izrađen prijedlog koji je upućen vladi sa stimulacijom i po-većanjem koeficijenta za sve zdravstvene i nezdravstvene radnike koji su na prvoj li-niji bojišnice.

od liječnika obiteljske medicine do bolničkihuz ministra, ravnatelja hzzo-a luciana vu-kelića, na kongresu su sudjelovali i predsjed-nici komora, ali i brojni drugi ključni dionici zdravstvenog sustava u republici hrvatskoj. govorilo se puno i o financiranju zdravstve-nog sustava. ravnatelj hzzo-a lucian vu-kelić izvijestio je da se do sad potrošilo samo na testiranja 456 milijuna kuna, te da je to

rekao je da je imao visoku temperaturu, osjećao opći umor i respiratorne tegobe, ali da je slušao savjete liječnika i da mu je stanje trenutačno stabilno. komentirao je i nove mjere koje će na sna-zi biti do božića. “mjere su tu da omoguće

život, ali isto tako ekonomsku stabilnost jer bez toga nema opstanka društva. vlada i na-cionalni stožer moraju sagledavati interese cijelog društva, međutim, kritičari uvijek gledaju s perspektive jedne skupine”, rekao je ministar zdravstva vili beroš. prokomen-

30 31

malna skrb. recept izgleda ovako: liječnici u ordinaciji opće medicine, specijalist u svojoj bolnici, a pacijent kod kuće. važna je eduka-cija svih sudionika u skrbi vezano za bolju kontrolu i smanjivanje komplikacija šećer-ne bolesti, od liječnika obiteljske medicine, mladih liječnika, medicinske sestre i osoba oboljelih od šećerne bolesti.

kazne za kršenje mjera između 100 i 200 euraDrugog dana održanog Futur z kongresa ravnatelj hrvatskog zavoda za javno zdrav-stvo krunoslav capak rekao je da je spo-menuta mogućnost uvođenja kazni za ne-poštivanje epidemioloških mjera, no čeka se zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. “mislim da bi trebalo biti između 100 i 200 eura za nenošenje maske u zatvo-renom prostoru, no dok nemamo zakona nemamo mogućnosti o takvim kaznama”, odgovorio je capak. na panelu se spome-nula tema i novouvedenih mjera. “mi smo od početka pratili strategiju da nismo gle-

dali semafor kada brojke prelaze tri tisuće zaraženih, nego smo dnevno pratili situa-ciju. kada smo uveli mjere prije 10 dana – krivulja je tada bila u redu. u trenutku kada smo vidjeli da krivulja ima rast, uveli smo ove nove strože mjere. Dnevno pratimo situaciju i uvodimo mjere, a županije nas izvještavaju o svojim problemima uočenim na terenu” – rekao je capak. Da pokažu svoje djelovanje potreban je duži period. rekao je da je važno informiranje građana o cjepivima. “imamo antivakserski pokret koji je jačao s objavom da je autizam uzrokovan cijepljenjem protiv morbila. mi građane informiramo sa znanstveno potvr-đenim informacijama”. smatra da bi gripe ove godine, zbog nošenja maski, moglo biti puno manje. sedmi po redu kongres oba dana bio je posvećen koronavirusu i utjecaju epidemije na baš svaki aspekt u zdravstvenom sustavu. od pacijenata do onih koji su na prvoj crti od samog početka.

novac koji nije bio planiran. istaknuo je i da je samo na bolovanja zbog koronavirusa po-trošeno 60 milijuna kuna. kada govorimo o financijama važno je spomenuti i državnog tajnika ministarstva zdravstva tomislava Dulibića koji je rekao da je ukupni dug preko 10 milijardi kuna, dospjeli dug veledrogerija je oko dvije i pol milijarde. što se tiče rokova plaćanja rekao je da su sada na 180 dana. razgovaralo se svaka-ko o epidemiološkoj situaciji, koje udarce je primila primarna zdravstvena zaštita, a koje bolnički liječnici. liječnici obiteljske medicine su naveli probleme previše admi-nistracije, telefonskih poziva zbog kojih su na adrese hzzo-a i ministarstva zdravstva stigle brojne pritužbe. najavljeno je i da će hzzo otvoriti posebnu mail adresu za pri-tužbe pacijenata na liječnike obiteljske me-dicine, ali ne smiju biti anonimne. predsjednik hrvatske liječničke komore kre-šimir luetić napomenuo je da su krajem li-stopada tražili uvođenje strožih mjera, da bi one stupile na snagu tek s mjesec dana od-maka. kaže u tri tjedna je broj pacijenata u bolnicama udvostručen, a broj onih na res-piratoru je utrostručen. sam je bio dežuran u kb Dubrava i rekao: “u kliničkoj medicini sam više od 20 godina, vidio sam puno teških pacijenata, međutim, prizor tolikog broja lju-di koji ne mogu disati, koji trebaju kisik da bi preživjeli sljedeći sat i dan, mislim da nitko od nas nije vidio u svojoj karijeri”. iako virtualno, kongres se proširio i izvan granica hrvatske. mogli smo čuti kako se druge zemlje europ-ske unije bore s trenutnom situacijom i pra-ćenjem kontakta. predsjednica ljekarničke komore ana soldo navela je kako na prolje-će nije bila zatvorena ni jedna ljekarna zbog zaraze djelatnika, ali da se u jesenskom valu situacija i po tom pitanju promijenila. kao i svake godine, poseban naglasak je i na oni-ma koji su stup hrvatskog zdravstvenog su-stava – medicinske sestre i tehničare.

jedinstveni projekt – hemeDkonferencija Futur z već je godinama platforma za predstavljanje novih proje-kata i isticanje bitnih i značajnih novosti u

zdravstvu. ove godine je ekskluzivno pred-stavljen projekt hemeD. radi se o jedin-stvenom projektu u europi čiji je cilj unapri-jediti trajnu medicinsku izobrazbu liječnika i istovremeno poboljšati zdravstvenu pisme-nost naših građana. hemeD je internetski portal i mobilna apli-kacija koji liječnicima i studentima medi-cine na hrvatskome jeziku, u digitalnom obliku, osigurava besplatan pristup najno-vijim, ažuriranim izdanjima kapitalnih me-dicinskih knjiga i interaktivno pretraživanje knjiga i baza lijekova. hemeD je platforma namijenjena i laicima. građani će početkom sljedeće godine moći koristiti i pretraživati hrvatski prijevod najnovijeg izdanja medi-cinskog priručnika za pacijente. u protekle tri godine više od 300 hrvatskih liječnika volonterski je prevodilo više od 10 000 stranica teksta različitih medicinskih knjiga. “hemeD će promijeniti način stu-diranja medicine i cjeloživotnog obrazova-nja liječnika. ogromna vrijednost ovog je-dinstvenog projekta, je da su na platformi

hemeD najnovija izdanja knjiga umreže-na i uparena s bazom lijekova halmeD-a i listama lijekova hzzo-a. to omogućava međusobnu pretraživost knjiga i baze, tj. iz teksta knjige se može izravno klikom na ge-neričko ime određenog lijeka otići na bazu lijekova halmeD-a i liste lijekova hzzo-a” istaknuo je željko ivančević idejni začetnik projekta.

telemedicina i dijabetessa stručnjacima su se obradile teme kardi-ovaskularne, šećerne i onkološke bolesti, ali i daljnjeg informatiziranja zdravstva i tele-medicine. upravo zato jedna od tema bila su i iskustva s praćenjem osoba sa šećernom bolesti na daljinu. kako telemedicina može pomoći? pomogla je itekako da se i u vrijeme pandemije dođe do bolesnika koji inače ne bi došli na pregled i kontrolu. iako na prvu izgleda kao nešto što je daleko, stvarna je. pacijentima je na taj način osigurana opti-

30 31

BeLUPOVI TRANSFORMAcIJSKI PROceSI

capacity management u kontroli kvalitete

capacity management u istraživanju i razvojuupravljanje kapacitetima u istraživanju i razvoju i kontroli kvalitete

mizacija je procesa upravljanja resursima u analitičkim laboratorijima istraživanja i razvoja. projekt je pri završetku faze me-asure u kojoj smo definirali potreban set podataka, prikupljali podatke, pregleda-li kvalitetu prikupljenih podataka, izradili model za izračun postojeće iskorištenosti raspoloživih kapaciteta uređaja i zaposle-nika, a trenutačno smo u fazi validacije i testiranja modela i već jednom nogom u fazi analyze. slijedi nam identifikacija procesnih točki u kojima se rasipaju resursi i njihovo kvan-tificiranje iza kojeg slijedi izračun ušte-da uklanjanja nedostataka iz procesa koji

SLIJEDI IZRAČUN UŠTEDA UKLANJANJA NEDOSTATAKA IZ PROCESA KOJI UTJEČU NA ISKORIŠTENOST KAPACITETA

PROCES UPRAVLJANJA KAPACITETIMA OMOGUĆUJE DA RASPOLOŽIVI RESURSI MAKSIMIZIRAJU SVOJE POTENCIJALE, A DA BI SE TO MOGLO OSTVARITI, POTREBNO JE OPTIMIZIRATI I PROCES U KOJEM UKLJUČENI RESURSI SUDJELUJU

utječu na iskorištenost kapaciteta. rad na tom projektu u ovom “novom normalnom” vremenu je svakako izazovan, što zbog či-njenice da je smanjen ljudski kontakt, što zbog neizvjesnosti oko sutrašnjice, ali svi se skupa trudimo da pridonesemo pozitivnoj promjeni. područje kojim se projekt bavi je komplek-sno zbog manjka “rutine”, specifičnosti svakog procesa i velikog opsega posla dje-latnika analitičkog laboratorija istraživanja i razvoja što je svakako na ovom projektu time consuming. ali sve je moguće, samo za nemoguće treba više vremena (g. j. bis-hop).

Ivana Antolaš, mag. pharm., voditeljica razvoja polukrutih i tekućih proizvoda razvoj tehnologije, Istraživanje i razvojcilj projekt bel-025, kao što smo vam predstavili u prethodnim brojevima, opti-

Dr. sc. Karolina Šmic, dipl. ing. kemije, glavna tehnologinja analitičarka, Odjel za stabilnostprojekt bel-024 “upravljanje kapaciteti-ma u kontroli kvalitete” jedan je od pro-jekata upravljanja kapacitetima u belupu. projekti toga tipa u manjini su u odnosu na ostale projekte, no prilagođeni su istoj me-todologiji. proces upravljanja kapacitetima omogućuje da raspoloživi resursi maksimi-ziraju svoje potencijale, a da bi se to moglo ostvariti, potrebno je optimizirati i proces u kojem uključeni resursi sudjeluju. prema tome, s jedne strane bavimo se optimizaci-jom procesa, a s druge strane određivanjem trenutačnog iskorištenja kapaciteta posto-jećih resursa (instrumenata i ljudi). u početnoj fazi projekta definirali smo ključne procese i procesne korake. njihovo definiranje bila je osnova modela (kalkula-tora) za upravljanje raspoloživim resursima. svrha izrade kalkulatora je digitaliziranje procesa planiranja, samim time i njegova pojednostavljenja.

kalkulatorom ćemo se ujedno poslužiti i za određivanje trenutačnog iskorištenja ljud-skih resursa. Da bi kalkulator bio funkcio-nalan za procesne korake pojedinih procesa trebali smo odrediti vrijeme njihova traja-nja, sudionike svakog procesnog koraka (ljudske i instrumente) te vrijeme njihova angažmana. izrada kalkulatora primjenlji-vog u analitičkim laboratorijima zahtjevan je proces budući da je potrebno objediniti mnogobrojne procese za laboratorij, a koji su međusobno značajno različiti. u tu svrhu uložili smo napore za pronalaže-nje vrijednosti faktora koji opisuju proces re-prezentativno. kako bi se kalkulator mogao koristiti u budućnosti, izrađen je na način koji će omogućiti i promjenu pojedinih faktora s obzirom na njihove promjene, a ovisno o procesima koji se u laboratoriju provode.na početku procesa definirali smo ciljeve projekta koje smo u ovoj fazi konkretizirali (proces “to be”), a s obzirom na definirane ciljeva odredili smo i stanje procesa “as is”,

tj. odredili smo sigma razinu procesa. sljedeća faza projekta je faza analize u ko-joj ćemo se pozabaviti uzrocima uskih grla procesa i toj se fazi procesa osobito veselim jer će nas brzo dovesti i do sljedeće faze, ka-rakteristične za projekte upravljanja kapa-citetima, implementacije akcijskog plana, odnosno implementacije novog procesa. u nadi da nas situacija s covidom-19 neće dodatno usporiti u radu, veselim se nastav-ku projekta.

32 33

BeLUPO KLUB

suprug i sinovi, moj su vjetar u leđaONI SU DEFINITIVNO MOJ RAZLOG KOJI ME TJERA NAPRIJED, DA DAJEM SVE OD SEBE I ONO ŠTO MI SVAKOG JUTRA IZMAMI OSMIJEH NA LICE – PONOSNO KAŽE MAJA LONČAR, ORGANIZATORICA RAČUNOVODSTVA U SEKTORU RAČUNOVODSTVO

MAJA LONČAR, ORGANIZATORIcA RAČUNOVODSTVA U SeKTORU RAČUNOVODSTVO

maja lončar u belupu radi punih osam godi-na, odnosno od sredine listopada 2012. go-dine. no, prije nego li je dobila priliku raditi u belupu, a nakon završetka fakulteta, godi-nu dana radila je, kao pripravnik, u turistič-koj zajednici grada koprivnice, što je, kaže, bio izrazito dinamičan posao fokusiran na organizaciju nekoliko većih manifestacija po kojima je naš grad prepoznatljiv. s ob-zirom na to da je većina tih manifestacija i projekata bila financirana iz fondova europ-ske unije, maja je bila zadužena za izvještaj-ni dio i praćenje opravdanosti prijavljenih troškova kroz pojedine projekte. – međutim, kad mi se ukazala prilika da se zaposlim u računovodstvu belupa, obje-ručke sam prihvatila, s obzirom na to da sam cijelu svoju mladost od svog tate slu-šala o pozitivnoj organizacijskoj klimi koja vlada u toj kompaniji. iako nije bio zapo-slenik belupa, nego je radio kao jedan od distributera za područje sjeverozapadne hrvatske, ponašao se i osjećao kao pono-sni belupovac tijekom cijelog svog staža provedenog na tom radnom mjestu – rekla je maja lončar te dodala kako trenutač-no u belupu radi kao organizator računo-

vodstva, gdje je, osim izrade financijskih izvještaja za eksterne korisnike te raznih ad hoc zadataka u okviru računovodstva, u najvećoj mjeri odgovorna za pripremu i obračun poreza na dobit, koji pored mno-go istraživanja i dokumentiranja zahtijeva i razumijevanje poslovnih procesa koji se unutar tvrtke odvijaju te praćenje i imple-mentaciju međunarodnih standarda finan-cijskog izvještavanja prilikom evidentiranja poslovnih događaja.– u vrijeme kad sam dobila pozitivan od-govor od službe ljudskih potencijala belu-pa, upravo sam bila upisala i specijalistički postdiplomski studij iz područja upravljač-kog računovodstva i interne revizije na eko-nomskom fakultetu u zagrebu, što me po-sebno zanimalo, a isto se pokazalo veoma korisnim u mom novom radnom okruženju. budući da belupo slovi kao kompanija koja neprestano ulaže u svoje zaposlenike, ve-oma me razveselila i vijest o mogućnosti pokrivanja dijela moje školarine. također, svake godine uz svoje kolege iz računo-vodstva, pokušavam maksimalno iskoristiti usavršavanje koje nam belupo omogućuje sudjelovanjem na raznim stručnim semina-rima i predavanjima usko vezanima uz naše radne zadatke, a opet prijeko potrebnima da budemo u tijeku sa svim zakonskim pro-pisima koji se neprestano mijenjaju – govori vrijedna i ambiciozna belupovka maja.iako je ovo vrijeme pandemije posebno iza-zovno, imamo sreće da živimo u vremenu kad nam tehnologija omogućuje da čak i u uvjetima nužnog socijalnog distanciranja i dalje možemo ulagati u sebe i u svoje zna-nje, putem raznih webinara u okviru našeg budžeta.– ove godine svi smo se zajedno susreli s nekim novim izazovima. kad sam došla u računovodstvo vladala je jedna veoma po-zitivna organizacijska, rekla bih obiteljska, atmosfera kakva se rijetko zaboravlja. sto-ga ne mogu reći da mi nisu pomalo teško pali novi uvjeti rada, kada smo se svi zajed-no morali međusobno fizički udaljiti, kako

bismo sačuvali svoje zdravlje i zdravlje na-ših obitelji. iako nije loše ponekad odrađi-vati svoje radne zadatke u miru i tišini, u svoja četiri zida, vrlo često nedostaje onaj osjećaj dinamike koji je moguće osjetiti za vrijeme rokova u našim uredima – maja se sa sjetom sjeća vremena i atmosfere na po-slu prije pandemije.kraj poslovne godine koji nam se približa-va, uvjerena je maja, posebno je stresno razdoblje za svaki pojedini sektor, među-tim za računovodstvo to znači sate i sate provedene ispred ekrana kako bi svi obra-čuni i knjiženja bili na vrijeme završeni, a podaci u financijskim izvještajima i pore-znoj bilanci vjerodostojni i ispravni. stoga je trenutačno u majinom fokusu prven-stveno uspješno privođenje poslovne 2020. godine kraju, uz što uspješniju suradnju s njezinim kolegama na daljinu.a, koji su majini najveći poslovni izazovi?– svaki novi radni zadatak s kojim sam se u prošlosti susrela, predstavljao je za mene poslovni izazov, budući da je zahtijevao do-datni angažman u smislu vlastitog usavrša-vanja te stjecanja novih znanja i vještina. spremna sam i dalje kretati se u tom smje-ru i davati sve od sebe da svaki novi poslov-ni izazov ne bude prepreka već prilika za osobni rast i razvoj – govori maja lončar.što maja radi kad nije na radnom mjestu i što ju najviše okupira i opušta?– svoje slobodno vrijeme najradije provo-dim sa svojom obitelji, odnosno sa supru-gom i svoja tri sina, na svježem zraku i u prirodi. oni su definitivno moj razlog koji me tjera naprijed, da dajem sve od sebe i ono što mi svakog jutra izmami osmijeh na lice. rekreativno volim otići na trčanje jer je to već godinama moj ispušni ventil. vo-lim pročitati i dobru knjigu, no nažalost taj trenutak će još malo pričekati, jer uz sve poslovne i obiteljske obaveze vrlo rijetko uspijem uhvatiti koju mirnu minutu kod kuće, u kojoj nitko ne poviče „mama“. io-nako će djeca prebrzo odrasti, stoga treba uživati u svakom trenutku dok su još mali.

32 33

PReDSTAVLJAMO SeKTOR NABAVe

sektor belupa koji ćemo u ovom broju gla-sila predstaviti je nabava. sektor je to u ko-jem je zaposleno 11 zaposlenika, a koji se bave aktivnostima čiji je cilj i svrha osigu-rati najvišu razinu usluge u procesu nabave koja će podržati strategiju kompanije. također, u farmaceutskoj industriji nabava se sve više svrstava u strateški dio kompa-nije s obzirom na to da utječe i doprinosi rukovođenjem ukupnom potrošnjom.– u sektoru nabave poslovni procesi podi-jeljeni su u četiri osnovne nabavne katego-rije: nabava sirovina (api, ipi), polugotovih

kako je, pak, u nabavi zbog pojave korona-virusa izgledala ova poslovna godina?– ova godina posebno je specifična s ob-zirom na to da smo od početka godine suočeni s bolešću covid-19 koja se poja-vila u kini, kasnije u europi, što nam je u znatnoj mjeri otežalo poslovanje, a izravno se odrazilo na način, cijenu i organizaciju transporta. uz puno napora uspjeli smo ti-jekom godine osigurati sve potrebne ma-terijale unatoč covidu-19 s kojim smo, na-žalost, i dalje suočeni.kao i uvijek, a posebno sada, u ovakvim specifičnim situacijama, važno je da svi u nabavi budemo maksimalno angažira-ni, svjesni činjenice da smo odgovorni za sve robe i usluge koje moraju na vrijeme doći u belupo s ciljem i svrhom: budimo i ostanimo odgovorni, podržimo belupovu strategiju, što je u ovoj situaciji kada smo suočeni s covidom važnije nego ikada! – za kraj poručuje anđelko Čiković, direktor sektora nabave u belupu.

covid–19 otežao poslovanje, ali ojačao timUZ PUNO NAPORA USPJELI SMO TIJEKOM GODINE OSIGURATI SVE POTREBNE MATERIJALE UNATOČ COVIDU-19 S KOJIM SMO, NAŽALOST, I DALJE SUOČENI

BeLUPOVe ORGANIZAcIJSKe cJeLINe

kako ostanak u kući zbog epidemije utječe na djecu?

i gotovih proizvoda, lab. pribora i kemikalija, nabava svih vrsta ambalaže (kartonska, pla-stična, papirna, staklena, fleksibilna), naba-va opreme, osnovnih sredstava, rezervnih di-jelova, marketinških usluga i materijala, na-bava htz materijala, usluga servisa, nabava uredskog materijala – nabraja nam anđelko Čiković, direktor nabave belupa, te dodaje kako su u pojedinim nabavnim kategorijama poslovni procesi u nadležnosti referenta na-bave, voditelja nabavnih poslova i pomoćni-ka direktora za pripadajuće područje nabave.– osim sektora u belupu vezanih uz, prije svega proizvodnju, u svakodnevnoj smo ko-munikaciji s proizvođačima/dobavljačima u hrvatskoj, europi, indiji, kini kao i s ekster-nim dionicima – carina, špediteri, agencija za lijekove i ministarstvo zdravstva – govori Čiković, a sve s jednim, osnovnim ciljem – osigurati na vrijeme sve vrste roba i usluga prema propisanim zahtjevima kvalitete uz minimalnu cijenu, a u sukladnosti sa stra-tegijom kompanije.

Piše: Maja Lemac dr. med., spec. pedijatarzbog globalne pandemije uzrokovane no-vim koronavirusom sars-cov-19 u cijelom su svijetu uvedene brojne protuepidemijske mjere. od sredine ožujka 2020. prekinuta je nastava u svim hrvatskim školama, zatvore-ni su vrtići, strogo je ograničeno zadržava-nje na ulicama i javnim mjestima, zatvore-na su sva dječja i sportska igrališta. život na kakav smo naučili iz temelja je promijenjen, nalazimo se u situaciji s kakvom se još ni-smo sreli, podjednako i odrasli i djeca.

uloga nastavnika i nastava ‘na daljinu’?Čovjek je društveno biće kroz sva životna razdoblja i druženje s vršnjacima u vrtiću i školi važan je dio psihološkog razvoja djete-ta. Dnevne rutine vezane uz školske obaveze daju djetetu osjećaj strukture vremena i osje-ćaj sigurnosti. Djeca u periodima bez školskih obaveza manje su fizički aktivna, više borave pred ekranima i imaju narušene obrasce spa-vanja i budnosti. ti negativni učinci mogu biti još izraženiji u situaciji u kojoj se nalazimo, kada su djeca uglavnom u kući, bez interak-cije s vršnjacima na otvorenom.

Državne institucije, škole i nastavnici ulažu veliki napor kako bi se priredili nastavni sadr-žaji prilagođeni za distribuciju putem televi-zijskih i internetskih komunikacijskih kanala. održavanje kontinuiteta nastave nije važno samo u svrhu ostvarivanja zadanih ciljeva iz kurikuluma. virtualna nastava je važna zbog povezanosti s nastavnicima i vršnjacima i kao spona s ‘normalnim’ životom.

uloge roditelja na koje ne smijemo zaboraviti?u situaciji u kojoj obitelji provode gotovo cijele dane kod kuće, djeca će biti usmjere-na na roditelje možda više nego ikad prije. za većinu djece roditelji će i u ovoj situaciji biti uzor i najvažniji izvor informacija, oni će biti ti čiju će interpretaciju situacije djeca najlakše prihvatiti. roditelji mlađe školske djece ponijet će dio odgovornosti za praće-nje školskih obaveza. Djeci treba pomoći da razviju samodisciplinu i poticati samostal-nost u izvršavanju obaveza.

što još možemo napraviti?unatoč nepostojanju fiksnih dnevnih oba-

veza, pokušajte djetetu stvoriti i održavati svakodnevne rutine. Definirajte vrijeme od-laska na spavanje i vrijeme ustajanja. na-pravite djetetu raspored izvršavanja škol-skih obaveza i pokušajte ga se pridržavati. pomozite mu da si postavi realne dnevne i tjedne ciljeve. potičite samostalnost u izvr-šavanju školskih obaveza.pokušajte ostvariti neku fizičku aktivnost (ples, vježbanje uz programe na internetu). uključite dijete u obavljanje kućanskih po-slova (npr. kuhajte zajedno). Fizička izola-cija od vršnjaka i prijatelja ne mora znači-ti i socijalnu izolaciju, dozvolite djetetu da redovito kontaktira prijatelje i članove šire obitelji putem telefonskih razgovora, vide-opoziva i e-maila. koliko god angažiran roditelj bili i koliko god voljeli svoju obitelj, situacija u kojoj ste usmjereni jedni na druge 24 sata dnevno, na razmjerno dug period, i još k tome u za-tvorenom prostoru, može biti pravi izazov. imajte strpljenja za sebe i za druge, izbje-gavajte sukobe i poštujte potrebu djeteta za privatnošću i osobnim prostorom ako je moguće.

34 35

PSIHOLOGIJA U KOMPANIJI

PSIHOLOZI SU, PROUČAVAJUĆI ZDRAVSTVENE IMPLIKACIJE ODLAGANJA POSLOVA, DOŠLI DO ZAKLJUČKA DA TAKVO PONAŠANJE MOŽE BITI DUBLJI EMOCIONALNI OKIDAČ. ŠTOVIŠE, NJIHOVA ISTRAŽIVANJA POKAZUJU DA KRONIČNO IZBJEGAVANJE ZADATAKA MOŽE BITI ODGOVORNO ZA ČITAV NIZ OBOLJENJA – OD KRONIČNOG STRESA I POSLJEDIČNO TOME, JAKIH GLAVOBOLJA ZBOG NAPETOSTI, NERVOZNOG CRIJEVA DO POTENCIJALNO FATALNIH BOLESTI

KAKO SAVLADATI KRONIČNU SKLONOST ODGAĐANJA POSLOVA

odlaganje važnih zadataka može ošteti i zdravlje

JEDINI ISPRAVAN PSIHOLOŠKI PRISTUP TOM PROBLEMU JE ZASUKATI RUKAVE I ZGRABITI POSAO KOJI JE PRED VAMA. PSIHOLOZI PREPORUČUJU PRONAĆI ONE POZITIVNE STRANE U ZADATKU I FOKUSIRATI SE NA NJIH

Pripremio: dr. Ivo Belanpoznata je situacija: poslovni čovjek odgo-di hrpe poslova, međutim tjedan dana ka-snije panika mu izazove grčeve u želucu, jer shvati, preznojavajući se, da više nema vremena srediti, koncipirati prezentaciju s 50 slajdova, koju bi se uskoro morao bavi-ti. možda može biti od pomoći jedino par šalica jake crne kave, kako bi malo olakšao sabotažu samog sebe. Drugim riječima, to je čovjek odgađanja.psiholozima to znači da ste “potpisali men-talni ugovor”, koji više cijeni trenutno za-dovoljstvo, nego dugoročni uspjeh (obavi-ti posao). oni hoće kazati da jednostavno niste jako dobri u upravljanju prioritetima. međutim, psiholozi, proučavajući zdrav-stvene implikacije odlaganja poslova, došli su do zaključka da takvo ponašanje može biti dublji emocionalni okidač. što više, nji-hova istraživanja pokazuju da kronično izbj-gavanje zadataka može bitiodgovorno za čitav niz oboljenja – od kroničnog stresa i posljedično tome, jakih glavobolja zbog na-petosti, nervoznog crijeva do potencijalno fatalnih bolesti.poanta je: kronično odlaganje moglo bi čo-vjeku uzeti nekoliko godina života i negativ-no utjecati na njegovu kvalitetu na dnevnoj bazi.

ću nešto i doživjet ću rast kao osoba. ili ću učiniti nekog sretnim.“ne razmišljajte o strahu od neuspjeha. ako je potrebno i pogodno, raspodijelite zada-tak u pojdine manje dijelove, koje biti lakše svladati i razmislite što ćete naučiti od sva-kog tog dijela.odlaganje poslova je zamka u koju upadaju mnogi od nas. najnovija ispitivanja pokazu-ju da 95 posto zaposlenika odlaže poslove do neke mjere. odgađanje se često zamje-njuje s lijenoću, međutim to su dvije razli-čite stvari. odlaganje je aktivan proces – vi odaberete da učinite nešto drugo, umjesto zadatka za kojeg znate da morate učiniti.za razliku od toga, lijenost ukazuje na apatiju, neaktivnost i nevoljkost da se djeluje. Čak i male epizode odlaganja moguučinitui da osjećamo krivnju ili sram. takvo ponašanje može dovesti do smanjene produktivnosti i uzrkoati da ne postižemo svoje ciljeve.ako čovjek odlaže poslove kroz duži peri-od, može izgubiti motivaciju i postati razo-čaran sa svojim posom, što može dovesti do depresije i čak o gubitka zaposlenja u ekstremnim slučajevima. loša organizaci-ja rada može dovesti do odgađanja. među-tim, organizirane i sistematizirane osobe uspješno svladaju taj problem, zato jer ko-riste listu obaveza složenu po prioritetima i kreiraju efikasan “vozni red”.sasvim sigurno, čovjek ima lijepi osjećaj kad je obavio neki zadatak. ako ste završili težak posao, nagradite sebe s nečim, zašto ne? možda kriška čokoladne torte i kava u voljenom kafiću.odlaganje može ograničiti vaše potencija-le i ugroziti karijeru. ono može također, po-remetiti timski rad i reducirati radni moral.

Dakle, što je ustvari odlaganje poslova? to bi mogla biti mješavina brojnih pitanja emotivne prirode i načina ponašanja, koji ometaju izvršavanje poslova. međutim, odmah u početku treba jasno napraviti ra-zliku: odgoditi posao s vremena na vrijeme je sasvim normalno. ali, kad osoba odgađa mnogo, često ili, ustvari, stalno (kao što ima i takvih slučajeva), onda ona spada u kronične odlagače.nema svako odlaganje loše posljedice. po-stoji strateško, pametno odlaganje nekog zadatka, određivanje prioriteta u svrhu efi-kasnostiu poslu ili reagiranje na eventualne promjene u poslovnom procesu. pravo od-gađanje, otezanje, je odlučiti izbjeći zada-tak koji je u biti potreban, nešto što je osoba i namjeravala učiniti (npr. napisati izvještaj), zadatak koji joj je važan, a ne nešto trivijal-no, “što odlažete usprkos tome što znate da će vam pogoršati situaciju, da će biti nega-tivnih posljedica za vas ili druge”.

što je uzrok svemu tome?lista okidača je podugačka. psihološka istraživanja su pokazala da takve osobe često izbjegavaju zadatak zbog negativ-nih emocija povezanih s radnim procesom. primjerice, strah od neuspjeha ili strah od ocjene pretpostavljenih. Čovjek može misli-ti da je nekoncentriran zato jer je priprema prezentacije dosadne i naporna, a ustvari on se podsvjesno boji šefovog strogog ocje-njivačkog suda i pogleda.odlaganje stavlja u pokret začarani krug stresa i odlaganja. što više odlaže, čovjek se nalazi pod sve većim stresom. što je veći stres, osoba tim više odlaže posao.jedini ispravan psihološki pristup tom pro-blemu je zasukati rukave i zgrabiti posao koji je opred vama. psiholozi preporuču-ju pronaći one pozitivne strane u zadatku i fokusirati se na njih. Da, to je izazovno i istovremeno nije zabavno. međutim, naučit

34 35