Gimnazija Požega

1699. – 2019.

Spomenica prigodom 320. obljetnice osnutka škole

Nakladnik

Za nakladnika

Glavni urednik

Uredništvo

Autori i izvori fotografija

Slika na ovitku

Lektura i korektura

Suradničke ustanove i nakladnici

Grafičko oblikovanje i prijelom

Vizualni identitet Gimnazije

Mjesto i godina izdavanja

Naklada

Tisak i uvez

Gimnazija, 34000 Požega, Dr. Franje Tuđmana 4/ae-pošta: tajnistvo@gimpoz.hr, www.gimpoz.hr

dr. sc. Vesna Vlašić

Ivo Žanetić

Anamarija Ivčetić, Ivana Kajinić Čenić, Marija Mrkojević, Nataša Puljašić, Dragan Siluković, Manuela Zima-Čevapović, Ivo Žanetić

Željko Balog, Marija Mrkojević, Lea Kovačević, Gradski muzej Požega, Arhiv Gimnazije u Požegi

Fotografija detalja rukopisa „Historia memorabilia in Gymnasio Posegano“ (1776. - 1820.) iz fundusa Državnog arhiva u Slavonskom Brodu – Odjela u Požegi (foto: Marija Mrkojević)

Anamarija Ivčetić, Ivana Kajinić Čenić, Nataša Puljašić, Ivo Žanetić

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Požeško-slavonska županija, Grad Požega, Hrvatski školski muzej, Državni arhiv u Slavonskom Brodu – Odjel u Požegi, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi, Gradski muzej Požega, Gradska knjižnica i čitaonica Požega, Naklada Slap d.o.o. iz Jastrebarskog, Društvu za hrvatsku povjesnicu iz Požege

Tomislav Čenić

Denis Treskanica - Agencija Točka, Požega

Požega, 2020.

250 primjeraka

MediaPrint – Tiskara Hrastić, Zagreb

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001057464.

ISBN 978-953-58453-7-9 (TISKANO IZDANJE)ISBN 978-953-58453-8-6 (PDF)

Gimnazija Požega 1699. – 2019.Spomenica prigodom 320. obljetnice osnutka škole

Objavljivanje ove publikacije sufinanciralo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Publikacija je dostupna u elektroničkoj formi na internetskoj adresi www.gimpoz.hr. Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u tekstu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod. Dio sadržaja ove publikacije vjerno je prenesen iz prethodnih, nekih vrlo starih, publikacija pa se Nakladnik i Uredništvo ograđuju od mišljenja i stavova izrečenih u njima. Bilo koji dio ove publikacije smije biti objavljen ili pretiskan bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava uz točno i potpuno navođenje odgovarajućih bibliografskih podataka.

Gimnazija Požega

1699. – 2019.

Spomenica prigodom 320. obljetnice osnutka škole

Požega, 2020.

4

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Sadržaj

Pozdravna riječ 9

Predgovor 11

Poslanje i značaj* 20Ishodišna značenja požeške Gimnazije 21

Utjecaj požeške Gimnazije na selo i poljoprivredu 21

Utjecaj požeške Gimnazije na gospodarske prilike 22

Požeška Gimnazija i biskupski orfanotrofij 23

Utjecaj požeške Gimnazije na kulturni život 23

Utjecaj požeške Gimnazije na znanost 24

Utjecaj požeške Gimnazije na društvena zbivanja 24

Utjecaj požeške Gimnazije djelovanjem istaknutih profesora i učenika

25

Akademici 30

Povijest 36Prilike u Požeškoj kotlini i oko nje prije osnutka Gimnazije*

36

Ključni događaji i promjene od osnutka do reforme obrazovanja 1975. godine*

39

Osnivanje 39

Gramatička škola (1699. – 1726.)* 40

Viša gimnazija (1726. – 1761.)* 40

Academia Posegana (1761. – 1776.)* 41

Gimnazija pod upravom pavlina, ekspavlina, svjetovnih svećenika i franjevaca (1773. – 1864.)*

43

Gimnazija pod upravom svjetovnjaka (1864.-1945.)

45

Socijalistički odgoj i obrazovanje (1945. - 1976.)*

49

Centar za usmjereno obrazovanje (1975. - 1992.) 51

Povijesni pregled srednjoškolskog obrazo vanja u Požegi do 1976.*

51

Poljoprivredni školski centar 51

Srednja škola s metalskim, elektro i građevinskim usmjerenjem (MEG)

52

Školski centar za ekonomsko i trgovinsko obrazovanje

54

Ukidanje gimnazijskog programa u prvom razredu 1975./76. šk. god.*

55

Djelatnost Centra od osnivanja 1976./77. do kraja 1978./79. šk. god.*

57

Rad u pripremnom stupnju srednjeg obrazovanja*

62

Rad u završnom stupanju srednjeg obrazovanja – neproizvodna usmjerenja*

63

Centar u nastavku reforme obrazovanja od 1982 — 1988. godine*

65

Nastavničko vijeće - pripremna faza * 66

Nastavničko vijeće – neproizvodna zanimanja* 67

Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju 68

Obrazovanje uz rad i iz rada 69

Osvrt na deset godina rada Centra „Zvonko Brkić”*

69

Rad Centra iz perspektive novoga doba 72

Gimnazija od 1991. godine do danas 78

Početak u teškom ratnom vremenu (1991. – 1994.)

78

Vrijeme obnove školske zgrade i uspostave Požeške biskupije (1995. – 1999.)

79

Godine slavlja, ponosa i zamaha (1999. – 2009.)

80

5

Nova epoha od 2009./2010. godine - nova zgrada i državna matura

81

Obnova tradicije i ugleda škole 82

Proslava 300. obljetnice 82

Kulturna i javna djelatnost 84

Izvannastavne aktivnosti 85

Izleti i ekskurzije 88

Gimnazijski projekti i suradnje 89

Obilježavanje 320. obljetnice 95

Učenički uspjesi i postignuća 98

Kako obnovljenu školu vide novi naraštaji maturanata?

104

Sažetak postignuća od obnove škole do danas (1992. – 2019.)

106

Izdvojene povijesne teme 112Fra Ivan Požežanin za Latinsku školu u Požegi g. 1637.*

112

Fra Ivanova obitelj i njegovo školovanje u Italiji

113

Fra Ivanovo zauzimanje u Rimu za osnivanje latinske škole u Požegi

113

Teške prilike i zaduženja u franjevačkoj provinciji Bosni Srebrnoj remete Fra Ivanov plan

115

Fra Ivan kao nastavnik gimnazije u Velikoj i kobno imenovanje za prizrenskog biskupa

116

Što možemo zaključiti o postojanju latinske škole u Požegi?

117

Pedeset i pet tisuća učenika Požeške gimnazije* 118

Dokumenti s popisima i brojnost učenika po razdobljima

118

Mnogobrojne i raznovrsne izvannastavne aktivnosti – tradicija škole

121

Domoljublje i politički aktivizam gimnazijske mladeži

123

Obrazovanje djevojaka i prve učenice Gimnazije u Požegi*

124

Obrazovanje djevojaka u Starom vijeku 125

Srednji vijek – samostanske škole za buduće redovnice, kćeri plemića i imućnih građana

125

Novi vijek – pedagoški mislioci traže jednako obrazovanje za muškarce i žene

126

Počeci obveznog školovanja žena u Hrvatskoj 128

Prve privatne učenice Gimnazije u Požegi 1904./1905. školske godine

129

Prve redovne učenice požeške Gimnazije 1917./18. školske godine

132

Ravnopravno školovanje žena i muškaraca od 1945. godine

134

Devedeset maturantskih generacija* 137

Prvi ispit zrelosti 1874. godine 137

Propisi za ispite zrelosti u gimnazijama od 1908. godine

138

Pravila o ispitu zrelosti od 1923. godine 139

Propisi o završnim ispitima na gimnaziji od 1945. do 1964. godine

140

Teme na pismenom ispitu iz hrvatskog jezika (1874. - 1964.)

143

Teme odabrane za domaći rad 1963/64. 145

Društvo za potporu siromašnih učenika* 147

Inicijativa i osnivanje Društva 1870. godine 148

Napredak i sve veći uspjesi Društva 149

Statistički pregled stanja i djelovanja Društva od 1874/5. do 1904/5.

151

Otežan rad Društva uoči i tijekom Prvog svjetskog rata

153

Egzistencija Društva između dva svjetska rata 154

Pošasti Drugog svjetskog rata i gašenje Društva 1944. godine

156

Značaj Društva za Požešku kotlinu i šire 157

Profesorska i učenička knjižnica 159

Ustroj i razvoj knjižnice od osnutka do 1976. godine

160

Djelovanje knjižnice unutar Centra za usmjereno obrazovanje (1976. – 1991.)

164

Djelovanje knjižnice nakon obnove Gimnazije 1991./92. školske godine

165

6

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Nastava fizike u našoj školi* 166

Preteče fizike – historia naturalis od 1778. g. i naravoslovne znanosti od 1850. g.

166

Fizika kao nastavni predmet od 1872/73. školske godine

167

Ciljevi, zadaci i metodika nastave fizike 168

Seminar iz prirodnih nauka i laboratorijski rad u redovnoj nastavi fizike

168

Zbirka nastavnih pomagala i učila za pravilno učenje fizike

169

Požeški kinoklubovi 171

Kinoklub “Gimnazija” 171

Filmska radionica 172

GFR FILM-VIDEO 172

Nasljeđe 176Blago požeške Gimnazije 178

Muzejske zbirke Gimnazije u Požegi 179

Zbirka zaštićenih knjiga 182

Zbirka učila iz fizike 185

Građa iz Gradskog muzeja u Požegi 187

Građa iz Državnog arhiva u Slavonskom Brodu - Odjel u Požegi

188

Historia memorabilia in Gymnasio Posegano (1776. - 1820.)

189

Godišnja izvješća i druge publikacije 191

Godišnja izvješća Gimnazije u Požegi 191

Različite prigodne publikacije 192

Publikacije iz projekta „GEL – Gimnazijski ekološki laboratorij“

193

Školski listovi 195

Uspomene i osvrti 198Sličice s izložbe prigodom 200 godišnjice (1926.) – tradicije i kultura Gimnazije*

198

»Thallerova Gospa«. 199

Gimnazijske zastave. 200

Marijina kongregacija. 2011Raznovrsne đačke domoljubne aktivnosti i školski radovi.

202

Literarno društvo. 206

»Slavonac«. 207

»B i s e r n i c a« - Tamburaško društvo nadbiskupskog sirotišta.

208

Naraštaj »Sokolskog društva«. 210

Hrvatski Sokol. 211

Hrvatski katolički Orao. 211

Nogometni klub. 212

Ferijalni savez. 212

Hrvatska đačka skautska četa. 212

Ručni rad u gimnaziji. 213

Srednjoškolska ekstenzija. 213

Podmladak društva Crvenog križa. 214

Profesorska knjižnica i naučna pomagala. 214

Dvorana za fizički odgoj: Nekad san - danas stvarnost*

217

U sedmom i osmom razredu gimnazije 1914. - 1916.*

219

Doživotno „dovoljan“ 221

Naš meteorolog Andrija 224

Sjećanja na djetinjstvo i školovanje u Požegi* 226

Sjećanja na razrednika profesora Mirka Seljana 228

7

Sadašnjost 232Prirodno i društveno okružje 232

Učenici 234

Postupak upisa u prvi razred 235

Gimnazija kao ustanova 237

Nastavni planovi 241

Plan izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, programa i projekata

248

Tijela i službe 254

Članovi nastavničkog vijeća i njihova zaduženja

258

Knjižnica 264

Knjižnična građa 264

Aktivnosti knjižnice 268

Muzej 269

Zvjezdarnica 273

Državna matura 275

Aktualni zakonski okvir i reformski procesi 276

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije 278

Reforma kurikula 278

Osnovne postavke reforme kurikula 279

Kurikulumski sustav 280

Škola za život 280

Pogled u budućnost 284

Misija i vizija 285

Strateška uporišta i zadaće 286

Prioritetni razvojni ciljevi 287

Izvori 292Tiskana građa 292

e-Građa 296

Godišnji izvještaji Gimnazije u Požegi 297

Dodatak 300Popis djelatnika (1699. – 2019.) 300

Popis ravnatelja 302

Matić, T., Starješine požeških isusovaca (1698. - 1773.), Sarajevo, 1935.

304

MATICA SPOSOBNIH 1873. - 1923. 308

MATICA SPOSOBNIH 1916. - 1927. (*podaci sežu od 1912.)

312

MATIČNA KNJIGA O SLUŽBENICIMA DRŽAVNE REALNE GIMNAZIJE U POŽEGI

314

MATIČNA KNJIGA GIMNAZIJE U SLAVONSKOJ POŽEGI

320

Popis maturanata od 1992. do 2019. godine* 332

Stara gimanazijska zastava s likom sv. Alojzija, zaštitnika mladihArhiv GMP

9

Pozdravna riječPoštovani čitatelju,

izuzetna mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti Vas na početku ove Spomenice u povodu 320. obljetnice osnutka naše Gimnazije, škole čije višestoljetno trajanje snažno obilježava Požegu i Slavoniju, ali i cijelu nam domovinu Hrvatsku. Ova knjiga kruna je našeg rada u bogatom cjelogodišnjem programu obilježavanja godine začetka i povijesno dugog, praktično neprekinutoga niza godina predanog i plodnog odgajanja i srednjoškolskog obrazovanja mladih iz našega šireg zavičaja. Mnogočega na tom putu vrijedno se i danas prisjetiti, kako bismo bolje znali tko smo i odakle, kolika je cijena toga što smo i gdje smo te koliko toga još možemo i trebamo za sebe i svoj narod učiniti.

Spomenica povodom 320. obljetnice osnutka Gimnazije u Požegi okuplja zapise bivših i sadašnjih profesora naše škole koji su u gimnazijskim izvješćima, redovnim i prigodom velikih obljetnica, ili u posebnim stručnim i znanstvenim radovima te člancima u javnim glasilima, sažimali cijelu povijest naše škole do svog vremena, detaljno obrađivali neku važnu povijesnu temu ili se osvrtali na ključne suvremene događaje. Obim posla kojeg su urednici trebali učiniti i vrijeme što im je za to bilo dano u konačnici nije dopustilo podići Spomenicu na besprijekornu razinu stručne ili znanstvene monografije, ali je odgovorno i cjelovito predstavilo našu staru Gimnaziju, uvjereni smo, u poučnome, zanimljivome i stilski raznovrsnome, a ipak skladno povezanome pismu, nastalom u rasponu većem od jednoga stoljeća, što predstavlja veliku vrijednost samo po sebi.

Gimnazija i njeno slavlje ne bi bili kakvi jesu bez suradnje i podrške njenih učenika i njihovih roditelja te mnogih znanih i neznanih pojedinaca, ustanova i

poduzeća. Za to im od sveg srca svima veliko HVALA! Osobitu zahvalnost za financijsku i drugu potporu u pripremi i objavljivanju ove Spomenice iskazujem

- Ministarstvu znanosti i obrazovanja- Požeško-slavonskojžupaniji- GraduPožegi- Hrvatskomškolskommuzeju- DržavnomarhivuuSlavonskom

Brodu–OdjeluuPožegi- Zavoduzaznanstvenii- umjetničkiradHAZUuPožegi- GradskommuzejuPožega- GradskojknjižniciičitaoniciPožega- NakladiSlapd.o.o.izJastrebarskog- DruštvuzahrvatskupovjesnicuizPožege- teposebnoobiteljiFilipaPotrebice.

Poštovani, mi ćemo nastaviti marljivo prikupljati i obrađivati građu, a Vas pozivamo da nam ukažete na moguće propuste, pogreške i nedostatke ili pak prinesete izvorni dokument što će obogatiti naše spoznaje o gimnaziji i njene muzejske i arhivske zbirke. Ova knjiga plod je našeg dragovoljnog rada te velike ljubavi i poštovanja prema „staroj majci“ Gimnaziji i najbolje je što smo u zadanim okvirima umjeli i mogli prirediti. Ispričavamo se ukoliko smo bilo koga, pogreškom ili propustom, povrijedili ili oštetili, to nismo učinili namjerno. Uza sve njene moguće nedostatke, ponosna sam na ukupnu vrijednost koju ova Spomenica donosi i s punom odgovornošću prve žene ravnateljice požeške Gimnazije predajem Vam je u ruke.

Ravnateljicadr.sc.VesnaVlašić

10

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Stara gimanazijska zastava s grbom grada PožegeArhiv GMP

11

Predgovor

Tri puna stoljeća i još dvadeset godina djeluje naša požeška Gimnazija. „U rečenim je stoljećima stara požeška gimnazija bila svjedokinja nesamo općenite povijesti našega naroda, nego je vršila jaki kulturno-prosvjetni utjecaj nesamo u požeškoj dolini, nego i u cijeloj Slavoniji i dalje u Hrvatskoj. Time je izgradila jedan dio naše kulture i prosvjete i sada zaprema mnogu stranicu hrvatske kulturne historije.“ (Valečić 1927: 3-4)

Poštovani čitatelju, odmah na početku popeli smo se na ramena našega velikog prethodnika, profesora Gabrijela Valečića koji je daleke, a zapravo povijesno tako bliske 1927. godine zapisao dvije navedene rečenice u drugom odjeljku svog Predgovora Povijesti požeške gimnazije u Spomen-izvještaju Državne realne gimnazije u Slavonskoj Požegi 1926.-7. godine. Veći dio ove Spomenice sačinili smo upravo rabeći radove naših prethodnika predanih odgoju i obrazovanju mladih Požege, Požeštine, cijele Slavonije i šire, ali i zalaganju za dobrobit hrvatskoga puka te oblikovanju hrvatskoga kulturnoga bića: Babića, Stručića, Völgyija, Mazeka, Kučere, Kuntarića, Kempfa, Valečića, Matića, Buturca, Petkovića, Peića, Potrebice (njega ponajviše), Jelčića… Penjali smo se na njihova ramena i ramena mnogih drugih, manje poznatih, kako bismo vidjeli bolje i dosegnuli što više u ovoj zahtjevnoj zadaći. Radili smo sustavno, predano i odgovorno, većinom u slobodnom vremenu, nastojeći pronaći u međuvremenu zametnuta i zapetljana klupka te ih raspetljati i pohvatati relevantne niti za istkati cjelovitu i skladnu Spomenicu dostojnu prethodnika i ugleda naše stare, duhovno i materijalno, bogate škole. Vlastitim snagama i uz pomoć suradnika iz

drugih ustanova, odvažno smo i poletno preuzeli zadaću sastaviti knjigu što će objediniti dosadašnje preglede povijesti i prikazati razvoj Gimnazije u kontinuitetu od osnutka do sadašnjosti.Na ovaj izazovan, uzbudljiv i do kraja neizvjestan put sastavljanja spomen-knjige krenuli smo17. listopada 2018. godine u 12 sati i 20 minuta kada je započeo prvi sastanak Povjerenstva kojemu su nazočili: ravnateljica dr. sc. Vesna Vlašić, psiholog Ivo Žanetić, kroatistica, sociologinja i knjižničarka Ivana Kajinić-Čenić, povjesničar i geograf Dragan Siluković te povjesničarka i kroatistica Nataša Puljašić. Odmah nakon sastanka, u urednički tim pozvane su pedagoginja Manuela Zima-Čevapović i Anamarija Ivčetić, informatologinja i profesorica hrvatskoga jezika, a nedugo zatim i novozaposlena profesorica hrvatskoga jezika Marija Mrkojević, vješta fotografkinja. Zamišljeno je da knjiga obuhvati povijest škole od osnutka do danas, da se u nju uključi i razdoblje u kojemu su ukinuti gimnazijski programi, a škola sa svim ljudskim i materijalnim potencijalom uključena u jedinstveni Centar za usmjereno obrazovanje od 1976./77. do 1990./91. školske godine te da se bogato i pregledno prikaže rad škole od obnove gimnazijskih programa 1991./92. školske godine do danas. Planirali smo izraditi tiskanu i elektroničku inačicu knjige, a kao krajnji rok za predaju rukopisa u tisak odredili prosinac 2019. godine, kako bi promocija knjige mogla biti upriličena u siječnju 2020. godine.Značajan dio naslijeđenoga blaga i tradicije naše Gimnazije predstavljaju mnogobrojni i raznovrsni radovi o njenoj povijesti, što su ih bivši i sadašnji profesori objavljivali u redovnim ili prigodničarskim

12

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

godišnjim izvješćima, posebnim stručnim i znanstvenim radovima ili člancima u javnim glasilima. Te radove možemo ugrubo razvrstati u tri skupine: 1. sažeci cijele povijesti Gimnazije do svog vremena, 2. detaljno obrađene važne povijesne teme o životu i

radu škole, 3. osvrti na ključne suvremene događaje i osobe koje

djeluju u školi.

„Historija Požeške gimnazije više puta je sukcesivno pisana od profesora ove škole. Prvi puta je historijat gimnazije objavljen u izvještaju od godine 1852-53. pod naslovom »Kratka povestnica gimnasie požeške« od prof. Vatroslava Muhe. Drugi put u spomen iz vještaju 1926-7. god. pod naslovom »Povijest požeške gimnazije« - od profesora Gabrijela Valečića. Treći puta je napisana povodom 260-godišnjice u izvještaju iz 1958-59. godine pod naslovom »Pregled historije požeške gimnazije od 1699. do 1959.« Prvo razdoblje od 1699. do 1864. godine napisao je prof. Filip Potrebica, drugo razdoblje od 1865. do 1945. napisao je prof. Branimir Kempf i treće razdoblje od 1945. do 1959. godine napisao je prof. Josip Vodinelić.“ (Potrebica1964:40)

Najnovije i najopsežnije sinteze povijesti škole napisao je Filip Potrebica u monografiji Tri stoljeća požeške  gimnazije (Naklada Slap. Jastrebarsko. 1994.) te, pod istim naslovom, malo izmijenjeno i dopunjeno u Zborniku znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije: o njezinoj 300. godišnjici djelovanja: (1699. – 1999.) (Ur. Potrebica, F. Naklada Slap – Gimnazija. Jastrebarsko – Požega. 2003. Str. 13–27). Pritom su navedena monografija i Zbornik radova kapitalna djela o Gimnaziji, njenim profesorima i đacima, kakvih je malo u našoj historiografiji školstva, a zapis o povijesti škole seže najdalje do 2000. godine u spomenutom Zborniku. Ovdje ne smijemo zaboraviti i djelo našega Tome Matića Isusovačke škole u Požegi: (1698-1773) (Vrela i prinosi. Sarajevo. 1935.) vrlo vrijedno i važno za upoznavanje i razumijevanje vremena osnutka i rada

Gimnazije pod upravom isusovaca, a osobito njihove pedagogije i metodike. Najviše radova što obrađuju važne povijesne teme ili daju zanimljive osvrte na ljude i događaje nalazimo u sljedećim dvjema publikacijama:1. Godišnji izvještaj: školska godina 1963. – 64. 1964.

Ur. Petković, A. i dr. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega.

2. Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega.

„Život ove institucije najbolje se može upoznati preko Matrikule i Ljetopisa požeške gimnazije koji su pisani na latinskom jeziku, a sežu tamo od 1725. do 1848. godine. Na početku 19. st. život ove in stitucije se već ogleda u njezinim godišnjim izvještajima.Prema podacima koji su zasada poznati izvještaji su štampani od 1802. do 1963. godine s malim prekidima. U tom razdoblju od štampana su izvješća za 113 školskih godina. Na latinskom jeziku su štampani izvještaji od 1802 do 1848. godine. Svi ostali izvještaji su štampani na hrvatskome jeziku, izuzev rasprava koje su štampane u vrijeme Bachova apsolutizma na njemačkom jeziku. U tom raz doblju su i službeni dopisi pisani na njemačkom jeziku. Za Bacho va apsolutizma godišnji izvještaji su ipak štampani hrvatskim je zikom. Kada se usporedi učenje hrvatskog (ilirskog) s njemačkim jezikom, onda je to ovako. Tri sata u tjednu u svim razredima uči se njemački jezik, dok se u prva dva razreda uči ilirski jezik tri sa ta, a u III i IV samo dva sata.Nema podataka o štampanju godišnjih izvještaja do 1802. go dine, kao i za godine 1807—1808., 1809., 1811., 1812., 1813., 1831—1834., 1836., 1837., 1840—1845., 1848., 1849., 1851. i 1852. Izvještaj nije štampan ni za godinu 1859. što se vidi iz ljetopisa gimnazije školske godine 1859-60. U spomenutom ljetopisu nalazi se ovaj po-datak. »Školsko izviestje za godinu 1858-9., iz obzira na stegnutje deržavnih troškovah najvišjom naredbom zapovidjeno, visokim c. k. ministarskim odpisom od 5. veljače 1859. br. 2080-121 priobćeno, na ovoj gimnasii

13

izdano nije«.*Zbog istog razloga nisu podijeljene ni knjige marljivim učeni cima. Zbog toga bila je zadaća izvještaja iz školske godine 1859-60., da podatke iz škol. god. 1858-59. u najkraćim crtama približi jav nosti, osobito se to odnosi na statističke podatke, što je i učinjeno u spomenutom izvještaju. Također nisu štampani godišnji izvještaji za šk. godinu 1860-61., 1861-62., 1862-63. i 1863-64. To se vidi iz ljetopisa gimnazije iz škol. godine 1864-65. Kakvo je stanje bilo od godine 1860. do 1865. može se vidjeti iz izvještaja škol. god. 1864-65. Zadatak izvještaja 1865. godine je da se bitnosti ljetopisa od 1860. godine nastave i da se navedu uzroci koji su doveli do promjena na ovoj gimnaziji u raz doblju od 1860—1865. Isti je uzrok da nije izdan izvještaj kao i go dine 1859. »Iz obzira na što veće stegnutje deržavnih troškovah nebeše odpisom bivšega ministarstva za bogoštovje i nauk od 5. velja če 1859. br. 2080 za istu školsku godinu nikakvo školsko izvještje izdavano. Po svoj prilici beše to isto uzrokom, što izveštja za škol ske godine 1861—1864. nisu bila izdavana, ter tako imade gimnazi ja ovo izdanih programah za godine 1853—1858., zatim za god. 1860. svega dakle skupa 7 tečajah.«*** Osmo godišnje izviestje o katoličkoj državnoj c. k. Požeškoj gimnazii

sa četiri razreda koncem školske godine 1860., str. 19.

** Izveštje kraljevske nižje gimnazije u Požegi koncem školske godine

1865., str. 20.

(…)Od 1865. do 1921. štampani su godišnji izvještaji za svaku godinu, a nema podataka o štampanju izvještaja za godine 1922—1926., 1928. i 1929. Postoji mogućnost da ovi izvještaji nisu ni objelodanjeni, ali je interesantno spomenuti da u gimnazijskom arhivu postoje koncepti godišnjih izvještaja za spomenute godine.To znači da je materijal za izvještaje sakupljen i sređen, ali pretpostavljam da nije bilo materijalnih mogućnosti da ti izvješta ji budu i objelodanjeni. Zatim nema podataka za štampanje izvje štaja za školsku godinu 1940-41. Sudeći po prilikama u to vrijeme koje su bile vrlo burne u našoj zemlji, popraćene okupacijom i rat-

nim pustošenjima, vjerojatno nije štampan izvještaj za spomenutu godinu. Godine 1944. štampani su izvještaji zajedno za školske godine 1941-42., 1942-43. i 1943-44. Izvještaji od 1945. do 1959. nisu štam pani. Razlozi su bili razni; materijalni, a i subjektivne prirode. Po vodom proslave 280-godišnjice Požeške gimnazije obnovljeno je redovito izdavanje godišnjih izvještaja.“

(Potrebica 1964: 37–39)

Godine 1976. Gimnazija je ukinuta i uključena u Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“ koji će nastaviti s izdavanjem izvješća po uzoru na gimnazijska. Obnovom Gimnazije 1992. godine obnavlja se izdavanje izvješća pa je objavljeno izvješće za 1991./92. školsku godinu te dvobroj za 1992./93. i 1993./94., dok su izvješća za godine od 1994. do 1998. ostala u pripremi, ali nisu tiskana, a prekid vrijedne tradicije nažalost traje do danas. Iako smo svjesni nedostatka i težine propusta zbog neobjavljivanja redovitih godišnjih izvješća, moramo ovdje napomenuti kako je taj nedostatak manjim, ako ne i većim dijelom nadomješten postavljanjem školskih mrežnih stranica na internetskoj adresi www.gymnasium-poseganum.hr 1999. godine, u povodu 300. obljetnice osnutka i rada škole. Škola je predstavljena javnosti atraktivnim multimedijskim sadržajima u tom novom hipermedijskom okružju, a do 2002. na tim su stranicama objavljivane obavijesti i vijesti o glavnim događajima u školi. Od 2002. do 2005. godine, Gimnazija zanemaruje ažuriranje tih stranica jer postaje nositeljica razvoja i održavanja županijskog obrazovnog portala „Dolina“ (www.dolina.hr), na kojem nastavnici i učenici objavljuju vijesti i različite uratke. Bez nužne materijalne i organizacijske podrške iz lokalnog obrazovnog sustava, gasi se ovaj prvi dinamički školski portal u Hrvatskoj, a Gimnazija se opet okreće razvoju vlastitoga mrežnog mjesta zasnovanog na novim tehnologijama i pokreće ga nakon preseljenja u novu školsku zgradu u proljeće 2010. godine na adresi www.gimpoz.hr. Od tada na tim mrežnim stranicama

14

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

redovito objavljujemo sve relevantne novosti i sadržaje o životu i radu škole pa one postaju vrijedan izvor za noviju povijest Gimnazije u digitalnom dobu. Spomenica škole trajni je dokument u kojemu škola vodi zapise o redoslijedu važnih događaja u povijesti škole. U njoj su sadržani opći podaci o školi: naziv i sjedište škole, naziv županije te ime, prezime i potpis ravnatelja u vrijeme početka i u vrijeme završetka vođenja spomenice te oznaka za mjesto pečata škole. Vodi se za svaku školsku godinu u pisanome ili elektroničkome obliku. Pisani se oblik u novije vrijeme vodi na dokumentnome bijelom papiru veličine 25 puta 34,5 centimetara i sadrži 100 listova. Uvezuje se u tvrdi uvez, a na prednjoj strani korica u gornjemu srednjem dijelu utisnut je grb Republike Hrvatske. Na sredini prednje strane korica otisnuta je riječ „SPOMENICA“. Sadržaj spomenice valja pomno odabirati i zapisivati, s visokom razinom odgovornosti i poštovanja prema školi i njezinoj djelatnosti te društvenoj sredini u kojoj djeluje.Spomenica se u Gimnaziji počela voditi krajem 19. stoljeća, tako da u svescima nalazimo zapise stare i do 120 godina. Znatan je dio svezaka oštećen i potrebna im je restauracija te se čuvaju u požeškom Odjelu Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. U Gimnaziji se nalazi Spomenica za razdoblje od obnove 1992. godine do danas, ali nažalost ne predstavlja potpuno uredan i pouzdan izvor relevantnih podataka zbog sljedećih glavnih nedostataka: 1. sadržaj Spomenice nije pomno odabran i upisivan

s visokom razinom odgovornosti tek nakon usuglašavanju na Nastavničkom vijeću i Školskom odboru

2. izbor podataka nije standardiziran pa je neujednačen, od premalo bitnih do previše nevažnih podataka

3. zapisi su velikim dijelom pisani nevještim i neurednim rukopisom, ponegdje i učeničkim.

Gimnazija izrađuje i elektronički oblik Spomenice, ali s jednakim glavnim nedostacima kao i pisani, uz vrijedan dodatak mnogobrojnih fotografija i tablično prikazanih

sadržaja. Stoga je nužna ozbiljna revizija i popravak sadržaja Spomenice, a s obzirom na nedostatak uvježbanih krasopisaca među profesorima te velikih mogućnosti suvremene informacijske tehnologije u oblikovanju elektroničke inačice Spomenice, vjerojatno je najbolje prijeći na izradu elektroničkog oblika koji se potom digitalnim tiskom otisne u potrebnom broju primjeraka. Gimnazija u Požegi čuva bogate zbirke starih knjiga i učila, posebice mnogo vrijednih, rijetkih i dobro očuvanih učila za fiziku i biologiju, od kojih se veći broj i danas koristi za demonstracije i vježbe. Vrijednost i brojnost knjiga i učila nametnula je mogućnost i potrebu osnivanja školskog muzeja sa svrhom primjerenog održavanja, čuvanja i zaštite starih knjiga i učila, funkcionalnog rasterećenja postojećih kabinetskih prostora za fiziku, kemiju i biologiju te prikladnog izlaganja i pokazivanja gostima i javnosti.  Stalni postav muzeja  stručno su obradile i uredile Vesna Rapo i Elizabeta Serdar, kustosice Školskog muzeja u Zagrebu. Smješten je u prostoriji u zapadnom krilu školske zgrade na 1. katu uz čitaonicu i pomoćno stubište. Ostalo muzejsko gradivo spremljeno je u zatvorenom školskom arhivu u prizemlju, odloženo u neuređenom tavanskom prostoru ili je još u uporabi i na čuvanju u nastavničkim kabinetima. Uza sve napore, još je mnogo nerazvrstanog i neprimjereno odloženog (uskladištenog) vrijednog arhivskog i muzejskoga gradiva, od zatvorenog arhivskog spremišta u prizemlju do neuređenih prostora na tavanu školske zgrade. Osim raštrkanosti u matičnoj zgradi, vrijedni izvori o povijesti naše škole nalaze se u Državnom arhivu (u Požegi i Zagrebu), Gradskom muzeju Požega, Franjevačkom samostanu u Požegi, Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a ponešto u Osijeku, Rimu, Beču, Budimpešti… Velikoj zbrci i slučajnim oštećenjima pa i gubicima stare građe doprinijela su mnogobrojna seljenja i premještanja knjiga, učila i dokumenata unutar zgrade i među zgradama (silom prilika, često uz nestručno rukovanje i odlaganje u neprimjerenim prostorijama): prilikom udruživanja u Centar za usmjereno obrazovanje 1976.

15

godine, nakon razdruživanja Centra 1991./92. šk. god., neposredno nakon potresa 1995. godine i prije početka obnove štete nastale potresom 1996. godine, nakon uređenja stare zgrade oštećene u potresu 1997. godine, pri preseljenju u novu školsku zgradu 2009. godine i, od tada do danas, pri višekratnim manjim reorganizacijama prostora unutar sadašnje nove školske zgrade.

Ova je knjiga svojevrsni odgovor na takva zbivanja i razvlačenja naslijeđenoga blaga kao još jedna sigurna škrinja za čuvanje i opstanak bića naše Gimnazije u jednako neizvjesnoj budućnosti. Uvažavajući prethodno navedene okolnosti i uvjete, prvo smo proučili ključne, već spomenute izvore o povijesti Gimnazije i sustavno pregledali ostalo relevantno gradivo smješteno u sadašnjoj zgradi te prostorno najbližim drugim ustanovama: Državnom arhivu u Slavonskom Brodu – Odjelu u Požegi, Gradskom muzeju Požega i Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega. Tako smo došli do realističnog popisa vrsta i sadržaja dostupnih izvora te odabrali materijal pogodan i potreban za sastavljanje Spomenice. Sadržaj knjige odlučili smo razraditi u sljedećim poglavljima: Poslanje i značaj, Povijest, Izdvojene povijesne teme, Nasljeđe, Uspomene i osvrti, Sadašnjost i Pogled u budućnost. Izdvojili smo sadržaje iz ranijih izvora, skenirali ih suvremenim tehnološkim alatima za prepoznavanje slova u tekstu (OCR) i na osnovi toga rekonstruirali stare tekstove u suvremenom digitalnom formatu. Tako smo dobili izvorne stare tekstove što ih možemo urednički oblikovati u Spomenici, bez mijenjanja stila, gramatike i pravopisa, zadržavajući izvorni autorov izričaj, eventualno ispravljajući očite tiskarske pogreške ili prilagođavajući u razumnoj mjeri naslove i podnaslove stilu naslova u Spomenici. U zadanim uvjetima i vremenskom okviru nismo uspjeli ugraditi u knjigu indeks imena, kazala slika i tablica, niti kazalo kratica i rječnik manje poznatih riječi i naziva, što je osobito važno zbog velike količine teksta pisanog u starijem jezičnom stilu i pravopisu. Stoga je čitanje i razumijevanje Spomenice značajno otežano, ali to može

biti poticaj za bolje upoznavanje i razumijevanje razvoja hrvatskoga jezika u zadnjih stotinjak godina. Okružje škole, odnosno uži i širi društveno-politički, kulturni i povijesni kontekst u kojemu je škola djelovala i djeluje naznačen je ili opisan u kratkim crtama, više za prošlost negoli sadašnjost, a nastavni planovi i programi (naučne osnove, kurikuli) i njihove promjene tijekom povijesti nisu pomno analizirani, kako bismo bolje razumjeli bit unutarnjih pedagoških procesa što su dovodili do postignuća škole u dotičnom vremenu.

Uvjereni smo kako je Spomenica knjiga iz koje zaposlenici, učenici, njihovi roditelji i zainteresirana javnost mogu upoznati „duh“ Gimnazije, njenu kulturu i tradicije, odnosno upoznati ključne događaje i osobe iz njene povijesti. Usput, knjiga može poslužiti za izučavanje mijena u hrvatskom jeziku te utjecaja različitih ideologija na oblikovanje školskih programa, aktivnosti i tradicija. Spomenica doslovno potvrđuje izreku kako je „povijest učiteljica života“, jer nam donosi mnoge prepoznatljive i usporedive pokazatelje stanja u društvu i obrazovnom sustavu poput: nedostatka novca (siromašni učenici, slabo plaćeni profesori, nedostatna školska oprema), dugogodišnjeg nepostojanja sportske dvorane i vanjskih igrališta (dan danas!), izloženosti štetnom utjecaju ratnih zbivanja i pošasti… Osim što je informativna i poučna, Spomenica je lijepo oblikovana knjiga koja može biti vrijedan dar zaposlenicima, dragim gostima, zaslužnim građanima, donatorima i partnerima, kao i najboljim učenicima u naraštaju.

Obujam knjige i rok izrade nisu nam dopustili iznijeti preciznije i temeljitije analize ključnih povijesnih događanja oko škole i procesa u njoj pa će to ostati za neke druge školske publikacije. Međutim, uza sva ograničenja i poteškoće, držimo kako knjiga nudi dovoljno argumenata za sljedeće teze:1. Možemo govoriti o kontinuitetu rada škole i za

vrijeme uključenosti njenih resursa u jedinstven Centar za usmjereno obrazovanje. Štoviše, držimo

16

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

da je u doba Centra nametnula neke svoje kriterije i tradicije, poput pisanja godišnjih izvješća.

2. Danas je Gimnazija ponovo škola sličnog položaja i ugleda u Republici Hrvatskoj kao nekad.

3. Gimnazija je i kulturna ustanova koju država treba tako i tretirati kako bismo mogli primjereno skrbiti o velikom naslijeđenom kulturnom blagu, a muzej, zvjezdarnica i atraktivna školska zgrada imaju i turistički potencijal.

4. Reformiranje gimnazije, kao ključne srednje škole koja njeguje nacionalni i domoljubni identitet u kontekstu multikulturnog i međukulturnog suvremenog života u globaliziranom svijetu vrlo je ozbiljan i osjetljiv posao s dalekosežnim posljedicama, bile one poželjne ili štetne.

Zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način doprinijeli sadržaju i obliku Spomenice, a kojih je toliko mnogo da ih na ovom mjestu ne možemo sve navesti. Ujedno se ispričavamo svakome koga smo nepravedno, ali nenamjernom pogreškom izostavili ovdje spomenuti ili navesti kao autora priloga u knjizi. Javite nam i popravit ćemo to odmah u e-izdanju te zabilježiti za ispravak u novom izdanju.

Hvala neposrednim suradnicima na projektu iz drugih ustanova: Tomislavu Radoniću, Goranu Hruški, Mariji Mikačić i Zdeslavu Španičeku iz Državnog arhiva u Slavonskom Brodu – Odjela u Požegi, Mireli Pavličić Hein i Ivani Domanović iz Gradskog muzeja Požega te Aleksandri Šutalo i Dijani Karić iz Gradske knjižnice i čitaonice Požega.

Hvala kolegicama i kolegama iz Gimnazije koji su nas podržali konkretnim prijedlozima i prilozima ili pak strpljivošću i razumijevanjem kad im nismo bili pri ruci, a trebali smo, u svakodnevnim školskim poslovima i događajima. Osobito zahvaljujemo Jeleni Gložinić s. Meliti, našoj profesorici kemije i pripadnici zajednice sestara milosrdnica, na pribavljenoj arhivskoj građi iz Samostana sv. Josipa smještenog u nekadašnjoj

gimnazijskoj zgradi i stalnoj duhovnoj podršci našem uredničkom timu. Veliko hvala Miriam Jurić, profesorici latinskog jezika, na prijevodu i komentaru izvornog uvodnog teksta iz rukopisa „Historia memorabilia in Gymnasio Posegano“, profesorici likovne umjetnosti Maji Smoljanović i svim članovima likovne radionice koji su nam darovali krasna oslikana slova za početak poglavlja. Odabrali smo i uvrstili 11 slova, od kojih je nekoliko za tisak preuredila arhitektica Ivana Koretić, naša bivša učenica kojoj također zahvaljujemo. Autorice slova su: Marija Čokrlić, Petra Gavrić, Anja Kovačević, Sara Novak, Karla Pavić, Mirta Puss, Magdalena Peić, Marta Szas i Lora Župan. Hvala bivšoj učenici Veroniki Ivančević i sadašnjoj Lei Kovačević na odličnim fotografijama. Bivša učenica Ana Pavičić dizajnirala je logotip i druge elemente vizualnog identiteta 320. obljetnice, a Ivan Žanetić surađivao u oblikovanju knjige i korekturi nekih dijelova. Hvala im.

Hvala Hrvatskom školskom muzeju, Državnom arhivu u Slavonskom Brodu – Odjelu u Požegi, Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi, Gradskom muzeju Požega, Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega, Nakladi Slap d.o.o. iz Jastrebarskog, Društvu za hrvatsku povjesnicu iz Požege te posebno obitelji Filipa Potrebice, koji su nam omogućili pristup i korištenje arhivske građe i tekstova što ih čuvaju ili su dionici autorskih prava nad njima.

Osobito priznanje i zahvalnost iskazujemo Tomislavu Čeniću koji je, u kratkom roku, lijepo grafički uredio i pripremio knjigu za tisak, kao i MediaPrint-Tiskari Hrastić koja je njegovu pripremu pretvorila u krasnu knjigu po visokim tiskarskim standardima.

Hvala obiteljima i prijateljima članova uredničkog tima. Bez njihovog razumijevanja te strpljivog i požrtvovnog podnošenja naših prekovremenih, često kasnonoćnih, sati i izostanaka s važnih obiteljskih i društvenih događaja, Spomenica ne bi „ugledala svjetlo dana“ u ovakvom obujmu i ruhu niti zadanom roku.

17

Na kraju, ali prije svih, najveće hvala ravnateljici Vesni Vlašić koja je omogućila nastanak Spomenice osiguravanjem financijskih sredstava i šire podrške relevantnih ustanova i društava te dopuštanjem pune slobode autorima i urednicima u odabiru i stvaranju sadržaja.

Želja nam je da ova Spomenica dostojno popuni prazninu nastalu neobjavljivanjem godišnjih izvješća te postane nova široka platforma za upoznavanje i proučavanje povijesti naše Gimnazije. Uvjeti i rok u kojem smo ju priređivali, ali i naše skromne znanstvene kompetencije nisu dopustili da je podignemo na razinu dobro utemeljene znanstvene sinteze, iako smo preuzeli mnoge sadržaje iz pera vrsnih znanstvenika. To ostaje kao iduća zadaća, nama ili onima koji će nas naslijediti.

Glavni urednik Ivo Žanetić

P.S.Ovdje ćemo Vas prepustiti starom profesoru Valečiću, jer mi Vam na kraju ne umijemo poručiti ništa ljepše i uljudnije od njegovih svevremenskih rečenica zapisanih u već spomenutom Predgovoru Povijesti požeške gimnazije u Spomen-izvještaju Državne realne gimnazije u Slavonskoj Požegi 1926.-7. godine, a koje tako dobro pristaju i našoj Spomenici.

„Pouzdano se nadamo, da ćemo ovim »Spomen-izvještajem« u prvom redu obradovati sve one, koji su u požeškoj gimnaziji proživlja vali svoje đačke dane, koji su u njoj dobili solidne temelje za daljnju svoju izobrazbu.Želimo, da im ovaj »Spomen-izvještaj« obnovi i osvježi sve lijepe uspomene iz đačkih dana. Neka im ova spomenica osvježi u pameti sve, što su u ovoj gimnaziji veselo i ugodno doživjeli. Bit će kod nekih možda

ovdje ondje i po koji neugodni događaj, ali će se zato mnogi sjetiti i svih svojih djetinjih đačkih nestašnosti... Želimo, da ova spomenica požeške gimnazije bivšim njezinim đacima živo predoči u svijesti čitav njihov đački život, kojega se svaki vrlo rado sjeća i rado o njem govori.Pružamo ovaj »Spomen-izvještaj« svim bivšim nastavnicima, koji su radili u ovoj gimnaziji, a koji još sada živu, jer znamo, da ćemo im time dati povoda, da se sjete mnogih svojih doduše ne baš lakih, ali u svemu ipak ugodnih dana požrtvovnoga odgojnog djelovanja u ovom zavodu.Molimo i sve školske oblasti, da prime ovaj »Spomen-izvještaj« i da o staroj požeškoj gimnaziji i nadalje dobrohotno vode svu brigu, kao što su to i dosada činile.Namjenjujemo ovu spomenicu i svima onima, koji stoje u bilo kako voj vezi s našom starom gimnazijom, svima onima, koje za nju vežu bilo kakove uspomene.Nadamo se napokon, da će ovaj »Spomen-izvještaj« rado primiti svi oni, koji se zanimaju za povijest naše kulture i prosvjete, koji se zanimaju za odgoj školske mladeži, koji žele, da taj odgoj bude takav, da u isto vrijeme odgaja intelekat, volju i srce, koji u istinitom, dobrom i lijepom znanju vide najveći odgojni ideal, za kojim valja težiti i prema kojemu valja udesiti odgojno djelovanje, koji napokon u pravoj i istinitoj nauci vide jednu od najvećih kulturnih vrijednosti koju valja oživotvoravati. Na izdavanje ovoga »Spomen-izvještaja« nuka nas velika prošlost i slavna tradicija požeške gimnazije, naše »Almae Matris«, nuka nas ljubav prema njoj, nuka nas želja, da i ovim »Spomen-izvještajem« pripomognemo te je spasimo potomstvu; nuka nas dužnost, da upozorimo odgovorne čimbenike na važnost ove slavne rasadnice narodne prosvjete u ravnoj Slavoniji.“

(Valečić 1927: 3-4)

18

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Iz studije za izradu vizualnog identiteta Gimanzije Denis Treskanica - Agencija Točka, Požega

19

Posl

anje

i zn

ačaj

Poslanje i značajIshodišna značenja požeške Gimnazije

Utjecaj požeške Gimnazije na selo i poljoprivredu

Utjecaj požeške Gimnazije na gospodarske prilike

Požeška Gimnazija i biskupski orfanotrofij

Utjecaj požeške Gimnazije na kulturni život

Utjecaj požeške Gimnazije na znanost

Utjecaj požeške Gimnazije na društvena zbivanja

Utjecaj požeške Gimnazije djelovanjem istaknutih profesora i učenika

20

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Izvor: Bucić, P., Milanović, B., Musil, S., Siluković, D. 2012. Značenje požeške Gimnazije tijekom tri stoljeća njezina postojanja. Radovi zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi (1). Ur. Jelčić, D. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb – Požega. Str. 131-148.)*Naslov rada urednici su prilagodili stilu naslova u ovoj Spomenici, a izvorni tekst bez slika dodatno su opremili portretima nekih istaknutih profesora i učenika.

načenje i ugled požeške Gimnazije tijekom tri stoljeća postojanja proizlaze iz potrebe za njezinim osnivanjem i djelovanjem u središnjem dijelu

kontinen talne Hrvatske nakon oslobođenja od Turaka te tijekom 18. i 19. stoljeća.Nekoliko je vrsta utjecaja koje je ova institucija neposredno ili posredno imala na lokalnoj razini i u širem društvenom kontekstu. To se prije svega odnosi na poznate profesore koji su djelovali u Gimnaziji, zatim na poznate učenike koji su svojim radom obilježili vrijeme i prostor u kojemu su stvarali. U širem smislu, radom njezinih učenika i profesora, Gimnazija je imala bitan kulturni i znanstveni utjecaj, a ostvarenjem svoga kurikuluma neposredno je utjecala na kulturnu i znanstvenu klimu Požege te na gospodarstvo i poljopri-

vredu. Zbog svoga ugleda i ugleda profesora koji su u njoj predavali imala je snažan društveni utjecaj, ponajprije u Požegi i Požeškoj županiji. (…)Postojanje požeške Gimnazije u posljednjih 310 godina temeljni je i nezaobilazni dio požeške kulturne povijesti. Odigrala je značajnu ulogu u regionalnoj integraciji i pridružila Požegu dotadašnjim društvenim i obrazovnim centrima u Hrvatskoj. (Potrebica 1994) Ova je odgojno-obrazovna kulturna institucija neprestano osmišljavala i ostvarivala odgovorne prosvjetne zadaće, unatoč brojnim poteškoćama na koje je nailazila u dugom vremenu postojanja. (Bucić 2003) Gimnazija time postaje jednim od zaštitnih znakova grada Požege, ali i njezina šireg prostora - Požeške županije. Ugled joj s vremenom raste i nadilazi sredinu u kojoj djeluje, pa svoj duh prenosi na mnogo šire područje utječući na cijeli središnji dio kontinentalne Hrvatske.

Poslanje i značaj*

Z

Pavle Bucić, Božo Milanović, Sanja Musil, Dragan Siluković

21

Posl

anje

i zn

ačaj

Ishodišna značenja požeške GimnazijeZnačenje požeške Gimnazije i potreba za njome ogledaju se u važnosti obra zovanja na ovim prostorima od oslobođenja Slavonije i Požege od Turaka sve do danas. Kulturna osviještenost stanovništva tijekom povijesti urodila je potrebom za obrazovanjem i zahtijevala osnovu za prosvjetni rad. Takve je zahtjeve sa svojim programima ispunjala upravo požeška Gimnazija: ona je uspješno postavljala obra zovne i odgojne temelje intelektualnoj eliti. Stoga se društvena zajednica, ponajprije Crkva, crkveni redovi i država, brinula o postojanosti i opstojnosti ove institucije te kvaliteti odgojnoobrazovnog procesa pomažući i osiguravajući materijalna dobra i stručan profesorski kadar.Gimnazija nije bila zatvorena u uske požeške okvire. Boravkom učenika u isuso vačkom Kolegiju (do ukinuća isusovačkog reda), zatim u biskupskom orfanotrofiju (1835. -1945.) te u đačkom domu, osnovanom nakon Drugoga svjetskog rata, omo gućavala je školovanje darovitih učenika i iz krajeva izvan požeškoga područja te iz različitih društvenih slojeva. Tako su u požeškoj Gimnaziji stjecali znanja učenici od Budimpešte do Dubrovnika. U istočnoj Hrvatskoj požeška Gimnazija postala je tako važan odgojno-obrazovni zavod. (Potrebica 1994)Uvjeti u kojima je osnovana požeška Gimnazija bitno su odredili njezino zna čenje i važnost. Stotinu i pedeset godina turske vladavine ostavilo je dubok trag. U odnosu na civilizacijske domete koje je postigao slobodni dio Europe u drugoj polovini 16. st. i u gotovo cijelom 17. st., naš je narod u to doba bio neuk i kulturno zaostao,

pod snažnim utjecajem turskih običaja. (Matić 1994) Odmah nakon oslobođenja od Turaka u tri obnovljene slavonske županije sva je vlast bila u rukama carske komore, a vlasnici pojedinih slavonskih područja (spahiluka) uglavnom su bili stranci koji nisu ni živjeli u Slavoniji.U takvim prilikama narod je još više siromašio te je njegovo prosvjećivanje bilo jedini izlaz iz gospodarske zaostalosti i način na koji se Slavonija mogla vratiti u okrilje europskoga zapada. U tim uvjetima jedino su isusovci bili spremni prosvjet no djelovati, a Požega uskoro postaje središtem toga djelovanja. Zagrebački kanonik Ivan Josip Babić ustupio im je kutjevačku opatiju kako bi se osigurala prosvjetna sredstva za rad u Slavoniji. (Matić 1994)Požeška Gimnazija razvijala se s jasnim ciljem opismenjavanja i prosvjećivanja naroda, ali i školovanja darovitih pojedinaca za duhovna i ostala zvanja. Svoju prvu školsku zgradu, građenu prema tadašnjim pedagoškim standardima za obrazovne potrebe, dobila je 1725./26., kakvu je tada imala malo koja metropola. Te godine, uz gramatičke razrede, predavači započinju s poučavanjem poezije, godinu kasnije i retorike. Isusovci su pri gimnazijama često otvarali filozofske i teološke fakultete, osnivajući akademije, odnosno sveučilišta. Tako su požeškoj Gimnaziji 1761. godi ne pridodali filozofski te 1762. godine teološki studij. Od tada je u Požegi, sve do ukinuća isusovačkog reda i tri godine nakon toga, postojala i djelovala Academia Posegana. (Valečić 1927)

Utjecaj požeške Gimnazije na selo i poljoprivreduNastojanjem vjeroučitelja Antuna Kanižlića isusovci su 1735. muškoj i ženskoj djeci dijelili katekizme namijenjene poučavanju čitanja. Polovinom 18. st. u požeš kom je kraju pokrenuta dobro osmišljena akcija suzbijanja nepismenosti među selja cima, u prvom redu

onima s kutjevačkoga isusovačkog vlastelinstva, a nakon toga i u drugim selima oko Požege.Požeški Kolegij i Gimnazija, neraskidivo povezani u svome prosvjetnom dje lovanju, bili su pokretači te akcije. Misije u kojima je muška i ženska mladež učila

22

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

čitati osnovane su 1753. godine. (Matić 1994) Takozvane abecevice bile su priručno pomagalo pri radu za smanjenje nepismenosti, a požeški Kolegij pokrivao je troškove njihova izdanja. Bili su to priručnici od dva lista džepnog formata: na prve dvije stranice bila su ispisana velika i mala slova, načini povezivanja glasova u slogove, pri kraju druge stranice dodana je molitva prije nauka, a na trećoj i četvrtoj stranici nalazio se Čin vjere, ufanja i ljubavi, prvi tekst za vježbe čitanja. (Matić 1938)Značenje požeške Gimnazije za selo i poljoprivredu, dominantnu gospodarsku aktivnost onoga vremena, bilo je posredno, ali snažno onoliko koliko je bila snažna veza između Kolegija i Gimnazije. Naime, djelovanje naših duhovnih i svjetovnih intelektualaca, koji su živjeli s narodom u požeškom kraju još početkom 18. st., po-kazuje njihovo duboko uvjerenje kako bez prosvjete nema napretka, a prosvjeta se može s uspjehom širiti samo u narodu koji umije i voli čitati knjigu. (Matić 1994) Kada govo rimo o utjecaju Gimnazije na slavonsko selo, moramo spomenuti Vida Došena, gi mnazijskog i akademskog profesora. Porijeklom iz mletačke Dalmacije, školovan u Križevcima, Zagrebu i Grazu, upoznao je različite načine života i stupnjeve razvoja narodnoga bića u slobodnoj Europi i našim krajevima koji nisu bili pod Turcima te ih je mogao usporediti

sa specifičnim prilikama u Slavoniji. Svoje je stavove i poruke iznio u stihovanome djelu „Aždaja sedmoglava” u kojemu slavonskoga čovjeka od vraća od sedam glavnih grijeha i mnogih navika koje su nastale turskim utjecajem, želeći ga izvesti na staze civiliziranoga života. (Matić 1994) U prosvjetiteljstvu, kada državna uprava potiče opismenjavanje i traži načine na koje bi seljaka poučila boljoj obradi zemlje, ovčarstvu, pčelarstvu, uzgoju dudova svilca (značajnog za Požešku župa niju) i si., škole postaju važni centri širenja prosvjetiteljskih ideja, u čemu prednjači požeška Gimnazija. Utjecaj požeške Gimnazije na život slavonskog sela nije bio izra van jer seljačka djeca koja su je pohađala i iz nje izlazila nisu se u pravilu više vraćala obrađivanju zemlje. Nastavljali su školovanje pridružujući se duhovnim ili svjetov nim intelektualcima. No, kako smo spomenuli, postoje pisani dokazi o prosvjetnom radu požeških isusovaca vezanom uz Gimnaziju i odnosi se na poučavanje seoske djece i mladeži, čitanju i pisanju, što je bio osnovni uvjet napretka. Opismenjavanje će kasnije preuzeti novoosnovane osnovne škole. Osnivanjem Požeške ratarnice uloga požeške Gimnazije u prosvjećivanju sela i poljoprivrednika bitno se smanjuje.

Utjecaj požeške Gimnazije na gospodarske prilikeGovorimo li o utjecaju Gimnazije na obrtništvo, veze su mnogo neposrednije. Nakon završenog školovanja neki su đaci stupili u isusovce, većina među svjetovne svećenike, dok su neki pristupili franjevcima ili kapucinima. Mnogi odabiru svjetov na zvanja, vojničko i slično. Dio ih odlazi na daljnje školovanje izvan zemlje. No bilo je onih koji nisu imali sredstava za daljnje obrazovanje ili nisu pošli putem duhovnih zvanja. Oni bi nakon Gimnazije ostajali kod kuće nastavljajući obiteljski zanat. (Valečić 1927) Mnogi obrtnički sinovi s namjerom su pohađali Gimnaziju i po nekoliko razreda, a poneki i nakon završenog potpunog školovanja, bitno osposobljeniji,

vraćali su se u obiteljsku radionicu. (Potrebica 2002) Tako je stvaran građanski stalež u Požegi i stoga povijest požeške Gimnazije nije samo povijest jedne institucije nego je to i povijest grada Požege, a također i bitan dio kulturne povijesti cijele Slavonije.„Isusovci su svojom Gimnazijom učinili Požegu ne samo prvim gradom u Sla voniji, nego i jakim kulturnim centrom, kamo će se stjecati najbolji i najveći umovi slavonski. Po isusovačkim školama postaje Požega slavonskom Atenom.” (Valečić 1927)

23

Posl

anje

i zn

ačaj

Požeška Gimnazija i biskupski orfanotrofijJoš jedna povijesna činjenica posebno je važna za ulogu i značenje požeške Gi mnazije, a odnosi se na biskupski, odnosni nadbiskupski orfanotrofij. U svakoj pisa noj povijesti Gimanzije koja obuhvaća i razdoblje nakon ukinuća isusovačkoga reda, odnosno nakon 1835., spominje se orfanotrofij kao nezaobilazan dio Gimnazije.Biskup Alagović kupio je požeški Kolegij da bi osnivao orfanotrofij nakon što su nastupila teška vremena za požeško školstvo. Naime, Požežani su dobili dekret carske kancelarije iz Beča da prihodi kutjevačkih dobara nisu određeni samo za pro svjetne zavode u Požegi, a Pejačevićeva zaklada, određena za osnivanje seminara u Požegi, pripojena je zagrebačkom konviktu. Požeška Gimnazija tako ostaje bez znatnih sredstava. Osnivanje orfanotrofija upravo u tom trenutku značilo je povolj-nu prekretnicu, o čemu svjedoči podatak da je broj đaka u Gimnaziji u godinama 1810. - 1830. bio između 70 i 100, a već godinu dana nakon osnutka orfanotrofija 1836./1837. taj je broj povećan na 130, te je s godinama rastao. (Kempf 1910) U svojih 110 godina postojanja nadbiskupski orfanotrofij, kasnije konvikt, duboko je utkan u rad Gimna zije i često tijesno povezan s njime, što dokazuju brojne činjenice:1. Osnovan je u vrijeme kada je opstojnost Gimnazije

bila neizvjesna zbog gu bitka prihoda s kutjevačkog vlastelinstva. Osnivanjem orfanotrofija povećan je broj učenika, a time su i osigurane zaklade koje

su posredno ili neposred no pridonijele daljnjem napretku i opstanku Gimnazije.

2. Omogućeno je gimnazijsko školovanje ne samo učenicima iz Požeške župa nije nego i onima izvan nje, što je utjecalo na pozitivan odabir učenika.

3. Gimnazijsko školovanje omogućeno je učenicima svih staleža, bez obzira na njihove odluke o daljnjem školovanju, što je utjecalo na izrazitu motivaciju za školski uspjeh.

4. Znatan broj učenika mogao je lakše pratiti cjelokupni gimnazijski kurikulum koji je u to vrijeme sadržavao glazbu, retoriku i dramu s brojnim aktivnosti ma te vrste, organiziranima u orfanotrofiju.

5. Odgojna sastavnica i napredak u znanju i vještinama bili su pod neposred nim nadzorom, što je omogućavalo realizaciju i najambicioznijih školskih planova i programa.

6. U drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća požeška je Gimnazija klasična osmorazredna gimnazija i jedina je te vrste u srednjoj i zapadnoj Slavoniji. Broj učenika (od 150 do 400) svjedoči o njezinoj važnosti za područje konti nentalne Hrvatske, pa i prosvjetiteljske vlasti brinu o kvaliteti rada te insti-tucije.

Takvu ulogu požeška Gimnazija ne bi mogla imati bez orfanotrofija. (Bucić 2005)

Utjecaj požeške Gimnazije na kulturni životZa vrijeme djelovanja isusovaca požeška je Gimnazija, tada već važna obrazov na institucija, postala i kulturno središte Slavonije ističući svoju vrijednost u obliko-vanju društvenog života Požežana. Svoju važnost ona potvrđuje promicanjem re ligijskih sadržaja (vjerska učenja, različiti crkveni obredi) te umjetničkih aktivnosti (izvođenje komedija i drama sakralnog i svjetovnog karaktera).

Glazbeni život Požege doseže svoj vrhunac osnivanjem pjevačkog i muzičkog zbora oko 1732. godine. Članove zbora poučavalo se već u višim razredima Gimna zije. Zborovi nastupaju na svim školskim priredbama, ali i u mnogim drugim prili kama i na gradskim svečanostima. Svojom pjesmom i glazbom redovno sudjeluju u crkvi i pri svetoj misi, a nastupali su i u drugim mjestima Požeške kotline. Osim u glazbi, gimnazijski su se učenici

24

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

okušali i u kazališnoj umjetnosti, koju će uvoditi i u građanstvo. Osim onih uobičajenih, važno su mjesto zauzimale godišnje priredbe, uvedene 1715. godine. Izvođene su najčešće na kraju školske godine i brzo su po stale dio gimnazijskog kurikuluma. Prva đačka predstava izvedena je 27. kolovoza 1715. Požežani, do

tada kazališno nepismeni, s oduševljenjem prihvaćaju dramsku pozornicu. U razdoblju između 1729. i 1772. godine izvedeno je pedeset i osam đač kih predstava, što svjedoči o njihovoj popularnosti. Izvođene su na hrvatskom jeziku, a tema im je bila povijesna ili vjerska.

Utjecaj požeške Gimnazije na znanostZnanstveni rad u požeškoj Gimnaziji i njen utjecaj kroz cijelu njezinu povijest bio je vrlo važan. Neposredan znanstveni utjecaj odnosi se na znanstveni rad profe-sora, a posredni na znanstvena postignuća učenika. Znanstveni rad profesora može se pratiti u godišnjim izvješćima požeške Gimnazije koja su tiskana od 1802. do 1848. na latinskom jeziku, a kasnije na hrvatskom, osim u vremenu Bachova apsolutizma, kada su tiskana na njemačkom jeziku (Potrebica 1994) Uz redoviti odgojno-obrazovni rad, profe sori rade i na pedagoškom i znanstvenom području te od 1853. u izvješćima objav ljuju svoje znanstvene i stručne članke. Među tim radovima prevladavaju teme iz društveno-jezičnih znanosti, od kojih iznimnu važnost za povijest moderne znanosti o književnosti ima polemika između Armina

Pavića i Franje Markovića o postanku Gundulićeva Osmana. (Jelčić 1999)Boljem položaju prirodoslovnih znanosti u Gimnaziji pridonijeli su novopridošli profesori svjetovnjaci svojim radom i raspravama u godišnjim izvješćima, a od mno gobrojnih objavljenih članaka s tom temom možemo izdvojiti one Otona Kučere o meteorološkim mjerenjima na gimnazijskoj meteorološkoj stanici. Taj veliki popularizator prirodoslovnih znanosti i začetnik povijesti znanosti u nas ustanovio je u Požegi prvu školsku zvjezdarnicu 1888.Govorimo li o povijesti požeške Gimnazije, uviđamo da, koliko je god ona ne sumnjivo dio opće povijesti, ne samo Požege, nego i Slavonije i Hrvatske, toliko i svi događaji u gradu te njegovoj užoj i široj okolici utječu na nju.

Utjecaj požeške Gimnazije na društvena zbivanjaIz svega što je do sada rečeno možemo zaključiti kako je požeška Gimnazija u svojoj dugoj povijesti imala izuzetno velik utjecaj na društvena zbivanja. Taj utjecaj nedvojbeno je bio najjači tijekom ratnih zbivanja, posebno tijekom revolucionarne 1848./1849. godine.U to vrijeme Požega ima oko 2.300 stanovnika. U profesorskom zboru uglavnom su bili franjevci, a neki su od njih bili promađarski orijentirani. No na većinu učenika snažan utjecaj imao je ilirski (narodni) pokret, pa oni s oduševljenjem ističu i nose obilježja pokreta (kokarde crvene i bijele boje). Njihovi stavovi dijelom utječu i na gra đanstvo, koje je sklono narodnom pokretu

i suprotstavlja se mađarskim utjecajima. (Potrebica 1994)Učenici 31. ožujka 1848. napuštaju nastavu kako bi pratili ilirsku (narodnu) za stavu koja je toga dana nošena ulicama grada. Većina se učenika na nastavu vratila 3. travnja, tek kada je na zgradi Gimnazije izvješena narodna zastava. Predvodnici tih događanja bili su učenici Franjo Čabrajić i Josip Špun. Tadašnji gimnazijski rav natelj Erasmo Tomeček, uz podršku profesora Hyseinta Badalja i Kažimira Casillaga, naredio je skidanje zastave, ali zbog negodovanja učenika i njihova zahtjeva da se zastava vrati, prijetili su nemiri, pa ju je ravnatelj bio primoran vratiti. (Potrebica 1959)

25

Posl

anje

i zn

ačaj

Zbivanja se na Gimnaziji nastavljaju 15. travnja, kada su učenici, predvođeni Josipom Špunom, na zgradu Gimnazije ponovno istaknuli ilirsku zastavu. Prema svjedočenju dopisnika Novina d. h. si. Antuna Kovačevića, mađaronski raspoloženi ravnatelj E. Tomeček skinuo je zastavu i pogazio je, a đake proglasio derištima. Isti dopisnik hvali gimnazijsku mladež i potiče požeško građanstvo da odlučnije stane uz njih i uz narodni pokret.Uskoro će zasjedati i Gradsko zastupstvo koje odobrava stavove učenika i osu đuje profesore mađarone. Nakon toga održan je sastanak 28. travnja na kojemu je osuđen ravnatelj Gimnazije zbog svojih postupaka. Traži se da se promađarski pro fesori smijene i protjeraju, što je i ostvareno, i to uz prosvjed samoga bana Josipa Jelačića. Uskoro će se

kritika prenijeti i na franjevački samostan u Požegi, jer su se i ostali fratri držali rezervirano i nisu tih dana istaknuli narodnu zastavu. Od Jelačića se traži da profesori, „svitovni ljudi” (svjetovnjaci), zamijene fratre mađarone. Osuda promađarski orijentiranih profesora značila je pobjedu narodnjaka u Gi mnaziji i u gradu Požegi.Ipak je nakraju pobijedio narod i narodno raspoloženje, pa je gvardijan franje vačkog samostana morao povući prozvane profesore te oni ne predaju već od slje deće školske godine.Događaji u požeškoj Gimnaziji nedvojbeno ukazuju na velik utjecaj gimnazi jalaca tih dana na požeško građanstvo. Zahvaljujući njemu, Požega postaje najjače uporište narodnjaka u cijeloj Slavoniji. (…)

Utjecaj požeške Gimnazije djelovanjem istaknutih profesora i učenikaZnačenje požeške Gimnazije posebno je naglašeno djelovanjem njenih poznatih profesora i učenika koji su ostavili vidljiv trag u kulturi, znanosti i društvu. Desetci hrvatskih književnika, bez kojih se hrvatska književnost danas ne može ni zamisliti, bili su đaci požeške Gimnazije.

Među prvima je Antun Kanižlić (1699. - 1777.). Isusovac, propovjednik i rek tor Kolegija, bio je prvi hrvatski književnik iz toga grada koji je preuzeo i nastavio dubrovačku književnu tradiciju. Začetnik je i hrvatske štokavske proze, a za Matka Peića on je „tipični književnik 18. stoljeća, koji često ujedinjuje u svojoj ličnosti pis ca i naučenjaka”. On je autor znamenitog spjeva Sveta Rožalija, ali i Kamena pravog smutnje velike, „teološke rasprave, najdužeg eseja u hrvatskoj književnosti (oko 1000 stranica), pisanog unikatno čistim hrvatskim jezikom te niza knjiga za praktičnu religioznu upotrebu.” (Matić 1994)

„Ako je Gaj bio pokretač, ideolog i mozak pokreta, Babukić mu bijaše duša i srce.” (Jelčić 1999) Ova misao Dubravka Jelčića ističe značenje i ulogu Vjekoslava Babukića (1812. - 1875.) u vremenu Hrvatskoga narodnog preporoda. Završivši Gimnaziju u svome rodnom gradu, studij je nastavio u Pečuhu, Segedinu i Zagrebu, gdje je di plomirao pravo. Radio je kao profesor i bio urednik Gajeve Danice, a 16. lipnja 1846. imenovan je prvim profesorom hrvatskoga jezika na zagrebačkoj Akademiji. Autor je prve gramatike hrvatskoga standardnog jezika Osnova slovnice slavjanske narječja ilirskoga (1836.), kojom nastavlja tek započeto normiranje hrvatskoga jezika zasnova nog na štokavskom izrazu.

Vilim Korajac (1839. - 1899.) je također završio Gimanziju u Požegi. Iako je bio svećenik, istakao se kao humorist i satiričar, jedan od rijetkih u hrvatskoj književno sti 19. stoljeća. Pisao je pedagoško-didaktičke članke, feljtone sa satiričkom notom, a najpoznatije mu je djelo šaljiva pripovijetka Šijaci u kojoj opisuje niz

26

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

prizora iz seo skoga života uz pregršt aforizama, mudrih izreka i naivnoga humora iz narodnoga jezika.

Josip Eugen Tomić (1843. - 1906.) bio je Požegi ono što je Šenoa bio Zagrebu. (Bucić 2003) Nižu gimnaziju završio je u Požegi, a školovanje je nastavio u Zagrebu, gdje je upisao bogosloviju, koju je nakon pet godina napustio. (Potrebica 2003) Ogledao se u više književnih vrsta i žanrova, a poznatija su mu djela romani Zmaj od Bosne i Za kralja, za dom. Dovršio je i Šenoinu Kletvu.

Miroslav Kraljević (1823. - 1877.), književnik, pravnik i veliki župan Požeške županije. Gimnaziju je završio u Požegi, a pravo u Gyoru. Osnovao je 1867. tiskaru u Požegi, koja je bila među najstarijima na hrvatskome tlu. (18) Pokrenuo je izdavanje poučnog i zabavnog časopisa Slavonac. Autor je prvog romana novije hrvatske knji-ževnosti, Požeški đak ili Ljubimo milu svoju narodnost i grlimo, sladki svoj narodni jezik. Bio je zastupnik u Hrvatskome saboru i član izaslanstva za izradu Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. (Potrebica 2003)

Pjesnik i pisac Franjo Ciraki (1847. -1912.) cijeli je život proveo u rodnoj Požegi. Gimnaziju je pohađao u Požegi i Osijeku. Ostao je zapamćen kao najpoznatiji gra-donačelnik Požege (1881. - 1904.). Bio je i on zastupnik u Hrvatskom saboru te za jedničkom Hrvatsko-ugarskom saboru. (Potrebica 2003) Najuspjelije su njegovo pjesničko djelo Florentinske elegije.

Poznati požeški putopisac, istraživač i pustolov Dragutin Lerman (1863. - 1918.) završio je nekoliko razreda Gimnazije u Požegi, a onda se posvetio trgovini, puto vanjima i istraživanjima novih prostora (Potrebica 2003). Bio je zaljubljenik u Afriku, o čemu svjedoče njegova pisma iz Konga koje je kasnije objavio u dvjema knjigama: Listovi iz Afrike i Novi listovi iz Afrike. (Kempf 1996) To je jedinstvena proza u hrvatskoj literaturi jer Lerman nije bio samo prvi Hrvat koji se otisnuo u daleka prostranstva Afrike nego je opisao i način života u Africi, što je do tada bilo posve nepoznato.

Njegov dobar prijatelj i suvremenik Julije Kempf (1864. - 1934.) bavio se prou čavanjem povijesti, književnošću te kulturnim i društvenim radom. Osnovnu školu i šest razreda Gimnazije završio je u Požegi, a Učiteljsku školu u Zagrebu. Bio je učitelj i županijski školski nadzornik. (Potrebica 2003) Osnovao je muzej u Požegi i bio njegov prvi ravnatelj. Kapitalno mu je djelo Požega - zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Požege i požeške županije, (1910.).

Među đacima požeške Gimnazije istakli su se još i drugi stvaraoci hrvatske kul ture.Grgur Čevapović (1786. - 1830.), franjevac, književnik i jezikoslovac, završio je Gimnaziju u Požegi te filozofiju i teologiju u Baji, Mohaču i Pešti. Napisao je dva dje-la na latinskom jeziku, važna za povijest franjevačkog reda u Slavoniji, a istraživao je i slavonski život prije Hrvatskoga narodnog preporoda. Istodobno je pisao i djela na narodnom jeziku, među kojima je najvrjednija drama Josip, sin Jakoba patrijarke, u kojoj su po prvi put na kazališnim daskama nastupile žene.

Franjevac Franjo Agjić (1805. - 1892.) kao profesor i ravnatelj Gimnazije isticao se književnim, kulturnim i prosvjetnim radom. Bio je pristaša ilirskoga pokreta, ide-je preporoda i slavenske uzajamnosti. U Požegi je 1865. godine priredio i objavio Štijenje poslanice i evanđelja za sve nedjelje i svetkovine tijekom godine (Požeški zbornik II 1966: 13-28) prvi lekcionar na hrvatskome jeziku u kojemu su uporabljeni dijakritički znakovi.

Izidor Kršnjavi (1845. - 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti i političar, u Požegi je pohađao franjevačku pučku školu i franjevačku Gimnaziju. (Potrebica 2003) Strossmayerovim posredovanjem postaje profesor povijesti umjetnosti i arheologije na zagrebačkom Sveučilištu. Već sljedeće godine potiče osnivanje Društva umjetnosti kojemu je niz godina tajnik i ideolog, a bio je i prvi ravnatelj Strossmayerove galerije slika. Pod upravom Društva, u suradnji s Bolleom, osniva Obrtnu školu i Obrtni muzej (današnji Muzej za umjetnost i obrt).

27

Posl

anje

i zn

ačaj

Aktivno je sudjelovao u izgradnji Za greba - kako je bio predstojnik Odjela za bogoštovlje u Khuenovoj vladi, na njegov su poticaj izgrađene mnoge bolnice, knjižnice, škole i spomenici, osnovana brojna društva, a financirao je i tiskanje udžbenika i podupirao školstvo.

Iako je rođen u Gospiću, akademski slikar Miroslav Kraljević (1885. -1913.) pri padao je poznatoj požeškoj obitelji, velik dio života proveo je u Požegi i bio đak po-žeške Gimnazije, a i pokopan je u Požegi, na groblju sv. Ilije. (Potrebica 2003) Zajedno s Josipom Račićem i Vladimirom Becićem osnivač je hrvatskoga modernog slikarstva i jedan je od najistaknutijih hrvatskih slikara, a među najpoznatijim je njegovim slikama Autoportret sa psom.

Književnik Slavko Kolar (1891. - 1963.) pohađao je gimnaziju u Požegi i Zagre bu. Iako po zanimanju agronom, nalazio je vremena i za književnost. Uređivao je časopis Kolo, a dva puta bio je i predsjednik Društva književnika Hrvatske. U knji ževnoj prozi izražava pripadnost požeškoj književnoj tradiciji koju su oblikovali Vilim Korajac i Josip Eugen Tomić. Književni stil obilježen mu je notom dobroćudnog humora, ali i britke satiričnosti. Autor je mnogih scenskih djela, a postigao je najveći uspjeh komedijom Svoga tela gospodar.

Požežanin Josip Buturac (1905. - 1993.) bio je arhivist i povjesničar. (Buturac 1977) Gimna ziju je pohađao u Požegi, Travniku i Zagrebu, u kojemu je završio bogosloviju i zaredio se 1929. godine. Studirao je crkvenu povijest i pomoćne povijesne znanosti na Gregorijani u Rimu. (Potrebica 2003) Bavio se znanstvenim i književnim radom gotovo 70 go dina. Objavio je 27 samostalnih knjiga te više stotina znanstvenih i stručnih članaka u raznim zbornicima i enciklopedijama, posebice u Požeškome leksikonu.

Posebno mjesto među hrvatskim povjesničarima zauzima učenik i profesor po žeške Gimnazije Filip Potrebica (1933. - 2003.). Proučavao je hrvatsku povijest 18. i 19. stoljeća, lokalnu povijest Slavonije, posebice

Požege i Požeške županije, a bavio se i metodikom nastave povijesti. Pokrenuo je Požeški zbornik i stručni časopis Zlatna dolina. Posebno je važno njegovo izdanje Zbornika znanstvenih, stručnih i književno- umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije izdanoga 2003. Bio je sveučilišni profesor u Zagrebu.

U hrvatskoj medicini važan trag ostavio je Ante Schwartz (1832. -1880.), učenik Gimnazije u Požegi. Njegovom zaslugom osnovano je Zemaljsko primaljsko učilište u Zagrebu 1887. i prva bolnica za duševne bolesti u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji u Stenjevcu kraj Zagreba. (Potrebica 1994) Osobito je bio aktivan u radu Hrvatskoga liječničkog zbora, kojemu je i jedan od utemeljitelja. Pokrenuo je list Liječnički vjesnik u kojemu je u nastavcima objavljivao potpuna zdravstvena izvješća za Hrvatsku, što je danas povijesni dokument o tadašnjim zdravstvenim prilikama.

Uz njega je istaknuto mjesto u hrvatskoj medicinskoj znanosti zauzeo još jedan požeški gimnazijalac, Radoslav Lopašić (1896. - 1979.). Nakon završene požeške Gimnazije i studija medicine bavio se neuropsihologijom. U svojim mnogobrojnim stručnim i znanstvenim radovima pridonio je razumijevanju mnogih neuroloških i duševnih bolesti. Uveo je obvezne tečajeve za bolničko osoblje te idejno osmislio Projekt Zakona o staranju za duševno oboljele.

Uz učenike požeške Gimnazije valja nam navesti i njene profesore, koji su dali nezaboravan doprinos njezinu ugledu i važnosti. Jedan je od njih svakako Oton Kučera (1857. - 1931.). On je već kao mladi profesor matematike i fizike u požeškoj Gimnaziji, uz preuzeta meteorološka motrenja, sa svojim učenicima krenuo u prva astronomska opažanja u svjetlarniku na vrhu zgrade izgrađene 1877. i time 1988. osnovao prvu školsku zvjezdarnicu u nas. (Bucić i dr. 2012: 131-148) Svoj znanstveni rad nastavio je u Zagrebu, gdje je 1909. utemeljio geodetski tečaj, postavivši temelje Geodetskom fa kultetu.

28

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Vjekoslav Babukić

Antun Kanižlić

Vilim Korajac

Josip Eugen Tomić

Miroslav Kraljević

Franjo Ciraki

29

Posl

anje

i zn

ačaj

Dragutin Lerman

Julije Kempf

Franjo Agjić

Grgur Čevapović

Filip Potrebica

Josip Buturac

30

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Profesor požeške Gimnazije bio je 1893. i Antun Radić (1868. - 1919.), ali je ubr zo bio premješten još iste godine, jer je među učenicima promicao hrvatsko domo ljublje, nastupajući protiv pokušaja mađarizacije Hrvatske. Ban Khuen-Héderváry smatrao je to dovoljnim razlogom za kazneni premještaj.

Akademici

Požega i požeška Gimnazija dali su hrvatskoj znanosti i kulturi veći broj člano va Jugoslavenske, danas Hrvatske, akademije znanosti i umjetnosti tijekom njezina 150-godišnjeg postojanja. Neki su od njih rođeni Požežani (Janko Jurković, Armin Pavić, Željko Marković, Dobriša Cesarić, Matko Peić, Dubravko Jelčić, Dunja Fališevac, Zlatko Bourek), a neki nisu bili i đaci požeške gimnazije (Željko Marković, Dobriša Cesarić, Dunja Fališevac, Zlatko Bourek), dok su neki bili đaci požeške gi mnazije iako nisu bili rođeni u Požegi (Tomo Maretić, Tomo Matić, Josip Vončina, Božo Udovičić, Stjepan Damjanović).

Janko Jurković (Požega, 1827. - 1889., Zagreb) poslije gimnazije u Požegi studi rao je filozofiju, bogosloviju i pravo u Zagrebu i Beču, gdje je položio i učiteljski ispit iz klasične filologije. Službovao je u Vukovaru i Osijeku, a potom u Zagrebu, gdje je bio nadzornik srednjih škola u Hrvatskoj i Slavoniji. Istakao se i kao organizator hrvatskog školskog sustava. Izradio je Zakonsku osnovu ob ustrojstvu pučkih učiona i preparandija za pučko učiteljstvo, koja je 1874. ozakonjena. Jedan je od najugledni jih naših književnika na prijelazu romantizma u realizam. Pripovjedač, dramatičar i komediograf, putopisac, esejist i feljtonist, ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti predšenoinskog vremena pripovijetkom Pavao Čuturić (1855.), komedijom Što žena može (1872.), putopisom Mikroskopične crtice putopisne, od Zagreba do Novog Sada (1862.), esejima Misli o jeziku (1855.), Pismo nekomu mladom prijatelju

o spi sateljskom zvanju (1862.), O narodnom komusu (1869.) i feljtonima Tuskuluniade (1860.). Pravi član Akademije od 1867., potpredsjednik Matice hrvatske od 1882.

Armin Pavić (Požega, 1844. -1914., Zagreb), začetnik hrvatske znanstveno-istraživačke književne kritike. Studij klasične filologije i slavistike završio u Beču, u Izvje-šćima požeške gimnazije, dok je službovao u Gimnaziji kao profesor, otvorio je pole mičku raspravu s Franjom Markovićem o postanku i strukturi Gundulićeva Osmana i spornom pitanju 14. i 15. pjevanja. Prvi je kao književni povjesnik ušao u arhive i na samim izvorima upoznavao pojedinosti o autorima, djelima i njihovim teksto loškim karakteristikama, koje su važne za povijest hrvatske književnosti. Njegovu erudiciju visoko je ocijenio i A. G. Matoš. Priredio je Gundulićeva i Palmotićeva djela u Akademijinoj ediciji Stari pisci hrvatski. Glavno mu je djelo Historija dubrovačke dra me (1871.). Bio je profesor hrvatskog jezika i književnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, rektor Sveučilišta u Zagrebu, zastupnik u Saboru Hrvatske i Slavonije te odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade (1898. -1904.). Članom Akademije izabran je 1874.

Matko Peić (Požega, 1923. -1999., Zagreb), profesor Akademije likovnih umjet nosti i književnik, pjesnik, esejist i feljtonist, slikar i povjesničar umjetnosti, ostavio je dubok trag u hrvatskoj književnosti i hrvatskoj kulturi uopće ponajviše kao pu topisac iznimnoga stila, nesvakidašnjih zapažanja i nadasve bogate erudicije, što je došlo do izražaja već u njegovoj prvoj, danas već legendarnoj putopisnoj knjizi Skitnje (1967.), važno mjesto zauzima i kao likovni kritičar, esejist i monograf, a traj no je urastao i u život grada Požege knjigom eseja i uspomena Požega (1995.). Od tridesetak njegovih knjiga spomenut ćemo još monografije Nikola Mašić (1957.), Slava Raškaj (1985.) i Josip Račić (1985.), studije i eseje Francuski slikari XVIII. stoljeća (1967.), putopise Jesen u Poljskoj (1969.), Ljubav na putu (1984.) i Evropske skitnje (1985.), a di sertacijom Barok i rokoko u djelu

31

Posl

anje

i zn

ačaj

Antuna Kanižlića (1699-1777.) dao je dragocjeni prilog i povijesti hrvatske književnosti. Izvanrednim članom Akademije izabran je 1977., a redovitim članom 1991.

Dubravko Jelčić (Požega, 1930.), književnik, književni kritičar i povjesnik, po hađao je gimnaziju u Novoj Gradiški, Požegi i Slavonskom Brodu, gdje je i maturi rao. Studirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu disertacijom o Josipu Kosoru i njegovu ekspresionizmu i njome se predstavio kao znanstveni istraživač dotad nepoznate književne građe. Bio je srednjoškolski profesor u Osijeku i Trav niku, dramaturg Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, a od 1960. do odlaska u mirovinu 1993. asistent, znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Akademijinu Institutu za književnost i teatrologiju (danas Odsjeku za povijest hrvatske književ nosti). Za to vrijeme razvio svestranu djelatnost kao književnik, znanstveni istraživač, esejist i kritičar, publicist, bibliograf i urednik, a od 1990. još i političar i politički pisac. Urednik edicije Hrvatska politička misao XIX. i XX. stoljeća Nakladnog zavoda Znanje (1970. - 1971.), biblioteke Vijenac Nakladnog zavoda Matice hrvatske (osam desetih godina XX. stoljeća) i član Uredničkog odbora biblioteke Pet stoljeća hrvatske književnosti, potpredsjednik Matice hrvatske nakon njezine obnove (1990. - 1992.), urednik Akademijina časopisa Forum (1988. - 2005.), zastupnik u Hrvatskom saboru (1995. -1999.), jedan od utemeljitelja biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti te njezin izvršni urednik (1993. - 2007.) i glavni urednik (2007. - 2008.). Objavio je tridesetak knjiga književnog, znanstveno-kritičkog i političkog sadržaja, od kojih navodimo zbirku lirike Poraz pobjednika (1962.), roman Strah (1994.), monografije Šenoa (1966.; 1984.; 2006.), Kranjčević (1984.; 2006.); Matoš (1984.; 2006.), Strast avanture ili avantura strasti, Josip Kosor (1988.), knjigu eseja Književnost u čistilištu (1999.), Povijest hrvatske književnosti, Tisućljeće od Bašćanske ploče do postmoderne (1997.; 2004.), Sto krvavih godi na. XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti (2004.) i dr. Sada je i voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi. Članom suradnikom Hrvatske akademije postao je 1982., a redovitim članom 1992. Bio

je tajnik Akademijina Razreda za književnost (1998. - 2003.) i član njezina Predsjedništva (2004. - 2010.) (…)

Tomo Maretić (Virovitica, 1854. -1938., Zagreb) bio je đak varaždinske, požeške i zagrebačke Gimnazije. Završio je u Zagrebu studij klasične filologije i slavistike, pa je s vremenom postao i redoviti profesor slavistike zagrebačkog Filozofskog fakul teta. Svojom disertacijom O nekim pojavama kvantitete u jeziku hrvatskom ili srpskom već je na početku svoje znanstvene karijere obilježio svoju karadžićevsku tezu o je dinstvenosti hrvatskog i srpskog jezika. U tom duhu napisao je i svoju Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899.) i svoj Jezični savjetnik (1924.), a u tom je duhu i uredio nekoliko svezaka Akademijina Rječnika hrvatskoga ili srpskog jezika. U mladim danima pisao je i beletrističku prozu, kasnije prevodi s latinskoga, grčkoga i poljskoga (Ovidije, Vergilije, Homer, Mickiewicz). Bio je u više navrata zastupnik u Hrvatskom saboru kao član Unionističke stranke. Za člana Akademije izabran je 1883., a njezin predsjednik bio je od 1915. do 1918.

Tomo Matić (Slav. Brod, 1874. - 1968., Zagreb) završio je gimnaziju u Požegi, a studij slavistike i romanistike u Beču. (Matić 1994) Službovao je kao profesor u Zemunu i Splitu, zatim kao redaktor službenog lista u Beču, direktor Klasične gimnazije i Trgovačke akademije u Osijeku, najzad i Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagre bu. Svoj znanstveni rad usmjerio je najvećim dijelom prema istraživanju hrvatske dopreporodne književnosti, prosvjete i kulture. Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova, studija i članaka u našim i stranim publikacijama, osobito u izdanji-ma (tadašnje) Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (Rad, Građa za povijest književnosti hrvatske, Stari pisci hrvatski), u Nastavnom vjesniku i u Jagićevu časopisu Archiv für slavische Philologie. Posebno je istraživao dopreporodnu književnost, kul turu i prosvjetu u Slavoniji, pa je pisao o Abecevici iz XVIII. stoljeća za analfabete u požeškom kraju, o Vidu Došenu, Matiji Antunu Relkoviću, kazalištu u starom Osi jeku i

32

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Janko Jurković

Armin Pavić

Božo UdovčićMatko Peić

Tomo Matić

Dubravko Jelčić

33

Posl

anje

i zn

ačaj

dr. Najvažnija su mu djela Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije Preporoda (1945.) te Iz hrvatske književne baštine (1970.). Dopisnim članom Jugoslavenske akade-mije znanosti i umjetnosti izabran je 1921., a pravim članom 1940. Potvrđen je 1941. kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te izabran za njezina predsjedni ka, na kojoj je dužnosti ostao do 1947., kada je obnovljena Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, ali Matić u nju nije bio reizabran.

Josip Vončina (Ravna Gora, 1932. - 2010., Zagreb) osnovnu školu i gimnaziju pohađao je i završio u Požegi, a Filozofski fakultet s doktoratom u Zagrebu. Na tom fakultetu bio je najprije asistent, pa docent, izvanredni i najzad redoviti profesor, šef Katedre za povijest hrvatskoga književnog jezika i dijalektologiju. Najvažnija su mu djela Analize starih hrvatskih pisaca (1977.), Jezičnopovijesne rasprave (1979.), Jezična baština (1988.), Korijeni Krležina Kerempuha (1991.). Jedan je od trojice utemeljitelja reprezentativne biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti, za koju je, kao njezin izvršni urednik, napisao Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza (1999.; 2006.). U toj biblioteci izašlo je ukupno sto svezaka (1995. - 2008.). Sljedeći svesci, pod drugim uredništvom, nisu vjerodostojni nastavak ovoga projekta. Za člana su radnika Akademije izabran je 1977., a za redovitog člana 1991. Šest godina (1998. - 2003.) bio je tajnik Akademijina Razreda za filološke znanosti.

Božo Udovičić (Rašeljke, 1933.) poslije Gimnazije u Požegi završio je studij elek trotehnike s doktoratom u Zagrebu. Redoviti sveučilišni profesor u Splitu i Zagrebu. Objavio je nekoliko znanstvenih knjiga i zasebnih studija iz svoje struke, kao i me moarsku knjigu Statisti u demokraciji (1999.). U prvoj Vladi demokratske Republike Hrvatske bio je ministar energetike i industrije (1990.). Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1997.

Stjepan Damjanović (Strizivojna, 1946.), profesor na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nakon osnovne škole u Strizivojni i Vrpolju završio je gimnaziju u Požegi. Veliki je zaljubljenik u hrvat sku glagoljašku baštinu, koju pomno istražuje. (Potrebica 2003) Osim disertacije Interferiranje hr vatskih dijalekata i općeslavenskog književnog jezika u hrvatskoglagoljaškim tekstovima 15. stoljeća napisao je više knjiga, među kojima spominjemo Tragom jezika hrvatskih gla goljaša (1984.), Jedanaest stoljeća nezaborava (1991.), Staroslavenski glasovi i oblici (1993.; 1995.), Staroslavenski jezik (1983.; 1995.; 2000.; 2003.;), Slovo iskona (2002.), te monogra fiju o Vatroslavu Jagiću Opširnost bez površnosti (1988.). Za člana suradnika Hrvatske akademije izabran je 1998., a za redovitog člana 2004. (…)

Stjepan DamjanovićJosip Vončina

34

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Slika prve gimnazijske zgrade iz 1726. godine, u sredini (danas zgrada samostana sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog). Na početku zgrada je jednokatnica, a kasnije je dograđen kat. Lijevo od nje u nizu vidi se zgrada nekadašnje više djevojačke škole (danas Osnovna škola Antuna Kanižlića). Desno se uočava kontura crvke sv. Lovre i zgrada nekadašnjeg biskupskog orfanotrofija (danas zgrada Požeške biskupije).inv. GMP 18.171

35

Povi

jest

PovijestPrilike u Požeškoj kotlini i oko nje prije osnutka Gimnazije*

Ključni događaji i promjene od osnutka do reforme obrazovanja 1975. godine*

Centar za usmjereno obrazovanje (1975. - 1992.)

Gimnazija od 1991. godine do danas

Obnova tradicije i ugleda škole

Sažetak postignuća od obnove škole do danas (1992. – 2019.)

36

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

o godine 1537. u požeškom kraju nije bilo viših, a ni dovoljno osnovnih škola. Više obrazovanje stjecalo se izvan Hrvatske, na sveučilištima

Beča, Budima, Firenze i drugih europskih gradova. Turci su 1537. godine zauzeli Požešku kotlinu i zadržali je pod svojom vlašću sve do 1691. godine. U takvim uvjetima, nije se moglo misliti o razvoju školstva. Osnovnu prosvjetnu djelatnost obavljaju pripadnici crkvenog reda sv. Franje. Oni u Velikoj 1634. osnivaju školu za svećeničke pripravnike, a pokraj nje i školu za svjetovnjake. Potkraj sedamnaestog stoljeća turska

moć opada, pa požeški kraj ubrzo postaje slobodan. To dovodi do pojačanog zanimanja za kulturu i prosvjetu, pa se osniva sve više novih škola, poglavito sjemeništa, u čemu prednjače crkveni redovi franjevaca i isusovaca. (Potrebica 1994: 19-21)

Zanimljiv i općenito poučan bliži uvid u ključna povijesna zbivanja i prilike u Slavoniji, Požegi i Požeškoj kotlini u kojima će niknuti požeška Gimnazija daje Gabrijel Valečić u Historijskom uvodu u djelu Povijest požeške gimnazije objavljenom u Spomen-izvještaju za 1926.-7. školsku godinu.

Prilike u Požeškoj kotlini i oko nje prije osnutka Gimnazije*

Preuzeto iz: G. Valečić, Povijest požeške gimnazije, Spomen izvještaj Državne realne gimnazije u Slav. Požegi 1926.-7.*Naslov rada prilagođen je stilu naslova u ovoj Spomenici, ali je zadržan izvorni autorov tekst.

Geografske naročito orografske prilike Požege i požeške kotline su takove, da su je vazda činile važnom strateškom točkom. Požeška do lina, zatvorena sa svih strana gorama, čini strateški centar Slavonije i zato se

nitko nije mogao smatrati niti biti pravim gospodarom Slavonije, ako nije u svojoj vlasti imao Požege i njene doline. To su dobro vidjeli i znali Turci, i zato razumijemo mnogobrojne njihove pokušaje, da osvoje Požegu. Često se zalijeću do Požege: prvi put 1396., zatim 1494., 1501. i 1502., ali ne uspijevaju. Uspjet će istom onda, kad Hrvate zahvati ne sretni razdor nakon smrti posljednjeg Jagelovića 1526. Hrvatski se sta leži smišljaju i natežu i prepiru o tom, hoće li na

Povijest

D

37

Povi

jest

prijesto pozvati Habsburgovca Ferdinanda ili Ivana Zapuljskoga, ne mogu se složiti, nastaje građanski rat, koji je samo dobro došao Osmanlijama. Ako ikada, a ono je sada zgodan čas, da se trajno dokopaju Slavonije. Još u istoj godini mohačke katastrofe dođe pod Požegu smederevski paša Mehmed Jahiogli, no ne mogaše je osvojiti. Za tadanju bogatu, jaku i izvrsno utvrđenu Po-žegu, (Kempf 1910) koja pruža utočište i obranu protiv neprijatelja svemu okolnom žiteljstvu, treba veća i jača sila, da je osvoji. Svi manji pokušaji moraju propasti. To je dobro uvidio veliki vojskovođa i diplomata sultan Sulejman II., znao je, da će se onda istom moći okruniti trajnim i stalnim uspje sima svoje ratne politike u Ugarskoj, kad osvoji Slavoniju i kad sebi time osigura zaleđe. Zato ga vidimo 1532., gdje vraćajući se ispod Kisega pada s većim dijelom svoje vojske pod Požegu, popali je i osvoji.Od potpune je propasti ovaj put spasilo Požegu to, što je pristajala uz Ivana Zapuljskog, sultanova štićenika. Zato joj se samostalni život produlji još do 1536., kad je domaćin rasprama oslabljenu zauze gore spomenuti paša Mehmed. Požega postade sad sijelom požeškog sandžakata, otkuda su osvojeni ostali dijelovi Slavonije, koliko već dosad nije bila pod turskom vlasti. Daljno je napredovanje Turaka htio doduše spri ječiti Ferdinand i u tu svrhu podigne ofenzivnu vojnu protiv Turaka u istočnoj Slavoniji, ali je na nesreću povjeri nesposobnomu generalu Ivanu Kazianeru, čija vojska bude 1537. razbijena kod Gorjana, i time je turska vlast u Slavoniji učvršćena. (…)Turski je imperializam nastojao u prvom redu, da osnuje svjetsku vlast i zato je nastojao, da likvidira narodnosti: narodne razlike prestaju, svi se moraju pokora vati apsolutnom gospodaru svih Osmanlija, sultanu. U velikoj nesreći, bila je ipak sreća, što Osmanlije, i ako nijesu rado gledali kršćanstva, ipak su ga i preko volje tolerirali, jer je jednako monoteističko kao i Islam i ži dovska vjera. Zato se nijesu u principu protivili kršćanstvu. Teškomu položaju katolika pomoglo je to, što je franjevački red dobio poseban privilegij, potpunu slobodu vjeroispovijesti. (Ahdnama, što ju je Mehmed el

Fatih dao fra Anđelu Zvizdoviću u Bosni.) Franjevački je red bio tako prilično favorizovan, dok je svjetovno svećenstvo uživalo malo ili ništa sklonosti sultanove. I sad se slično dogodilo u Slavoniji, koja je bila (osim istočnoga Srijema) podređena bosanskom paši, što se već prije zbilo u Bosni. Kao tamo, tako i ovdje mora svjetovno svećenstvo uzmi cati ispred Turaka. (Požeški kaptol seli 1536. u Pećuh), (Kempf 1910) a duhovnu će pastvu malo pomalo preuzimati franjevci, koji ostaju jedna od glavnih utjeha narodu u teškim danima trpnje.Istina je, da su prvi veliki turski sultani, osvajači Azije i Evrope, bili kulturni ljudi, da im je u prvom redu bilo stalo do pravedne uprave, jer su znali, da jedino njome mogu predobiti nove svoje podanike i možda ih sprijateljiti s novim stanjem. Ali je istina i to, da su njihovi namjesnici (paše) i činovnici (sandžaci i dr.) počinjali protiv dobre volje svojih go spodara sultana i svakovrsne zloporabe. I baš tim zloporabama imadu se pripisati sva ona nebrojena zla, što ih je gotovo kroz dva stoljeća imala trpjeti nesamo Bosna i Hrvatska, nego i ravna Slavonija od na silja i samovolje turske. Prilike su se kršćana znatno pogoršale, kad su sultani zanemarili upravu, te su njihovi namjesnici postali još samovoljniji (2. pol. 17. stolj.).Gdje vlada gotovo neprekidni rat, neko trajno opsadno stanje, kako je bilo u tadanjoj Slavoniji, tu kultura i prosvjeta ne nalazi plodno tlo. Narodna prosvjeta nije doduše u ono doba utrnula u Slavoniji, ali je nužno bila sprečavana. Puk, koji neprestano prisluškuje zveket bojnoga oružja, koji mora uvijek biti pripravan na obranu domaćega ognjišta, koji mora neprestano biti na oprezu i paziti, odakle bi ga moglo pogoditi ne-prijateljsko tane, koji mora bdjeti na svojim poljima, da ne postane plije nom nemila gospodara, nema kada da se naročito posvećuje svojoj iz obrazbi i odgoju duše. Zasluga je opet crkve, naročito franjevačkoga reda, da nije luč prosvjete u Slavoniji u ovo žalosno doba utrnula, kako bismo očekivali, — jer — inter arma silent Musae. . . kao što drugdje tako i u Slavoniji brinu se samostani i župnici za pučku obrazovanost. Uče puk nesamo istine vjere, nego ih poučavaju u čitanju, pisanju i daju im

38

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

ostalu elementarnu pouku. To nije dakako bilo pravo sustavno obučavanje, ali je za teške ratne prilike to bilo najviše, što se moglo učiniti. Pošlo se i dalje: davala se prilika i za višu obrazovanost, koja je potre bita svećenicima, a moći će do nje doći i bogatiji svjetovnjaci i tako vi dimo, da se 1634. osniva u Velikoj kod Požege sjemenište za svećeničke kandidate, a pokraj njega i škola za svjetovnjake. (Kempf 1910) Jednako se nastoji u XVII. stolj. podizati i uređivati osnovne škole. Ovaj je prosvjetni rad crkve i samostana od neprocijenjene vrijednosti, jer je spasao narod od očaja, pomogao mu očuvati vjeru, podizao u njemu narodnu svijest, pri-pravljao narodno oslobođenje i spremao narod za velike događaje, koji moraju u bližoj ili daljoj budućnosti neminovno uslijediti.Već je sigetska vojna 1566. pokazala, da turska sila nije apsolutna nesavladiva. Skupi i teški uspjeh Osmanlija kod Sigeta pokazao je, da je turska svjetska vlast baš sada u svojoj kulminaciji i da je blizu obrat. Otomanska je zvijezda kod Sigeta bez sumnje potamnjela i tamnit će odsad unaprijed sve više i više. I doista poslije Sigeta historija doduše bilježi velike ratne pothvate Turaka u srednjoj Evropi, ali ne bilježi velikih i odlučnih uspjeha tih pothvata sveukupne otomanske sile. Kod Žitvanskoga mira 1606. pregovaraju već Turci i kršćani ravnopravno, a mlitavost, nespretnost i nesposobnost habsburgovskih vojskovođa spasi Turke od kršćanske ofenzive mirom vašvarskim 1664. No i taj mir traje samo dvadeset godina, a onda slijedi poraz Kara Mustafin kod Beča 1683., osvojenje Budima 1686. i slavna pobjeda kršćana kod Haršanja 1687. Glas o ovim sjajnim uspjesima kršćanstva protiv Turaka brzo od-jeknu u cijelom kršćanskom svijetu, a najviše je djelovao u krajevima pokorenima od Osmanlija. I zato vidimo, da se svagdje narodni junaci stavljaju uz bok carskoj vojsci, da joj pomognu protjerati neprijatelja. Sad je bilo vrijeme za oslobođenje možda zgodnije nego ikada, jer je nakon pada Budima u turskoj vojsci nastala anarhija. Ovaj pokret za oslobođenje potpomagat će nesamo moralno nego i fizički i opet crkva, a naročito franjevci (jednako u Slavoniji kao i u Bosni). Zato vidimo ve likog

narodnog junaka fra Luku Ibrišimovića, apost. vikara za Slavoniju, gdje okuplja oko sebe junake, daje im savjete, podaje ideje i stvara pla nove. Upućuje carske generale, kako i kada bi se najbolje mogao protjerati neprijatelj. Kad je 1687. general Dünewald došao pod Požegu, pomo gao mu je Luka Ibrišimović, da je postigao sjajnu pobjedu protiv Turaka, ali time još ne prestade njihovo gospodstvo. To će se dogoditi istom 1688., kad je carska vojska uz pomoć fra Luke i njegovih junaka odlučno razbila Turke na brdu Sokolovcu i protjerala ih iz Požege. Rat za oslo bođenje bude produžen, dok ga konačno zapravo ne završi Eugen Savojski okrunivši se sjajnim uspjehom kod Zente na Tisi 1697., gdje tako odlučno porazi Turke, da su već 1698. počeli pregovarati o miru, koji bude sklopljen 1699. u Srijemskim Karlovcima, a Slavonija osim jugoistočnog Srijema osta po tom miru slobodna od Turaka. Tim su mirom bili dakle utvrđeni svi uspjesi, prema tome i oslobođenje Požege 1688. Turci su prema mirovnom ugovoru ostavili Slavoniju, a sad za vlada njom još veća »mrzost opustošenja«, jer su ostala pusta sela, opustošena polja i prorijeđeni gradovi. Mnogo valja uložiti truda i na pora, da se zemlja oporavi od silnih nevolja dugotrajnoga rata. No Sla vonija imade vrlo dobre gospodarske uvjete, i njeno oporavljenje bit će brzo i uspješno. Kao što prije turskog gospostva, tako je i sad Požega ostala u neku ruku središtem Slavonije. Požega će iskoristi mir, naglo se pridići i dovinuti nekadašnjemu blagostanju, a ovo će joj blagostanje omogućiti, da postane prvim slavonskim gradom. Sposobnost njenih sinova i povoljan stjecaj drugih izvanjih i unutarnjih prilika dovest će Požegu nakon nekoliko decenija do toga, da će postati i kulturnim stje cištem i žarištem Slavonije. To je pak Požega mogla postići jedino onda, ako stvori najviši učevni zavod, koji je prema tadanjim prilikama bio uopće moguć u Slavoniji, a to je — gimnazija. I doista ta se gimnazija počinje stvarati, još, prije nego što je posve umukla bojna trublja, još, prije nego što je cijela Slavonija oslobođena od Turaka. — To nas uvodi u pravu historiju požeške gimnazije.

39

Povi

jest

Ključni događaji i promjene od osnutka do reforme obrazovanja 1975. godine*

Preuzeto iz: Potrebica, Filip, Tri stoljeća požeške Gimnazije, Zbornik znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije: o njezinoj 300. godišnjici djelovanja: (1699. - 1999.) 2003. Ur. Potrebica, F. Naklada Slap - Gimnazija. Jastrebarsko - Požega.*Naslov je prilagođen stilu naslova u ovoj Spomenici, ali je zadržan izvorni autorov tekst. Izvorni tekst koji ne sadrži ilustracije obogaćen je manjim brojem odgovarajućih slika. U izvorni su tekst ponegdje u posebnim okvirima umetnuti isječci iz starijeg teksta Gabrijela Valečića „Povijest požeške gimnazije“ objavljenog u Spomen izvještaju Državne realne gimnazije u Slav. Požegi 1926.-7. sa svrhom pobližeg i detaljnijeg uvida u prilike nekog razdoblja.

Osnivanje

Nakon oslobođenja od osmanlijske vlasti narod Slavonije bio je ne samo materijalno siromašan već i kulturno zaostao. U prosvjetnom radu ističu se franjevci i isusovci, koji su potkraj 17. stoljeća počeli širiti svoj utjecaj u Slavoniji. Središte djelovanja isusovaca u Slavoniji postala je Požega. U našim krajevima isusovci su svoje prve škole, gimnazije s kolegijima, osnovali u 17. stoljeću.Za djelovanje isusovaca u Požegi bila je važna materijalna osnova, koju je u početku priskrbio Josip Babić,* kanonik i lektor stolne crkve zagrebačke i generalni vikar s potpunom jurisdikcijom u području između Save i Drave. Babić je dobio od cara Leopolda I. za posebne zasluge opatiju “de Gotho” (1689. g.), tj. vlastelinstvo Kutjevo, koje će ustupiti isusovcima s nakanom da se nastane u Požegi i da počnu s misionarskim i prosvjetnim radom. Tu Babićevu odluku potvrdio je car i kralja Leopold I. (1657.-1705.) 1700. godine. Prihodi s vlastelinstva u Kutjevu omogućili su os nivanje gimnazije u Požegi.* Ivan Josip Babić, izborni biskup skradinski, postaje potkraj 17.

stoljeća i opat kutjevački.

Babićeva nastojanja glede razvijanja prosvjete bila su poznata i prije. On je surađivao s mnogim istaknutim ličnostima kako bi isusovcima omogućio misionarski i prosvjetni rad u Požegi. O tome Tomo Matić piše» (...) Samom misli ustupa dobra kutjevačke opatije za prosvjetne svrhe bavi se Babić već mnogo prije, nego što je zamolio kralja Leopolda I., da odobri donaciju. Najprije se obratio na kardinala Leopolda Kolonića, nadbiskupa ostrogonskoga, s molbom da uznastoji, da se u Požegi osnuje isusovačka misija, a s druge strane je zamolio rektora zagrebačkog isusovačkog kolegija, neka dopusti, da o. Marko Stručić, profesor moralke u zagrebačkoj isusovačkoj akademiji, pode s njim u kutjevačku opatiju da se uvjeri o velikoj potrebi misionarskog rada u narodu zapuštenom i zaraženom turskim običajima. Tako je 1695. Babić sa Stručićem otputovao u Slavoniju.« (Matić 1935: 6)Prema do sada poznatim vrelima, u Požegu su potkraj 1698. godine došla dva isusovca, profesor teologije M. Stručić i Franjo Grundler (za duhovničku službu kod njemačke posade u Požegi). Oni su došli kao misionari, ali s obzirom na to da su mogli upotrijebiti prihode s vlastelinstva u Kutjevu, odmah su počeli pripreme za osnivanje škole.Isusovci su se nastanili kraj Kamenitih vrata (danas na mjestu Glazbene škole), a već 1699. godine preselili su se na mjesto sadašnje zgrade Požeške biskupije uz crkvu sv. Lovre. U studenom 1698. godine obavljene su pripreme za otvaranje škole, a u prosincu je osnovan i pripravni razred. Prvi razred otvoren je 1699. godine kao prvi gramatički razred (infima grammatices classis), u koji se upisalo više od 30 učenika iz svih društvenih slojeva. Na desetoj stranici rukopisa »HISTORIA DOMUS POSEGANAE« (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, Arhiv Nadbiskupije) spominje se godina 1699. kao godina osnutka škole, te točan opis osnivanja i početka djelovanja.

40

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Gramatička škola (1699. – 1726.)*

*Naslov je prilagođen stilu naslova u ovoj Spomenici.

Sustav isusovačkog odgoja izložen je u »Ratio studiorum« (1584.), a osniva se na tradicionalnoj katoličkoj pedagogiji. U prve dvije godine rada u požeškoj isusovačkoj gramatičkoj školi sve dužnosti profesora obavlja Marko Stručić, a u trećoj godini došao je u Požegu Melhior Omersa, prvi profesor čije je zanimanje bilo samo škola. Otada pa sve do 1726. godine imala je ta gramatička škola samo jednog isusovca, koji je podučavao sintaksu i gramatiku. Uvijek je to bio potpuno školovani isusovac, tj. koji je završio teologiju i filozofiju, a samo je 1710. godine škola bila povjerena svjetovnom svećeniku iz Bakra Tomi Žuvičiću. Tijekom prvih dvadeset i pet godina požeška je Gimnazija gramatička škola koja ima četiri razreda: parvistae, principistae, gramatistae, syntaxistae, i dva učitelja, jednoga za principia i parvu, a drugoga za gramatiku i sintaksu. Samo oni učenici koji bi stekli dobro predznanje u pripremnom razredu mogli su nastaviti školovanje u grama tičkoj školi. To je u stvari bila niža gimnazija (latinska škola), s pripremnim razredom i tri gimnazijska razreda.

Viša gimnazija (1726. – 1761.)*

*Naslov je prilagođen stilu naslova u ovoj Spomenici.

Godine 1726. postaje viša gimnazija, jer je osnovana humaniora, i dobiva trećeg učitelja, koji je predavao retoriku i poeziju. Otvara se i četvrti razred (poetae), a već sljedeće godine peti razred (rhetores). Takva podjela trajala je sve do 1757. godine, a otada do ukinuća isusovačkog reda (1773.) prvi razred se ne dijeli jer su postojale osnovne škole u kojima se stjecalo predznanje. Međutim, podjela na razrede nije se mijenjala od 1727. do 1761. godine, kada se uvodi logika s metafizikom.

Prema tome, Požeška gimnazija dobiva svoj potpuni oblik 1726. godine, kada je isključivo gramatička škola pretvorena u potpunu gimnaziju. Iste godine podignuta je i jednokatna zgrada Gimnazije (danas zgrada samostana sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog).

Rat koji je Karlo VI. vodio od 1736. do 1739. godine, a koji je završio Beogradskim mirom 1739., negativno je djelovao na rad i razvoj Gimnazije, koja je od 1. lipnja 1739. do 4. ožujka 1740. godine bila zatvorena. Tome je svakako pridonijela i kuga, čija je epi demija, prema matičnoj knjizi umrlih, trajala u gradu Požegi od svibnja do studenoga 1739. godine. Iz matične knjige umrlih saznajemo da je u gradu Požegi umrlo od kuge 798 osoba te još 171 osoba u pet okolnih sela (Seoci - 69, Vidovci - 56, Vrhovci - 30, Drškovci - 28 i Emovci Gornji - 8) ili ukupno 969 osoba. Sasvim je razumljivo da se broj učenika smanjio toliko da su se u sintaksu i gramatiku upisala samo četiri učenika, a za poeziju (peti razred) se nije javio ni jedan učenik. Stoga je 1741. godine Gimnazija bila reducirana na gramatičku školu, ali samo zakratko jer se već 1742. go dine radi u svim razredima.

U Požeškoj gimnaziji proučavala se crkvena kultura i filozofija. Stoga je već 1735. godine škola osnovala knjižnicu, zajedno s čitaonicom, u kojoj su učenici mogli učiti. Knjižnica je obilovala vrijednim djelima, a prilikom ukidanja isusovačkog reda imala je 1141 naslov s oko 2000 svezaka.* Pedagoški i didaktički postupak bio je detaljno razrađen i s učenicima se postupalo strogo. U posljednjim godinama isusovačke škole u nižim razredima uči se i matematika, a nastavni jezik je latinski. Od 1726. godine možemo pratiti broj učenika svih razreda i profesora koji su ih podučavali prema Matriculi studiosorum,** u kojoj su navedena imena svih učenika po razredima od 1725. do 1838. godine. Gimnaziju su mogla polaziti djeca svih društvenih slojeva. Pohađalo je školu mnogo siromašne djece, o čijoj su se prehrani i smještaju skrbili isusovci, uz pomoć građana, a često su im davali obuću, odjeću i pomagali im u učenju. Unatoč tome učenici su često

41

Povi

jest

prosjačili jer im isusovci nisu uspijevali uvijek osigurati sve potrebno za školovanje i život.*Inventar isusovačke knjižnice Gimnazije u Požegi, Nadbiskupski

arhiv u Zagrebu. Eclesiastica 63. Societas lesu Požega 23.

**Matricula studiosorum, čuva se u Državnom arhivu Slavonski

Brod Odjel u Požegi (Fond - Gimnazija). Sadrži podatke o broju

učenika od 1725/26. do 1737/38. Nedostaju podaci za godine 1735.,

1743., 1744. i 1811. Na početku svakog godišta navedena su imena

profesora i direktora škole. Od godine 1756. nalazimo i ocjene iz

vladanja i općeg uspjeha, a od 1773. navedeno je i mjesto, stalež i

domovina svakog učenika.

Zbog njihova prosjačenja 1732. godine sukobili su se učenici i obrtnici, pa je iz Osijeka morala doći redovita vojska da ih umiri. O nemirima Tomo Matić piše: »Ojađeni tim postupkom djeca su sutradan nekim od napadača javno na trgu vratili milo za drago. Time su dakako svoje protivnike još više raspalili, i oni su počeli đake svuda po gradu hvatati i tući, tako da se od stranih đaka nije ni jedan usudio vratiti u svoj stan (...) Kada domaće vlasti nisu učinile reda, rektor kolegija Jakob Pejačević (direktor Gimnazije od 1731. do 1734.) požalio se osječkom generalu, koji je poslao u Požegu kapetana i zastavnika s više od šezdeset vojnika. Vojska je pohvatala glavne krivce i ostala u Požegi punih šest dana na gradski trošak, a otišla je tek onda, kada su građani svojim potpisom zajamčili, da će biti red i mir.« (Matić 1935: 30-31)

Strogi isusovački odgoj ublažavao se samo kada su učenici u svojim zahtjevima bili jedinstveni. Isusovci bi tada popuštali, što dokazuju događaji iz 1732. i 1748. godine i kasnije. Medu učenicima bilo je i odraslih ljudi, zaređenih svećenika čije obrazovanje nije bilo dovoljno, oženjenih ljudi i onih koji su obraćeni s islama.Utjecaj škole na požešku sredinu bio je značajan i raznovrstan. U kulturnom životu grada Gimnazija je bila žarište muziciranja, vjerskog učenja i obreda te kazališnih predstava, drama i komedija vjerskog i drugog sadržaja. Osobito su bile važne godišnje priredbe, koje su u Gimnaziji uvedene vrlo rano, već 1715. god.

Academia Posegana (1761. – 1776.)*

*Naslov je prilagođen stilu naslova u ovoj Spomenici.

Djelovanje Gimnazije osobito je važno sedamdesetih godina 18. stoljeća. Za rektorovanja o. Andrije Szalaya (1761.) osnovana je Akademija za studij filozofije i moralne teologije, nazvana Academia Posegana. Upravo te 1761. godine dodana je višoj ili potpunoj gimnaziji filozofija, a 1763. i teologija. Prve dvije godine 1761. i 1762. počela se učiti filozofija, a druge dvije godine 1763. i 1764. moralna teologija. U prvoj godini filozofije podučavala se logika i metafizika, a u drugoj godini opća i posebna fizika (phisica generalis et particularis). Predavali su isusovci Ignacije Marek i Martin Nabolović. U prvom tečaju teološkog fakulteta učila se moralna teologija (theologia moralis), a u drugom theologia moralis secundi anni. Uz šestorazrednu gimnaziju, od 1761. do 1776. godine postoji Akademija s filozofskim i teološkim fakultetom. Svaki je fakultet imao po dva tečaja. Time se Požega svrstala u red sveučilišnih gradova u kome Akademija djeluje punih šesnaest godina. U početku su profesori pratili svoje studente sve do četvrte godine, odnosno tečaja, a od 1764. godine uvode se katedre na filozofskom i teološkom fakultetu. Istaknuti profesori Akademije bili su: Ignacije Marek, Martin Nabolović, Andrija Blašković, Fr. Borgija Pozia, Antun Kanižlić, Ignacije Kampus, Franjo Ksaver Pejačević, Franjo Sekulić, Antun Hohenwarth, Emerik Mihaly, Antun Ustia, Stjepan Plačko, Ivan Galjuff.

»Academiu Poseganu« u stranom svijetu nazivaju sveučilištem …Ova je visoka škola poznata savremenicima pod imenom »Academia Posegana«, ali je u stranom svijetu smatraju i nazivaju sveučilištem. Tako n. pr. Fr. W. Taube: Historische und geografische Beschreibung des Königr. Slavonien und des Herzog th. Sirmien. Leipzig. III. str. 27. veli: »Das weitläufige und schon ins Angefallende Jesuiter Collegium mit der Universität ist um 1776. in ein Gymnasium verwandelt worden.«

(Valečić 1927: 13)

42

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Nastava se odvijala u zgradi Gimnazije. Prve godine Akademija je imala 19 slušača, a kasnije od 25 do 40. Kada je ukinut isusovački red, došla je Akademija u tešku situaciju. Vid Došen, književnik i župnik iz Dubovika, nije uspio organizirati nastavak rada Akademije, a carica Marija Terezija ju je 1776. godine ukinula. Bogata isusovačka knjižnica omogućavala je uspješno studiranje filozofije i teologije. (opširnije Matić 1940: 47-67 ; usporedi Potrebica 1976: 85-122)

Za vrijeme isusovaca (1698.-1773.) Gimnaziju je završilo oko 900 učenika. Tije kom šesnaest godina djelovanja Akademije požeška Gimnazija imala je potpunu gra-matičku školu, humaniora, filozofiju i moralnu teologiju. Uz zagrebačku Akademiju bila je tada jedina isusovačka viša škola u Hrvatskoj.

Blagotvorni utjecaj požeške gimnazije na boljitak socijalnih prilika …Razumije se, da su isusovci u prvom redu nastojali, da u svojim školama odgoje pomladak za svoj red, ali razmjerno vrlo malo đaka svršivši gimnaziju stupa u isusovce, nego najvećma polaze u svjetovne svećenike.* Veliki ih dio odilazi u franjevce,** a neki i u kapucine (Fancev 1922: 30). Drugi odabiraju svjetovna zvanja, vojničko i dr. Jedan pak dio odilazi na strana sveučilišta (dok još nije bilo akademije), gdje svršavaju različite fakultete i vraćaju se u domovinu kao gotovi ljudi, da zauzmu mjesta, koja odgovaraju njihovim osposobljenjima. Koji pak nijesu imali sredstava da nastave nauke na kojemgod sveučilištu, ostajali bi kod kuće i tu se dali obično na zanat. Ovo je od osobite važnosti i značenja, jer se tako visoko podigao građanski stalež u Požegi i u drugim mjestima. Budući da je sve građanstvo bilo približno jednako obrazovano, nestalo je gotovo razlike u izobrazbi između građanskih staleža i aristokracije i inteligencije, koja razlika znade često biti pogubna, jer uzrokuje najprije međusobno nerazumijevanje, a onda staleške sukobe. Ovako obrazovani obrtnici, radeći zajedno sa svojom inteligencijom, podigli su grad svoj

na visoki stepen blagostanja. Tako je požeška gimnazija blagotvorno utjecala i na boljitak socijalnih prilika. — Isusovci su se brinuli i za pučke škole u Slavoniji, a njihovi propovjednici pišu nabožne knjige za puk, kojima dodaju naprijed abecedu da bi se analfabeti najprije naučili čitati. (Fancev 1922: 30 i dalje)

Iz svega se vidi, da povijest požeške gimnazije ne ostaje samo unutar gimnazijskih zidova, nego je njena povijest ujedno dio povijesti grada Požege, a preko ovoga i dio kulturne historije slavonske. Stoga gledišta valja povijest ovoga zavoda promatrati, jer se samo na taj način može ta povijest ispravno razumijevati i shvatiti.

Isusovci su svojom gimnazijom učinili Požegu nesamo prvim gradom u Slavoniji, nego i jakim kulturnim centrom, kamo će se stjecati najbolji i najveći umovi slavonski. Po isusovačkim školama postaje Požega — slavonskom Atenom. * Požega je imala i sjemenište. Razumije se, da su pitomci toga

sjemeništa nakon otvorenja teološkog fakulteta slušali na njem

teologiju.

**Slavonci su nekad, kao i sad, osobito cijenili franjevce, a to lako

razumijemo kad znamo, što su franjevci bili narodu za turskoga

gospodstva. — Već smo (…) spo menuli,, da su i franjevca imali

svoje, manastirske škole, u kojima su nakon otvorenja gimnazije po

Isusovcima u glavnom odgajali svoj podmladak. (Valečić 1927: 14-

15)

43

Povi

jest

novčanoga imutka. Zato vidimo, da broj đaka u matici gimnazije znatno opada u ovim godinama, a i historik se gimnazije požeške često tuži na sve ove nevolje („Historia memorabilia“, str. 105. i dalje) (među ostalima i na premale profesorske plaće) te kod toga aludira na općenite državne prilike, jer sve to zajedno loše utječe na život i razvoj nesamo ovog zavoda, nego i drugih sličnih. — Apsolutistička vlast Franje I., kojim je posvema obvladao Metternich, nije uopće bila prijatna razvoju znanosti, jer su bile opasne po vlast. (…)

Franjevci preuzimaju upravu nad školom i osnovano je biskupsko sirotište koje će gimnaziju stalno podupirati …Pravom se može reći, da u ovoj školskoj godini (1834./1835. ; nap. ur.) požeška gimnazija zalazi u novo razdoblje svoga života. Nesamo zato, što su upravu ove gimnazije preuzeli te godine franjevci, nego i zato, što je te godine osnovana jedna nova institucija u Požegi, koja će gimnaziju u izvjesnom pogledu izdašno pomagati i stalno podupirati, koja će pojačavati, popunjavati i uzdržavati redove gimnazijalaca, a ta je institucija biskupsko sirotište. (…)

Osnovao je ovo sirotište zagrebački biskup Aleksandar Alagović u zgradi, gdje se nekad nalazio isusovački kolegij, po čemu se i sama zgrada prozvala: collegium - vulgo »kolegija«. (…)

U zakladnici (»Litterae fundationales«) („Liber memorabilium“, str. 5. i dalje) što ju je tom prilikom izdao, određuje Alagović svrhu i zadaću zavoda: odgajati i školovati siromašnu talentiranu djecu obojega spola i omogućivati im školovanje. Razumije se, da mu je bila glavna intencija, da mladići nakon svršene gimnazije pođu u svećenike, ako se pak za taj stalež ne bi odlučili, djelovat će inače kao obrazovani ljudi u svom narodu. (…)

Već odmah nakon osnutka vidio se sretni utjecaj biskupskog sirotišta na gimnaziju. Radi gore

Gimnazija pod upravom pavlina, ekspavlina, svjetovnih svećenika i franjevaca (1773. – 1864.)*

*Naslov je prilagođen stilu naslova u ovoj Spomenici.

Nakon što je ukinut isusovački red Gimnaziju su preuzeli pavlini. Godine 1777. uvedena je nova naučna osnova, nova podjela na razrede i novi nazivi, Gimnazija se dijeli na nižu gramatikalnu (tri razreda) i višu humanističku (dva razreda). Nakon ukidanja pavlinskog reda (1786.), pavlini su se sekularizirali, pa su se zadržali kao profesori sve do 1834. godine, kada su školu preuzeli franjevci. Godine 1806. škola je ponovno imala četiri niža razreda i opet postala šestorazredna škola, a takva je ostala sve do 1852. godine.

Apsolutizam, tajna policija, cenzura, bolesti i druge nevolje u prvim desetljećima 19. stoljeća …Godine (…) 1808./9. (…) je (…) gimnazijska zgrada pre-tvorena u privremenu vojničku bolnicu i smješteni su u nju ranjenici iz francuskoga rata. Radi toga mora se gimnazija skloniti u franjevački samostan („Historia memorabilia“, str. 76. ; Kempf 1910: 574). (…)

Rekli smo već, da je povijest ove gimnazije dio kulturne i općenite povijesti Slavonije i Hrvatske. Prema tome će i obratno svi događaji u ovim zemljama utjecati na život same gimnazije. To se najteže osjetilo u drugom i trećem desetljeću prošloga stoljeća (19.; nap. ur.), kada je zemlje države austrijske pritisnuo nesamo krajni apsolutizam i reakcionarstvo, tajna policija, cenzura i dr., nego su još došle i druge nevolje, kao što se uopće poslije dugih ratova javljaju, a to su u prvom redu bolesti (kuga), suša, nerodica, koja uzrokuje pomankanje živežnih namirnica i podizanje njihovih cijena. Od sviju je pak nevolja bila najteža financijalna bijeda, koja je nastala uslijed bankrota 1811., kada je sav papirnati novac (oko 400 milijuna) reduciran na jednu petinu (80 milijuna) tako, da su ljudi tom bezobzirnom carskom naredbom naprosto izgubili četiri petine

44

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

navedenih neprilika, koje su oteščavale školovanje, bio je sveukupni broj đaka u godinama 1810.—1830. obično 70 do 100, a rijetko je kada nadmašen broj 100. Čim je pak osnovano sirotište, raste taj broj naglo tako, da već 1836./7. doseže 130, a onda napreduje dalje. Nesamo brojem đaka, nego i uspjehom njihovim diže se gimnazija snažno i naglo. Ako pogledamo ocjene njihove u to doba, nalazimo vrlo često »eminens«; 1. classis razumije se prevladava, ali zato ćemo vrlo rijetko kod kojega đaka naći nedovoljnu ocjenu (2. classis), dok ocjene za posvemašnji neuspjeh (3. classis) ne nalazimo ubilježene ni kod kojega đaka. Razumjet ćemo odmah, zašto je tako lijep broj odličnih đaka, kad se sjetimo, da su se u sirotište primala samo najna darenija djeca, koja su ovako sačinjavala najbolju srčiku gimnazije. (…)

Osvrnimo se malo na život profesora i đaka za vrijeme školske godine …Škola se po starom običaju »antiqua ex consuetuidine« još od isusovaca počinjala redovno u prvoj ili najkasnije drugoj sedmici mjeseca novembra. U određeni bi se dan otvorila školska zgrada, mladež se iznova razmjestila po školskim sobama, a onda bi i profesori i mladež krenuli u crkvu* na svečanu misu i »Veni Sancte«. Kod toga je obično koji profesor svećenik održao mladeži svečani govor, kojim bi ih potakao na rad i marljivost u započetoj školskoj godini. Nakon dva dana bi se opet sakupila školska mladež, a profesorski zbor bi održao svečanu sjednicu, na kojoj bi obično direktor pozdravio sakupljene profesore, zatim su se pročitale i primale na znanje različite odredbe i reskripti. — Inače je profesorski zbor održavao svoje sjednice pod predsjedanjem direktora često za vrijeme školske godine, kadgod bi se zato pokazala potreba (na pr. došao kakvi važan reskript ili slično). — Mladeži su pak pročitani disciplinski propisi. Tako se prava školska obuka započinjala obično tri ili četiri dana nakon »Veni Sancte«. Obuka se držala prijepodne i poslijepodne, i to dok je još bila akademija, počimala se obuka za gimnazijalce u 71/4 h, a za akademičare u 81/2 h, a trajala je do 10 h. Iza toga su svi akademičari i

đaci išli na sv. misu. Poslijepodne počinje se obuka za nižeškolce u 13/4 h, a za višeškolce u 21/2 h, a svršavala se u 4 h. Uoči blagdana svršavala se popodnevno obuka u 31/2 h i tada bi sveukupna školska mladež pošla na vespere i litanije u crkvu. Osim nedjelje i blagdana bio je dvaput na tjedan stalni školski praznik i to utorkom i četvrtkom (feria IIIa et Va). Kasnije ostade školski praznik u tjednu jedino četvrtak (i razumije se nedjelja). Osim ovih praznika imali su đaci božićne i uskrsne praznike 8—10 dana, zatim u maju i junu po tri dana. Prije Uskrsa održavala je katolička mladež duhovne vježbe (exercitia spiritualia). Školska se godina svršavala svečanim »Te Deum«-om, u koncu augusta ili u prve dane septembra. Tada je djeci, a i ostalim gostima javno pročitana klasifikacija. (…)

Iza podijeljenih izvještaja i svečano objavljene klasifikacije razišla bi se školska mladež svojim kućama, gdje će provesti velike školske praznike, koji su trajali od početka septembra do prvih dana mjeseca novembra (»Feriae autumnales«), da malo okrijepe sile i da svježom dušom nastave svoj rad u budućoj školskoj godini. I profesori su običavali ići na odmor. Često se u historiji gimnazije spominje, kako su kroz praznike boravili u kupalištu Velikoj.* Za isusovaca i pavlina bila je gimnazijska crkva sv. Lovrinca

(»templum s. Laurentii«), koja se zvala i »Templum academicum«.

Negdje poslije njih je napuštena. Kad je biskup Alagović osnovao

u nekadanjem isusovačkom kolegiju sirotište, bude i ta crkva

obnovljena i povraćena prijašnjoj svrsi. I sad je to gimnazijska crkva.

(Valečić 1927: 18-22)

U tom razdoblju više se pozornosti posvećuje prirodnim znanostima, uređuje se zbirka za biologiju i fiziku, a uz latinski više se njeguje i hrvatski jezik. Nastojanja su usmjerena na unapređenje nastave. Uvedeno je načelo zornosti i eksperiment. Odgoj no i obrazovno djelovanje nije se bitno mijenjalo sve do 1850. godine, kada je Leo Thun proveo reformu školstva. Zbivanja 1848. godine u Hrvatskoj uvelike su se odra zila na prilike u Požegi, pa je došlo do nemira među učenicima Gimnazije. (Potrebica

45

Povi

jest

1984: 178-188) Školske godine 1848./49. uveden je hrvatski jezik kao nastavni jezik umjesto latinskog, ali ne zadugo, jer je za Bachova neoapsolutizma (1851.-1860.) nastavni jezik bio njemački. Zbog brojnih teškoća, godine 1852., škola postaje niža gimnazija s četiri razreda (uki nuti su peti i šesti razred). To je bio i najveći pad od osnutka, jer kao četverorazredna škola djeluje punih osamnaest godina (1852.-1870.). Ipak je za to vrijeme uvedeno nekoliko predmeta, npr. krasopis, crtanje i muzika, ali su učenici snosili troškove podučavanja. Godine 1854. uprava škole osnovala je Društvo za potporu dobrih, ali siromašnih učenika, koje je s manjim prekidima djelovalo punih devedeset godina (1854.-1944.). (Potrebica 1970: 21-30) (…)

Gimnazija pod upravom svjetovnjaka (1864.-1945.)Listopadskom diplomom od 20. listopada 1860. godine austrijskim je zemljama vraćena ustavnost, što ubrzava dolazak profesora svjetovnjaka. Medu prvim profesorima svjetovnjacima istakli su se Josip Pavičić, Eugen Kovačević i Antun Mazek. Hrvatski jezik opet postaje nastavni. Svjetovnjaci preuzimaju upravu škole 1864. godine, a u školskoj godini 1870./71. dobivaju odobrenje da postupno, svake godine, uvedu po jedan viši razred. Tako je Gimnazija školske godine 1873./74. imala svih osam razreda, te je održan prvi ispit zrelosti (Petković 1964: 19-30). Tada je direktorom Gimnazije postao Antun Mazek, koji je njome upravljao punu 31 godinu (1874. -1905.) i znatno je pridonio njezinu razvoju. Predavao je latinski, grčki i njemački jezik.

Đaci požeške gimnazije marljivo i vrlo uspješno uče mnogobrojne obvezne i neobvezne predmete i vještine …Nakon što je požeška gimnazija od 1874. imala svih osam razreda, uveli su se u njoj kao i na drugim gimnazijama u Hrvatskoj i Slavoniji ovi obligatni predmeti: Nauk vjere, latinski, grčki, hrvatski (kasnije sa

staroslavenskim) i njemački jezik, povijest, zemljopis, matematika, prirodopis, fizika, kemija, higijena, filosofska propedeutika (logika u VII. i psihologija u VIII. razredu), krasnopis i u novije vrijeme gimnastika. K ovima su pridodani neobligatni, odnosno relativno obligatni i to odmah nakon 1874. francuski, talijanski i jedno vrijeme engleski jezik, crtanje, »slöjd«, stenografija (koju je prvi počeo predavati Mijo Poljak, a na stavio G. Ašner), crtanje i pjevanje, koje poučavaju gradski kapelnici Prohazka do 1898., Junek do 1901. zatim prof. Krnic, a onda opet gradski kapelnici Hinko Mařinec i Rikard Krestin. Istočno-pravoslavni nauk vjere poučava paroh i protoprezbiter Josip Zdjelarević do 1901., poslije njega Jovan Konstantinović. Izraelitički nauk vjere drže mjesni rabini: Mojsije Schwarz, onda Winter, dr Mojsije Margel, Juda Margel, Samuel Stern (brodski rabin), dr Brettholz i drugi *. Nakon 1914. su radi ratnih neprilika i nedostatka učitelja malo pomalo izostajali neobligatni predmeti. *Vidi Izvještaj kr. vel. gimn. u Požegi 1874.—1918. Arhiv gimnazije.

Iz ovoga se pregleda predmeta vidi, da su đaci požeške gimnazije upoznavali glavne rezultate gotovo svih znanosti. Naročito valja istaknuti, da su pored »mrtvih« klasičkih jezika osobito marljivo učili i žive moderne, i to ne samo obligatne, nego i neobligatne. Kako je to moglo biti, razumjet će svaki onaj, koji zna, da humanistička gimnazija, kakova je požeška u to vrijeme, daje zapravo najbolju i najplodniju podlogu za sve nauke, pogotovu pak za učenje modernih romanskih i slavenskih jezika.

Uz ovu dužnost učenja imali su đaci i vjerskih, disciplinskih i drugih dužnosti. Tako vidimo iz gimnazijskih izvješća, da su sve do 1891. pribivali svaki dan (samo ne u zimi) službi Božjoj. Od te godine unaprijed dužni su ići sv. misi samo nedjeljama i blagdanima. Jednako su u nedjelje i blagdane dužni slušati propovijedi i polaziti na vespere i večernjice. Ispovijedaju se »ex offo« pet put na godinu, od 1880. tri put. Moraju pribivati crkvenim ophodima na Tijelovo,

46

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Florijanovo, Uskrsnuće i t. d. Na dan klečanja moraju klečati pred presv. Otajstvom i t. d.

Učenje svih ovih obligatnih i neobligatnih predmeta i vještina tražilo je bez sumnje mnogo vremena od požeških đaka, koji su vrlo marljivo učili i savjesno vršili svoje školske dužnosti. Ako prevrćemo listove godišnjih izvještaja, vidimo, da na svakoj stranici blista po više odlikaša, a neuspjesi kod pojedinaca su vrlo rijetki. Zato se bogoštovni odio hrvat ske vlade trajno najpovoljnije i najljepše izjavljuje o požeškoj gimnaziji i s veseljem uzima na znanje snažni i sigurni napredak požeških đaka koliko u naukama, toliko u ćudoređu.

Znajući sve to pogotovu se čudimo, kad vidimo, da ovi đaci nalaze još vremena i za privatni rad u svojim religioznim i literarnim, glazbenim, narodnim, gimnastičkim i ostalim društvima (Pintar 1927: 55-79). Osnivali su pak ta društva, da u njima zajedničkim silama upotpunjuju znanje, što su ga dobivali u školi i da se okušavaju i vježbaju u pojedinim samostalnim radovima: sastavljanju pjesama, crtica, pripovijedaka, referata i t. d. Što više ti se đaci popinju i na katedru i drže samostalno literarna, socijalna i ostala predavanja.

A kako je bio moguć tolik intenzivan rad i zamjeran uspjeh ove mladeži? Uzroke i razloge valja u prvom redu bezuvjetno tražiti u izvrsnoj nastavi i odgoji, što su je od svojih profesora dobivali u školi. Ali iz ovoga rada i uspjeha moramo zaključivati ipak, da je među đaštvom bio velik broj onih, koji su bili osobito daroviti i kod kojih je bilo živoga naučnog interesa i ustrajne volje za rad. To je zaključivanje istinito i stvarno. Pita se ipak, zašto je baš u Požegu dolazilo toliko odličnih darovitih đaka. Ponajglavniji razlog leži opet u nadb. sirotištu. U to su se sirotište — kako smo već gore spomenuli — primali besplatno (»alumni«) samo vrlo nadareni i dobri dječaci tako, da je njihov broj daleko nadmašivao broj onih, koji su plaćali stan i opskrbu. Ti su pitomci nadb. sirotišta bili ujedno i glavni i najveći dio članstva »Marijine kongregacije«, koji po svojim pravilima uvijek

potiče đake na ćudorednost i marljivost u naucima i isključuje nemarne đake. Tako je sirotište davalo gimnaziji barem po 50 đaka odlikaša i pridonosilo time onoj glasovitosti požeške gimnazije. To se sirotište i gimnazija vrlo živo međusobno pomažu: Ravnatelji i prefekti sirotišta su ujedno i suplenti i ekshortatori za nižu gimnaziju*. Oni iz vlastite incijatice i svojih skromnih sredstava pomažu materijalno i one požeške đake, koji nijesu pitomci sirotišta (…) Kad je za vrijeme rata sirotište bilo jedno vrijeme zatvoreno, osjetila je požeška gimnazija teško njegov manjak**. Uslugu, što je sirotište činilo gimnaziji, uvijek mu je zahvalno priznavalo nesamo ravnateljstvo gimnazije, nego i druge prosvjetne oblasti.

Gimnazija dobiva novu školsku zgradu …(Školske godine, nap. ur.) 1876./7. doživje opet požeška gimnazija veliko slavlje. Dobila je novu zgradu, u kojoj se i sad nalazi (1927. godine, nap. ur.). Dotadanja se jednokatna zgrada sadašnji samostan ss. milosrdnica pokazala odavna pretijesnom i zbog vlage u prizemlju nepodesnom za obuku.

Već 1872. moli učiteljski zbor, neka stručna komisija pregleda »prostorije u ovdašnjoj gimnazijskoj zgradi, buduć su zbog sve to veće vlage opasne zdravlju i pogibeljne učilom.« Na ovu je molbu odredio odio za bogoštovlje kr. zem. vlade u Zagrebu žup. oblasti i gradskom poglavarstvu u Požegi, da sastave takovu ko-misiju. Tu su komisiju sačinjavali: zamjenik žup. fizika dr Hiršenštein, žup. mjernik Vilim Just, gradski fizik dr Vatroslav Thaller, gradski satnik Josip Matijević, privr. direktor gimnazije Gršković i član učiteljskog zbora A. Pavić. Ta je komisija odlučila, da se prizemne prostorije imaju izmijeniti već buduće šk. god. drugim zgodnijima. Zato vidimo, da se slije dećih godina obuka za neke razrede vrši izvan gimn. zgrade u privatnim prostorijama. 1873./4. bilo je pet razreda izvan zavodske zgrade. Vidjelo se, da treba graditi novu zgradu, o čemu su osobito mnogo nastojali i ra dili na hrvatskom saboru zastupnici Požege Filip Thaller i Miroslav pl.

47

Povi

jest

zagrebačko sjemenište. Nastava se održavala prijepodne (tri sata) i poslijepodne (dva sata). Škola je redovito na kraju svake školske godine tiskala godišnje izvješće,** u kojima je iscrpno prikazan rad škole, a profesori su u njima publicirali svoje stručne i znanstvene članke, što se kao tradicija zadržalo sve do danas s manjim prekidima.* O razvoju i radu sirotišta vidi Đuro Kuntarić: Požeška kolegija,

Spomenica o stogodišnjici 1835.-1935., Požega, 1935.

** Filip Potrebica, Godišnji izvještaji Požeške gimnazije, Godišnji

izvještaj požeške Gim nazije školske godine 1963/64, Požega, 1964.,

str. 37-84.

Na javno djelovanje škole potkraj 19. i na početku 20. stoljeća snažno je utjecao građanski sloj Požege. Učenici i profesori suprotstavljali su se mađarizaciji i vode borbu protiv Austro-Ugarske. Kulminacija nezadovoljstva bio je đački štrajk 14 ožujka 1912. godine, koji je bio uperen protiv Cuvaja i nasilja policije. Učenici su prekinuli nastavu i u povorci mirno prolazili gradskim ulicama zahtijevajući slobodu. Glavni đački zbor održan je na Gradu (brežuljak iza zgrade Gimnazije na kojem je u srednjem vijeku tvrđa i sjedište Požeške županije), a nastave nije bilo od 16. ožujka do 10. travnja 1912. (Kempf 1964: 13-17)

U vrijeme Prvoga svjetskoga rata bila su raspuštena đačka društva, u zgradi Gim nazije je potkraj 1914. bila smještena vojna bolnica, školski praznici su skraćeni, a društvo za potporu siromašnih učenika ima sve manje novca. Teškoće nisu prestale ni kada se rat završio. U prvim godinama postojanja Kraljevine SHS stvaraju se đačka vijeća, koja zajedno s roditeljima i nastavnicima upravljaju školom, ali njihov rad bio je kratkog vijeka.

Organizacijska struktura Gimnazije nije se mijenjala od 1874. do 1925., kad je bih humanistička gimnazija, u kojoj su se grčki i latinski jezik morali polagati na maturi. Osim tih predmeta, predavali su se: nauk vjere (od trećeg razreda dalje), povijest zemljopis, matematika, prirodopis, fizika, kemija, biologija

Kraljević. Gradnja je započeta 1874., a svršena je za dvije godine i ko načno 20. juna 1877. predana gimnaziji. Tom je prigodom gimnazija ujedno proslavila 150. godišnjicu svoga boravka u vlastitoj zgradi kao što je i 1826. proslavila 100 godišnjicu. — Prisustvovali su ovoj sveča nosti zastupnici svih oblasti, gradsko zastupstvo sa svojim načelnikom Vatroslavom pl. Bunjikom, školska mladež i mnogobrojno građanstvo. Zgradu je blagoslovio Ivan Thaller, opat i župnik požeški. Izrekao je tom prigodom svečani govor kao i vel. župan Ivan Vardijan, koji je ujedno bio i vladin povjerenik i gimnazij. direktor A. Mazek. Požeški pak pjesnik Franjo pl. Ciraki ispjevao je krasnu prigodnu pjesmu.*** Tom je prilikom održan i birani koncert. Mnogobrojne pak pismene i brzojavne čestitke, što su stigle od različnih oblasti, korporacija i dostojanstvenika pokazuju, da je sva domovina htjela imati učešća u ovoj rijetkoj slavi.**** Ta se nova gimn. zgrada nalazi ispod sjeverozapadnog obronka nekadašnje gradske tvrđave, a sadašnjeg Strossmayerova šetališta. Staru su zgradu dobile sestre milosrdnice sv. Vinka, koje su, nadogradivši joj drugi sprat, smje stile u nju žen. građ. i osnovnu školu. Sada se pak u njoj nalazi ženski konvikt istih sestara.*Sadašnji direktor nadb. konvikta Ignjatije Horvat bio je n. pr. punih

19 godina »ekshortator. **Vidi Izvještaj kr. vel. gimn. u Požegi 1915.-

16.

*** Opis ove svečanosti nalazi, se u »Izvješću« od 1877.

**** Vidi »Izvješće« požeš. gimn. za 1877.-8.

(Valečić 1927: 39-40)

Broj učenika u školskoj godini 1873./74. po razredima je sljedeći: I. 32, II. 27, III. 26, IV. 23, V. 13, VI. 12, VII. 10 i VIII. 5. Ukupno 148 učenika. Trideset godina kasnije 1905. godine broj učenika više se nego udvostručio i popeo se na 314, po razredima: I. 59, II. 46, III. 63, IV. 34, V. 34, VI. 31, VII. 27 i VIII. 20.

Veći dio učenika stanuje u Nadbiskupskom sirotištu* uz naknadu ili besplatno. Oni koji nisu plaćali boravak, obvezali su se da će nakon šestog razreda otići u

48

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

(u sedmom i osmom razredu), a gimnastika tek od početka 20. stoljeća. Fakultativno su se učili ovi pred-meti: francuski, talijanski i grčki jezik, crtanje, pjevanje i stenografija.Nova naučna osnova godine 1925. omogućila je pretvaranje požeške Gimnazije i realnu, pa se u nižim razredima nisu učili grčki i latinski jezik, a od živih se jezika učio francuski od drugog razreda, umjesto njemačkog jezika. Tada se uvodi obvezna nas tava crtanja i gimnastike.

Iz obavijesti na kraju završene i pred početak nove školske godine 28. lipnja 1927. godine …Gimnastiku i pjevanje dužni su učiti svi učenici, koji su sposobni; nesposobnost treba dokazati liječničkom svjedodžbom, koja se ima zajedno s molbom kod upisa podnijeti direktoru gimnazije. Učenice moraju polaziti obuku u zatvorenim crnim pregačama, a i izvan škole treba da su u odijevanju skromne. Svaki je učenik i za vrijeme velikih školskih praznika odgovoran školskim Disciplinskim pravilima.(Valečić 1927: 119)

Za šestosiječanjske diktature polovicom 1929. godine, bilo je pokušaja da se požeška Gimnazija svede na nižu s četiri razreda. Deputacija grada Požege uspjela je u Beogradu spriječiti tu nakanu koja je bila nelogična, stoga što se iz godine u godinu povećavao broj učenika i što je dovelo 1939. do potrebe da se proširi školski prostor nadogradnjom drugog kata postojeće gimnazijske zgrade na Trgu sv. Terezije. Ova nadogradnja u nemirno predratno vrijeme uspješno je završena uz veliko zalaganje direktora Pavla Rogića. Tijekom dogradnje rad škole bio je remećen. Nastava je održavana u nekoliko zgrada u Djevojačkoj pučkoj školi, obrtničkom, Sokolskom i Vatrogasnom domu.Broj učenika na početku 20. stoljeća oscilira, a kreće se od 298 (1900. godine) do 322 (1919. godine). U razdoblju između dva rata naglo se povećava 392 (1920. go dine), da bi već 1927. godine bio 485, a 500 učenika doseže

1931. godine. Neposredno prije rata 1939. godine broj učenika je bio 626. Za vrijeme Drugog svjetskog rata broj učenika se nešto smanjio i 1944. godine gimnazija je brojila 552 učenika.Razvoj i djelovanje škole od 1941. do 1945. možemo podijeliti na dva razdoblja. Prvo je ustrojstvo školskog sustava u NDH, a drugo rad partizanske gimnazije.

S početkom rata nastupile su brojne teškoće glede organizacije i djelovanja škole. Ustrojem Nezavisne Države Hrvatske sve se jasnije očituje polarizacija među profe sorima i učenicima. Dio jugoslavenski orijentiranih profesora nije bio zadovoljan promjenama, što je dovelo do represivnih mjera prema pojedincima. Unatoč naredbi profesorima da se ne udaljavaju iz Požege, nastavničko se vijeće smanjivalo. Smanjio se i broj učenika u odnosu na 1939. godinu (za 90), što će varirati u narednim ratnim godinama. Iz popisa učenika bili su brisani učenici Židovi. Učenicima je zabranjeno sudjelovanje u izvanškolskim društvima, sakupljanje u grupama na ulici te napuštanje grada bez posebne dozvole. Ratne neprilike su u prvim mjesecima postojanja NDH unijele nemir u školu, stoga je završetak školske godine 1940./41. bio znatno pore-mećen. Nije tiskano godišnje izvješće škole, a svi učenici koji su imali manje od četiri negativne ocjene završili su razred i dobili godišnje svjedodžbe. Tako su mnogi učenici bez velikih teškoća završili razred.

U školskoj godini 1941./42. upisano je 559 učenika u četrnaest odjela. Nastava je održavana prije podne u svim odjelima. U godini 1943. nedostajala je polovica nastav nika (deset) i rijetko su se održavale stručne sjednice, a nastava je često prekidana uzbunama. Unatoč brojnim ratnim neprilikama, 1944. godine tiskano je godišnje izvješće za nastavne godine 1941/42., 1942/43. i 1943/44.

Od 12. rujna 1944. do 21. travnja 1945. u Požegi se nekoliko puta izmjenjivala vlast NDH i partizana, stoga školske godine 1944./45. nastava nije bila redovita.

49

Povi

jest

Nastava se odvijala prema dva različita nastavna programa koji su se realizirali uz velike teškoće. Zbog čestih ratnih operacija nastava je prekidana, a često su se mijenjali nastavnici i predmeti. U tri su navrata nastavu organizirali organi partizanske vlasti. Pretežan dio nastave odvijao se u partizanskoj gimnaziji (110 radnih dana), a samo 28 radnih dana za vrijeme vlasti NDH. Dio profesora u dva navrata se povukao s partizanima u Papuk i u zbjegu ostao kraće vrijeme.

Tijekom školske godine 1944./45. dio je učenika VI, VII. i VIII. razreda mobilizi ran u partizansku vojsku, tj. u VI. udarni korpus. Njih oko šezdeset uključilo se bez pri preme u borbe, a već u prvim danima poginula su šestorica. Učenici VII. i VIII. razreda su 17. listopada 1944. pozvani na vojnu dužnost. U razred su došli predstav nici partizanske vojske i odveli dječake u požešku vojarnu, dok su u razredima ostale djevojčice koje su njihove knjige poslije nastave ponijele njihovim roditeljima. Nakon završetka rata mnogi će se vratiti u školu.**Vladimir Vugrinec, Doprinos učenika Gimnazije

narođnooslobodilačkoj borbi, Godišnji izvještaj požeške Gimnazije,

školska godina 1963/64., str. 7-12; usporedi: Filip Potrebica, Požeška

gimnazija u vrtlogu II. svjetskog rata, Traženja, godina I. i II., br. 2

i 3, Požega, 1969. i 1970.

Socijalistički odgoj i obrazovanje (1945. - 1976.)*

*Naslov je prilagođen opsegu preuzetog izvornog teksta u ovoj Spomenici.

Nakon Drugog svjetskog rata, 21. travnja 1945., obuka je nastavljena uz velike teškoće. Novi ustroj vlasti odmah uvodi socijalistički odgoj i obrazovanje. Uklonjeno je iz ranijeg programa sve ono što nije bilo u skladu s komunističkim nazorom na svijet. Njemački i talijanski jezik zamijenjeni su ruskim i engleskim, istodobno se mijenjaju odnosi između učenika i nastavnika. Mnogi

se učenici vraćaju u klupe neposredno s bojišta. Dolazi do pada kvalitete nastave i discipline. Učenici zajedno s nastavnicima sudjeluju u brojnim radnim akcijama, od lokalnih do saveznih. Pos tupno se uspostavlja suradnja između roditelja i škole te je 2. ožujka 1947. stvorena Zajednica doma i škole. Ona prestaje djelovati 1954. godine, kada se uvodi društveno samoupravljanje, koje je uveliko pridonijelo padu kvalitete odgoja i obrazovanja.Nakon rata učenice Građanske škole priključene su učenicima Gimnazije. Gimna zija je do školske godine 1955./56. bila osmorazredna i učenici su na kraju školovanja polagali završni ispit, maturu, a tada prelazi u četverorazrednu, kakva je i danas, također sa završnim ispitom. U školskoj godini 1945./46. uvedeno je polaganje nižeg is pita (mala matura) nakon četiri razreda, školske godine 1947./48. nakon tri razreda, a 1950./51. taj je ispit ukinut.Gimnazija je do školske godine—1955/56. osmorazredna, a tada prelazi u četvororazrednu kakva je i danas. (ovaj dio vanka jer se ponavlja) Broj učenika 1946. godine je 714, ali se iz godine u godinu povećava i već 1948./49. broji 1041, da bi već iduće školske godine dosegla najveći broj učenika u svojoj povijesti - 1197 (m. 694 i ž. 503). Kao četvororazredna gimnazija dobiva određenije mjesto u obrazovanju na drugom stupnju obrazovanja, pa se interes povećava te iz godine u godinu broj učenika raste. 1956./57. broji 380 učenika, školske godine 1969./70. upisan je do tada najveći broj učenika - 711 u 21 odjeljenje.Broj učenika 1946. je 714, ali se iz godine u godinu povećava i već 1948./49. broji 1040, da bi već iduće školske godine dosegla najveći broj učenika u svojoj povijesti - 1197 (m. 694 i ž. 503). Kao četverorazredna gimnazija dobiva određenije mjesto u obrazovanju na drugom stupnju obrazovanja, pa se interes povećava te iz godine u godinu broj učenika raste. God. 1956./57. broji 380 učenika, školske godine 1969./70. upisan je do tada najveći broj učenika - 711 u 21 odjel.Budući da nije bilo dovoljno učiteljskog kadra u vrlo intenzivnoj poratnoj ekspan ziji školstva, pri Gimnaziji

50

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

je 1951. godine otvorena Učiteljska škola, koju je osnovalo Ministarstvo prosvjete Narodne Republike Hrvatske. Školu je vodio profesor Ljuboslav Kuntarić, koji je u tom poslu stekao veliko iskustvo radeći na Učiteljskoj školi u Čakovcu. Učiteljska škola nije bila dugog vijeka, radila je samo dvije godine. Kad je 1952. godine zatvorena, učenici su bili razmješteni u druge učiteljske škole.Novi plan i program donesen 1954/55. trebao je omogućiti suvremeniju i moder niju nastavu. Do toga nije došlo zbog izrazito velike ideologizacije programskih sadržaja, te izostavljanja sadržaja koji nisu u skladu s ideologijom socijalizma i komu nizma. Taj se program primjenjivao od 1956. godine, kada su se niži razredi odvojili od viših i od njih je osnovana Prva osmogodišnja škola, a viši razredi činili su novu re formiranu gimnaziju s novim programom.Godine 1959. mijenja se struktura gimnazije i obuhvaća nastavu, proizvodni rad i slobodne aktivnosti. U drugom razredu provodi se bifurkacija u dva smjera, društveno-jezični i matematičko-prirodoslovni, radi prilagođavanja nastave društ venim potrebama, a 1968. godine prelazi se na jedinstveni program za gimnazije općeg smjera, koji požeškoj sredini najviše odgovara. Iste godine Antun Petković, di rektor škole

(1957.-1973.), ponovo pokreće izdavanje godišnjih izvješća (1959.), te počinje i dovršava akciju na gradnji fiskulturne dvorane. Godine 1969. održana je i važna proslava, 270. obljetnica postojanja i djelovanja Gimnazije i tom je prigodom škola izdala ALMANAH u kojem su radovi profesora i bivših učenika koji su tada dje lovali u javnom, kulturnom i političkom životu. Ova publikacija je začetak ideje o stvaranju (…) zbornika radova profesora i učenika požeške Gimnazije kroz protekla tri stoljeća.Školske godine 1975/76. počela se provoditi nova reforma usmjerenog obra zovanja drugog stupnja u SR Hrvatskoj. Tada se osniva Opća srednja škola koja ima jedinstveni program i plan za sve srednje škole u SR Hrvatskoj, a time se provodi radi kalna promjena srednjeg obrazovanja, posebno u gimnaziji. Učenici koji su se u škol skoj godini 1975/76. upisali u prvi razred Gimnazije rade po programu i planu za opću srednju školu, a time je ukinut dosadašnji oblik gimnazijskog školovanja. Po pro gramu i planu za gimnazije rade samo još drugi, treći i četvrti razred, a njihovim završavanjem formira se nova škola i novi odgojno-obrazovni sustav, i to upravo nakon 275 godina neprekinutog djelovanja požeške Gimnazije.

I.e razred Gimnazije, ljeto 1963. g. Razredna fotografija. Ispred ulaznih vrata Gimnazije u Požegi stoje učenici u tri reda. U prvom redu s desna stoji profesor Branimir Kempf.Inv. br. 22.547 GMP

51

Povi

jest

Centar za usmjereno obrazovanje (1975. - 1992.)Priredio: Ivo Žanetić

Reforma usmjerenog obrazovanja 1975./1976. školske godine  ukida gimnazijski program  te sve srednjoškolsko obrazovanje pretvara u strukovno, a Gimnaziju ujedinjuje sa svim požeškim srednjim školama u Centar za usmjereno obrazovanje. Tijek srednjoškolskog obrazovanja podijeljen je u dvije faze: pripremnu i usmjerenu. Prva je trajala dvije godine tijekom kojih su izvođeni opći predmeti isti za sve učenike. Druga je započinjala s trećom godinom školovanja i trajala do kraja srednjoškolskog obrazovanja, a učenici su pohađali nastavne predmete što su ih pripremali za struku koju su izabrali. Dakle, Gimnazija je ukinuta, no je li uništena? Pogledajmo kako kroničari iz tog vremena opisuju stanje i događaje u Godišnjim izvještajima Centra, odnosno kako naš poznati povjesničar Filip Potrebica podsjeća na razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Požegi do osnivanja jedinstvenog Centra za usmjereno obrazovanje.

Povijesni pregled srednjoškolskog obrazo vanja u Požegi do 1976.*

Filip Potrebica

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1979. – 80. 1980. Ur. Potrebica, F. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“ Slav. Požega. Slav. Požega.*Zadržan je izvorni autorov tekst, ali je naslov prilagođen stilu i strukturi sadržaja ove Spomenice te izostavljen prvi odjeljak u kojem autor govori o ključnim događajima u povijesti Gimnazije, o čemu je više napisano u prethodnom dijelu ovog poglavlja. Razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Požegi započinje osnivanjem po žeške Gimnazije 1699, a nastavlja se u

drugoj polovini 19. st. osnivanjem Ratarnice 1885. i Šegrtske škole 1886/7. Tek 1956. osnovana je Srednja ekonom ska škola.Jezgra srednjoškolskog i višeg obrazovanja bila je Gimnazija. U njenom sastavu od 1760. do 1776. djelovala je ACADEMIA POSEGANA s dva fakulteta teološkim i filozofskim. Intenzivniji razvoj školstva u oslobođenoj zemlji uvjetuje sve veću potrebu za učiteljskim kadrom, stoga je 1951. pri Gimnazi ji Ministarstvo za prosvjetu SR Hrvatske osnovalo Učiteljsku školu, ali je djelovala samo dvije godine. I druge srednje škole, osim Ratarnice, bile su u početku vezane kadrovski i prostorno za Gimnaziju, dok se nisu ojačale i osamostalile. U kratkim crtama prikazat ćemo povijesni razvoj svake škole do njihova udruživanja u Centar za usmjereno obrazovanje »Zvonko Brkić« 1976.(…)

Poljoprivredni školski centar

Pokušaj da se u Požegi osnuje poljoprivredna škola vinogradarskog smje ra 1835. nije uspio. Osnivanjem poljoprivredne škole u Križevcima (1860) ini cirano je osnivanje (1961) podružnice zagrebačkog Hrvatskog gospodarskog društva u Požegi. Dvije godine kasnije održana je u Požegi samostalna poljo privredna izložba, dok su poljoprivrednici požeškog kraja 1864. izlagali svoje proizvode na Zemaljskoj poljoprivrednoj izložbi u Zagrebu. Godine 1883. Ze maljska vlada prihvatila je ponudu Slav. Požege za osnivanje »Ratarnice«. Zakladom požeške općine 1884. za »podignuće ratarske učionice u Slav. Po žegi« osigurano je 275 kj. zemljišta, vinograd i šuma.Obuka je započela 1. travnja 1885. sa 16 učenika u zgradi »Kamenitih vrata«, a 1886. dovršena nova školska zgrada u kojoj se nastavlja rad sve do danas.

52

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Školovanje traje dvije godine, a mogli su je polaziti seljački sinovi sa završenom pučkom školom, ako su navršili 16 godina života. Učenici su se nakon završetka školovanja vraćali na zadružni ili obiteljski posjed. Pr-ve veće teškoće nastupaju nakon I svjetskog rata, kada nastava nije održa vana u škol. god. 1919/20. i 1921/22. zbog malog broja učenika. Nastavna osnova je 1920. izmijenjena. Škola je postala trogodišnja, povećan je broj sati teoretske nastave, a na kraju školovanja učenici su polagali završni ispit iz svih predmeta. Oni koji su završili školu mogli su nastaviti školovanje na učiteljskoj ili srednjoj poljoprivrednoj školi. Od 1925. nosi naziv »Oblasna ratarnica« te prelazi u nadležnost Osječke oblasti: Školovanje traje dvije godine, a prevladava praktična obuka. Mogu se upisati učenici u dobi od 14 do 18 godina, a usmjerenja je stočarsko-ratarskog. Ubrzo dobiva naziv (1929) »Niža poljoprivredna škola Savske banovine u Slav. Požegi«, bila je u nadlež nosti banske uprave Savske banovine u Zagrebu. U sastavu škole djeluje in ternat (đački dom) za učenike škole sve do 1963.Za vrijeme II svjetskog rata došlo je do prekida rada u dva navrata (17. XI 1944. i 9. II 1945 ). U toku rata uništen je veliki dio školskog inventa ra i učila. Nakon oslobođenja započinje s radom 10. IX 1945. kao jednogodišnja škola s 52 učenika, koji su većinom bili demobilizirani borci NOV. Go dinu dana kasnije (1946) postaje dvogodišnja s ratarskim i voćarsko-vinogradarskim smjerom, a naredne 1947. pretvorena je odlukom Ministarstva poljoprivrede NRH u trogodišnji »Poljoprivredni tehnikum«, a prvi tehniča ri (njih 30) diplomirali su 1950, kada je tehnikum pretvoren u četverogodišnju Srednju poljoprivrednu školu. U socijalističkoj Jugoslaviji je izrastao vrlo snažan socijalistički sektor u poljoprivredi, stoga je potreban novi tip kadra u poljoprivredi koji ova škola obrazuje. Škola usklađuje svoj rad s potreba ma društva te često usklađuje svoj program s rastalim promjenama u poljo-privrednoj proizvodnji.Godine 1953. škola nije vršila upis u I razred, zbog prijelaza sa sedmo godišnjeg na osmogodišnje osnovno

školovanje, a te godine je četvrti razred iz Brezovice, zbog ukidanja tamošnje škole, preseljen u Slav. Požegu. Od škol. god. 1958/59. djeluje kao Poljoprivredna škola s praktičnom obukom. Ima dva smjera: ratarski (trogodišnji) i stočarski (dvogodišnji). Svršeni učenici nakon polaganja završnog ispita dobivaju zvanje kvalificiranog radnika ratarske, odnosno stočarske struke. Od 1965. do danas djeluje u okviru škole prehram beni odjel Škole za učenike u privredi. Prema novom nastavnom planu od škol. god. 1966/7. obrazovanje u ovoj školi se dijeli na pripremno (traje 2 go dine) i završno, traje prema vrsti profesionalnog osposobljavanja koje učenici odaberu. Prvi se mogu odmah uključiti u neposrednu proizvodnju uz stjecanje izobrazbe za određeno radno mjesto u poljoprivrednim organizacijama ili nastaviti obrazovanje s ciljem osposobljavanja za složenija zanimanja stru čnih radnika i tehničara u neposrednoj proizvodnji. Škola je djelovala kao Poljoprivredni školski centar u čijem sastavu su: Opća srednja škola s po ljoprivrednim usmjerenjem (traje 2 godine), Srednja tehnička škola (traje 2 godine) — ratarski smjer, Odjeljenja Škole učenika u privredi — prehram beni i tehnički smjer (traje 3 godine), a ove godine prestaje s radom.Školu je završilo od njenog osnutka do danas preko 2000 učenika što je značajan doprinos našoj poljoprivredi. Za sve vrijeme svoga rada aktivno se uključuje u kulturni, društveni i sportski život požeškog kraja preko svo jih sekcija i društava i školske ekonomije.

Srednja škola s metalskim, elektro i građevinskim usmjerenjem (MEG)Počeci obrazovanja naučnika (šegrta) datiraju u vrijeme druge polovine 18. st. kada su od god. 1777. morali polaziti nastavu crtanja. Obuku naučni ka vršili su učitelji u opetovnici osnovne škole sve do 1886. Obuka u opetovnici škol. god. dijeljena je na četiri odjela: 1. pripadaju naučnici koji još ni su nigdje polazili školu: 2.

53

Povi

jest

koji su svršili nekoliko razreda; 3. oni koji su potpuno svršili četiri razreda osnovne škole; 4. oni učenici kojima je zbog vrste posla bila potrebna risarska škola. Opetovnica je 1876/77. razdijeljena u tri odjela s ukupno 93 učenika. Nastava je održavana srijedom i subotom, a vje ronauk i risanje nedjeljom. Značajniji učitelji su: Ivan Filipović, Ivan MuIjević, Franjo Mesner, Julije Kempf i Ivan Šulc.Samostalna Šegrtska škola otvorena je škol. god. 1886/7., a imala je 50 učenika u dva odjela. Škol. god. 1888/9. otvoren je II razred višeg odjela še grtske škole, da bi 1895/6. bila otvorena u Požegi i Ženska stručna škola ko ja je radila u zgradi Dječačke pučke škole. Početkom 20. st. broj učenika se povećava. Godine 1908. broji 136, a 1928. 216 učenika.Naziv »Šegrtska škola« ukinut je 16. I 1928. i zamijenjen je nazivom »Za natsko trgovačka škola«, ali se bitno nije promijenila struktura škole. Nauč nici su se u sva tri razreda dijelili u tri skupine: građevinsku, industrijsku i mješovitu. Škola od 14. XI 1934. nosi naziv »Stručna produžna škola«. Zbog intenzivnijeg razvoja industrijske proizvodnje opada obrtnička, stoga se i smanjuje broj učenika u ovoj školi. Broj učenika 1935. je 150, a 1940. broji 127. Obučavani su u ovim predmetima: poslovni račun, tehnologija i osnovi fizike i kemije, vjeronauk, higijena, geometrija, hrvatski, po slovno knjigovodstvo s korespondencijom, povijest, geografija i geometrijsko crtanje. Ravnatelji između dva rata bili su Antun Lovrić (do 1937) i Ladislav Beršek. U toku II svjetskog rata produžna škola je životarila, te se broj uče nika znatno smanjio (od 35 do 40).Oslobođenjem 1945. iz osnova se mijenjao položaj radničke omladine, jer je u novoj Jugoslaviji radnička klasa postala rukovodeća snaga cijelog društva. Škola je pod starim nazivom, ali s novim programom nastavila rad 16. X 1945. Nastavnici su profesori Požeške gimnazije, i obuka je održana u njihovoj zgradi. Postojala su tri razreda s ukupno 45 učenika, a najbrojniji su strojobravari (20). Otvoren je i Dom za učenike u privredi 1. V 1946. u kome su bila smještena 22 učenika. Godinu dana kasnije školu polazi već 114 učenika, a obuka se

održava utorkom, četvrtkom i petkom. Najuredniji polaz nici škole su naučnici Ljevaonice. Uz pomoć omladinaca Gimnazije osnovana je 1946. omladinska organizacija. Prvi završni ispit poslije II svjetskog rata održan je 9. i 10. lipnja 1947. i položio ga je 21 učenik. Škol. god. 1947/8. škola dobiva naziv »Škola učenika u privredi« i radi po novom nastavnom programu. Ima tri razreda u četiri odjeljenja sa 155 učenika, a najbrojniji su metalci (91). Škola koristi nastavni kadar, nastavna sredstva i prostorije Gimnazije, a njom rukovodi profesor Ljuboslav Kuntarić. Obuka se odvija kroz četiri dana u tjednu od 14 do 19 sati. Broj učenika iz godine u godinu raste, te 1955. broji 251 učenika od toga 26 ženskih. Za prvog stalnog upra vitelja postavljen je škol. god. 1949/50. Lovro Blažević, a za stalnu učitelji-cu Štefica Kapetanović, a ostali su nastavnici honorarno predavali, po no vom nastavnom planu u I i II razredu, a po prelaznom planu i programu u III razredu. Škola je aktivno surađivala s predstavnicima vlasti, društveno političkim organizacijama i roditeljima te s privrednim organizacijama i obrt ničkom i trgovačkom komorom. Godine 1953. sva tri razreda imaju paralelke, a najbrojniji su drvoprerađivači (46). Prilikom upisa učenici moraju imati najmanje završeno 6 razreda osnovne škole. Prvi školski Savjet od 25 člano va izabran je 1955, a razredne zajednice su osnovane 1956.Otvaranjem Srednje ekonomske škole 1956/7. broj učenika opada. Škola ima 9 odjeljenja. Ipak je Školski odbor 7. IX 1956. pokrenuo gradnju nove zgrade u ulici Narodnog fronta, a iste godine u školi počinju prevladavati naučnici iz socijalističkog sektora. Većina učenika su djeca seljaka i radnika, a vrlo malo je djece obrtnika i službenika. Nastava se od 1957/8. održava u zgradi Gimnazije sve do preseljenja u (sadašnju) zgradu u ulici Narodnog fronta (danas zgrada OŠ „Dobriša Cesarić“, a ulica je Slavonska – nap. ur.) . Uz novu zgradu sagrađena je i radionica za obradu metala i elektro tehničku struku. U siječnju 1958. odlučeno je u Slav. Brodu da se otvori struč ni nastavni centar za prehrambenu struku i elektrostruku u Slav. Požegi, a 1959. da se osnuje radionica za praktičnu nastavu i da se

54

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

izvodi praktična nastava po programu Zanatske komore NRH, te da trajanje školovanja za učenike u centralnim školama bude minimalno 4 mjeseca u toku jedne škol. god. Redovnoj Školi učenika u privredi pripojena je 1. III 1960. Centralna škola učenika u privredi, pa su razredi te škole radili kao područna odjelje nja redovne škole. Redovna ima 9 odjeljenja, a područna 5 s ukupno 355 učenika.

Školski centar za ekonomsko i trgovinsko obrazovanjeRješenjem NO kotara Slav. Požega osnovana je, uz suglasnost Savjeta za prosvjetu NR Hrvatske, 1. kolovoza 1956. Srednja ekonomska škola. Ovu školu u početku financira NO kotara Slav. Požega. Nastava je održavana u zgradi Gimnazije, a nastavnici su pretežno bili profesori Požeške gimnazije. Ova škola bila je potrebna zbog obrazovanja kadrova iz ekonomske struke.U prvoj škol. god. 1956/57. upisana su 93 učenika koji su raspoređeni u tri odjeljenja, a slušali su slijedeće predmete: hrvatski ili srpski jezik, nje mački jezik, povijest, matematiku, privrednu matematiku, tehnologiju, teh niku privrednog poslovanja, ekonomski zemljopis, stenografiju i fizički od goj. Iz godine u godinu dodavani su novi predmeti koji su u toku školovanja od četiri godine ispunili program koji je pred sebe postavila ova škola da jući prve stručnjake ekonomske struke za društvene službe i privredu. Iz godine u godinu broj stalnih nastavnika je rastao, te je nakon četiri godine rada škola imala 13 stalnih i 3 honorarna nastavnika. Dužnost direktora od osnutka do ulaska u Centar obavlja Vlasta Ryvola-Zvanić (20 godina). U desetoj godini rada broj učenika je porastao do maksimalnog broja (483 učeni ka), da bi u narednim godinama broj učenika opadao, pa je u škol. god. 1969/70. iznosio svega 281 učenika. Povremeno su bila organizirana i večer-nja odjeljenja za odrasle u Požegi, Pleternici, Novoj Gradiški i Slav. Brodu. Učenici ovih odjeljenja bili su

uglavnom zaposleni radni ljudi u privredi i društvenim službama.Radi unapređivanja nastavnog procesa škola je neprestano opremana sredstvima te danas ima niz zbirki i nekoliko praktikuma s učioničkom i na-stavničkom knjižnicom. Za učenike je uspješno organizirana i ferijalna prak sa s ciljem da se nastava poveže s praktičnim radom. U školi od 23. stude noga 1958. djeluje i OKUD »Ekonomist«, a od 20. prosinca 1959. i školsko društvo za fizički odgoj »Ekonomist«.Škola uspješno prati društvena i privredna kretanja te prema tome us klađuje svoj program rada. To je dovelo do novog usmjeravanja ove škole (što se vidi u sadašnjem nazivu), koja od 14. svibnja 1970. postaje Opća sred-nja škola s ekonomsko uspravnim usmjerenjem. Škola od tada daje ekonom ske tehničare općeg tipa. Ovim usmjeravanjem se uklapa u novu mrežu ško la u Požegi i Slavoniji. Radi po nastavnom planu i programu opće ekonom ske škole u II, III i IV razredu, dok u I razredu radi po nastavnom planu i programu za opću srednju školu ekonomsko-upravnog usmjerenja. Oprem ljena je stručnim nastavnim kadrom, ima vlastitu zgradu (1960), a nastavna sredstva zadovoljavaju standarde za ovaj tip škole. Nova reforma usmjere nog obrazovanja 1975. izjednačila je sve srednje škole u prve dvije godine školovanja. Učenici koji su se u škol. god. 1975/76. upisali u I razred ostvaruju odgoj i obrazovanje na istom planu i programu koji je dan Osnovama nastavnog plana i programa za usmjereno obrazovanje u SR Hrvatskoj. Na kon završenog drugog razreda učenici mogu birati usmjerenje ove ili neke druge srednje škole.Rezultati u radu ne izostaju te je u svom 20-godišnjem postojanju u ovoj školi položilo završni ispit više od 800 učenika, što je značajan doprinos na šem društveno-ekonomskom razvitku.

55

Povi

jest

Ukidanje gimnazijskog programa u prvom razredu 1975./76. šk. god.*

Preuzeto iz: Rad škole u škol. god. 1975/76. U: Godišnji izvještaj: za školsku god. 1975 – 76. 1976. Ur. Vodinelić, J. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega.*Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i strukturi sadržaja ove Spomenice.

U toku 1975 76. škol. god. Gimnazija je radila po Osnovama jedinstvenog nastavnog plana i programa za sve škole usmjerenog obrazovanja. Prema tome svi učenici koji su škol. god. 1975/76. bili upi sani u Gimnaziju izjednačeni su s ostalim učenicima škola za usmje reno obrazovanje u svim predmetima. To je značilo početak reforme škole drugog stupnja. Sama riječ „USMJERENO OBRAZOVANJE“ znači da će se svi učenici svih škola za usmjereno obrazovanje, koji završe prva dva razreda prema jedinstvenim osnovama, usmjeravati u III i IV razredu u određene smjerove. To također znači da se sva ki učenik nakon završena prva dva razreda, može opredijeliti i upi sati u bilo koju školu u našem gradu.Dosadašnji programi naših škola II stupnja pa i gimnazije, ni su bili prilagođeni potrebama naše privrede, zato se na ovaj način ka ni postići da se učenici mogu opredjeljivati za onaj smjer učenja za koji oni imaju najviše interesa, volje i sposobnosti.U sve škole o kojima je riječ uvedena je izborna nastava o ko joj se učenik već od početka odlučuje na izbor učenja nekog predmeta koji njemu najviše odgovara. Nastavnici prate njegov rad da bi na kon drugog razreda mogli tog učenika uputiti u onaj smjer za koji je učenik pokazivao najviše sklonosti.Govoreći o programu Gimnazije treba reći da je uvođenjem pre dmeta PROIZVODNO TEHNIČKO OBRAZOVANJE u program ra da škole učinjen pokušaj da se učeniku dadu u toku prve dvije godi ne upute u

određen praktični rad. Kao što je rečeno to su neki novi oblici rada kojima se želi postepeno ući u dublju i potpuniju reformu srednjih škola. Zato im je i dan naziv škole za usmjereno obrazova nje.U Gimnaziji razvijaju se i drugi oblici rada koji također idu u tom pravcu. To su tako zvane slobodne aktivnosti gdje talentirani učenici u grupama, sekcijama i društvima, pod vodstvom svojih nas tavnika, izučavaju i obrađuju određeno gradivo i proširuju svoje zna nje iz pojedinih područja nauke. Tako u Gimnaziji postoji: KUD „NA-DA DIMIĆ“ sa svojim grupama i sekcijama: literarnom, recitatorskom, likovnom i muzičkom (tamburaški zbor). Sve ove grupe i sekcije, s kojima su surađivali i s njima radili drugovi nastavnici, sačinjavale su jedan od oblika našeg programiranog rada. One su sudjelovale u svim priredbama i manifestacijama gimnazije kako u samoj školi tako i na nivou naše komune. Na taj način ove su grupe i sekcije svo jim recitatorskim, literarnim, muzičkim, folklornim nastupima i izlož bama i izvan škole, pridonosile kulturnom zbivanju i životu našega grada.Osim ovih grupa i sekcija u školi djeluju i naučne grupe kao što su: grupa za informatiku, grupa za matematiku, grupa za biologiju, kemiju, geografiju, meteorologiju, grupa za jezike (engleski, francuski, talijanski), grupa za filozofiju te grupa za astronomiju i histo riju. U okviru tih grupa drugovi nastavnici pronalazili su mlade ta-lente koji su se s ostalim svojim vršnjacima raznih škola natjecali u raznim naučnim disciplinama pod nazivom »NAUKA MLADIMA«. Če sto su u tom svom radu ti mladi talenti postigli i zapažene rezultate počevši od općinskog do saveznog nivoa.Tako je kvalifikaciono natjecanje iz biologije, kemije i astro nomije održano 6. prosinca 1975. god., a iz matematike 29. 2. 1976.Republičko natjecanje održano je za matematičare 28. ožujka 1976., a za astronome, biologe i kemičare 21., 22. i 23. svibnja 1976. Učenici su se natjecali u pismenom dijelu, eksperimentalnom dijelu i obrani domaćeg rada.Na Republičkom natjecanju osvojili su slijedeća mjesta: Prvo mjesto iz astronomije za I i II razred osvojio je

56

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

BESLIĆ MILAN, uč. IIc razreda; II mjesto za III i IV raz. osvojio je JAKŠIĆ MILKO. uč. IVc razreda.Iz biologije prvo mjesto za I razrede osvojio je ZRNČIĆ ZDRAV KO. uč. Ic razreda, a IV mjesto za III razrede osvojio je učenik PETRIĆ PETAR. uč. IIIe razreda gimnazije. Iz matematike peto mjesto za učenike IV razreda osvojio je PERIĆ GORAN, uč. IVa razreda.Svi učenici koji su sudjelovali na Republičkom natjecanju osvo jili su nagrade i diplome, a oni koji su osvojili I mjesta u svojim di sciplinama, stekli su uslove da se takmiče na Saveznom takmičenju.U Gimnaziji već dugi niz godina s velikim uspjehom i postignu tim rezultatima radi Školsko društvo za fizičku kulturu »POLET«. Za ilustraciju rada ovog društva navest ćemo nekoliko podataka i re zultata koje je ono postiglo na ovoj školi u toku 1975/76. god.

Na nivou grada: • plivanje 10. IX 1975. 11 mjesto u muškoj i ženskoj

konkurenciji, • streljaštvo 11. IX 1975. I mjesto muška i ženska

ekipa, • nogomet 4. X 1975. II mjesto, • odbojka 20. XII 1975. 1 mjesto muška i ženska ekipa, • gimnastika 10. U 1976. 1 mjesto muške i ženske

ekipe, • košarka 17 i 18. IV 1976. 1 mjesto muška i ženska

ekipa i • rukomet 6. i 7. 1. mjesto muš ki i ženski sastav, • skijanje 11. II 1976. I mjesto. • Prema ovim pokazatelji ma vidljivo je da je naša

škola na nivou općine u međusobnom takmičenju svih škola II stupnja pokazala najbolje rezultate.

Na nivou regije: • stolni tenis 29. II 1976. u Novskoj II mjesto, • streljaštvo u Osijeku 14. III 1976. I mjesto ženska a

II mjesto muška ekipa, • gimnastika u Slav. Požegi 16. III 1976. II mjesto. Kao što je vid ljivo i na nivou regije rezultati su vrlo dobri.

Na nivou Republike: • streljaštvo u Zagrebu 4. IV II mjesto žen ska ekipa. Ostala takmičenja na nivou Republike su u toku.

Osim prvenstvenih održavani su i prijateljski susreti: • odbojka s garnizonom JNA Slav. Požega 23. XI i 14.

XII 1975., • odbojka s No vom Gradiškom 13. XII 1975., • odbojka sa Slav. Brodom 8. i 20. II 1976. i 7. III 1976., • streljaštvo u Slav. Brodu 7. III 1976.

Na sam Dan škole 21. IV 1976. održana su prijateljska takmiče nja s učenicima Gimnazije iz Užičke Požege u nogometu, košarci, ru kometu i šahu.Sve ovo pokazuje da je vanrazredna djelatnost škole bila vrlo raznolika i obilna.Učenici Gimnazije sudjelovali su u nizu radnih akcija u samom gradu, pomagali Općinskom komitetu u nizu zadataka. Škola je sura đivala i s organizacijama udruženog rada: »Rade Končar«, Ljevaonica željeza i PPK Kutjevo.U školi su gostovali i vanjski suradnici. Tako je prof. dr. Bran ko Horvat, nekadašnji učenik ove škole, održao predavanje o Tanzaniji gdje je boravio kao predavač na univerzitetu. Direktor „Međunarod nog centra za usluge u kulturi“ prof. Zlatko Tišljar održao je preda vanje pod naslovom: »Problemi međunarodnih jezičnih odnosa i me đunarodni jezik esperanto«.Posebno mjesto zauzima veče „Istina o Jasenovcu“. Predava jući i razgovarajući s učenicima, nadopunjujući izlaganje filmovima i slikama, učesnici večeri Radovan Trivunčić, direktor Spomen područ ja Jasenovac, Širanović Ivan, Kotur Živko i Knežević Mirko, prenosili su poruke Revolucije mladima Gimnazije. O Informbirou i poslje dicama njegova postojanja održao je predavanje Manjerović Josip, di rektor „Požeškog lista“.Najposlije, dva čileanska studenta, koji su emigrirali iz svoje zemlje i sada studiraju u Zagrebu, govorili su o svojoj zemlji prije i poslije državnog udara.Moramo nešto kazati i o društveno-zabavnom životu

57

Povi

jest

omladine naše škole. Naša fiskulturna dvorana bila je posljednje tri godine cen tar društveno-zabavnog života omladine ne samo naše škole nego i ostalih škola, pa i radničke omladine. Zar za omladinu nema mjesta pod krovom?, rekli smo kad smo zajednički i Nastavničko vijeće i Omla dinska i Učenička organizacija rješavali ovaj problem. Mi smo se od lučili da bar donekle ublažimo teškoće omladine našega grada u vezi društveno-zabavnog života. Bilo je poteškoća, ali smo se borili i u tom ustrajali. Naša omladina je to znala cijeniti i dala priznanje Upravi škole i nastavnicima koji su se za to zalagali.Život škole počiva na određenoj organizacionoj formi. Zato na školi postoji koordinirani rad organa škole koje možemo podijeliti na: stručno pedagoške službe, tehničke i pomoćne službe i na or gane samoupravljanja. Stručni organi su Nastavničko vijeće, koje sa činjavaju svi nastavnici, pedagoški savjet, koji sačinjava direktor ško le i predsjednici stručnih aktiva. Zadaci ovih organa su programira nje i planiranje odgoja i obrazovanja na školi. Zadaci organizacije te hničkog i pomoćnog osoblja sastoje se u brizi za izvršavanje admini strativnih zadataka i održavanje zgrade. Organi upravljanja su Sav jet škole, Radnički savjet, Zbor radnih ljudi (Radna zajednica), koji svi uz ostale organe, koordiniraju u rješavanju materijalnih pitanja i problema odgoja i obrazovanja.U školi postoje knjižnice i kabineti. Učenička i nastavnička knji žnica imaju zajedno oko 20.000 primjeraka knjiga naučnog i beletrističkog sadržaja, počevši od klasika stare grčke i rimske književnosti do djela najnovijih pisaca svjetske i naše literature.Na školi postoje kabineti s predstavnicima za fiziku, kemiju, biologiju, proizvodno tehničko obrazovanje i fiskulturna dvorana. Svi su opremljeni potrebnim učilima, a o njima vode brigu predmetni na stavnici koji su za to zaduženi.U procesu odvijanja nastave imali smo i objektivnih poteško ća. One su se sastojale u velikom broju bolovanja nastavnika, koja su često i dulje trajala, polasku čestih seminara nastavnika od kojih su neki i dulje trajali

te nekoliko odsustava nastavnika zbog porodiljnog dopusta. Sve je to činilo poteškoće u pravilnom odvijanju pro cesa u nastavi osobito u nekim odjeljenjima. Ta su odjeljenja iz po jedinih predmeta mijenjala nastavnike u više navrata u godini, te se to negativno odrazilo na rad učenika. Promjene nastavnika i zamjene nastavnika ne mogu nikada dati adekvatne rezultate kao kad učenici kontinuirano rade s istim nastavnicima.S obzirom na novu konstituciju Samoupravnih interesnih za jednica imali smo dosta poteškoća i u financijskom poslovanju, ali smo racionalnim korištenjem svakog dinara uspjeli da poslujemo po-zitivnom bilancom.Na kraju treba kazati da je akcenat našeg rada bio usmjeren u prvom redu na odgoj omladine koja će moći da dalje njeguje i ču va tekovine naše revolucije, da se svojim radom zalaže za bolju bu dućnost svoje domovine SFRJ.

Djelatnost Centra od osnivanja 1976./77. do kraja 1978./79. šk. god.*

Vlasta Ryvola-Zvanić

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1979. – 80. 1980. Ur. Potrebica, F. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“ Slav. Požega. Slav. Požega.*Zadržan je izvorni autoričin tekst, ali je naslov prilagođen stilu i strukturi sadržaja ove Spomenice.

U skladu s privrednim i društvenim kretanjima u našoj zemlji pojavi la se potreba uspostavljanja suvremenih društveno-ekonomskih odnosa i na području obrazovne djelatnosti. Uvidjelo se da izoliranost škola i njiho vih programa nije u skladu s tendencijama razvitka suvremenog društva jer različita programska struktura onemogućava fleksibilnije kvalifikacije i pre-kvalifikacije za potrebe udruženog rada. Bez korjenite reforme proces obra zovanja ne može biti kvalitetniji,

58

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

racionalniji, efikasniji i bolje usklađen s potrebama društva i naučnih dostignuća. Integracija u privredi i drugim djelatnostima nametnula je i pokretanje integracionih procesa u školstvu, postepeno razbijanje klasične organizacije po školama i preorijentaciju na modernu organizaciju školskih centara, ko ji će biti sposobniji da se u svojim programima prilagođuju potrebama priv rede i osposobljavaju suvremeno obrazovanog proizvođača.Na području naše općine su prvi razgovori o takvim integracijama bili u toku 1968/69. školske godine. Tada je osnova za razgovore bila »opća sred nja škola«, program je obuhvaćao I i II razred (sličan današnjem programu zajedničkih osnova pripremne faze), a nakon toga se prelazilo u III, odnosno u IV razred škola koje su svoje programe struke prilagodile kao nadograd-nju na opću srednju školu. Budući da je tada još bio relativno mali broj ta kvih škola, odnosno centara, nije bilo mogućnosti velikog izbora za učenike, još se nisu uočile sve prednosti reformskih zahvata u obrazovanju, te pokušaj nije realiziran.U toku 1975/76. školske godine pokreće se ponovno pitanje integracije u našem obrazovanju, te su izvršeni svi pripremni radovi. Te godine je za počeo nastavni proces po planu i programu zajedničkih osnova pripremne faze u trajanju od dvije godine. Zajedničke osnove uvedene su u svim ško lama u SR Hrvatskoj i AP Vojvodini. Na te osnove nadograđivao se prog ram usmjerene faze koji je u sebi sadržavao i dio zajedničkih osnova. Sada je već bilo daleko realnije vršiti integralne procese u školstvu. Pružala se veća mogućnost da učenici nakon završenog II razreda u jednom školskom centru prelaze u drugi školski centar gdje postoji program kakav su oni iza brali. Sada je postala realnost da učenik sa 17 godina odlučuje o svojoj profe sionalnoj orijentaciji, a ne učenik od 15 godina. Za roditelja je obrazovanje djeteta postalo jeftinije, jer je učenik samo dvije, nekada, zavisno o progra mu i samo jednu godinu, obavezan provesti izvan svog mjesta stanovanja.Društveno-ekonomska prednost centara je u njihovoj fleksibilnosti i po vezanosti s privredom i društvom,

u njihovoj sposobnosti da u svojim programima obrazuju učenike prema potrebama privrede i društva u cjelini, a ne da obrazuju one profile koji će ostajati bez zaposlenja i po nekoliko go dina. Programi nastoje likvidirati dvojnost u obrazovanju — radnička i či-novnička zanimanja. Svi učenici dobivaju isti nivo općeg obrazovanja kao bazu, a na to se nadograđuje struka koja se vrlo lako može promijeniti za visno o potrebama radnih organizacija i sklonosti pojedinaca kroz njegov radni vijek. Brzi napredak nauke i tehnike nužno zahtijeva i brže osposoblja vanje za rukovanje modernom tehnologijom, bržu prekvalifikaciju i prilagođavanje uslovima moderne proizvodnje, a tu je očita prednost reformiranog obrazovanja u njegovom prilagođavanju i praćenju naučnih dostignuća i mogućnosti da postane pravi »servis« udruženog rada za potrebe obrazovanja kadrova. Velika je mogućnost i provođenje permanentnog obrazovanja iz rada i uz rad, jer su u programima zanimanja različite samo tehnologije struke i zanimanja, dok su svi ostali predmeti i sadržaji isti za sve struke.S odgojno-obrazovnog aspekta centri imaju daleko više mogućnosti razvoja, praćenja nastavne tehnologije, modernizacije nastavnog procesa, peda goškog djelovanja, stručnog usavršavanja nastavnika i pored svega, djelova nja na profesionalno orijentiranje učenika na osnovu njihovih psihofizičkih sposobnosti i želja. Kvaliteta pedagoškog djelovanja i modernizacija nastav nog procesa normalno da iziskuju i povećan broj stručnih radnika na tom području, bolju opremu nastavnim sredstvima, korištenje nastavne tehnolo-gije u nastavi, upoznavanje učenika sa svim modernim dostignućima nauke i tehnike u određenim strukama.Počeci su teški, traže se putevi i načini da se u ovako velikim organizacijama nađe opet najbolji put za upoznavanje učenika, kao i za što bolje peda goško i stručno usavršavanje nastavnika.Na osnovu svih pripremnih radova proveden je u svim tadašnjim škola ma 25. lipnja 1976. godine referendum o ulasku škola u Centar. Budući da je referendum uspio, donijeta je zajednička odluka 6. srpnja 1976. godine o

59

Povi

jest

spajanju škola u »Centar za usmjereno obrazovanje«, Slavonska Požega.Rješenjem Skupštine općine Slav. Požega broj: 01-6181/1-1976. od 14. listo pada 1976. godine formiran je Centar za usmjereno obrazovanje i imenovan je v.d. direktor Ivan Špalj, prof. i v.d. zamjenik direktora Vlasta Ryvola-Zvanić, prof. Formirani su organi upravljanja i za predsjednika Zbora rad nika izabran je Josip Antoš, profesor.U međuvremenu je na osnovu ispunjenih uslova Republički Sekretari jat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu donio Rješenje broj: 6399/1-1976. od 10. prosinca, kojim se odobrava rad dotadašnjim školama u okviru Cen-tra. Prvi i drugi razredi radili su po programu pripremne faze, a III i IV po programima dotadašnjih škola.28. prosinca 1976. godine izvršena je registracija Centra kod Okružnog privrednog suda u Slav. Brodu pod registarskim brojem: 86-02 i oznakom i rednim brojem upisa: FI-756/76-2.Već u toku jeseni 1976. provedene su mnoge zajedničke akcije, iako for malno nije postojao Centar. Tako je izvršeno:1. zajednički upis u I razred2. zajednički natječaj za popunu nastavnog kadra3. formirani su zajednički stručni aktivi4. zajednički plan rada slobodnih aktivnosti5. zajednički program izborne nastave6. usklađen je program PTO za I i II razred7. izvršeno je preseljenje Školskog centra za

ekonomsko i trg. obrazo vanje iz ulice Narodnog fronta (danas zgrada OŠ Dobriša Cesarić, Slavonska 8, nap. ur.) u Makedonsku ulicu (danas zgrada Đačkog doma Požega, Ratarnička 2, nap. ur.)

8. zajednički se išlo u akciju za izglasavanje samodoprinosa za izgradnju nove zgrade Centra

9. zajednički je napravljen srednjoročni plan razvoja 1976 — 80.

10. formirana je jedinstvena organizacija SK, sindikata i SSO.

Školska godina 1976/77.MEG nije imao četvrte razrede, kao niti prodavači u Školskom centru za eko nomsko i trgovinsko obrazovanje te prehrambena i tekstilna struka u Poljo-privrednom školskom centru.Obrazovano je 9 profila: metal, elektro, građevina, prehrana, tekstil, po ljoprivreda, gimnazijski, ekonomski i trgovinski.

razred škola broj odjeljenja broj učenika

I — 28 1020II — 23 775III gimnazije 5 168III ekonomske 4 132III poljoprivredne 6 160III MEG-a 7 178IV gimnazije 6 189IV ekonomske 3 93IV poljoprivredne 2 40

UKUPNO 84 2757

Školska godina 1977/78.Prvi i drugi razredi rade po programu pripremne faze, III razred je prva godi na usmjerene faze, a IV razredi dovršavaju programe bivših škola: gimnazi je, ekonomske i poljoprivredne.

razred škola broj odjeljenja

broj učenika

I — 30 1041II — 23 827III 12 usmjerenja 23 681IV gimnazije 5 167

IV ekonomske 3 92IV poljoprivredne 4 94

UKUPNO 88 2867

60

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Usmjerenja u III godini su slijedeća:1. poljoprivredna zanimanja: ratar, ratar mehanizator,

analitičar u po ljoprivredi2. prehrambena zanimanja: konditor, mesar3. tekstil — zanimanje: konfekcionar muške odjeće4. pedagoško — suradnik u nastavi (ist. ur.)5. trgovinsko — prodavač6. ekonomsko — računovodstveno-financijski radnik7. upravno birotehničko: administrativno kadrovski

referent i korespondent8. medicinsko — medicinska sestra9. metalsko zanimanje: tokar, strojobravar,

automehaničar10. elektro zanimanje: elektroinstalater, monter

kućanskih aparata, mon ter rotacionih strojeva11. građevinsko zanimanje: zidar i ličilac12. matematičko-informatičko — informatičar (ist.

ur.)

Sekretarijat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske je svojim rješenjem broj 6151/1-1977. od 11. 11. 1977. godine odobrio rad svih navede nih usmjerenja.Rješenjem Skupštine općine Slav. Požega broj: 03-7084/1-1977 od 30. I 1978. godine Centar se službeno zove: CENTAR ZA USMJERENO OBRAZO VANJE »ZVONKO BRKIĆ«, SLAVONSKA POŽEGA. Ime je dobio po narod nom heroju i prvoborcu drugu Zvonku Brkiću.Nastava se odvijala i dalje u 4 zgrade, kao i dok su bile samostalne ško le, zbog završnih razreda i adekvatno opremljenih kabineta, prema progra mima škola. Školske godine 1977/78. su posljednji put IV razredi završavali po programima bivših škola i polagali su završni ispit po starom pravilniku. To je ujedno bila i prva godina kad su učenici polagali završni ispit i po no vom nastavnom planu i programu i po novom pravilniku. Završni ispit su polagali učenici građevinske struke, tekstilne struke i svih onih struka čiji je program trajao samo dva semestra, koja su negdje bila završna, a neke struke kao upravno-birotehnička — stupnjevana.

Školska godina 1978/79.Cjelokupna nastava se odvija po novom nastavnom planu i programu, jer je završeno obrazovanje po programima škola za redovne učenike. Ostalo je samo obrazovanje po programima škola u odjeljenjima koji se obrazuju iz rada i uz rad.Budući da je cijeli Centar prešao na reformirani program, to je izvršena i nova raspodjela prostora. U zgradi bivše gimnazije i bivšeg MEG-a rade od jeljenja pripremne faze, a u zgradama bivšeg poljoprivrednog školskog centra i školskog centra za ekonomsko i trgovinsko obrazovanje rade odjeljenja us mjerene faze.U zgradi MEG-a održava se nastava za: geografiju, osnove marksizma i TIPSS te obranu i zaštitu, u specijaliziranim odjeljenjima, dok se u zgradi gimnazije održava nastava za sve ostale predmete. U zgradi Poljoprivrednog školskog centra rade odjeljenja: poljoprivrednog, tekstilnog i prehrambenog usmjerenja, a sva ostala usmjerenja rade u zgradi Školskog centra za ekonomsko i trgovinsko obrazovanje.Nastava PTO je smještena u adaptirane prostore bivše Ekonomije. Eko nomija bivše Poljoprivredne škole odvojena je od Centra za usmjereno ob razovanje 1. I 1978. godine, na osnovu Odluke Zbora radnih ljudi, potvrđene referendumom. Uvidjelo se da će Ekonomija imati daleko veće mogućnosti za svoj razvoj u okviru PPK Kutjevo, jer je u okviru Centra ograničena finan-cijskim poteškoćama. Tehnologija se u udruženom radu daleko brže unapre đuje nego u prosvjeti, a učenici će imati više koristi, kad se uče na modernim strojevima i učestvuju u primjeni modernih tehnoloških metoda u praksi PPK.

Ukupni broj učenika i odjeljenja je slijedeći:razred broj odjeljenja broj učenika

I 32 1160II 22 790III 24 665IV 20 624

UKUPNO 98 3239

61

Povi

jest

Usmjerenja i zanimanja su:1. poljoprivreda: ratar, ratar-mehanizator, analitičar u

poljoprivredi, voćar-vinar-vinogradar, veterinarski stručni radnik, stočar, radnik s repromaterijalom — 7 zanimanja

2. prehrana: konditor, mesar-kobasičar, mljekar, mlinar, pekar, proiz vođač alkoholnog i bezalkoholnog pića — 7 zanimanja

3. tekstil — konfekcionar muške odjeće — 1 zanimanje4. 4. matematičko-informatičko — informatičar —

1 zanimanje (ist. ur.)5. upravno-birotehničko: administrativno-kadarski

referent, korespondent — 2 zanimanja6. ekonomsko — računovodstveno-financijski radnik

— 1 zanimanje7. trgovinsko — prodavač — 1 zanimanje8. medicinsko — medicinska sestra — 1 zanimanje9. građevinsko — zidar — 1 zanimanje10. metalsko: strojobravar, autolimar, tokar,

automehaničar — 4 zani manja11. elektro: elektroinstalater, elektroinstalater

kućanskih aparata, elektromonter rotacionih strojeva, RTV radnik — 4 zanimanja

12. saobraćajno: vozač cestovnih motornih vozila — 1 zanimanje

13. ugostiteljsko — konobar i kuhar — 2 zanimanja14. pedagoško — suradnik u nastavi (smjer društveni

i razredna nastava u III godini i društveni i jezični u IV godini) — 1 zanimanje (ist. ur.)

15. drvna struka: tapetar i finalna obrada drveta — 2 zanimanja

Ukupno je 15 usmjerenja i 36 zanimanja.

U školskoj godini 1978/79. otvorena su još 3 nova usmjerenja u odnosu na prošlu školsku godinu. Za tu proširenu djelatnost dobili smo odobrenje za rad Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske broj 1744/1-1979. od 13. III 1979.Novi način polaganja završnih ispita zahtijeva usku suradnju s organi zacijama udruženog rada, jer se praktični dio zadatka za sva usmjerenja mo ra obaviti

u udruženom radu. Budući da smo, nešto od prije provođenjem ljetne prakse i praktičnog rada po starom programu, nešto putem PTO, imali dobre odnose s udruženim radom, nije bilo problema oko izrade zadataka za završni ispit. Završni ispiti obavljeni su u propisnim rokovima i po propisa nim pravilnicima.Sadržaj ispita je: 1. plan rada, 2. praktični zadatak u udruženom radu, zavis no o struci, 3. pismena obrada teme i 4. usmeni dio ispita u vezi sa zadatkom. Novo je, da je ispit cjelina i ne može biti popravnih ispita iz pojedinih dije lova, nego se mora polagati ispit u cijelosti.

Školska godina 1979/80.Na zahtjev udruženog rada otvaraju se dva nova usmjerenja: PTT sao braćaj i grafičko usmjerenje. Zbog reorganizacije rada autoškola obavljamo i obrazovanje vozača »C«, »D« i »E« kategorije. Za obavljanje te djelatnosti dobili smo odobrenje Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske broj 8268/2-1979 od 24. X 1979. godine za vozače C, D i E i odobre nje broj 8716/1-1979 od 13. XI 1979. za grafičare i PTT promet.

Broj učenika i odjeljenja:razred broj odjeljenja broj učenika

I 33 1165II 27 898III 24 695IV 22 599

UKUPNO 106 3357

Broj usmjerenja i zanimanja:1. poljoprivredno: ratar, radnik s repromaterijalom,

stočar, veterinar ski stručni radnik, vinar-voćar-vinogradar, povrtlar — 6 zanimanja

2. prehrana: mljekar, mlinar, pekar, konditor, prerađivač voća i povrća, mesar kobasičar, prodavač animalnih proizvoda (mesar-sjekač), pro izvođač alkoholnih i bezalkoholnih pića — 8 zanimanja

62

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

3. tekstilno: konfekcionar muške odjeće — 1 zanimanje

4. ekonomsko: računovodstveno financijski radnik, komercijalni radnik — 2 zanimanja

5. trgovinsko: prodavač — 1 zanimanje6. matematičko informatičko: informatičar — 1

zanimanje (ist. ur.)7. pedagoško: suradnik u odgojno-obrazovnom

procesu (smjerovi: jezič ni, društveni i razredna nastava) — 1 zanimanje (ist. ur.)

8. upravno birotehničko: daktilograf, korespondent — 2 zanimanja

9. građevinsko: zidar, tesar, rukovalac građevinskih strojeva (kranist) — 3 zanimanja

10. metalsko: strojobravar, tokar, automehaničar, tehnički crtač — 4 zanimanja

11. elektro: instalater, monter kućanskih aparata, monter rotacionih stro jeva, RTV radnik — 4 zanimanja

12. grafičko: strojoslagar, ručni slagar — 2 zanimanja13. ugostiteljsko: konobar, kuhar — 2 zanimanja14. saobraćajno: vozač »C« kategorije, organizator

cestovnog saobraćaja — 2 zanimanja15. medicinsko: medicinska sestra — 1 zanimanje16. PTT usmjerenje: radnik s kabelima, instalacijama i

linijama — 3 za nimanja17. drvno usmjerenje: finalna obrada drva, tapetar — 2

zanimanja Ukupno 17 usmjerenja i 46 zanimanja.

Osim toga u odjeljenjima za obrazovanje uz rad i iz rada obrazuju se indi vidualni proizvođači za potrebe PPK Kutjeva i razvoja poljoprivrede. To je odjeljenje kooperanata po posebnim programima.

Rad u pripremnom stupnju srednjeg obrazovanja*

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1979. – 80. 1980. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. Slav. Požega. *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i strukturi sadržaja ove Spomenice.

Nakon završne osnovne škole, kao obavezne za svu populaciju, gotovo svi učenici uključuju se u školovanje u pripremnoj fazi. Njihovo daljnje obrazovanje u 9. i 10. godini odvija se po jedinstvenom i zajedničkom na-stavnom planu i programu u okviru predmeta gotovo istih kao i u osnov noj školi. Time se omogućava svim učenicima da nastave školovanje još dvije godine i steknu zaokruženo, produbljeno i prošireno, znanje i opće obrazovanje, a zatim se opredjeljuju za stručno obrazovanje određenih pro fila i zanimanja.Uočava se, međutim, već na kraju I polugodišta u I razredu da dobar dio učenika ne može pratiti program iz mnogih predmeta, što rezultira velikim brojem negativnih ocjena, a zatim napuštanjem škole. Istina, prog rami su i suviše natrpani gradivom, pa je mnogim učenicima teško slijedi ti brzi tempo uzimanja gradiva, a malo sati ostaje za utvrđivanje gradiva na satu.Možda ovaj podatak upućuje na potrebu da se već poslije VIII razre da osnovne škole omogući učenicima savladavanje nekog lakšeg programa za osposobljavanje na II i III stupnju određenih profila, kako bi se, uz vi še praktičnog rada, steklo potrebno stručno obrazovanje, a time i moguć nost bržeg uključivanja u rad.U ovoj školskoj godini upisano je u I i II razred pripremne faze 2063 učenika i formirano 33 odjeljenja I razreda i 27 odjeljenja II razreda, ukup no 60 odjeljenja. Odjeljenja I razreda formirana su prema stranim jezici ma u kombinaciji učenika iz jedne gradske i dvije seoske škole u svakom odjeljenju, čime se htjelo izbjeći prošlogodišnju praksu preuzimanja komple tnih odjeljenja gradskih ili seoskih škola. Pokazalo se da je ovo stvorilo bo lje uvjete za rad, kao i bolju disciplinu u razredu.

63

Povi

jest

Uvjeti za rad u pripremnoj fazi dosta su teški, kako za učenike, tako i za nastavnike. Zbog nedostatka učioničkog prostora i razbijenosti prosto ra na više zgrada, nastava se odvijala po predmetima u zgradama bivše Gim nazije, bivšeg MEG-a, u adaptiranom prostoru za izvođenje teoretske na stave PTO i u radnoj organizaciji — Ljevaonici i R. Končaru. Radilo se u dva turnusa koji su se izmjenjivali svakog tjedna, kako bi se i učenike i nastavnike dovelo u približno iste uvjete rada. Nastava se izvodila u poluspecijaliziranim učionicama, što je u smislu reforme korak naprijed, no zbog velikog broja učenika i nedovoljnog prostora to je i otežavalo norma lan rad i onemogućavalo primjenu svih potrebnih i suvremenih oblika ra da u odgoju i obrazovanju mlade generacije.Osim obaveznih 30 sati tjedne nastave, učenici su imali organizirani rad u izbornim grupama 2 sata tjedno. I ovdje se zbog skučenosti prostora i velike raznovrsnosti želja učenika nije moglo formirati onoliko grupa iz po-jedinih predmeta koliko su to učenici željeli. Vjerujemo da će mnoge ove probleme riješiti izgradnja novog Centra i tako omogućiti normalniji i su vremeniji način rada. U 35 radnih nastavnih tjedana realizirano je gradivo iz svih predmeta, s nešto malo odstupanja u predmetima čiji su predavači bili dulje vrije me na bolovanju, a zbog preopterećenosti nastavnika nisu se svi sati mogli stručno zamijeniti.U okviru rada Centra učenici su u ovoj školskoj godini organizirano posjetili jednu kazališnu predstavu, kao i dvije kino-predstave. U mjesecu svibnju svi su razredi bili na jednodnevnim izletima kojih je cilj bio upoz nati prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti naše zemlje, kao npr. Trakošćan, Kumrovec, Kozaru, Jajce i Beograd. U jesenskom periodu učenici su bili na društveno korisnom radu u prebiranju sjemenskog kukuruza u PPK Kutjevo, a u proljetnom periodu na pošumljavanju, na području šumarije Čaglin i Kamensko, te na čišće-nju rasada duhana na PPK Kutjevo. Time je ostvaren još jedan koristan vid suradnje Centra s udruženim radom, a učenicima dana mogućnost rada i izvan učioničkog prostora, kao i mogućnost zarade i prikupljanja sred stava za ekskurzije, odlaženje na sportska takmičenja i drugo.

Rad u završnom stupanju srednjeg obrazovanja – neproizvodna usmjerenja*

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1979. – 80. 1980. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. Slav. Požega. *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i strukturi sadržaja ove Spomenice.

U zgradi bivše Ekonomske škole održava se nastava završne faze koju karakterizira veliki broj usmjerenja i mnogo profila u okviru svakog usmje renja. U šk. god. 1979/80. u prostorijama ove zgrade obrazovali su se uče-nici slijedećih zanimanja (usmjerenja): ekonomskog, upravno-birotehničkog, matematičkog, trgovačkog, nastavno-pedagoškog, medicinskog, metalskog, elektro, građevinskog, ugostiteljskog, saobraćajnog, grafičkog i PTT usmjerenja.

Naglašena heterogenost u nastavnom procesu predstavljala je značajni pedagoški problem u organizaciji i realizaciji nastavnog procesa. Značajno je naglasiti da je u nastavni proces bio uključen veliki broj vanjskih su radnika, a praktični dio nastave izvodio se u OUR-ima, što predstavlja zna čajnu pedagoško-reformsku novinu jer odgoj i obrazovanje nisu više strogo institucionalizirani školskim prostorom već je jednim dijelom obrazovanje ušlo u rad i na taj način se definiralo u jednoj od svojih najbitnijih dimen zija. Karakteristično je da u reformiranom školskom sistemu učenici imaju podjednake mogućnosti za nastavak školovanja, dok su mogućnosti ulaska u rad (zasnivanje radnog odnosa) podosta različite. Proizvodna zanimanja su mnogo bliža udruženom radu, učenici nakon završenog srednjeg obra zovanja u proizvodnim zanimanjima gotovo se bez problema zapošljavaju, a deficitarnost je izražena u građevinskom, grafičkom i metalskom usmje renju.Neproizvodna zanimanja su mnogo atraktivnija učenicima, što predstavlja veliki problem u planiranju

64

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

upisa (70% proizvodnih, 30% neproizvod nih) jer te društvene predrasude vrlo sporo se rješavamo, a mogućnosti da se to stanje prevlada je u izjednačavanju socijalnog statusa polaznika, odnosno radnika udruženog rada. O planovima i programima usmjerenja nije moguće govoriti jer koncepcija Godišnjaka to ne omogućava, ali ipak ćemo naznačiti neke osobitosti naznačenih usmjerenja.

Ekonomsko usmjerenje:U šk. god. 1979/80. obrazovala su se 4 odjeljenja: III E1, III E2, 4 E1 i 4 E2. U okviru ovog usmjerenja u našem Centru obrazuju se učenici u dva profila: računovodstveno-financijski i komercijalni. Osim zajedničkih osnova za sva usmjerenja hrvatski ili srpski jezik, TIPSS, matematika, strani je zik, i tjelesni odgoj, bitni su programi iz računovodstva, ekonomske matematike, ekonomike OOUR-a, statistike i poslovnog dopisivanja. Ekonomsko usmjerenje je definirano u horizontali i vertikali, dakle omogućava dosta lako zapošljavanje i nastavak školovanja. Veza s udruženim radom je više godišnja tako da učenici uspješno obavljaju svoje radne zadatke.

Upravno-birotehničko usmjerenje:U okviru ovog usmjerenja obrazovala su se dva odjeljenja III D (daktilografski) i IV K (korespondenti). Za ovo usmjerenje karakteristično je da priprema učenike za rad u upravi i drugim administrativnim poslovima. Bitni programi su: daktilografija s mehanografijom, stenografija, hrvatski ili srpski jezik i strani jezici. Dosadašnja praksa pokazuje da su se učenici uspješno uključili u udruženi rad, a veći dio nastavlja školovanje na prav nom i ekonomskom fakultetu. Nastava se izvodi u specijaliziranom daktilografskom kabinetu. Završnost se može steći nakon drugog semestra kada učenici dobivaju zanimanje daktilografa.Matematičko-informatičko usmjerenje:Svojom koncepcijom pruža učenicima specijalizirano obrazovanje u fizici, matematici i informatici. Osposobljava učenike za rad u informatič kim centrima

gdje učenici rade na kompjuterskoj obradi podataka. Nastavak školovanja je otvoren naročito prema fakultetima, koji su prirodno-znanstveno usmjereni. Veza s udruženim radom je uspješna, a učeni ci praksu provode u OOUR-ima Zvečeva. U šk. god. 1979/80. obrazovala su se dva odjeljenja: III MI, i IV MI.

Trgovinsko usmjerenje:U šk. god. 1979/80. obrazovala su se dva odjeljenja III T, i IV T. Nasta va traje tri semestra, a učenici provode dva, odnosno tri dana tjedno na prak si u OUR-ima Požeške doline. Veza s udruženim radom je zadovoljavajuća. Problem ovog Usmjerenja je dosta velika suficitarnost kadra, pa se završeni učenici teško zapošljavaju. Bitni programi su: privredna matematika, tehnologija struke i kultura usluživanja.

Nastavno-pedagoško usmjerenje:Za, razliku od ostalih usmjerenja, koji imaju svoju završnost, a koji osposobljavaju učenike za rad i omogućuju učenicima zapošljavanje, za ovo usmjerenje to se ne može reći. Nastavno-pedagoško usmjerenje je nedefinirano, pa se s pravom sve glasnije nagovještava velika promjena u koncep ciji ovog usmjerenja. Programi ovog usmjerenja omogućavaju da se učeni ci dosta lako uključuju na studij jer programi odgovaraju bivšoj gimnaziji (ist. ur.). U okviru našeg Centra obrazuju se tri profila: jezični, društveno-humanistički i razredna nastava. Bitni predmeti, uz hrvatski ili srpski jezik, su strani jezici i društvena grupa predmeta (sociologija, filozofija i logika). Uče nici stječu i značajno pedagoško obrazovanje u nastavnim sadržajima pe dagogije i psihologije. Veza s udruženim radom je dosta slaba jer u sistematizaciji radnih mjesta još ne nalazimo suradnika u odgojno-obrazovnom pro cesu. U šk. god. 1979/80. obrazovala su se dva odjeljenja: III P (jezični i društveno-humanistički profil) i IV P (jezični profil i razredna nastava).

Medicinsko usmjerenje:Zbog potrebe udruženog rada (Medicinskog centra) od 1977. u Centru se obrazuju svake godine dva odjeljenja

65

Povi

jest

medicinskih sestara općeg smjera. Deficitarnost i dosta uspješno uključivanje na studij privlači mnoge uče-nike u ovo usmjerenje. To je jedino od neproizvodnih zanimanja gdje u teoretskom dijelu nastavnog procesa sudjeluje velik broj vanjskih suradni ka i to vrlo uspješno. Veza s Medicinskim centrom je primjerna jer su interesi radnih organizacija zajednički. Bitni predmeti su: opća i specijalna njega bolesnika, stručna područja iz anatomije, kirurgije, pedijatrije, a zna čajni sadržaji su i iz latinskog jezika. (…)

Centar u nastavku reforme obrazovanja od 1982 — 1988. godine*

Simo Banjanin, direktor Centra

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. 1986. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. Slav. Požega. *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i strukturi sadržaja ove Spomenice.

Proteklo je pet godina od izlaženja posljednjeg godišnjeg izvještaja Centra (1980.-1981., nap. ur.)U ovoj školskoj godini (1985.-1986., nap. ur.) omladina i radni ljudi Centra složili su se da ponovno objave godišnji izvještaj u kome bi se šira društvena zajednica upoznala sa strukturom i radom Centra za usmjereno obrazovanje »Zvon ko Brkić« u svim onim djelatnostima koje prate nastavni proces.Godišnji izvještaj se financira iz učeničkih sredstava, sredstava omladinske organizacije i sredstava Centra. (…)

U toku pet proteklih godina došlo je do znatnijih promjena. Jedna od najvažnijih novina je izgradnja zgrade Novog centra s 5805 m2, čime su se poboljšali materijalni i prostorni uvjeti. Od 1984. godine u prvu godinu obrazovanja uvodi se struka što je uvjetovalo reorganizaciju Centra koja je uslijedila u školskoj godini 1985/86.Odgojno obrazovna djelatnost se odvija kroz četiri vijeća obra zovnih programa i to:I zgrada bivše Gimnazije (ekonomska, pedagoška,

upravno-pravna i trgovinska struka)II zgrada Poljoprivredne škole — poljoprivredna i

prehramb. strukaIII zgrada Novog centra s dva vijeća:

a) matematičko-informatička, drvoprerađivačka, građevinska, tek stilna i šumarska struka,

b) strojarska i elektrotehnička struka.

U nastavom procesu obuhvaćeno je 2538 redovna učenika u 86 odje ljenja, 18 učenika u 3 odjeljenja učenika s poteškoćama u razvoju, te 105 odraslih koji se obrazuju uz rad.Smatra se da bi ova nova organizacija trebala dati i novi kvalitet u radu.U proteklom periodu uspostavljeni su i neposredni odnosi s dijelom udruženog rada (PPK Kutjevo, Zvečevo, Sloga, Orljava, GIKPRO Požega) što je rezultiralo još tješnjom povezanošću s udruženim radom.Omladinska organizacija je uspješno djelovala. Ona je provodila sve društveno-političke i radne akcije. Posebno se ističe rad omladine Centra za usmjereno obrazovanje »Zvonko Brkić« na društveno korisnom radu, kod dobrovoljnog davanja krvi i saveznim radnim akcijama. (…)

66

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Nastavničko vijeće - pripremna faza *

Branka Duždagić

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. 1986. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. Slav. Požega. *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i strukturi sadržaja ove Spomenice.

U vremenskom periodu od šk. god. 1981/82. do 1985/86. u organizaciji nas tavnog procesa na našem Centru odvojeno je radila Pripremna faza, odnosno pri premni stupanj srednjeg obrazovanja. Prelaskom na novu zgradu Centra rad je bio organiziran u dvije smjene — prijepodnevna i poslijepodnevna, koje su se iz mjenjivale svaki tjedan. Učenički prostor je bio raspoređen po predmetima i op remljen odgovarajućim nastavnim pomagalima za svaki predmet — poluspecijalizirane učionice, a predmeti fizika, kemija, biologija i PTO imali su uz kabinete i učionice opremljene za vježbe i laboratorijski rad.

Broj odjeljenja i učenika I i II razreda varirao je iz godine u godinu i to u pravcu smanjenja:Šk. god. 1981/82. upisano je 32 odj. I raz.Šk. god. 1982/83. upisano je 30 odj. I raz.Šk. god. 1983/84. upisano je 29 odj. I raz.Šk. god. 1984/85. upisano je 27 odj. I raz.

U toku svake školske godine došlo je do i do 150 učenika; jedan dio tih učenika, koji su napustili nastavni proces, obuhva ćeni su stupnjevitim obrazovanjem, i to u šk. god. 1981/82. formirano je jedno od jeljenje zidara na II stupnju, a na zahtjev RO »Pionir« Slav. Požega, u šk. god. 1981/82. formirano je tri odjeljenja građevinske struke na II i III stupnju.Učenici koji nisu uspješno završili nastavnu godinu, pristupili su produžnoj nastavi koja je organizirana u trajanju od oko 1/10 ukupnog godišnjeg fonda sati za

svaki predmet, nakon čega su polagali popravni ispit u dva roka, pred komisi jom od dva stručnjaka za svaki predmet. Nastavničko vijeće Pripremne faze bro jilo je u ovom periodu od četiri školske godine između 60 i 70 nastavnika; broj je varirao s obzirom da su neki nastavnici dopunjavali svoju satnicu na drugim zgra-dama, odnosno usmjerenjima Centra.Nastavničko vijeće je radilo po aktivima, a oni su formirani po predmetima unutar kojih je rad bio koordiniran. Na stručnim sjednicama rješavana je sva na stavna stručna problematika, usklađivani kriteriji vrednovanja znanja učenika, ob likovani približno isti sadržaji pismenog provjeravanja znanja za kraj školske go dine i popravne ispite i slično.Nastavni proces praćen je koordinacijom rada voditelja stručnih aktiva i vo ditelja pripremne faze koji su, uz pomoć pedagoške službe, posjećivali nastavne sate i tako dobivali uvid u rad nastavnika, te u razgovoru s njima rješavali prob leme na koje su oni u svom radu nailazili. Uz stručno osposobljavanje nastavnika putem seminara, ovo je bio jedan od načina poboljšanja rada u nastavi.Od šk. god. 1983/84. prelazi se na »obojenja«, najprije u okviru PTO, a na redne godine i drugih predmeta, pa se po novom nastavnom planu i programu u I razred Pripremne faze upisuju struke: elektro, metalska, drvna, šumarska, gra đevinska, upravno-pravna, ekonomska, informatička, trgovinska, tehnološka, po ljoprivredna, prehrambena, odgojno-obrazovna. Od te se školske godine provode i redovni klasifikacijski ispiti za one struke za koje se javi veći broj učenika od mo gućeg broja za upis.Uz redovnu nastavu, koja se odvijala po propisanim nastavnim planovima i programima učenici su bili obuhvaćeni i izbornom nastavom od dva sata tjedno. Ona je u šk. god. 1981/82. i 1982/83. bila formirana iz svih nastavnih predmeta, a broj grupacija iz pojedinih predmeta ovisio je o opredjeljenju učenika i mogućno-stima realizacije s obzirom na fond sati pojedinih predmeta, odnosno opterećenosti nastavnika: u šk. god. 1983/84. i 1984/85., kada se prešlo na obojenja po strukama, izborna nastava je formirana iz određenih

67

Povi

jest

predmeta za svaku struku, kako je to predviđeno novim nastavnim planom i programom.U skladu s planom i programom rada predmeta obrane i zaštite učenici II razreda obavljali su na početku i kraju svake školske godine bojevo gađanje na vojnom strelištu u selu Mašići kraj Nove Gradiške. O rezultatima gađanja nastav nici su upoznati na sjednici Nastavničkog vijeća.U okviru drugih nastavnih predmeta učenici su bili uključeni u razne obli ke takmičenja — iz matematike, fizike, povijesti, ONO i DSZ i drugih na nivou općine, a i dalje.Prema svojim željama i sklonostima učenici su se mogli uključiti u neku od postojećih grupa slobodnih aktivnosti, najviše sportskih, a radile su i grupe: astro-nomska, literarna, recitatorska, tamburaška, pjevački zbor i druge.U jesenskom periodu svake školske godine učenici svih I i II razreda pro veli su 2 — 3 dana na DKR-u u okviru PPK Kutjevo, na poslovima branja duha na i grožđa.U proljetnom periodu svake školske godine učenici svih I i II razreda orga nizirano su odlazili na jednodnevne i dvodnevne izlete s ciljem upoznavanja zna čajnih mjesta iz naše povijesti i kulturne baštine. U toku svake školske godine us postavljena je dobra suradnja s roditeljima i to putem sata informacija za rodite lje — 1 sat u tjednu, koji je bio u redovnoj satnici svakog nastavnika — razred nika, kao i putem roditeljskih sastanaka koji su se redovno održavali na početku svake školske godine, na kraju I polugodišta i pred kraj školske godine, a sa ro diteljima učenika II razreda bili su organizirani i zajednički roditeljski sastanci, na kojima su roditelji dobili sve potrebne informacije za upis u usmjerenu fazu, potrebe udruženog rada, mogućnosti dobivanja kredita za određene struke itd.Od ove školske godine pripremni stupanj nije više odvojeni dio u organiza ciji srednjeg obrazovanja, jer se opredjeljenje za struke vrši već u I razredu, te postoji cjelovitost praćenja struke od I do IV razreda — kako je to predviđeno no vim nastavnim planovima i programima.

Nastavničko vijeće – neproizvodna zanimanja*

Ante Gulin

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. 1986. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. Slav. Požega. *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i strukturi sadržaja ove Spomenice.

Početkom šk. g. 1982/83. došlo je do reorganizacije Nastavničkog vijeća jer je došlo do odvajanja neproizvodnih struka: ekonomske, upravno-pravne, matematičko-informatičke, odgojno-obrazovne, trgovačke i zdravstvene od proizvodnih struka: metalske, elektro, građevinske, ugostiteljske i saobraćajne.Ove šk. g. 1982/83. neproizvodne struke smještene su u zgradu stare Gim nazije. Radom Nastavničkog vijeća rukovodi voditelj neproizvodnih struka. U ok viru rada ovog Nastavničkog vijeća educiralo se šest struka sa 8 zanimanja: rad nik za osnovne ekonomske poslove (III stupanj), računovodstveno financijski rad nik ((IV stupanj), daktilograf (III stupanj), daktilokorespondent (IV stupanj), matematičar-informatičar, suradnik za razrednu nastavu, prodavač i medicinska sestra općeg smjera.općeg smjera. U šk. g. 1982/83. u okviru šest struka i osam zanimanja, riječ je o završnom stupnju, obrazovalo se 526 učenika raspoređenih u 15 odjeljenja. Na kraju šk. g. završni razredi su imali postotak prolaznosti 80,2%, realizaciju nas tavnih sati 96,6%. Treći razredi su imali prolaznost 71,9%, a realizaciju nastavnih sati 97,5%.U šk. g. 1983/84. struktura obrazovnih struka i zanimanja ostala je nepro mijenjena, ali je došlo do promjene broja odjeljenja s 15 na 14 odjeljenja. Zbog toga je smanjeno i brojno stanje na 490 učenika. Završni razredi na kraju nastave imali su postotak prolaznosti 83,8%, a treći razredi 65,8%. Realizacija nastavnih sati je bila u završnim razredima 95,8%, a u trećim razredima 94,4%. Nastava je tijekom cijele šk. g. tekla uredno i bila

68

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

je u potpunosti stručno zastupljena. U nas tavni proces bili su uključeni i vanjski suradnici iz Medicinskog centra.U šk. g. 1984/85. dolazi do redukcije medicinske struke jer nije došlo do upi sa učenika u treći razred. Nastava i opće stručni kadar ostao je gotovo nepromije-njen, a svi nastavni sadržaji stručno su bili zastupljeni tijekom cijele šk. g. Brojno stanje učenika je i dalje u opadanju, tako da je na početku šk. g. bilo 426 učenika raspoređenih u 13 odgojno-obrazovnih grupa. Postotak prolaznosti u završnim raz redima je bio 77,3%, a u trećim razredima 71,2%. Realizacija nastavnih sati je u završnim razredima bila 97,7%, a u trećim razredima 97,9%.U ovoj šk. g. 1985/86. došlo je do bitnih promjena u organizaciji nastavnog procesa u Centru, jer je došlo do sistemskih promjena u edukaciji učenika, koji su u struku uključeni od prve godine srednjoškolskog obrazovanja. To je uvjetovalo promjene, i to osjetne, u broju učenika kojih u ovoj šk. g. ima 656, raspoređenih u 20 odgojno-obrazovnih grupa. Učenici su raspoređeni u četiri struke: ekonom sku, upravno-pravnu, trgovačku i odgojno-obrazovnu, tj. kulturološku. Nastavni proces se odvija uredno i stručno, pretežno klasičnim načinom rada, ali je jednim dijelom prisutna i kabinetska nastava naročito u ekonomskoj i birotehničkoj stru ci, te u realizaciji nastave iz fizike, kemije i biologije.U protekle četiri godine učenici su postigli zapažene rezultate na regional nim i republičkim takmičenjima u računovodstvu, daktilografiji, matematici i fizici. Disciplinskih i ekscesnih problema u proteklom periodu nije bilo.

Obrazovanje učenika s teškoćama u razvojuMarija Mirić

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. 1986. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. Slav. Požega.

Od školske godine 1980/81. CUO »Zvonko Brkić« obrazuje i radno osposob ljava omladinu s teškoćama u razvoju, konkretnije populaciju lako mentalno re-tardiranih osoba.U odgoju i obrazovanju omladine s teškoćama u razvoju došlo je posljednjih šest godina do vrlo značajnih promjena. One se, uz ostalo očituju i u težnji da se te osobe, kad god je to opravdano i moguće, odgajaju i obrazuju zajedno s drugom omladinom u sredini u kojoj stalno žive. Takva orijentacija primjenjuje se na svim razinama njihovog odgoja i obrazovanja, pa su odgovarajuće odredbe o tome unesene u Zakon o društvenoj brizi o djeci predškolskog uzrasta, Zakon o odgoju i osnovnom obrazovanju te u Zakon o usmjerenom obrazovanju (1982. god.).Učenici s teškoćama u razvoju, zbog specifičnosti psihofizičkih karakteristi ka, obrazuju se po posebnom nastavnom planu i programu općeobrazovnih pred-meta i u dužem vremenskom trajanju obrazovanja (2,5 — 3 godine). Domet obra zovanja ove populacije seže do II stupnja stručnosti (specijalizirani radnik) u stru kama koje isključivo pripremaju za rad u poljoprivrednoj, prehrambenoj, gradi teljskoj, ugostiteljskoj, drvoprerađivačkoj i sličnoj struci.Teoretski dio obrazovanja ostvaruje se u našem Centru, a praktični dio u organizacijama udruženog rada ovisno o struci u kojoj se učenici obrazuju.U periodu od 1981. godine do danas obrazovanje je završilo 16 učenika na II stupnju stručne spreme i na taj način steklo preduvjet za uspješno uključivanje u svoju radnu i životnu sredinu.

69

Povi

jest

Obrazovanje uz rad i iz rada

Dubravka Čmelar

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. 1986. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. Slav. Požega.

Centar je i u proteklom razdoblju od 81. — 86. organizirao obrazovanje uz rad i iz rada za potrebe radnih organizacija. Svi kandidati su zaposlene osobe, koje se ili prekvalificiraju zbog promjene radnog mjesta ili rade na radnim mjestima za koje nemaju adekvatnu stručnu spremu. Takav vid obrazovanja proizlazi iz stvarnih potreba udruženog rada, a utvrđuju ga zajednički radni ljudi Centra i rad ni ljudi organizacija udruženog rada.Kandidati su sticali srednjoškolsko obrazovanje putem konzultacija i pola ganjem ispita.Kao atraktivno zanimanje (za mušku populaciju) pokazalo se — vozač te retnih motornih vozila u cestovnom saobraćaju — što je i razumljivo jer je zako-nom regulirano da svi profesionalni vozači moraju posjedovati IV stupanj obra zovanja, dok je ranije bio dovoljan II i III st. Kandidati su se obrazovali prema raspisivanim natječajima i u ostalim proizvodnim i neproizvodnim zanimanjima (…)

Struka metal - zanimanja: alatničar, strojobravar, modelbravar, zavarivač plinski i elektro, mon ter postrojenja za grijanja, automehaničar, autolimar

Struka elektrotehnika - zanimanja: elektroinstalater, elektromonter, autoelektričar, elektroničar za RTV tehniku (…)

Osvrt na deset godina rada Centra „Zvonko Brkić”*

Simo Banjanin, direktor Centra

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1986. – 87. 1987. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. Slav. Požega. *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i strukturi sadržaja ove Spomenice.

Deset godina nije dugačko razdoblje, ali u posljednjih se deset go dina u požeškom školstvu događaju česte i korjenite promjene.(…)Školstvo se organizira prema općim društvenim potrebama i zada cima koji su usmjereni prema što bržem i snažnijem razvoju naše soci jalističke zajednice. Značajno je da se od 1945. godine do danas naš škol ski sistem razvoja kao i društvo u cijelosti, s ciljem da školski sistem od gaja i obrazuje mlade ljude u socijalističkom duhu i na marksističkim znanstvenim spoznajama.Svaka rasprava o temi odgoja i obrazovanja izuzetno je značajna jer društvo ima perspektivu koliko ima kvalitetan odgoj i obrazovanje, odnosno razvijen moralno, intelektualno, politički i umjetnički subjektiv-ni stvaralački faktor.Obrazovnim programima prije reforme obrazovali smo relativno za dovoljavajuće tehničare, tokare, bravare, mesare i druge koji su bili os posobljeni za funkcioniranje u sklopu svojeg radnog mjesta, ali nedovolj no motivirani i osposobljeni za upravljanje i ovladavanjem dohotkom.Drugi vrlo značajan društveno-ekonomski i politički razlog što smo 1975/76. godine ušli u jednu od najkorjenitijih reformi u našem školstvu jesu dvojnost našeg dotadašnjeg školskog sistema, tj. postojanje škola koje su obrazovale kadrove samo za fizički rad i postojanje škola koje su pri premale učenike za studij. Dakle, plemenite namjere uvjetovale su kor-jenit preobražaj odgoja i obrazovanja koje traju od

70

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

1976. sa stalnom tež njom da nadvladamo podjelu na umni i fizički rad te da sve mlade os posobimo za samoupravni razvoj privrede i društva u cjelini. Kada zbro jimo rezultate reforme koja je i danas u toku, treba naglasiti da smo ima li uspjeha, ali i značajnih propusta i neuspjeha koje moramo otvoreno kritički analizirati i naći rješenja za izlazak iz postojećeg stanja.Na osnovi općedruštvenih interesa prešlo se i u našoj općini na re formu srednjeg obrazovanja. Centar za usmjereno obrazovanje nastao je od četiri bivše srednje škole: Gimnazije, Ekonomske škole, Poljoprivred ne škole i Škole učenika u privredi. Na taj način objedinjena je materi jalna, pedagoška i kadrovska struktura u novu jedinstvenu cjelinu, koja je ponovno počela postojati od 1. siječnja 1977. godine.Stvoren je veliki polivalentni centar koji je imao odgovoran društveno-politički zadatak: dati nov kvalitet odgoju i obrazovanju, na čemu su vrlo odgovorno i savjesno radili svi radni ljudi Centra u suradnji s društveno-političkom zajednicom i organizacijama udruženog rada. Imeno van je prvi direktor, Ivan Špalj, zamjenik direktora, Vlasta Rivola-Zvanić, formirani su organi upravljanja i za predsjednika Zbora radnika izabran je Josip Antoš.Školske godine 1976/77. obrazovano je 9 profila: metalski, elektro, građevinski, prehrambeni, tekstilni, poljoprivredni, gimnazijski, ekonom ski i trgovinski u ukupno 84 odjeljenja sa 2.757 učenika.Značajno je da je Centar u početku imao podosta krupnih organi zacijskih, materijalnih i kadrovskih problema. Bilo je vrlo teško realizi rati nastavni proces s obzirom na rad u četiri zgrade, s problemom dislo kacije, u potpuno heterogenoj strukturi (novi i stari sistem obrazovanja), s neadekvatnom nastavnom strukturom kadra, u nedostatku određenih profila nastavnog kadra i, što je posebno značajno, uz vrlo slab pedagoški i materijalni standard Centra.Centar je uz velik napor radnih ljudi uspješno ostvarivao sve rad ne zadatke uz veliku pomoć udruženog rada i društveno-političkih snaga općine.Godine 1978. Centar upotpunjuje naziv imenom

poznatog revolucionara i narodnog heroja Zvonka Brkića. U međuvremenu kreće se u društvenu ak ciju uvođenja samodoprinosa na razini društveno-političke zajednice za izgradnju nove zgrade Centra. Akcija u potpunosti uspijeva i školske 1982 /1983. godine započinje nastava u novoj zgradi. U toj zgradi nastavu po hađaju učenici I. i II. razreda, tzv. pripremna faza, a tri stare zgrade pot puno su adaptirane i prilagođene izvođenju nastavnog procesa u završnom stupnju. U tom razdoblju Centar bilježi i najveći broj učenika, 107 odje ljenja sa 3.450 učenika i 180 zaposlenih. Isto tako počinje obrazovanje omladine s teškoćama u razvoju, a dosta se obrazuje polaznika uz rad i iz rada, što uvjetuje veću složenost organizacije izvođenja nastavnog pro cesa. U završnom stupnju usmjerenog obrazovanja Centar ima veliki broj usmjerenja, a isto tako i zanimanja.Takva postojeća struktura struka i zanimanja zadovoljavala je u prvom redu potrebe učenika, roditelja, zatim postojeći materijalni i pe dagoški standard te nastavnu strukturu Centra.Međutim, udruženi rad, a naročito njegovi delegati u samouprav nim interesnim zajednicama i radni ljudi u obrazovnim organizacijama, našli su se pred temeljnom dilemom: da li nastaviti dosadašnjim načinom usmjeravanja takva obrazovanja ili ga brže i korjenitije mijenjati.Ipak 1984. godine počinju temeljitije promjene, struka se ponovno uvodi u prvu godinu srednjoškolskog obrazovanja, a skupa s tim dolazi do racionalizacije mreže škola u Hrvatskoj. S obzirom da je naš Centar jedan od najvećih u regiji i republici i s obzirom na njegovu polivalentnost ob razovanja, dospio je u dosta velike poteškoće. U tom razdoblju Centar sa 17 struka pada na 12, a gubi zdravstvenu, prometnu, ugostiteljsku, šu marsku i odgojno-obrazovnu struku.Postojećim odlukama SlZ-a usmjerenog obrazovanja ne možemo biti zadovoljni iz razloga što postojeća struktura struka i zanimanja u pot punosti ne zadovoljava, a poseban problem jest ženska omladina koja je brojnija, a manji je broj tzv. ženskih zanimanja.

71

Povi

jest

Isto tako moramo imati na umu da su radni ljudi i građani godina ma gradili samodoprinosom materijalnu osnovu požeškom srednjem škol stvu, a sada jednim dijelom nemaju gdje upisati svoju djecu, te ih mora mo već nakon osnovne škole slati u veće gradove, što izaziva poteškoće u socijalnom statusu obitelji kao i odgojni problem, dok u našem Centru za te struke već postoje prostor, oprema i kadrovi koji se u jednom dijelu pojavljuju kao tehnološki višak. Istodobno se smanjuje broj učenika, koji pada na sadašnjih 89 odjeljenja i 2.550 učenika.Navedene promjene dovode do neminovne reorganizacije Centra koja je uslijedila u školskoj godini 1985/86. Odgojno-obrazovna djelatnost odvija se u četiri vijeća obrazovnih programa i to:I. zgrada bivše Gimnazije (ekonomska, upravno-

pravna, kulturno-umjetnička i trgovinska struka),II. zgrada Poljoprivredne škole — poljoprivredne i

prehrambene struke,III. zgrada Novog centra sa dva vijeća:

a) matematičko-informatička, đrvoprerađivačka, građevinska i tek stilna struka,

b) strojarska i elektrotehnička struka.

Ova nova organizacija već za nepune dvije godine daje određeni kvalitet.U proteklom razdoblju uspostavljeni su i neposredni odnosi s dije lom udruženog rada (PPK Kutjevo, Zvečevo, Sloga, Orljava, GIKPRO Po žega, Slavonska šuma, Spin Valis i Oroplet), što je urodilo još tješnjom povezanošću s udruženim radom.Uvođenjem struka u I. godinu javlja se veća potreba za razvojem školskih radionica gdje učenici savladavaju stručnu praksu i proizvodni rad, te smo u tom planu zajedno s IMK Sloga osposobili tekstilnu radio nicu, sa RO Plamen proširili smo program metalske struke, sa PPK Ku- tjevom kontakti su upravo u toku oko realizacije školske ekonomije. Ujed no smo opremali i druge struke koliko su nam dopuštale materijalne mo-gućnosti, a posebno ističemo informatičku struku gdje su uložena značaj na sredstva. Učenici i radnici Centra

dijelom zarađenih sredstava na DKR-u pomogli su u nabavci opreme za kvalitetniju nastavu. Zajednica usmjere nog obrazovanja, uz praćenje programa osobnog i društvenog standarda, sudjeluje i u nabavci učila.Od 1. siječnja 1987. godine u sastavu Centra kao radna jedinica djeluje i Đački dom koji je smješten u preuređenu zgradu bivšeg inter nata na Ratarnici. Na taj način pitomci Đačkog doma ostvarili su konačno normalne uvjete za život i rad u domu.Kadrovska struktura Centra od 1977. godine do danas znatno je povoljnija tako da je sada gotovo zanemarujući broj nastavnika koji ne maju potrebnu stručnu spremu po Zakonu o usmjerenom obrazovanju.Posljednjih godina javlja se drugi problem: fluktuacija nastavnog kadra dosta je naglašena. Oni nastavnici koji imaju mogućnost promjene radnog mjesta, pa čak i struke, to vrlo rado čine zbog izuzetno teškog ma-terijalnog položaja prosvjetnih radnika i vrlo skromnog, gotovo nezadovoljavajućeg društvenog statusa što predstavlja jedan od najkrupnijih pro blema odgoja i obrazovanja. Nema kvalitetnog odgoja i obrazovanja bez dobro osposobljenog idejno socijalistički opredijeljenog i zadovoljnog na stavnika, ali nažalost, takvi kadrovi sve manje dolaze u prosvjetu, a po stojeći je neprestano napuštaju. Tako je Centar u proteklom razdoblju napustilo nekoliko nastavnika koji su se isticali u svojem stručnom, peda goškom i društveno-političkom radu.S obzirom na kadrovsku strukturu, Centar sada ima takav kadar da može uspješno ostvarivati svoje radne zadatke, ali slaba stimulacija nastavničkog poziva osjetno slabi odgojno-obrazovni proces, a samim tim i potpunu realizaciju vrlo složenih stručnih, odgojnih i društveno-političkih zadataka.U Centru djeluju i rade mnogi stručni organi koji zatvaraju jedan sistem rada preko kojeg se odvija nastavni proces.Samoupravni organi u Centru organizirani su i rade na osnovi Za kona o udruženom radu, odnosno Statuta Centra. Samoupravni su organi svojim radom uspostavili takve odnose da je Centar potpuno

72

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

samouprav no organiziran, a zahvaljujući tome stvoreni su međuljudski odnosi koji omogućuju normalan rad i konstruktivno radno ozračje koje je neophod no 11 realizaciji svih odgojno-obrazovnih zadataka.Tijekom proteklih godina u Centru su svojim radom značajnu ulo gu imale i društveno-političke organizacije, potičući i razvijajući samou pravne socijalističke odnose kao temeljan preduvjet u ostvarivanju slo ženih zadataka koje Centar neprestano razvija od svojeg postanka.Odnos udruženog rada i Centra za usmjereno obrazovanje »Zvon ko Brkić« mora biti takav da se može osposobljavati radnike onog stupnja znanja i stečenih vještina, idejne svijesti i opredijeljenosti za samouprav-ljanje, koji će biti čvršća kadrovska osnova za ukupan razvoj udruženog rada u općini.Neposredne odnose i dalje treba izgrađivati da škola postane dio tvornice, a tvornica da ima funkciju škole, u kojima i škola i tvornica imaju iste interese i ciljeve: odgoj i obrazovanje mladog čovjeka koji će postati stvaralac i graditelj onoga što smo započeli. Zato je reforma dug proces i možemo ga ubrzati jedino zajedničkom akcijom svih nas. (ist. ur.)

Rad Centra iz perspektive novoga dobaPriredio: Ivo Žanetić

Centar za usmjereno obrazovanje*

Filip Potrebica

Preuzeto iz: Potrebica, Filip, Tri stoljeća požeške Gimnazije, Zbornik znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije: o njezinoj 300. godišnjici djelovanja: (1699. - 1999.) 2003. Ur. Potrebica, F. Naklada Slap - Gimnazija. Jastrebarsko - Požega. Str. 22-25 *Odabrani su dijelovi izvornog autorovog teksta. Izvorni tekst koji ne sadrži ilustracije obogaćen je manjim brojem odgovarajućih slika.

Sve požeške srednje škole nasilno su uključene u novoosnovanu mamutškolu - Cen tar za usmjereno obrazovanje s brojnim zanimanjima u kojem je 1979./70. bilo 3357 učenika raspoređenih u 106 odjeljenja. Poučavalo ih je 125 profesora i nastavnika, što je tek 50,81 % svih zaposlenih radnika, medu kojima je bio 31 nastavnik bez potrebne i propisane stručne spreme. U nastavi je sudjelovalo i 75 vanjskih suradnika ili 30,48 % svih zaposlenih radnika koji nisu imali potpuno potrebno pedagoško, psihologijsko i didaktičko-metodičko obrazovanje. Ako vanjskim suradnicima dodamo nastavnike s nepotpunim obrazovanjem, onda je u Centru za usmjereno obrazovanje u Požegi u nastavi sudjelovalo 106 osoba s nepotpunim stručnim ili pedagoškim, psihologijskim i didaktičko-metodičkim obrazovanjem, što je 49,53% svih nastavnika. Znači da 50% sudionika u nastavi nije udovoljavalo propisima za izvođenje nastave u srednjem usmjerenom obrazovanju.

Posebno treba naglasiti da se nastava odvijala u više zgrada koje su jedna od druge znatno udaljene, što je stvaralo brojne teškoće. Osnovno je da se nastavnici nisu dovoljno međusobno poznavali, mada su činili isto nastavničko vijeće. Nastavnici su često mijenjali razrede, a da učenike nisu dospjeli dovoljno upoznati. Tijekom jedne godine u nekim razredima promijenilo se do sedam nastavnika iz jednog predmeta. Bilo je i smiješnih situacija, npr. nastava zemljopisa odvijala se u jednoj zgradi, a povijesti u drugoj (koje su međusobno udaljene oko 800 m). Pomoćni službenik bi za vrijeme odmora, nakon završenog sata, na brzinu sabirao potrebne dnevnike, koje je tijekom odmora prevozio iz jedne zgrade u drugu vozeći ih na motoru-trokolici,posebno za to kupljenoj. Dakako, učenici su putovali od zgrade do zgrade kao i profesori. To je doista bila putujuća škola (profesora, učenika i dnevnika) pod geslom »kabinetska nastava« koju su izmislili i uveli nadobudni »reformatori«. Rezultati su bili poražavajući, stoga se, kako su govorili »reformatori«, moralo mnogo toga mijenjati u hodu.

73

Povi

jest

Što je Gimnazija unijela u Centar 1976. godine?*

Škola bogate tradicije, velikog doprinosa u odgoju i obrazovanju u kontinuitetu od gotovo tri stoljeća i s velikim brojem istaknutih profesora i znamenitih učenika, prestaje s radom protiv volje većine građana i njenih profesora 1976. godine i u tom trenutku unosi mnogo toga u novoustrojeni Centar za usmjereno obrazovanje. Gimnaziju su tada polazila 733 učenika raspoređena u 21 odjeljenje. Škola je raspolagala s vlastitom zgradom i fiskulturnom školskom sportskom dvoranom u kojoj su maturirale sve generacije požeških gimnazijalaca. Unosi u Centar dvije bogate knjižnice (profesorska i učenička) s oko 30.000 knjiga, te nešto Gimnazija 1698. skromniju knjižnicu školskih udžbenika. Zatim dobro opremljene praktikume sa zbirkama za fiziku, kemiju, biologiju, tehničko obrazovanje, te posebnim zbirkama nastavnih sredstava i pomagala za likovnu i muzičku glazbenu umjetnost, povijest, zemljopis, matematiku; razvijenu izvannastavnu djelatnost kroz Omladinsko kulturno umjetničko društvo sa sekcijama: literarna, likovna, dramska, recitatorska i glazbena (tamburaški zbor), slobodnim aktivnostima učenika u slijedećim sljedećim znanstvenim grupama: grupa za informatiku, grupa za biologiju, kemiju, matematiku, zemljopis, meteorologiju, filozofiju, povijest, astronomiju, fiziku, grupa za jezike (engleski, francuski, talijanski), foto i kino-klub »Gimnazija«, te školsko društvo za fizičku kulturu »Polet« s nizom sekcija. Posebno je bio razvijen pokret »Nauka mladima«. Nastavne poslove obavljalo je 28 nastavnika, od toga 26 profesora ili 92,85 % svih nastavnika i 2 nastavnika ili 7,15%. Nastava je u cijelosti bila stručno provođena kako je i nalagalo zakonodavstvo. Ostale poslove obavljala su dva službenika i šest pomoćnih radnika. Stručna zastupljenost u izvođenju nastavnog programa bila je na zavidnoj visini. Učenici ove škole uživali su značajan ugled na visokim i višim školama.

Ako ovo usporedimo s navedenim stanjem u Centru (…) uočljiv je pad i nazadovanje u svakom pogledu. Došlo je do pada kvalitete u odgoju i obrazovanju, što su »reformatori« brzo uočili ne želeći to javno priznati. Parcijalne promjene nisu mogle zaustaviti eroziju odgoja i obrazovanja. Povjerenje učenika i roditelja, te ostale javnosti u takav odgojno-obrazovni sustav sasvim je poljuljano. U Centru je programski najslabije prisutno ranije gimnazijsko obrazovanje, koje se javlja samo u segmentima kulturološkog i matematičko-informatičkog usmjerenja.

Obnavljanje požeške Gimnazije*

Hrvatski Sabor je 1990. godine donio Prijedlog nove koncepcije odgojno-obrazovnog ustrojstva u Republici Hrvatskoj. Vraćeno je gimnazijsko obrazovanje i ubrzo je određena mreža gimnazija; dakako, da je došlo i do obnavljanja Požeške gimnazije. Ona započinje svoju djelatnost u nastavnoj godini 1991./92. najprije u okviru Centra, a od 1. ožujka 1992. kao samostalna škola u vlastitoj zgradi na Trgu sv. Terezije. Od onoga što je unijela u Centar malo je vraćeno. Tijekom dvanaest godina bez traga su nestala brojna nastavna pomagala i sredstva pa i neke zbirke, uz to je razoreno ranije ustrojstvo škole, raspršeni su nastavnici i duh škole. Istina, sačuvane su obje knjižnice uz manja oštećenja, a vraćena su i neka učila koja imaju za ovu školu muzeološku muzejsku vrijednost. Ponovnim ustrojstvom Gimnazije obradovani su roditelji, učenici i druga svekolika javnost, a posebno njeni bivši učenici i profesori. Istodobno s vraćanjem gimnazijskog obrazovanja započeta je aktivnost oko obilježavanja 300. obljetnice osnivanja Požeške gimnazije (1698. - 1699.) s ciljem potpunog afirmiranja gimnazijskog obrazovanja i drugih vrijednosti koje je Gimnazija ostvarila kroz protekla tri stoljeća. (…)

74

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Je li Gimnazija (pre)živjela u Centru?Ivo ŽanetićNisu nam poznati svi razlozi i argumenti na kojima profesor Potrebica zasniva prethodno navedenu procjenu o teškoj i posvemašnjoj devastaciji Gimnazije „pod kapom“ Centra za usmjereno obrazovanje. Zbog nedostatka prostora u ovako složenoj Spomenici, ovdje ćemo tek ukratko prikazati rezultate naše analize stanja u godinama što prethode ukidanju programa i samostalnosti Gimnazije, godinama u jedinstvenom Centru za usmjereno obrazovanje i prvim godinama

nakon obnove programa i osamostaljivanja gimnazije. Detaljnu analizu i argumentaciju objavit ćemo u nekoj od sljedećih školskih publikacija. Polazeći od pretpostavke da školu bitno određuje obrazovni program kojeg izvodi, potreban broj stručnih osoba koje ga izvode te odgovarajući prostor i oprema, što zadovoljavaju propisane tehničke i druge uvjete nužne za pravilan i uspješan rad, izdvojili smo sljedeće glavne pokazatelje, relevantne za odgovor na pitanje „Je li Gimnazija ipak (pre)živjela u Centru za usmjereno obrazovanje?“

Matematičko-informatičko — profil informatičar, od 1984. profil prirodoslovno-matematički tehničar.Od 1984. godine u sve prve razrede uvode se predmeti iz struke, pri čemu je pedagoška zamijenjena kulturološkom strukom, a obrazuje se profil suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama.Programi tijekom 1990./91. šk. god.:1. razred - opća i matematička gimnazija2. razred – jezična i matematička gimnazija (korigirani plan prirodoslovno-matematičke struke)3. razred - jezična i matematička gimnazija (korigirani plan prirodoslovno-matematičke struke)4. razred – korigirani nastavni plan za četvrtu godinu kulturno-umjetničke struke za profil suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama (živi i klasični jezici) koji se realizira samo u šk. god. 1990./91.

PRVE GODINE NAKONTijekom 1991./92. šk. god. programska struktura je sljedeća: 1. razred – opća gimnazija (3 odjela) i prirodoslovno-matematička gimnazija (2 odjela)2. razred - opća gimnazija (3 odjela) i prirodoslovno-matematička gimnazija (2 odjela) 3. razred – prirodoslovno-matematička gimnazija (2 odjela) i jezična gimnazija (1 odjel) 4. razred - prirodoslovno-matematička gimnazija (2 odjela) i jezična gimnazija (1 odjel)Predmeti u Okvirnom nastavnom planu opće, prirodoslovno-matematičke i jezične gimnazije:hrvatski jezik s književnošću, strani jezik 1, strani jezik 2, latinski jezik, glazbena umjetnost, likovna umjetnost, psihologija, logika, filozofija, sociologija, povijest, zemljopis, matematika, fizika, kemija, biologija, informatika, politika i gospodarstvo (seminari), tjelesni odgoj, izborni predmeti, fakultativni predmeti.

Obrazovni programiGODINE ŠTO PRETHODEJedinstveni program za gimnazije općeg smjera. Predmeti: hrvatski ili srpski jezik i književnost, povijest, sociologija, osnove političke ekonomije, društveno i političko uređenje SFRJ, psihologija, logika, filozofija, umjetnost, strani jezik, latinski jezik, geografija, biologija, kemija, fizika, matematika, nacrtna geometrija, tehničko obrazovanje, obrana i zaštita, fizički (tjelesni) odgoj, osnove marksizma, teorija i praksa samoupravnog socijalizma, neobavezni predmeti. Tijekom 1975./76. šk. god. u prvom razredu izvodi se program po Osnovama jedinstvenog nastavnog plana i programa za sve škole usmjerenog obrazovanja (opisano u srednjem stupcu!)

GODINE U CENTRU (1976./77. – 1990./91.)Tijekom 1976./77. šk. god. programska struktura je sljedeća: Prvi i drugi razredi rade po općem programu pripremnog stupnja. Predmeti: hrvatski ili srpski jezik i književnost, povijest, osnove marksizma, teorija i praksa samoupravnog socijalizma, strani jezik, geografija, biologija, kemija, fizika, matematika, proizvodno-tehničko obrazovanje, obrana i zaštita, tjelesni odgoj, umjetnost, izborna nastava. Treći razred je prva godi na usmjerene faze, a četvrti razredi dovršavaju programe bivših škola: gimnazi je, ekonomske i poljoprivredne. U trećem razredu obrazuje se 12 usmjerenja, među kojima su:Pedagoško — profil suradnik u nastavi (predmeti: hrvatski ili srpski jezik i književnost, teorija i praksa samoupravnog socijalizma, matematika, tjelesni odgoj, politička ekonomija, povijest, povijest civilizacija, latinski jezik 1, strani jezik, pedagogija, psihologija, razvojna psihologija, logika, sociologija 2, filozofija 2, organizacija OUR-a, školska higijena s osnovama mentalne higijene, matematika 2). Od 1978./79. šk. god. suradnik u nastavi - smjer društveni i razredna nastava u 3. godini i društveni i jezični u 4. godini, a od 1979./80. suradnik u odgojno-obrazovnom procesu (smjerovi: jezič ni, društveni i razredna nastava)

75

Povi

jest

NastavniciPOPIS NASTAVNIKA U GODINI PRIJE UKIDANJA GIMNAZIJE

POPIS NASTAVNIKA U GODINI OBNOVE PROGRAMA I PONOVNOG OSAMOSTALJIVANJA GIMNAZIJE

R.B. Ime i prezime, zvanje Struka R.B. Ime i prezime, zvanje God.staža Struka

1. Josip Vodinelić, prof., direktor

1. grčki i latinski jezik2. povijest starog vijeka i klasična arheologija3. narodna povijest

1. Pavle Bucić, dipl. inž. 7 1. fizika

2. Josip Albert, prof. biologija 2. Željko Balog, prof. 18 1. engleski jezik i književnost2. jugoslavenski jezici i književnost

3. Rudolf Čmelar, prof. fizika 3. Slavica Budić, prof. 12 1. jugoslavenski jezici i književnost2. komparativna književnost

4. Boris Dombi, prof. 1. filozofija2. psihologija3. logika

4. Rudolf Čmelar, prof. 35 1. fizika

5. mr. Nikola Dugandžija, prof.

povijest 5. Dubravka Čokrlić, prof. 6 1. engleski jezik i književnost2. francuski jezik i književnost

6. Ljiljana Ećimović, ugovorni nastavnik

kemija 6. Matilda Dusper, prof. 4 1. njemački jezik i književnost2. jugoslavenski jezici i književnost

7. Nada Hajdarović, prof. 1. jugoslavenska književnost2. povijest umjetnosti

7. Branko Dvoraček, prof. 22 1. tjelesna i zdravstvena kultura

8. Jelica Halvaks, prof. 1. hrvatski ili srpski jezik2. jugoslavenska književnost3. ruski jezik

8. Sanja Grabusin, prof. 4 1. matematika2. informatika

9. Višnja Hudeček, prof. 1. jugoslavenski jezici i književnost2. komparativna književnost

9. Nada Hajdarović, prof. 30 1. hrvatska književnost i povijest umjetnosti

10. Drago Ivanović, prof. 1. geografija2. povijest

10. Jelica Halvaks, prof. 30 1. hrvatski jezik i književnost

11. Božena Janković, prof. 1. engleski jezik2. talijanski jezik

11. Višnja Hudeček, prof. 21 1. jugoslavenski jezici i književnost2. komparativna književnost

12. Stjepan Katanić, ugovorni nastavnik

1. matematika2. fizika

12. Stjepan Katanić, prof. 18 1. matematika2. fizika

13. Katica Klement, prof. ugovorni nastavnik

matematika 13. Dragutin Kovačević, prof. 12 1. fizika

14. Vjera Kolumbić, prof. 1. francuski jezik2. svjetska književnost

14. Julijana Kunkera, dipl. ing.

15 1. biologija

15. Anka Kovačević, prof. 1. njemački jezik2. hrvatski ili srpski jezik3. ruski jezik

15. Ana Kuzle, prof. 46 1. sociologija2. filozofija

16. Krešimir Ljubić, prof. geografija 16. Krešimir Ljubić, prof. 22 1. geografija17. Mirjana Ljubić, prof. kemija 17. Mirjana Ljubić, prof. 21 1. kemija18. Zvonko Panežić, prof. geografija 18. mr. Ljiljana Miletić, prof. 13 1. matematika

2. informatika19. Jagoda Polanc, ugovorni

nastavnik1. matematika2. fizika

19. Josip Muhar, prof. 34 1. tjelesna i zdravstvena kultura

20. Potrebica Filip, prof. povijest 20. Mirjana Pečur-Vuković, prof.

15 1. matematika s nacrtnom geometrijom

21. Milica Res-Koritić, nastavnik

fizički odgoj 21. Ante Penava, prof. 15 1. hrvatski jezik2. latinski jezik

22. Zlatko Res-Koritić, nastavnik

fizički odgoj 22. Zdenka Romštajn, prof. 30 1. matematika i nacrtna geometrija

23. Zdenka Romštajn, prof. matematika 23. Mirko Tomašević, prof. 37 1. biologija24. Branko Sesar, ugovorni

nastavniklatinski jezikpovijest

24. Jelka Tonković, prof. 31 1. povijest

25. Marija Tadić, prof. 1. ruski jezik i književnost2. jugoslavenski jezici i književnost

25. Snježana Tonković, prof. 5 1. engleski jezik i književnost2. njemački jezik i književnost

26. Mirko Tomašević, prof. biologija 26. Sanja Verhas, prof. 2 1. biologija2. kemija

27. Jelka Tonković, prof. povijest 27. Maja Vuković, prof. 33 1. hrvatski jezik i književnost28. Zlata Vrdoljak, ugovorni

nastavnik1. engleski jezik i književnost2. jugoslavenski jezici i književnost

28. Vesna Vulić, prof. 12 1. engleski jezik i književnost2. arheologija

29. Vladimir Vugrinec, prof. 1. eksperimentalna fizika2. racionalna mehanika i geofizika

29. Veselko Zorić, prof. 16 1. jugoslavenski jezici i književnost2. latinski jezik

30. Maja Vuković, prof. 1. jugoslavenska književnost2. hrvatski ili srpski jezik

30. Ivo Žanetić, prof. 6 1. psihologija

31. Branko Zamaklar, prof. 1. fizika2. elektrotehnika

76

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Prostor i opremaGODINA ŠTO PRETHODI UKIDANJU GIMNAZIJEŠkolska zgrada i sportska (fiskulturna) dvorana na Trgu sv. Terezije.Učenička i nastavnička knji žnica koje zajedno imaju oko 20.000 primjeraka knjiga naučnog i beletrističkog sadržaja, od klasika stare grčke i rimske književnosti do djela najnovijih pisaca svjetske i naše literature. Dobro opremljeni praktikumi sa zbirkama za fiziku, kemiju, biologiju i proizvodno-tehničko obrazovanje, te posebnim zbirkama nastavnih sredstava i pomagala za likovnu i glazbenu umjetnost, povijest, zemljopis i matematiku.

PRVA GODINA NAKON OBNOVE PROGRAMA I PONOVNOG OSAMOSTALJIVANJA GIMNAZIJEŠkolska zgrada i sportska (fiskulturna) dvorana na Trgu sv. Terezije. Profesorska knjižnica ima 9.940 znanstvenih djela i beletristike te 793 udžbenika.Nakon razdiobe knjižnog fonda učenička knjižnica ima oko 12.500 knjiga, od toga oko 820 časopisa starijih godišta. Zbirka za hrvatski jezikPripada grupi skromnijih zbirki, a znatno je osiromašena razdruživanjem bivšeg Centra. Obuhvaća temeljna nastavna pomagala raspoređena u dvije namjenske učionice hrvatskog jezika: 1 TV prijemnik s video-rekorderom, 1 grafoskop, 2 gramofona, 1 kasetofon, 1 dijaprojektor, 1 kinoprojektor. Upotpunjena je malom zbirkom ploča s odabranim pjesničkim, proznim i dramskim tekstovima, te s nekoliko kaseta koje prikazuju filmsku metodologiju.Zbirka za likovnu i glazbenu umjetnostLikovna zbirka sadrži: 124 kom. dijafilmova, 600 kom. dijapozitiva, 11 kom. video-kazeta, 13 tonskih 8mm. filmova, 1 dijaprojektor. Glazbena zbirka sadrži: 83 LP ploče, 34 kom. singl-ploča, 17 kom. audio kazeta, 1 video- kazeta, 1 gramofon, 1 kazetofon.Zbirka za strane jezikeAktiv za strane jezike ima na raspolaganju kabinet i tri učionice, a svaka je opremljena grafoskopom. Nastavnici u nastavi koriste i kasetofone od kojih su dva novija i bolja, a tri već prilično zastarjela. Osim toga u zbirci se nalaze audio i video kasete, gramatike, rječnici, udžbenici, te nešto knjiga za lektiru. Ove godine nabavljeni su zanimljivi materijali za nastavu latinskog jezika među kojima se nalaze zidne slike i karte, dijapozitivi, folije za grafoskop te razne igre. Zbirka za njemački jezik dopunjena je audio kasetama, grafofolijama, posterima i dijapozitivima te popratnim udžbenicima koje je besplatno poslao Inter Nationes iz Bonna. Za engles ki jezik nabavljena je video kazeta o Londonu.Zbirka za matematikuMatematička zbirka čuva se u dva ormara smještena u jednoj od učionica namijenjenih za nastavu matematike. Neka pomagala za nastavu matematike dio su gimnazijske zbirke od prije 15 godina. To su: žičani modeli za geometriju, drvena geometrijska tijela, nekoliko kompleta geometrijskog pribora za konstrukcije na školskoj ploči.

U zbirci značajno mjesto zauzima priručna knjižnica matematičke literature:- zbirke zadataka iz raznih područja matematike i nacrtne geometrije;- zbirke zadataka s natjecanja regionalnih, republičkih i međun-arodnih;- zbirke zadataka s klasifikacijskih ispita za razne fakultete;- popularna matematička literatura;- razni udžbenici za srednje stručne škole i gimnazije;- časopisi Matematika i MF - list.Od suvremenih nastavnih pomagala tu su: multikolor folije za grafoskop, koje je pripremio Zavod za unapređenje obrazovanja, video-kasete za nastavu trigonometrije i analitičke geometrije, te priče o životu i djelu poznatih matematičara (Newton, Fermat, Descartes i Pascal), diskete s programima pripremljenim za primjenu računala u nas tavi matematike.Zbirka i praktikum za fizikuZbirka iz fizike nalazi se u dvije prostorije. Veća prostorija je učionica - praktikum, a druga manja služi za smještaj nastavnih sredstava i pripremanje pokusa. Učionica - praktikum služi za održavanje svih oblika nastave iz fizike. Za praktične radove učenika (laboratorijske vježbe) praktikum ima energetski kanal spojen s komandnim energetskim blokom. Ener getski kanal je izrađen šk. god. 1990/91. a omogućava rad 14 grupa učenika. Svaka grupa ima na raspolaganju napone 2 x 220 V, 0-24 V istosmjerno, 0-24 V izmjenično i trofazni sustav s međufaznim naponom 24V. Planira se u energetski kanal ugraditi još jedan slobodni vod. U praktikumu se nalaze ormari za skladištenje laboratorijske opreme za vježbe učenika. Bilo bi optimalno da praktikum ima još dva ormara za laboratorijsku opremu. U prostoriji do praktikuma se nalazi većina nastavnih sredstava i priručna knjižnica sa stručnom literaturom. U šk. god. 1991/92. u zbirku iz fizike su vraćena učila koja je Gimnazija unijela u CUO »Zvonko Brkić«. Učila su vraćena iz sadašnje Tehničke škole. Većina tih učila je rashodovana, ali ih treba sačuvati, jer se malo škola može podičiti takvim starim (muzejskim) primjercima opreme. Zbirka fizike je u šk. god. 1991/92. od nove opreme dobila: helij-neonski laser, univerzalne ampermetre, klizne otpornike, zaporne satove i univerzalnu demonstracijsku klupu. Navedena oprema plaćena je u prethodnoj školskoj godini. Nabavljeni su također električno lemilo i električna bušilica. Sada zbirka iz fizike ima 23 stavke osnovnih sredstava i 120 stavki sitnog inventara. Neke stavke su s jednim komadom, a ima ih i s 10 komada. Medu stavkama je 21 komplet (9 su osnovna sredstva). Broj stavki po područjima je slijedeći: mehanika čvrstih tijela - 19, mehanika tekućih plinova - 5, elektrostatika - 10, mjerni uređaji - 12, mjerni instrumenti - 16, elektrodinamika - 21, elektromagnetizam - 9, titranje i valovi - 3, molekulama fizika i toplina - 10, optika - 10, atomska i nuklearna fizika - 5, audiovizualna sredstva i slični aparati - 8 i raznovrsni ručni alat - 15. U zbirci se čuva i oprema za rad meterološke i astronomske grupe.Zbirka i praktikum za biologijuOd ove školske godine smještena je biološka zbirka u posebnoj prostoriji koja je povezana s praktikumom. Samo mali dio

77

Povi

jest

nekadašnje biološke zbirke bio je u zgradi Gimnazije, dok je najveći dio inventara bio smješten u zgradi Centra za usmjereno obrazovanje. Ove školske godine je gotovo cijeli inventar ponovo prenesen i smješten u Gim naziji. U zbirci se nalaze sljedeća osnovna sredstva i sitni inventar koji su razvrstani u posebne zbirke po granama biologije i to:1. laboratorijski pribor i različito stakleno posuđe - 220 kom2. kemikalije i reagensi za laboratorijske i demonstracijske pokuse

- 120 kom3. audiovizualna pomagala (grafoskop, projektor za element-film,

projektori za dijapozitive i dijafilmove)4. mikroskopi - 17 kom5. mikrobiološka zbirka posjeduje uz stakleni pribor i sljedeće

aparate: termostat, autoklav, sterilizator i hladnjak6. antropološka zbirka sadrži: kostur čovjeka, modeli dijelova

tijela čovjeka od plastike, mikropreparate, grafofolije -1 komplet i slike - 17 kom

7. zoologijska zbirka sadrži: mokri preparati - 75 kom., suhi preparati - 50 kom., dijapozitivi - 1 komplet, mikropreparati - 2 kompleta, pribor za zootomiju - 10 kompleta, slike - 159 kom., malakološka zbirka - oko 25 vrsta

8. paleontološka zbirka sadrži 50 kom. različitih fosila, te modele fosilnih životinja - 20 kom

9. botanička zbirka sastoji se od: modeli cvijeta - 3 kom., dijapozitivi - 1 komplet, mikropreparati - 1 komplet, dijafilmovi – 20 kom., slike - 170 kom

10. herbarijska zbirka sastoji se od zbirke morskih algi - oko 35 kom. (poklonio prof M. Tomašević), te oko 450 vrsta viših biljaka (obnovio i sistematizirao prof. M. Tomašević). Ova zbirka za sada se nalazi u hodniku u vrlo neprikladnom starom ormaru.

Zbirka i praktikum za kemijuU tijeku šk. g. 1991/92. formiran je praktikum i kabinet za kemiju tako da se nastava ponovo odvija u specijaliziranoj učionici. Laboratorijski pribor, kemikalije i ostala nastavna sredstva (element filmovi, video-kasete, grafoskop, projektor) smještena su u kabinetu i taj prostor ujedno služi za pripremanje eksperimenata

i laboratorijskih vježbi. Zbirka za kemiju, iako posjeduje uglavnom dovoljno laboratorijskog pribora i kemikalije, morat će se još u toku sljedeće šk. g. nadopunjavati kako bi se nastava mogla odvijati uz prikladne demonstracijske pokuse i odgovarajuće laboratorijske vježbe.Uz zbirku za kemiju smještena je i zbirka za mineralogiju koja sadrži oko 200 komada minerala i isto toliko modela minerala.

Izvannastavne aktivnostiGODINE ŠTO PRETHODE UKIDANJU PROGRAMA I SAMOSTALNOSTI GIMNAZIJEOmladinsko kulturno umjetničko društvo „Nada Dimić“ s grupama i sekcijama: literarnom, likovnom, recitatorskom i glazbenom (tamburaški zbor). Znanstvene grupe za: informatiku, biologiju, kemiju, matematiku, geografiju, meteorologiju, filozofiju, povijest i astronomiju. Rad ovih grupa usko je povezan s pokretom »Nauka mladima«.Aktivne su i grupe za strane jezike (engleski, francuski, talijanski), foto i kino-klub »Gimnazija«, te školsko društvo za fizičku kulturu »Polet« s nizom sekcija.

PRVE GODINE NAKON OBNOVE PROGRAMA I OSAMOSTALJIVANJA GIMNAZIJE1991./92. Kulturno-umjetničke: novinarska i recitatorska družina, tamburaški orkestar, djevojački ansambl.Znanstvene: mladi biolozi, grupa za fiziku, grupa za informatiku.Grupa za francuski jezik.1992./93. i 1993./94. Kulturno-umjetničke: dramska, literarna i novinarska družina, likovna radionica. Znanstvene: povijesne grupe (posebno za 1. i 3. razred te 2. i 4. skupa), biološka grupa.Grupa za francuski jezik, GFR Film-video Gimnazija, športski timovi.

Držimo da predočeni podaci dopuštaju zaključak kako je Gimnazija sačuvala svoju osnovnu supstancu i tradiciju u okruženju Centra za usmjereno obrazovanje što je, uz veliku predanost i napore svih djelatnika, omogućilo njenu brzu i uspješnu obnovu. Naime, osim zadržavanja vlastite školske zgrade i sportske dvorane te praktično svih učila i opreme, vrlo je važno uočiti i sretnu okolnost da je preko 30% profesora zatečenih ukidanjem programa i sjedinjavanjem u Centar nastavilo raditi u obnovljenoj Gimnaziji. Nadalje, kritička analiza nastavnih planova i programa izvođenih za vrijeme djelovanja Centra dopušta zaključak da su profili

obrazovani u pedagoškoj, kulturološkoj i matematičko-informatičkoj struci programski vrlo bliski prethodnim i kasnijim gimnazijskim programima. Štoviše, opći programi pripremnog stupnja u prvom i drugom razredu vrlo su bliski gimnazijskim, a njihovu relativnu težinu potvrđuje veliki broj neuspješnih učenika na tom stupnju obrazovanja. Utoliko bismo mogli, a to i želimo učiniti, sve učenike koji su završili navedene strukovne programe priključiti generacijama maturanata naše Gimnazije, jer nema druge škole u Požegi do Gimnazije koja ih može i treba prigrliti kao svoje.

78

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Gimnazija od 1991. godine do danasDragan Siluković i Nataša Puljašić

Duh promjena koji je zahvatio hrvatski društveno-politički prostor početkom 90-ih godina osjećao se i u obrazovnom sustavu, a tako i u Gimnaziji koja je od 1976./77. školske godine sastavnica Centra za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“ bez pravnog subjektiviteta i programskog identiteta. Ponovna samostalnost i obnova programa ostvarena je stvaranjem samostalne Republike Hrvatske čemu su prethodili sljedeći događaji:• godine 1990. Hrvatski sabor donio je Prijedlog

nove koncepcije odgojno-obrazovnog ustrojstva u Republici Hrvatskoj kojim su obnovljeni gimnazijski programi i ubrzo je uspostavljena mreža gimnazija u čijem je okviru došlo do obnavljanja požeške Gimnazije

• dana 26. kolovoza 1991. tadašnje Ministarstvo prosvjete i kulture izdaje suglasnost o osnivanju srednjih škola

• dana 11. studenoga 1991. na temelju spomenute suglasnosti skupština Općine Požega donijela je Odluku o osnivanju Gimnazije i drugih srednjih škola u Požegi.

Na temelju spomenute Odluke, obnovljena Gimnazija započinje svoju djelatnost:• već u školskoj godini 1991./1992. u okviru Centra za

usmjereno obrazovanje• od 1. ožujka 1992. ponovno djeluje kao samostalna

škola u vlastitoj zgradi na Trgu sv. Terezije. Vršitelj dužnosti ravnatelja bio je profesor Stjepan Katanić, koji je prethodno obavljao dužnost v.d. ravnatelja Centra.

Istodobno s vraćanjem gimnazijskog programa započeta je aktivnost oko obilježavan ja 300. obljetnice osnivanja požeške Gimnazije (1699.) s ciljem potpunog

afirmiranja gimnazijskog obrazovanja i drugih vrijednosti koje je Gimnazija ostvarila tijekom proteklih triju stoljeća.

Početak u teškom ratnom vremenu (1991. – 1994.)U razdoblju Domovinskoga rata nastava u zgradi Gimnazije odvijala se uz povremene prekide te uz poseban oprez, a početak je obilježen brojnim poteškoćama, ali i najavom nove epohe u povijesti škole:• Dana 9. rujna 1991. godine predviđen je početak

školske godine, no zbog agresije na Republiku Hrvatsku od strane Jugoslavenske narodne armije i srbočetničkih snaga početak nastave nekoliko je puta odgađan. Po naredbi Kriznoga stožera nastava se odvijala u dvjema smjenama sa skraćenom satnicom, dok je noću grad bio zamračen zbog opasnosti od neprijateljskih napada, a zbog spomenutih ratnih uvjeta veći je broj učenika nastavio školovanje u drugim gradovima. Nastavni se proces odvijao u skloništu Centra za kulturu, Kolegiji i na prvom katu Gimnazije. U zgradi Gimnazije nastavu su pohađali učenici završnih razreda Ekonomske, Obrtničke i Tehničke škole (zgrada Centra oštećena je bombama bačenim iz neprijateljskih zrakoplova).

• Dana 25. svibnja 1992. godine sjednicom Nastavničkoga vijeća rukovodio je novi ravnatelj, Pavle Bucić, dipl. ing.

• Krajem školske godine 1991./1992., u jeku Domovinskoga rata, Gimnazija je sa svojim vodstvom i djelatnicima pokazala visok stupanj društvene odgovornosti i humanitarni karakter osiguravajući smještaj izbjeglicama u tranzitu iz bosanske Posavine, kao i omogućivši maturantima

79

Povi

jest

brodske Gimnazije „Matija Mesić“ završetak nastave.

• U školskoj godini 1992./1993. nastavu su u Gimnaziji pohađali učenici upisani u opći i prirodoslovno-matematički program. Nakon ukinuća Centra za usmjereno obrazovanje, učenici koji su srednjoškolsko obrazovanje započeli po starom programu, nakon ponovne uspostave Gimnazije dobili su korigirane programe i školovanje nastavili u jezičnom i prirodoslovno-matematičkom smjeru. Nastava je organizirana u pet razrednih odjela za prvi, drugi i treći razred i u trima razrednim odjelima za četvrti razred, koji se još školovao po korigiranom gimnazijskom programu.

• Godine 1994. izdana je monografija „Tri stoljeća požeške gimnazije“ Filipa Potrebice. U ovome kapitalnom djelu autor daje cjelokupan pregled povijesti Gimnazije od njezinoga osnutka do razdoblja obnove 1992. godine.

• U svibnju 1994. godine gimnazijskoj je knjižnici pristigla donacija gospodina Adama Perića koja je obuhvaćala oko 2200 naslova beletristike, stručnih knjiga, rječnika, leksikona i enciklopedija. Unatoč financijskim poteškoćama, knjižni fond knjižnice redovito se popunjavao novim naslovima.

• Školske godine 1994./95. nabavljena je nova oprema za kabinet informatike. Višegodišnji rad na informatizaciji rezultirao je izuzetnim uspjesima učenika  i njihovih mentora na svjetskoj razini. Gimnazija je bila jedna od prvih škola koja se priključila internetskoj mreži i postavila i uredila jednu od prvih internetskih stranica.

Vrijeme obnove školske zgrade i uspostave Požeške biskupije (1995. – 1999.)Nakon teških početnih godina, uslijedilo je razdoblje jačanja Gimnazije kao vodeće srednjoškolske ustanove u Požeštini i utemeljenja značajnih institucija na području

grada i županije uz koje je Gimnazija usko vezana. No na kraju 1994./1995. školske godine pogodila nas je nova katastrofa, ovaj put prirodna:• Dana 25. kolovoza 1995. godine Požegu je pogodio

potres koji je oštetio i zgradu Gimnazije, pri čemu je najteža situacija bila u specijaliziranim učionicama kemije i biologije gdje se nastava više nije mogla odvijati pa se zbog preuređenja zgrade nastava odvijala u Osnovnoj školi Antuna Kanižlića, u prostoriji zgrade koja pripada crkvi svete Terezije te na Tehničkoj i Poljoprivrednoj školi u Požegi.

• Godine 1997. započela je nastava u obnovljenoj zgradi Gimnazije koja je nakon obimnih građevinskih radova dobila sasvim drugačiji interijer zbog čega su učenici i zaposlenici Gimnazije s velikim entuzijazmom krenuli u novu školsku godinu. Učvršćeni su temelji i nosivi zidovi, rekonstruirane instalacije i postavljeno novo krovište te nabavljen znatan dio novog namještaja i nastavne opreme, jer godinama prije toga u zgradu i opremu nisu uložena znatnija sredstva.

• Dana 12. ožujka 1997. godine donesena je odluka o izgradnji nove zgrade Gimnazije. Gradsko vijeće donijelo je odluku o njezinoj lokaciji, a Požeško-slavonska županija osigurala glavni izvedbeni projekt zgrade.

• U rujnu 1997. godine za vjernike našega kraja dogodio se važan povijesni događaj – utemeljenje Požeške biskupije čijim je prvim biskupom imenovan msgr. Antun Škvorčević za kojega je prof. Mato Nosić napisao: „Uvjereni smo da će se po zagovoru Spasiteljevom to rađanje dobra i nadalje odvijati u našem društvu i njegovoj biskupiji i Crkvi. Pa on nije samo preuzvišeni otac. Za nas je i prvi i najbliži brat u Kristu.“ Samo mjesec dana nakon ređenja za biskupa, djelatnici Gimnazije imali su čast ugostiti monsinjora Antuna Škvorčevića kojega je profesor povijesti Božo Milanović upoznao s prošlošću požeške Gimnazije.

• U godinama uoči svečane obljetnice 1999. godine u Povijesnom arhivu sređena je i mikrofilmirana

80

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

arhivska građa Gimnazije, a uređen je i novi prostor gimnazijske Knjižnice i čitaonice.

• Dana 25. rujna 1999. godine održan je drugi po redu Biskupijski susret mladih. Gimnazija je bila suorganizator ovoga susreta. U katedrali sv. Terezije Avilske mladež cijele biskupije pozdravio je u ime Gimnazije ravnatelj, gospodin Pavle Bucić, koji je predstavio školu. Njegujući povezanost s Crkvom, svoj identitet i poštujući povijest institucije i naroda učenici i djelatnici Gimnazije redovito sudjeluju na misi zaziva Duha Svetoga. Prekrasna  gotička crkva sv. Lovre dočekuje požeške učenike kako bi se zajedno s biskupom i nastavnicima pomolili za što bolji uspjeh u nadolazećoj školskoj godini. Uz ravnatelja i vjeroučitelja sudjelovali su i drugi profesori te značajan broj gimnazijalaca.

Povijest požeške Gimnazije oduvijek je vezana uz Crkvu pa su od njezine obnove djelatnici i vjeroučitelji predvođeni ravnateljem nastavili, uz poticanje i jačanje znanja, njegovati i razvijati i duh gimnazijalaca.

Godine slavlja, ponosa i zamaha (1999. – 2009.) U školskoj godini 1999./2000. navršilo se punih 300 godina postojanja požeške Gimnazije koja je presudno utjecala na razvoj Požege i cijele Požeške kotline o čemu svjedoči obimna dokumentacija, bogate zbirke starih učila i profesorska knjižnica kao nacionalni spomenik B kategorije. Škola je naslijedila i očuvala mnoge vrijedne tradicije, a u njoj su obrazovanje dobili mnogi znameniti članovi naše zajednice. Ulaskom u novo tisućljeće pojavila se potreba za izgradnjom nove zgrade radi ostvarivanja odgojno-obrazovnog procesa koji udovoljava suvremenim pedagoškim standardima i iziskuje organizaciju rada u jednoj smjeni, za što je potporu dala i Vlada Republike Hrvatske te se u izgradnju novih školskih prostora krenulo istovremeno s projektom obilježavanja 300. godišnjice postojanja

Gimnazije u Požegi. Godina 1999. bila je godina glavnih događaja i središnje proslave u obilježavanju ove velike obljetnice (o čemu će kasnije u tekstu biti više riječi), no i prethodno je došlo do velikoga zamaha u radu škole:• Dana 20. srpnja 1999. godine msgr. Antun Škvorčević

blagoslovio je, a predsjednik hrvatske Vlade, mr. sc. Zlatko Mateša, položio kamen temeljac nove zgrade Gimnazije u Požegi. Svečanosti su nazočili potpredsjednica Sabora Jadranka Kosor, ministar Božidar Pugelnik, zamjenik Miroslav Dorešić, župan Požeško-slavonske županije Anto Bagarić, gradonačelnik Branko Skorup, članovi Županijske skupštine i Poglavarstva grada, članovi Gradskoga vijeća, istaknuti predstavnici Crkve, društvenog, kulturnog i javnog života.

• Školske godine 2008./2009. provedena je informatizacija učionica. Modernizaciju školskih prostora financirala je Županija Požeško-slavonska zahvaljujući kojoj su stare učionice opremljene prijenosnim računalima i projektorima.

• Iste godine učionica matematike opremljena je e-pločom („pametnom pločom“).

• Nakon višegodišnje stagnacije u razvoju i ažuriranju starih internetskih stranica te pokretanja i vođenja izgradnje županijskog obrazovnog portala (www. dolina.hr) pokrenut je projekt izgradnje novoga gimnazijskog školskog portala. Projekt je rezultirao novim školskim mrežnim portalom s pomoćnim aplikacijama za e-učenje.

• Mrežna stranica Gimnazije Požega osvojila je treće mjesto na međunarodnom internet festivalu Web Fest 2010. koji je posvećen izboru najboljih mrežnih stranica ili projekata, kao i promociji i unapređenju korištenja globalne elektronske mreže na ovim prostorima. Prosudbeno povjerenstvo od 40 eminentnih stručnjaka iz područja web dizajna, marketinga, poslovanja i zabave pregledalo je više tisuća prijavljenih mrežnih stranica iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Makedonije, a stranici www.gimpoz.hr dodijelili su treće mjesto u kategoriji ustanove.

81

Povi

jest

• Školske godine 2008./2009. održana je zadnja matura za naše učenike, koju su provodili naši mentori – profesori.

Teme za maturalne zadaće iz Hrvatskoga jezika bile su:1. Žena – vječna inspiracija književnika2. Na hrvatskom tlu domovini i slobodi pjeva se

stoljećima3. Suvremena civilizacija u kojoj mediji produbljuju

otuđenost među narodima.

Pisani ispit iz Matematike sadržavao je sljedeće zadatke:

Nova epoha od 2009./2010. godine - nova zgrada i državna maturaU rujnu 2009. godine Gimnazija seli u novu zgradu, u neposrednoj blizini stare, u Ulici dr. Franje Tuđmana 4/a. Stara zgrada na Trgu sv. Terezije predana je na upravu Biskupiji, a njezinu funkcionalnost potvrđuje činjenica da je i dalje ostala zgrada u kojoj je smješten novoosnovani Biskupijski odgojno-obrazovni  centar s Katoličkom klasičnom gimnazijom s pravom javnosti i Katoličkom osnovnom školom u Požegi. Nova zgrada, projekt arhitektice Ane Nade Krpelnik, jedinstveno je arhitektonsko rješenje za školu 21. stoljeća koje otvara novo poglavlje u povijesti Gimnazije u Požegi, poglavlje novoga uzleta u ostvarenju misije što je Gimnazija već puna tri stoljeća obavlja u svojoj Zlatnoj dolini i čitavoj domovini. Nastava se odvija u suvremeno opremljenim specijaliziranim učionicama i praktikumima, a veliko multimedijsko središte čine knjižnica i čitaonica, multimedijska učionica, konferencijska dvorana s galerijom i muzej. Na krovu je izgrađena zvjezdarnica s vidikovcem.Uvođenje državne mature poklopilo se s prelaskom u novu zgradu Gimnazije u školskoj godini 2009./2010, a zahvaljujući izvrsnim rezultatima požeških gimnazijalaca Fakultetsko vijeće Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu više godina zaredom donosi odluku kojom Gimnaziji omogućuje odabir jednoga od najboljih učenika koji ostvaruje pravo izravnoga upisa u idućoj akademskoj godini. Time se prepoznaje kvaliteta rada djelatnika Gimnazije u Požegi, jer njeni bivši učenici, a sada studenti FER-a, ostvaruju izvanredan uspjeh prilikom studiranja na tome prestižnom fakultetu. U proljeće 2017. godine proveden je redovan izbor za ravnatelja na kojem je Pavle Bucić ponovo dobio mandat za tu funkciju, ali mu je tada novoimenovana Ministrica uskratila suglasnost na izbor. Tako se ravnatelj Bucić nakon četvrt stoljeća vođenja Gimnazije na putu obnove, u teškome vremenu kad je za pravilno usmjeravanje

82

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

škole valjalo imati jasnu viziju, odgovornost, upornost i veliku političku vještinu za ostvarenje te vizije, našao u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 28 lipnja 2017. godine. Županija je za vršiteljicu dužnosti imenovala profesoricu matematike i fizike Vandu Louč, a ona je tu ulogu obavljala do imenovanja novog ravnatelja. U proljeće 2018. godine proveden je novi postupak izbora ravnatelja na kojem je u redovnoj proceduri izabrana dr. sc. Vesnu Vlašić, dotadašnja predstojnica Ureda za društvene djelatnosti u Požeško-slavonskoj županiji.Dr. sc. Vesna Vlašić stupila je na dužnost ravnateljice Gimnazije 1. lipnja 2018. godine, kao prva žena u toj ulozi. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Požegi. Diplomirala je 1981. godine na Filozofskom

fakultetu u Zagrebu grupe: A - Jugoslavenski jezici i književnosti, B - Komparativna književnost. Na istom fakultetu je magistrirala (1988. g.) i doktorirala 2010. godine iz područja filologije. Bavi se znanstvenim radom, sudjeluje na brojnim znanstvenim skupovima te je objavila tridesetak znanstvenih i stručnih radova. Autorica je knjige „Ispred ženskog zrcala - požeška snaha Hermina Tomić“. Aktivna je u kulturnom životu grada Požege i članica njegovog Kulturnog vijeća, često je promotorica u predstavljanju knjiga i časopisa te predsjednica Povjerenstva međunarodnog natječaja za kratku priču putem interneta. Bila je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Požegi u razdoblju od 2014. do 2018. godine.

Obnova tradicije i ugleda školeDragan Siluković, Nataša Puljašić i Ivo Žanetić

Proslava 300. obljetnice

U školskoj godini 1999./2000. navršeno je punih 300 godina postojanja požeške Gimnazije koja je presudno utjecala na razvoj Požege i cijele Požeške kotline, o čemu svjedoči obimna dokumentacija. Profesorska je knjižnica, primjerice, nacionalni spomenik B kategorije. Škola sadrži brojne zbirke starih učila, a u Gimnaziji su obrazovanje dobili mnogi znameniti učenici. Moto 300. obljetnice glasio je „Tri stoljeća za treće tisućljeće!“, a sama svečana proslava iziskivala je višegodišnju pripremu koja je uključivala sljedeće aktivnosti: • 14. ožujka 1989. godine na poticaj prof. dr. sc. Filipa

Potrebice tadašnjoj Skupštini općine Slavonska Požega upućena je inicijativa o obilježavanju 300 godina postojanja Gimnazije u Požegi.

• 11. svibnja 1990. godine imenovan je Organizacijski odbor proslave 300. obljetnice Gimnazije u Požegi.

• 7. prosinca 1990. godine na konstituirajućoj sjednici

Organizacijskog odbora prihvaćen je orijentacijski program na temelju kojega je 1992. godine izrađen Projekt obilježavanja 300. obljetnice Gimnazije u Požegi u jedanaest programskih točaka. Projekt je sredinom 1992. godine dobio potporu tadašnjega Ministarstva kulture i prosvjete, a hrvatskoj javnosti bio je predstavljen na javnoj tribini 21. studenoga 1992. godine u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu u organizaciji Zavičajne zajednice „Požega“. Svrha

Prigodna poštanska marka

83

Povi

jest

proslave bila je dostojno obilježiti 300. obljetnicu Gimnazije u Požegi nizom događaja prije i tijekom školske godine 1998./1999. i središnjom proslavom u listopadu 1999. godine. Iz proučavanja povijesti ove institucije proizašlo je i njezino geslo: „Non progredi est regredi“ – „Tko ne napreduje, nazaduje“, a određen je i njezin moto: Tri stoljeća za treće tisućljeće!

• 24. ožujka 1997. godine Predsjedništvo Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora prihvatilo je prijedlog da Hrvatski državni sabor bude pokrovitelj 300. obljetnice osnutka Gimnazije.

Kalendar glavnih događaja u godini proslave 300. obljetnice osnutka Gimnazije u Požegi:• 1. prosinca 1998. godine simbolično je započelo

obilježavanje 300. obljetnice na dan kada su isusovci okupili nekoliko kandidata i započeli pripremnu godinu učenja za pristup u prvi razred 1699. godine. Toga je dana prof. dr. sc. Filip Potrebica održao predavanje o ulozi franjevaca u požeškoj Gimnaziji.

• 19. veljače 1999. godine u organizaciji požeškoga Ogranka Hrvatske Paneuropske unije održano je predstavljanje grafičke mape Miroslava Kraljevića u povodu 85. obljetnice slikarove smrti. U okviru ovog značajnog događaja Gimnaziju su posjetili: akademik Andre Mohorovičić, dr. Tonko Maroević i mr. sc. Slavica Marković.

• 1. ožujka 1999. godine održan je sastanak Predsjedništva Odbora za proslavu na kojemu su predložene sve planirane radnje vezane uz proslavu. 

• 12. ožujka 1999. godine akademik dr. Vladimir Paar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu održao je predavanje: „Deterministički kaos i tajna života“.

• 22. ožujka 1999. godine doc. dr. sc. Jasna Šoštarić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku održala je predavanje „Voda i čovjek“.

• 26. travnja 1999. godine u povodu Tjedna arhiva, 40. obljetnice osnutka Arhiva u Požegi i 300. obljetnice osnutka Gimnazije u Požegi, u prostoru Gradskog

muzeja u Požegi otvorena je izložba: „Požeška gimnazija u arhivskim vrelima“.

• 3. svibnja 1999. godine praizvedena je predstava Gradskog kazališta „Sveta Rožalija“. Izvedba je doživjela velik uspjeh i pohvale kritike hrvatske kazališne javnosti. 

• 6. svibnja 1999. godine dr. sc. Agneza Sabo, muzejska savjetnica i viša znanstvena suradnica u Muzeju grada Zagreba, održala je predavanje za profesore i nastavnike osnovnih i srednjih škola, kao i za učenike Gimnazije. Tema je predavanja bila: „Današnji – suvremeni problemi u historiografiji i nastavi povijesti“.

• 13. svibnja 1999. godine Milan Sijerković, dipl. ing., održao je predavanje „Od pučkog vremena do suvremene prognoze – predviđanja vremena“.

• 14. svibnja 1999. godine mr. sc. Janja Miuković održala je predavanje „Podneblje Požege“. Isti dan Zvonko Katušin govorio je o Otonu Kučeri, „Vremenskom opažaču Požege“, a Milan Sijerković održao predavanje o meteorološkoj i publicističkoj djelatnosti Otona Kučere.

• 28. svibnja 1999. godine dr. sc. Zvonimir Šikić, redovni profesor Strojarskog fakulteta u Zagrebu, održao je predavanje na temu „Matematika i muzika“.

• 28. svibnja 1999. godine, u povodu Dana državnosti, a u okviru proslave značajne obljetnice, održano je multimedijsko predstavljanje Gimnazije.

• 21. lipnja 1999. godine, na dan sv. Alojzija Gonzage, zaštitnika mladeži, održano je javno predstavljanje godišnjih postignuća naših učenika u dvorani Gradskog kazališta. Cijela je proslava bila u znaku mota „Tri stoljeća za treće tisućljeće!“ i „Non progredi est regredi!“

• 17. srpnja 1999. godine Gimnaziju je posjetio predsjednik Hrvatskog državnog sabora, akademik Vlatko Pavletić, koji je upoznat s dotadašnjim tijekom proslave te mu je Gimnazija predstavljena na promotivnom CD-u. Akademik Pavletić naglasio je značenje Gimnazije u Požegi za povijest hrvatskoga

84

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

školstva i važnost početka izgradnje nove zgrade Gimnazije.

• 20. srpnja 1999. godine požeški biskup, msgr. dr. sc. Antun Škvorčević blagoslovio je, a predsjednik hrvatske Vlade, mr. sc. Zlatko Mateša položio kamen temeljac za izgradnju nove zgrade Gimnazije. Svečanosti su nazočili potpredsjednica Sabora Jadranka Kosor, ministar Božidar Pugelnik, zamjenik Miroslav Dorešić, župan Požeško-slavonske županije Anto Bagarić, gradonačelnik Branko Skorup, članovi Županijske skupštine i Poglavarstva grada, članovi Gradskog vijeća, istaknuti predstavnici Crkve, društvenog, kulturnog i javnog života.

• 16. listopada 1999. godine počeo je tjedan središnje proslave 300. obljetnice utemeljenja požeške Gimnazije. Jedna je od značajnih vrijednosti proslave vrednovanje i uređenje bogatih muzejskih zbirki za Gimnazijski školski muzej. Veliki je korak prema ostvarenju ideje o osnivanju školskoga muzeja bila izložba o djelovanju požeške Gimnazije tijekom proteklih triju stoljeća u prostorima Gradskog muzeja. Na otvorenju izložbe govorili su ravnatelj Gimnazije, gospodin Pavao Bucić, ravnatelj Hrvatskog školskog muzeja, gospodin Ivan Vavra, i izaslanica Predsjednika Hrvatskog državnog sabora Jadranka Kosor. Poslije podne počelo je okupljanje bivših učenika i uzvanika ispred zgrade Gimnazije. Održan je kraći program u kojem su nastupile požeške mažoretkinje. Ravnatelj Pavao Bucić pozdravio je nazočne i održao pozdravni govor. U čitaonici su se sastali maturanti generacije 1947./48. te promovirali knjigu: „Maturanti požeške gimnazije, šk. god. 1947./48.“ Vrijedno je spomenuti kako su 1996. godine maturanti generacije 1956. izdali svoja „Gimnazijska sjećanja“  i posvetili ih svojoj gimnaziji u povodu 300. obljetnice. Za bivše učenike i profesore svečano misno slavlje u katedrali sv. Terezije Avilske predvodio je požeški biskup msgr. Antun Škvorčević.

• 23. listopada 1999. godine u velikoj vijećnici Požeško-

slavonske županije održana je izvanredna sjednica Predsjedništva HAZU-a na poziv Poglavarstva grada, a u prigodi obilježavanja 300. obljetnice požeške Gimnazije. Predsjedavao je akademik Ivo Padovan, predsjednik HAZU-a. Istaknuto je da je ovo prva sjednica Predsjedništva održana izvan Zagreba i to u Požegi. Članovi Predsjedništva posjetili su i požešku Gimnaziju i Gradski muzej u kojem je postavljena izložba o djelatnosti Gimnazije u Požegi. U povodu obilježavanja 300. obljetnice održan je Znanstveni skup o požeškoj Gimnaziji te je predstavljen Zbornik radova istaknutih učenika i profesora Gimnazije u Požegi.

Kulturna i javna djelatnost

U razdoblju od obnove 1992. godine Gimnazija u Požegi bila je domaćin velikoga broja natjecanja na školskoj, županijskoj i državnoj razini:• Prvo je državno natjecanje održano u Gimnaziji

Natjecanje iz fizike 1993. godine. Na natjecanju je sudjelovalo oko 200 učenika osnovnih i srednjih škola, a Gimnazija je dobila priznanje za uspješnu organizaciju.

• Sljedeće natjecanje održano u Gimnaziji bilo je državno Natjecanje u poznavanju stranih jezika (engleski, francuski, talijanski, španjolski) za učenike osnovnih i srednjih škola 1998. godine.

Osim organizacije i sudjelovanja na spomenutim natjecanjima, veliku pažnju nastavnici i učenici požeške Gimnazije posvećuju njegovanju tradicije i povijesti vlastitoga naroda. Poštuju se žrtve svih totalitarnih režima te im se odaje počast:• U tom su duhu školske godine 1994./1995. ravnatelj

Gimnazije, Pavle Bucić, i nekolicina profesora posjetili Bleiburg kako bi odali priznanje žrtvama ubijenim od strane jugokomunističke partizanske vojske. Počast je odana i žrtvama „marševa smrti“ i križnog puta.

• Redovitim posjetom židovskom groblju u Požegi

85

Povi

jest

te mjestu na kojemu je bila sinagoga, gimnazijalci obilježavaju Dan sjećanja na žrtve holokausta 27. siječnja. Tom prilikom nastavnici i učenici pokazuju kako je važno znati povijest s ciljem da se ona ne bi ponavljala u svom najgorem svjetlu.

• Učenici i djelatnici Gimnazije svake se godine sjećaju i svih žrtava Domovinskoga rata prigodnim paljenjem svijeća ispred škole 17. studenoga i popratnim programom. Organizacija predavanja o Domovinskom ratu jedna je od čestih aktivnosti u okviru spomenutoga projekta, a jedno takvo predavanje održao je i brigadir Alojzije Tomašević, župan Požeško-slavonske županije.

U svrhu intelektualnog i kulturnog jačanja naše sredine, u školi se organiziraju brojna javna predavanja znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika ili profesora, odnosno umjetnika:• Dana 15. svibnja 2007. godine učenici Gimnazije

imali su priliku poslušati predavanje diplomirane arheologinje Zrinke Korač iz Muzeja Požege. Predavanje je obuhvaćalo teme kao što su arheološka istraživanja na području našega grada, metode arheoloških istraživanja te arheologija u nastavi.

• Znanstveni skup „Požega i Požeština kroz stoljeća” u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad, održan je 16. listopada 2010. godine u požeškoj Gimnaziji. Skup je održan u povodu 800. obljetnice požeške Županije. Na skupu je sudjelovao veliki broj osoba iz društvenoga i javnog života Županije koji su predstavili najnovija postignuća u područjima kojima se bave.

Gimnazijski su profesori prepoznali važnost STEM područja pa na tome polju organiziraju brojna predavanja i ostvaruju suradnju s različitim udrugama i stručnim tijelima:• Udruga Mladi nadareni matematičari „Marin

Getaldić” redovito gostuje u Gimnaziji. To je prilika profesorima matematike i zainteresiranim učenicima za upoznavanje s najnovijim spoznajama u području matematike. Nastavnici i učenici koriste

tu priliku kao pripremu za natjecanja i sudjelovanje u brojnim projektima.

• Stotinjak mladih fizičara iz osnovnih i srednjih škola Požeško-slavonske županije redovito od 2010. godine sudjeluje u radu Zimske škole fizike koja se održava u Gimnaziji u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Županijskog stručnog vijeće učitelja fizike Požeško-slavonske županije i nastavnika fizike iz naše škole. Veliki interes rezultat je kvalitetnog pristupa uz brojnost pokusa i novih metoda rada.

Sastavni su dio života škole interne proslave. Učenici obilježavaju Dan zaljubljenih, Valentinovo, maškare i Pozdrav maturantima. Tom prilikom većina gimnazijalaca prikazuje se u nešto drugačijem svjetlu, a rezultat su takvoga pristupa brojne inicijative i društvene akcije, od kojih je vrijedno istaknuti uređenje nekadašnjega atletskog stadiona s pripadajućim tribinama. Jedna je od prepoznatljivih proslava i Dan kruha koju učenici i profesori požeške Gimnazije obilježavaju svake godine. Svi su učenici pozvani na sudjelovanje donošenjem pekarskih proizvoda poput kruha ili raznih kolača. Spomenutoj aktivnosti redovito se odazove velik broj učenika koji onda sudjeluju i na zajedničkom blagovanju kruha. Ovim druženjem,  učenici na čelu s vjeroučiteljima, nastoje pokazati zajedništvo učenika Gimnazije, ali i  važnost kruha te samim time ukazati na potrebu za socijalnom osjetljivošću prema manje imućnima u bližoj ili daljoj okolini u suvremenom svijetu.

Izvannastavne aktivnosti

Gimnazija u Požegi njeguje tradiciju mnogobrojnih i raznovrsnih izvannastavnih aktivnosti, namijenjenih obogaćivanju učenikovih obrazovnih i društvenih iskustava. Opći je cilj tih aktivnosti njegovanje, poticanje, povezivanje i oblikovanje učenikovih znanja i vještina u skladno razvijenu samostalnu, odgovornu, poduzetnu i produktivnu mladu osobu. Izvannastavne aktivnosti zasnivaju se na timskom radu i suradnji

86

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

u uvjetima što bližim stvarnom životu, zadaćama i problemima. Učenik svake školske godine može slobodno birati između više ponuđenih aktivnosti, a najznatiželjniji, najmarljiviji i najproduktivniji učenici sudjeluju u više aktivnosti. Trajanje i način rada neke slobodne aktivnosti tijekom više školskih godina ovisi o interesu i potrebama učenika, ali i umijeću, poduzetnosti, snalažljivosti i upornosti voditelja, mentora. Naravno, bitna pretpostavka svemu su nužne materijalno-tehničke i financijske mogućnosti škole. Stoga se tijekom duljeg niza godina mnoge aktivnosti pokreću, gase i obnavljaju i izmjenjuju u nepredvidivom kolopletu školskoga rada i života. Tako je trenutačno aktivna Literarna skupina osnovana 2008./2009. školske godine pod vodstvom profesorice Kristine Lešić. Cilj je ove skupine promicanje kulture pisane riječi, literarno stvaralaštvo učenika te razvijanje ljubavi prema književnosti. Skupina je sudjelovala u provedbi velikoga broja projekata. Potrebno je izdvojiti sudjelovanje u stvaranju školskog gimnazijskog lista Gim-1699 unutar kojega je izdan podlistak Gim-lit kojega je osmislila literarna skupina. Tako je u Gim-lit-u prezentirano pjesničko umijeće učenika te intervjui s brojnim književnicima s našega prostora. Skupina je organizirala „Večer poezije“ i „Tulum slova“, kada su učenici čitali pjesme naših poznatih i manje poznatih pjesnika.Vrlo je aktivna i Likovna radionica koju je 1992./93. školske godine pokrenula vanjska suradnica Dubravka Čolak, nastavnica likovne umjetnosti, i vrlo uspješno vodila dugi niz godina. Njen rad nastavile su profesorice Margareta Goreta, Vera Ćuže Abramović i Maja Smoljanović.Ciljevi su likovne radionice:• usavršiti rad osnovnim slikarskim i crtačkim

sredstvima i tehnikama • savladati crtanje i slikanje kompozicije organskih i

geometrijskih tijela u prostoru• pravilno uočiti i likovno izraziti omjere i proporcije

predmeta kao i njihove međusobne odnose u prostoru

• shvatiti i likovno izraziti omjere i proporcije ljudskog tijela i

• likovno izraziti volumen u prostoru grafičkom i tonskom modelacijom.

Školski zbor, pod vodstvom profesorice Andree Sovčik, skupina je učenika koja sudjeluje u obilježavanju brojnih projekata tijekom godine, a u svom radu ostvaruje i suradnju sa Srednjom glazbenom školom. Rezultat su njihova rada brojni koncerti tijekom školske godine, od čega posebno treba izdvojiti božićni koncert na kraju svake kalendarske godine, kada članovi Školskoga zbora pokažu svu svoju darovitost i širinu repertoara koji izvode. Astronomska grupa pod vodstvom profesorice Maje Regić i profesora Dragutina Kovačevića tijekom godine organizira brojne radionice, razgledavanja školske zvjezdarnice i promatranja nebeskoga svoda. Blagodat je to školske zvjezdarnice koja se nalazi u sklopu škole, po čemu je požeška Gimnazija jedna od rijetkih u Republici Hrvatskoj. Nastavak je to predanoga rada slavnoga profesora Otona Kučere, jednoga od najvećih učenjaka u području fizike i astronomije na razini Republike Hrvatske. Požeška se Gimnazija može pohvaliti i debatnim klubom „In medias res“, prvim gimnazijskim debatnim klubom, a drugim na području Požeško-slavonske županije. Debatni klub broji svake godine dvadesetak učenika iz svih razrednih odjela koji se sastaju jednom tjedno, dva školska sata, u školskoj knjižnici gdje raspravljaju o aktualnim temama. Utemeljiteljica je kluba profesorica Aleksandra Pavlović, a danas ga vodi profesor Stefan Bunjevac. Jedna od uspješnijih i trofejnijih je novija aktivnost Robotika pod vodstvom profesorice Ljiljane Miletić. Učenici uključeni u skupinu sudjeluju na brojnim državnim i međunarodnim natjecanjima na kojima ostvaruju izvrsne rezultate, a zahvaljujući uspjehu koji ostvaruju doprinijeli su i opremljenosti škole brojnim materijalnim nagradama: 3D printerima i raznovrsnim tipovima robota.

87

Povi

jest

KRUG – Kreativna radionica učenika Gimnazije postoji kao izvannastavna aktivnost od 2004. godine. Idejna začetnica i voditeljica je profesorica Vera Ćuže-Abramović, a vanjski suradnici su svi koji se žele priključiti i pomoći u radu. Do sada su najviše surađivali Žaklina Bender, Slavica Budić, Želimir Raič, Margareta Goreta, Magdalena Došen i Maja Smoljanović. Cilj je okupiti kreativne učenike koji će svojim idejama oplemeniti prostore naše škole, sebe i svoje kolege. Jednogodišnjim projektima „krugovci“ se bave jednom idejom koja na kraju školske godine završava izložbom otvorenom za širu javnost. Tako su neke od dosadašnjih tema bile: kič, fotografija, dizajn, sociološka tema koraka, etnografija grada, obljetnica 5 godina postojanja i druge. Izložbe su nazvane: „Kič naš svagdašnji“, „Usmjereni pogledi“, „Kuda koračamo“, „Cultura urbana vivendi - Požega 20. st.“, „ Peti krug“ (…)Humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dragovoljnost, jedinstvo i univerzalnost temeljna su načela  Pokreta  Crvenog  križa  i  Crvenog  polumjeseca. Svrha je Pokreta poštivanje ljudske osobe, promicanje prijateljstva, suradnja i jednakost. Rad u pokretu dobrovoljan je i ne pokreće ga želja za dobitkom. Skupina intenzivno surađuje s Crvenim križem Požeško–slavonske županije, vodi ju profesorica Violeta Katušić. Članovi sudjeluju u pružanju materijalne pomoći, u akcijama dragovoljnog davanja krvi, promiču toleranciju, zalažu se za pravo svake osobe na obrazovanje, na sudjelovanje u kulturnim zbivanjima, na pristup informacijama, za pravo na slobodu mišljenja. Svake godine osposobljavaju se za pružanje prve pomoći i sudjeluju na natjecanjima mladeži HCK-a (Državna natjecanja: 2005. god., 2006. god., 2007. god., 2008. god.; Međužupanijsko natjecanje 2009. god.). Podržavaju i poduzimaju humanitarne akcije te intenzivno promiču humanost, čime doprinose napretku cijele zajednice. Ova aktivnost potiče članove da odrastu u sposobne i odgovorne građane, koji će se znati nositi s teškim životnim situacijama.

Osnovni cilj programa Filmske sekcije Gim-film stjecanje je osnovnih znanja o filmu te o samoj tehnici i metodama nastajanja filma. Program teži razvijanju kreativnog opažanja i izražavanja, kritičkog promatranja svijeta i širenju filmske i video kulture. Sekciju vodi Izabela Ivanović, prof., njegujući veliku tradiciju Kinokluba „Gimnazija“, osnovanog daleke 1973. godine. Članovi sudjeluju u obilježavanju važnijih datuma i događanja u školi te u različitim projektima (Škole ambasadori Europskog parlamenta i sl.) i na revijama/festivalima za mlade filmaše.Posljednjih petnaestak godina prof. Dubravka Čokrlić okuplja učenike zainteresirane za proširivanje znanja i upoznavanje raznih aspekata svjetske i europske kulture i civilizacije (s posebnim naglaskom na zemlje engleskog govornog područja) u Engleski klub. Istraživačkim i projektnim face-to-face i online rad promovira učenje stranih jezika te integrira europsku i međunarodnu dimenziju i aktivno građanstvo u obrazovanje. Gimnazijalci su u navedenom razdoblju uspješno sudjelovali u raznim projektima natjecateljskog i nenatjecateljskog tipa poput globalnog interkulturalnog projekta „This is our Time“, kviza „Unite the Nations“, projekata Europske školske mreže „myEurope“ i „Spring day for Europe“, vlastitog projekta „The Nobel Prize Laureates“, međunarodnog natjecanja u kreativnom pisanju Cambridge University Press-a i državnog natjecanja EUQUIZ. Istakli su se i na nacionalnim i međunarodnim zasjedanjima parlamenta mladih u Hrvatskoj i inozemstvu. Također su sudjelovali u ljetnim školama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, obilježavali brojnim aktivnostima Europski tjedan i Europski dan jezika, surađivali s Europskim domom, provodili humanitarne akcije pod pokroviteljstvom UNICEF-a te pri tome osvajali priznanja i prve nagrade u državnoj i međunarodnoj konkurenciji. Zajedno sa svojom mentoricom Dubravkom Čokrlić bili su nagrađivani primanjima u Hrvatskom saboru i putovanjima u Budimpeštu, London, Edinburgh, Berlin, Bruxelles i Stockholm.

88

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Novinarska družina omogućuje učenicima kreativno provođenje slobodnog vremena učenjem temeljnih novinarskih pojmova i žanrova te stvaranjem sadržaja u različitim novinarskim oblicima. Radionice i vježbe za razvijanje novinarskog stila pisanja vodi profesorica Marija Mrkojević, voditeljica družine. Naglasak je na uspostavljanju suradničke mreže u kojoj učenici novinari komuniciraju i šalju tekstove i fotografije putem e-pošte na redakturu i lekturu pa korekturu i objavljivanje na školskome mrežnom mjestu (www.gimpoz.hr), Facebook profilu školske knjižnice i škole te na stranicama projekta GEL (http://www.gelnet.hr/).Profesorica Duška Galić vodi Dramsku grupu u kojoj vrlo uspješno potiče učenike na istraživanje dramskih i proznih tekstova, na zajedničko stvaranje predstave i samostalne nastupe na manifestacijama i smotrama. Rad je usmjeren na dublje doživljavanje, razumijevanje i izražavanje u scenskim formama te jačanje učenikovih jezičnih, komunikacijskih i ostalih ekspresivnih kompetencija. Grupa vrlo uspješno sudjeluje na smotri LIDRANO i redovito svojim kreativnim scenskim izričajem obogaćuje različite priredbe u školi.

Učenici su u prilici upoznati osnovne značajke klimatskih promjena i globalnog zatopljenja te važnost čovjekovog utjecaja na njih u skupini Mladih meteorologa koje vodi profesorica Maja Regić. Poticajnim predavanjima, vježbama, samostalnim istraživački radom te sustavnim meteorološkim mjerenjima i izvještavanjem učenici preuzimaju inicijativu u osmišljavanju društvenih akcija usmjerenih na društvenu skrb o faktorima koji ugrožavaju okoliš i prirodu te negativno utječu na klimu.

Grupu „Biolog“ vodi profesor Krešimir Jambrek, a ciljevi aktivnosti su: • omogućiti učeniku bolje razumijevanje prirodnih

pojava, zakonitosti, modela i teorija• osposobiti učenika za rukovanje fotoaparatom i

jednostavnim tehničkim uređajima za snimanje u prirodi

• osposobiti učenika za samostalno opisivanje i determiniranje biljnih i životinjskih vrsta te ga potaknuti na zaštitu i očuvanju prirode, biološke raznolikosti i čovjekova okoliša

• razvijati učenikove sposobnosti primjene bioloških znanja i vještina u rješavanju problema, sposobnosti za sudjelovanje na natjecanjima iz biologije i nastavak obrazovanja u području biologije

Navedeni ciljevi ostvaruju se raznovrsnim oblicima rada i suradnje:• odlascima učenika i nastavnika na teren (oko 50 %

od ukupne satnice)• suradnjom nastavnika i učenika preko društvenih

mreža (oko 5 % satnice)• sastancima u školi 8. sat četvrtkom i petkom (oko 45

% satnice )• radom učenika i nastavnika na računalu, lupi i

mikroskopu• radom učenika i nastavnika u programu za obradu

fotografija• objavom radova na web stranicama škole i

društvenim mrežama• izložbama učeničkih radova.

Školski sportski klub okuplja ekipe u košarci, stolnom tenisu, nogometu, rukometu, odbojci, badmintonu, krosu, plivanju i drugim oblicima tjelovježbe i rekreacije. Klub vode profesori Željko Barić-Pilić i Matija Vukušić, a glavni su ciljevi razvijati tjelesnu spremu i zdrav životni stil učenika Gimnazije, suradničke i natjecateljske kompetencije te ukupnu psihofizičku izdržljivost i otpornost na stres. Klupske ekipe redovito postižu odlične rezultate na županijskoj i regionalnoj razini, a povremeno se probiju i do državnog vrha.

Izleti i ekskurzije

Tijekom školske godine planski se organiziraju i izvode školski izleti i ekskurzije sukladno Zakonu i uredbama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ekskurzije se

89

Povi

jest

organiziraju kao jednodnevne, kratke (do tri radna dana) i višednevne (do sedam radnih dana). 1. JEDNODNEVNE ekskurzije ili kraći izleti izvode se

za učenike svih razreda u svrhu posjeta izložbama, kazališnim predstavama, koncertima ili drugim manifestacijama vrijednim za odgojno-obrazovni proces te upoznavanje lokalnih i regionalnih zemljopisnih, gospodarskih i kulturno-povijesnih znamenitosti. U sklopu jednodnevnih ekskurzija učenici vrlo često pohađaju kazališta, od Gradskog kazališta u Požegi do Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Svake godine učenici trećih razreda idu na sajam knjiga Interliber u Zagreb u pratnji nastavnika hrvatskoga jezika, a učenici četvrtih razreda idu na Smotru Sveučilišta u Zagrebu s ciljem kvalitetnijeg informiranja u vezi studiranja na određenim studijskim programima. Velika pozornost u planiranju školskoga kurikula posvećuje se građanskom odgoju i obrazovanju i osobnom i socijalnom razvoju pa se i s tim ciljem organiziraju kratke ekskurzije. Potrebno je izdvojiti posjet Domu za umirovljenike Velika, raznim udrugama koje rade s osobama s teškoćama u razvoju i zajednicama koje se skrbe o bivšim ovisnicima, poput komune Cenakolo.

2. KRATKE ekskurzije planiraju se s ciljem upoznavanja zemljopisnih, gospodarskih i kulturno-povijesnih znamenitosti pojedinih područja Republike Hrvatske i destinacija u susjednim zemljama. Ove ekskurzije sadržajno su povezane s odgojno-obrazovnim programom, a izvode se, u pravilu, u danima učeničkoga odmora. Taj je tip ekskurzije dominantno vezan uz dvodnevno putovanje učenika drugih razreda tijekom proljetnih mjeseci. Učenici i njihovi roditelji u dogovoru s razrednicima biraju između nekoliko ponuđenih destinacija u Republici Hrvatskoj i neposrednom susjedstvu.

3. VIŠEDNEVNE ekskurzije namijenjene su učenicima trećih i četvrtih razreda, izvode se u vremenu proljetnog ili ljetnog učeničkog

odmora i uključuju odlazak u inozemstvo. Cilj je ovih ekskurzija upoznavanje znamenitih središta europske i svjetske kulturne baštine. Spomenuti je tip ekskurzije dominantno vezan uz višednevno maturalno putovanje učenika trećih razreda tijekom ljetnih praznika. Destinacija je u posljednjih nekoliko godina vezana uz prostor Srednje Europe, pa se ostvaruje posjet sljedećim gradovima: Beč, Bratislava, Budimpešta i Prag, no učenici i roditelji svake godine sami biraju između nekoliko ponuđenih destinacija.

Gimnazijski projekti i suradnje

Gimnazija u Požegi pokrenula je brojne projekte s ciljem obogaćivanja sadržaja škole te u svrhu razvoja kurikula. Mnogi od tih projekata značajno su obogatili društveni i javni život Požeško-slavonske županije i šire:• Gimnazija je od svoje obnove mnogo ulagala u

informatizaciju škole. Među prvima u Republici Hrvatskoj izdavala je svjedodžbe ispisane pomoću računala. U svrhu razvoja školskog sustava te pomoći učenicima u pripremi vrlo rano su na mrežnoj stranici škole objavljeni zadatci za samoprovjeru osnovnoškolskog znanja  potrebnog za uspješno praćenje nastavnog programa u prvom razredu gimnazije (tzv. inicijalni testovi).

• Školske godine 2011./2012. u svrhu dostupnosti informacija učenicima i roditeljima u hrvatski obrazovni sustav uvedena je aplikacija e-Dnevnik. Gimnazija u Požegi izabrana je među tri obrazovne ustanove u Republici Hrvatskoj u kojima se testirao taj projekt koji je na kraju rezultirao uvođenjem e-Dnevnika u sve škole u Republici Hrvatskoj.

• Gimnazija je među prvim školama u Hrvatskoj uključena u projekt ISE („Large scale experimentation scenarios to mainstream elearning in science, mathematics and technology in primary and secondary schools“, skraćenoga naziva „Inspiring Science Education).

90

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

• Požeški gimnazijalci predvođeni umirovljenim profesorom Željkom Balogom, voditeljem GFR film-video radionice svake godine sudjeluju u organizaciji Revije jednominutnih filmova, međunarodnoga filmskog festivala koji doprinosi prepoznatljivosti Požege među poznavateljima filmske umjetnosti širom svijeta. 

• U svrhu razvoja školskog kurikula osnovan je Centar izvrsnosti Dar Mar. Centar razvija i provodi programe izvrsnosti kao posebnu odgojno-obrazovnu podršku darovitima i talentiranima u razvijanju njihovih naglašenih sklonosti i mogućnosti sukladno Zakonu i Nacionalnom okvirnom kurikulu. U sklopu Centra provodi se pet programa izvrsnosti: iz astronomije, fizike, matematike, informatike i debate, a otvoreni su za suradnju u razvoju i provedbi programa izvrsnosti iz drugih nastavnih, znanstvenih, tehničkih i umjetničkih područja. Osim s darovitom, talentiranom i marljivom djecom i mladima, u programima izvrsnosti radi se i s njihovim roditeljima, učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima. Tijekom školske godine, prema posebnim planovima i programima izvrsnosti, provode se različite aktivnosti iz:

» Astronomije - Dragutin Kovačević, prof., Maja Regić, prof.

» Informatike - Sanja Grabusin, prof. » Matematike - Vanda Louč, prof., Magdalena

Srdarević, prof. » Fizike - Dragutin Kovačević, prof. » Kemije - Jelena Gložinić, prof. » Robotike – dr. sc. Ljiljana Miletić, prof.

• Nastavnici uključeni u Centar izvrsnosti organiziraju Zimsku školu matematike i informatike kojom nastoje utjecati na širenje interesa iz matematike i informatike kod učenika osnovnih i srednjih škola na razini županije. U ostvarenju predavanja i radionica sudjeluju nastavnici i učenici. Predavanja su tako održali naši profesori dr. sc. Ljiljana Miletić, Sanja Grabusin, Vanda Louč, Magdalena Srdarević i Anamarija Jakopović, no poseban je dojam ostavio

gostujući predavač, dr. sc. Ivica Puljak, priznati profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, s predavanjem „Što (još) ne znamo?”. Zimska škola dokaz je da matematika i informatika mogu biti zabavne.

• Županijsko stručno vijeće učitelja i nastavnika fizike Požeško-slavonske županije, uz suglasnost Agencije za odgoj i obrazovanje, organizira Zimsku školu fizike s ciljem povećanja interesa za fiziku i općenito STEM predmete. Na Zimskoj školi fizike sudjeluju nastavnici fizike Gimnazije u Požegi i veliki broj učenika.

• U sklopu međunarodne suradnje 1997. godine Gimnazija se prvi put uključuje u UNESCO-ov telekomunikacijski projekt za srednje škole. Komunikacija među zemljama sudionicama odvija se putem interneta. U projekt su se uključile zemlje iz cijeloga svijeta. Skupinu predvodi profesorica Dubravka Čokrlić. Prvi međunarodni uspjeh skupina ostvaruje iste godine pobjedom u kvizu među 40 škola iz cijelog svijeta. U sklopu aktivnosti mlade europske skupine učenik Matija Matoković sudjelovao je u radu Europskog parlamenta mladih, nevladine i nepolitičke udruge koja mladima Europe daje priliku raspravljati o aktualnim problemima i kao takva radi na razvijanju kulture dijaloga, potiče kritičko mišljenje i potiče učenike na aktivno sudjelovanje u svojoj zajednici.

• Veliki broj učenika Gimnazije svoju kreativnost i sposobnost izražavanja pretočio je u stvaranje školskoga lista „Vox“ koji je na državnom natjecanju proglašen najboljim školskim listom. Nakon gašenja toga lista pokrenut je školski list pod nazivom GIM – 1699, prema godini osnutka požeške Gimnazije, a pokrenula ga je profesorica Anita Bubak u suradnji s ravnateljem Pavlom Bucićem. Cilj ove aktivnosti bio je pratiti događanja u školi, omogućiti učenicima izražavanje svojih misli i stavova, aktivno djelovanje unutar škole, a gimnazijalcima je pružio mogućnost za svladavanje novih znanja i vještina kao što su učenje novinarskih tehnika, poticanje na istraživanje te kreativno izražavanje pisanjem, fotografiranjem i

91

Povi

jest

dizajniranjem. Prvi broj obrađuje mnoge aktualne teme vezane za školu i mlade kao što su izgradnja nove gimnazijske zgrade, mladi i Europska unija.

• Kreativna radionica učenika gimnazije - KRUG zajedno sa svojom voditeljicom Verom Ćuže Abramović ostvaruje suradnju s brojnim školama iz Republike Hrvatske. Tako su, primjerice, u povodu 370. obljetnice osnutka njihove Prve gimnazije KRUG-ovci posjetili Varaždin zbog zajedničkoga projekta dviju gimnazija: „Grad po mjeri čovjeka.“ Rezultat je zajedničkoga rada prezentacija Požeško-varaždinskog mozaika. KRUG-ovci dugi niz godina surađuju i s Gimnazijom Dubrovnik u međusobnim projektima i posjetima, posebno prilikom proslave Svetoga Vlaha, a jedan je od značajnijih zajedničkih projekata „Rad u keramici.“

• U svrhu poboljšanja kvalitete života gimnazijalaca i svih žitelja Požege i okolice ostvaren je projekt uređenja Atletskog stadiona. Vođeni nedostatkom sadržaja u gradu i pričama starijih o postojanju stadiona, veća skupina učenika, uz podršku razrednice Vere Ćuže Abramović, došla je na ideju uređenja nekadašnjega Atletskog stadiona. Uz pomoć sugrađana stadion je očišćen sa željom da se otvori novi prostor za kulturna i sportska događanja, što je i učinjeno održavanjem manifestacije „Pozdrav maturantima“ 2017. godine. Učenici nižih razreda tom su se simboličkom veselicom oprostili od maturanata, a priključili su im se i učenici ostalih gradskih škola.

• Školske godine 2000./2001. skupina bivših učenika pokrenula je Susret bivših učenika Gimnazije, današnjih studenata, sa sadašnjim učenicima Na susret se redovito odaziva velik broj studenata. Na taj se način naši učenici upoznaju s iskustvima vezanim uz studiranje na brojnim fakultetima. Voditelj projekta je profesor Dragan Siluković.

• Vijeće Europe i Europska unija zajednički su organizirali Europsku godinu jezika 2001. godine te uspjeli uključiti milijune ljudi iz 45 zemalja. Njihove aktivnosti slavile su bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe i promicale učenje

jezika. Nakon tog velikog uspjeha, Vijeće Europe proglasilo je Europski dan jezika koji se slavi 26. rujna svake godine.  Poput brojnih drugih učenika i profesora diljem Europe, i požeški su gimnazijalci ponovo dali svoj doprinos ovoj proslavi sudjelujući u zanimljivim online natjecanjima.

• Gimnazija u Požegi među najstarijim je gimnazijama u Hrvatskoj te je u svojoj prošlosti bila nezaobilazno obrazovno središte Srednje Europe. Mnogi njeni učenici i nastavnici dio su svoga obrazovanja ili profesionalnog razvoja proveli na ostalim obrazovnim institucijama na prostoru Srednje Europe. Njegujući tu tradiciju, Gimnazija je tijekom svoje povijesti ostvarila suradnju s mnogim školama izvan Požege, a posebno se može ponositi suradnjom s Hrvatskom gimnazijom u Budimpešti. Nekadašnji ravnatelj, Pavle Bucić, često je držao predavanja među Hrvatima u Budimpešti, a ponekad su mu se priključili i pojedini nastavnici iz Gimnazije. Isto tako, Gimnazija je imala čast u nekoliko navrata ugostiti srednjoškolce iz Hrvatske gimnazije u Budimpešti. Za doprinos u njegovanju te suradnje Pavle Bucić primio je posebno priznanje „Matija Petar Katančić” za osobit doprinos i promicanje kulture i znanosti budimpeštanskih Hrvata. Riječ je o priznanju koje Hrvatska samouprava u Budimpešti tradicionalno dodjeljuje osobama koje su svojim radom doprinijele očuvanju baštine i identiteta hrvatske manjine u Mađarskoj.

• U razdoblju od 2007. do 2015. godine Gimnazija je sudjelovala u projektu „Tri gimnazije – Nova Gradiška, Bjelovar i Požega“. Cilj je ovog projekta povezivanje znanja iz različitih nastavnih predmeta te razvijati komunikaciju između profesora i učenika ovih triju škola, kako bi međusobno surađivali te unaprijedili obrazovanje. Gimnazijalci iz Bjelovara, Požege i Nove Gradiške upoznali su se u zajedničkom projektu „interdisciplinarna nastava“.

• Od samog otvorenja Katoličke klasične gimnazije s pravom javnosti ostvarena je suradnja s požeškom Gimnazijom, samim time što je veći broj profesora

92

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

zajednički objema školama. Na taj način učenici obiju škola zajednički su uključeni u brojna događanja i projekte, s posebnim naglaskom na sudjelovanje u izvannastavnoj aktivnosti KRUG.

• Godine 2013. Gimnazija u Požegi postala je prva škola u Republici Hrvatskoj u kojoj se predaje slovački jezik kao fakultativni predmet, na inicijativu umirovljenoga profesora Pavela Tregera. Na taj se način, posebice među učenicima slovačkoga podrijetla, njeguje slovački jezik, kultura, tradicija i povijest. Projekt je ostvaren uz veliku pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja i Veleposlanstva Republike Slovačke.

• Ljetna škola znanosti redovito se održava u Gimnaziji od 2013. godine. Do sada su njezini organizatori okupili veliki broj sudionika i organizirali predavanja eminentnih svjetskih znanstvenika kao što su sir R. Timothy Hunt, dobitnik Nobelove nagrade iz fiziologije i medicine 2001., i Ivan Đikić, priznati hrvatski znanstvenik iz područja molekularne biologije, ali i brojnih drugih. U programu Ljetne škole znanosti sudjeluju učenici i studenti s prostora Europe, kojima je primarni interes obrazovanja vezan uz prirodoslovlje.

• U suradnji s ostalim srednjoškolskim ustanovama, fakultetima i institutima diljem svijeta učenici i nastavnici Gimnazije u Požegi sudjeluju u projektu znanstvenih mjerenja. U sklopu toga projekta provode jedan dan poput znanstvenika, analizirajući stvarne podatke prikupljene na najvećem i najsnažnijem sudarivaču čestica na svijetu „Large Hadron Collider“ (LHC) smještenom na CERN-u (Europski laboratorij za fiziku elementarnih čestica). Međunarodni istraživački radni dan srednjoškolaca (International Masterclasses) započeo je predavanjima o programu istraživanja na CERN-u te metodi analize događaja sudara protona ubrzanih u LHC-u koji su snimljeni CMS (Compact Muon Solenoid) detektorom, nakon čega je slijedila analiza podataka. Kulminacija je ovog, po svemu za sudionike jedinstvenog radnog dana, bila videokonferencija s CERN-om i drugim

institutima radi prezentacije, usporedbe i diskusije rezultata analize.

• Prvi europski projekt ostvaren u Gimnaziji u Požegi je Gimnazijski ekološki laboratorij. Projekt Gimnazijskog ekološkog laboratorija potaknut je potrebom osmišljavanja novih pristupa učenju i javnog djelovanja nakon preseljenja Gimnazije u novu zgradu opremljenu suvremenom nastavnom opremom i IC tehnologijom. Tema je odabrana prema velikom interesu učenika za izbornu nastavu iz područja ekologije (oko 15 % učenika prema anketama) te podatku da područje prirodnih i biomedicinskih znanosti upisuje svake godine 20 - 25 % završenih gimnazijalaca. Specifični je cilj aktivnostima u sklopu Gimnazijskog ekološkog laboratorija osposobiti učenike i nastavnike za praktičnu primjenu znanja i vještina te za argumentirano društveno djelovanje u zaštiti okoliša i promicanju održivog razvoja. GEL je projekt čiji je nositelj Gimnazija Požega, a čija se vrijednost procjenjuje na 1 473 000 kuna, s time da je 80 % tog iznosa dobiveno od europskih sredstava. U njemu je sudjelovalo više od 150 gimnazijalki i gimnazijalaca, 20 profesora te 9 vanjskih stručnih mentora. Cilj je GEL-a prihvaćanje kurikula, programa za četiri godine učenja koji je nastao iz perspektive znanstvenika, profesora i učenika. Kurikul je otvoren za usavršavanje jer je zamišljen kao srednjoškolski predmet koji bi obuhvaćao 70-ak školskih sati godišnje. On je zapravo produkt niza motrenja stanja okoliša te društva i gospodarstva, ali nije jedini. Jedan od značajnijih rezultata u okviru GEL-projekta tiskanje je sljedećih publikacija: Kurikul za gimnazije i druge srednje škole „Zaštita okoliša i održivi razvoj“ te prateći priručnici za učenike i nastavnike, Ekološki leksikon Požeško-slavonske županije, portfolio „Stanje okoliša Požeško-slavonske županije – Rezultati motrenja i istraživanja od kolovoza 2013. do siječnja 2015. godi ne“, promidžbena knjižica „Projekt GEL – Gimnazijski ekološki laboratorij, Od ideje do

93

Povi

jest

kurikula Zaštita okoliša i održivi razvoj“. Dana 9. prosinca 2014. godine u prostorijama Gimnazije održana je Konferencija o zaštiti okoliša i održivome razvoju Požeško-slavonske županije s prikazom stanja, problema i perspektivom naše županije.

• Požeška je Gimnazija partner u projektu Festival znanosti. Festival se održava svake godine u travnju kada se na različite načine prezentira tema određena za pojedinu godinu. U aktivnostima sudjeluju brojni nastavnici iz požeške Gimnazije, a nastavnici su se najviše uključili u obilježavanje 2015. godine kada je tema Festivala bila „Sunce“. Tada su gimnazijski profesori predstavili aktivnosti GEL projekta (Jelena Gložinić, Dragan Siluković, Ivo Žanetić) ili proveli samostalne radionice i predavanja (Vera Ćuže Abramović, Valentina Pranjić, Sanja Grabusin, Vanda Louč). Prilikom otvorenja Festivala povoljni vremenski uvjeti dopustili su promatranje Sunca iz zvjezdarnice „Oton Kučera“ pod vodstvom profesora Dragutina Kovačevića.

• Odgovornost izgradnje životnoga stava kojim se potiču i razvijaju osjećaji koji promiču domoljublje, a i nacionalne, kulturološke i humanističke vrijednosti, leži na cijeloj zajednici. Vođen tom idejom, profesor povijesti Dragan Siluković u Gimnaziji je pokrenuo i vodi projekt „Domovinski rat.“ U okviru toga projekta organizirao je brojna predavanja i aktivnosti. Posebna suradnja uspostavljena je s umirovljenim bojnikom Hrvatske vojske Marijom Kalanom koji svake godine u Gimnaziji održi predavanje „Sat istine“. Na predavanju sudjeluju učenici četvrtih razreda. Učenici i djelatnici Gimnazije obilježavaju i Dan sjećanja na žrtve Vukovara te tom prilikom pale svijeće pred zgradom škole u sklopu akcije „U mom gradu Vukovar svijetli“. Hrvatski je sabor 18. studenoga proglasio Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje – podsjetnik je to na tragediju cijeloga jednog grada koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost. Njegovanje sjećanja na takve događaje u korijenu je svake uljudbe.

• Polaznici izborne nastave iz geografije na čelu s profesoricom Marinom Farkaš vode projekt „Sveta Lucija“ s ciljem izvlačenja iz zaborava narodnog običaja paljenja svijeća u izrezbarenoj bundevi na blagdan Svete Lucije, 13. prosinca. To je kršćanski običaj potisnut uvoznim Halloweenom. Svrha je ovoga interdisciplinarnoga projekta koji povezuje nastavu geografije, povijesti, likovne i glazbene umjetnosti primjena stečenih znanja i očuvanje vlastitoga kulturnog identiteta.

• S ciljem jačanja čitalačke pismenosti u Gimnaziji se održavaju brojne aktivnosti tijekom kojih se učenici i nastavnici druže uz knjige. Profesorice hrvatskoga jezika i knjižničarke uključile su Gimnaziju u projekt „Tulum s(l)ova“ s ciljem poticanja učenika na čitanje u slobodno vrijeme. Sastavni je dio tih aktivnosti projekt „Čitanjem do zvijezda“, koji je na kraju rezultirao kvizom znanja i kreativnosti. Na državnoj razini natjecanja požeški gimnazijalci redovito ostvaruju zapažene rezultate.

• Članovi Aktiva hrvatskoga jezika i umjetnosti, predvođeni voditeljicom projekta Marijom Mrkojević, od školske godine 2019./2020. sudjeluju u Erasmus+ projektu „Tiles – A Cultural Journey from the Past to the Future“. Projekt se bavi fotografijom, grafikom, dizajnom, crtanjem i dokumentarnim pisanjem. Cilj mu je razviti učeničke kreativne sposobnosti koristeći tehnologiju. U ovome je projektu istraživačko novinarstvo izuzetno važno. Blogovi, intervjui i reportaže u različitim su fazama projekta.

• Iste školske godine Gimnazija je ostvarila sudjelovanje u Erasmus+ projektu „Health to Meet you (Heal Me)“. Projekt obuhvaća sveprisutne probleme u društvu pa se bavi negativnim učincima nezdravih navika, upotrebom zaslona, oglašavanjem nezdrave prehrane i tjelesne neaktivnosti, što može uzrokovati zdravstvene probleme poput raka, dijabetesa i kroničnih bolesti. Članovi profesionalnog tima u Gimnaziji su dr. sc. Vesna Vlašić, Violeta Katušić, s. Melita Gložinić, Magdalena Srdarević,

94

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Hrvoje Humski, Sanja Grabusin, Matija Vukušić, Dragutin Kovačević, Ivo Žanetić i Marija Mrkojević.

Učenici Gimnazije uspješno provode humanitarne akcije čime jačaju dimenziju osobnoga i socijalnoga razvoja:• angažirani au kao UNICEF-ovi mladi volonteri

i ambasadori dobre volje. Velikodušnost gimnazijalaca iskazuje se prilikom sudjelovanja u humanitarnoj akciji prikupljanja novca za djecu Hrvatske kojima je takva pomoć najpotrebnija. Šezdeset posto prikupljenog iznosa poslano je UNICEF-ovu uredu za Hrvatsku u Zagrebu, kako bi zajedno s ostalim školama pridonijeli programu za razvoj djece „Prve tri godine su najvažnije“. Četrdeset posto iznosa poklonjeno je ugroženoj djeci i obiteljima naše županije u sklopu akcije „Gimnazijalci pomažu“.

• Humanitarna akcija „Gimnazijalci pomažu“ pokrenuta je na inicijativu profesorice Žakline Bender i od tada se provodi svake godine pred kraj prvoga polugodišta. Učenici prikupljaju razne namirnice kako bi pomogli obiteljima koje žive u lošim socijalnim uvjetima i time im bar malo uljepšali blagdane.

• Humanitarna akcija „Škole za Afriku“ redovito se provodi pod vodstvom profesorice Dubravke Čokrlić uz pomoć Vijeća učenika i to tako da pojedini razredi tijekom godine organiziraju različite aktivnosti poput prodaje prehrambenih proizvoda u humanitarne svrhe. Prikupljenim sredstvima omogućuje se školovanje nekoliko učenika iz najsiromašnijih dijelova svijeta.

Osim navedenoga, Gimnazija ostvaruje suradnju i sa socijalnim ustanovama:• U povodu Međunarodnoga dana starijih osoba

učenici, predvođeni vjeroučiteljem Ivom Grbešom, posjećuju Dom za starije i nemoćne osobe u Velikoj ili Ustanovu za rad s osobama s posebnim potrebama u Ljeskovici.

Program obilježavanja 320. obljetnice Gimnazije u Požegi. (Vizualni identitet: Ana Pavičić)

95

Povi

jest

Sve nazočne u ime osnivača, Požeško-slavonske županije, pozdravio je župan Alojz Tomašević, a pozdravne riječi uputio je pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Momir Karin te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora prof. dr. sci. Željko Glavić. Obilježavanje 320. obljetnice Gimnazije nastavljeno je brojnim aktivnostima u kalendarskoj godini 2019. Od značajnijih aktivnosti valja izdvojiti susrete s bivšim učenicima Gimnazije, akademicima i osobama iz kulturnog i javnog života. Sastavni je dio tih aktivnosti izložba učeničkih radova i retrospektiva brojnih projekata, a kruna obilježavanja tiskanje je monografije „Gimnazija Požega 1699. – 2019.“

Jedna od značajnijih aktivnosti kojima je počelo obilježavanje bio je Dan otvorenih vrata Gimnazije, kada su školu posjetili učenici iz drugih srednjih, ali prije svega osnovnih škola kojima su gimnazijalci prezentirali mogućnosti koje pruža školovanje u ovoj četvrtoj najstarijoj srednjoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj. U cijeloj Gimnaziji tom su prilikom postavljene razne izložbe iz povijesti, pregled znamenitih ljudi koji su pohađali požešku Gimnaziju ili bili nastavnici u njoj. Veliki interes među učenicima izazvao je postav učila koja su se nekada koristila, a koja su danas u gimnazijskom Muzeju, koji je posebna specijalnost požeške Gimnazije, kao i zvjezdarnica. Osnovcima su učenici Gimnazije pokazali kako se provodi nastava, ali još više kako se mogu uključiti u brojne izvannastavne i sportske aktivnosti, razne sekcije i grupe, od dramske, recitatorske, debatne, novinarske, likovne i drugih aktivnosti.

Obilježavanje 320. obljetnice

Svečanom akademijom u Gradskom kazalištu Požega 9. svibnja 2019. godine obilježen je Dan Gimnazije u Požegi. Dio je to službenog programa obilježavanja 320. godišnjice od osnutka požeške Gimnazije koji se odvijao tijekom cijele godine. Svečana akademija održana je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a prisustvovali su joj dr. Željko Glavić kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Momir Karin, župan Alojz Tomašević kao predstavnik osnivača škole, Požeško-slavonske županije, zastupnici u Hrvatskom saboru Franjo Lucić i Zdravko Ronko, zamjenik gradonačelnika Požege Ferdinand Troha, kao i brojni dužnosnici, bivši profesori i učenici Gimnazije te drugi gosti.Goste je na početku svečane akademije pozdravila dr. sc. Vesna Vlašić, ravnateljica Gimnazije riječima:„Cilj nam je njegovati prepoznatljivost jer naše učenice i učenici većinom su mladi iznadprosječnih akademskih sposobnosti, širokih interesa i vrlo marljivi, a mnogi od njih su i potencijalno daroviti – takva djeca mogu i traže više u učenju, stvaranju, spoznavanju. Oni godinama sudjeluju i osvajaju nagrade na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima i smotrama. Primjerice, u 104 natjecanja naši učenici plasirali su se među deset najboljih. Najviše prvih mjesta i zlatnih medalja osvojili smo nakon obnavljanja gimnazijskog programa iz informatike. Gimnazijski učenici bili su zapaženi na državnim smotrama literarnog, dramskog, novinarskog stvaralaštva, likovnom izrazu, filmu, fizici, matematici, povijesti, Goranovu proljeću itd. Od međunarodnih natjecanja izdvajam Srednjoeuropsku međunarodnu informatičku olimpijadu gdje smo osvojili četiri zlatne, tri srebrne i četiri brončane medalje.“

96

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Pozdravno pismo pokroviteljice proslave, predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar-Kitarović

97

Povi

jest

Čestitka požeškog biskupa msgr. Antuna Škvorčevića povodom obilježavanja proslave 320. obljetnice požeške gimnazije

98

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Učenički uspjesi i postignuća

Ponovnom uspostavom Gimnazije u Požegi utemeljena je i praksa godišnjega javnog predstavljanja gimnazijskih postignuća, obično 21. lipnja, na dan svetoga Alojzija Gonzage, zaštitnika mladeži, no od pristupanja Republike Hrvatske zajednici europskih država Dan škole veže se uz Dan Europe 9. svibnja, a tom se prilikom svečanim obilježavanjem, najčešće u Gradskom kazalištu Požega, predstavljaju najuspješnija ostvarenja naših učenika i profesora tijekom školske godine. Predstavljajući rezultate rada tijekom godine ističe se kreativnost i talentiranost učenika u dramskom, glazbenom i likovnom izričaju. Sastavni su dio svečanosti najčešće predstave učenika, koncerti ili izložbe radova koje u sklopu Dana otvorenih vrata Gimnazije mogu pogledati građani i gosti iz drugih škola te uživati u razgledavanju i programu koji priređuju gimnazijalci i njihovi profesori.Stalno praćenje i vrednovanje učinaka odgojnog i obrazovnog rada polazište je svakog novog plana i programa rada, odnosno inovacije u radu. Osnovna zadaća požeške Gimnazije jest priprema učenika za uspješan upis i nastavak školovanja na višoj razini u željenom studijskom programu pa su i glavni pokazatelji uspješnosti škole povezani s tom osnovnom zadaćom:• najveći uspjesi na učeničkim natjecanjima i

smotrama• uspjeh na ispitima državne mature i drugim

nacionalnim ispitima• upis maturanata na željene studijske programe• zadovoljstvo maturanata gimnazijskim programom.

Učenici Gimnazije sudjeluju na školskim, gradskim, županijskim, regionalnim i državnim natjecanjima i susretima i smotrama učeničkog stvaralaštva, prema planu i programu kojega određuje Agencija za odgoj i obrazovanje i Županijski ured za društvene djelatnosti te na ostalim relevantnim natjecanjima i smotrama u organizaciji drugih društava i organizacija.

Na županijskim natjecanjima i smotrama godišnje u prosjeku sudjeluje oko 50 % naših učenica i učenika.Na regionalnim i državnim natjecanjima i smotrama godišnje sudjeluje oko 5 % naših učenica i učenika.Jedan je od temeljnih gimnazijskih ciljeva njegovati prepoznatljivost na lokalnoj i nacionalnoj razini jer se većinom radi o marljivim učenicima iznadprosječnih akademskih sposobnosti i širokih interesa, a mnogi su od njih i potencijalno daroviti – takva djeca mogu i traže više u učenju, stvaranju, spoznavanju. Požeška se Gimnazija tako može dičiti pobjednicima, državnim prvakinjama i prvacima u: informatici, novinarstvu, likovnom izrazu, literarnom izrazu, filmu, fizici, matematici, poznavanju Europske unije, hrvatskom jeziku, na Školskom laboratoriju (slave), Međunarodnom turniru mladih prirodoslovaca, Festivalu znanosti i na Goranovu proljeću u kategoriji srednjoškolaca. Najviše prvih mjesta i zlatnih medalja osvojili su gimnazijalci nakon obnavljanja gimnazijskog programa iz informatike, no izdvajamo još neke od najznačajnijih uspjeha:• Na srednjoeuropskoj (CEOI) i međunarodnoj

informatičkoj olimpijadi (IOI) učenici su osvojili 4 zlatne, 3 srebrne i 4 brončane medalje.

• Na svjetskom natjecanju Američke kompjutorske znanstvene lige (ACSL) naše juniorske ekipe osvojile su 2. i 3. mjesto.

• Na Međunarodnom turniru mladih prirodoslovaca (IYNT) osvojili su dvije zlatne, jednu srebrnu i dvije brončane medalje

• U tematskim kvizovima znanja u okviru UNESCO-ovog globalnog interkulturalnog projekta „This is our time“ – tri su puta učenici požeške Gimnazije bili najbolji na svijetu i to u konkurenciji 73 škole iz 39 država iz svih vremenskih zona, s približno 3500 učenika.

Kao što je prethodno navedeno, najveći broj prvih mjesta učenici požeške Gimnazije osvojili su iz informatike. Poticaji za te uspjehe došli su od profesorica dr. sc. Ljiljane Miletić i Sanje Grabusin, koje su već sredinom

99

Povi

jest

90-ih godina 20. stoljeća znatno unaprijedile nastavu informatike u Gimnaziji i pokrenule veliki broj projekata i natjecanja:• Gimnazija se priključila natjecanju u okviru

međunarodne inicijative „Bebras“ (Dabar) koja promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, ali i u široj javnosti. Aktivnostima i sudjelovanjem u „Dabru“ učenici su u prilici upoznati računalo kao izvor zanimljivih logičkih zadataka koji učenje i razvoj računalnog razmišljanja čine zanimljivijim i dinamičnijim. Organizator natjecanja za Hrvatsku je udruga „Suradnici u učenju“ uz podršku Hrvatskog saveza informatičara i Visokog učilišta Algebra, CARNeta te CROZ-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja. U tome natjecanju učenici su ostvarili iznimne rezultate.

• ACSL je skraćenica od Američka kompjutorska znanstvena liga. Finalno se natjecanje svake godine održava u drugoj američkoj državi, a 1998. godine u finalu su sudjelovali učenici naše škole: Toni Drabik, Ivan Balog, Marko Delač, Mario Živić, Marko Miletić, Jurica Perić, Zlatko Gregurić, Nenad Dragojević, Filip Matijević, Miroslav Popović, Goran Krakar, Vladimir Josipović i Branimir Lukić. Na natjecanju u Salt Lake Cityju požeški su gimnazijalci ostvarili velik uspjeh - tri plakete za osvojeno prvo mjesto među hrvatskim školama. Najbolji su pojedinci bili Marko Delač, Mario Živić, Marko Miletić i Nenad Dragojlović.

• Ime požeške Gimnazije u svjetskim razmjerima proširio je učenik Ivan Katanić, državni prvak iz informatike u kategoriji C/C++/Pascal za učenike trećih razreda te ukupni pobjednik druge podskupine koja podrazumijeva treće i četvrte razrede. Ivan Katanić izborio je mjesto u Hrvatskoj informatičkoj reprezentaciji uz još trojicu srednjoškolaca s kojima je nastupio na 17. Srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi CEOI 2010. u Košicama i na 22. Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi IOI 2010. u Waterlou

u Kanadi, gdje je ostvario vrhunske rezultate - srebrnu medalju sa Srednjoeuropske informatičke olimpijade, gdje je hrvatska reprezentacija u ukupnom poretku osvojila prvo mjesto, te srebrnu medalju s Međunarodne informatičke olimpijade gdje je hrvatski tim zauzeo peto mjesto u konkurenciji 80 država svijeta. Ivan Katanić osvojio je zlatnu medalju i na Međunarodnom informatičkom natjecanju održanom od 26. do 29. studenoga 2010. godine u Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji „Načo Popović“ u Shumenu u Bugarskoj. Ivanova je mentorica na svim natjecanjima bila profesorica Sanja Grabusin.

• Državno natjecanje iz informatike 2014. godine bilo je iznimno uspješno za Marina Maričevića koji se natjecao u kategoriji osnove informatike – području koje objedinjuje informatičku teoriju, brojevne sustave i digitalnu logiku. Osvojivši prvo mjesto prekinuo je dominaciju učenika zagrebačkih škola te tako postao prvi učenik iz Slavonije na tronu.

Od međunarodnih natjecanja još valja izdvojiti Međunarodno natjecanje učenika prvih razreda gimnazije iz zemljopisa GEO – 96. na kojemu su učenici Ivan Kajinić i Josip Jurić zauzeli četvrto mjesto. Naši učenici sudjeluju i na mnogim drugim natjecanjima, projektima, natječajima gdje su prepoznatljivi po brojnosti pojedinaca ili ekipa, ali i po značajnom uspjehu koji ostvaruju:• „Škola do bola” projekt je časopisa za mlade „Joy“

u kojemu se svaki srednjoškolac može aktivno uključiti u izbor najbolje srednje škole u Hrvatskoj. Gimnazija je ugostila članove žirija natječaja „Škola do bola” i prikazala rješenja kreativnih zadataka te se plasirala u finale natječaja. Na završnom natjecanju učenici Gimnazije ostvarili su vrhunske rezultate.

• Učenici požeške Gimnazije rano su iskazali interes za pristupanje mreži europskih škola i to povezivanjem s učenicima iz ostalih europskih država. Učenici Marijana Matoković, Dinko Šperanda, Kristijan Hmura i Ines Madunić, pod vodstvom profesora

100

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Dragana Silukovića, sudjelovali su u natjecanju login@europe te izradili mrežnu stranicu na temu: „Aktivna uloga mladih u izgradnji vlastite budućnosti i budućnosti EU“. Svrha je natjecanja približiti učenicima Europsku uniju te prikazati mogućnosti koje ona nudi mladima u Republici Hrvatskoj.

• Požeški su gimnazijalci poznati i po njegovanju domoljublja i izučavanju hrvatske povijesti te su aktivni sudionici u natjecanju „Ponos domovine“ koje se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske. Gimnazija je na natjecanju na razini Hrvatske prepoznata kao škola koja sudjeluje s najvećim brojem ekipa koje su redoviti sudionici državne razine natjecanja. Nositelji su projekta profesori povijesti Nataša Puljašić i Dragan Siluković.

• INA d.d. pokrenula je online natjecanje Junior Freshhh na kojemu srednjoškolci iz cijele Hrvatske imaju priliku osvojiti vrijedne nagrade rješavajući izazovne zadatke. Požeški su gimnazijalci dva puta osvojili nagradu (3D printer) kao škola s najviše prijavljenih timova koji su sudjelovali na natjecanju.

• Profesori požeške Gimnazije prepoznali su vrijednost prirodoslovlja u razvoju učeničkih znanja i vještina. Veliki broj učenika izrađuje projekte iz područja prirodoslovlja te se plasira na Državni turnir mladih prirodoslovaca na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu u organizaciji Istraživačkog centra mladih. Voditeljica je projekta profesorica matematike Magdalena Srdarević, a naši su učenici redoviti članovi reprezentacije Hrvatske na Međunarodnom turniru mladih prirodoslovaca.

• Školski laboratorij (slave) bio je više godina zaredom natjecanje u izlaganju znanstvenih tema koje učenicima srednjih škola pruža mogućnost za komunikaciju i popularizaciju znanosti. Natjecanje je do prije nekoliko godina organizirao British Council, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i CARNetom. Među dvanaest finalista iz čitave Hrvatske redovito su se plasirali

predstavnici naše Gimnazije. Štoviše, kad je ovo natjecanje ukinuto, naši bivši učenici Mario Borna Mjertan i Filip Matić pokrenuli su novo natjecanje sličnoga tipa – ZUM – Znanstvenik u meni na kojemu opet redovito sudjeluju naši učenici.

• Međunarodno matematičko natjecanje „Klokan bez granica” okuplja darovite matematičare iz velikog broja država širom Europe u okviru istoimene udruge međunarodnog karaktera, „Klokan bez granica“. Njezin je cilj popularizirati matematiku i omogućiti širenje osnovne matematičke kulture. Glavna joj je zadaća organizacija natjecanja „Matematički klokan” koji motivira učenike da se bave matematikom izvan redovitih školskih programa. U tome natjecanju sudjeluje izrazito velik broj učenika Gimnazije te su u samome vrhu među europskim učenicima.

Gimnazijalci osim znanja pokazuju i veliku kreativnost u projektima u kojima sudjeluju. Tako su se, između ostaloga, pokazali i vrlo uspješnim filmašima. Ekološki dokumentarno-igrani film „Tajne Papuka” koji su radili naši bivši učenici Marijana Matoković, Benedikta Brblić, Tomislav Dujmović i Leon Marković pod mentorstvom Violete Katušić i Dragana Silukovića, a u suradnji s Parkom prirode Papuk, prikazan je na Međunarodnom filmskom festivalu za očuvanje okoliša u Beogradu održanom krajem 2010. godine. Aktivni su i u različitim društvima koja predstavljaju učenike na lokalnim i nacionalnim razinama. Tako je, primjerice, učenica Bruna Oberan predstavljala sve učenike Požeško-slavonske županije u Nacionalnom vijeću učenika, a kasnije i čitavo Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske na međunarodnoj razini u Budvi.Znanje i angažiranost učenika požeške Gimnazije prepoznati su na više razina, od lokalne do nacionalne:• Članovi Rotary kluba Požega u suradnji s požeškim

srednjim školama organiziraju dodjelu nagrada najboljim maturantima. Tom prigodom svaki učenik dobije prijenosno računalo i priznanje za

101

Povi

jest

ostvareni uspjeh. Najbolje učenice i učenike odabiru njihove škole uzimajući u obzir cjelokupan uspjeh tijekom srednjoškolskoga obrazovanja. Nagrada je pohvala učenicima za njihov rad, ali i pomoć prilikom studiranja.

• Oskar znanja najveće je priznanje i nagrada za izniman uspjeh i postignute rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima u znanju što ga učenicima osnovnih i srednjih škola i njihovim mentorima dodjeljuje Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Među dobitnicima te nagrade ističe se ime Marina Maričevića, učenika Gimnazije u Požegi.

Učenici požeške Gimnazije ostvaruju iznadprosječne rezultate na ispitima državne mature.Školske godine 2018./2019. kandidati su polagali ispite

iz triju obveznih predmeta: hrvatskoga jezika, stranog jezika i matematike (svaki na osnovnoj ili višoj razini, prema svojoj odluci) te jednog ili više izbornih predmeta (po vlastitom izboru). U požeškoj Gimnaziji državnoj maturi u ljetnom ispitnom roku pristupilo je ukupno 124 učenika. Ukupno 115 učenika uspješno je položilo državnu maturu, dok je 9 učenika upućeno na jesenski rok (5 gimnazijalaca i 4 učenika srednje Glazbene škole Požega). Treba naglasiti da je 15 učenika požeške Gimnazije među 50 najbolje plasiranih u državi, a pojedinačno gledano, Gimnazija ima i učenika koji je prvorangiran iz fizike. Također, važno je istaknuti da je od ukupnog broja učenika, njih 85 uspjelo upisati svoj prvi izbor. Pokazatelji kvalitete rada u Gimnaziji prvenstveno se vide u broju upisanih učenika na fakultete prema izboru. Uočava se da je najveći broj učenika upisao svoj

Rezultati na ispitima državne mature iz obveznih predmeta

102

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Rezultati na ispitima državne mature iz izbornih predmeta

Upis učenika na željene studijske programe

103

Povi

jest

prvi izbor te da tek manji udio učenika ne upiše studij u ljetnom roku državne mature.

Zadovoljstvo maturanata nastavnim programom koji pohađaju u Gimnaziji ispitano je anketnim upitnikom Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda u Požegi tijekom provedbe postupka savjetovanja maturanata pri izboru studija. Školske godine

2018./2019. anketirano je njih 74 od ukupno 124 (59,7 %) pa je riječ o dovoljno velikom uzorku. Iz tablice je vidljivo kako je općenito vrlo mali broj učenika nezadovoljan programom, većina je zadovoljna, a nešto više od trećine su vrlo zadovoljni. Na temelju rezultata opravdano je zaključiti kako je opće zadovoljstvo učenika Gimnazijom na visokoj razini.

Zadovoljstvo maturanata Gimnazijom

PROGRAMVRLO

ZADOVOLJAN ZADOVOLJAN NEZADOVOLJANUKUPNO

Br. % Br. % Br. %

Opća gimnazija 9 42,9 10 47,6 2 9,5 21

Prirodoslovno-matematička gimnazija 10 28,6 23 65,7 2 5,7 35

Jezična gimnazija 2 11,1 16 88,9 0 0 18

Gimnazija – ukupno 21 28,4 49 66,2 4 5,4 74

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured u Požegi proveo je anketno ispitivanje na uzorku od 2088 maturanata Gimnazije, u petogodišnjem razdoblju, koji su iskazali svoje zadovoljstvo gimnazijskim obrazovanjem (Slika xy). Najveći broj ispitanika (92,80 %) iskazao je svoje zadovoljstvo obrazovanjem u Gimnaziji. Među njima je potrebno izdvojiti 32,10 % onih koji su vrlo zadovoljni.

104

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Kako obnovljenu školu vide novi naraštaji maturanata?Preuzeto iz: Upisi u 1. razred 2017./2018.: Gimnazija Požega: Non progredi est regredi. 2017. Gimnazija. Požega.

Matija Matoković, mag. ing. comp., MPhil, dužnosnik u Europskoj komisiji, BruxellesUvijek sam bio ponosan kao učenik Gimnazije u Požegi, posebno zbog načina na koji njeni profesori i osoblje čuvaju tradiciju škole, a istovremeno ohrabruju napredne i budućnosti usmjerene projekte i ideje. Kao takva, Gimnazija je izvrsna priprema za buduće životne izazove.

dr. sc. Domagoj Matijević, izv. prof. i predsjednik Katedre za računarstvo na Odjelu za matematiku, Sveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuUkoliko upišete Gimnaziju u Požegi, upisali ste školu koja će vas učiniti boljim i kvalitetnijim mladim osobama, osobama koje su dobro pripremljene za daljnje visokoškolsko obrazovanje, ali i osobama koje će samokritički i objektivno promatrati sebe i svijet oko sebe.

dr. sc. Krešimir Nenadić, izv. prof., Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuBudućim srednjoškolcima mogu žarko preporučiti Gimnaziju u Požegi jer će se u njoj moći jako dobro pripremiti za svoje daljnje školovanje. Znanja i vještine stečene u Gimnaziji u Požegi lako će moći primijeniti na bilo kojem fakultetu.

Željka Grcić, dipl. ing. elektrotehnike, Elpos, PožegaZahvaljujući odličnim profesorima shvatila sam da je STEM, a posebno M ipak nešto što mi leži.

dr. sc. Mihaela Ribičić Penava, izv. prof., Odjel za matematiku, Sveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuZnanja koja ćete steći u Gimnaziji, posebice iz STEM područja, pomoći će vam da u svojoj budućnosti postignete akademsko obrazovanje za perspektivna i deficitarna zanimanja za kojima raste interes u Hrvatskoj i svijetu.

dr. sc. Ana Petrić, manager, A.T. Kearney Svetovanje d.o.o, LjubljanaZavršila sam prirodoslovno-matematičku gimnaziju u Požegi. Danas, kao menadžer vodim projekte u telekomunikacijskoj industriji. Zahvaljujući ovom zanimljivom i dinamičnom poslu imala sam priliku raditi na projektima u svim državama u regiji te na Bliskom i Dalekom Istoku.

Ivan Pisarović, dipl. ing., Ericsson Nikola Tesla, ZagrebNakon više od 15 godina od završene srednje škole, vrlo se rado sjetim trenutaka provedenih u Gimnaziji. Mnogima iz moje generacije Gimnazija je dala odličan temelj za buduće uspjehe. S tim sam temeljem vrlo brzo završio FER i zaposlio se u Ericssonu Nikoli Tesli.

Luka Šimić, član hrvatske kickboxing reprezentacije, ZagrebŠkolovanje u požeškoj Gimnaziji, jednoj od najstarijih prosvjetnih ustanova u Hrvatskoj, uz neizmjeran trud kvalitetnih profesora, omogućilo mi je izgradnju u pravoga čovjeka, čovjeka kakav sam danas.

Mario Živić, dipl. ing. elektrotehnike, sudionik ekipa koje su na međunarodnom natjecanju ACSL zauzele treće (1997. g.) i četvrto (1998. g.) mjesto, državni prvak iz informatike 2000. g. te osvajač brončanih medaljaNakon završene Gimnazije i FER-a, osam godina proračunavao sam i optimizirao mobilne mreže diljem svijeta (ponajviše u Japanu).

105

Povi

jest

Ivan Katanić, univ. bacc. ing. el., državni prvak iz informatike 2009., 2010., 2011. godine, osvajač srebrne medalje na HIO 2011., CEOI 2010., IOI 2010. te zlatnih medalja na HIO 2010., Shumen 2010, CEOI 2011., IOI 2011.Nakon Gimnazije upisao sam FER, trenutno završavam diplomski studij, smjer računarska znanost. U sklopu studija bavio sam se tzv. blockchain tehnologijama i kriptovalutama. Osim toga, sam odradio nekoliko ljetnih praksi u Silicijskoj dolini i Londonu.

dr. sc. Ina Nemet, doc. i znanstveni suradnik, Cleveland Clinic, Lerner Research Institute, Odsjek za staničnu i molekularnu medicinu, Cleveland, Ohio, SADKroz obrazovanje i znanstveno istraživanje imala sam priliku boraviti na nekoliko sveučilišta u Europi i SAD-u i raditi s kolegama iz doslovno cijeloga svijeta. Vrlo brzo otkrila sam da je kvaliteta i entuzijazam profesora u požeškoj Gimnaziji na razini (ako ne i iznad) svjetskih elitnih škola.

dr. sc. Sanja Franić, postdoktoralni istraživač na Sveučilistu u Oxfordu, data scientist (podatkovni znanstvenik) u QuantumBlack - McKinsey & Company, LondonSrednjoškolsko obrazovanje zaista gradi temelje za kasniji život, a za kvalitetne temelje nema boljeg izbora od Gimnazije.

mr. sc. Sebastijan Dumančić, doktorant na sveučilištu KU Leuven, BelgijaJedan sam od aktivnih organizatora Ljetne škole znanosti, međunarodnog znanstvenog kampa koji se zadnjih 5 godina održava u Požegi. Područje interesa mi je umjetna inteligencija, pogotovo područje strojnog učenja.

mr. sc. Velimir Grgić, književnik i novinar, ZagrebGimnazija je prije svega bila odskočna daska za sve što sam nakon nje postigao, a i dalje postižem. Predmeti poput Hrvatskog jezika, Filozofije, Sociologije i Povijesti bili su ne samo stup mog obrazovanja i buduće karijere u novinarstvu, pisanju i filmskoj i TV produkciji, već i iskreno zadovoljstvo za učenje.

106

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Sažetak postignuća od obnove škole do danas (1992. – 2019.)Pavle Bucić i Ivo Žanetić

Nakon osamostaljivanja Republike Hrvatske i ponovnog ustrojavanja Gimnazije kao samostalne škole od ožujka 1992. godine, valjalo je u redovnom odgojno-obrazovnom procesu što bolje primjenjivati novi opći i prirodoslovno-matematički gimnazijski program te pokrenuti školu u smjeru obnove nekadašnje tradicije i ugleda. Taj  smjer i način djelovanja  odredili smo uvažavajući ulogu i značenje požeške Gimnazije u obrazovnom, kulturnom i javnom životu Požege i Požeštine tijekom punih triju prethodnih stoljeća kao škole široko otvorene lokalnoj zajednici koja povrh važne odgojno-obrazovne funkcije poduzima i preuzima raznovrsne vrijedne društveno-kulturne aktivnosti u suradnji s drugim ustanovama, poduzećima, društvima, udrugama i pojedincima. Ovdje ćemo sažeto prikazati najvažnija postignuća takvog djelovanja.Godine 1997. stara zgrada Gimnazije temeljito je rekonstruirana nakon oštećenja u potresu 1995.: učvršćeni su temelji, nosivi zidovi i postavljeno novo krovište te nabavljen znatan dio nove opreme, jer godinama prije toga u zgradu i opremu nisu ulagana znatnija sredstva.Iste godine počele su pripreme za izgradnju nove zgrade, jer je bilo očito kako prostorna ograničenja, unatoč obnovi, ne mogu osigurati suvremene oblike nastave i organizaciju u jednoj smjeni. Godine 1999. proslavili smo i mnogim aktivnostima obilježili 300. obljetnicu osnutka, a kao njihove najznačajnije rezultate ističemo: • polaganje temeljnog kamena za novu zgradu• objavu monografije „Tri stoljeća požeške Gimnazije“• objavu Zbornika radova bivših profesora i učenika• katalogizaciju najvrednijeg dijela starog knjižnog

fonda i učila te izložbu „Tri stoljeća Gimnazije u Požegi“ i uređenje stalnog postava Gimnazijskog školskog muzeja

• izložbu „Požeška gimnazija u arhivskim vrelima”• postavljanje novih školskih mrežnih stranica.Obradu građe i uspostavu Gimnazijskog školskog muzeja obavili smo uz pomoć eksperata iz Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu. Knjižni fond Profesorske knjižnice proglašen je spomeničkom baštinom od nacionalnog značaja, a u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu digitaliziran je katalog fonda Profesorske knjižnice i slijedi završna sistematizacija. Osim što naš muzej ilustrira bogatu i dugu povijest požeške Gimnazije, njegovim osnivanjem potakli smo mnoge škole u Hrvatskoj u kojima je sačuvan barem dio povijesnog nasljeđa da ga zaštite i time svjedoče o prošlosti obrazovanja u Hrvatskoj.Godine 2009. preselili smo u novu zgradu koja arhitektonski i opremom omogućava suvremenu nastavu u jednoj smjeni, različite i mnoge izvannastavne aktivnosti, projektnu nastavu, ali i opuštenije ozračje u kojem se nastavnici i učenici osjećaju ugodnije. Prema ocjenama mnogih posjetitelja, jedna je od najneobičnijih i najljepših školskih zgrada. U njoj je primjeren prostor dobio školski muzej, ali i još jedna posebnost: zvjezdarnica, jedina u Slavoniji i Baranji, na tragu prvih astronomskih promatranja požeških gimnazijalaca s njihovim profesorom Otonom Kučerom, potkraj 19. stoljeća.

O široj društvenoj razvojnoj ulozi naše Gimnazije govore činjenice da je uz našu suradnju i pomoć, unazad 25 godina, ustanovljeno nekoliko važnih institucija u Požegi: • Veleučilište u Požegi krenulo je s radom uz prostornu

pomoć Gimnazije. Kod nas je bio smješten dekanat, informatički kabinet i videokonferencijska dvorana, sve do osiguravanja današnjih zgrada, a navedene prostore koristili su studenti Veleučilišta i naši učenici.

107

Povi

jest

• Osnivanje srednje Glazbene škole u Požegi i izvođenje nastave općeobrazovnih predmeta za učenike srednje Glazbene škole organski je povezano s našom Gimnazijom, tako da nerijetko čujemo izraz „Glazbena gimnazija“. Prostorom smo pomagali srednjoj Glazbenoj školi prilikom osnivanja još u našoj staroj, a kasnije i u novoj zgradi, sve do otvaranja nove zgrade Glazbene škole Požega.

• Za osnivanje Katoličke gimnazije s pravom javnosti također smo dali prostornu, organizacijsku, a u prve dvije godine postojanja i kadrovsku potporu.

• Uz potporu Gimnazije i iz aktivnosti Gimnazijskog foto-kino kluba, odnosno kasnije Gimnazijske filmske radionice (GFR-a) pokrenuta je i nadaleko poznata Hrvatska revija jednominutnih filmova.

Izrazito velika postignuća ostvarili smo na području informatizacije škole i upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT): • Požeška Gimnazija bila je jedna od prvih, ako ne i

prva škola u Hrvatskoj, koja je izdavala učenicima svjedodžbe ispisane pomoću računala.

• Bili smo uključeni u pilot projekt CROSNet Ministarstva znanosti i obrazovanja i u tom svojstvu jedna od nekoliko škola u Hrvatskoj koja je u to vrijeme imala stalnu internetsku vezu.

• Godine 1999. nabavljena je nova oprema za informatički kabinet, a postupno su informatizirani ostali prostori i funkcije škole.

• Među prvima smo, ako ne i prvi, objavili online  zadatke za samoprovjeru znanja  potrebnog za uspješno praćenje nastavnog programa u prvom razredu (tzv. inicijalne testove).

• Godine 2011./2012. bili smo jedna od triju škola u Hrvatskoj s kojima je CARNet eksperimentalno uveo elektroničko vođenje dnevnika rada i imenika učenika pomoću aplikacije e-Dnevnik. Pritom su naši profesori svojim primjedbama i prijedlozima bitno utjecali na konačnu aplikaciju kakvu danas koriste gotovo sve škole.

• Razvijali smo županijski portal „Dolina“, kao prvi lokalni dinamički portal u Hrvatskoj te vlastiti

sustav za online ispitivanje znanja „Evaluator“. • Posebnu smo pažnju posvećivali razvoju školskog

mrežnog mjesta još u vrijeme kada su rijetke škole imale mrežnu stranicu, a dizajnom i funkcionalnošću naš „web“ osvajao je domaća i međunarodna priznanja.

Ovakav pristup u proteklih 25 godina donio je izrazito visoke uspjehe na državnim i međunarodnim natjecanjima, olimpijadama, susretima, online aktivnostima naših učenika, ali i izrazito dobre rezultate na ispitima državne mature u tom području. U tom kontekstu, na temelju znanstvenog istraživanja e-učenja u Gimnaziji, naša profesorica Ljiljana Miletić izradila je i obranila doktorat znanosti.Neki su naši profesori autori udžbenika, zbirki zadataka i priručnika, sudjeluju u radu NCVVO-a u izradi zadataka ili ispravljanju ispita državne mature te u radu stručnih skupina CKR-a, neki su u zvanju mentora i savjetnika, vode županijska i međužupanijska stručna vijeća te stručne i druge udruge.Za naše učenike organiziramo dodatne pripreme za državnu maturu subotom u slobodno vrijeme, zimske škole fizike, matematike, informatike i robotike, različite radionice u Centru izvrsnosti Dar Mar, gostujuća predavanja bivših učenika te susrete bivših učenika studenata s maturantima što našim maturantima pomaže u traženju odgovora na pitanja vezana uz buduće studiranje. Uveli smo i nastavu slovačkoga jezika čime želimo pokazati brigu za manjine.Imamo dugogodišnju suradnju s Hrvatskom gimnazijom u Budimpešti, uspješne suradnje s nekoliko hrvatskih gimnazija, osobito Dubrovačkom, s British Councilom, Austrijskim kulturnim forumom, Hrvatskom Paneuropskom unijom, veleposlanstvima više zemalja i mnogim drugima, a rezultate tih suradnji nastojimo ugraditi u svakodnevni život i rad škole kako bi naši učenici stekli što šire kompetencije potrebne za nastavak školovanja.Naše učenike usmjeravamo prema humanitarnim aktivnostima i potičemo njihovo razumijevanje i pomaganje ljudima u potrebi, siromašnima, starima i

108

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

bolesnima. Posebno je vrijedno izdvojiti situaciju od prije 25 godina kad smo primili maturante i profesore iz Slavonskog Broda na kraju šk. god. 1991./92. kako bi u vrijeme ratnih razaranja u Brodu u sigurnosti završili školsku godinu, maturirali i uspjeli redovno upisati studije.Naša je Gimnazija mjesto mnogih kulturnih događanja, predstavljanja knjiga, predavanja, tribina i različitih izložbi, a bili smo domaćini i nekoliko državnih natjecanja.Recimo i to da smo prva hrvatska škola uključena u Europsku školsku mrežu „My Europe schools“.Škola smo koja je provedbom EU projekta 2015. godine proizvela prvi kurikul u Hrvatskoj usklađen s hrvatskim i europskim kvalifikacijskim okvirom, dokazujući tako osposobljenost za aktivno uključivanje u reformu obrazovnog sustava.U okvirima toga projekta tiskali smo i „Ekološki leksikon Požeško-slavonske županije“ kao konkretan doprinos rješavanju problema zaštite okoliša i održivog razvoja u našoj županiji.Već sedmu godinu zaredom domaćini smo Ljetnoj školi znanosti u organizaciji Društva za edukaciju van okvira EVO. Zahvaljujući tome svake godine nekoliko naših učenika dobije priliku sudjelovati u znanstvenim istraživanjima pod vodstvom perspektivnih i vrhunskih domaćih i stranih znanstvenika, a u našoj školi predavanja su držali neki vodeći svjetski znanstvenici među kojima je i jedan nobelovac (drugoga očekujemo ovog ljeta). Zgotovili smo projekt izgradnje školske sportske dvorane. Imamo ishođenu građevinsku dozvolu i pripremljenu dokumentaciju za prijavu na EU fondove čim se ukaže prilika pa vjerujemo kako ćemo uskoro uspjeti ostvariti ovaj razvojni prioritet. Za navedena postignuća dobili smo mnoga priznanja i zahvale od kojih izdvajamo: • Kolektivna nagrada Grada Požege • Ministrovo priznanje u povodu Dana učitelja • Povelju Republike Hrvatske • Priznanje Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz

Zagreba za „istaknuti doprinos u srednjoškolskom obrazovanju“ koje dobivamo već duži niz godina.

Kada smo skupili podatke o sudjelovanju naših učenika na državnim i međunarodnim natjecanjima u posljednjih 27 godina, podaci su zauzeli 23 stranice sitnih slova. Iščitavamo kako je u tom vremenu na državnim i međunarodnim natjecanjima, susretima i smotrama sudjelovalo najmanje 500 naših učenika u ukupno 201 natjecanju (susretima i smotrama). To znači kako je u prosjeku 20 naših učenika godišnje sudjelovalo u 8 natjecanja. Prema ostvarenim rezultatima u 104 natjecanja naši su se učenici plasirali među prvih 10. To znači da je nešto više od polovine naših učenika koji su sudjelovali na državnim i međunarodnim natjecanjima ostvarilo plasman među prvih 10.Imamo ukupno 39 prvih mjesta u 27 natjecanja. Najviše prvih mjesta, zlatnih medalja i prvih nagrada je iz područja informatike: njih 12. Na državnim natjecanjima, osim iz informatike, naši su učenici bili prvaci u novinarstvu, likovnom i literarnom izrazu, filmu, matematici, poznavanju EU, hrvatskom jeziku i festivalu znanosti. Imamo i najbolju pjesnikinju u srednjoškolskom izrazu s Goranova proljeća.Od međunarodnih natjecanja izdvajamo: srednjoeuropsku i međunarodnu informatičku olimpijadu. Tu su naši učenici (Mario Živić i Ivan Katanić) osvojili 4 zlatne, 3 srebrne i 4 brončane medalje. Na Međunarodnom turniru mladih prirodoslovaca pretprošle i prošle godine osvojena je jedna zlatna i jedna srebrna medalja.U okviru UNESCO-ovog globalnog interkulturalnog projekta „This is our time“ četiri puta bili smo svjetski prvaci.Naravno, o uspješnosti u ostvarivanju naše temeljne zadaće svjedoče rezultati na državnoj maturi čiji pregled smo predstavili u jednom od prethodnih poglavlja.

Jesu li navedena postignuća dovoljna za zaključiti da je Gimnazija ponovo zauzela svoje nekadašnje visoko mjesto u hrvatskom srednjoškolskom sustavu? Mi držimo da jesu!

109

Povi

jest

110

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Slika prve gimnazijske zgrade iz 1726. godine (danas zgrada samostana sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog). U nizu vidi se zgrada nekadašnje više djevojačke škole (danas Osnovna škola Antuna Kanižlića).Iz arhiva Samostana milosrdnica sv. Vinka Paulskog

111

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Fra Ivan Požežanin za Latinsku školu u Požegi g. 1637.*

Pedeset i pet tisuća učenika Požeške gimnazije*

Obrazovanje djevojaka i prve učenice Gimnazije u Požegi*

Devedeset maturantskih generacija*

Društvo za potporu siromašnih učenika*

Profesorska i učenička knjižnica

Nastava fizike u našoj školi*

Požeški kinoklubovi

Izdvojene povijesne teme

112

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Fra Ivan Požežanin za Latinsku školu u Požegi g. 1637.*Dr. Josip Buturac

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 45-52.*Zadržan je potpun izvorni tekst, ali su dodani podnaslovi kojih u izvorniku nema s ciljem olakšavanja snalaženja u bogatom sadržaju članka.

okom XII stolj. Požega je politički i ekonomski centar za veći dio Slavonije. Tu je sjedište sandžaka koji obuhvaća pod ručje od Save kod Broda

do Drave kod Virovitice i Osijeka pa sve do Dunava kod Vukovara. Od 16.000 požeških stanovnika: muslimana ima oko 15.000, a katolika oko 1200. Katolička je ma-hala u današnjem Vučjaku i dalje prema Jagodnjaku. Tu stoji i njihova crkva sv. Duha (danas crkva sv. Filipa i Jakoba). Oko 40 katoličkih obitelji jesu okretni trgovci, obrtnici, poslovno po vezani s katoličkim trgovcima u Sarajevu, Banjaluci, Dubrovniku, Osijeku, Beogradu itd. Cesta od Pleternice prema Brodu zove se Dubrovački drum, a cesta od Pleternice prema Svinjaru (Davor) i Banjaluci Horvatski drum. Trgovačke veze požeških

trgovaca ko ji poznaju strane jezike idu i dalje sve do Budima, Beča i Venecije. Te su veze pribavile ovim trgovcima ugled i bogatstvo. Turske su vlasti priznavale požeškim katolicima široku vjersku slobodu kao nigdje u turskoj državi: crkveno je zvono smjelo zvo niti, a neki se obredi javno obavljati izvan crkve. Katolici su ov dje, kao i u Beogradu i po madžarskim gradovima, imali svoju po sebnu »Općinu (Communitas)« i općinsku upravu koja je s odo brenjem sultana vršila neke pravne poslove u korist katolika.

U ovakvoj sredini rodilo se i odraslo u Požegi nekoliko fra njevaca, veoma zaslužnih za kulturni život i političku svijest sla vonskih katolika Hrvata u XVII stolj. Oni su od veličkog franjevačkoga samostana učinili kulturni centar Slavonije. Od rođenih Požežana posebno su se istakla četiri biskupa: Antun Matić Po žežanin, Ivan Mihajlović Požežanin, Marin Ibrišimović Požežanin, Nikola Ogramić Požežanin, i dva biskupska generalna vikara: Pe tar Nikolić Požežanin i Luka Ibrišimović Požežanin. Oni se tako potpisuju da uz svoje ime rjeđe stavljaju prezime, ali zato uvijek pišu: Požežanin (de

T

Izdvojene povijesne temePriredio: Ivo Žanetić

113

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Possega) što im po tadašnjem običaju služi kao prezime. A tako su činili i požeški trgovci.U ovoj raspravici želimo prikazati život i rad fra Ivana Mihajlovića Požežanina, a u prvome redu sve ono što je on poduzi mao da se u njegovu rodnom gradu Požegi osnuje latinska škola.

Fra Ivanova obitelj i njegovo školovanje u ItalijiIvan se rodio u Požegi oko g. 1605. u trgovačkoj obitelji Mi hajlović. Otac mu se zvao Matej koji se rodio u pravoslavnoj vje ri i oženio kao pravoslavac, a kasnije je prešao u katoličku vjeru. Majka se zvala Janja rođena Lučić, inače sestra biskupa fra Je ronima Lučića. Biskup se rodio u Bosni, u okolici Vareša, a Ja nja ili ondje ili u Požegi kamo se preselila jedna grana roda Lu čić. U obitelji Mateja i Janje rodilo se petero djece: osim Ivana još su se dva sina (Stjepan i drugi kome ne znamo imena) školo vala u sjemeništvu i postala franjevci, a drugi su se dali na trgo vinu.*S obitelju Mihajlović stajao je uvijek u dobrim vezama fra Jeronim Lučić. To mu nije bilo teško jer je duže vremena služ bovao u samostanu u Našicama kao gvardijan i propovjednik pa se odanle navraćao češće u Požegu. Kao ujak mogao je lako ut jecati na svoje nećake Ivana i Stjepana. Međutim upravo fra Lu čić svjedoči da se za uzgoj spomenute dvojice braće u roditeljskoj kući mnogo brinuo drugi franjevac, fra Marko Bandini, ro-dom iz Bosne (Skoplje). Ovaj je na početku XVII stolj. bio ge neralni vikar bosanskog biskupa Franje Baličevića** i valjda za jedno s njim duže vremena boravio u Požegi i Velikoj. Tako je mogao lako upoznati obitelj Mihajlović i veoma nadarenu braću Ivana i Stjepana. Vjerojatno je da ih je preporučio za daljnje ško lovanje u Italiji.*Arhiv Kongregacije De propaganda fide Rim, SOCG vol. 160, fol.

172 r.

**Ondje.

Kad je započelo Ivanovo školovanje u Italiji i koliko je tra jalo, toga pouzdano ne znamo. Sigurno je da se on 1633 — 1635. nalazi u Perugi, a sve do 1637. u Italiji. U Perugi se školovalo više slavonskih franjevaca.G. 1633. fra Ivan je još mlad svećenik franjevac, ali ugle dan i uvažavan kako u domovini tako u Rimu kod vrhovnog pogla varstva Katoličke crkve. U to doba postojao je u Slavoniji spor zbog biskupijskih granica između smederevačkog biskupa kao administratora Srijemske biskupije i skradinskoga biskupa kao administratora Bosanske biskupije. Fra Ivan upravio je iz Peru ge Rimskoj kuriji pismo u kojem je prikazao raspoloženje sla vonskih katolika prema pitanju biskupijskih granica. Njegovo je pismo dobro djelovalo. U Rimu se sastala komisija za rješavanje rečenog spora. U toj je komisiji fra Ivan zastupao skradinskoga biskupa fra Tomu Ivkovića. Spor je privremeno riješen tako da je Srijem pripao smederevačkom biskupu, a ostala Slavonija bo sanskom administratoru.*G. 1636. fra Ivan se nalazi u Veneciji. Od mjeseca veljače do srpnja pisao je odavle više pisama, čini se da se želio vratili u domovinu, ali mu to nije uspjelo zbog rata, kuge ili koje druge nevolje. Imao je i namjeru poći u Rim što mu je uspjelo.***Ondje, vol. 75, fol. 234, 235; vol. 310, fol. 18; vol. 400, fol. 623.

**Ondje, vol. 12, fol. 199, 201, 208, 209; vol. 15, fol. 77, 89, 96, 101,

307, 308, 309 — 315.

Fra Ivanovo zauzimanje u Rimu za osnivanje latinske škole u PožegiZa boravka u Rimu g. 1637. rodila se u srcu fra Ivana Požežanina velika rodoljubna želja: kad se vrati u domovinu, osno vat će u Požegi školu za koju će ponijeti iz Rima knjige kao dar Rimske kurije odnosno Kongregacije za širenje vjere (de propa ganda fide).U tom smislu sastavio je i predao molbu u kojoj je tačno naznačio koje su knjige u budućoj požeškoj školi potrebne na stavniku, a koje đacima. Što više, računajući

114

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

na veći broj đaka, on je napisao i to koliko mu je od koje knjige potrebno primjera ka da bi svaki đak u školi imao svoju knjigu kako bi se obuka mogla nesmetano odvijati.Povodom fra Ivanove molbe zabilježeno je u Arhivu Kon gregacije De propaganda fide (Roma, Piazza di Spagna) pod sig naturom SOCG vol. 397 fol. 103 r ovo:

Emin. e Rev. Sign.

Fra Giovanni da Possega Min. Oss. della Provintia di Bosna havendo compito li suoi studii, e volendo ritornar alla Patria, con animo di metter et ereger una scuola à Possega per instruir a gioventù nelle cose della gramatica et altre appartinenti alla conscientia, perche li sono necessarii libri, supplica l’ Eminenze loro à volerli far dare li sotto scritti che sa rà l’ opera pia, et utile, e si pregarà Il. Sign. etc. Quas Deus etc.

PerMaestroUn Calepino GrandeL’ epistole et orat. di Cicerone con li Commenti Un Nizolo, cioè Vocabulario Ciceroniano grande

PerliscuolariAlfabetarii 100 Donati 100Gramm-e d’ Emanuele 100 Epistole famil. di Cicerone 100 Dittionarii Cireroniani 100 Psalterii piccoli 100 Calepini piccoli detti Calderini 100Una mezza risma delle figurine per dispensar alli ragazzi quando imparano la dottrina Christiana.

Na rješenju molbe stoji napisano: Libri per la scuola di Possega. Knjige su doduše sve nabrojane, ali je broj primjeraka po jedine knjige smanjen. Zato je fra Ivan ponovio molbu u kojoj je tražio nešto manje knjiga negoli u prvoj molbi: 50 Donata, 50 Emanuelovih gramatika, 20 Ciceronovih epistola, 30 ciceronskih

rječnika, 30 malih psaltira i 2 mala latinska rječnika.*Fra Ivan Mihajlović Požežanin, po svemu se čini, rečene je knjige preuzeo i dopremio u Požegu, i to u ljetu g. 1637. Njegova je zacijelo namjera bila da osobno otvori latinsku školu u Pože gi u jeseni g. 1637. i da bude u njoj prvi nastavnik. U isto su vri jeme sličnu školu vodili

115

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

isusovci u Pečuju, a nekoliko godina pri je toga isusovci u Beogradu.*Ondje, vol. 397, fol. 103, 104, 153, 156. Na drugom primjerku

fra Ivanove molbe mjesto »scuola« piše: un studio d’ humanita; o

knjigama kaže: ne havendo delli libri; moli uvezane knjige jer ih (u

Požegi) nema tko uvezati.

Teške prilike i zaduženja u franjevačkoj provinciji Bosni Srebrnoj remete Fra Ivanov planUpravo u ljetu 1637. vladale su teške prilike u franjevačkoj provinciji Bosni Srebrnoj. Turci su progonili franjevce i uplitali se u upravu njihove provincije, a sami franjevci bili su među sobom nesložni. Na franjevačkom kapitulu (skupštini) u Olovu izab ran je za provincijala fra Marijan Maravić, zbog turskog pritiska, a poslije toga na sastanku u Velikoj fra Ivan Drnišanin. Važnu je ulogu igrao tada kustos provincije fra Marin Ibrišimović Požeža nin. Ovakve su prilike poremetile plan fra Ivana. Mjesto u Pože gi, njemu su poglavari povjerili službu kapelana i učitelja škole u Sarajevu. On je u Sarajevo došao i bio pripravan prihvatiti on dje službu. Međutim, kustos Ibrišimović, iako zemljak, nije bio sklon fra Ivanu pa je mu spriječio preuzimanje službe u Sarajevu.*U jeseni 1637. boravi fra Ivan u samostanu u Sutjeskoj uz svoga ujaka fra Jeronima Lučića, biskupa Drivasta i apostolskoga administratora Bosne. Bolešljiv i nemoćan biskup uzima svoga nećaka najprije sebi za tajnika, a kasnije za generalnog vikara. U listopadu t. g. polazi biskup Lučić na kanonsku vizitaciju i kriz mu u Slavoniju, a prati ga fra Ivan. Obišli su zajedno župe Dragotin, Selce, Podgorač i Našice, a onda su došli u Požegu i tu se zadržali četiri mjeseca od prosinca 1637. pa do travnja 1638. O njihovu boravku u Požegi sačuvan je dosta iscrpan izvještaj, ali nema riječi o požeškoj latinskoj školi. U travnju 1638. vizitacija se nastavlja, najprije u Velikoj i dalje po Slavoniji, a onda u Bos ni, u Banjaluci.**

U ljetu 1638. Lučić i fra Ivan Mihajlović nalaze se opet u Bosni, u sutješkom samostanu. Lučić piše Kongregaciji za širenje vjere i moli da bi fra Ivan bio potvrđen kao njegov generalni vi kar. Na biskupovu želju franjevački prvaci, sakupljeni 14. kolo voza 1638. u Olovu, daju vrlo pohvalnu izjavu o fra Ivanu i prepo ručuju ga za svaku crkvenu i redovničku službu: Nos infrascripti ... fidem facimus ... qualiter Adm. R. P. fratrem Ioannem Michailovich de Posega Bosnensem ... Episcopi Drivastiensis Vicarium Generalem, sacerdotem, sacrae Theologiae lectorem, et concionatorem celeberrimum, religiosum, bonum, probum, honestum, et exemplarem, virtutibus polentem scimus, et cognoscimus, atque a catholicis parentibus nempe Domino Mattheo Michailovich, et Domina Agnete, legitimo matrimonio coniugatis natum, et procreatum: et in hac nostra Provintia bene visum, et recognitum; atque ad omnia officia, tam ecclesiastica, quam Religionis aptum, et idoneum, nec ullo crimine viciatum, immo pro hac nostra Pro vintia: summe utilem, necessariumque habemus.****Ondje, vol. 157, fol. 229 r.

**Ondje, Visite e Collegi, vol. 17, fol. 178 — 181.

***Ondje, SOCG vol. 157, fol. 283 r.

Fra Ivan ostaje tajnik i generalni vikar biskupa Lučića sve do jeseni 1639. Dana 3. listopada t. g. imenovan je novi bosanski biskup, fra Toma Mrnavić, koji uzima sebi za tajnika fra Stjepa na Mihajlovića Požežanina. Tako je prestala služba biskupa Lu čića u Bosni i, naravno, služba fra Ivana u Bosanskoj biskupiji.Fra Ivan Mihajlović, željan rada, moli 1640. Kongregaciju za širenje vjere da njega i fra Marijana Milotića iz Soli (de Salina, Tuzla) pošalje kao misionara u župe Garčin, Dragotin i Selce te u Podravinu gdje su katolici izmiješani s kalvinima. Ova fra Iva nova želja ili nije uvažena ili je on od nje odustao.*

116

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Fra Ivan kao nastavnik gimnazije u Velikoj i kobno imenovanje za prizrenskog biskupaG. 1640. fra Ivan dolazi u Veliku i tu postaje nastavnik u školi koju suvremenici zovu gimnazijom. Dokumenti o fra Ivanu kao nastavniku govore vrlo pohvalno. »Hoc anno florebat gymnasium conventus Velicensis in Slavonia, magistro P. Ioanne Mihailovich a Posega, viro erudito, pio, et rerum gerendarum dexteritate claro, qui dein ad sedem Prizrensem postulatus fuit; alumni erant 40«.**Nema podataka o tome da li se fra Ivan kao nastavnik u Veličkoj gimnaziji služio knjigama, dobavljenim iz Rima; da li su Veličku gimnaziju polazili i sinovi požeških obitelji koji nisu ima li namjere stupiti u duhovni stalež, nego postati što obrazovaniji trgovci i obrtnici; da li je fra Ivan uz nastavničku službu u Veli koj učiteljevao također i u Požegi za koju je u Rimu knjige tra žio i dobio. Iz sačuvanih mnogobrojnih pisama fra Ivana vidi se da je on bio protiv svoje volje, silom prilika, zapleten u borbu koja je zapravo vođena protiv njegova ujaka, biskupa Lučića. On često piše o sebi i crkvenim prilikama u Slavoniji i Bosni, ali se nigdje i nikada ne ispričava zašto u Požegi ne vrši nastavničku službu. On se i opet (1642.) želi povući i postati običan misionar u Slavoniji, Ugarskoj ili Srbiji, iako ima lijepih i priznatih nastav ničkih sposobnosti. Moramo dakle zaključiti iz sačuvanih, pris tupnih dokumenata da je fra Ivan Mihajlović Požežanin imao nam jeru osnovati u gradu Požegi latinsku školu i primio je za nju u Rimu knjige, ali nismo sigurni da je on ili tko drugi doista ovdje tu školu osnovao i u njoj službovao. Sigurno je da je učiteljevao u Velikoj, a vjerojatno da se ondje služio poklonjenim knjigama. Inače se zna da je dosta požeških građana trgovaca poznavalo talijanski jezik, a po koji i latinski.****Ondje, vol. 401, fol. 503 r.

**Jelenić Julijan, Latinske škole Bosne Srebreničke, Godišnjak

sveučilišta u Za grebu 1924/25 — 1928/29, str. 35.

***Latinska škola u samostanu u Velikoj spominje se u raznim

dokumentima to kom XVII stolj. God. 1639. biskup fra Jeronim Lučić

svjedoči da se ta škola uzdržava prihodima četiriju župa: Požega,

Ratkov Potok (Ratkovica), Garčin i Dragotin. Arhiv Pro pagande, kao

gore, SOCG vol. 157, fol. 254; vol. 164, fol. 139 v.

Fra Ivan Mihajlović ostaje u Velikoj kao nastavnik gimna zije sve do 1643., u svemu oko tri godine. Razumije se samo po sebi, kroz to vrijeme dolazi češće u Požegu radi veze s rodnom kućom, roditeljima, braćom i požeškim trgovačkim obiteljima. Kad je na početku g. 1643. bečki papin nuncij i ujedno papin vizitator Jakob Boncarpi, biskup Himerije, najavio svoj dolazak u Veliku i Požegu, braća fra Ivan i fra Stjepan Mihajlovići, za jedno s požeškim trgovcima katolicima pobrinuli su se za vizitatora. Od turskih su vlasti ishodili za njega potrebnu propusnicu (»salvo condotto«) i osigurali mu pratnju sve od Komorana, pre ko Budima i Osijeka do Požege. Mons. Boncarpi gostoljubivo je primljen u Požegi i Velikoj kako se to vidi iz njegova pisma, da-tiranog u Velikoj 20. veljače 1643. i poslanog Rimskoj kuriji. U tom pismu posebno hvali i preporučuje fra Ivana. Spominje kako je donio dvije papine bule koje će predati osobama kojima su upravljene.Boncarpi se zadržao u Velikoj i Požegi oko tri mjeseca da bi izvidio ovdašnje vjerske prilike, a zatim je otišao prema Srijemu i Beogradu. Vjerojatno je da je ovom prilikom predao fra Ivanu bulu kojom se on imenuje prizrenskim biskupom.*Kako je prizrenska biskupija bila siromašna i nije mogla uzdržavati svoga biskupa, morao je Matej Mihajlović, otac fra Ivana, osigurati svom sinu biskupu život. Kod općinske uprave požeških katoličkih trgovaca sastavljena je u tu svrhu posebna isprava kojom otac Matej predaje svome sinu u Požegi vinograd, neke oranice i livade. Isprava je oštećena, pa je donosimo u izvatku:In Dei nomine. Amen. Mense Iunii die 12 Anno Domini Nostri Iesu Christi (1643). Coram publicis Personis et Iudicibus ordinariis civitatis Posseghe ... et Magniticus Dominus Mattheus Mihailovich de civitate ... mihi Bartholomeo Bratcich Illustrissimi q. b. m. Domini Episcopi... ad presens Illustrissimi et Reverendissimi Episcopi Himerie notasus ... cognitus ...Potpisali svjedoci: D. Haggi Marco Lalich ... Cattich, D. Stephano Ispano, D. Mariano ... civitatis Posseghe, et iudici bus ... Ego tamen Bartholomeus Bratcich ... et confeci hoc instrumentum ad instantem ut supra.**

117

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

U ljetu ili jeseni 1643. otišao je novoimenovani prizrenski biskup fra Ivan Mihajlović Požežanin u svoju prizrensku biskupi ju. Ondje je ubijen s razloga koji se nikada nije mogao ustano viti. Ivanova su braća dolazila iz Požege u Makedoniju, pa iako u dobrim odnosima s turskim vlastima, nisu mogla ništa saznati. I Rimska je kurija poduzimala istragu, ali bez koristi.*** Fra Ivan je vjerojatno žrtva fanatičke mržnje nekog muslimana.*Ondje, SOCG vol. 179, fol. 57 — 64, 72, 73, 79, 80, 96.

**Ondje, fol. 106, 113. — Ondje, Acta fol. 15, fol. 244 v, 409 v.

***Ondje, SOCG vol. 93, fol. 108; vol. 127, fol. 75, 76, 78. — Acta vol.

16, fol. 64 nr. 37.

Što možemo zaključiti o postojanju latinske škole u Požegi?Iz prikupljenih brojnih dokumenata koji se odnose na tur sko vladanje u Slavoniji nismo mogli kao sigurno utvrditi da je u sredini XVII stolj. postojala u Požegi latinska škola ili gimnazija. Teško je i zamisliti da bi velički franjevci u isto vrijeme mog li u ono doba uzdržavati dvije latinske škole u razdaljini nešto više od deset kilometara. Za Požešku je kotlinu svakako važno postojanje veličke latinske škole za koju možemo mirne duše re ći da je preteča kasnije isusovačke gimnazije u Požegi. Da nisu isusovci g. 1699. osnovali u Požegi svoju gimnaziju, sigurno je da bi franjevci svoju školu iz Velike prenijeli u Požegu, oslobođenu od Turaka, i usavršili je prema suvremenim potrebama. Uosta lom, poznata je stvar da su franjevci, poslije odlaska isusovaca iz Požege, ne doduše odmah, nego nakon stanovitog vremena, preuzeli Požešku gimnaziju i u njoj učiteljevali dugi niz godina (1828. — 1864.).Iz gore nabrojenih knjiga koje je fra Ivan Mihajlović Po-žežanin donio iz Rima u Požegu ili Veliku za požešku ili veličku školu, zatim iz literature o franjevačkom školstvu, možemo lako zaključiti kako se odvijala nastava u veličkoj latinskoj školi. Ško la je djelovala jednako kao i u drugim franjevačkim samostani ma u Bosni i dalje

u svijetu. Obuka je trajala u svemu tri godine. Prve se godine usavršavalo čitanje. Za to su služili »alfabetarii« ili table, a početnici su se zvali »tabulisti«. Kao pomoć kod čita nja upotrebljavali su se psaltiri. U drugom se razredu učila latinska gramatika prema glasovitom piscu Emmanuelu Alvarez-u, isusovcu iz Portugala, koji je oko g. 1573. izdao prvo izdanje svo je latinske gramatike. Tom su se knjigom đaci služili barem jed no cijelo stoljeće. Po Donatovoj knjizi, iz koje se također tada učilo, drugoškolci su se zvali donatisti. U trećem su razredu đaci čitali Ciceronova djela i služili se latinskim rječnicima.U doba fra Ivana Mihajlovića velička je škola, kao što smo rekli, imala 40 đaka. Sakupljeni su bili iz raznih krajeva: iz Po savine, južne Ugarske i Srbije. U isto vrijeme školovalo se u Na šicama desetak đaka, možda u filozofiji i teologiji.*Velička latinska škola bila je svakako dobra pomoć i po-ticaj da u Požegi tokom XVII stolj. proradi i djeluje bar osnovna škola. To dokazuje opća pismenost požeških trgovaca u XVII stolj.: svi oni pišu tada uobičajnim pismom — bosančicom, a ne ki i talijanski.*Ondje, SOCG vol. 124, fol. 43. Fra Ivan spominje i svoju službu

propovjednika u prostranoj veličkoj crkvi gdje se na nekom kamenu

nalazi uklesan natpis koji svjedoči da je ta crkva građena prije 600

godina.

118

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Pedeset i pet tisuća učenika Požeške gimnazije*

Antun Petković

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 11-20.*Zadržan je potpun izvorni tekst, ali su dodani podnaslovi kojih u izvorniku nema s ciljem olakšavanja snalaženja u bogatom sadržaju članka.

U životu i razvitku svakoga naroda imaju škole vrlo značaj nu ulogu. Kao institucije za odgoj i obrazovanje omladine i najelementarniji i najpristupačniji nosioci prosvjete i kulture one pružaju mladim generacijama osnovna znanja iz područja nauke, razvijaju sposobnost mišljenja i uz ostale faktore odgoja obliku ju osnovne crte ličnosti. Naučnim sadržajem nastave djeluju na formiranje svijesti i nazora na svijet, a estetskim, humanistič kim, zdravstvenim i radnim odgojem osposobljavaju pojedine ge neracije za život prenoseći iskustva starijih pokoljenja, i istovre meno podižu kadrove koji će u novim životnim uvjetima i na no-vim iskustvima stvarati naprednije društvene forme i shvaćanja.Razvojem društva i napredovanjem nauke i tehnike škola sve više služi unapređivanju privrede, stvara njene stručne nosio ce i time povratno utječe na društvenu sredinu u kojoj se razvi ja i od koje zavisi. Svojom odgojnom funkcijom kao društvenom pojavom škola se ne može odvojiti od općeg ekonomskog i kul turnog razvoja, pa zato sublimirajući najprogresivnije tendenci-je okoline u kojoj djeluje, ona svojim nastavničkim i učeničkim snagama daje neposredan prilog općenitom razvoju te zajednice.Nije čudo stoga da od najstarijih vremena svi društveni sis temi teže oko odgoja svoje omladine, osnivaju škole i tako stva raju prosvjetne centre i rasadnike kulture jednoga kraja ili po krajine.I grad Požega je jedan od malobrojnih gradova naše do-movine u kojoj već treće stoljeće opstoji gimnazija kao

najrazvi jeniji tip općeobrazovne srednje škole, pa je njen rad usko ve zan za odgoj generacija i kulturnu prošlost i sadašnjost ovoga grada i cijele Slavonije.

Dokumenti s popisima i brojnost učenika po razdobljimaBroj učenika koji su prošli kroz predvorje znanja ove us tanove nije malen. U dobroj i rijetko sačuvanoj dokumentaciji u arhivu škole naći ćemo popisana imena, prezimena, opće gene ralije i uspjeh od 55.716 redovnih učenika.* A nisu to svi! Mnogi su završili školu kao privatni učenici, a u ovom broju nisu ni oni koji su polazili pripremne razrede (parvistae maiores i parvistae minores) u prvih pedeset godina života škole.* Broj pojedinih osoba koje su se školovale u Gimnaziji smanjio bi

se otprilike za jednu petinu od gornje cifre koliko je puta razmjerno

jedno te isto lice ulazilo u sta tistiku u toku pohađanja pojedinih

razreda škole.

Ovamo valja pribrojiti i 581 studenta filozofije i moralne teologije koliko ih je završilo ova dva fakulteta Academiae Poseganae za njezina opstanka uz Gimnaziju od 1760. do 1776. godine.

Podatke o učenicima pružaju slijedeći dokumenti:

MATRICULA STUDIOSORUM 1725 — 1837/38., knjiga for mata 22/34 cm uvezana, nepaginirana sadrži latinskim jezikom ru kom pisan popis đaka po razredima za sve godine osim 1735, 1743, 1744. i 1811. Na početku svakog godišta navedeni su profesori i direktori škole s naznakom razreda u kojima su predavali, odnos no kasnije predmeta koji su obučavali. Od godine 1756. nalazimo i ocjene iz vladanja i općeg uspjeha, a od 1773. uz ovo još mjesto odakle je đak, stalež i domovinu

119

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

I kroz to vrijeme broj učenika veoma varira. Od 126 u go dini 1842. do 24 u godini 1849. Opet godine rata! Od godine 1848. podaci su pisani hrvatskim jezikom. Evo što o tome kaže zabilješka na uvodnom mjestu te godine:

»Godine 1848/49. kanogod u nijednoj cile domovine naše Gymnasii tako ni u ovoj Požežkoj (što se od stolitja dogodilo ni je), nisu škole deržane bile poradi domaćeg građanskog rata, koi je, kako će jurve historia obširno pripovidati, strahovito bisnio.— Dopušteno je ipak bilo, da oni đaci, koji bi posebno koju školu izučili, javnom se izpitu podvrći mogu. — Posli malo vrimena i to je od naše domaće vlade t. j. Banskoga Vića naloženo da se koliko je moguće svi Nauci u narodnom ilirskom jeziku odsele pridaju, i svako službeno dopisivanje u njemu vodi«.

Pod istim naslovom na koricama u trećoj su knjizi uvezani katalozi I — VI razreda s nazivom C. K. GYMNASIA POŽEŽKA — IMENIK perve, odnosno druge, tretje, četvrte i pete učionice te šeste latinske učionice za školsku godinu 1851/52. U kaligraf ski rukom iscrtanim rubrikama za svakog učenika na jednom lis-tu nalaze se podaci ispisani hrvatskim jezikom, a sadrže generali je na gornjoj strani lista, a ispod toga su rubrike po predmetima ispunjene nazivom predmeta i opisnim ocjenama te karakteristi kom učenika.

IMENICI KR. NIŽE GIMNAZIJE POŽEŽKE U G. 1852/53. — 1854/55. naslov je na koricama četvrte knjige u kojoj su uve zana tri godišta Imenika učenika, sada već na štampanim tiskanicama za svaki razred. Naziv im je C. K. doljna Požežka gimnasia — Imenik I odnosno II, III i IV učionice. Uz generalije su i rubrike s predmetima i opisnim ocjenama za I i II poletje. U školskoj godini 1854/55. podaci su ispunjeni njemačkim jezikom iako je tiskanica štampana hrvatskim jezikom. Tiskanice su štampane u Zagrebu.

Dalje slijedi knjiga istog formata s uvezanim katalozima za godine 1855/56 — 1857/58. Tiskanice i podaci

kao napr. civis Poseganus, libertinus, nobilis, plebejus, Sclavo, Croata, Licanus, Carniolus, Bohemus i sl.Ukupno je u knjizi zapisano 10.060 imena učenika gimna zije i 581 ime studenta teologije i filozofije. Ako bismo ovom bro ju dodali i učenike koji su pohađali gimnaziju od godine 1699. do 1725, a prema podacima dr Tome Matića u brošuri: »Isusovačke škole u Požegi«, u prvoj 1699. godini bilo ih je više od 30, a broj je i dalje rastao, to bismo za tih 25 godina prije popisa MATRI- CULE mogli uzeti bar još tisuću gimnazijalaca kojima ne znamo imena.Gimnazija do 1807. godine po tadašnjoj naučnoj osnovi ima pet razreda, tri gramatička i dva humanistička, a broj učenika iz godine u godinu prilično varira. Najviše ih je u svim razredima ukupno 159, i to godine 1756, a najmanje godine 1740, kada su rat na vremena i kuga prorijedila stanovništvo, i školu te godine po hađa svega 24 učenika.

IMENICI KR. ŠESTORAZREDNE GIMNAZIJE POŽEŠKE OD G. 1838/39 — 1850/51. naslov je kasnije ispisan na koricama druge uvezane također latinskim jezikom i rukom pisane knjige formata 29/43 cm u kojoj su na nepaginiranim listovima za svakogodište imena nastavnika i đaka po razredima; sada ih je šest — četiri gramatička i dva humanistička. Pored prezimena i imena navodi se starost učenika i mjesto rođenja, narodnost te uspjeh u I i II semestru i koje mjesto po rangu zauzima taj učenik u razredu. Ocjena je posebno iz vladanja, posebno iz vjeronauka, a posebno zajednička iz ostalih predmeta.Interesantno je odakle su sve rodom požeški đaci u to vri jeme. Navest ćemo neka mjesta i pokrajinu kako je zapisano: Posega, Kuttievo, Daruvar, Lipovljane, Sirach, Snegavich, Brodium, Petrovaradinum, Pakrac, Neo-Gradisca, Esekinum, Sibin, Vukovar, Vucsin, Verocza, Svinjar, Orahovica, Megjurich, Pleternicza, Diakovarinum, Vinkovcze — sve Slavonita, ili Zagabria, Pazarichte, Reg. Otocsiense — Croata, zatim Dalmata, Bosnita, Hungarus itd.

120

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

su na njemačkom jeziku. Tiskanica nosi naslov: GYMNASIUM IN POŽEGA — KA TALOG DER . . . KLASE VOM SCHULJAHRE . . . Tako je to i za škol. godine 1868/59 — 1860/61. Tek treba primijetiti da su na nje mačkoj tiskanici podaci u toj knjizi u katalogu za 1860/61. ispu njeni hrvatskim jezikom.

Od godine 1861/62. slijede katalozi na tiskanicama štampa nim na hrvatskom jeziku i tako su ispisivani. Uvezani su najčeš će po dvije školske godine u jednu knjigu, a od 1866/67. svako je godište u jednoj knjizi. Naslov im je: IMENIK ILITI KATA LOG . . . RAZREDA ŠKOLSKE GODINE . . . Kasnije im je naslov Glavni katalog.

U tim godinama kreće se broj učenika oko 100, a od godine 1871. povisuje se postepeno broj razreda na osam i škola je od 1874. sve do 1925. godine klasična osmorazredna gimnazija, a uku pan broj učenika kreće se od 150 do 400.U to vrijeme Požeška gimnazija je jedina škola te vrste u cijeloj srednjoj i zapadnoj Slavoniji. Pohađaju je najviše učenici s teritorija nekadašnje Županije požeške koja je obuhvaćala ko tare Požegu, Brod, Novu Gradišku, Pakrac, Daruvar i Novsku. Po zavičaju i mjestu stanovanja roditelja naći ćemo učenika ne sa mo iz ovih mjesta i njihove okoline nego i iz ostalih krajeva Sla vonije kao i iz gornje Hrvatske, Istre, Bosne i Hercegovine pa i dalje iz štajerske, Češke i Ugarske. Tome je svakako pridonosilo i to što je u Požegi već od godine 1835. postojala Požeška kolegi ja — nadbiskupski orfanotrofij kao đački dom u kojem je bilo na stanu, hrani i podučavanju do stotinu pitomaca iz raznih kra jeva.Po socijalnom sastavu učenici gimnazije u to doba su najvi še djeca činovnika, obrtnika, trgovaca, slobodnih profesija, selja ka i radnika.Od godine 1925. do 1956. škola je osmorazredna realna gim nazija, i svako godište ima uvezan svoj Glavni imenik (kasnije Upisnicu, Glavnu knjigu), a podaci su uneseni prema tiskanicama toga vremena, uglavnom su to generalije i predmeti s ocjenama te karakteristika

učenika po vladanju i marljivosti. Razredi imaju po više odjeljenja, a broj polaznika raste, te godine 1950. postiže svoj maksimum od 1197 učenika u svih osam razreda.

Prva učenica i njeno ime zabilježeno je škol. godine 1904/5. Polagala je ispit za prvi razred kao privatan đak. Po jednu odnos no dvije do tri učenice naći ćemo i u godinama 1908/9. i dalje do 1914/15, ali samo kao hospitante, a razred polažu privatno. Do toga vremena kao redovni učenici mogli su se upisivati i polaziti gimnazije samo muškarci. Djevojke koje su željele pohađati sred nju školu mogle su se upisivati u Ženski licej odnosno kasnije žensku realnu gimnaziju u Zagrebu. Od školske godine 1915/16. priliv učenica je već masovniji, mahom su to učenice koje su za vršile Nižu odnosno prešle nakon polaganja ispita iz Više djevo jačke škole u Slav. Požegi. Tek od škol. godine 1917/18. dopuš teno je i ženskoj omladini da se upisuje i polazi gimnaziju uz is te uvjete kao i muškarci tj. kao redovni učenici. Uvođenjem koedukacije broj učenica iz godine u godinu raste te se pomalo iz jednačuje s brojem muškaraca, a odskora ga i premašuje.

Školske godine 1955/56. odvajaju se niži razredi iz sastava gimnazije i pripajaju osnovnoj školi. Te godine, naime, dolazi i u Požegi do osnivanja narodne osmogodišnje škole prema Zakonu o narodnim školama iz 1951. godine kojim se uvelo obavezno osmo godišnje školovanje za svu omladinu. Gimnazija ima tada samo više razrede V do VIII, koji od škol. godine 1959/60. dobivaju na ziv I do IV razred. Broj učenika je tada razmjerno manji i u ova četiri razreda iznosi 380 do 500 učenika pa se svake godine penje, jer je sve veći priliv polaznika u gimnaziju. U ovoj 1969/70. go dini Gimnazija ima 21 odjeljenje, i to šest odjeljenja I razreda, pet II, pet III i pet IV razreda s ukupno 712 učenika, od kojih 268 muških i 444 ženskih.U ovom golemom broju učenika Požeške gimnazije od nje na osnutka 1699. godine do danas nalazimo impozantan niz ime na ljudi kasnije istaknutih učenjaka i umjetnika, znanstvenih i kulturnih radnika, pripadnika svih zvanja i poziva čija je uloga u javnom životu i u

121

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

kulturnom i materijalnom usponu ne samo hrvatskog naroda nego i cijele jugoslavenske zajednice bila veoma znatna i svestrana, pa je i to jedan dio doprinosa gimnazije historijskoj ulozi grada Požege koju kao jak kulturni i prosvjetni centar Andrija Jambrešić u svom rječniku »Lexicon latinum... « Zagreb 1742, naziva glavnim gradom Slavonije.

Mnogobrojne i raznovrsne izvannastavne aktivnosti – tradicija školeRekosmo jedan dio doprinosa, jer ako prolistamo i ostale dokumente iz života i rada nastavnika i učenika gimnazije kao što su: HISTORIA MEMORABILIA IN GYMNASIO POSEGANO EXIBENS 1773 — 1820. zatim LIBER SECUNDUS HISTORIAE REGII MAJORIS GYMNASII POSEGANI 1820 — 1852, LJETOPIS GIM NAZIJE od 1852. i dalje te štampane godišnje IZVJEŠTAJE i osta la arhivalija, vidjet ćemo da je škola, ne odvajajući se od općeg socijalno-ekonomskog i idejno-političkog razvoja društva, u sva kom razdoblju svoga opstanka uspješno vršila svoju ulogu ne sa mo kao institucija obrazovanja nego i kao ishodište svih napred-nih nastojanja požeške omladine i građana.Mnogim naučnim radovima štampanim u godišnjim škol skim Izvještajima istakao se niz njenih profesora i nastavnika. Mnogi su radili kao pisci i pjesnici. Rad se očitovao i u vršenju ostalih kompleksnih zadataka oko svakog progresa društva. Već se osnivači škole isusovci spominju u najranije doba kao sabira-či lijekova, apotekari i liječnici. Ljekovito i drugo bilje Požeške kotline proučavaju, sabiru i čuvaju u herbarima gimnazije njeni nastavnici i đaci i danas.Između dva rata profesori gimnazije kao članovi Srednjo-školske ekstenzije rade na prosvjećivanju naroda držeći popular na naučna predavanja u gradu i okolini. Oni su suradnici i ruko vodioci mnogih društvenih organizacija i nosioci novih tekovina nauke i tehnike. Istakli su se i osnivanjem i rukovođenjem »knjiž nica selica«, prvih u

našem kraju koje su obilazile sela pružajući mogućnost posuđivanja knjiga i druge štampe stanovnicima izvan grada.Sve do I svjetskog rata pucanj topa u 12 sati sa zvjezdar-nice na krovu stare zgrade gimnazije oglašavao je građanima tačno vrijeme, a već od 1888. godine vrše i bilježe profesori i đaci promatranja na gimnazijskoj meteorološkoj stanici. Jedan od pr vih radio-prijemnika u Požegi izradila je grupa maturanata 1925. godine u okviru nastave fizike, a članovi prirodoslovne sekcije iz rađuju 1936. epidiaskop i na sastancima sekcije prate svoja pre davanja projekcijama. I danas sudjeluju učenici gimnazije u pok retu »Nauku mladima« uključujući se u suvremena tehnička do stignuća u fizici, kemiji, biologiji, matematici i astronomiji, a mno gi su od njih na republičkim natjecanjima osvojili zapažene nagrade.U Gimnaziji postoji i najstarija BIBLIOTEKA grada koja kontinuirano radi. Nabavljanje knjiga za nju spominje se već 1725. godine, ona se popunjuje do danas služeći školi i građanima sa svojih 15.000 knjiga nastavničke i učeničke knjižnice među ko jima su i mnogi rariteti.U svom djelu »Požeški đak«, jednom od prvih hrvatskih ro mana, Miroslav Kraljević slika svoje sugrađane i njihov život na koncu 18. stoljeća. Mnogi od njih završavaju gimnaziju i ostaju kod kuće da uče zanat. Požega dobiva tako kadar obrazovanih obrt nika koji uspješno utječu na podizanje ekonomskog standarda i kulturnog nivoa građanstva. Majstor Jozo pribiva s velikim odušev-ljenjem završnoj školskoj svečanosti gimnazije, tu su i ostali odlič nici grada, a on uživa što mu je sin najbolji đak i kao takav oda bran da drži svečani govor.U analima se već od 1725. godine spominju takve deklama cije, recitacije i disputacije koje su učenici držali na završetku školske godine ili uz posjete odličnika gradu i školi.

Prva KAZALIŠNA PREDSTAVA u Požegi također je vezana uz život i rad gimnazije i njenih đaka kao prvih kazališnih ama tera. Đačke predstave i slične priredbe održavane su uz razne vjerske i školske svečanosti, pribivali su im mnogi roditelji i gra đani. Sadržaj im je

122

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

bio iz biblijske povijesti, zatim razne legen de, a kasnije su se prikazivale i komedije i drame domaćih i svjet-skih autora. Opis takve jedne priredbe iz godine 1808. nalazimo u pripovijesti »Golijat« Josipa Eugena Tomića. Prva predstava odr žana je 1715. godine, a u citiranom djelu dr T. Matića nalazimo naslove 56 prikazanih drama. Tradicija se nastavlja i kasnije kroz sve vrijeme do danas, a vezana je obično uz rad literarnih đač kih društava i dramskih sekcija. S amaterima su sudjelovali MUZIČKI I PJEVAČKI ZBOROVI koji se također spominju u gim naziji već u prvoj polovini 18. stoljeća. Takva je uspješna mani festacija zabilježena potkraj I svjetskog rata kada je u parku Grabriku prikazana Gundulićeva »Dubravka«, ženske uloge, jer nije bilo u to doba u gimnaziji učenica, glumile su i pjevale »za-moljene gospođice«, kako je to zapisano 1916. godine i kod prika zivanja Moliereovih »Kaćiperki«.

Uz pjevačke zborove spominju se TAMBURAŠKA DRUŠTVA »Bisernica« i »Osvit« koja sudjeluje već od 1888. godine ne samo na internim priredbama škole nego i na ostalim kulturnim ma nifestacijama požeških ustanova i društava kao na proslavama što ih priređuje Narodna čitaonica, Hrvatsko pjevačko društvo »Vijenac«, požeška ženska društva, Crveni Križ i ostali. U škol skim godišnjim Izvještajima između dva rata spominje se kao nosilac kulturno-umjetničkog rada u gimnaziji Jugoslavensko srednjoškolsko udruženje »Štrosmajer« sa svojim sekcijama: glaz-benom, diletantskom, šahovskom i prirodoslovnom. U glazbenoj sekciji udružen je rad pjevačkog zbora i gudalačkog orkestra. Crk veni pjevački zbor imao je uz ostale sekcije i Podmladak Crve nog Križa. Danas djeluje tamburaški zbor i jazz-sekcija u okviru Omladinskog kulturno-umjetničkog društva gimnazije »Nada Dimić« koja ima i svoju literarnu, recitatorsku, dramsku, likovnu i pjevačku sekciju. Literarna sekcija prigodom proslave Dana ško le izdaje svoj list »Odjek« nastavljajući tradiciju ranijih genera cija koje su školske godine 1919/20. izdavale također list »Odjek«, dok se prije toga spominje u Spomen-izvještaju škole (škol. god.

1926/27) list »Slavonac« 1908 — 1912, zatim »Pokušaji« 1906 — 1908, »Zora« 1891. i književno omladinsko društvo »Zvijezda«. Li kovna sekcija sudjeluje u okviru Omladinske organizacije na iz ložbama omladinskih radova, a dramska okuplja velik broj uče nika i učenica priređujući u gradu i okolini zapažene kazališne predstave i recitale. Mnogi su gimnazijalci članovi Omladinske scene pri Gradskom amaterskom kazalištu, Hrvatskog pjevačkog društva »Vijenac« i dr.

Učenici Požeške gimnazije bili su protagonisti i mnogih drugih pokreta i rodoljubnih akcija u gradu i okolini. Podmladak Jadranske straže, osnovan 1934. godine, gajio je ljubav prema na šem moru i prirodnim ljepotama te propagandi i obrani Jad rana. Podružnica Ferijalnog saveza omogućivala je učenicima pu tovanje i upoznavanje domovine i međusobno zbližavanje i zbrinjavanje učenika turista iz svih krajeva naše zemlje. Kolo Trez vene mladeži »Sloga« vodilo je borbu protiv alkohola i njegova štetnog utjecaja na ljude grada i sela.Omasovljenje FIZIČKE KULTURE, možemo slobodno reći, vršeno je preko gimnazijske omladine, u ranije vrijeme jedinih starijih srednjoškolaca u Požegi. Tjelesni odgoj sistematski se pre daje u ovoj Gimnaziji od školske godine 1910/11. Uz obligatne gi mnastičke vježbe godišnji Izvještaj iz te godine spominje da »mla dež uvelike goji i omiljelu igru nogomet. Za nogometno igralište ustupilo je Gradsko poglavarstvo zavodskoj mladeži zemljište kraj Orljave na Ciglanama gdje se mladež vježba i održava svoje utak mice«. Kada je gimnazijalcima zabranjeno kasnije igrati i nastu pati u građanskim nogometnim klubovima, osnivaju oni odmah poslije I svjetskog rata svoje vlastito društvo »Celeritas«. Uz no gomet bave se tenisom, a zimi sklizanjem na uređenom sklizalištu na Ratarničkoj livadi, danas su tamo bazeni Plivačkog klu-ba. »Celeritas« se kasnije spominje i kao sportska sekcija Podmladka Crvenog Križa, a gaji nogomet, ping-pong, biciklistiku i amatersko fotografiranje.

I radni je odgoj zastupljen već u ovo doba. U ručnoj radio nici izrađuju učenici u svoje slobodno vrijeme

123

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Domoljublje i politički aktivizam gimnazijske mladeži Svoj napredni politički stav posvjedočila je omladina u mno gim ranijim i današnjim zbivanjima. Od raznih buna u najstarije doba, preko đačkog štrajka i demonstracija 1912. godine protiv tuđinskog nasilja i ugušivanja slobode štampe, obaranja kame njem mađarske zastave izvješene prigodom nekakve svečanosti 1915. godine na zgradi Financijske direkcije, tadašnjeg ugarsko-hrvatskog poreznog ureda, stupanja učenika u dobrovoljačke od rede za oslobođenje Međimurja 1919. godine, pa sve do naših da na kada je velik dio omladine pristupio u jedinice narodnooslobodilačke vojske, gdje su mnogi ranjeni i poginuli, imamo niz ma njih i većih manifestacija napredne omladine gimnazije, često i u borbi sa suučenicima odgajanim u protivničkom duhu. Revolu cionarni ton omladinskim akcijama preko učeničkih društava da je od 1935. godine u školi formirana ilegalna grupa skojevaca.Srednjoškolsko gibanje napredne omladine u Hrvatskoj pos lije oktobarske revolucije 1918. godine zahvatilo je i požeške gim nazijalce. Učenici iznose svoje prijedloge o reformi srednjih ško la u nastavi i odgoju i traže osnivanje đačkih vijeća kao posebni oblik svoga samoupravljanja.I u Požegi u mjesecu travnju 1919. god. osnivaju učenici Đačko vijeće škole, a Povjereništvu za bogoštovlje i nastavu pri Vladi u Zagrebu upućuju podnesak i traže da im se odobri u jed noj učionici gimnazije otvaranje čitaonice kako bi se srednjoškol sko obrazovanje što više podiglo izvan škole. U čitaonici bi se u slobodno vrijeme održavali sastanci i čitali beletristički listovi i glavnije političke novine koje bi čitaonica nabavljala. Molba je odobrena uz to da se Pravilnikom čitaonice tačno odrede časopi si i novine, vrijeme sastanaka uz nadzor školskih vlasti. O dalj njem radu te čitaonice i đačkog odbora nema u arhivu škole dru gih podataka, osim jedne okružnice Odjela za bogoštovlje i nas tavu kojom se upozoravaju ravnateljstva škola da su neka đačka vijeća »zakrenula oprečnim putem« i da treba »iskorišćivanje đa ka i njihova pokreta u ma kakve izvanškolske svrhe spriječiti«.

sanduke i vreće u kojima se šalje sakupljena hrana za naše pasivne krajeve u vri jeme teške ekonomske krize poslije I svjetskog rata. Učenici skup ljaju divlji kesten i prodajom kupuju hranu i šalju u Bosnu. Cr veni Križ pomaže školsku kuhinju, a članovi se dopisuju sa učenicima škola iz drugih zemalja i tako stvaraju međunarodne veze.

Omladina sakupljena u naraštaju Sokolskog društva gaji gim nastiku, laku atletiku, plivanje, tenis i odbojku. Stijeg skauta i planinki, osnovan 1941. godine, okuplja i pobuđuje izletima omladinu na ljubav prema prirodnim ljepotama i vježba ih u snala ženju na terenu, u pripravljanju jela i jednostavnosti života po vezano s odgojem štednje. Danas to čini sekcija planinara i izvi đači. Podmladak Streljačke družine osnovan je u ovoj školi već 1934. godine, a nakon prekida, u ovo novije vrijeme ponovno dje luje s lijepim rezultatima i zanimanjem i ženske i muške omladine.Kao što kulturno-umjetnički rad danas objedinjuje društvo »Nada Dimić«, tako sve grane fiskulture gaji Sportsko društvo »Polet« u svojim sekcijama s mnogo uspjeha i postignutih rezul tata.

Prateći ovakav svestrani rad, vidimo u ovim sekcijama i društvima prethodnicu učeničkih grupa i slobodnih aktivnosti, službeno uvedenih po nastavnom planu i programu 1953. godine, u ovoj školi prakticiranih unazad stoljeća i više dajući moguć nost učenicima da se uz proces obrazovanja prema sklonostima i sposobnostima bave kulturno-umjetničkim, estetskim i fizičkim odgojem i radom. U tim đačkim grupama odgojeni su kasniji mnogi osnivači i nosioci sportskih i drugih društvenih aktivnosti u gradu Požegi i njenoj okolini, s kojom je dobar dio učenika u svakodnevnom kontaktu jer stanuju kod roditelja na selu, a u ško lu putuju raznim prevoznim sredstvima.

124

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Nalazimo samo u zapisniku sjednice nastavničkog zbora od 9. V 1919. imena učenika IV, V i VIII razreda koji su »kažnjeni uko rom ravnatelja poradi neovlaštenog prepisivanja službenog spisa u svrhu pobune učenika«, misli se valjda na okružnicu citiranog Odjela o predmetu: „Srednje i slične škole. Prijedlozi učenika o reformi školskoj« o kojoj se i na toj sjednici raspravljalo.Misao i intencija đačkih vijeća, preteče revolucionarnog omladinskog pokreta SKOJ-a, počela se ostvarivati u školi u svom zamahu u godinama Revolucije i narodnooslobodilačkog pokreta, naročito u periodu od 1945. do 1948, kada grupa skojevaca vodi s puno elana omladinsku organizaciju i ideološko-politički rad s omladinom i pionirima.U obnovi porušene zemlje sudjeluju iza oslobođenja na om ladinskim radnim akcijama i brigade požeških đaka

i mnogi na stavnici. Omladina gimnazije sudjelovala je aktivno kod svih ma nifestacija i proslava u gradu i okolini. Ujedinjenjem SKOJ-a i Narodne omladine u jednu organizaciju suvremeni društveni život prati i političko gibanje u školi provodi ova organizacija, dok sa moupravljačke djelatnosti i suradnju nastavnika i učenika u obra zovanju i odgoju vrše učeničke razredne zajednice i učenička za jednica škole preko svoga odbora uz pomoć savjeta škole i po dršku roditeljske zajednice.

Listajući po papirima i knjigama koje prikazuju prošlost i sadašnjost gimnazije i njenih učenika, naći ćemo u đačkom živo tu i veselih strana šijačke Požege V. Korajca, kako ih je prikazao pisac J. E. Tomić u svojim »Pošuricama«, a i mnogi đaci u svojim dogodovštinama i anegdotama koje još uvijek i danas žive i nas taju.

Obrazovanje djevojaka i prve učenice Gimnazije u Požegi*

Antun Petković

Preuzeto iz: Požeški zbornik IV. Slavonska Požega: Općinska konferencija socijalističkog saveza radnog naroda Slav. Požega, 1974.*Zadržan je potpun izvorni tekst, ali su dodani podnaslovi kojih u izvorniku nema s ciljem olakšavanja snalaženja u bogatom sadržaju članka.

Po svojem položaju u porodici i u društvu žena je stotine godina bila neravnopravna i podređena muškarcu. Biološka osnova podjele ljudskog roda na muški i ženski spol povukla je za sobom čitav niz raznovrsnih odnosa između muškarca i žene kao i različit položaj spolova u socijalnom i kulturnom životu. Različit socijal ni status koji žena zauzima u određenoj zajednici nije bio, među-tim, ovisan samo o spolu nego i od kulturnih okvira, ekonomskih uvjeta života i vladajućih ideoloških vrijednosti prisutnih u danoj epohi.

Muškarac je imao dugo vremena dominantnu ulogu u druš tvu, dok je žena smatrana samo nužnim članom porodice i doma. Ovakvu ulogu majke, odgojiteljice i domaćice smatrala je i žena posve prirodnom. Iako je u pojedinim razdobljima ljudske povi jesti bilo izraženo i naglašeno poštovanje žena, ipak to nije značilo njenu ravnopravnost s muškarcem. Cijenila se njezina ženstvenost, ali joj se ne priznaje ravnopravnost u aktivnostima koje se sma traju muškim. Isključena iz javnog života i usmjerena na poslove u kući i obrazovanje žene je bilo namijenjeno toj funkciji, a odvijalo se u krugu obitelji, životni stil koji stavlja u povlašteni položaj mu škarca prenosi to onda na odgoj i obrazovanje ženske djece.**Džemal Sokolović: Stil kulture i položaj spolova. — Kulturni radnik,

broj 1, Zagreb 1972. str. 32.

125

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Škola također kao prosvjetna ustanova određenog socijalnog i kulturnog sistema služi vjekovima svome privilegiranom društvu u kome je prevladavala dominacija muškarca. Žena predstavlja oličenje onoga što kulturi nije dostupno, pa je o njenom obrazova nju kao i o obrazovanju običnog puka malo vođeno računa.Tek izum štampe pružit će mogućnost, a ideje vjerske reformacije istaći potrebu prosvjećivanja svega naroda i osnivanja škola u kojima će se učiti čitati i pisati kako bi svakom bila do stupna Biblija, njeno proučavanje i tumačenje. To vrijeme ističe i jače nastojanje oko obrazovanja ženske mladeži i otvaranja ško la za djevojčice.

Obrazovanje djevojaka u Starom vijekuIstina, naći ćemo u grčkoj povijesti već u 8. stoljeću prije naše ere u Sparti, gdje je odgoj bio stvar državne vlasti, da se tra ži javno odgajanje djevojaka, ali samo u vojničkim vrlinama, tjelesnom odgoju i razvijanju državljanske svijesti radi snažnog i zdravog potomstva i obrane države.U Ateni su djevojke odgajane pod nadzorom majke u doma ćinskim poslovima, igranju i pjevanju radi učestvovanja na sve čanostima i tek izuzetno u čitanju i pisanju. Iako se filozof Platon zalaže za obrazovanje žena, odgoj ženske omladine nije nikada dosegao stupanj ravnopravnosti s odgojem dječaka, a filozof Aris totel zastupa mišljenje da djevojčice ne treba ni školovati, jer se žena bitno razlikuje od muškarca, i obrazovanje joj ne može koristiti.** **Dr Leon Žlebnik: Opšta istorija školstva i pedagoških ideja. —

Naučna knjiga, Beograd 1958. str. 16, i dalje.

Rim povjerava obrazovanje djevojaka majci i porodici, premda postoje razne vrste škola, ali samo za klase na vlasti.

Srednji vijek – samostanske škole za buduće redovnice, kćeri plemića i imućnih građanaI u srednjem vijeku je obrazovanje žena bilo također potis nuto i zanemareno, a isključivu vlast nad školom od 12. do 16. stoljeća ima crkva. Najveći broj škola je u rukama svećenstva. Većinom su to samostanske škole redova dominikanaca, benediktinaca, cistercita i franjevaca.U požeškom kraju imaju benediktinci već na početku 13. stoljeća svoju samostansku zajednicu — opatiju sv. Mihajla u Rudini, na podnožju Psunja, gdje je vjerojatno bila i škola. U benediktinskim samostanima na otoku Krku učilo se na hrvat skom jeziku i prepisivale se knjige glagoljicom, pa je moguće da je bilo tako i ovdje u sjevernoj Hrvatskoj. U Požegi u Muzeju Požeške kotline među raznim iskopinama s Rudine nalazi se kamen-klesanac s natpisom na hrvatskom jeziku latinicom, a također i jedna opeka sa slovima poput glagoljice.Po pravilima cistercita, vrlo obrazovanog reda koji je u naše krajeve došao iz Francuske, morala je uz svaki samostan postojati škola. Tako je bilo i u Kutjevu, gdje su cisterciti osnovali svoj samostan također na početku 13. stoljeća i uz njega školu.***Ovi su redovi imali i ženske samostane i u njima škole za one djevojke koje će postati redovnice, a mogle su se u njima poučavati i kćeri plemića i nekih imućnijih građana.*** Zdenko Turković: Sedam stoljeća dobra Kutjevo. Zagreb 1969. str.

12.

I franjevci su došli u ove krajeve u 13. stoljeću i svojim su načinom života i rada na unapređenju ratarstva i prosvjete stekli sklonost naroda, naročito za vrijeme Turaka. Glavni su samostani osnovani u Velikoj i u Požegi i poznati su ne samo kao središta vjerskog nego i prosvjetnog života Slavonije i dijelom Bosne. To me je pogodovalo i to što najveći dio redovnika franjevaca nisu bili stranci, nego domaći ljudi, u njihovim se školama učilo na hrvat skom jeziku, a vodili su brigu baš o

126

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

najširem krugu pučanstva. Stoga možemo pretpostaviti da je i u gradu Požegi uz franjevački samostan postojala jedna vrsta početne škole s potporom i po drškom gradske uprave i obrtničkih cehova.U samostanu u Velikoj postoji već 1623— 1624. godine i hu manistička škola, a 1653. i sjemenište s filozofijom i teologijom sa 40 do 50 đaka iz Slavonije, južne Ugarske i Srbije.* Iz dokume nata od godine 1640. pa do kraja 17. vijeka može se zaključiti da je obuka u toj humanističkoj školi, kao i u ostalim franjevačkim školama toga vremena, trajala tri godine. Među nastavnicima ove Veličke gimnazije naročito se isticao fra Ivan Mihajlović Požežanin, koji je godine 1637. namjeravao osnovati gimnaziju i u Po žegi. U tu je svrhu dobio već na poklon knjige Kongregacije u Rimu, ali do osnutka gimnazije nije došlo vjerojatno jer fra njevci nisu imali sredstava za njeno izdržavanje.**I viteški redovi templari, kojih imovinu nasljeđuju u 14. stoljeću ivanovci, imaju u ta vremena u Požegi svoje samostane.**** Dr Tomo Matić: Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije

preporoda. Zagreb 1945. str. 15.

** Dr Josip Buturac: Katolička crkva u Slavoniji za turskoga vladanja.

Za greb 1970. str. 166.

*** isto

Novi vijek – pedagoški mislioci traže jednako obrazovanje za muškarce i ženeU doba humanizma prestaje povlastica crkve na obrazovanje i pojavljuju se građanske škole. Razvojem novih proizvodnih sna ga i ekonomike oko 15. stoljeća mijenja se način mišljenja ljudi, a mlado građansko društvo stvarajući kapitalističko društveno uređenje započinje borbu protiv crkvenog autoriteta i feudalnog poretka. Uz preporod nauke i umjetnosti mijenja se i pedagoška misao tražeći jednako obrazovanje za muškarce i ženu.Izum štampe od velike je važnosti također za napredak

ško la. Tiskanje knjiga izazvalo je novi odnos puka prema obrazovanju. Broj knjiga, koje su se do tada prepisivale rukom i bile rijetke i skupe, sada se povećava i lakše dopiru u narod budeći želju za obrazovanjem. To je ujedno i drugi udarac crkvenom monopolu na obrazovanje.Ipak i u to doba ženska djeca ne samo kod nas nego i drug dje ne idu u građanske škole, nego se kćeri imućnijih ljudi uče pismenosti s redovnicama u samostanskim školama. Većina se gra đana čak i protivi da im kćeri budu pismene.* Jednako pravo muškaraca i žena na obrazovanje i njihovo sudjelovanje u nauci i kulturi ostaje tako i dalje uglavnom samo želja socijalista utopista.* Cuvaj Antun: Građa za povijest školstva kraljevine Hrvatske i

Slavonije od najstarijih vremena do danas, knjiga I, Zagreb 1907.

U drugoj polovini 16. stoljeća počeli su u Evropi preuzimati srednje škole isusovci. U Hrvatsku dolaze najprije u Dubrovnik, gdje osnivaju 1658. godine gimnaziju. Bave se pedagogijom, ali nasuprot demokratskoj organizaciji škola na narodnom jeziku, što traži češki pedagog toga vremena Jan Amos Komensky, a koja misao prodire u srednju i zapadnu Evropu, isusovci kod nas ure đuju sistem gimnazija za više klase i poučavaju na latinskom jeziku.Međutim već prije isusovaca nalazimo u Dubrovniku učenog humanista i filozofa Nikolu Gučetića (1549 — 1610) koji u svom djelu »Governo della famiglia« govori o odgoju djece, pa na kraju daje upute za odgoj djevojaka u duhu onog vremena: djevojka neka se sprema za rad u kući, neka bude šutljiva i razborita u govoru.**** Dr Dragutin Franković: Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj.

Zagreb 1958. str. 37.

Osnivači Požeške gimnazije također su isusovci. Došli su u Požegu pod konac 1698. godine i osnovali pripremni razred za gimnazijsko školovanje, a slijedeće godine i prvi gramatički razred, pa stoga 1699. godinu smatramo godinom osnutka Gimnazije u Požegi, prve i jedine u tek oslobođenoj Slavoniji od Turaka.

127

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Po tome što je bilo nužno osnovati pripremne razrede za gimnazijsko školovanje u kojima se učilo čitati i pisati možemo zaključiti da osnovnih škola nije bilo, osim u samostanima u ko jima se uz redovnički podmladak poučavala i svjetovna mladež.****** Dr Tomo Matić: Isusovačke škole u Požegi. Sarajevo 1935. str. 21.

Ponegdje su i župnici u svojim župama poučavali svjetovnu mladež u početnom čitanju i pisanju. Za pouku su služile priručne knjižice u kojima je uz molitve bila tiskana abeceda. Spominje se da je istaknuti pjesnik hrvatske barokne književnosti Antun Kanižlić godine 1735. kao katiheta u Požegi dijelio muškoj i ženskoj djeci takve knjižice, a 1753. godine osnovali su požeški isusovci misije kojima su u okolini učili čitati mušku i žensku omladinu, i u tu svrhu je Požeški isusovački kolegij izdao »Abecevicu«. Bila su to dva lista džepnog formata; na prve dvije strane bila su tiska na velika i mala slova i vezanje slova u glasove, a na kraju su bile dodane molitve.U radu oko suzbijanja nepismenosti naročito se isticao po žeški isusovac Josip Milunović koji upućuje Slavonce neka se ugledaju na primjere naprednih zemalja gdje po selima uči knjigu muško i žensko.** Dr Tomo Matić: Prosvjetni i književni rad u Slavoniji … str. 40.

Počeci općeg školovanja i nastojanja oko toga padaju u doba racionalizma i prosvijećenog apsolutizma. Nova građanska kultura, koja se razvija tokom 17. i 18. stoljeća buržoaskom revolucijom u Engleskoj i Francuskoj donosi nove moralne, pravne, socijalne i političke nazore i time mijenja cjelokupnu društvenu svijest. Javljaju se filozofi enciklopedisti, racionalizam i filozofski materijalizam.Iz toga kruga izlazi i pod utjecajem tih ideja se javlja već spominjani veliki pedagog, član sekte »Češka braća« Jan Amos Komensky koji traži opću školsku spremu za mušku i žensku djecu i zastupa mišljenje o jednakosti svih ljudi.Nasuprot tome najznačajniji predstavnik francuskog racio nalizma u 18. stoljeću filozof i sociolog naprednog

građanskog društva Jean Jacques Rousseau, kad se radi o pedagoškim pogle dima na obrazovanje žena, nalazi se još uvijek na posve zastarje lim nazorima. Između žene i muškarca, smatra on, postoje razli ke s obzirom na sposobnosti i zadaću u društvu. Ženin je poziv rađati djecu i starati se o sreći porodice, pa je prema tome treba tako i odgojiti. Njoj nije potreban ozbiljan umni rad, nego skrom nost, umjerenost i uljudnost.**** Dr Leon Žlebnik o. c. str. 76.

Odgoju djevojaka posvećuje prvi u Francuskoj nešto više pažnje katolički pedagog Francois Fenelon, ali također u strogo katoličkom duhu.Naprednije misli o obaveznom školovanju muške i ženske djece iznose vođe francuske revolucije svijesni velikog značenja Obrazovanja za društveni poredak.Uto se doba i Rusija približava zapadnoevropskoj kulturi boreći se protiv društvene zaostalosti, a za napredniji život i nove poglede u obrazovanju. Vrijeme je to Katarine II, kada u drugoj polovini 18. stoljeća ruski pedagog Ivan Ivanovič Beckoj otvara Zavod za djevojke, ali opet samo plemićkog porijekla.****** isto, str. 87.

Kakvo je stanje bilo u to doba s naobrazbom naših dje-vojaka u Hrvatskoj, možemo prosuditi iz nekog izvještaja Varaž dinskog generalata iz godine 1775. u kojem piše: »Djevojke su uzrasle u najvećoj gluposti, jedva su kadre da za svoje muževe obavljaju najnužnije poslove« i dalje »Sva obuka se sastoji u molitvama.«** Antun Cuvaj: Građa Knj. I Zagreb, 1907. str. 435.

Razumljivo je to kad znamo da je tada Hrvatska u sastavu Austrijske monarhije, države s mnogo ostataka feudalizma uz pre vlast aristokracije i klera. Djevojke su u obrazovanju bile zapo stavljene, jedino su u većim gradovima osnivane posebne škole za kćeri viših staleža. Napokon u Hrvatskoj u to doba ni ekonom-ske ni političke prilike ne pružaju podlogu za kulturni i prosvjetni rad u narodnom duhu. Plemstvo kao nosilac političkog života je otuđeno, službeni jezik je latinski,

128

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

građanstvo ne dolazi do izražaja, a seljak je kmet i još dugo vremena smatra knjigu, koja mu dolazi od tuđina, kao »evanđelje nečastivoga«.Prosvjetiteljstvo, koje dolazi u naše krajeve reformom cara Josipa II, traži doduše obuku i ženske omladine o kojoj je do tada bilo malo govora. Ratio educationis publicae totiusque rei literariae per regnum Hungariae et provincias eidem adnexas (opći školski i naučni sustav) koji je izradila specijalna komisija 1806. godine propisuje osnivanje škola za žensku mladež, ali traži odije ljeno poučavanje djevojčica od dječaka, i škole dijeli za seljačke kćeri, građanske kćeri i kćeri plemića.**** Antun Cuvaj: Građa ….. Knj. I Zagreb, 1907. str. 644.

Ideje racionalizma širit će i naši prosvjetiteljski pisci Matija Antun Relković i Dositej Obradović. Svojim djelima bori se Relković protiv neznanja i zaostalosti naroda Slavonije i ističe potrebu školstva za sav narod, jednako za muške i ženske. Na Srbe u Hrvatskoj i Vojvodini snažno utječu misli Dositeja Obradovića, prosvjetiteljskog pisca, borca za demokraciju, za prosvjetu naroda i podizanja škola i jednako obrazovanje muškaraca i žena. Djela su mu našla odjeka i kod naprednog hrvatskog građanstva za vrijeme ilirskog preporoda.

Počeci obveznog školovanja žena u HrvatskojHrvatski sabor donosi 1839. operat o osnovnim školama, u kojemu se traži da je dužna polaziti škole i muška i ženska mladež. Od tih zaključaka, međutim, nije bilo mnogo koristi, jer nije bilo učitelja ni spremnih ljudi koji bi mogli preuzeti nastavu, pa su to vršili ponegdje svećenici. Zato je dana sugestija: »Želja je, da bi možda poštene i valjane supruge učitelja djevojčice pod učavale i vježbale u poslovima i domaćinskim krepostima pridr-žane njihovu spolu, u uspješnom vođenju gospodarstva te im govorile o miru i blagostanju obitelji.«******Antun Cuvaj: Građa. . . . Knj. II, Zagreb, 1908. str. 34.

Kraljevska naredba iz 1845. godine Systema scholarum elementarium govori o osnivanju osnovnih škola i naređuje da se moraju osnovati osnovne škole za djevojke »kako za niže tako i više s obzirom na žensko zanimanje i njihove potrebe. Dječačke škole neka se odjele od djevojačkih, a gdje nije moguće, neka se obuka drži u različite sate«. Propisuje se i posebna naučna osno va za djevojačke škole. Tako godine 1847. dobiva grad Zagreb Građansko djevojačko gojilište »Fräuleinconvict«, a 1848. Žensku učiteljsku školu, u kojoj drže obuku Sestre milosrdnice sv. Vin ka.** Antun Cuvaj: Građa .... Knj. II, Zagreb 1908. str. 504.

Iste godine i Velika skupština Županije požeške donosi preporuku da se urede i umnože škole prema prednjoj naučnoj osnovi. U to vrijeme u požeškom kotaru osam nižih početnih učionica: u Kaptolu, Kuli, Kutjevu, Mihaljevcima, Pleternici, Sesvetama, Velikoj i Vetovu, a polazi ih 282 dječaka i 191 djevojčica. U Požegi su bile dvije škole, dječačka i djevojačka osnovana već 1792. godine. O tome nalazimo traga i u ovim stihovima hrvatskog književnika prosvjetitelja Matije Antuna Relkovića:

»Ako li ćeš u Požeško polje zatrkat se, a ti ćeš viditi,

gdi muško i žensko od voljeknjigu ide u skulu učiti.«**

** isto Građa. . . . Knj. I, Zagreb 1907. str. 414.

Ženska je škola osnovana zapravo u Požegi oko godine 1776., ali je za požara u gradu 1779. izgorjela zajedno sa zgradom za mušku djecu, pa je škola za dječake preseljena u staru zgradu gimnazije, dok je obuka posebno za žensku djecu prestala sve do obnove učionice u spomenutoj 1792. godini. Do toga su vremena išle djevojčice u školu zajedno s muškarcima, a historik J. Kempf navodi, da se takva narodna škola spominje već 1757. godine.*** Nastavu su održavali svjetovnjaci učitelji i njihove žene sve do dolaska u grad

129

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Sestara milosrdnica reda sv. Vinka godine 1862. koje će uz Gradsku nižu djevojačku školu voditi obuku i u Višoj djevojačkoj školi osnovnoj naredbom Kr. zemaljske vlade u Zagre bu 1876. godine.*** Julije Kempf: Požega, zemljopisne bilješke i prilozi za povijest sl.

kr. građa Požege. Požega 1910. str. 583.

Više djevojačke škole u Hrvatskoj imaju četiri razreda, a od 1894. uvedena je u njima licejalna nastavna osnova, da bi se učenicama omogućio prijelaz u gornje razrede liceja. Ženski licej, nazvan tako prema dotadašnjim srednjim školama u Francuskoj, osnovan u Zagrebu 1892. godine, bio je zavod u kojem su djevojke u osam godina mogle postići srednje obrazovanje. Program liceja razlikovao se od gimnazijskog programa. Nakon četiri niža razre da u višim razredima dijelila se nastava u tri smjera. U prvom smjeru s engleskim i francuskim jezikom nastava je bila namije njena općoj izobrazbi kćeri imućnijih roditelja koje bi se mogle zaposliti u različitim ustanovama, u drugom smjeru s latinskim jezikom za one koje su nakon svršenog liceja mogle polagati pri vatno gimnazijsku maturu i tako se upisati na sveučilište, i u trećem smjeru pedagoškom za buduće učiteljice.

Zagrebački je licej bio prva državna ženska srednja škola na području tadašnje Austro — Ugarske monarhije, osnovan na stojanjem naprednih žena hrvatskog učiteljskog pokreta. Protivnici su mu bili samo ljudi oko novina »Obzora« i »Katoličkog lista« ističući da je i najotmjenijoj kćeri dovoljna naobrazba koju daje viša djevojačka škola. Iako je namjena osnivača Liceja bila da se stvori mogućnost općeg obrazovanja sve ženske omladine, zbog visoke školarine u praksi je to bilo nemoguće ostvariti, pa je Licej postao zavod za obrazovanje i odgoj ženske elite.** Mihajlo Ogrizović: Hrvatski učiteljski pokret i obrazovanje ženske

omladine Naša škola broj 7 – 8, Sarajevo, 1971.

Prve privatne učenice Gimnazije u Požegi 1904./1905. školske godineIako u Požegi postoji gimnazija već od 1699. godine, poha đati tu školu i postići srednje obrazovanje kao javne učenice nisu mogle djevojke nigdje u Hrvatskoj, pa ni u Požegi sve do godine 1917. kada je naredbom Kr. zemaljske vlade dopušteno i ženskoj omladini da se upisuje i polazi gimnaziju uz iste uvjete kao i uče-nici, a isto tako i polagati ispit zrelosti — maturu prema propisi ma koji vrijede i za učenike.Djevojke koje su željele pohađati srednju školu kao redov ne učenice mogle su se od 1892. godine upisivati u Ženski licej u Zagrebu ili prijeći nakon završene Više djevojačke škole u Požegi u gornje razrede Liceja u Zagrebu, u kojemu je, kako smo spome nuli, školovanje trajalo također osam godina, ali se nastavni plan i program razlikovao od gimnazijskog.Gimnazijske razrede mogle su djevojke prema odredbi Kr. zemaljske vlade od godine 1875. polagati samo privatno. Kako je gledanje tadašnjeg našeg društva na svrhu i potrebu školova nja žena bilo još uvijek dosta konzervativno, a i privatno polaga nje gimnazijskih razreda prilično je naporno i teško, to će među učenicima gimnazije biti malo imena djevojaka.Prva učenica u Požeškoj gimnaziji javlja se stoga tek škol ske godine 1904/05, dakle nakon dvjesta godina njena postoja nja. Bila je to LJERKA PAŽEMETA, kćerka Mirka, kotarskog predstojnika, upisana kao privatna učenica u I razred dopušte njem Kr. zemaljske vlade u Zagrebu. Gimnazija je osmorazredna klasična, a upisuju se u nju učenici nakon završenog četvrtog razreda osnovne škole.Nakon toga ne nalazimo u katalozima Gimnazije imena dje vojaka sve do škol. godine 1908/09. kada se u V razredu školuje kao privatna učenica DRAGICA PETERČIĆ, također kćerka kotar skog predstojnika, rodom iz Korenice, a došla je iz Gimnazije u Gospiću. Ista učenica polaže u školskoj godini 1909/10. privatno VI razred.

130

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Školske godine 1910/11. pohađa III razred privatno Skopczynski Štefanija, kćerka Teofila, kr. županijskog nadinžinira, upi sana nakon nadopunidbenog ispita iz latinskog jezika za I i II razred. Ista u slijedećoj škol. godini polaže IV razred. U toj go dini imamo u I razredu dvije učenice Rengyeo Veru i Skopczynski Eugeniju. Rengyeo Vera, kćerka Franje, kr. financijskog taj nika, završila je Višu djevojačku školu u Požegi, a Eugenija Skopczynski sestra je Štefanije i upisala se u gimnaziju nakon završe nog četvrtog razreda osnovne škole.U škol. godini 1912/13. nastavljaju one II razred, a te go dine polaže također privatno I i II razred Schorsch Blanka, kćerka trgovca iz Brestovca, koja je završila osam razreda Više dje vojačke škole u Požegi.Slijedeće 1913./14. škol. godine nalazimo u Gimnaziji tri uče nice, i to u III razredu Rengyeo Veru, u II razredu kao ponav ljača Skopczynski Eugeniju, a u I razredu Schuster Nevenku, kćerku učitelja, rodom iz Feričanaca.Školske godine 1914/15. pohađaju IV razred kao privatistica Schorsch Blanka i Rengyeo Vera.Od škol. godine 1915/16. broj je učenica u porastu. Sad više nemamo po neku privatisticu u ovom ili onom razredu, nego se javlja svake godine jedna grupa djevojaka koje se upisuju u gim naziju nakon završene Niže djevojačke škole u Požegi. Rezultat je to socijalnih prilika u drugoj polovini 19. stoljeća kada je mak simalni razvoj kapitalističkog oblika eksploatacije doveo do bu-đenja radničke klase, koja se sve više organizira i bori za socija lističko društveno uređenje. Građanska klasa ne može mimoići nove napredne težnje. Napredak tehnike, industrije, prirodnih i društvenih nauka pojačava tempo života na svim područjima. Ne može to mimoići ni sistem školovanja, jer treba formirati omla dinu sa širim horizontima i za nove pozive. Obrazovanje, naroči to žene, koje je dugo vremena bilo prepušteno crkvi, postaje koč nica i ne odgovara više potrebama društva, i zato se u Francuskoj godine 1880. otvaraju srednje škole za djevojke. Školovanje traje pet godina, no sadržaj nastave ostaje i dalje uži od onoga u mu škim gimnazijama. Tek 1918. godine počinje srednjoškolsko obra zovanje žena gubiti specijalni ženski karakter i

izjednačuje se s obrazovanjem muškaraca.Međutim kolebanja između starog i novog nisu još uvijek prestala. Vidimo to u Njemačkoj, gdje vlada mišljenje da ženi ni je potrebno više obrazovanje, a da nije ni sposobna za to. I ta mo djevojačke srednje škole i desetogodišnji ženski liceji, koji se otvaraju na početku 20. stoljeća, pružaju djevojkama manje ob razovanje nego što ga dobivaju mladići u klasičnim realnim gimnazijama.**** Dr Leon Žlebnik o. c. str. 169.

Premda u pojedinim zemljama dolaze na vlast liberalnije snage, pedagogija se i napredne buržoazije, služeći jednostranim interesima, razvija na štetu obrazovanja radništva. Klasne suprotnosti između buržoazije i proletarijata donose mnoge idejne i društvene protivurječnosti pedagoških teorija. Regulacija tih odnosa moguća je samo ukupnom promjenom društvenog siste ma. Isto kao što u mnogim društvima nasuprot jedne stoji dru ga socijalna grupa, tako isto, gdje društvo još nije uspjelo regu lirati nove humanije odnose, stoji nasuprot jednog drugi spol.Svojom revolucionarnošću na lijevom krilu njemačkih so cijal-demokrata ističe se Klara Zetkin tražeći da se škola potpuno odvoji od crkve i da žena bude ravnopravna u obrazovanju s muškarcima.Revolucionarni demokrati Bjelinski, Černiševski i Dobroljubov bore se u Rusiji, među ostalim, za narodnu prosvjetu i jed nakost u obrazovanju muškaraca i žena, a u doba prve ruske re volucije od 1905. godine Ruska socijalnodemokratska partija pod vodstvom Vladimira Iliča Lenjina traži novu demokratsku školu u kojoj će vladati ravnopravnost u obrazovanju i školovanju muš-ke i ženske omladine.I u zemljama Austrijske monarhije zaoštrava se na počet-ku 20. stoljeća borba između konzervativnih krugova i socijalne demokracije. Pojačana revolucionarnost radničkih zahtjeva pru ža više mogućnosti liberalnijim snagama da se godine 1905. do nese novi Školski nastavni red. Od godine 1902. dobile su i žene pristup na sveučilište kao redovni studenti. Prije toga od godine

131

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

1895. mogle su se upisivati na Filozofski fakultet samo kao izvan redni slušači. Do tada je rijetko koja žena iz Hrvatske sticala viso ko obrazovanje studirajući u Parizu i Ženevi. U Švicarskoj je naime u drugoj polovini 19. vijeka bio dopušten upis ženama na sveuči lište, pa je tako Švicarska postala stjecište za studij djevojaka iz cijele Evrope.Sve ovo probija put i donosi nove poglede na školovanje ženske omladine u Hrvatskoj pa tako i u Požegi. U škol. godini 1915/16. pohađaju gimnaziju kao privatne učenice:• I razred — Brichta Nada, kćerka advokata,

Černohlavek Blaženka, kćerka urara, Jančiković Đurđica, kćerka gradskog šu mara i Šterk Slavica, kćerka geometra, sve iz Požege.

• II razred — Mahler Dragica, kćerka nadlugara iz Gabrijelovca kraj Velike, prva djevojka đak-putnik, pohađala razred nakon položenog prijemnog ispita za I razred; Giacich Azalea, kćerka željezničkog činovnika, položila je I razred privatno u Sa rajevu.

• III razred — nastavlja Skopczynski Eugenija.• IV razred — nastavljaju Rengyeo Vjera i Schorsch

Blanka.Ukupno devet učenica od 258 redovnih đaka u svih osam razreda klasične gimnazije.

Od školske godine 1916/17. priliv je učenica sve veći, prem da još uvijek najviše ženske djece iz grada i pojedinih činovni ka, trgovaca i imućnijih ljudi sa sela nakon završene osnovne škole nastavlja školovanje u Višoj djevojačkoj školi sestara mi losrdnica dobivajući građansko obrazovanje. Uz školu je posto jao i konvikt za djevojčice, sve je bilo smješteno u staroj zgra di gimnazije, koju je Gradska općina 1878. godine, nakon seobe gimnazije u novosagrađenu zgradu, kupila i dala redovnicama.*** Godine 1902. one nadograđuju novu dvokatnu zgradu, u kojoj se sve do godine 1945. držala obuka za sve više i niže razrede djevojačke škole. Od 1932. godine škola je registrirana kao Pri vatna građanska škola s pravom javnosti.*** J. Kempf o. c. str. 581.

Neke od djevojaka poslije završene spomenute škole po hađale su još Žensku stručnu školu koja je osnovana u Požegi 1895. godine, radila je poslije podne u prostorijama Dječačke ško le, a davala je polaznicima obrazovanje za domaćice u tečajevi ma za krojenje i šivanje i pojedine vrste ručnih radova.U školskoj godini 1916/17. gimnaziju pohađaju ove privat ne učenice:• I razred — nakon završenog četvrtog razreda

Djevojačke osnovne škole — Kraljević Benjamina, kćerka županijskog gospo darskog povjerenika, Mravak Mira, kćerka posjednika, Jindra Ol ga, kćerka kotarskog šumara, Predragović Ladislava, kćerka advo kata, Štein Ruža, kćerka soboslikara, Njemirovsky Ella, kćerka posjednika u Ruševu, Virag Teodora, kćerka županijskog tajni ka, Sterk Danica, kćerka mjernika i Nedoklanac Katarina, kćer ka tehničara, završila osnovnu školu u Szent Tomasu.

• II razred — Brichta Nada, Černohlavek Blaženka, Jančiković Đurđica, Müller Zlata, došla iz Broda, Vrbić Jelka i Barac Nevenka, došla iz Zagreba.

• III razred — Mahler Dragica, Kotur Radojka, došla iz Za greba, Majstorović Marija, nakon položenog ispita za prijelaz iz Više djevojačke škole u treći razred.

• IV razred — Rengyeo Vjera i Schorsch Blanka.

Oktobarska socijalistička revolucija 1917. godine značila je početak ne samo novih društvenih odnosa nego je u vezi s time donijela i nove poglede na odgoj muške i ženske omladine. Re volucija proglašuje političku, pravnu, ekonomsku i društvenu rav nopravnost žene i traži njeno svestrano obrazovanje. Uvodi se koedukacija, a Nadježda Konstantinovna Krupskaja, supruga V. I. Lenjina, pionir socijalističke pedagogije, ističe da zajednički rad i zajedničko zadovoljstvo zbog postignutih uspjeha ljude zbliža va, pa se time baš osniva pravo drugarstvo.* Mijenjanje soci jalnog okvira među ljudima neposredan je uvjet mijenjanja od nosa čovjeka prema čovjeku, prema tome i ženi, jer je najprirod niji

132

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

odnos čovjeka prema čovjeku odnos muškarca prema ženi, veli Marks. Odnos prema ženi je najneposredniji manifestni ob lik odnosa među ljudima.**Proletarijat se pojavljuje tako kao opasnost za građansko društvo, njegov poredak i moral, pa će ono braneći svoj položaj nastupiti naprednijom ideologijom i u ekonomici i u kulturi i u prosvjeti. I ono nastoji da pridobije svu omladinu, pa odatle inte res za žensko pitanje.Godine su to i I svjetskog rata, u kojem žene počinju obav ljati mnoge poslove do tada određene samo za muškarce. Ratne prilike traže da žene zamijene muževe u mnogim zanimanjima i javnim službama, što one s uspjehom čine, a to naravno iziskuje i veću brigu oko obrazovanja djevojaka.

Prve redovne učenice požeške Gimnazije 1917./18. školske godineDruštvo se mijenja i Kr. zemaljska vlada u Zagrebu, Odjel za bogoštovlje i nastavu, donosi 28. XI 1917. naredbu kojom se dopušta ženskoj omladini pohađati gimnaziju uz iste uvjete kao i muškarcima, a isto tako i da polažu ispit zrelosti prema propi sima koji vrijede i za učenike. Naredba glasi:***

N a r e d b aKr. zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, od 28. stu denoga 1917. broj 32.733. kojom se uređuje upis učenica u sred nje škole.§ 1. U sve gimnazije i realne gimnazije u mjestima gdje

ne ima srednje ženske škole (realne gimnazije, liceja) mogu se primati javne i izvanredne učenice uz iste uvjete i prema propi sima kao i učenici, koliko to prilike u pojedinim zavodima do puštaju.

§ 2. Privatistice mogu se upisivati u gimnazije i realne gim nazije i u onim mjestima, gdje su ženske srednje škole (realne gimnazije, liceji).

§ 3. Ispite zrelosti mogu učenice praviti prema propisima, koji vrijede za učenike, u svakoj

gimnaziji i svakoj realnoj gim naziji.§ 4. Ova naredba stupa odmah na snagu i njom se

stavlja ju izvan snage svi protivni dosadašnji propisi, a napose nared ba od 9. rujna 1901. br. 6372 o propisu za ispite zrelosti.

U Zagrebu, 28. studenoga 1917.Za bana Rojc, v. r.

* Dr L. Žlebnik o. c. str. 245.

** Dž. Sokolović o. c.

*** Arhiv Gimnazije u Požegi, godine 1917, broj 925.

Time prestaje djevojkama ograničenje u školovanju, one se upisuju i pohađaju gimnaziju kao redovni đaci, a srednjoškol sko obrazovanje žena gubi specifični ženski značaj i izjednačuje se postepeno s obrazovanjem muškaraca. Uz koedukaciju u mje šovitim gimnazijama osnivaju se i čiste ženske gimnazije. Kon cem I svjetskog rata 1918. godine uz raniji Filozofski fakultet dopušten je studij ženama kao redovnim slušačima i na Pravnom fakultetu. Tada su počele posjećivati i Medicinski fakultet koji je te godine otvoren u Zagrebu.

Prve redovne učenice Požeške gimnazije upisane u škol. godini 1917/18. bile su ove:• Arh Božena, kćerka liječnika, Barac Nada, kćerka

liječni ka, Barč Zora, kćerka suca, Cimerman Ivanka, kćerka profesora, Götz Dragica, kćerka trgovca u Pitomači, Ivaniš Marija, kćerka činovnika kotarskog suda, Janković Nada, kćerka mjernika, Milinković Olga, kćerka financijskog priglednika, Novak Borislava, kćerka brijača u Ogulinu, Obradović Darinka, kćerka suca, Šarić Velinka, kćerka učitelja u Gradištu, Štanfel Zora, kćerka kotar skog činovnika, Zagore Amalija, kćerka šumskog poduzetnika u Sunji.

U svemu 13 učenica od ukupno 75 učenika I razreda. U II, III, IV i V razred upisuju se sada kao redovne učenice dosadaš nje privatistice I, II, III i IV razreda.

133

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

U škol. godini 1918/19. upisuje se u I razred već 21 dje-vojka, i to:• Ia razred — Barč Marija, kćerka suca, Bauer

Vidosava, kćer ka profesora, Bogojević Darinka, kćerka svećenika, Koprinski Mi lica, kćerka profesora, Koydl Marija, kćerka gospodarskog uči-telja, Lešić Dragica, kćerka općinskog bilježnika, Matijašević Zla ta, kćerka sudskog činovnika, Nedoklanac Danica, kćerka elektro tehničara, Obradović Nada, kćerka suca, Predragović Melanka, kćerka odvjetnika, Rebić Anka, kćerka financijskog priglednika, Rehman Olga, kćerka kotarskog predstojnika, Rengyeo Nada, kćer ka financijskog savjetnika, Šarić Katica, kćerka financijskog pri-glednika.

• Ib razred — Chyba Vilma, kćerka posjednika, Franetović Ljubica, kćerka advokata, Kopecky Marija, kćerka trgovca u Ple ternici, Kruljac Ivka, kćerka ratara, Padarčić Nevenka, kćerka kotarskog predstojnika, Skrgatić Marija, kćerka financijskog kon trolora, Šepec Amalija, kćerka učitelja, Urban Elizabeta, kćerka gostioničara.

• U II razredu imamo 13 učenica, u III razredu 10, u IV raz redu 7 i u V razredu 1. Svega 52 učenice od ukupno 332 učenika škole.

U školskoj godini 1919/20. broj učenica i dalje raste, te imamo u Ia i b razredu 25 učenica, u II razredu 18, u III razre du 12, u IV razredu 9, u V razredu 7 i u VI razredu 1 učenicu. Ukupno 74 javne učenice od 392 učenika škole.

Prva žena koja je maturirala u Požeškoj gimnaziji bila je NADA BAIĆ, rođena u Vukovaru. I do VIII razred Ženskog li ceja završila je u Zagrebu, a ispit zrelosti polagala je u jesenskom roku 1917. godine kao eksternist.

Kao javne učenice polažu maturu u ljetnom roku 1918. go dine Zdenka Oswald i Jovanka Tišma. Obje su završile I do VII razred u Ženskom liceju u Zagrebu, a VIII razred

škol. godine 1917/18. u Gimnaziji u Požegi položivši diferencijalni ispit za pri jelaz u VIII gimnazijski razred dopuštenjem Kr. zemaljske vla de, Odjel za bogoštovlje i nastavu u Zagrebu.Kao eksternisti položile su maturu iste godine Desanka Basara i Angelina Mojić završivši Ženski licej u Zagrebu. U 1919. godini polažu maturu kao eksternisti Vera Rengyeo i Melanija Schorsch završivši gimnaziju kao privatne učenice.

Matura ili ispit zrelosti sastojao se tada iz pismenog i usme nog dijela. Pismeni dio obuhvaćao je klauzurne radnje iz hrvat skog, latinskog, grčkog i njemačkog jezika, a usmeno se polagao hrvatski jezik, od klasičnih jezika (grčkog i latinskog) onaj u ko jemu je pismena radnja slabije ocijenjena, zatim povijest i zem ljopis te matematika.** Antun Petković: Devedeset maturantskih generacija. Godišnji

izvještaj Gim nazije u Slav. Požegi, škol. god. 1963/64. str. 24.

Prva maturantica koja se školovala kao redovna učenica od IV do VIII razreda u Požeškoj gimnaziji bila je Marija Maj storović, a maturirala je 1922. godine. Redovnim školovanjem kao javne učenice dospjele su do ispita zrelosti 1925. godine na prijed navedene učenice koje su pohađale gimnaziju upisavši se u 1 razred 1917/18. godine, a to su: Barč Zora, Grković Marija Zlata, Ivaniš Marija, Janković Nada, Lovrić Zorka i Obradović Darinka.

Premda je, kako smo naveli, u Požeškoj gimnaziji od škol. godine 1917/18. provedena koedukacija, ipak još duže vremena prema Kućnom redu škole, propisima i postupcima nastavnič kog zbora učenice se strogo odvajaju od učenika. U učionicama one moraju sjediti najprije samo u prvim klupama, poslije sa mo u zadnjim. Za vrijeme odmora smiju šetati pred školom odijeljeno od dječaka na određenom za njih prostoru, a prije po-četka nastavnog sata ne ulaze u razred, nego stoje na hodniku pred svojom učionicom sve dok ne dođe nastavnik pred kojim ulaze u razred i sjedaju na svoja

134

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

mjesta. Ako škola ide zajednički na neku priredbu ili nedjeljom u crkvu, sve učenice su u povor ci naprijed, a iza njih po razredima idu muškarci.Škole su i dalje sve do 1945. godine pod utjecajem klera i religijskog odgoja. Slobodniji život odvijao se u djačkim literar nim i drugim društvima, koja su napredni srednjoškolci znali is koristiti za širenje svojih ideja među omladinom.** U Požeškoj gimnaziji djeluje tako od 1929. do 1941. društvo »Štrosmajer« sa svojom literarnom, glazbenom, dilentantskom i šahovskom sek-cijom, u članstvu kojega se nalazi i veći broj učenica.** Dr D. Franković o. c., str. 338.

Broj učenika Požeške gimnazije između dva rata u svih osam razreda — četiri niža i četiri viša — koliko je po tadašnjoj naučnoj osnovi imala, kretao se od 400 do 600 godišnje. Među njima je sve veći broj učenica. Dok u škol. godini 1929/30. ima mo 447 učenika, od kojih 366 muških i 81 ženu, to se u škol. go dini 1939/40. broj ženske omladine podvostručava i od ukupnog broja 606 učenika imamo 452 omladinca i 154 omladinke.

Ravnopravno školovanje žena i muškaraca od 1945. godineU toku narodnooslobodilačkog rata i narodne revolucije školstvo i prosvjeta mijenjaju svoj karakter i sadržaj. Škola po staje demokratska, u nastavnim programima dolazi nova idejnost i razvijanje naučnog pogleda na svijet. Nastava je svjetovna, dr žava je odvojena od crkve i vjersko obrazovanje nije obavezno. Djeci i omladini oba spola pristupačne su sve škole i sva zvanja. Vrlo mnogo žena sudjeluje u revoluciji i nastavlja svoj rad ka-snije u izgradnji narodne prosvjete.Već u II svjetskom ratu proširio se front zaposlenih žena u cijelom svijetu u svim strukama, što se nastavlja sve više u poslijeratnim godinama. Napredak nauke i tehnike traži i veće, bar srednjoškolsko obrazovanje svih građana, pa odatle i sve ja či pritisak upisa djevojaka u sve srednje škole u Požegi.

Uz gimnaziju kao općeobrazovnu školu postoje u gradu još tri srednje stručne škole, u kojima se školuju žene. Do škol. go dine 1955/56. gimnazija je osmorazredna škola. U 1945/46. godini broji 714 učenika, od kojih je 400 muških i 314 ženskih, 1949/50. godine raste broj učenika na 1197, od toga muških 694 i ženskih 503, a u 1954/55. godini dostiže ona do sada najveći broj učenica, tj. od 1137 polaznika 505 je žena.Kao što vidimo porast broja đaka gimnazije iz godine u go dinu se povećava, a time ujedno raste i broj učenica, te već 1955. godine od svih je učenika gotovo polovica ženskih. Slična situaci ja produžuje se i dalje kad je, nakon odvajanja nižih razreda i njihova pripajanja osnovnim školama, gimnazija ostala srednja škola sa četiri viša razreda. U 1956/57. godini ima ona 380 učeni-ka, od kojih 209 muških i 171 žena. Na kraju škol. godine 1961/62. u gimnaziji je 392 učenika — 185 muških i 207 ženskih, 1965/66. pohađalo je školu 636 učenika — 272 muška, i 362 ženske, da u škol. godini 1970/71. poraste broj učenika na 690 od kojih su sa da 433 žene i samo 257 muškaraca, dakle sve više prevladava broj učenica.Rezultat je to razvoja sustava srednjeg školstva u socijali stičkoj Jugoslaviji prema potrebama i perspektivi privrede. Osim gimnazije kao općeobrazovne četverorazredne škole postoji niz stručnih trorazrednih škola, završnih za školovanja srednjih struč nih kadrova u industriji, poljoprivredi, šumarstvu, trgovini, ugo-stiteljstvu i sl. Osim toga što se učenici po završetku jedne od tih škola uključuju odmah kao srednje obrazovani kadrovi u privre du ili javne službe, omogućen im je uz polaganje kvalifikacionih ispita upis na pojedine fakultete sveučilišta, za koje je do sada glavni izbor studenata bila gimnazija. To je razlog da se dobar dio muškaraca orijentira na škole učenika u privredi, srednje tehničke i ostale stručne škole. Na ovo utječu možda i roditelji koji ih upućuju da odaberu školu koju će ranije završiti i gdje će imati više praktične nego teoretske nastave.Osim u Gimnaziji danas se u Požegi školuju žene u Poljo privrednoj školi, Školi za učenike u privredi i u Ekonomskoj školi.

135

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Poljoprivredna škola osnovana je u Požegi 1885 godine. Mi jenjajući svoj status od Niže poljoprivredne škole postaje 1947. godine trogodišnji Poljoprivredni tehnikum, zatim 1950 četvero godišnja Srednja poljoprivredna škola i od 1959. Poljoprivredna škola s praktičnom obukom, ratarskog trogodišnjeg i stočarskog dvogodišnjeg smjera. I u ovoj školi nalazimo prve učenice tek u škol. godini 1945/46, gdje od 56 polaznika koji su završili školu nalazimo 20 žena.*** Broj učenica varira u pojedinim godinama od dvije, četiri, deset do šesnaest. Danas škola radi kao Poljopriv-redni Školski centar koji obuhvaća Poljoprivrednu školu sa če tiri razreda i 96 učenika, od kojih je 69 žena. U okviru Centra se školuje još prehrambeni i tekstilni smjer Škole za učenike u priv redi sa 211 učenika, od kojih je 107 ženskih.*** Ivan Ciglar: Spomenica Poljoprivredne škole u Požegi. Slav.

Požega 1966.

Škola za učenike u privredi, kako se ova ustanova zove od 1947. godine do danas, osnovana je za obuku obrtničke omladine 1887. godine.* Prema Statutu za šegrtske škole u Hrvatskoj i Sla voniji dobiva ona 1927. naziv Zanatsko-trgovačka škola, da bi od 1935. do 1945. radila kao Stručna produžna škola, u kojoj se u 1946/47. škol. godine školuje 114 učenika, od toga 6 ženskih. U škol. godini 1948/49. bilo je 182 učenika, od toga 16 ženskih, u 1949/50. također 182 učenika, ali 22 ženske, a taj broj žena tj. iz među 20 i 30 kreće se sve do godine 1960. Do te su godine učeni ci u privredi izvan grada polazili nastavu pri većim osnovnim školama na području svoje tadašnje općine (Pleternica, Trenkovo, Čaglin, Brestovac i Kutjevo), a tada je izvršeno spajanje u jednu Školu za učenike u privredi s vlastitim prostorijama i radionicom u gradu. Danas ova škola ima tri razreda sa 26 odjeljenja, u ko jima se školuju sva zanimanja metalne i elektro-struke. Pohađa je u jednoj školskoj godini dva turnusa s 898 učenika, od kojih su samo 2 žene.* Spomen-izvještaj škole učenika u privredi u Slav. Požegi 1961.

godine.

Kao najmlađa škola II stupnja osnovana 1956. godine dje luje u Požegi Srednja ekonomska škola. I u njoj od 1959. godine, otada radi punim kapacitetom sa četiri razreda, većinu polaznika čine učenice. Tako u 1960. godini od 391 učenika 156 je muških, a 235 ženskih, u 1965. godini, u najvećem dometu po broju po laznika od 483 učenika 126 je muških, a 357 ženskih, te u 1969/70. od ukupno 281 učenika 62 su muškarci, a 219 je žena.**** Godišnji izvještaj Srednje ekonomske škole u Slav. Požegi, škol.

godine 1956/57. do 1969/70.

To potvrđuje ranije navedenu činjenicu da se muškarci ori jentiraju većinom na srednje stručne škole realističkog praktič nog smjera, dok se ženska omladina priklanja školama pretežno općeobrazovnog i humanističkog karaktera.Dovodi nas to do pitanja ne nalazimo li se sada opet na pragu jednog interesantnog historijskog procesa u kojem se jav lja prestruktuiranje zanimanja prema spolu? Iako su ženskoj om ladini dostupne sve mogućnosti obrazovanja, postoji li tenden cija da se neka zanimanje feminiziraju?Čini se da je tako. Potvrdu za to našli bismo u zvanju na stavnika gdje dvije trećine radnih mjesta u osnovnim školama, većinu u srednjim općeobrazovnim i dobar dio u srednjim struč nim školama zauzimaju žene. Isti je slučaj i u drugim razvijeni jim zemljama od naše — u SAD, SSSR-u, Italiji, SR Njemačkoj, Francuskoj i u Švedskoj.Feminizacija se primjećuje i u zdravstvenoj službi, osobito u srednjem medicinskom kadru. Isto je to i u kemijsko-tehnološkoj profesiji gdje u odgovarajućim školama ima sve više djevo jaka. Tako je i u Višoj školi za socijalne radnike, na Fakultetu političkih nauka, Ekonomskom fakultetu, Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, u tekstilnoj, prehrambenoj i trgovačkoj struci za koja zvanja pokazuju djevojke sve više interesa.Gimnazija, obrazujući kadar potreban svim interesnim za jednicama, pripravlja omladinu za nastavak studija na fakulte tima i visokim školama. Za pojedine fakultete kao što su medicinski ona je najpogodnija, dok je za

136

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

filozofski, pravni, prirodoslovno-matematski te za ostale nastavničke škole i umjetničke akade mije ona zapravo jedina pripremna i usmjerena škola. Neće biti bez interesa stoga pogledati što su željeli i za koja su se zvanja opredijelili učenici, a za koja učenice nakon položenog završnog ispita u Požeškoj gimnaziji. Evo što kazuju podaci provedene an kete među maturantima 1971. i 1972. godine.Znajući da motivi za izbor studija mogu biti aktivistički tj. temeljiti se na ljubavi i smislu za neki poziv, ili pak pasivistički tj. studiranju je tek cilj diplomom doći do veće zarade i sredsta va za ugodniji život birajući komercijalna zvanja, a svijesni i to ga da pri izboru studija igra ne malu ulogu socijalna sredina iz koje netko dolazi kao i činjenica koliko je društvo i da li je da nas u mogućnosti zadovoljiti aktivističko opredjeljenje svakog pojedinca, ovi nam podaci ipak potvrđuju da se sve više žena školuje u gimnaziji zato što im je ona svojim općim obrazova njem bliža težnji i mogućnosti zadovoljstva pri izboru zanimanja.Dugotrajan je, kako vidimo, bio put kojim se kretalo društ vo da bi se ženskoj omladini kao učenicama otvorila vrata obra zovanja i prosvjete, pa je isto tako također dugo vremena trebalo da se žene pojave kao učiteljice ili nastavnice u požeškim školama.U početku je i u osnovnim djevojačkim školama poučavao djecu muškarac tzv. ženski učitelj, dok je supruga obično vodi la ženski ručni rad. Tako je bilo sve do godine 1862. do dolaska Milosrdnih sestara sv.

Vinka u Požegu koje su preuzele obuku u Nižoj i Višoj gradskoj djevojačkoj školi. U osnovnoj dječačkoj školi pojavljuje se prva učiteljica školske godine 1895/96.*Stanje u Gimnaziji najbolje ilustrira ovaj zapis dr Tomi slava Jakića u članku »Sjećanje na Požegu«.** On piše: »Veliku senzaciju i u gradu i u gimnaziji izazvao je dolazak prve profeso rice u školu. To je bila prof. Catinelli ili punim imenom Irena pl. Catinelli Obradić de Bevillaqua, koja je početkom godine 1925/26. premještena iz Zagreba i tako je postala prva žena — profesor u dvjestagodišnjoj historiji Požeške gimnazije. Predava la je matematiku i francuski jezik. Bila je vrlo stroga i u razre du je održavala željeznu disciplinu. Ona je slijedeće godine otiš la u Zagreb, a mjesto nje je došla druga profesorica Smilja Banović, predavala je kemiju i fiziku.«Naravno, kasnije broj nastavnica sve više raste, a 1950. go dine imamo i prvu ženu v. d. direktora Požeške gimnazije Lju bicu Koydl, nekadašnju učenicu ove škole.

U školskoj godini 1970/71. u nastavničkom zboru je od ukup no 30 profesora i nastavnika 14 žena, pa je stručna i odgojna stra na ne samo u procesu nastave nego i u kulturnom i društvenom životu omladine jednako uspješno vođena i zastupana od muških i ženskih članova zbora.*30 J. Kempf o. c. str. 589.

**31 Almanah Požeške gimnazije povodom 270-godišnjeg jubileja.

Slav. Požega 1970. str. 130.

Razglednica iz 1916. godineInv. br. 18.159 GMP

137

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Devedeset maturantskih generacija*

Antun Petković

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1963.-64. 1964. Ur. Petković, A. i dr. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 19-35.*Zadržan je potpun izvorni tekst, ali su dodani podnaslovi kojih u izvorniku nema s ciljem olakšavanja snalaženja u bogatom sadržaju članka.

U ovoj godini (1964., nap. ur.) polaže ispit zrelosti devedeset i prva generacija požeških maturanata. U dugom nizu od 2528 kandidata u devedeset matura završili su ovaj zavod i dobili svjedodžbu zrelosti mnogi kasnije istaknuti ljudi našeg kulturnog i javnog života, učenjaci i znanstveni radnici u svim granama nauke, tehnike i umjetnosti. Iako historija Požeške gimnazije počinje unazad 265 godina, prva gene racija maturanata pojavljuje se tek prije devedeset godina (…)

Prvi ispit zrelosti 1874. godine

Tako tek 1874. godine završavaju prvi učenici osmi razred i pri stupaju ispitu zrelosti, pa je »ova školska godina po ovdešnju gimnaziju osobito znamenita, što je ova prvi put brojila osam razredah. Podignuta na podpunu gimnaziju došla je napokon do samostalnosti u odgajanju i pripravljanju gimnazijalne mladeži za višje nauke. Zadobiv vlast obdržavati izpite zrelosti može sad i ona poput svojih starijih sestricah pitomce svoje neposredno slati u svet i odabranikom svojim na razstanku deliti pravo pristupa do častnih dvoranah sveučilištnih.Ove su se godine prijavila k izpitu zrelosti sva petorica javnih učenikah ovdešnjeg VIII. razreda i dvojica učenikah VIII. razreda u zagrebačkom nadbiskupskom liceju: Franjo Forko i Stepan Jalžić. Nu ovaj poslednji bio je bolestju zaprečen podvrći se izpitu.

Pismeni se je dio izpita obavio od dne 30. lipnja do 4. srpnja, ustmeni pako dne 16. srpnja pod predsedničtvom gimnazijalnoga nadzornika velemožnoga g. Janka Jurkovića kao kr. poverenika.

Uspeh je izpita ovaj:

Zrelimi s odlikom proglašeni su:plem. Knežević Vekoslav, Kovačević Mijo,

Rakoš Ljudevit, plem. Forko Franjo.

Zrelimi:Hutter Josip, Kušević Dmitar.

Od ovih se je Kovačević nakanio posvetiti staroklasičnom jezikoslovju, Forko bogoslovju, a ostala četvorica pravoslovju.«*Prema tadašnjem propisu ispit se sastojao od dva dijela: pismeni dio obuhvaćao je slijedeće radnje:• 1) hrvatski sastavak rađen 5 sati, 2) prijevod s

hrvatskog jezika na latinski 3 sata, 3) prijevod s latinskog jezika na hrvatski 2 sata, 4) prijevod s grčkoga jezika na hrvatski 3 sata, 5) njemački sastavak 3 sata i 6) matematična zadaća rađena 4 sata.

Na usmenom ispitu polagao se:• 1) latinski jezik, 2) grčki jezik, 3) hrvatski jezik, 4)

njemački jezik, 5) povijest i zemljopis, 6) matematika i 7) fizika (prirodoslovje).

U svjedodžbu ispita zrelosti unosila se i ocjena predmeta koji nisu dolazili na ispit (vjeronauk, prirodopis, filozofijska propedeutika kao i eventualni neobligatni predmeti među kojima nalazimo talijanski jezik, francuski jezik, stenografiju, pjevanje i risanje), a kao temelj je služila srednja ocjena tih predmeta iz semestralnih svjedodžbi više gimnazije.

138

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

U »Zapisnicima vrhu izpita zrelosti Kralj. velike gimnazije u Požegi« od 1874. do 1908. godine** nalazimo za predmete ove ocjene: odličan, veoma dobar, dobar, posve dovoljan, dovoljan, dostatan, a za vladanje: uzorno, pohvalno i besprikorno. Od škol. godine 1886/87. dolaze ocjene — izvrstan, veoma dobar, dobar, dovoljan, nije dovo ljan i sasvim nedovoljan, a u vladanju — uzorno, pohvalno, prema propisima, pokudno i loše.Za opći uspjeh kandidata bile su ocjene: zreo s odlikom, zreo i nije zreo. Za odliku nijedan red nije smio biti ispod dobar, a svakoj ocjeni dobar morao je odgovarati jedan izvrstan ili dva veoma dobra. Popravni ispit nakon dva mjeseca mogao je polagati kandidat koji je imao ocjenu nedovoljan iz jednog predmeta (uglavnom ta kvog gdje se poznavanje osniva na pamćenju), za dva predmeta od luka je glasila: nije zreo te se za pol godine može podvrći ponovnom ispitu, odnosno za tri predmeta rok reprobacije je bio godinu dana. Kasnije je rok ponavljanja i za dva ili više predmeta samo godinu dana. Ispit se mogao polagati najviše tri puta. Pri prosuđivanju zre losti nije se toliko pazilo na pojedine odgovore iz predmeta, koliko »na dokazanu cielim izpitom duševnu zrelost izpitanika za uspešan polazak sveučilištnih nauka.****Izvjestje o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem Školske

godine 1873/74. str. 26.

**Arhiv škole.

***Propis o obdržavanju izpita zrelosti na hrvatsko-slavonskih

gimnazijah od 11. II. 1888. Službeni glasnik kr. hrv.-slav.-dalm.

zemaljske vlade, odjel za bogo štovlje i nastavu br. II Zagreb 1888.

Propisi za ispite zrelosti u gimnazijama od 1908. godineOd 1908. godine polaže se matura prema novom Propisu za ispi te zrelosti u gimnazijama Kraljevine Hrvatske i Slavonije — nared ba Zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu od 30. III. 1908. (Službeni glasnik br. 1/1908).I prema ovim propisima ispit mogu polagati abiturijenti

tj. jav ni i privatni učenici koji su s uspjehom svršili osmi razred, te eksternisti tj. kandidati koji su navršili 18 godina života s tim da pola ganjem predispita dokažu da su proučili građu propisanu naučnom osnovom za gimnazije. Ispit se mogao polagati u tri roka: ljetni, je-senski i zimski, a sastojao se iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio je nešto pojednostavljen jer je otpao kao klauzurni rad prije vod s hrvatskog jezika na latinski i matematična zadaća. Usmeni dio je također skraćen i polaže se odsada: hrvatski jezik, latinski ili grčki jezik, povijest i zemljopis i matematika. Oba klasična jezika polagali su oni kandidati kojima su radnje ocijenjene negativno, ostali su polagali onaj klasični jezik iz kojega je pismena radnja oci jenjena slabije.Nakon ispita donosi ispitno povjerenstvo na osnovu pismenog i usmenog ispita i semestralnih svjedodžbi posljednje godine jed noglasno ili većinom glasova zaključak da li kandidata valja pro glasiti zrelim s odlikom, zrelim ili ga valja odbiti. Popravnih is pita za dva mjeseca nije bilo, nego ponovni ispit za po godine ili godinu dana o čemu je donijelo odluku ispitno povjerenstvo većinom glasova. Ispit se mogao ponoviti samo dva puta.Prema ovim propisima dopušta se polaganje ispita zrelosti i kandidatkinjama koje su završile licej ili koju gimnaziju u Austro-Ugarskoj monarhiji. Ispit polažu kao eksternisti. Prva žena koja je maturirala u Ovoj gimnaziji bila je Nada Baić, ro đena u Vukovaru. I—VIII razred Ženskog liceja Završila je u Za grebu, a ispit zrelosti polagala je u jesenskom roku 1917. godine kao eksternist.Do toga vremena kao redovni učenici mogli su se upisivati i polaziti gimnaziju samo muškarci. Djevojke koje su željele po hađati srednju školu mogle su se od 1892. upisivati u Ženski licej u Zagrebu, u kojemu je školovanje trajalo također osam godina, ali se nastavni plan razlikovao od gimnazijskoga. Gimnazijske raz rede mogle su učenice polagati samo privatno.Naredbom Zemaljske vlade od 28. XI 1917. dopušteno je i žen skoj omladini da se upisuje i polazi gimnaziju uz iste uvjete kao i učenici, a isto tako i polagati ispit

139

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

zrelosti prema propisima koji vrijede i za učenike. Tako je od školske godine 1917/18. i u Požeškoj gimnaziji provedena koedukacija, a 1918. maturiraju kao redovne učenice prve žene.*Od 1915. do 1918. godine za vrijeme I svjetskog rata bilo je nekoliko izvanrednih rokova za polaganje ispita zrelosti za one učenike VI—VIII razreda koji su mobilizirani te su nakon priprav nog tečaja polagali maturu prije polaska u vojsku.

Pravila o ispitu zrelosti od 1923. godineNakon rata i ujedinjenja jugoslavenskih zemalja dolazi u Jugo slaviji do češćih reformi u školstvu. Godine 1923. donosi Pokrajin ska uprava za Hrvatsku i Slavoniju nova Pravila o ispitu zrelosti u gimnazijama i realnim gimnazijama.** Požeška gimnazija kao kla sična obavlja ispit zrelosti prema Pravilniku za gimnazije. Pred-meti pismenog ispita su sada ovi: pismeni sastav iz hrvatskosrpskog jezika — 4 sata, prijevod s njemačkog jezika 3 sata, prijevod s la tinskog jezika 3 sata, prijevod s grčkoga jezika 3 sata, matematič ki zadaci 4 sata. Učenici koji su sve pismene radnje izradili za oc jenu izvrstan ili veoma dobar i koji su u VIII razredu imali iz svih predmeta ocjenu najmanje vrlo dobar i pohvalno vladanje bili su oslobođeni polaganja usmenog dijela ispita. Kandidatima kojima su bile negativno ocijenjene dvije radnje, a jedna od njih hrvat ska, ili više od dvije radnje bez obzira koje, bili su odmah odbijeni na godinu dana.*Popis kandidata koji su položili ispit zrelosti u Gimnaziji u Slav.

Požegi do 1959. godine štampan je u jubilarnom Godišnjem izvještaju

za škol. god. 1958/59.

**Službeni glasnik Pokrajinske uprave, Odjeljenja za prosvjetu i vjere,

br. 8, Zagreb 1923.

Usmeni ispit polagao se iz: hrvatskosrpskog jezika i književ nosti, njemačkog jezika i književnosti, latinskog ili grčkog jezika, historije Hrvata, Srba i Slovenaca sa

zemljopisom Jugoslavije i iz matematike. U svjedodžbu i Glavni protokol unosila se i godišnja ocjena iz najvišeg razreda i onih predmeta koji se ne polažu na maturi, a to su još ovi predmeti: prirodopis, fizika i filozofijska propedeutika, a od 1931. i kemija. Popravni ispit mogao se polagati nakon dva mjeseca iz dva predmeta, ako jedan od njih nije bio hrvatskosrpski jezik. Ako kandidat nije zadovoljno iz više pred meta, odbijen je na godinu dana. Takav učenik mogao je ponavljati osmi razred. Pozitivno ocijenjenim kandidatima opća ocjena glasila je: Ispitni odbor priznaje zrelost i spremnost za univerzitetsko obra zovanje.U staroj Jugoslaviji donošenjem Zakona o srednjim školama većina je klasičnih gimnazija pretvorena u realne. Među ovima bila je i Požeška gimnazija koja se prema rješenju Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije od 1925. godine pretvara poste peno u realnu gimnaziju, pa je zadnja klasična matura obavljena 1930. godine.Od 1931. godine nalazimo prve maturante realne gimnazije koji polažu ispit prema novim Pravilima o višem tečajnom ispitu u realnim gimnazijama.* Pismeni dio obuhvaća sastav iz hrvatsko srpskog jezika, pismeni rad iz jednog živog jezika (njemački ili francuski) i matematičke zadatke. Radnje su pisane 4 sata. Na us-meni ispit dolazio je hrvatskosrpski jezik s književnošću, jedan ži vi jezik, opća i narodna historija sa zemljopisom Jugoslavije i ma tematika. Za pitanja se vuku listići. Ostale su odredbe bile slične kao i u ranijem Pravilniku. Novina su također ocjene kojih je bilo tri prolazne — odličan, vrlo dobar i dobar — i dvije negativne — slab i rdjav. Popravni se ispit polagao nakon tri mjeseca.Za vrijeme II svjetskog rata generacija iz 1941. godine dobiva diplome bez polaganja ispita, a od 1942. godine u Hrvatskoj tadašnja ustaška vlast okružnicom svoga Ministarstva nastave unosi neke promjene oko predmeta iz ranijeg Pravilnika, a isto tako vraća oc jene na pređašnji oblik.

140

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Propisi o završnim ispitima na gimnaziji od 1945. do 1964. godinePoslije Oslobođenja i uspostavljanja narodne vlasti u Jugosla viji Ministarstvo prosvjete Federalne Države Hrvatske, Odjel za školstvo, donosi 8. V 1945. Upute o polaganju ispita zrelosti uskladjene s novim zadacima prosvjete. Pismeni ispit obuhvaća radnju iz hrvatskosrpskog jezika, ruskog jezika i matematike, a usmeni hrvatskosrpski jezik i književnost, ruski jezik, narodnu povijest i NOB, opću povijest i zemljopis FNRJ. Ostale su odredbe manje više nepromijenjene. Od 1947. godine proširuje se usmeni ispit još fizikom, spaja se narodna i opća povijest u jedan predmet, a uz zemljopis dolaze pitanja iz Ustava FNRJ.Ovo Uputstvo normirano je i razrađeno Pravilnikom kojeg do nosi Ministarstvo prosvjete NRH 1948. godine.** Do te godine ispit je polagao svaki kandidat iz svih predmeta istoga dana pred jednom komisijom koju su sačinjavali predsjednik (izaslanik ili direktor) i članovi ispitivači, nastavnici maturantskih predmeta u VIII razredu. Tada je izvršen pokušaj o uvođenju dviju komisija — jedna za po laganje prve grupe predmeta (hrvatski jezik, ruski jezik i historija) i druga za drugu grupu (matematika i fizika). Ispit se polagao po predmetima istovremeno u obje komisije. Kada kandidati polože ispit iz jedne grupe predmeta, promijenili su komisije i produžili polaga nje. Na kraju je ispitni odbor (obje komisije) utvrdio definitivne ocjene i uspjeh ispita.*Prosvetni glasnik Ministarstva prosvete br. 4 — 1930. Beograd.

**Prosvjetni vjesnik Ministarstva prosvjete NRH br. 4 Zagreb 1948.

Ovaj dug i nespretan način ispitivanja, kako za kandidate ta ko i za profesore, izmijenjen je novim Pravilnikom 1951. godine. Komisija je opet jedna, svakoga dana polagalo je sedam kandidata, pitanja su na listićima, ispit obuhvaća hrvatskosrpski jezik s knji ževnošću, jedan strani jezik (po izboru), povijest, matematiku i fi ziku — hrvatski, strani jezik i matematiku pismeno

i usmeno. Ne gativno ocijenjena radnja iz hrvatskog jezika povlačila je odmah odbijanje na godinu dana. Oslobađanja usmenog dijela ispita više nije bilo. Popravni se ispit mogao polagati iz jednog predmeta na-kon dva mjeseca.Od 1954. ublažen je kriterij za pismene radnje i kandidat je mo gao biti odbijen na godinu dana samo ako su dvije radnje iz bilo kojih predmeta negativne.Iste godine dolazi do izražaja i jača borba za bolju organizaciju rada u gimnazijama i reformu nastavnog plana i programa uopće. Krupne promjene koje su izvršene i koje se vrše u nauci, društve nim odnosima i suvremenom životu mijenjaju u cijelosti i koncep-ciju općeg obrazovanja. Povezujući teoriju s praksom nastava treba da što više omogući učenicima njegovanje ličnih sklonosti i razvija nja samostalnosti i radnih navika. Uz grupiranje predmeta na dru štvene i prirodne nauke uvodi se seminarski način rada. Od škol. godine 1955/56. provođenjem obaveznog osmogodišnjeg školovanja gimnazija postepeno gubi niže razrede i postaje škola II stupnja sa četiri viša razreda V—VIII odnosno I—IV razred kao i druge sred nje škole.Zakon o gimnazijama, koji je donijelo Republičko vijeće Sabo ra Narodne Republike Hrvatske 1959. godine, mijenja i dalje struk turu gimnazije. Kao općeobrazovnoj školi — ustanovi društva — cilj joj je obrazovati mladi naraštaj na suvremenim dostignućima nauke i tehnike, pružiti osnove naučnog pogleda na svijet i prido nijeti izgrađivanju ljudske ličnosti s razvijenim intelektualnim, moralnim i radnim osobinama građanina socijalističke zajednice.Odgojno-obrazovna struktura obuhvaća nastavu, proizvodni rad i slobodne aktivnosti. Od drugog razreda provodi se bifurkacija nastave u dva smjera — društveno-jezični i matematičko-prirodo slovni — radi većeg usklađivanja obrazovanja s individualnim inte-resima i sklonostima učenika i prilagođavanja nastave društvenim potrebama.To se sada odrazu je i u traženju novog oblika završnog ispita (mature, ispita zrelosti, višeg tečajnog ispita, kako je on sve bio ra nije nazivan), a kojem je svrha da

141

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

provjeri ukupan rezultat obrazo vanja učenika odnosno da kandidati pokažu da su usvojili znanja i sposobnosti da se njima služe na onom stupnju koji je predviđen kao krajnji cilj školovanja u gimnaziji. Zadatak danas prema tome nije samo osposobljavanje za univerzitetske nauke nego i za neposredno uključivanje učenika u razne društvene pozive.U vezi s tim donio je Savjet za prosvjetu NR Hrvatske 1960. godine novo, potpuno izmijenjeno, Uputstvo o završnom ispitu na gimnaziji. Ispit ima tri dijela: domaći rad, pismeni ispit i usmeni ispit. Domaći rad se sastoji od pismene obrade teme iz područja jed nog ili više obrazovnih predmeta gimnazije, a svrha mu je da kan-didat pokaže kako je usvojio gradivo vezano za temu i u kojoj je mjeri savladao naučne metode rada. Rad bira iz popisa zadanih te ma, a izrađuje ga u toku školovanja u IV razredu uz konzultaciju predmetnog nastavnika iz čijeg je nastavnog područja izabrao rad.

Pismeni ispit se sastoji iz klauzurne radnje iz hrvatskosrpskog jezi ka, a traje 4 sata. Na usmenom ispitu branio je i obrazlagao kandi dat koncepciju svog domaćeg rada i na temelju pismene radnje iz hrvatskog jezika dao dokaza o dobroj pismenosti.Novim Uputstvom od 1961. godine nadopunjavaju se zahtjevi ovog prilično osiromašenog ispita koji se, istina, bazirao na novim težnjama većeg provjeravanja opće zrelosti, a ne samo fundusa zna nja pojedinih predmeta, ali takav ipak nije mogao dati sliku funk-cionalnog sadržaja obrazovanja i stjecanja kulture. Novo Uputstvo traži zato uz domaći rad i pismeni ispit iz hrvatskosrpskog jezika još i usmeni ispit iz tog jezika i jugoslavenske književnosti kao i iz predmeta domaćeg rada.Kako i takav ispit nije bio odraz usmjeravanja školovanja uče nika u gimnaziji niti se iz njega mogla uočiti individualnost kan didata što mu je bio cilj nasuprot starim oblicima mature koji su više bili odraz lekcijskog učenja, doneseno je 1962. godine izmije njeno i dopunjeno Uputstvo po kojem se završni ispit sastoji iz:

a) domaćeg rada i obrane u obliku slobodnog razgovora; iz onih predmeta koji se obavezno polažu u pojedinim smjerovima ne za daju se teme za domaće radove,

b) ispita iz hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenske književno sti, koji je obavezan za kandidate oba gimnazijska smjera i polaže se pismeno i usmeno,

c) ispita iz stranog jezika (pismeno i usmeno) ili historije u društvenojezičnom smjeru, odnosno ispita iz matematike (pismeno i usmeno) u matematičko-prirodoslovnom smjeru.

Ispitni rokovi su ljetni (u lipnju), jesenski (u rujnu) i zimski (u siječnju). Kandidat čiji je domaći rad ocijenjen negativno od bija se do idućeg ispitnog roka. Na usmenom ispitu kandidati izvlače listiće s pitanjima. Iz predmeta koji se polažu pismeno i usmeno iz vodi se jedna ocjena. Ocjene su slijedeće: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Kandidat može u slijedećem ispitnom roku u toku iste godine ponoviti onaj dio ispita na kojem je dobio ocjenu nedovoljan. Redovno se završni ispit može polagati samo jedanput, a izvanredno više puta. Ispitni odbor se sastoji od predsjednika (direktor škole) i članova ispitnih komisija. Komisije imenuje nastavničko vijeće prema broju prijavljenih kandidata i predmeta, a sastoje se iz tri člana i zapisničara. Nakon završenog rada komisija ispitni odbor utvrđuje opću ocjenu kandidatova us-pjeha. U svjedodžbu i Glavnu knjigu o završnom ispitu unose se ocjene dobivene na pojedinim dijelovima ispita i iz toga izvedena opća ocjena ispita.Iako su raniji oblici ispita zrelosti imali svojih slabosti, praksa je pokazala da fizionomija i ovog završnog ispita zbog neprilagođe nosti njegova opsega i neodređene funkcije domaćeg rada ne ispu njava cilj mature, a to je da na njoj uočimo ličnost kandidata, nje govu opću kulturu, sliku znanja smjera u kojem se školovao i uvje-renje da je formiranjem radnih navika stekao sposobnost da se usvojenim školskim znanjem i metodologijom naučnog rada može uspješno služiti u životu. Radi toga je konferencija direktora gimnazija iz SR Hrvatske na savjetovanju održanom u veljači 1964. u Zagrebu

142

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

predložila da se završni ispit izmijeni utoliko što bi se domaći rad radio u toku školske godine kao seminarska radnja, a usmeni dio ispita bi obuhvaćao obavezno uz hrvatskosrpski jezik s književnošću u oba smjera još strani jezik i historiju u društveno-jezičnom smjeru, odnosno matematiku i fiziku za učenike matematičko-prirodoslovnog smjera.Ovaj pregled bih završio podacima o broju kandidata koji su se u ovih devedeset godina prijavili za polaganje ispita zrelosti i ko liko ih je od toga taj ispit u Požeškoj gimnaziji položilo.

Tabela:

Godina Prijavljeno Položi lo Godina Prijavljeno Položi lo Godina Prijavljeno Položi lo1874. 6 6 1904. 24 22 1934. 33 271875. 9 9 1905. 22 18 1935. 20 131876. 7 6 1906. 25 19 1936. 29 241877. 14 14 1907. 15 11 1937. 31 251878. 9 7 1908. 21 21 1938. 37 321879. 10 10 1909. 26 21 1939. 45 401880. 12 10 1910. 23 23 1940. 42 341881. 4 2 1911. 11 11 1941. 50 361882. 7 7 1912. 12 11 1942. 34 291883. 9 8 1913. 9 8 1943. 36 361884. 5 4 1914. 12 12 1944. 27 271885. 12 12 1915. 14 14 1945. 13 131886. 4 4 1916. 23 23 1946. 23 231887. 6 5 1917. 14 13 1947. 34 281888. 8 8 1918. 28 28 1948. 43 431889. 5 5 1919. 21 21 1949. 38 371890. 7 7 1920. 20 20 1950. 48 471891. 5 5 1921. 18 18 1951. 50 421892. 5 5 1922. 15 15 1952. 38 371893. 13 13 1923. 24 21 1953. 58 521894. 6 6 1924. 19 18 1954. 56 521895. 9 7 1925. 17 17 1955. 74 741896. 15 15 1926. 30 29 1956. 100 961897. 17 14 1927. 22 21 1957. 91 741898. 18 18 1928. 17 17 1958. 111 1011899. 13 13 1829. 14 14 1959. 78 751900. 13 13 1930. 14 14 1960. 90 901901. 26 25 1931. 29 19 1961. 74 731902. 29 28 1932. 50 46 1962. 88 851903. 23 20 1933. 36 27 1963. 86 85

Ukupno 2528 2328

Kako je pak matura odraz nastojanja i uspjeha u odgoju i obra zovanju, držim da neće biti bez interesa navesti također teme rađe ne na pismenom ispitu u redovnom, ljetnom roku iz hrvatskog jezika, jer će se iz njih

moći donekle vidjeti opseg, sadržaj i karakteristične tendencije nastave kao i ideologija razdoblja u kojem su pisane. (Podatke za prvih 30 godina nalazimo i u Izvještaju za škol. godinu 1903/4. i 1904/5.)

143

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Teme na pismenom ispitu iz hrvatskog jezika (1874. - 1964.)1874. Zašto se u literaturi pojedinih naroda

prije proze razvilo pjesništvo?1875. Kako i na kojih se je temeljih razvila drama u

srednjem vieku u obće, a hrvatska u Dubrovniku napose? Koji su najznameni tiji dramatici, koje li najznamenitije drame dubrovačke?

1876. Tko su bili bogomili, zašto se je njihov nauk tako brzo širio, te jesu li što god privriedili narodnoj knjizi?

1877. Postanak i razvitak samostanskoga života te zasluge istoga po europejsku kulturu.

1878. Petar Preradović i ocjena njegova pjesničkog djelovanja.

1879. Dr Ljudevit Gaj, djelovanje njegovo i zasluge po književnost i jezik hrvatski.

1880. Znamenitost Fra Andrije Kačića u knjizi i pjesmi hrvatskoj.

1881. Život i književno djelovanje Vuka Stefanovića Karadžića.

1882. Ženski karakteri (Krunoslava, Sokolica, Sunčanica i Ljubica) u Gundulićevu Osmanu.

1883. Koji su bili uzroci, da je Dubrovnik postao književno središte u Dalmaciji?

1884. Šta su doniele Europi križarske vojne?1885. Odkud Dubrovniku onolika sila i moć duševna?1886. Koji su uzroci, da se u Slavoniji istom

u 18. vieku pojavljuju književnici?1887. Period preporoda hrvatske i srpske

literature; osovljenje nje zino na narodnu i opće-estetsku osnovu.

1888. Historija propovieda napredak čovječanstva.1889. Uzroci zašto je Dubrovnik postao

središtem dalmatinske knji ževnosti?1890. Zašto je dubrovačka književnost

zavisna o talijanskoj?1891. Po čem su Kačić i Reljković

omiljeli hrvatskom narodu?1892. Kako utječe more na karakter primoraca?

1893. Glavni zastupnici književnoga rada u Slavoniji tečajem 18. stoljeća.

1894. Znamenitost Sredozemnoga mora u svjetskoj historiji.

1895. Samostani i samostanci te njihove zasluge za kulturni napre dak čovječanstva.

1896. Nihil sine magno vita labore dedit mortalibus.1897. Nabožni pjesnički proizvodi Ivana Fr.

Gundulića i Petra Preradovića, a naročito »Suze sina razmetnoga« od I. Gundulića i »Prvi ljudi«, »Smrt« i t. d. od P. Preradovića.

1898. S kojim se građanskim vrlinama i načelima domogao Rim svjetskog gospodstva? Treba potvrditi primjerima iz rimske povijesti.

1899. Glavni uzroci ratovima, što su ih među sobom vodili Europa i Azija.

1900. Neka se prikaže razvoj književnosti od godine 1860. napried.

1901. Europa poslije križarskih ratova.1902. Zasluge kajkavskih Hrvata za hrvatsku knjigu.1903. Junačtvo i veličina Rimljana u

času pogibli i nevolje.1904. Utjecaj Grka na izobrazbu drugih naroda.1905. Non, quia difficilia sunt, non audemus,

sed quia non audemus, difficilia sunt.1906. Važnost Sredozemnoga mora

u svjetskoj povijesti.1907. Dobre i zle posljedice čitanja.1908. Čovjek kao gospodar prirode.1909. Utjecaj prirodnih znanosti na prosvjetu ljudsku.1910. Značenje Stanka Vraza u književnoj

povijesti hrvatskoj.1911. Koj’ je otečestvu, koj’ bližnjemu množio

polzu, čuvao, spaša vao, večno tog spominje svet (St. Popović: Despot Đ. Branković).

1912. Perfer et obdura, dolor hic tibi proderit olim.1913. Razvoj hrvatskoga romana.1914. Porodica Zrinski u našoj knjizi.1915. Ratarstvo je temelj naše narodne kulture.

Problem u našoj umjetnoj književnosti.1916. Zagorje u hrvatskoj književnosti.

144

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

1917. Koliko je Požega pridonijela razvoju hrvatske književnosti.

1918. Dubrovnik i Zagreb kao kulturna središta.1919. Petar Svačić — Petar Zrinski

— Petar Karađorđević.1920. Razvoj hrvatske komedije.1921. Kulturna središta našega naroda.1922. Požega u našoj književnosti.1923. Spas nam je znanje, znanje nam sila, Znanje

nam slava, znanje nam čast. — Šenoa1924. Za ovu zemlju sve vas veže: Ime i jezik,

bratstvo i krv sveta. — Šantić1925. Grki su tamo zalogaji hljeba, Gdje svoga

nema i gdje brata nije. — Šantić1926. Vuk i Gaj.1927. Kako je postala, kako se razvijala i kako se

konačno ostvarila ideja o narodnom jedinstvu.1928. Što nosim sa sobom iz srednje škole u život?1929. Koji su vanjski i unutarnji uzroci izazvali u

početku 19. vije ka književni i nacionalni pokret u Slovenaca, Srba i Hrvata; najvažnija lica koja su u tom pokretu sudjelovala i njihove ideje.

1930. Vjekovna borba za naš Jadran.1931. Narodne pjesme i narodna duša.1932. Sv. Sava i Štrosmajer (Poredba).1933. Naši književni centri do danas.1934. Zbog prošlosti našeg naroda

vjerujem u budućnost njegovu.1935. Utjecaj Istoka i Zapada na

jugoslavensku povijest i kulturu.1936. Osobine našeg naroda prema

historiji i narodnoj poeziji.1937. Prirodna blaga naše otadžbine.1938. Biljka je najveći prijatelj čovjeka.1939. Čovjek prema prirodi nekoć i danas.1940. Zemlja je najveći dobrotvor ljudi.1941. Ispit se nije polagao, učenici su dobili diplome o

maturi na te melju svjedodžbe osmog razreda.1942. Utjecaj književnosti na duhovni

razvitak čovjeka i naroda.

1943. Hrvatski književnici u borbi za slobodu i nezavisnost svoga naroda i države.

1944. Hrvatska narodna i državna misao kroz vjekove u našoj knji ževnosti.

1945. Zadaci intelektualne omladine u današnjoj stvarnosti.

1946. Vjekovna borba za prava naših naroda na Jadran.1947. Radimo za sebe i za svoje potomke.1948. Voljeti svoju domovinu znači imati

plamenu želju da vidiš u njoj ostvarenje ideala čovječanstva i svima svojim snagama težiti i pridonositi tom cilju (Bjelinski).

1949. Koliko i kako se naša suvremena stvarnost odrazila u našoj književnosti.

1950. Naš je jedini put — put u socijalizam (Tito).1951. Naša je današnja jedina dužnost

izgrađivati socijalizam (Tito).1952. Naši pisci u borbi za socijalnu pravdu.1953. Rad se u našoj otadžbini iz teške i neprijatne

nužde promije nio u časnu dužnost, u ponos, u životnu i stvaralačku radost naših trudbenika (Boris Kidrič).

1954. Odraz društvenih zbivanja u književnosti.1955. Socijalizam nije dovoljno samo htjeti nego

ga treba znojem graditi. Socijalizam se stvara žuljevima, teškim naporima i žrt vama.

1956. Književno obrazovanje pomaže nam da budemo ljudi.

1957. Odraz borbe radničke klase u književnosti.1958. U našoj socijalističkoj zemlji slobodno se

razvija nacionalna kultura i privreda.1959. Doprinos naših književnika borbi

naroda za bolju budućnost.1960. Naša je zemlja i danas velika škola.1961. Od ove godine kandidati biraju i izrađuju

jednu od tri pred ložene teme.a) Ideja narodnog jedinstva od Gaja do danas.b) Borba za mir i ravnopravnost prožima

našu prošlost i našu današnjost.c) Utjecaj geografskih i ekonomskih prilika na

kulturni i po litički razvoj naših naroda.

145

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

1962. a) Uloga poezije u odgajanju omladine.b) Ukoliko budemo bolje poznavali prošlost,

utoliko ćemo bolje znati da cijenimo sadašnjost i gradimo budućnost,

c) U rukama ljudi nauka je moćno pobjedničko oruđe, ali i opasno oružje.

1963. a) Naši književnici kao borci za narodna prava, slobodu i kul turni razvitak.b) Naša historija predstavlja dragocjeno iskustvo

na kojem se odgajaju mlada pokoljenja.c) Uloga savremenih tehničkih dostignuća u

podizanju ži votnog standarda našeg naroda.

* * *Na kraju, radi uvida za koja se sva područja nauke i kulture interesiraju današnji maturanti, dodao bih pregled tema odabranih za domaći rad na ovogodišnjem završnom ispitu.

Teme odabrane za domaći rad 1963/64.HISTORIJA1. Oktobarski događaji u Rusiji 1917. godine.2. Prvo i Drugo zasjedanje AVNOJ-a.3. Izgradnja socijalizma u novoj Jugoslaviji.4. NOB u Slavoniji.5. Hrvatski sabor 1861. g.6. Počeci radničkog pokreta u Hrvatskoj.7. Oslobodilačka borba Makedonaca u 20. stoljeću.8. Ekonomska i društvena struktura stare Jugoslavije.9. SKJ od V — VII kongresa.10. Prvi srpski ustanak kao socijalna

i nacionalna revolucija.11. Revolucionarna 1848. godina u našim zemljama.12. Ujedinjene nacije i socijalistička Jugoslavija.

SOCIOLOGIJA1. Rimsko carstvo i kršćanstvo.2. Nauka i ideologija.

3. Uloga ličnosti u historiji.4. Umjetnost kao oblik društvene svijesti.6. Moral kao oblik društvene svijesti.7. Političke stranke kao društvena grupa.

POLITIČKA EKONOMIJA1. Funkcije novca.2. Roba i njena svojstva.

UMJETNOST1. Likovni život Požege.2. Film kao sredstvo umjetničkog izražavanja.3. Bizantijska umjetnost.4. Impresionizam u slikarstvu Francuske.5. Hlebinska škola.6. Kubizam u slikarstvu.7. Postimpresionizam u Francuskoj.8. Ekspresionizam u slikarstvu.9. Zlatni vijek španjolskog slikarstva.10. Ivan Meštrović.11. Antun Augustinčić.12. Hrvatsko slikarstvo 1900 — 1045.31. Srednjevjekovna umjetnost u Srbiji.14. Arhitektura i skulptura romanike u Dalmaciji.

GEOGRAFIJA1. Primjena skice u geografiji.2. Specifične društvene osobine SFRJ.3. Karakteristike privrede Jugoslavije

od 1945. do danas.4. Mjesta SFRJ iznad 10.000 stanovnika.5. Specifičnosti sjeverne Evrope.6. Mediteran.7. Gornjogvinejsko primorje.8. Današnje kolonijalne zemlje u Africi.9. Niš.10. Kragujevac.11. Sudan.12. Foča.13. Suvremeni geografski problemi naših otoka.14. Grenland.

146

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

MATEMATIKA1. Trigonometrijske funkcije.

NACRTNA GEOMETRIJA1. Konstrukcija sjena uz paralelnu rasvjetu.

FIZIKA1. Mehanički učinci magnetskog polja.2. Zakonitosti pravocrtnog gibanja.

KEMIJA1. Spojevi natrija i njihovo značenje

za kemijsku industriju.2. Naša industrija bakra.3. Kemijski izvori energije.4. Organske kiseline.

BIOLOGIJA1. Životinjska tkiva na osnovu

mikroskopskih opažanja.2. Regulacija rasta organizma.3. Organizacija zdravstvene službe u SRH i našem

kotaru.

OPĆE TEHNIČKO OBRAZOVANJE1. Beton u suvremenom građevinarstvu.2. Organizacija i planiranje u poljoprivredi.3. Mehanizacija u poljoprivredi.4. Plinske turbine — pogonsko sredstvo

današnjice i buduć nosti.5. Atomska energija u službi čovjeka.6. Elementi strojeva.7. Električni uređaji i aparati u domaćinstvu.8. Električno osvjetljenje.9. Izrada i primjena električnih motora.10. Elementi strujnih krugova u

primijenjenoj elektronici.11. Televizija.12. Automatizacija oslobađa čovjeka

od umnog i fizičkog rada.13. Žična telekomunikaciona tehnika u službi čovjeka.

Prvi maturanti iz 1874. godine: plem. Knežević Vekoslav, Kovačević Mijo, Rakoš Ljudevit, plem. Forko Franjo, Hutter Josip, Kušević Dmitar.Inv. br. 23.586-7, GMP

147

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Društvo za potporu siromašnih učenika*

Filip Potrebica

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 21-35.*Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je skraćen naslov „Devedeset godina djelovanja Društva za potporu siromašnih učenika Gimnazije u Slav. Požegi (1854 — 1944)“ i dodani su podnaslovi kojih u izvorniku nema s ciljem olakšavanja snalaženja u bogatom sadržaju članka.

Društvo datira od 1854. god. kada ga je utemeljio direktor Požeške Gimnazije Vatroslav Muha*. Cilj društva je bio potpoma ganje siromašnih učenika gimnazije u nabavljanju školskih knji ga i drugih predmeta vezanih za rad učenika u školi. No još uvijek nije organiziran kontinuiran rad zbog Bachova apsolutizma kada je i najmanja akcija izazivala sumnje kod vlasti. Ipak su poslovi oko formiranja išli naprijed, ali vrlo sporo.Vatroslav Muha je zatražio 16. lipnja 1854. od c. kr. podžupanskog ureda u Požegi osnivanje potpornog društva. Uprava škole je obaviještena da je c. kr. Namjesništvo za Hrvatsku i Sla voniju 2. studenoga 1854. dozvolio formiranje društva s tim da se što prije podnesu Pravila na uvid i odobrenje.** Mnoge poteškoće uzrokovat će da društvo neće još zadugo razviti punu aktivnost. Tako je prošla 1855. god., a da društvo nije započelo svoju djelat nost.*** Nada nije izgubljena i optimistički se gledalo u budućnost koja treba da ostvari započeti rad i da se društvo u potpunosti afirmira. Već 1855. u fond društva dali su svoje priloge nadzornik Jare, ravnatelj sirotišta Filić i direktor Gimnazije V. Muha.*****Izvještaj o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem školske

godine 1874/5., str. 75.

**Isto, str. 75.

***Treće godišnje izvješće c. k. Požeške gimnazije sa četiri razreda

koncem školske godine 1855., str. 17.

****Spomen-izvještaj državne gimnazije u Slav. Požegi za školsku

godinu 1926/7., str. 41.

Nakon ovih prvih akcija došlo je do prekida i iščezla je djelatnost potpomaganja siromašnih učenika. Prošlo je više od deset godina kada će ponovno doći do pokretanja ove humane akcije. Tako su nagrade siromašnim učenicima ponovno podijelje ne tek 1867. god., što je iskorišteno kao novi impuls u akciji oko formiranja potpornog društva. Akciju je pokrenuo direktor Gimnazije Ignjat Bartulić. »Dne 26. svibnja 1867. dielili se u ovdešnjoj gimnazijskoj zgradi svetčanim načinom njeki darovi — odielo i obuća; što ih je ravnateljstvo namaklo od novca, po blagih desnicah u tu svrhu namijenjeno, da se njim nagrade siromašni, no vriedni učenici ove gimnazije ... Tom su se zgodom pročitala i družtvena pravila, koja bi se imala podnieti višem mjestu na odobrenje. Istom se je prilikom također upisao liep broj članovah u spomenutu dobrotvornu svrhu«.*Ova akcija je podržana od mnogih tada uglednih građana koji su svojim prvim prilozima započeli nova nastojanja oko for miranja potpornog društva. Iduća 1868. godina pokazala je da društvo još nije stalo na svoje noge i da je teško ustvrditi kada će moći ispunjavati svoju dobrotvornu funkciju kojoj je i nami jenjeno. »Prigodom ovom mora nižepotpisani ravnatelj napome nuti, da se tečajem ove godine glede raznih okolnostih nije moglo u delo izvesti nameravano i u lanjskom programu oglašeno sklopljenje družtva za potporu siromašnih učenikah ove gimnazije; da pače sudeći po svem, težko će se ikada do sastavljanja takova družtva doći moći, premda se je i bez takva družtva tečajem po sljednjih trijuh godinah godimice poprečno 70 forintih u upitnu svrhu porazdéliti moglo«.**

148

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Inicijativa i osnivanje Društva 1870. godinePožeška gimnazija je sve do 1870. god., bila četverorazredna, a tada je od zemaljske vlade podignuta na osmorazrednu gimna ziju. Između 1870. i 1874. god. Požeška gimnazija postepeno je do bivala po jedan viši razred. Otvaranje osmorazredne gimnazije je izvršeno 4. listopada 1870. godine.*** Ovo otvaranje vješto je isko ristio gradski sudac Filip Taller, koji je na molbu tadašnjeg pri vremenog direktora Mate Grškovića predložio skupljenom gra đanstvu da se osnuje društvo za potporu siromašnih učenika. Prijedlog je usvojen i upućen gradskom zastupstvu na usvajanje. Zastupstvo je prijedlog prihvatilo, a usvojena su i Pravila društva koja su upućena na odobrenje visokoj kraljevskoj zemaljskoj vla di. Pravila su uz manje korekture odobrena 30. studenoga 1870. godine.*****Izvještaj o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem šk. god.

1874/., str. 76.

**Izvještaj kraljevske male gimnazije u Požegi koncem školske godine

1867/8., str. 12.

***Izvještaj o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem šk. god.

1874/., str. 76.

**** Isto, str. 77.

Već 1872. i 1873. god. priređivani su koncerti čiji je prihod išao u korist društva, a to je davalo nove mogućnosti za permanentnije djelovanje i konačno formiranje društva s čvršćim osnovama.Na glavnoj skupštini društva koja je održana u županijskoj dvorani 8. prosinca 1874. godine društvo je konstituirano. »Ova je školska godina po ovdašnju gimnaziju i u tom pogledu znamenita, što se je napokon ustrojilo družtvo za potporu siromašnih učeni ka kr. gimnazije požeške. Pošto su bila, kako je već u programu od lanjske šk. godine napomenuto, po visokoj kraljevskoj zemalj skoj vladi odobrena družtvena pravila, i pošto je privremeni odbor za uživotvorenje toga družtva učinio sve potrebne priprave, kon stituiralo se je družtvo dne 8. prosinca 1874. u glavnoj skupštini, koja se je toga dana

održavala u ovdašnjoj županijskoj dvorani«.*Članovi Društva su se razlikovali po veličini priloga. Dije lili su se na članove utemeljitelje i podupirajuće članove. Prvi su pridonosili znatno veća sredstva, a obično su to bili bogatiji građani i društveno-političke institucije.** Dohoci društva do 1875. su iznosili 1653 forinta i 24 novčića. Kamate na uloženu svotu u požeškoj štedionici od 30. lipnja 1873. do 30. lipnja 1875. godine iznose 106 forinti i 46 novčića. Prema tome dohoci do godine 1875. iznosili su 1759 forinti i 70 novčića, rashodi 163 forinta i 93 nov čića. Međutim cjelokupna imovina društva koncem šk. god. 1874/5. iznosi 1808 forinti i 93 novčića.*** Vrlo su značajni prihodi s kon-cerata, koji su samo u vremenu od 1872. do 1875. god. iznosili 681 forint i 84 novčića.****Upravni odbor društva na svojoj sjednici 9. siječnja 1876. donio je značajnu odluku o načinu prikupljanja sredstava na pod ručju pakračke i požeške podžupanije. Zbog te važne djelatnosti izabrani su za to područje povjerenici društva***** koji su imali za datak da zastupaju interese društva te da prikupe što veći broj utemeljitelja i podupirajućih članova.*Isto, str. 69.

**Broj članova utemeljitelja krajem šk. god. 1873/4. je 59, a ukupan

broj članova je 153. Broj utemeljitelja dvije godine kasnije povećao se

na 65, a podupirajućih članova na 101. Ukupan broj članova 1875.

god. popeo se na 166. Značajni članovi utemeljitelji su: Ivan Vardian,

veliki župan županije požeške, Matheo Skender Babić, kanonik

zagrebački, Vjekoslav Babukić, prof. kr. gimnazije zagrebačke,

Bartol Sakač Vojnovački, predsjednik kr. sudbenog stola u Požegi, I

štedionica požeška itd.

***Izvještaj o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem šk. god.

1874/5., str. 74 i 75.

****Čisti prihod koncerta 1872. god. iznosio je 179 forinti i 44

novčića, 1873. god. 408 forinti i 1875. g. 94 forinta i 40 novčića.

*****Povjerenici društva su: Stjepan Tadić, župnik u Daruvaru;

Martin Ožegović, kr. podžupan u Pakracu; Antun Petričević, općinski

načelnik u Cerniku; Ignjat Martinić, općinski bilježnik iz Pleternice i

Stjepan Ožeg, kapelan iz Kutjeva.

149

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

U godišnjem izvještaju Gimnazije za 1876/7. odštampan je popis svih članova društva, utemeljitelja i podupirajućih članova. Ovaj popis pokazuje koliko je svaki pojedinac pomogao društvo novčano. Najveće prinose su dali članovi utemeljitelji Dr Ivan Janson (100 forinti), Svetozar vitez Kušević (310 forinti), J. J. Strossmajer (200 forinti), Štedionica požeška (69 forinti), Župa nija požeška (200 forinti), dok su podupirajući članovi uplaćivali od 1 do 4 forinte, a većina od njih je uplatila samo 1 forint.Pravila društva* su u pojedinostima izmijenjena na glavnoj skupštini 8. prosinca 1876. i objavljena su u godišnjem izvještaju za šk. god. 1876/7. Izmjene su odobrene od Odjela za unutrašnje poslove kr. zemaljske vlade 5. siječnja 1877.Na petoj godišnjoj skupštini** konstatirano je da je niz učenika nagrađeno i da se znatno uvećala knjižnica društva (bro jila je 233 školske knjige). Na skupštini je istaknuto da je mnogo članova umrlo, ali ih je još više pristupilo. Godišnje skupštine su se uglavnom održavale koncem mjeseca srpnja.Mimo društva mnogi građani su davali povremeno prehranu, po nekoliko učenika bilo je kroz godinu primljeno na besplatan stan i hranu kod franjevaca.****Pravila društva za potporu siromašnih učenika kr. gimnazije

požeške sastoje se od šest poglavlja. U prvom poglavlju obrazlaže

se u čemu je svrha Društva i kako će se namaknuti sredstva

za ostvarivanje ciljeva društva. Društvo ima za cilj da pomaže vri-

jedne ali siromašne učenike i to odijelom, obućom, knjigama i ostalim

školskim pribo rom, stanom i hranom. Učenici nisu nikada mogli

dobiti gotov novac, a knjige su na kra ju šk. god. vraćali Društvu kako

bi ih mogli koristiti u narednoj godini drugi učenici.

Sredstva su prikupljana iz nekoliko izvora: a) zakladnom svotom članova uteme ljitelja, b) godišnjim prinosima podupirajućih članova, c) izvanrednim prinosima prijate lja škole i učenika koji su bili u novcu ili naturi.Pri koncu svake šk. god. održavale su se godišnje skupštine, a svake tri godine birao se na skupštini upravni odbor.

U drugom poglavlju pravila govori se o organizaciji društva, a u trećem se na vode uvjeti pod kojima učenici mogu dobiti pomoć. Pomoć mogu dobiti: »a) ako s u uisti nu siromašni; b) ako im je ćudoredno ponašanje pohvalno; c) ako u naucih dobro napre duju«.U četvrtom poglavlju govori se o načinu upravljanja društvom. Sve poslove obav lja Upravni odbor, a predsjednik društva je direktor Gimnazije. U petom poglavlju se odre đuje kada društvo prestaje postojati, a u šestom kada se i pod kojim uslovima mogu mi jenjati pravila društva.Pravila društva su u cjelini navedena u Izvještaju o kraljevskoj velikoj gimnazi ji u Požegi koncem šk. god. 1876/7., str. 101 — 104.**Skupština je održana 7. srpnja 1878.

***Izvješće o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem šk. god.

1877/8., str. 83.

Napredak i sve veći uspjesi DruštvaIz godine u godinu društvo je napredovalo i sve uspješnije pomagalo vrijedne i odlične učenike. Maksimalan broj učenika ko ji su primili pomoć nije prelazio 30 učenika, a najmanji je bio šk. god. 1874/5., kada je pomoć primilo samo 14 učenika, što je i razumljivo s obzirom na teškoće u prvim godinama aktivnog dje lovanja društva i na dosta mala sredstva s kojima je društvo raspolagalo. Ovakvo stanje trajalo je sve do konca šk. god. 1883/4., a poslije će iz godine u godinu društvo sve intenzivnije djelovati. Broj članova utemeljitelja i podupirajućih članova se povećao, a time su se uvećali i prihodi društva. To je omogućilo Upravnom odboru* da još više razvije svoju i onako uspješnu djelatnost te da podijeli pomoć još većem broju učenika. Za dodjelu pomoći učenici bi predavali molbu s naznakom kakva im je neophodna pomoć potrebna. Molbe bi s ocjenama i karakteristikama učenika bile predočene nastavničkom vijeću, gdje su bile razmotrene i s preporukom upućene Upravnom odboru društva koji je donosio konačnu

150

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

odluku tko će dobiti pomoć i u kakvoj visini. Odluka Upravnog odbora Društva bila je konačna. Osim ovako nagrađe nih učenika mnogi učenici su od društva pomagani u besplatnom korištenju knjiga iz društvene knjižnice koja je već 1887. god. brojila 670 školskih knjiga.Osim pojedinaca i neke su požeške institucije bile uteme ljitelji i pomagači društva uvećavajući svojim prilozima fond za pomoć siromašnim učenicima. Tako 1887. g. dale su svoje priloge:

»1) Čitaonica požeška (100 forinti),2) Kazališno dobrovoljno društvo u Požegi (s 40

forinti),3) Slobodni kraljevski grad Požega (sa 100 forinti),4) I požeška štedionica (s 230 forinti),5) Županija požeška (s 200 forinti)«.**

Interesantno je da je društvo moralo plaćati porez »u ime poreza na kamate, prireza i općinskog nameta«***, ali je toga oslo bođeno odlukom upravnog odbora županije u Požegi. To oslobo đenje je potvrdilo visoko kraljevsko ugarsko financijalno uprav no središte svojom odlukom od 16. ožujka 1888. Ovaj porez druš tvo nije trebalo plaćati jer je bilo oslobođeno, kao i sva ostala do brotvorna društva već 1875. I od tada nije bilo u čitavoj Austro-Ugarskoj dobrotvornog društva, osim na Požeškoj gimnaziji, koje bi plaćalo takav porez. Tu samovolju je provodilo poresko nadleštvo u Novoj Gradiški, koje je 1877. prešlo u Požegu.*Upravni odbor društva biran je na tri godine. Za šk. god. 1877/8.,

1878,/9. i 1879/80. bio je sastav ovaj: predsjednik, Antun Mazek, koji

je vršio i dužnost blagajnika; odbornici su: Aleksandar Blažeković,

Josip Forko, Josip Gollek, Đuro Ristić, Mato Vidmar, Ivan Vlahović, a

zamjenici Janko Komlanec i Petar Vučetić. Za šk. god. 1880/., 1881/2.

i 1882/3. sastav se nešto izmijenio. Predsjednik je Antun Mazek koji

i dalje vrši dužnost blagajnika. Odbornici su: J. Forko, J. Gollek,

Petar pl. Maljevac, G. Ristić, M. Vidmar (perovođa), I. Vlahović, a

zamjenici su Edo Gavez, Janko Komlanec i Franjo Trnačić.

**Izvješće kraljevske velike gimnazije u Požegi koncem šk. god.

1886/7., str. 98.

***Izvješće kraljevske velike gimnazije u Požegi koncem šk. god.

1887/8., str. 135.

Teško je sve dobrotvore društva navesti premda za to pos-toje iscrpni podaci u godišnjim izvještajima. Dovoljno je da citi ram o tome dva odlomka prof. Gabrijela Valečića koji nam pokazuju svu zdušnost i zainteresiranost kako građana Požege tako i susjednih gradova da pomognu ovom društvu kako bi što bolje ispunilo svoje humane ciljeve.»Uz Kulundžićevu zakladu, koja već odavno postoji, osno vale su se malo-pomalo nove zaklade: 1854. ostavio je punitovački župnik Zubanović 5 Esterhazijevih srećaka, da se od njihovih ka mata i eventualnih dobitaka podupiru siromašni đaci. Dr Milutin Radinović, kanonik zagrebački, ostavi 1887. zakladu od 1052 forin ta, da se njeni kamati podijele godišnje među dva požeška đaka. 1879. dadu Đuro pl. Stručić i supruga mu Krescencija rođ. Kra ljević: a) zakladu od dvanaest srećaka za jednog đaka iz porodice Stručić i b) zakladu od 100 forinti za jednog požeškog đaka. Još su osnovali zaklade dr Mihajlo Reiner, vlastelin požeški, opat i kanonik zagrebački Ivan Hangi, Ruža Fabijani, učiteljica u miru. Osim toga postoji i zaklada Đure Blažekovića i Vjekoslava Galića, bivših nastavnika u ovom zavodu, osnovana i prinosima njihovih prijatelja i znanaca«.»Osim toga daju požeškim đacima potpore i drugi veliko dušni dobrotvori izvan Požege i u njoj. Godine 1866. počeo je pos većeni biskup, generalni vikar i prepošt prvostolnog kaptola zagrebačkoga slati godišnje po 50 forinti« da se razdiele među dobre, a siromašne učenike«. Te prinose šalje on svake godine sve do svoje smrti 1877. Biskup Strossmayer podupire svake godine po jednoga požeškog đaka sa 40 forinti. Isto je radio grof Janković Daruvarski. Osim toga je veliki mecena Strossmayer često slao ravnateljstvu lijepih nagradnih knjiga za đake; 1874. je na pr. poslao 100 takvih knjiga. Ivan Kovačević, direktor nadb. sirotišta, davao je od 1874. do svoje smrti po 10 forinti godišnje, da se dade kao potpora jednom siromašnom đaku. Dragutin Roth, mlinar u Požegi, daje također godišnje po 4 forinta, da se dade kojem siromašnom đaku. A bilo je i drugih mnogobrojnih poje dinačnih potpora«.*

151

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Statistički pregled stanja i djelovanja Društva od 1874/5. do 1904/5. Podaci o broju utemeljitelja i podupirajućih članova Druš tva te o sredstvima koja su uplatili u društvenu blagajnu i o bro ju nagrađenih učenika, nalaze se u ovom statističkom pregledu.Statistički pregled o stanju i djelovanju Društva za potporu siro mašnih učenika kr. gimnazije u Požegi u vremenu od 1874/5. do 1904/5. godine

Godina

Broj

Imovina društva

I Z D A N O Z A

Broj

uče

nika

koj

i su

uži

vali

potp

oru

Ute

mel

jitel

ja

Podu

pira

telja

Odijelo i obuću Školske knjige Druge potrebe Ukupno

for. nč. for. nč. for. nč. for. nč. for. nč.

1874/5. 63 101 1808 93 76 — 47 54 40 23 163 77 141875/6. 68 105 2193 18 151 65 38 42 6 80 196 87 191876/7. 69 108 2887 48 148 27 — — 5 40 153 67 231877 8. 76 112 3092 18 200 42 71 1 19 11 290 54 271878/9. 86 112 3363 56 162 5 61 22 17 63 260 90 281879/80. 92 151 3591 — 182 31 64 4 9 97 256 32 271880/1. 101 126 3791 18 212 42 49 95 8 40 270 77 301881/2. 106 126 3920 41 209 25 35 30 23 2 267 57 301882/3. 109 116 4088 38 198 90 35 27 16 99 251 16 271883,4. 114 117 4231 39 170 50 65 75 24 35 256 64 221884/5. 127 108 4506 19 245 95 66 85 40 8 352 88 261885/6. 140 104 4714 95 261 14 64 — 34 19 359 33 391886/7. 152 105 4824 64 395 — 58 62 52 53 406 15 351887/8. 164 106 5024 78 264 — 88 65 29 5 381 70 331888/9. 171 106 5187 79 271 — 84 55 24 — 379 55 291889/90. 178 100 5376 — 326 — 60 85 22 97 409 82 351890/1. 182 97 5529 6 347 — 53 45 25 20 425 65 321891/2. 184 88 5686 5 377 — 60 8 20 39 457 47 381892/3. 196 94 5889 80 366 — 38 40 19 69 424 9 421893/4. 205 98 6202 3 312 — 65 22 24 55 401 77 401894/5. 209 100 6567 51 338 — 39 80 22 67 400 47 451895/6. 214 107 6767 81 370 — 26 85 41 93 438 78 411896/7. 221 118 7064 5 393 — 63 58 19 14 475 72 571897/8. 226 120 7261 39 432 — 31 47 38 20 501 67 551898/9. 231 127 7430 14 417 — 71 40 40 84 529 24 441899 90. 235 126 7549 52 318 — 164 73 33 16 515 89 441900/1. 239 131 7732 93 350 — 130 18 39 — 519 18 401901/2. 242 136 7885 80 386 50 135 37 50 18 572 5 471902/3. 243 142 16093 62 680 — 330 36 109 14 119 50 481903/4. 246 147 16550 96 846 40 312 44 67 26 226 10 471904/5. 259 161 17052 60 900 — 259 40 141 34 300 74 54

18029 20 4445 30 1817 8 24291 58 1118

152

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Ovaj statistički pregled je djelomičan. Pokazuje nam rad i djelovanje Društva za potporu siromašnih učenika kr. gimnazije u Požegi kroz trideset godina najintenzivnijeg djelovanja. Želim ovim podacima da ukažem na interesantnosti iz djelokruga rada Društva u vremenu od 1874/5. do 1904/5.** Za razdoblje od 1854. do 1874. nema potrebe za sličnom analizom, jer se Društvo u tom periodu nalazilo u formiranju. Za razdoblje od 1905. do 1927. nisu nam dostupni iscrpni podaci, pa je morala izostati i analiza. Ovaj period obiluje nizom velikih promjena koje su se snažno odra žavale na naše narode pa su i izvorni materijali oskudniji.*Spomen-izvještaj državne gimnazije u Slav. Požegi za šk. god.

1926/7., str. 41.

**Uzorak tabele uzeo sam iz godišnjeg izvještaja za šk. god. 1883/4.

Podaci u tabeli su uzeti iz izvještaja Gimnazije o radu Društva i

komparirani s tabelama u godiš njim izvještajima za šk. god. od

1883/4. do 1886 7. i od 1889/90. do 1904/5. Podaci se uglavnom

slažu. Tu i tamo postoje manje štamparske pogreške. Podatke od šk.

god. 1904/5. do 1943/4. nisam sredio zbog pomanjkanja potpunih

podataka zbog čega je izos tala tabela za to razdoblje djelovanja

društva.

Analizirajući naznačene podatke u tabeli, vidljivo je da je broj članova utemeljitelja u neprestanom laganom porastu i po rastao je od 1874/5. do 1904/5. od 63 na 259. Veće oscilacije su vidljive kod podupirajućih članova. Njihov broj 1874/5. je 101 i postepeno taj broj lagano raste do 1881/2. kad ih je 126, da bi tada započelo stagniranje i opadanje sve do 1891/2. kada ih je bilo 88. Od 1892/3. počinje ponovno nešto intenzivnije rasti da bi 1904/5. dosegao svoj maksimalni broj 161. Kako su članovi utemeljitelji znatno većim prilozima pomagali Društvo, to oscilacije u broju podupirajućih članova nisu se znatnije odrazile na materijalni položaj Društva. Tabela nam pokazuje i vrijednost ukupne imo vine Društva koja je iz godine u godinu neznatno povećavana. Ukupna imovina Društva 1904/5. iznosila je 17052 K i 60 f.Društvo je najviše sredstava* trošilo na kupovinu obuće i odjeće za siromašne učenike i za 31 godinu utrošilo 18029 K i 20 f. Za školske knjige, koje su koristili

siromašni učenici, svake se godine nešto sredstava odvajalo. To je omogućavalo sve većem broju siromašnih učenika da se besplatno služe društvenom knjiž nicom. U knjižnici se znatno povećao broj knjiga od 670 (1887. god.) na 1612 (1905. god.). Istina, mnoge od tih knjiga su zastar jele, a neke su bile i istrošene pa nisu bile više u upotrebi.Vidljivo je da su učenici pomagani i u mnogim drugim oblicima za koje su izdana u 30 godina ne baš velika sredstva — 1817 K. Znatan broj učenika svake godine pomagan je od franje vaca, časnih sestara i mnogih drugih građana u prehrani, stanu i drugim potrebama bez ikakve naknade.Upravni odbor Društva je od 1874. do 1905. dodijelio pomoć za 1118 učenika u visini od 24291 K. Najviše nagrađenih učenika bilo je u šk. god. 1896/7. — 57.

Pomaganje siromašnim, ali vrijednim učenicima, nasta vljeno je i u 20. st. premda su se prilike znatno izmijenile.** To nam potvrđuje stalan porast članova osnivača (1905. g. — 259), a i broj članova podupiratelja (1905. g. — 161). Znatno su se uvećala i materijalna sredstva. Samo nekoliko godina kasnije (1909. g.) situacija se znatno izmijenila. Opao je broj osnivača na 145 kao i broj podupirajućih članova na 135. Jedino je porastao broj društava i institucija (od 1887. do 1909. g.) od 5 na 8.*** Iz ra čuna o primitku i izdacima Društva za šk. god. 1907/8. vidljivo je osjetno smanjenje sredstava.*****Sredstva Društva preračunata u krune i filire na početku 20. st.

naznačena su u tabeli samo za šk. god. 1902/3., 1903/4. i 1904/5.

Također je i ukupni iznos stanja i dje lovanja društva izražen za sve

naznačene godine u tabeli krunama i filirima. Ovo ističem zbog toga,

što su u tabeli od šk. god. 1874/5. do 1902/3. naznačena sredstva u

forintama i novčićima. To odgovara vremenu upotrebe naznačenog

novca. Preračunavanje je izvršeno u Izvještaju kraljevske velike

gimnazije u Požegi za šk. god. 1904/5., str. 80.

**Osobito su velike poteškoće nastale uoči I svjetskog rata kada je bila

evident na ratna atmosfera. Iz dana u dan govorilo se o razoružanju,

a sve se više novca trošilo na oružje i u pripreme za rat koji je doveo

do obračuna među kapitalističkim zemljama.

153

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

***Ranijim institucijama pridružile su se s prilozima društvu:

Hrvatska dionička tiskara u Požegi, Srpsko-pravoslavna crkvena

općina (sa 60 kruna) i Podružnica Novogradiške štedionice u Požegi.

****Izvješće kraljevske velike gimnazije u Požegi za šk. god. 1908/9.,

str. 72. i 73.

Otežan rad Društva uoči i tijekom Prvog svjetskog rataNa početku 20. st. došlo je do manjih promjena u Pravili-ma Društva. Članovi utemeljitelji sada su morali uplatiti naj manje 20 K, a podupirajući članovi 2 K. Podupiratelji su svoj iz nos morali uvijek unaprijed plaćati. Upravni odbor se sasto jao od predsjednika i šest članova. Sve dužnosti su vršili besplat no. Dvojica odbornika su morali biti članovi nastavničkog vijeća. Odbor se brinuo o evidenciji članova, ubiranju prinosa i nagra đivanju učenika. Za svoj rad odgovarao je pred skupštinom Društva.Stanje društva ostalo je nepromijenjeno u šk. god. 1910/11., a u 1912/13. g., neposredno uoči rata, smanjio se broj članova. Ovakvo stanje uglavnom se zadržalo i za vrijeme rata, premda je broj članova oscilirao, što znatnije nije utjecalo na ukupna sredstva Društva. No ipak su ratne prilike znatno pogoršale život ne uslove svih slojeva, što je uvjetovalo izostajanje veće pomoći Društvu. Upravo u ratno vrijeme mnogim učenicima je dodijeljena pomoć bila presudna za njihovo daljnje pohađanje škole. Ovo se osobito dešavalo kod onih učenika čiji su očevi bili na frontovima ili su pak poginuli u ratu boreći se za interese Austro-Ugarske.Potporno društvo je moralo da od svojih skromnih sred-stava izdvaja jedan dio i da upiše ratni zajam. Tako je za peti ratni zajam upisalo 800 kruna, a za šesti 1100 kruna. Ovo je predstavljalo znatno odlijevanje materijalnih sredstava društva, koja su inače bila nedostatna da pokriju ratom povećane potrebe po maganja siromašnih učenika. U šk. god. 1916/17. ratni zajam su upisivali i pojedini učenici. Tako je u šest ratnih zajmova na školi upisano 5800 kruna, a od toga 2400 kruna otpada na potporno društvo.*

Kako nedostaju podaci za svaku godinu od 1905. do 1928. ne može se u potpunosti dati slika djelovanja društva. Ipak ću po kušati naznačiti neke podatke koji bi mogli dati barem približnu sliku stanja i djelovanja Društva u spomenutom razdoblju. Podaci se odnose na prihode, rashode, ukupnu imovinu i na članstvo društva.Ukupni prihod u gotovu za god. 1910/11. iznosio je 3411 K 50 f, a izdatak 2907 K 43 f. Preostalo je 504 K 7 f. Ukupna imo vina društva iznosila je 18155 K 44 f. Od 1874/5. do 1910/11. umrlo je 127 članova utemeljitelja, broj živih je 156, a podupirajućih 135.** Tada je predsjednik Upravnog odbora Josip Sarkotić, direk-tor gimnazije, a odbornici su: Milan Crnokrak, Milan Čudić, Janko Komlanac, Antun Roth, Aleksandar Virag; zamjenici su Julije Kempf, Dušan pl. Kraljević, Makso Kuntarić; blagajnik Julije Maksić.***U šk. god. 1915/16., kada je I svjetski rat u punom jeku, materijalno stanje društva bilo je znatno slabije. Ukupni prihodi su iznosili u gotovom 2292 K 16 f, rashodi 1921 K 62 f, preostalo je 370 K 54 f. Sva imovina društva iznosila je 19697 K 34 f. Broj umrlih članova znatno se povećao za posljednjih pet godina od 127 na 152, a broj živućih članova utemeljitelja znatno se smanjio i to od 156 na 137, dok se broj podupirajućih članova povećao od 135 na 158.**** Predsjednik društva bio je Makso Kuntarić, direktor gimnazije.Cjelokupni prihodi u šk. god. 1920/21. iznose 13325 K 93 f, rashodi 1276 K. Sva imovina društva u gotovini, ulozima i privat nim i javnim obveznicama je 38229,47 K.******Izvještaj kraljevske velike gimnazije u Požegi za šk. god. 1916/17.,

str. 66.

**Izvještaj kraljevske velike gimnazije u Požegi za šk. god. 1910/11.,

str. 107 i 108.

***Isto, str. 105.

****Izvještaj kraljevske velike gimnazije u Požegi za šk. god. 1916/17..

str. 89 i 90.

*****Izvještaj kraljevske velike gimnazije u Požegi za šk. god.

1920/21., str. 6.

154

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Kada se pogleda materijalno poslovanje društva u šk. god. 1926/27. vidljivo je da je prijenos iz prethodne godine samo 1 din i 25 para. Nešto više je bilo u privatnim obveznicama 8605 din, državnim obveznicama 1150 din, štedioničnim uložnicama 8301 din i 91 para i u vrijednosnim papirima 91 dinar. Kada se doda ukupni prihod u 1926/27. onda je društvo raspolagalo s gotovinom od 15149 din 69 para, privatnim obveznicama 15431 din, državnim 1150 din, štedioničnim uložnicama 14834 din i 50 para i vrijednos-nim papirima od 61 dinara. Nakon godišnjeg izdatka ostalo je na kraju šk. god. 1926/7. u gotovu 3 din i 60 para, u privatnim obveznicama 13606 din, u državnim obveznicama 1150 din, u štedionič nim uložnicama 7534 din 50 para i u vrijednosnim papirima 61 dinar. Troškovi su se odnosili na nabavu odjeće i obuće (830 din), za školske knjige (838 din), sabiračima članarine (100 din), za isplaćene hipotekarne i lične zajmove (6826 din) i dr. Tako su ukupni troškovi iznosili 15146 din 9 para. Ukupna imovina društva iznosila je 23491 din 60 para.*U ovom razdoblju došlo je do manjih izmjena Pravila druš tva koje se sastoje u preciznijem definiranju obaveza članova. Tako se određuje da član utemeljitelj mora uplatiti najmanje 20 K, a podupirajući član najmanje 2 K. Podupirajući članovi su svoj iznos morali odmah uplatiti.***Spomen-izvještaj državne gimnazije u Slav. Požegi za šk. god.

1926/7 str. 86 i 87.

**Pravila Društva su određivala za razdoblje 19. st. da članovi

utemeljitelji mo raju u toku godine uplatiti najmanje 10 forinti

najednom ili u više rata. Podupirajući čla novi uplaćivali su godišnje

najmanje 1 forintu.

Egzistencija Društva između dva svjetska rataRazdoblje između dva svjetska rata pokazuje da je Društvo nastavilo svoju egzistenciju, ali s mnogo manje sredstava i mo gućnosti da zadovolji svoju humanu djelatnost. Neprestano se smanjivao broj podupirajućih članova, prilozi su bili simbolični, dok je entuzijazam znatno opao. Sve se svelo na nekoliko ljudi među kojima su glavnu riječ vodili direktor gimnazije i po ne koliko profesora, koji su mnogo slobodnog vremena žrtvovali kako bi održali Društvo i njegov rad unaprijedili.Poratne godine su mnogočim opterećene, bilo je nekoliko velikih ekonomskih kriza i niz neriješenih pitanja koja nisu mimoišla i naše narode, a obično su se svalila na leđa radničke klase. Sve manje je bilo onih koji su imali dovoljno za život, a sve više je onih kojima je mnogo nedostajalo. To se osjećalo i među uče nicima Požeške gimnazije. Povećane potrebe Društva nisu zado voljene, jer ni ranije nisu podmirivane.Velika ekonomska kriza od 1929. do 1933., dovela je u pi tanje ne samo privredni nego i politički razvoj u Kraljevini Jugo slaviji kao i u čitavom svijetu osim u SSSR. U prvih deset poratnih godina društvo je aktivno djelovalo premda se osjećao ne dostatak sredstava koji se još jasnije izražavao pred II svjetski rat. Društvo je ipak u Požegi okupljalo dosta dobročinitelja koji su potpomagali siromašne učenike. Tako su požeški franjevci i sestre milosrdnice prehranjivali po nekoliko učenika, a slično su činili i neki građani. Valečić piše ovo: »Otkako je pak nadbiskupsko sirotište izgubilo svoje fondove i pretvorilo se u »nadbiskup ski konvikt«, prestala je u njemu besplatna opskrba za đake. Ali i sada ova institucija nimalo ne zaostaje za svojim prijašnjim na stojanjima u podupiranju đaštva, jer sad đaci u ovom konviktu dobivaju čitavu opskrbu za vrlo umjerenu cijenu, a osim toga imade nekoliko desetaka đaka u tom konviktu opskrbu za 2/3 ili za 1/2 cijene. Mnogi pak izvanjski đaci sada kao i prije dobivaju u konviktu besplatno objed i večeru. Sada ima nadbiskupski kon-vikt oko 120 pitomaca«.*

155

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Vidljivo je da je velika ekonomska kriza znatno umanjila efikasnost Društva. Nije bio rijedak slučaj da se na društvenu blagajnu obraćaju oni koji ni po čemu nisu imali na to pravo.***Spomen-izvještaj državne gimnazije u Slav. Požegi za šk. god.

1926/7., str. 46.

**Zapisnik godišnje skupštine Društva za potporu siromašnih

učenika kr. gim.

Iz godine u godinu su dohoci društva opadali, a na godiš njim skupštinama su se čuli vapaji za pojačanim akcijama za prikupljanje sredstava i da se poveća broj članova. Što se više približavao II svjetski rat, stanje u društvu bilo je sve lošije or ganizaciono i materijalno. To nama najbolje pokazuju podaci iz izvještaja predsjednika, blagajnika i tajnika na godišnjim skup-štinama, koje su redovno održavane polovinom lipnja svake go dine. Posebno treba istaći veliku revnost i marljivost, u razdoblju između dva rata, blagajnika društva Vladimira Orlića, koji je s velikom predanošću vodio gotovo sve poslove Društva.Kada promatramo materijalne pokazatelje Društva u čet vrtom deceniju 20. st., vidljivo je da je šk. god. 1929/30. ukupna imovina društva iznosila 23.775,19 dinara.* Izdaci podmireni za kupovinu knjiga, odjeću, obuću i ostali troškovi iznosili su 29.698,48 dinara, a upravo su toliki bili i prihodi u navedenoj go dini. Društvo je brojilo 179 članova. U šk. god. 1930/31. ukupna imovina društva znatno se smanjila (19.843,33 dinara), kao i broj članova na 169. Ove godine izdano je samo za odjeću i obuću 4.525 dinara. Broj članova u 1932. g. se smanjio na 160, a prihodi društva bili su 50% manji od prethodne godine (iznosili su 12.324,24 din).** To se vidno odrazilo na izdvajanje sredstava za pomoć siromaš nim učenicima. Razumljivo je da je i 1933. god. donijela daljnji pad prihoda društva i oni iznose svega 6.824,20 dinara.****Račun o primitku i izdatku Društva za potporu siromašnih učenika

kr. gimna zije u Slav. Požegi za šk. god. 1929/30.

**Račun o primitku i izdatku Društva za potporu siromašnih učenika

kr. gim nazije u Slav. Požegi za šk. god. 1931/32.

***Račun o primitku i izdatku Društva za potporu siromašnih

učenika kr. gim nazije u Slav. Požegi za šk. god. 1932/33.

Da bi poboljšao materijalno stanje Društva, V. Orlić zalaže se da se izmijeni Pravilnik Društva, tj. da se uskladi s postojećim uvjetima. Inzistira na većoj aktivnosti članova oko prikupljanja sredstava. Izmjena Pravila je usvojena na godišnjoj skupštini 1934. god. Pravila su sankcionirala postojeće stanje u kojem je Društvo djelovalo. Da bi se povećali prihodi, odlučeno je da se organizira više zabava, a prihod bi išao u korist Društva. Mnogi članovi su tražili da se povisi članarina, što skupština nije usvo jila, a također odbačen je prijedlog da svi članovi nastavničkog vijeća budu obavezni članovi društva. Nastojanja da se povećaju prihodi nisu se u potpunosti ostvarila, no, istina, prihodi Društva su znatnije počeli rasti 1934. god. (porasli su na 15.580,50 din*), da bi već u 1935. godini ponovno opali na 9.692,41 din.** Na ovom nivou su se prihodi zadržali i 1936., da bi 1937. god. porasli na 18.212,45 din. Uoči II svjetskog rata prihodi su se povećali (1938. na 26.906 din), a 1940. god. čak na 77.871,08 dinara.****Račun o primitku i izdatku Društva za potporu siromašnih učenika

kr. gim nazije u Slav. Požegi za šk. god. 1933/4.

**Račun o primitku i izdatku Društva za potporu

siromašnih učenika kr. gimna ziju Slav. Požegi za šk. god. 1934/5.

***Račun o primitku i izdatku Društva za potporu siromašnih

učenika kr. gimna zije u Slav. Požegi za šk. god. 1936/7., 1938/9. i

1939/40.

156

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Pošasti Drugog svjetskog rata i gašenje Društva 1944. godineKada se očekivala još intenzivnija djelatnost Društva, do šlo je do rata koji je doveo Društvo u vrlo težak položaj. Može se ustvrditi da je ratom Društvo izgubilo mnogo od svoje ranije aktivnosti. U trenutku kapitulacije Kraljevine Jugoslavije vrijed nosni papiri Društva bili su neznatni, a to je vidljivo iz slijede ćeg prikaza od 26. V 1941.

»Akcije Privilegovane agrarne banke 2 kom. a 500 d — 1000 dObaveze Investicionog zajma 1 kom. a 100 d — 100 dObveznice Investicionog zajma 10 kom. a 100 d — 1000 dObveznice Državne rente za ratnu štetu 5 kom. a 1000 d — 5000 d_________________________________________________________ U k u p n o : 7100 d«*.

Svi nastavnici i pomoćno osoblje škole davali su pomoć Društvu u 1940., 1941. i 1942. godini u visini od 100 din., odnosno kuna. Naznačeni prinos odbijao se od plaće na kraju svakog mjeseca, a nije bio rijedak slučaj da su pojedini profesori i pomoć no osoblje tražili da ih se za pojedine mjesece oslobodi, jer ni su imali dovoljno sredstava za život koji je postajao sve teži što se rat više produžavao. Rat je unio mnoge poteškoće, a one su uvjetovale česte promjene nastavnog osoblja, pa nije bilo lako održati kontinuitet u radu društva i škole.

U mjesecu svibnju 1941. godine zbog izvanrednih prilika i mobilizacije nije se potpora uzimala, a to je uslijedilo na molbu mobiliziranih vojnika. Pojedinci su neredovno plaćali članarinu, a sve je to činilo Društvo manje sposobnim u davanju pomoći. U siječnju 1942. platili su svoje obaveze M. Seljan, B. Kolenc, R. Šignjar, Z. Sinovčević, a u veljači i podvornik Jenč. Broj onih ko ji su plaćali potporu do rujna 1942. godine nije prelazio pet čla nova nastavničkog vijeća.

9. travnja 1942. održana je izvanredna skupština društva. Od Upravnog odbora bili su prisutni Ljubo Hrdlička, direktor škole i Dragutin Marković, prof., ostali članovi nisu više u Pože gi. Na ovoj skupštini donijeta je odluka da se povodom 10. trav nja podijeli nagrada od Društva u visini 500 kuna onome učeniku koji najbolje izradi pismeni zadatak koji obrađuje građu u vezi sa stvaranjem ND Hrvatske.**

Društvo je sve više počelo da služi ratnoj mašineriji i ko-rišteno je u razne svrhe. Prestajalo je sve više da djeluje u skla du s principima na kojima je do II svjetskog rata djelovalo.

To je vidljivo u suradnji Društva u zimskoj djelatnosti »Pomoći« koju je moralo da razvije od listopada 1942. Društvo je po naređenju Hrvatskog oslobodilačkog pokreta »Ustaša«, to je bio Savez dobrotvornih društava Hrvatske, moralo stupiti u spo menutu akciju i to odmah da se »... svim svojim silama stavi na raspoložbu mjesnom odboru »Pomoći« radi što uspješnijeg sprovođenja velike Poglavnikove zamisli«***.

Društvo je bilo dužno na kraju svakog mjeseca, dok akci ja traje, Savezu podnijeti pismeni izvještaj u kojem je bilo naz načeno: na koji je način Društvo učestvovalo u prikupljanju »Pomoći«, koliko je članova učestvovalo i kolika su sredstva prikup ljena sa strane društva.

Vođenje Društva je 10. rujna 1942. preuzela Mira Marko vić, suplent, od Ljubice Branković, prof. Prilikom te primopreda je vođen je i zapisnik**** iz kojega se vidi kolika je imovina Društva.*Arhiv gimnazije u Slav. Požegi. — Dokumenti Društva za potporu

siromašnih učenika.

**Zapisnik godišnje skupštine Društva za potporu siromašnih

učenika kr. gim nazije u Slav. Požegi od 9. travnja 1942.

***Arhiv Gimnazije u Slav. Požegi. — Dokumenti Društva za potporu

siromašnih učenika, br. 681/42. od listopada 1942. godine.

157

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

****»Zapisnik o preuzimanju vođenja potpornog društva. Gđa

Marković Mira pri mila je:

1. Knjigu zapisnika o glavnim skupštinama

i računa od g. 1925/6. — 1935/36.

2. Računi glavnih skupština od 1936. do

1940. (nalazi se u knjizi br. 1 sve skupa).

3. Glavna knjiga hipotekarnih zajmova.

4. Knjiga privatnih obveznica.

5. Omot u kojem se nalaze računi od g. 1939. do danas.

6. Blagajnički dnevnik.

8. Uložnica štedionice Banovine Hrvatske br.

18003, koja glasi na svotu 4099 Kuna.

9. 5 obaveznica drž. rente za ratnu štetu

u vrijednosti od 5000 K.

10. 1 obaveznica 7% inv. zajma u vrijednosti od 100 Ku.

11. 10 obaveznica 7% inv. zajma u vrijednosti od 1000 Ku.

12. 2 dionice Paba (Privilegirane agrarne banke)

u ukupnoj vrijednosti od 1000 Ku.

Sva navedena dokumentacija u zapisniku nije u potpunosti sačuvana.

Osobito je slabo sačuvana dokumentacija iz vremena rata, što

onemogućuje svestranije sagledavanje rada Društva za vrijeme rata.

U toku 1943. aktivnost društva očituje se u prikupljanju zahtjeva siromašnih učenika za pružanje pomoći u školskim knji gama koje su posuđivane iz knjižnice Društva siromašnim ali vrijednim učenicima. Dvadeset učenika je podnijelo zahtjeve za dodjelu većeg broja udžbenika. Svi su zahtjevi odobreni. Ova je aktivnost bila posljednja u 90-godišnjoj aktivnosti Društva za potporu siromašnih učenika Gimnazije u Slav. Požegi. Društvo je omogućilo mnogim nadarenim učenicima da završe školu i da postanu vrijedni članovi društva. Velike zasluge za rad Društva imali su direktori i nastavnici Požeške gimnazije, kao i građani Požege, te mnoge istaknute ličnosti kulturnog i javnog života Hrvatske.

Značaj Društva za Požešku kotlinu i šireDruštvo za potporu siromašnih učenika Gimnazije u Slav. Požegi predstavlja dio značajne društvene i obrazovne djelatnos ti škole ne samo u Požeškoj kotlini već i u susjednim gradovima Posavine i Podravine. Plemenita djelatnost društva omogućila je mnogim siromašnim, ali nadarenim učenicima, da završe školu i da postanu vrijedni građani. Prava je radost bila među građani ma postati članom Društva i svojim prilogom pomagati plemeni te ciljeve društva. Organizatori i nosioci djelatnosti ovoga društ va u vremenu od 1854. do 1944. nadahnjivali su se plemenitošću i prava je šteta što se takvo društvo nije i do danas održalo. Dru štvo je okupljalo najuglednije građane i institucije Požege. Pred sjednici društva bili su direktori Gimnazije među kojima su se posebno istakli u razvijanju i djelovanju Društva Antun Mazek (direktor od 1874. do 1905.), Josip Sarkotić (direktor od 1905. do 1915.) i Makso Kuntarić (direktor od 1915. do 1924.).

Društvo je djelovalo u vrijeme cvata Požeške gimnazije ko ja je postala jedna od najznačajnijih kulturnih i prosvjetnih in stitucija u Slavoniji. U vrijeme banovanja Ivana Mažuranića, ka da su svjetovnici počeli preuzimati nastavu na školama širom Hrvatske, kada je nacionalna svijest podignuta na zavidan nivo u borbi protiv Mađara i Nijemaca i kada je sve više trebalo ob razovanih ljudi koji će djelovati u narodnom duhu među širim slojevima naroda, bilo je od velikog značaja osnivanje Društva za potporu siromašnim učenicima. Društvo je znatno pomoglo školi u ostvarivanju obrazovnih i drugih zadataka od nacionalnog in teresa, pomažući najtalentiranije siromašne učenike. Osloniti se na djecu iz naroda i omogućiti im razvoj bio je jedan od primar nih zadataka Društva i škole. Ovaj zadatak je u potpunosti ostva ren, pa je Društvo bilo od velike pomoći školi, a njegova masov nost je izraz želja našeg naroda.

158

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Claudius la Croix, Theologia moralis, zomulus VIII. et ultimus, Herm, Busenbaum, Colonia Agrippina, 1714.Foto: Lea Kovačević

159

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Profesorska i učenička knjižnica

1 Usp. Izvješće o Kraljevskoj velikoj Gimnaziji u Požegi za školsku godinu 1882/83. Str. 62-65 ; 1897./98. Str. 342 Pintar, M. Sličice sa kulturno-prosvjetne historijske izložbe državne gimnazije prigodom 200 godišnjice // Spomen-izvještaj 1926.-27. Str. 763 Usp. Stipanov, J. Nav. dj., str. 83

Ivana Kajinić Čenić

Preuzeto iz: Kajinić Čenić, Ivana. 2019. Školska knjižnica Gimnazije u Požegi. Diplomski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.

Knjižnica Gimnazije u Požegi dio je kulturne povijesti Požege. Njezina građa govori puno o prošlosti školstva (predmetima koji su se podučavali, sadržaju kojemu se više pridavalo važnosti, udžbenicima koji su se koristili u nastavi i sl.), povijesnim i kulturnim promjenama (što nam pokazuju jezici građe koja je nabavljana u određenim razdobljima), ali i kulturi i povijesti samoga kraja. Mogućnosti istraživanja građe su velike.

O povijesti školske knjižnice najviše je pisao Filip Potrebica, koji je ujedno i jedan od njezinih knjižničara (od 1962. do 1983. godine). Zanimljive informacije o radu knjižnice kroz povijest, posebice o nabavi građe (kupljenoj i darovanoj građi), ukupne vrijednosti knjižne građe, nabavi opreme, broju posudbe i sl. možemo pronaći i u godišnjim izvješćima Gimnazije. Izvješća nam otkrivaju i da je knjižnica bila vrlo aktivna u kulturnom svijetu, što nam govore njezina članstva u različitim hrvatskim književnim i ostalim društvima važnim u određenom povijesnom vremenu. Tako je u 19. st. bila član Društva sv. Jeronima, Matice hrvatske, hrvatskog pedagogijskog zbora i ostalih.1 Gimnazija i njezina knjižnica također su nastojale odgovoriti i na potrebe svoga vremena, nastojeći služiti široj javnosti. U okviru požeške ekstenzije 20-ih godina 20. st. održavala su se predavanja po selima požeškoga kraja i osnivale su se takozvane knjižnice selice. Te su knjižnice bile naizmjenice u selima: Jakšić, Mihaljevci, Stražeman i Treštanovci. Doznajemo veličinu tih knjižnica, broj djela koja su se davala na korištenje, broj čitača i

dr. „Svrha im je, da gaje u narodu, i to u selima, gdje nema nikakve knjižnice, volju za lektiru i da tako preko knjige šire prosvjetu u svim njezinim granama… Osim tih knjižnica osnovana je i gimnazijska knjižnica ekstenzije, koja se sastoji od stručnih i pučkoprosvjetnih djela.“2 Inače su takve vrste knjižnice osnivale narodne, a ne školske knjižnice3 što govori o njezinoj velikoj ulozi u obrazovanju tadašnjeg stanovništva i njezinoj pronicljivosti.

Za vrijedan rad školske knjižnice zaslužni su njezini knjižničari.

Knjižničari profesorske knjižnice:1. Antun Mazek (1866.-1868.)2. Andrija Kodrić (1868.)3. Nitko nije zadužen za knjižnicu od 1868. do 1871.4. Mato Gršković (1871.-1874.)5. Antun Mazek (1874.-1905.)6. Franjo Šojat (1905.-1912.)7. Franjo Bauer (1912.-1924.)8. Filip Plivelić (1924.-1932.)9. Antun Paraker (1932.-1933.)10. Vinko Pavišić (1933.-1944.)11. Rudolf Šignjar (1945.-1949.)12. Ljuboslav Kuntarić (1950.-1953.)13. Blazenka Grgić (1953.-1957.)14. Ivan Okičić (1951-1962.)15. Filip Potrebica (1962.-1983.)16. Jasna Pečur (Od listopada 1983. do 1992.)17. Maja Vuković (1992.-1998.)

160

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Knjižničari učeničke knjižnice (od 1998. godine samo školske knjižnice):1. Gabro Lucarić (1869.-1871.)2. Josip Stare (1871.)3. Ernest Kramberger (1871.-1872.)4. Ivan Darebny (1872-1875.)5. Mato Vidmar (1875-1889.)6. Gjuro Blaškvić (1889.-1899.)7. Makso Kuntarić (1899.-1924.)8. Dragutin Marković (1924.-1942.)9. Ljuboslav Kuntarić (1942-1946.)10. Ljubica Kojdi (1946.-1967.)11. Maja Vuković (1967.-1975.)12. Ljubica Zobrdac (1975.-1983.)13. Jasna Pečur (1983.-1992.)14. Ljiljana Gecan (1992.-1993.)15. Vlasta Peći (1993.-1994.)16. Branko Kolić (1994.-2001.)4

17. Žaklina Bender (2001.-2012.)18. Monika Bonić (2006.-2007.)19. Irena Adžić (2007.)20. Aleksandra Pavlović (2008.-2013.)21. Antonija Valešić (2009.)22. Ivana Obradović (2009.)23. Anamarija Ivčetić (2012. do danas)24. Ivana Kajinić Čenić (2014. do danas)25. Jasmina Nekić (2014.-2015.)26. Ida Jurković (2015.-2017.)27. Ivana Banožić (2016.-2018.)

Ustroj i razvoj knjižnice od osnutka do 1976. godineKnjižnicu Gimnazije u Požegi činile su profesorska (kao najčešći naziv) i učenička knjižnica. Godine 1853. spominje se naziv knjižnica gimnasialna.5 Godišnja izvješća Gimnazije u 19. st. spominju i naziv učiteljska

4 Usp. Potrebica, F. Nav. dj., str. 142-1435 Usp. Potrebica, F. Povijest knjižnica Požeške kotline. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1995. Str. 120

knjižnica, dok se u 30-im i 40-tim godinama 20. st. koristi naziv nastavnička knjižnica. „Od godine 1875. spominju se dvije knjižnice, i to učiteljska i učenička. One su dobile i zajednička sredstva za nabavljanje knjiga. Sigurno su imale i zajedničku prostoriju gdje su se čuvale sve do godine 1879./80., kada se posebno

Antun Mrazek

161

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

navode podaci za profesorsku, a posebno za učeničku knjižnicu.“6 Obje knjižnice uvijek su imale svoje voditelje, čuvare7 koji su brinuli za njihovu građu. Često su to bili ravnatelji škole ili profesori književnosti, povijesti. Među navedenim knjižničarima svakako valja istaknuti Antuna Mazeka, koji je prvi započeo uređenje školske knjižnice došavši na mjesto nadstojnika knjižnice 1866. godine. Iduće je godine izlučio knjige koje nisu za upotrebu profesorima i učenicima te koje nemaju

6 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1963.-64. Str. 1137 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1959.-60. Str. 238 Usp. Potrebica, F. Isto, str. 120-1219 Stipanov, J. Nav. dj., str. 83

nikakvu znanstvenu vrijednost.8 „To je svakako prvi poznati podatak da je neka, ne samo školska, knjižnica u Hrvatskoj zapravo napravila reviziju i otpis svoga fonda, što je istom stotinjak godina kasnije postala obveza za sve vrste i za sve knjižnice u Hrvatskoj.“9 Osnivanjem Gimnazije nabavlja se i građa potrebna za nastavu. „Prve nabavljene knjige, što nam je do danas poznato, kupljene su za 82 forinta 1725. godine, a to su bila djela crkvenih učitelja. Godine 1735. formirana je i knjižnica, zajedno s čitaonicom, gdje su đaci mogli

Inventar učeničke knjižnice Kr. velike gimnazije u Požegi XII, od god. 1869. do 1912., od inventarnog (tekućeg broja) 1 – 778

162

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

učiti.“10 Izvješće o Kraljevskoj velikoj Gimnaziji u Požegi za školsku godinu 1882./83., jedno od najstarijih izvješća koja se danas čuvaju u Gimnaziji, iznosi podatke o stanju knjižnice prema kojemu je učiteljska knjižnica brojila 1209 djela u 2514 svezaka, a učenička 498 svezaka. U izvještajima se osim brojčanog stanja fonda, navode i naslovi kupljenih i darovanih djela. Navode se čak i točni novčani iznosi koji su utrošeni na obogaćivanje fonda knjižnice. Osim godišnjih izvještaja detaljan pregled građe koja je činila profesorsku i učeničku knjižnicu daju nam inventarne knjige koje se i danas čuvaju u knjižnici Gimnazije. Najstarija inventarna knjiga je iz prve polovice 19. st. na latinskom i njemačkom jeziku. Knjige su popisane abecednim redom prema naslovu djela. Osim inventarnog broja, donose se i imena i prezimena autora, naslovi djela, broj primjeraka i svezaka te vrsta uveza. Sredstva za nabavu novih knjiga dobivana su iz učeničkih davanja pri upisu u školu, a smjele su se nabaviti samo one knjige koje su odobrile prosvjetne vlasti. Učenici su također organizirali i plesove na kojima su prikupljali sredstva od kojih je dio utrošen i na kupnju knjiga.11 Iz godišnjih izvještaja saznajemo kako je knjižnica, osim kupnjom, obogaćivala svoj fond i putem donacija mnogih privatnih osoba te kulturnih i obrazovnih ustanova. Od ustanova između ostalih navode se Visoka kr. zemaljska vlada, odjel za bogoštovlje i nastavu, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Narodna knjižnica i čitaonica iz Pleternice i dr. Također je svake godine dobivala određen broj knjiga od hrvatskih književnih društava čijih je bila član. Od privatnih osoba darovali su joj knjige Josip Andrić, Antun Petković, Emil Tanay i mnogi drugi. U početku je uglavnom nabavljana teološko-filozofska literatura na grčkom i latinskom jeziku, a nakon što Gimnaziju preuzimaju pavlini,

10 Potrebica, F. Isto, str. 3111 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1973.-74. Str. 1512 Isto, str. 12013 Godišnji izvještaj : šk. god. 1967.-68. Str. 3114 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1963.-64. Str. 115

ekspavlini i franjevci, u drugoj polovici 18. stoljeća te 19. stoljeću, nabavlja se humanistička i religiozna literatura na latinskom, grčkom, njemačkom i drugim jezicima. U vrijeme Hrvatskoga narodnog preporoda nabavlja se i literatura na hrvatskom jeziku.12 Veliki broj knjiga i časopisa na hrvatskom jeziku iz toga razdoblja i danas se čuvaju u knjižnici. Osim stručne i referentne literature te književnosti, nabavljan je i velik broj naslova periodike (Pedagoški rad, Kulturni radnik, Jezik, Čovjek i prostor, Naša stvarnost, Školske novine, Priroda, Sociologija…) od kojih se neki i danas čuvaju u knjižnici. Prema Godišnjem izvještaju za školsku godinu 1961.-62. knjižnica je dobivala čak 23 književna i stručno-pedagoška časopisa. Učeničku knjižnicu uglavnom su činila lektirna djela te beletristika (slagana po veličini i abecedi), a knjige su se izdavale dva ili tri puta tjedno, a po potrebi pod velikim odmorom što se može iščitati iz izvještaja knjižničara za određenu školsku godinu. O radu učeničke knjižnice govori i ulomak iz Godišnjeg izvještaja za školsku godinu 1967.-68.: „Pojedini učenici pomažu pri izdavanju knjiga. U knjižnici se vrše konzultacije učenika o pisanju referata, održavaju se književne večeri, a također je literarna sekcija koristila za svoje sastanke i izdavanje svog časopisa Odjek.“13 U učeničkoj knjižnici u posebnom ormaru bila je smještena i knjižnica školskih udžbenika kojom su se služili isključivo nastavnici o čemu govore izvještaji knjižničara 60-tih godina 20. st.Učenici su u čitaonici knjižnice mogli čitati i literaturu iz profesorske knjižnice. Knjižnica je bila bogata građom, međutim bilo je godina kada je zbog manjka materijalnih sredstava, nabava novih naslova bila slaba pa su se korisnici morali služiti Gradskom knjižnicom i privatnim knjižnicama.14 Vidljivo je da su profesori i učenici rado posjećivali knjižnicu i služili se literaturom koja im je bila na raspolaganju o čemu svjedoči zabilješka

163

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

M. Pintara: „Kad čovjek razgledava i pregledava knjige u ovoj biblioteci, opaža da su mnogo čitane. Često put su tekstu sa strane dodane bilješke i opaske.“15 U knjižnici se i danas čuvaju knjige posudbi učenika i profesora. Najstarije su sačuvane knjige posudbi iz 50-ih i 60-ih godina 20. st. Knjižnicom su se osim profesora i učenika služili i građani te studenti.16 Njezinom građom služili su se, kao i danas, u izradi radova (seminarskih, znanstvenih, a u ranijem razdoblju i maturalnih radova) te individualnom i stručnom usavršavanju.

15 Pintar, M. Nav. dj., str. 7916 Usp. Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1959.-60. Str. 2317 Potrebica, F. Isto, str. 127-128

Za vrijeme Drugog svjetskog rata knjižnica je doživjela i velika oštećenja jer je u njoj u nekoliko puta boravila vojska (ovisno kako se mijenjala vlast). Godine 1944. nedostaje oko 450 djela,17 a u izvještajima nakon ratnih godina više se ne spominje vrijedna numizmatička zbirka.

„Teško je pratiti sudbinu knjiga Požeškoga kolegija. Osim knjiga koje su dospjele u Osječku gimnaziju, a potom su (1789.) predane Sveučilišnoj knjižnici u Pešti, iz Požege je preneseno u Zagreb 115 djela (u 142 sveska) i pohranjene

Knjige posudbi profesora i učenika iz 50-ih i 60-ih godina 20. st.

164

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

su u zagrebačkoj Akademskoj knjižnici.“18 O bogatstvo djela koja su činila knjižničnu građu govori i činjenica da je 1949. godine preneseno 970 djela (uglavnom knjige isusovačkog kolegija) u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, a na inicijativu njezinog bibliotekara, Požežanina Tomislava Jakića.19 „Neposredno nakon rata predala je ova gimnazija iz svoje profesorske knjižnice Državnom arhivu u Zagrebu nekoliko tisuća knjiga da se tim kulturnim i prosvjetnim blagom mogu koristiti širi naučni krugovi u našoj zemlji, kojima bi i samo postojanje toga blaga u skromnom požcškom ambijentu ostalo možda i nepoznato, a koji bi možda i do naše Požege teže dolazili u časovima znanstvenih potreba.“20 Isusovačka knjižnica bila je izuzetno vrijedna, od nje je bila samo bogatija knjižnica zagrebačkog kolegija. Tu se posebice ističu knjige na glagoljici.21

Osim profesorske i učeničke knjižnice, gimnazijsku knjižnicu činile su i: knjižnica književnog društva gimnazijske mladeži „Zviezda“ (osnovana šk. god. 1875./76.), knjižnica Društva za potporu siromašnih učenika gimnazije (osnovano 1854.), knjižnica Jugoslavenskog srednjoškolskog društva „Štrosmajer“ (30-ih godina 20. st.)22 Uz spomenute knjižnice osniva se i knjižnica školskih udžbenika. Na taj način svi su učenici imali mogućnost doći do knjiga i udžbenika važnih za praćenje nastave i uspješno svladavanje gimnazijskog programa.

18 Isto, str. 13119 Isto, str. 12920 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1963.-64. Str. 11421 Usp. Potrebica, F. Nav. dj., str. 131-14322 Isto, str. 123-12723 Usp. Potrebica, F. Tri stoljeća Požeške gimnazije. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1994. Str. 330-33124 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1975.-76. Str. 525 Usp. Godišnji izvještaj : školska godina 1979.-80. Str. 10326 Usp. Godišnji izvještaj : školska godina 1986.-87. Str. 49

Djelovanje knjižnice unutar Centra za usmjereno obrazovanje (1976. – 1991.)Gimnazija je tijekom svog postojanja prikupila zaista vrijednu i veliku zbirku knjiga. Tako je 1976. godine u trenutku uspostave Centra za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“ donijela, kako Filip Potrebica navodi, oko 30000 knjiga koje su pripadale profesorskoj i učeničkoj knjižnici. Ponovnom uspostavom Gimnazije knjige su vraćene uz neka manja oštećenja.23 Međutim, posljednji izvještaj Gimnazije prije uspostave Centra, Godišnji izvještaj za školsku god. 1975.-76. navodi: „Učenička i nastavnička knjižnica imaju zajedno oko 20.000 primjeraka knjiga naučnog i beletrističkog sadržaja, počevši od klasika stare grčke i rimske književnosti do djela najnovijih pisaca svjetske i naše literature.“24 U Centru su radile dvije knjižnice, profesorska i učenička. Prvi godišnji izvještaj Centra navodi kako su učeničku knjižnicu smještenu u prizemlju bivše Gimnazije činile knjižnice srednjih škola koje su ušle u sastav Centra (među kojima je i gimnazijska), a brojila je 10 387 knjiga. Knjižničarka učeničke knjižnice tada je bila Ljubica Zabrdac. Dok je profesorsku knjižnicu činio fond gimnazijske profesorske knjižnice i nabavljene knjige od osnutka Centra s otprilike 16 000 knjiga. A njome su se služili učenici i profesori Centra, građani i studenti25 te znanstvenici.26 Knjižnicu je u to vrijeme vodio Filip Potrebica.U knjižnici se organiziraju izložbe, predavanja, susreti s književnicima, radi se s učenicima pjesnicima (koji sa

165

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

svojim radovima sudjeluju na pjesničkim natjecanjima republičkog i medurepubličkog karaktera). Učenici pedagoškog i kulturološkog usmjerenja obavljali su dio praktične nastave u knjižnici, a djelovala je i grupa mladih knjižničara.27 U nekoliko zadnjih godina djelovanja Centra, tj. Godišnjih izvještaja, nemamo podataka o radu knjižnice.O tom dijelu povijesti i možemo vidjeti dokaze u današnjoj knjižnici u velikom broju knjiga koja nose pečat Centra, a koje su još uvijek dio aktivnog knjižnog fonda.

Djelovanje knjižnice nakon obnove Gimnazije 1991./92. školske godineOsamostaljenjem Republike Hrvatske i ukidanjem Centra, Gimnazija ponovno djeluje kao samostalna škola. Profesorsku knjižnicu tada vodi Maja Vuković koja u Godišnjem izvještaju za školsku godinu 1991./92. navodi: „Zbog minimalnih sredstava i izvanrednih ratnih prilika, u protekloj godini nabavljen je manji broj knjiga. Za vrijeme najtežih ratnih operacija rariteti su pohranjeni na sigurno mjesto.“ Knjižni fond tada čini 9940 znanstvenih djela i beletristike te 793 udžbenika. Učeničku knjižnicu vodi Ljiljana Gecan. Knjižnicom se koriste učenici Gimnazije (samo u jednoj smjeni), ali i učenici i profesori drugih škola te studenti i građani. Tada je učenička knjižnica imala oko 12500 knjiga, od toga oko 820 časopisa starijih godišta.28 Vidljivo je da je broj smanjen u odnosu na brojčano stanje prije ulaska u Centar. Novi naslovi nabavljani su kupnjom prema potrebama korisnika (uglavnom lektirni naslovi, ali i stručna literatura), ali i donacijom institucija i privatnih osoba. Posebice treba istaknuti Adama Perića, bivšeg učenika,

27 Usp. Godišnji izvještaj : školska godina 1985.-86. Str. 3728 Godišnji izvještaj : školska godina 1991/92. Str. 21-2329 Gimnazijski godišnjak : školska godina 1992./93. : školska godina 1993./94. Str. 5130 Gimnazijski godišnjak : za školsku godinu 1994./95. : 1995./96. : 1996./97. : 1997./98. Str. 6-19

koji je u školskoj godini 1993./94. darovao „otprilike 2200 naslova beletristike, stručnih knjiga, rječnika, leksikona i enciklopedija.“29 U knjižnici se nalazi popis darovanih naslova iz kojega je vidljivo da je broj darovanih naslova veći nego što se navodi u Godišnjem izvještaju za navedenu školsku godinu. Popisano je 2529 naslova.Narednih godina određeni broj naslova donirali su i bivši učenici i djelatnici: knjižničar Branko Kolić (140 knjiga), Kruno Matešić (81 knjiga), obitelj Pintarić (225 knjiga) te institucije: SABRE Fondacija, Austrijski kulturni institute te Ministarstvo prosvjete i športa.Tijekom školske godine 1997./98. knjižni fond je radi zaštite premješten na dvije lokacije jer su u Gimnaziji bili građevinski radovi (nakon potresa). Knjižnica je bila dislocirana kratko vrijeme u tri prostorije Hrvatskog doma, a zatim u zgradu Požeške biskupije. Ukupan fond gimnazijske knjižnice brojio je oko 32000 knjiga, a dijeljen je na: učenički fond knjiga, stručni fond i zaštićeni fond knjiga. Tada je ustanovljena i Zavičajna zbirka Possegana koja sadrži građu o Gimnaziji, gradu Požegi i Požeštini u svim znanstvenim disciplinama i strukama, djela autora koji su rođeni ili su djelovali u zavičaju, građu tiskanu u lokalnim tiskarama i dr. Povodom tristote obljetnice djelovanja Gimnazije organizirana je izložba Tri stoljeća za treće tisućljeće u Gradskom muzeju Požega (16.10.-10.11.1999.) gdje su uz građu Muzeja izložene i zaštićene knjige fonda profesorske knjižnice te pojedina stara učila iz Gimnazije.Voditelj knjižnice, knjižničar Branko Kolić u to vrijeme vodio je grupu Mladih knjižničara koji su mu pomagali u sređivanju i vođenju knjižnog fonda.30

166

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Nastava fizike u našoj školi*

Vladimir Vugrinec

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 11-20.

*Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je na mjestima drukčije grafički uređen i dodani su podnaslovi kojih u izvorniku nema s ciljem olakšavanja snalaženja u bogatom sadržaju članka.

Čovjek se prošetao Mjesecom i odmah na temelju tih uspje ha stvara planove za osvajanje ostalih nebeskih tijela u svemiru, konstruira komplicirane strojeve koji će raditi bolje i brže nego on. Tko je sve to omogućio da mali čovjek stvara tako velika djela? Veliki udio u tom ostvarenju pripada prirodnim naukama a među njima fizici. To saznanje me je ponukalo da potražim ka ko su se učenici Požeške gimnazije kroz posljednjih 270 godina uvodili u taj čarobni svijet fizikalnih pojmova, pronalazili zako nitosti i tražili primjenu tih zakona u svakidašnjem životu.U vrijeme osnutka Požeške gimnazije, kao i početkom 18. stoljeća, nastavni program po gimnazijama u Hrvatskoj nosio je naziv: »Ratio studiorum«. Obuka je trajala šest godina, a program je sadržavao izučavanje samo humanističkih nauka. Izuča vanja prirodnih nauka, a tako i fizike kao predmeta, nije bilo. Prve zapise o izučavanju fizike susrećemo tek 1761. godine kada je Požeška gimnazija proširena studijem filozofije i teologije za vrijeme »Academia Posegana«. Tada se u drugom tečaju filo zofije predavala »psysica generalis et particularis«, a tumačio je profesor Marek.

Preteče fizike – historia naturalis od 1778. g. i naravoslovne znanosti od 1850. g. Prelaskom na novu naučnu osnovu »Ratio educationis« 1778. godine uvodi se u gimnaziju kao obavezan predmet »historia naturalis«. U tom predmetu možemo tražiti preteču današnjeg pred meta — fizike. Kakav je bio plan i program »historiae naturalis«, nije nam poznato, ali se zna da se on zadržao u školi do 1850. godi ne. Te godine je izrađena nova naučna osnova pod nazivom: »Osno va za organizaciju austrijskih gimnazija i realki«, koja se primje njivala i u hrvatskim školama. U toj naučnoj osnovi postojao je predmet »naravoslovne znanosti« u kojemu je bilo obuhvaćeno gradivo iz prirodopisa i fizike. Iz toga vremena poznat nam je plan i program iz »naravoslovnih znanosti«. U štampanom Izvještaju škole iz 1853. godine nalazi se zapisano da se fizika obrađuje u 3. razredu u drugom polugodištu po tri sata tjedno i u 4. razredu također po tri sata tjedno.

Nastavni program za treći razred bio je slijedeći: »Obće vlastitosti tjelesah, nauk o toplini, vodenih meteorah i razširenju topline«.

Za četvrti razred bio je propisan ovaj program: »O ravnoteži i gibanju krutih, židkih i širiljivo rjedkih tjelesah; znatnia od akustike, optike, magnetizma, munjivosti, astronomije i fizičkog zemljopisa«.

Već slijedeće školske go dine spominje se u programu »naravoslovnih znanosti« da se tre baju obraditi »perva počela lučbe«. Lučba je stariji naziv za ke miju. Ovakav plan i program iz fizike za niže razrede gimnazije zadržao se nepromijenjen desetak godina, jedino je došlo do re-dukcije sati u trećem razredu od tri na dva sata.

167

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Fizika kao nastavni predmet od 1872/73. školske godineKada su se otvorili viši razredi gimnazije, tj. 5. 6. 7. i 8. raz red, uvedena je fizika u sedmi i osmi razred po tri sata na tje dan.

Školske godine 1872/73. prvi puta se uči u sedmom razre du ovo gradivo:

»O sveobćih svojstvih tjelesah, o lučbenih počelih i slučeninah, o ravnosilju i gibanju, o valoslovlju i zvukosloviu«.

Slijedeće školske godine fizika se uvodi i u osmi razred s ovim programom:

»O magnetizmu, munjini, toplini, svjetlu, zvjezdarstvu i fizikalnom zemljopisu«.

Ovakav nastavni plan i program iz fizike zadržao se gotovo 60 godina, a proširivao se novim naučnim spoznajama o prirod nim pojavama i novim tehničkim dostignućima. Isto tako razvoj kemije kao nauke zahtijevao je da se u našu školu uvede 1908. godine kao poseban predmet kemija. Od toga vremena fizika i ke mija se predaju u četvrtom razredu, svaka po dva sata tjedno. U sedmom razredu se fizika predaje prvo polugodište po četiri sa ta, dok drugo polugodište samo dva sata. Poslije I svjetskog rata kemija se predaje u pojedinim razredima kroz cijelu godinu kao samostalni predmet.

Nagli razvoj fizike kao nauke te primjena tehnike u indu striji i svakidašnjem životu u ovom stoljeću, a naročito poslije II svjetskog rata, zahtijevao je da se u školama priđe intenzivnijem učenju fizike. Tako je u školskoj godini 1948/49. uveden novi na stavni plan i program. Fizika se sada predaje u drugom razredu dva sata, trećem tri, petom dva, šestom, sedmom i osmom razredu po tri sata tjedno. Fond sati se povećava a time i sam program.

Školske godine 1954/55. odvajaju se niži razredi gimnazije od viših, tako da će gimnazija sve do danas imati samo četiri viša razreda, a oni će nositi nazive: prvi, drugi, treći i četvrti razred. Novi nastavni plan za tako reformiranu gimnaziju predviđa uče nje fizike u svim razredima po dva sata tjedno. Program obuhva ća ove nastavne cjeline: Prvi razred:

Mjerenje fizičkih veličina. Materija je izrađena od molekula i atoma. Toplina. Toplina i agregatna stanja. Fizika atmosfere. Rasprostiranje topline. Osnovi ter-modinamike.

Drugi razred: Galilei-Newtonova nauka o gibanju. Strujanje. Razvitak naučnog pogleda o svijetu i opći zakon gra-vitacije. Električni naboji.

Treći razred: Elektromagnetizam. Iz mjenične struje. Električna struja kroz razrijeđene plinove. Nau ka o valovima. Električni titraji i valovi.

Četvrti razred: Valovi svjetlosti. Osnovi atomske fizike.

Takav program donio je nešto novo: započinje se s izučavanjem molekularnog sastava materi je i njezinih stanja na osnovi dinamike molekularnog gibanja. Ovo je od velikog značaja za razvoj naučnog gledanja na pojave i to ne samo fizičke već i one koje obrađuju srodni predmeti: bio logija, kemija i geografija. Ovakav nastavni program zadržao se uz manje korekcije do danas.Školske godine 1959/60. uvodi se u prvi razred, a idućih godina i u ostale, novi nastavni predmet: opće tehničko obrazo vanje, sa zadatkom da upozna učenike s osnovnim granama pro izvodnje i ulogom tehnike u razvoju proizvodnih snaga i društ venih odnosa. To je zahtijevalo da se praktički uređaj i primjena fizikalnih zakona u buduće obrađuje u novo uvedenom predmetu. Tako je došlo do rasterećivan ja programa iz fizike a bolje pove zanosti fizikalnih zakonitosti s primjenom u tehnici i životu.

168

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Do promjene nastavnog plana došlo je ponovo 1960/61. go dine kada su uvedeni od drugog razreda na više dva smjera: društveno-jezični i matematičko-prirodoslovni. Sami nazivi smjerova kažu da će se više izučavati fizika u matematičko-prirodoslovnom nego u društveno jezičnom. U prvom razredu fizika se predaje dva sata, u ostalim matematičko-prirodoslovnim razredima tri sa-ta, dok u društveno-jezičnom imamo samo u drugom i trećem raz redu po dva sata tjedno.Još jednom je došlo do promjene nastavnog plana i to u ovoj školskoj godini 1969/70. kada su ukinuti smjerovi i uveden jedan opći. Danas se u svim razredima fizika izučava po dva sa ta tjedno.

Ciljevi, zadaci i metodika nastave fizike Koji su zadaci i ciljevi nastave fizike, na koji su se način prenosili i ostvarivali kod naših učenika? Zadatak i cilj izučava nja fizike bio je uvijek takav da učenika upozna s najvažnijim fizičkim pojavama, njihovim uzročnim vezama i zakonima, po ko jim se one zbivaju, da ih upozna s najvažnijim metodama ispiti vanja prirodnih pojava i da metodama naučnog mišljenja stvori naviku točnog promatranja i mjerenja, kako bi stečeno znanje teoretskim i praktičkim radom u školi, znao kasnije primijeniti u životu. U školskim izvještajima početkom ovoga stoljeća nalazimo na nekoliko mjesta uz programe ovu napomenu: »Sve to na eksperimentima i na motrenju prirode osnovano«. To je dokaz da se uz metodu izlaganja, razgovora ili rada na tekstu koristila i posvećivala pažnja metodi demonstracije. Demonstracije je izvo dio nastavnik ili, rijetko kada, pojedini učenik pred cijelim raz redom. Ovakva nastava bila je dobra u prošlom i početkom ovo ga stoljeća s obzirom na razvoj društva i tehnike. Međutim sve se više osjećalo da je takvo stečeno znanje iz fizike manjkavo, da ima suviše intelektualistički karakter, da postoji pomanjkanje od goja za praktičnu spremu za neposredno sudjelovanje u radu. Si romaštvo oblika rada

izazivalo je pasivnost i nezainteresiranost kod učenika. Takvo stanje došlo je do izražaja naročito poslije drugog svjetskog rata, kada se uvidjelo u cijelom svijetu da svr-šeni učenici srednje škole nisu dovoljno sposobni da se uspješno uključe u daljnje učenje na visokim školama ili na nekom radnom mjestu. Tražila se reforma cijele srednje škole, a u tom sklopu i reforma nastave fizike u gimnaziji. Val reforme zahvatio je i na šu školu. Nastavnici nastoje proširiti nastavu fizike, približiti je životu, nastoje kod učenika pobuditi veći interes i uvući ga u nas tavni proces kao aktivnog sudionika. U arhivi škole nalaze se po daci kako su pojedini učenici zainteresirani za probleme fizike još u prošlom stoljeću dolazili van redovne nastave u fizikalni ka binet, izvodili sami pokuse, popravljali jednostavnije kvarove na učilima ili gradili sasvim nova. Do intenzivnijeg takvoga rada do šlo je poslije oslobođenja. Nastavnici fizike organiziraju: kružo ke, klub tehnike ili naučne grupe. Uključen je veći broj učenika, rad je postao za učenike interesantniji, prisutna je u vrlo velikoj mjeri aktivnost samoga učenika. Takav rad se još više proširuje 1954/55. uvođenjem u redovnu nastavu seminara iz prirodnih nau ka pod parolom: »Zaposlimo već jednom učenike u školi i orga nizirajmo rad s njima«.

Seminar iz prirodnih nauka i laboratorijski rad u redovnoj nastavi fizikeUčenik se morao opredijeliti za rad u seminaru iz područja prirodnih nauka ili u seminaru iz područja društvenih nauka. U seminaru su se obrađivale teme šireg područja tako da su mogle zadirati u nekoliko predmeta. Seminarski rad je unosio živost u tradicionalnu nastavu, zahtijevao je upoznavanje s oblicima stu dijskog prilaženja problemu, zahtijevao je pribavljanje potrebne dokumentacije, sastavljanje uređaja, vršenja mjerenja i izvođe nja zaključaka. Učenik je mogao u toku iduće školske go dine promijeniti seminar, ako je uvidio da njegove sklonosti nisu za tu grupu predmeta. Rad u

169

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

seminaru se vrednovao na temelju rada, razgovora i postignutih rezultata a ne tradicionalnim odgo-varanjem. Ocjenu iz seminara donosili su zajednički svi nastavni ci koji su radili s učenikom. Ovakav rad bio je vrlo koristan, ali u organizaciji je stvarao mnogo problema: raspored sati, dijeljenje odjeljenja pa i, u isto vrijeme, veći broj nastavnika itd. Tako ni je moglo ostati, trebalo je pokušati aktivnost učenika unijeti u redovnu nastavu fizike. Od 1960. godine uvode se laboratorijski radovi u redovnu nastavu, tako svi učenici imaju priliku sastav ljati uređaje, vršiti mjerenja, dobivene podatke srediti i mate matski ih obraditi, izvesti zaključak i kritički se osvrnuti na do bivene rezultate. U početku je bilo nekoliko različitih grupa zbog pomanjkanja više jednakih uređaja, međutim danas se nastoji da sve grupe rade isti laboratorijski rad. Obično bude postavlje no 10 do 12 jednakih vježbi koje se rade kada se dotično gradivo obrađuje u razredu. Ovakvih vježbi bude izvedeno u toku godine četiri i više, sve zavisi o karakteru gradiva i materijalnim moguć nostima.

Zbirka nastavnih pomagala i učila za pravilno učenje fizikeZa pravilno učenje fizike potrebna su nastavna pomagala i učila. Nastavnici fizike u Požeškoj gimnaziji shvatili su značenje nastavnih pomagala pa su, tako reći, od časa kada se fizika počela predavati, vodili stalnu brigu da nabave što više potrebnih učila. Kako su sakupljena nastavna sredstva od najstarijih vremena pa do danas, neka objasne zapisi koji su nađeni u pojedinim izvješ-tajima Požeške gimnazije.Iz 1853. godine postoji zapis: »Uz posredovanje vis. c. k. zem. škol. oblasti savjetnika ovozemnih gimnasiah nadzornika g. Antuna Jarca na molbenicu ravnatelja gimnas. sl. Magistrat grada Požege iz domaće blagajne za nabavljanje makine električne, prirodopisnih većih tablicah i zemljovidah cjelog svjeta od Hollea pokloni gimnasii 92 for. 4 kr. srebra«. U istom tom izvještaju na lazimo: »g. Roko Madjenović poklonio je gimnasiji

jednu spravu za risanje i jedan durbin«. Interesantan je zapis iz 1868. godine: »Četveroškolac Fernando Műzler načini: Arhimedovu koloturicu dočim su 24 četveroškolca, među njima i napomenuti učenik, sab-rali među sobom 10 for. 30 novč. te je od toga novca pod ruko vodstvom dotičnog učitelja naravoslovja po ovomjesnom limaru Stanku Veselicu izvedeno: Segnerovo kolo, javilo i magični lije vak«. Iz 1878. godine možemo čitati: »Sa zahvalnošću se još spo minje, da je knjigovođa požeške štedionice g. Roman Rittig poklo nio prirodoslovnom kabinetu 2 brzojava, kojih su sastavine ve ćim dielom njegovom rukom izrađene«. Ili kasnije 1961. godine možemo pročitati o radu u Klubu tehnike: »Kroz cijelu godinu učenici su dolazili izmjenično u fizikalni kabinet te izrađivali po jedine uređaje prema svojim sposobnostima i materijalnim mo gućnostima. Namotana su tri mrežna transformatora, montirani svjetlosni signali, fluorescentna rasvjeta, grla, prekidači, osigura či, izrađeni su uređaji za polarizaciju svjetlosti, kosi hitac, toplin ske zrake itd«. Ovih nekoliko citata obrazlaže kako se zbirka po punjavala. Od vremena do vremena Općina Požega dala je odre đena sredstva, građani su darovali pojedine predmete, marljiviji i sposobniji učenici su uz pomoć nastavnika sami izradili mnoštvo pomagala, postojala su u školi skromna ali stalna sredstva koja su se koristila za nabavku učila.Početak sakupljanja predmeta za očiglednu nastavu spomi nje se još u 18. stoljeću kada je Marija Terezija dala u zadatak profesoru prirodopisa na sveučilištu u Budimu Matiji Pilleru da putuje po gimnazijama u carevini i daje upute za organiziranje prirodopisnih zbirki. Tom prilikom su 1782. godine Matija Piller i profesor Ljudevit Mitterpacher bili u Požegi, posjetili Požešku gimnaziju i poklonili kolekciju biljki i minerala, koju su sakupili po požeškoj županiji, za korištenje u nastavi. U Izvještaju škole iz 1854. godine nalazi se zapisano da su postojali: »Strojevi fizi kalni. Koloturnik. Magnetične šipke. Dubno zrcalo. Visno zrcalo. Slike za dokaz ravnovisja. Voltin stup. Gustomjer. Stroj električni. Optička stakla. Toplomjer. Stroj za ukazivanje pritiska zraka. Tellurium. Lunarium« itd. Listajući dalje

170

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

školske izvještaje doznajemo da je gotovo svake godine nabavljeno po nekoliko učila, ko ja su u vrijeme nabavke bila vrlo moderna i funkcionalna, a mno ga se i danas koriste. Sada zbirka raspolaže s 410 aparata ili uči la, od starih i sto godina (tangentna busola) pa do modernih (katodni osciloskop) s kojima se može izvesti veliki broj frontal nih pokusa i mjerenja. Poteškoća je s novijim uređajima vezanim za elektroniku, koji su dosta skupi pa ih škola teže nabavlja. Is to tako problem je s nabavkom istovrsnih uređaja za učeničke laboratorijske vježbe.Nastava fizike se prije održavala po razredima, međutim od 1955. godine postoji predavaonica koja se koristi samo za nastavu fizike za sve razrede. U predavaonici se nalazi katedra, rasklopna ploča s trofaznom električnom strujom i niskim naponom, vodo vod, te radni stolovi za kojima rade po tri učenika. Učila su smje štena u prostoriju uz predavaonicu, koja ujedno služi za pripremu pokusa.Za takvo stanje nastave fizike na našoj školi, koje nije sa-vršeno ali možemo reći da je zadovoljavajuće, zaslužne su ge neracije nastavnika i učenika koje su prodefilirale kroz ovu ško lu. Evo djelomičnog popisa nastavnika koji su predavali fiziku, koji su svojim radom i zalaganjem pridonijeli usavršavanju nasta ve fizike:

U razdoblju od 1852. do 1900. godine: Remigio Matković, Ivo Rodić, Cosmas Brinnich, Eugen Kovačević, Ignjat Bartulić, Josip Križan, Ivan Tkalčić, Ivan Komlanec, Antun Laska, Stjepan Polić, Oton Kučera i Ljub. Ivanković.

Od 1901. do 1945. godine: Adolf Konrad, Vjekoslav Host, Ru dolf Brolih, Tomo Jakić, Vjekoslav Galić, Gregory Lebedev, Vladi-mir Orlić, Boris Arnautović, Zdravko Sinovčević, Jakob Eškinja, Anđelko Cuvaj, Milan Kaman, Mirko Truntić, Ivančica Barić, Stje pan Sladović, Josip Car, Katica Prpić, Emilija Gaj, Melita Kabalin i Stjepan Lukić.

Od 1945. do 1956. godine: Jelena Šviglin, Mijo Halvaks, Ma rija Polaček, Ivan Matanić, Ivan Antoš, Ksenija Grđan, Rudolf Dombi, Katica Vodinelić i Vlado Vugrinec.

Od 1957. do 1969: Mirko Radić, Vlado Vugrinec, Mirjana Dulić, Katica Vodinelić, Nikola Tomašević, Rudolf Dombi, Rudolf Čmelar i Franjo Jurković.

171

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

Požeški kinokluboviŽeljko Balog

Preuzeto iz: 25 godina s kamerom u ruci. 1998. Ur. Balog, Ž. Hrvatski filmski savez. Zagreb. Str. 2-6.

Kinoklub “Gimnazija”

Kinoklub “Gimnazija” osnovan je, kako stoji u zapisniku, “...na inicijativu Općinskog komiteta “Društva narodne tehnike” općine Slavonska Požega, s ciljem da svojim radom vrši popularizaciju filma i filmske umjetnosti u svojoj sredini. Klub će djelovati u okviru “Društva narodne tehnike” i pokušat će se povezati s ostalim sličnim klubovima u SR Hrvatskoj da bi kroz suradnju u potpunosti ostvario zadatke koji su mu postavljeni samim osnivanjem.”Gimnazijski profesor Rudolf Čmelar okupio je 23. veljače 1973. godine zainteresirane učenike: Damira Babića, Petra Barbarića, Dragu Čengića, Božidara Đurđevića, Ivana Jakovljevića, Đurđu Katušić, Branimira i Marinka Markotu, Anđelku Matić, Branku Mikić, Mariju Svoboda, Zdravku Trlin i Dragutina Zlomislića, koji danas slove kao utemeljitelji prvog požeškog kinokluba. Na Osnivačkoj skupštini usvojen je Statut, izabrana su tijela upravljanja, prihvaćen je plan rada i mogući izvori financiranja.U tom trenutku u vlasništvu kluba se od potrebne tehnike nalazila jedino polovna N-8 kamera Quarz 700 M.Sljedeći korak bio je nabavka stručne literature iz koje će članovi, sami obrađujući pojedine teme, učiti i pripremati se za realizaciju ideja kojih nije manjkalo. Također su proučavali i diskutirali o filmskim ostvarenjima poznatih filmskih redatelja, te donijeli odluku da i sami snime prve metre filma.Do prvih financijskih sredstava došli su prikupljanjem članarine, te istu namjeravali namijeniti za nabavku filmske vrpce za pokusno snimanje i osposobljavanje pojedinih članova za samostalni rad s kamerom. No,

kako sredstava nije bilo dovoljno počeli su suradnju s nekim poduzećima i ustanovama, te prikazivanjem posuđenih filmova na posuđenom projektoru konačno došli do dovoljno financijskih sredstava za pokusna snimanja. Podijeljeni u radne grupe članovi se usavršavaju teorijski i praktično. Glavni izvor prihoda je prikazivanje filmova za učenike škole, a broj članova Kluba se usporedno s aktivnostima povećava.Dvije godine nakon osnivanja konačno je u potpunosti završen i realiziran prvi film, dokumentarac o evakuaciji učenika iz škole u uvjetima opasnosti. Sada već s boljim financijskim mogućnostima, izvjesnim renomeom u školi i gradu, još uvijek puni entuzijazma i volje za rad osim prikazivanja igranih i nastavnih filmova članovi počinju snimanja filmova prema osobnim idejama. Kompletirana je i minimalno potrebna oprema, te je “požeška filmska industrija snova” počela proizvodnju, koju su njeni utemeljitelji možda samo potajno sanjali i ne sluteći kako će se i koliko dugo ona nastaviti. Sedamsto i pedeseta obljetnica grada Požege 1977. godine bila je inspiracija i poticaj članovima kluba koji su kamerama zabilježili brojne aktivnosti tijekom te godine (glazbeni festival, izložbe, kazališne priredbe, športske susrete), što ih je definitivno afirmiralo u njihovoj sredini. Nije izostala ni pomoć u nabavci nove S-8 opreme kao i filmskog materijala i za članove Kluba nastupa jedno sretno razdoblje rasterećeno briga za elementarnim potrebama što rezultira sve većim brojem snimljenih filmova. Sama razina teorijsko-praktičnih znanja također se povećala, kako kod voditelja Kluba profesora Željka Baloga (preuzeo brigu o Klubu početkom 1974. godine), tako i kod učenika.Snimalo se, istraživalo i pokušavalo uvijek i nešto novo. Rezultat toga je i preko dvadeset animiranih filmova Kinokluba “Gimnazija” koji su na neki način predstavili “požešku školu animacije” i donijeli Klubu brojna priznanja. Kroz Klub prolaze nove generacije učenika,

172

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

koje su svaka na svoj način obilježile svoje vrijeme. Za sve njih bavljenje filmom, bez obzira da li je to bila filmska ili video generacija, bilo je zanimanje kojim su ispunjavali svoje slobodno vrijeme, često zbog prirode posla i brojnih aktivnosti, na granici profesionalnih obveza. Uvijek je to bilo druženje, suradnja i pripadanje Klubu i nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja i eventualnog odlaska iz grada. Ponekad je ta brza i velika fluktuacija članova Kluba predstavljala poteškoću i to je bilo jednim od razloga da se 1978. godine grupa studenata, a bivših članova Kinokluba “Gimnazija”, odlučila udružiti u Klub za odrasle i tako nastaviti radom koji su počeli u srednjoškolskim klupama.

Filmska radionica

U predvečerje 30. studenog 1978. godine grupa od petnaestak studenata, većinom bivših članova Kinokluba “Gimnazija” i “Zlatna dolina” iz Pleternice, održala je u Požegi osnivačku skupštinu i osnovala “Filmsku radionicu” - klub za odrasle autore.Bez filmske opreme, osim nešto u osobnom vlasništvu, članovi “Filmske radionice” bi za svoje projekte uvijek dogovorili posudbu opreme u Kinoklubu “Gimnazija”. Tako je počela suradnja dvaju klubova koja nije prestajala do njihova udruživanja.Članovi “Filmske radionice” su u svoje slobodno vrijeme snimili dvadesetak filmova koji su osvojili brojne nagrade. Najveći uspjeh požeških filmaša u svezi je s ovim klubom i filmom “Fotografija”, koji je 1986. godine na svjetskom festivalu UNICA u Tallinu osvojio brončanu medalju.Osim tehničke suradnje i suradnje na pojedinim projektima članovi “Filmske radionice” su zajedno s članovima Kinokluba “Gimnazija” bili priređivačima dvaju Revija hrvatskog filmskog i video stvaralaštva (1988., 1993.), te začetnicima Hrvatske revije jednominutnih filmova 1993. godine.

GFR FILM-VIDEO

Po propisima novog Zakona o tehničkoj kulturi punoljetni članovi Kinokluba “Gimnazija”, te članovi “Filmske radionice” utemeljuju GFR FILM-VIDEO, filmsku i video udrugu koja je rješenjem od 23. veljače 1994. godine, igrom slučaja na 21. obljetnicu Kinokluba “Gimnazija”, postala sljednikom dvaju prethodnih klubova.Udruga radi u dvije sekcije: za mladež, te za odrasle. Sjedište udruge je razumijevanjem požeške Gimnazije ostalo u toj školi, a zauzvrat njeni učenici u sekciji za mladež imaju mogućnost koristiti svu opremu u vlasništvu udruge i imaju jedinstvenu priliku učiti i stvarati uz modernu elektronsku opremu.Naime, u veoma kratkom razdoblju, entuzijazmom i aktivnostima članova udruge, te razumijevanjem Hrvatskog filmskog saveza, lokalne samouprave kao i brojnih sponzora, udruga je nabavila kompletni studio za analognu montažu SVHS kvalitete, računalo prilagođeno za digitalnu montažu, video projektor, SVHS kameru i kvalitetnu rasvjetu, te opremu za ozvučavanje. Nikada u dvadeset i pet godina postojanja članovi nisu imali bolje uvjete rada, a sa svojih preko 50 videoostvarenja u samo četiri godine mladi su dokazali da su tu opremu i zavrijedili.Ove generacije GFR FILM-VIDEO ostat će zauvijek zapamćene jer je u njihovo vrijeme pokrenuta Hrvatska revija jednominutnih filmova, koja je u pet godina, uz nesebičnu potporu grada Požege, Požeško-slavonske županije, Hrvatskog filmskog saveza i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, prerasla u značajnu međunarodnu manifestaciju afirmirajući ne samo udrugu, grad i županiju nego i Republiku Hrvatsku u svjetskim filmskim i video razmjerima. Kako sama Revija oduzima dosta vremena i zahtijeva dugotrajne i temeljite pripreme udruga GFR FILM-VIDEO, isključivo entuzijazmom svojih članova, uspijeva sve to uspješno organizirati ne zanemarivši pri tome stvaralaštvo. Sama organizacija festivala, kao i snimanje novih ostvarenja, sretna je kombinacija mladosti i

173

Izdv

ojen

e po

vije

sne

tem

e

iskustva gdje jedni druge nadopunjavaju i pomažu, te je radna atmosfera zaista sjajna.Drugi veći projekt udruge je Art kino koje je, sa svojih 20-ak programa, potpuno opravdalo svoje postojanje i zapravo nastavilo, u najboljoj tradiciji, aktivnost koju su nekada davno pokrenuli utemeljitelji Kinokluba

“Gimnazija”. Danas je aktivnost udruge prepoznatljiva i značajna ne samo za grad i županiju u kojoj djeluje, već i u širokoj kulturnoj ponudi Republike Hrvatske i preko njenih granica. Možemo jedino poželjeti da zvijezda požeške mladeži, uz iskusne članove, još dugo, dugo, svijetli na beskrajnom filmskom nebu.

Osnivači Kinokluba "Gimanzija", 1973. godine

174

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Druga gimnazijska zgrada iz 1876. godine na Trgu sv. Terezije Avilske. Na krovu se vidi svjetlarnik s vidikovcem iz kojeg je Oton Kučera vršio prva astronomska motrenja. U jednom razdoblju s tog mjesta se pucnjem iz topa oglašavalo podne.inv. GMP 15.822

175

Nasljeđe

NasljeđeBlago požeške Gimnazije

Muzejske zbirke Gimnazije u Požegi

Zbirka zaštićenih knjiga

Zbirka učila iz fizike

Građa iz Gradskog muzeja u Požegi

Građa iz Državnog arhiva u Slavonskom Brodu - Odjel u Požegi

Godišnja izvješća i druge publikacije

176

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

imnazija u Požegi čuva bogate zbirke starih knjiga i učila, posebice mnogo vrijednih, rijetkih i dobro očuvanih učila za fiziku i biologiju, od kojih

se veći broj i danas koristi za demonstracije i vježbe. Vrijednost i brojnost knjiga i učila nametnula je potrebu osnivanja školskog muzeja sa svrhom primjerenog održavanja, čuvanja i zaštite starih knjiga i učila, funkcionalnog rasterećenja postojećih kabinetskih prostora za fiziku, kemiju i biologiju te prikladnog izlaganja i pokazivanja gostima i javnosti.  Usprkos brojnim školskim reformama, prenošenju učila po školskoj zgradi i u druge zgrade, naraštaji gimnazijskih profesora i učenika uspjeli su očuvati većinu starih učila za današnje okupljanje te izlaganje javnosti u školskom muzeju.

Početak suvremene sustavne stručne skrbi o tom dragocjenom nasljeđu vidimo u Projektu obilježavanja 300. obljetnice Gimnazije u Požegi iz 1992. godine. Tri od jedanaest programskih točaka usmjerene su na očuvanje vrijednih artefakata: 1. prikupljanje i sređivanje arhivskoga gradiva;2. uređenje Profesorske knjižnice požeške Gimnazije;5. prikupljanje i sređivanje muzeološkog i drugog

gradiva za izložbu koja će svjedočiti o bogatom odgojno-obrazovnom i kulturnom djelovanju

požeške Gimnazije kroz proteklih 300 godina. (Bucić 1999)

U godinama do 1999. (…) u Državnom arhivu je sređeno i dijelom mikrofilmirano arhivsko gradivo Gimnazije. Uređen je novi prostor Knjižnice i čitaonice u Gimnaziji, pa tako i novi prostor profesorske knjižnice. Profesorska knjižnica je službeno registrirana kao spomenik kulture sa zaštićenim fondom iznimno vrijednih knjiga, a iz Nacionalne i sveučilišne biblioteke vraćen je dio od 360 knjiga odnesenih 1948. godine, te su započete i konkretne aktivnosti oko restaura cije uz potporu Ministarstva kulture, koje je dio zaštićenog fonda gimnazijske knjiž-nice uvrstilo u svoj program zaštite. U Gradskom muzeju Požega prikupljeno je i obrađeno gradivo koje svjedoči o bogatom odgojno-obrazovnom i kulturnom djelovanju požeške Gimnazije u prethodna tri stoljeća. Hrvatski školski muzej u Zagrebu je u svoj godišnji plan i pro-gram rada u 1998. godini uvrstio i obradu muzejskoga gradiva pohranjenog u Gimnaziji u svrhu uspostavljanja Gimnazijskog školskog muzeja, te je s tom nakanom izrađen i cjelovit elaborat, a izvršen je i sustavan pregled cjelokupnoga gradiva te izdvojen i stručno muzeološki obrađen najvažniji dio. Taj velik i težak posao su vrlo predano i kvalitetno obavili viši kustosi Vesna Rapo i Elizabeta Serdar. (Bucić 1999)U izložbenom prostoru Gradskoga muzeja, a u

Nasljeđe

G

177

Nasljeđe

organizaciji požeškog odjela Državnog arhiva, održana je od 26. travnja do 3. svibnja 1999. godine izložba pod nazivom: “Požeška Gimnazija u arhivskim vrelima”. Izložba je organizirana u povodu tradicionalnog Tjedna arhiva, 40. obljetnice Arhiva u Požegi i 300. obljetnice Gimnazije u Požegi, a rezultat je dugogodišnjeg rada na sistematiziranju i obradi obimnog arhivskog gradiva požeške Gimnazije pohranjenog u Državnom arhivu. Na otvorenju izložbe javnosti je predočen i program proslave 300. obljetnice Gimnazije u Požegi, s naglaskom na središnju proslavu u listopadu 1999. godine. (Bucić 1999)

“Požeška Gimnazija u arhivskim vrelima”Predstavljanje malog dijela arhivskog blaga Gimnazije pohranjenog u požeškom Arhivu

Financijska potpora: Gradsko poglavarstvo Požega

Postav izložbe: Goran Hruška, Mihaela Markovac, Marija Mikačić, Ljubica Nenadović, Rudolf Heli

Autor teksta i kataloga: Goran Hruška

Lektor: Branko Šimunović

(Hruška 1999)

To koordinirano i usklađeno sustavno pregledavanje, vrednovanje i sređivanje bogatog gimnazijskog nasljeđa u školi i drugim ustanovama koje ga čuvaju rezultiralo je izložbom o djelovanju požeške Gimnazije pod naslovom „Tri stoljeća za treće tisućljeće“. Izložba je održana u prostoru Gradskog muzeja Požega od 16. listopada do 10. studenog 1999. godine, a postav su suradnički pripremili i organizirali stručnjaci iz Hrvatskog školskog muzeja iz Zagreba, Državnog arhiva u Slavonskom Brodu - Odjel Požega, Gradskog muzeja Požega i profesori iz Gimnazije.

“Tri stoljeća za treće tisućljeće”Izložba o djelatnosti Požeške gimnazije tijekom puna tri stoljeća

Pokrovitelji: Hrvatski državni sabor, Ministarstvo prosvjete i športa, Županija požeško-slavonska i Grad Požega

Odbor za pripremu izložbe: Goran Hruška, Vladimir Klarić, Božo Milanović, Vesna Rapo, Elizabeta Serdar, Dubravka Sokač-Štimac, Mirjana Šperanda

Organizator izložbe: Gimnazija u Požegi

Suorganizatori izložbe: Državni arhiv u Slavonskom Brodu - Odjel Požega, Gradski muzej Požega, Hrvatski školski muzej - Zagreb

Mjesto održavanja: Gradski muzej Požega

Autori izložbe: Vesna Rapo i Elizabeta Serdar

Stručni suradnici: Goran Hruška, Mirjana Šperanda

Izbor građe za izložbu: Ljiljana Anđelić-Bucić, Goran Hruška, Branko Kolić, Dragutin Kovačević, Julijana Kunkera, Vesna Rapo, Elizabeta Serdar, Mirjana Šperanda

Likovni postav izložbe: Vesna Rapo i Elizabeta Serdar

Tehnički postav izložbe: Fredy Fijačko

Fotografije: Željko Balog

“Katalog izložbe”Nakladnik kataloga: Gimnazija u Požegi

Za nakladnika: Pavao Bucić

Uredništvo kataloga: Pavao Bucić, Goran Hruška, Vesna Rapo, Elizabeta Serdar

Glavni urednik: Vesna Rapo

Grafičko oblikovanje i priprema za tisak:

Željko Obad

Fotografije: Željko Balog

178

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Kataloške jedinice: Goran Hruška, Vesna Rapo, Elizabeta Serdar, Mirjana Speranda

Lektor: Slavica Budić

Korektor: Branka Ujaković

Tisak: Gandalf , Zagreb

Naklada: 1000 primjeraka

Izložba je svečano otvorena u 10 sati uz sudjelovanje Gradske straže, gradske glazbe “Trenkovi panduri”, požeških mažoretkinja i velikog broja sadašnjih i bivših učenika, građana, predstavnika javnog i kulturnog života te uglednih gostiju. Na otvorenju izložbe govorili su

ravnatelj Gimnazije, g. Pavao Bucić, ravnatelj Hrvatskog školskog muzeja, g. Ivan Vavra i izaslanica Predsjednika Hrvatskog državnog sabora, gđa Jadranka Kosor, koja je i otvorila izložbu. U ime Ministarstva prosvjete i športa, otvorenju izložbe bila je nazočna pomoćnica ministrice, gđa Marija Došen. Uz izložbu je tiskan opširan Katalog, a nakon zatvaranja u Gradskom muzeju, izložba je prenesena u prostorije Gimnazije i trajno postavljena u reduciranom obliku. Tako je postav ove izložbe postao čvrsta osnovna za ostvarenje ideje školskog muzeja i time jedan od najznačajnijih dometa proslave 300. obljetnice Gimnazije u Požegi. (Bucić 1999)

Blago požeške GimnazijeIvan Vavra, ravnatelj Hrvatskoga školskog muzeja u Zagrebu

Preuzeto iz: Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o djelatnosti požeške Gimnazije. 1999. Ur. Rapo, V. Gimnazija u Požegi. Požega.

U školskom životu jednog naroda, nacije, ogledaju se svi bitni društveni događaji i procesi, prošli i sadašnji, a samo školstvo, u velikoj mjeri - izravno ili neizravno - utječe na buduća zbivanja u društvu. Ponajprije stvaranjem onoga što je danas neosporno naj vrjednije - znanja i umijeća, osposobljavanjem pojedinca za osobnu afirmaciju i za prinos prosperitetu društva na poljima od gospo darskog do znanstvenog i političkog.lako u tisućljetnoj povijesti obrazovanja, na raznim stranama i u različitim razdobljima, nalazimo za to brojne dokaze, u prigodi obilježavanja 300. obljetnice Gimnazije u Požegi sretni smo što možemo podijeliti radost zbog spoznaje da još jedna hrvatska škol ska ustanova ponovo dokazuje i potvrđuje važnost svoje društve ne uloge.U našoj dobroj, uljuđenoj tradiciji, s onu stranu gromoglas nog, a ispraznog prigodnog nazdravičarstva, običaj je da javno rođendansko slavlje budućim naraštajima ostavi vrijedno i trajno djelo, ono koje će

u spomen na stečevine prošloga otvarati nove prostore dolazećim postignućima. Taj je segment naše tradicije poštivalo i sadašnje vodstvo Gimnazije, s g. Pavlom Bucićem na čelu, kad hvale vrijednom nadahnutošću i poduzetnošću nizom relevantnih događaja obilježava 300. obljetnicu Gimnazije.Hrvatski školski muzej, svojim poslanjem obvezan, s osobitim je zadovoljstvom i djelatno podupro nakanu da u novoj školskoj zgradi dio prostora bude posvećen povijesti Škole, tako da u nje mu bude adekvatno smještena, istraživačima dostupna, a za jav nost dijelom i trajno izložena povijesna građa: pretežno predmeti vrijednih školskih zbirki, ali i druga građa po postanku ili uporabi vezana uz djelatnost Škole, njenih učenika i profesora.Radi toga Hrvatski školski muzej, u prvom redu njegovi kustosi Elizabeta Serdar i Vesna Rapo, surađuju s Gimnazijom radi izrade koncepcije tog školskog muzeja, a ova izložba tek je jedan korak prema tom cilju. Njezina je zadaća da javnosti omogući i pruži uvid u dio onoga što je marom revnih gimnazijskih profesora sačuvano neumitnoj prolaznosti i svakovrsnim poteškoćama unatoč. Ona također želi potaknuti relevantne

179

Nasljeđe

društvene čimbenike, pojedince i ustanove, ne samo iz struke ne go i one iz prosvjetne i kulturne politike, da pridonesu osiguranju pretpostavki (uključujući, dakako, i one materijalne), koje će omo gućiti daljnje prikupljanje, obradu, valorizaciju, trajnu zaštitu te

adekvatno predstavljanje i publiciranje svega onoga što svjedoči o osobama, događajima i procesima koji su tijekom triju stoljeća pridonosili stvaranju i promicanju znanja i umijeća tisuća učenika, onoga što je bilo i ostaje nemjerljivo blago Gimnazije u Požegi.

Muzejske zbirke Gimnazije u PožegiVesna Rapo i Elizabeta Serdar, viši kustosi, Hrvatski školski muzej – Zagreb

Preuzeto iz: Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o djelatnosti požeške Gimnazije. 1999. Ur. Rapo, V. Gimnazija u Požegi. Požega.

Nema mnogo gimnazija u Hrvatskoj starijih od ove u Požegi, a još ih je manje koje bi imale vrjednije, starije i očuvanije zbirke knjiga, učila, opće nito svjedočanstava o kvalitetnom, višestoljetnom djelovanju. Sto je tome pridonijelo? Nipošto slučajnost. Vallis aurea i u njoj “slavonska Atena” podneblje su koje svoje zlato, svoje kulturno blago znade sačuvati.Zbirke požeške Gimnazije govore mnogo o prošlosti, ali i o sadaš njosti. Iz mnogih je arhivalija te kasnije i iz školskih izvješća vidljivo s kakvim su se marom profesori odnosili prema svome poslu, kako su nabavljanjem udžbenika, literature i učila željeli svojim đacima prenijeti znanja, osposobiti ih da postanu najveći stručnjaci u pojedinim područ jima. Nerijetko se bivši učenici vraćaju u Gimnaziju te pamteći svoje uzore, postaju i sami legendarni profesori. Upravo zbog svega toga danas imamo sreću vidjeti očuvane te vri jedne zbirke i očuvanu Profesorsku knjižnicu još od vremena kada su školom upravljali crkveni redovi: isusovci, pavlini i franjevci, a nakon toga i njezin prvi knjižničar - prof. Antun Mazek. Fond knjiga datira od vremena osnutka Gimnazije, a u njoj je inventirano i katalogizirano pre ko 10 000 knjiga. Zaštićeni fond knjiga ima svoje muzejsko i znanstveno značenje kao i vrijednost pokretnog spomenika kulture od nacionalnog značenja “B” spomeničke kategorije.

(…) Muzejska zbirka biologije sadrži u botaničkoj zbirci 170 zidnih tabli, koloriranih litografija, modele cvjetova. Zoologijska zbirka sadrži 120 zidnih tabli, preko 70 mokrih i 50 suhih preparata te mikropreparate. Malakološka zbirka čuva 40 vrsta puževa i školjki, paleontološka 50 kom raznih okamina, 20 modela fosilnih životinja, herbarijska 450 vrsta viših biljaka, antropološka kosti čovjeka, modele organa...Muzejska zbirka iz fizike sadrži preko 100 eksponata, nastavnih učila i pomagala iz područja akustike, optike, kalorike, mehanike, elektriciteta, magnetizma... Većina je nastavnih pomagala izrađena u tvrtki Max Kohl, Chemnitz i S. u Beču ili V. Frič u Pragu. Očuvano je i dosta kataloga proizvođača učila od kojih su i nabavljani.Kemijska zbirka sadržava zbirku ruda i minerala, kristalografske mo dele. Dokumentacija predmeta zbirki je djelomična i nepotpuna. Zbirke su smještene u nekoliko kabineta tj. prostorija i o njima brinu predmetni profesori uz sve ostale obveze.U suradnji s Hrvatskim školskim muzejom iz Zagreba započeta je briga oko uređenja zbirki te je u tu svrhu izrađen elaborat. U njemu se predviđaju poslovi obradbe i zaštite muzejskih zbirki u sadašnjim uvjetima, ali i nakon preseljenja u novu gimnazijsku zgradu, čiji je kamen temeljac nedavno položen (1999., nap. ur.). Zbog njezine iznimne vrijednosti, započeto je odmah s određenim mjerama preventivne zaštite u postojećim prosto rima, a u tome se počinju koristiti suvremeni, testirani materijali.

180

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Kristalografski modeli / V. Frič. - Prag, druga pol. 19. stoljeća - Požega: Gimnazija

181

Nasljeđe

Kostur i unutarnji organi šišmiša ili netopira (Chiroptera)druga pol. 19. stoljeća. – Požega: Gimnazija, Zoologijska zbirka

182

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Jedan od dugoročnijih poslova su konzervatorsko-restauratorski zahvati na građi te je stoga predviđena dalja suradnja s Nacionalnom i sveučiliš nom knjižnicom u Zagrebu, Državnim arhivom Hrvatske, Hrvatskim priro-doslovnim muzejom i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu. Nastavlja se i započeta suradnja s Hrvatskim školskim muzejom iz Zagreba.U prostorima nove gimnazijske zgrade predviđa se stalna izložba. Temelj toj izložbi bit će upravo ova, pripremljena povodom proslave 300. obljetnice Gimnazije. Dakako, sadržavat će kopije građe koja je vlasniš tvo Gradskog muzeja u Požegi i Državnog Arhiva u Slavonskom Brodu - Odjela Požega. U dijelu predstavljenom učilima same Škole bit će, daka ko, opširnija. Kao dio izložbe funkcionirat će i dio Profesorske knjižnice s originalnim namještajem.

1 Godišnji izvještaj : školska godina 1991/92. Str. 222 Isto, str. 23

Poseban, a i najveći dio novog školskog muzeja u Gimnaziji bit će čuvaonice. One moraju odgovarati muzejskim standardima. Svi prostori morat će imati protuprovalnu i protupožarnu zaštitu te zaštitu od UV zra ka. Ovisno o, vrsti građe, moraju biti osigurani mikroklimatski uvjeti (tem peratura, vlaga). Postupno će zbirke biti obrađivane, bit će provedena revizija, ustanovljene inventarne knjige, katalozi, izrađena dokumentaci ja (kataloški list, foto i video - zapis). Sva građa treba biti preventivno zaštićena, posebnim uređajima moraju biti snimani, kontrolirani i održavani postavljeni standardi. Pristup čuvaonicama trebaju imati samo oso be zadužene za pojedine zbirke.Nakon obradbe bit će moguće tiskati i katalog u kome će biti pred stavljene muzejske zbirke kao i kratka povijest Škole.

Zbirka zaštićenih knjiga Ivana Kajinić Čenić

Preuzeto iz: Kajinić Čenić, I. 2019. Školska knjižnica Gimnazije u Požegi. Diplomski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. Str. 30-33.

Zaštićeni fond knjižnice u Gimnaziji, koji neformalno nosi naziv Profesorska knjižnica, čuva se u školskome Muzeju (…) koji se nalazi na prvom katu iznad prostora knjižnice. Potrebu zaštite navedene građe istakla je knjižničarka Maja Vuković u svom izvještaju za školsku godinu 1991./92.: „Sve knjige tiskane do 1850. god. moraju se izdvojiti, i na temelju toga popisa ustanoviti novu, realniju profesorsku knjižnicu, kao kulturno-povijesni spomenik, i tako je trajno zaštititi.“1 Iscrpno govori o svim potrebnim koracima zaštite profesorske knjižnice, od osiguranja adekvatnog prostora do kompjutorske obrade građe kako bi bila preglednija i dostupnija korisnicima. Također ističe i nužnu suradnju

s matičnom knjižnicom pri sređivanju građe, a „s ciljem izrade zajedničkog Kataloga rariteta u požeškim knjižnicama.“2 Gimnazija je u prosincu 1994. godine podnijela Zahtjev za registraciju profesorske knjižnice požeške Gimnazije kao spomenika kulture. Knjižni fond profesorske knjižnice proglašen je pokretnim spomenikom kulture od nacionalnog značaja ”B” spomeničke kategorije u prosincu 1995. godine. Upisana je u Registar pokretnih spomenika kulture Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine – Povjerenstvo Osijek pod registarskim brojem 157. Knjižni fond broji oko 15 000 svezaka, a čini ga profesorska knjižnica nastala po osnutku Isusovačke gimnazije 1699. godine i učenička knjižnica, koja datira od 1869. godine. Profesorska knjižnica obiluje bogatom građom koja pokazuje povijesni razvoj škole od njezinog osnutka, svjedoči o promjena i događanjima

183

Nasljeđe

tijekom tri stoljeća svoga postojanja.3 Građa se čuva u starim vitrinama, originalnom namještaju, a najstariji i najvrjedniji primjerci izloženi su pod staklenim zvonima za zaštitu građe. U šk. god. 1998./1999. zaštićeni fond upisan je u UNESCO-ovo Pamćenje svijeta, svjetski popis ugroženih knjižničnih zbirki i arhivskih fondova. S ciljem zaštite građe na njemačkom jeziku (gotici) knjižnica se uključila u međunarodni bibliografski projekt Handbuch deutscher historischer Buchbestände in Europa. Popisana je referentna zbirka na njemačkom jeziku među kojima se nalaze i enciklopedije iz 19. st.: Die Osterreichisch-Ungarische Monarchie in Wort und Bild; Ralfus Herman, Real-encyclopadie, Mainz, 1867.; Ra. Schmidt, Encyclopadie…, Leipzig, 1876.-1887.; Handbuch der Kulturgeschichte; Geschichte der Kunst; Max Duncker, Geschichte der Alter-Thums, I-IV., 1860.-1863.; Joseph Kurschner, Conversations- Lexikon, I-VII., Berlin-Stuttgart (1888.-1893.),; Brehms, Thierleben; Darwin, Gesammeltewerke i dr. Također su popisane i stručne knjige iz filozofije, povijesti, zemljopisa, filologije, umjetnosti, biologije, kemije, fizike, astronomije, psihologije, pedagogije i dr. područja. Neke od njih su: Wilmsen, Handbuch der Naturgeschichte fur die Jugend und ihre Lehrer, Leipzig, 1850.; Ludwig Lange, Romische Alterthumer, Berlin, 1863.; Klein, Geschichte des Drama’s, Leipzig, 1865.; Darwin, Gesammelte Werke, Stuttgart, 1875.; Brehms, Tierleben, Leipzig. 1876.; Ranke, Der Mensch, Leipzig, 1886.; Fr. Nansen, In Nacht und Eis, Leipzig, 1897.; Cathrein, Moral-Philosophie, Freiburg, 1899.; Sammlung Goschen, Ana1ytische Geometrie der Ebene, Leipzig. 1905. i dr.4 Knjižnica je tijekom svoje povijesti zbog raznih razloga ostajala osiromašena. Gimnazija je tako, nastojeći okupiti svoju zbirku, od 1994. godine učinila niz akcija u svezi povrata knjižne građe koja joj je oduzeta odlukom Ministarstva prosvjete, odjela za srednje škole 1948. godine. Nakon tri godine Gimnaziji je vraćeno oko

3 Usp. Rješenje Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Povjerenstvo Osijek, Klasa : 61208/95-01/23, Ur.br.: 2158-18D1-95-03 4 Usp. Izvješće učeničke i bivše profesorske knjižnice za škol. god. 1998./99. // Arhiva knjižnice. Str. 2-35 Gimnazijski godišnjak : za školsku godinu 1994./95. : 1995./96. : 1996./97. : 1997./98. Str. 6-19

260 djela.5 U arhivi knjižnice pronađen je popis djela iz fonda knjižnice s naznakom Popis – NSK na kojemu je popisano 355 djela za koji možemo pretpostaviti da sadrži stvaran broj vraćene knjižne građe iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.Neka od starijih vrijednih djela koja se danas čuvaju u školskome Muzeju su: Homeri Odyssea, Basilea, 1582.; M. Tullii Ciceronis, Epistolae, Basileae, ex officina Heruagiana Anno MDXXXIIII (1534.); Ioannis Lucii, De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex, Amsterdami apud Ioannem Blaew, 1666.; Juraj Habdelić, Pervi otza nassega Adama greh, Gradcz, 1674.; Peryra Benedicto, Elucidarium sacrae theologiae moralis, Venetiis, 1678.; Johann Weichard Valvasor, Die Ehre des Hertzogthums Krain, Laybach, 1689.; Claudius la Croix, Theologia moralis, zomulus VIII. et ultimus, Herm, Busenbaum, Colonia Agrippina, 1714., Biblia sacra, Venetiis, 1730.; Ivan Belostenec, Gazphylacium, 1740.; Daniel Farlati, Illyricum sacrum I - IV tom, Venecija, 1751. i 1769.; Adam Baltazar Krčelić, Historiarum chatedralis ecclesiae Zagrebiensis, Zagreb, 1770.; Antun Kanižlić, Kamen pravi smutnye velike, Osijek, 1780. (prikazan na Slici 10); Ernst Hallier, Deutschlands flora, Leipzig, 1806. i brojna druga djela.Kao što je vidljivo iz navedenih primjera, građu zaštićenog fonda čine djela u rasponu od 16. do 20. st. Knjige iz 17. st. uglavnom su tiskane na latinskom jeziku, a one iz 18. st. tiskane su na latinskom i njemačkom jeziku, a tek koja na hrvatskom jeziku. Najveći broj knjiga je iz 19. (i to uglavnom na njemačkom jeziku, ali i hrvatskom jeziku, posebice iz razdoblja Hrvatskoga narodnoga preporoda) i 20. st. Tu se nalaze djela Ivana Šveara, Tadije Smičiklasa, Franje Račkog, Vjekoslava Klaića, Ljudevita Gaja, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Matije Mesića i brojnih drugih. Osim knjiga, čuvaju se i časopisi i zbornici, npr. Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, Vienac, Nastavni vjesnik, Napredak i dr. Također se tu nalaze i brojna izdanja važnih kulturnih institucija

184

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

kao što su Matica ilirska (hrvatska) te JAZU (HAZU), npr. Rad, Građa za povijest književnosti i dr.U suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Odsjekom za informacijske znanosti, a pod vodstvom prof. Jadranke Lasić-Lazić i prof. Hrvoja Stančića studenti su 2010. godine skenirali naslovnice građe koja se tada nalazila u prostoru Muzeja. Cilj je bio katalogizirati građu po skeniranim naslovnicama na Fakultetu i učiniti je dostupnom na Internetu. Zapisi dijela građe vidljivi su u knjižničnom programu Kohi koji koristi Fakultet. Suradnja nije nastavljena. Na sastanku održanom u studenom 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojemu su sudjelovali Marijana Glavica, Irena Kranjec, Dobrica Pavlinušić, ravnateljica Gimnazije dr. sc. Vesna Vlašić, te knjižničarke Ivana Kajinić Čenić i

6 Usp. Potrebica, F. Tri stoljeća požeške gimanzije. // Zbornik znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije, I. knjiga. Jastrebarsko: Naklada Slap ; Požega: Gimnazija, 2003. Str. 25

Anamarija Ivčetić zaključeno je da je najbolje obradu raditi ispočetka u računalnom programu Metel Win koji koristi školska knjižnica uz prethodni odabir građe prema kriterijima koje donese Škola (s obzirom da ne postoji popis zaštićene građe, koliko je poznato, ali se za njim traga). Filip Potrebica iznosi podatak o 260 knjiga koje su zaštićene.6

Danas su ta djela složena po područjima (u skladu s UDK) zahvaljujući diplomiranoj knjižničarki i muzeologinji Idi Jurković koja je radila u Gimnaziji na zamjeni od 2015. do 2017. godine. Krajnja godina koja je odabrana za čuvanje građe u tom prostoru je 1918. Idući korak u sređivanju građe je popisati knjižni fond, složiti građu abecednim redoslijedom unutar samoga područja te izraditi katalog u digitalnom obliku.

Homeri Odyssea, Basilea, 1582.Foto: Marija Mrkojević

185

Nasljeđe

Zbirka učila iz fizikeČuvari zbirke: Dragutin Kovačević i Ivica Marinović

Gimnazijska zbirka učila iz fizike predstavlja značajan doprinos u izučavanju prošlosti, ali i sadašnjosti Gimnazije u Požegi. Dokaz je to s kakvim su se marom profesori odnosili prema svome poslu te kako su nabavljali učila sa željom za prenošenjem znanja i osposobljavanjem svojih učenika za nastavak školovanja kako bi postali vrhunski stručnjaci u području fizike. Najbolja potvrda njihova rada jest činjenica kako su čak osmorica bivših učenika požeške Gimnazije stekli doktorate iz fizike.

Profesor Vladimir Vugrinec s posebnom je pažnjom čuvao fizikalnu zbirku, a zaslugom Dragutina Kovačevića i Ivice Marinovića, nekadašnjih učenika požeške Gimnazije, a danas njezinih profesora, u novoj zgradi Gimnazije čuva se dio izdvojenih učila u Školskome muzeju. Na krovu zgrade opremljena je zvjezdarnica, što je nastavak projekta koji je započeo znameniti Oton Kučera, također profesor fizike u požeškoj Gimnaziji. Muzejska zbirka iz fizike sadrži preko 100 eksponata, različitih učila i pomagala iz područja mehanike, kalorike, elektriciteta, magnetizma i optike. Većina je nastavnih pomagala izrađena u tvrtki Max Kohl, Chemnitz i S. iz Beča ili V. Frič iz Praga. Učila je obradio profesor Dragutin Kovačević, a svako je pojedinačno fotografirano i muzeološki opisano. Neka su od značajnijih učila dinamo električni stroj po Molsenu, Rumkorffov induktor, Faucaultovo njihalo po Weinholdu, stroj s klinom, sprava za hidrostatski tlak, deklinatorij, parni stroj (model), parabolična zrcala s iskrištem i kohererom, svirale na stalku i mnoga druga.

Prilikom rasformiranja Centra za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“ 1992. godine Gimnazija je dobila veći dio opreme koji je unijela u Centar i dio fizikalne opreme kupljen u razdoblju postojanja Centra. Nakon osamostaljenja Gimnazije, a u povodu

održavanja državnog Natjecanja iz fizike u Gimnaziji 1993. godine, novcem od sponzora nabavljeno je nešto sitnog inventara u vrijednosti oko 1200 kuna. Tako je nabavljen veći broj spojnih žica, grla za žaruljice E10, prekidača, plastičnih ravnala i trokuta. Duže razdoblje nakon toga nije bilo većih nabavki opreme i učila.

Uoči useljenja u novu zgradu, 2009. godine, preko „Školskog servisa“ nabavljena je nastavna oprema za fiziku u vrijednosti 60 000 kuna od njemačke firme

Faucaltovo njihalo po WeinholduFoto: Željko Balog

186

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Phywe. Uglavnom su to bili kompleti pribora za učeničke pokuse (TESS) iz mehanike, topline, optike, elektriciteta i elektronike, te manji kompleti iz elektrostatike, magnetizma i radioaktivnosti. Od pojedinačnih uređaja u tom iznosu kupljen je analogni demonstracijski multimetar i glazbene vilice na rezonatorskim kutijama.

U zbirci učila iz fizike značajno mjesto imaju uređaji nabavljeni za fizikalna mjerenja u projektu Gimnazijski ekološki laboratorij kojemu je Gimnazija bila nositeljem između 2013. i 2015. godine. Među njima su zvukomjer KIMO DB 200, uređaj za mjerenje elektromagnetskog zračenja SPECTRAN NF-5035, mjerač elektrosmoga TES-EM92, mjerač elektrosmoga EMF-823, Geigerov brojač Gamma Scout GS2, dva mjerača svjetlosnoga zagađenja SQM-L, solarimetar SL 100 i luksmetar LX 100. Vrijednost je te opreme preko 60 000 kuna. U 2019. godini kupljeni su i Newtonova cijev, izvor istosmjernog napona do 15 V, magnetski štap, „top“ za hitce, dva elektroskopa po Kolbeu, pločasti kondenzator i optika za magnetsku ploču u dvama koferima.U novoj gimnazijskoj zgradi za nastavu fizike predviđene su dvije specijalizirane učionice. Veća je učionica dimenzija 6,5 m x 11,5 m, a manja učionica ima dimenzije 6,5 m x 7,3 m. Učila za nastavu fizike čuvaju se u kabinetu za fiziku i djelomično u ormarima u većoj specijaliziranoj učionici. Za nastavu fizike postoje kompleti učila i pojedinačna učila za demonstracijske pokuse i laboratorijske vježbe. Zastupljena su učila iz svih nastavnih područja fizike i zadovoljavaju pedagoški minimum. Sadašnja zbirka učila ima učila iz svih nastavnih područja, ali ih nema u tolikom broju koji bi omogućio eksperimentalni rad učenika u više grupa na istom nastavnom satu. To se djelomično kompenzira videozapisima pokusa u digitalnom izdanju udžbenika ili sadržajima dostupnim na internetskim stranicama.

InduktorFoto: Željko Balog

Dinamo strojFoto: arhiv Gimnazije

187

Nasljeđe

Građa iz Gradskog muzeja u PožegiMirjana Šperanda, Gradski muzej Požega

Preuzeto iz: Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o djelatnosti požeške Gimnazije. 1999. Ur. Rapo, V. Gimnazija u Požegi. Požega.

Povijesna građa pohranjena u Gradskom muzeju, koja se odnosi na prosvjetni život Požege odnosno požeške Gimnazije, prikupljena je ug lavnom zaslugom pojedinaca, požeških obitelji ili poklonima same usta-nove. Budući da se postojanje i 300-godišnje djelovanje požeške Gim nazije ne može odvojiti od povijesnog konteksta Požege, u Muzeju se našla raznovrsna građa koja nam oslikava svu složenost, kvalitetu i razvoj ove ustanove, te njen doprinos u kulturnom razvoju grada, pa i šire.U sklopu muzejske mapoteke, koja je ustrojena abecednim redom i tematski, pod nazivom “Gimnazija”, u dva fascikla (Fa 24 i Fa 119) nalazi se uglavnom pisana i tiskana dokumentarna građa (potvrde, mol be, zapisnici, svjedodžbe, pozivi, plakati, obavijesti i dr.). Pod određenim brojem su i fascikli u kojima se nalaze imena gimnazijskih profesora, ravnatelja i učenika Gimnazije koji su dali požeškoj kulturi i znanosti značajan doprinos (M. Kuntarić, M. Kraljević, J. Andrić, J. Kempf, V. Babukić, A. Pavić, F. Ciraki i dr.).U povijesnom odjelu čuva se i rukopisna građa: spomenice školskih udruga, knjige zapisnika, knjige sjećanja požeških učenika, profesorski notesi s bilješkama o učenju i vladanju učenika itd.U muzejskoj knjižnici su vrijedne knjige požeških književnika, nekad učenika požeške Gimnazije, stručni

radovi i članci požeških profesora i ravnatelja, objavljeni u gimnazijskim izvještajima ili posebnim knjigama, zatim povijesna djela kroz koja možemo pratiti nastanak i djelovanje Gimnazije (I. Šveara, M. Viraga, J. Kempfa, T. Matića, J. Buturca, F. Potrebice...).Tu su i školska glasila (Slavonac, Gimnazijalac, Zora, Odjek). U mu zejskoj fototeci nalaze se stare fotografije s kraja 19. st. na kojima su portreti ravnatelja i profesora, skupni snimci gimnazijalaca s profesori ma, maturanata, gimnazijskih udruga, profesorskog zbora, fotografije gimnazijskih proslava (npr. posveta gimnazijske zastave), obiju zgrada u kojima je djelovala Gimnazija i trgova na kojima su se nalazile. Ove fotografije imaju osim dokumentarne i povijesnu važnost jer predstavlja ju njene početke u Požegi. Nadalje, tijekom 20. st. brojnom fotodokumentacijom možemo pratiti generacije požeških gimnazijalaca, gimna zijske obljetnice i proslave, građevinske promjene na gimnazijskim zgra-dama i dr. Ovdje treba spomenuti i zbirku razglednica na kojima se često kao motiv nalazila zgrada Gimnazije.Od predmeta, u Muzeju se čuva zastavna vrpca, vjerojatno s jedne od dviju zastava koje je Gimnazija imala u prvoj polovici 19. st. i gimna zijska zastava jedna od najljepših primjera u ovoj zbirci. Svečana posve ta gimnazijske zastave bila je na Alojzijevo, 21. lipnja 1891. god. Iz ostavštine obitelji Kuntarić čuva se i nekoliko osobnih predmeta prof. Makse Kuntarića.

188

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Građa iz Državnog arhiva u Slavonskom Brodu - Odjel u PožegiGoran Hruška, Državni Arhiv u Slavonskom Brodu - Odjel Požega

Preuzeto iz: Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o djelatnosti požeške Gimnazije. 1999. Ur. Rapo, V. Gimnazija u Požegi. Požega.

Požeška Gimnazija je po starosti peta gimnazija u Hrvatskoj, a prva u Slavoniji. Osnovali su je isusovci 1699. godine. Tijekom svo ga rada u njoj su djelovali razni crkveni redovi (isusovci, pavlini, franjevci i ostali), da bi od 1864. godine u njoj bili isključivo svjetov njaci.Arhivsko gradivo vezano uz rad Gimnazije u Požegi je u Državni arhiv u Slavonskom Brodu - Odjel u Požegi, preuzeto u više navrata (1976., 1 984., 1991. i 1 994. godine), što se može vidjeti iz zapisni ka o preuzimanju.Ukupna količina gradiva ovog fonda je 40-ak tekućih metara, a odnosi se na razdoblje od 1 725. do 1 978. godine. Gradivo koje se odnosi na razdoblje do ukidanja isusovačkoga reda (1 773. god.), čuva se u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Iz toga razdoblja se u Požegi čuva samo MATRICULA STUDIOSORUM (1 725. - 1837./38.J, rukom pisana knjiga u kojoj su zapisani svi učenici i profesori po školskim godinama (neke godine nedostaju). Od 1776. do 1978. godine možemo kontinuirano pratiti rad Gimnazije prema gradivu koje se čuva u požeškom odjelu Arhiva. Arhivsko gradivo fonda Gim nazije u Požegi je arhivistički obrađeno i sređeno, te je izrađen Sumarni inventar fonda. Najstarije gradivo (do 1848. god.) je mikrosnimljeno i na taj način zaštićeno. Prilikom obrade nije obavljeno izlučivanje bezvrijednog gradiva, imajući u vidu vrijednost i značenje fonda.Arhivsko gradivo jednog fonda se dijeli na serije i podserije. U arhivističkoj praksi je ustaljena osnovna podjela na serije knjiga i serije spisa. Fond Gimnazije u Požegi ima preko 1500 svezaka raz nih knjiga.Osobito vrijedno povijesno vrelo su školski ljetopisi -

HISTORIA MEMORABILIA u četiri knjige (I. 1776. - 1820.; II. 1820. - 1852.; III. 1852./53. - 1864./65.; IV. 1926. - 1946.), koje su do 1849. vođene na latinskom, a nakon 1849. godine na hrvatskom jeziku.Uredske knjige su urudžbeni zapisnici (uglavnom su sačuvani od 1 852. god. nadalje) i kazala. Knjige zapisnika sjednica i ostali zapis nici su sačuvani još od 1776. godine. Matične knjige zaposlenih (Matice sposobnih) vode se od 1 873. godine i u njima na lazimo najvažnije biografske podatke za svakog profesora.U knjigama s popisima učenika (od Matricule studiosorum preko upisnica do Glavnih imenika), upisani su gotovo svi učenici od 1 725. do 1951. godine. Osim toga, u arhivu se čuvaju Dnevnici rada s priručnim imenicima od 1 905. do 1 978. U Oglasnim knjigama (1 866. - 1978.), možemo naći razne obavijesti i na taj način pratiti život i rad škole. Slijede financijske i razne druge knjige.Spisi se dijele na opće (1 776. - 1976.), povjerljive (1927. - 1 969.), zapisnike (1 801. - 1 845.), personalne spise (1 933. - 1 972.), inven tare zbirki (1869. - 1962.), spise zaklada (1858. - 1943.), platne liste, izvješća, pravilnike i razne druge.Gradivo arhivskog fonda Gimnazije u Požegi koriste istraživači za pisanje svojih djela.U tom obliku gradiva zrcali se prošlost ne samo Gimnazije, nego i Požege, a i šire. Arhivsko gradivo pruža obilje zanimljivosti koje nam danas mogu izgledati čudno ili čak smiješno, ali u svoje vrijeme su bile realnost.Iz gore navedenog obilja arhivskoga gradiva može se lako zak ljučiti kakav je doprinos Gimnazije u značenju Požege kao “Slavon ske Atene”, te kao važnom upravnom, kulturnom i crkvenom središtu Slavonije.

189

Nasljeđe

Historia memorabilia in Gymnasio Posegano (1776. - 1820.)Prevela i obradila Miriam Jurić

Ljetopis koji se čuva u gradskom arhivu svjedoči o povijesti Gimnazije, sadrži podatke koji nam mogu poslužiti kao izvor za proučavanje školstva i životnih prilika u Požegi 18. i 19. stoljeća i opisuje: „Povijest razvoja Velike kraljevske gimnazije u Požegi“ od 1776. do 1820. godine. Djelo je sačuvano u rukopisu. Knjiga je uvezana, sastoji se od 124 stranice. Vanjske korice sadrže naslov: „Historia memorabilia in Gymnasio Posegano“. Na prvoj stranici kao autor spominje se tadašnji nastavnik retorike i prorektor Gimnazije Silvester Völgyi koji je pripadao pavlinskom redu i poznat nam je po pogrebnom govoru u čast Marije Terezije.Navedena je 1776. godina i zapisano je: „ukratko navodeći čitatelju napredak upravitelja i dostojne stvari (podatke)“ iz čega se već nazire namjera sastavljanja rukopisa.Pisac se u uvodnom dijelu, naslovljenom: „Ad lectorem“, obraća čitatelju riječima: „Dobronamjerni čitatelju!“. Autor navodi u prvom licu da: „nema povijesne podatke u uvezanom rukopisu, ne može opisati povijesnom pisaljkom i iznosi samo ono što bi po njemu bilo važno iznijeti i što se čini dostojanstvenije za prepisivanje u budućnosti“. Spominje i djelovanje Družbe Isusove: „od početaka uvođenja škola sve do godine 1773.“, o čemu piše u prvom poglavlju. Papa Klement XIV. ukida isusovački red 1773. godine. Nakon isusovaca, pavlini djeluju u Gimnaziji od 1776. godine. Zapisi iz Ljetopisa odgovaraju povijesnim zbivanjima toga doba. Nakon dijela u kojem se obraća čitatelju, autor sljedeće poglavlje naslovljava: „Series Historiae“, zatim slijedi opis povijesnih događaja, a poglavlje završava zapisom koje označava kraj prve godine: „Finis primi Anni Scholastici“. Iz letimičnog pregleda teksta možemo uočiti kako glavni dio djela opisuje povijesne događaje i

istaknuta zbivanja u školi, ondje spominju predmete koje su učenici škole slušali (retorika, logika, gramatika…) i imena pojedinih nastavnika pa saznajemo kako je jedan od nastavnika: „Melchior Spanich. Spominje se i ravnatelj škole, iako nije uvijek naveden osobnim imenom, već se povremeno navodi samo njegova titula, primjerice svećenik: „Georgius Barjactari“ bio je ravnatelj 1786. godine. Saznajemo kako je ravnatelj u mjesecu rujnu: „ (…) dostojne učenike promovirao u viši razred, a loši ostaju u istom razredu (…)“. Pisci bilježe i podatke o posjetiteljima koji su dolazili u školu i značajnim povijesnim osobama iz razdoblja nastanka djela. Osim Gimnazije u Požegi, spominju se i ostale gimnazije koje djeluju u to vrijeme, primjerice u Križevcima i Varaždinu, tri gimnazije autori nabrajaju zajedno. Pojavljuju se i zapisi u kojima se spominju mjesta na području i u blizini grada Požege, primjerice: Jagodnjak i Vidovci, a mogu se uočiti i nazivi još nekoliko mjesta: Zagreb, Dubrovnik, Slavonski Brod, Lepoglava, Nova Kapela... U dijelu Ljetopisa prezentirani su podatci o plaćama djelatnika škole. Iz navedenog dijela saznajemo kako: „(…) ravnatelj ima plaću od 350 forinti na koju je dodano 50 forinti, što ukupno čini 400 forinti, a nastavnici humanistike 300 forinti (…)“. Pisac zahvaljuje caru Josipu II. na nagradi za rad djelatnika i kako se nadaju da: „(…) će u budućnosti vrlo milostivi car jednako nagraditi naš rad (…)“.Pisci su zabilježili i smrt autora koji se spominje na početku ljetopisa. Zapisano je da Silvester Völgyi umire od groznice, što je zabilježeno riječju: „putridis“, 1788. godine i pokopan je u kripti katedrale sv. Terezije Avilske u Požegi. Ljetopis je sastavljen kronološki i uz svako poglavlje autori pišu podnaslov u kojemu navode godinu na koju se poglavlje odnosi. Svaki put kad završe s opisivanjem pojedine godine, pisci to i napominju.

190

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Nakon napomene o završetku opisa određene godine, zapisan je novi podnaslov koji označava godinu koja slijedi. Takva podjela olakšava čitatelju snalaženje u tekstu. Na zadnjoj stranici nalazi se napomena koja označava kraj prve knjige i kratica: A. M. D. G. Navedena kratica implicira: Ad maiorem Dei gloriam, geslo isusovačkog reda, koje u prijevodu glasi: „Na veću slavu Božju“. Pisci neka ranija poglavlja završavaju kraticom: D. O. M. A. Kratica se odnosi na Deo optimo maximo, u prijevodu: „Bogu najboljem i najvećem“ i iz spomenutih kratica vidljiva je povezanost djela s religijskom tematikom. Religijski se motivi pojavljuju kontinuirano u čitavom ljetopisu, navedeni su rimokatolički blagdani i prigodne proslave blagdana i autori često opisuju o kojem se datumu radi referirajući na imena svetaca koji su slavljeni određenog dana. Na temelju različitih rukopisa možemo pretpostaviti da je nekoliko autora sudjelovalo u izradi

ljetopisa. Razliku u rukopisu uočavamo već prilikom usporedbe prve i zadnje stranice, ali dijelovi rukopisa nisu jasno čitljivi zbog načina pisanja, proziranja tinte i oštećenja nastalih tijekom godina. Kako bi se dobio potpuni uvid u Ljetopis, potrebno je najprije transkribirati rukopis i pokušati odrediti značenje svih abrevijacija iz teksta. Naime na zadnjoj stranici rukopisa, ispod završnog dijela teksta, postoje abrevijacije nejasnog značenja. Potrebno je i popisati sva imena, kategorizirati ih te isto učiniti s toponimima, osobito onima uz koje stoji opis određenog mjesta, što je vidljivo u dijelu gdje se navodi mjesto Jagodnjak i gdje pisac opisuje detalje lokacije, navodeći da kroz Jagodnjak teče potok i da mnogi građani provode vrijeme ondje zbog pogleda na grad. Osim toga, nakon transkripcije, trebalo bi prevesti tekst kako bi se dobila kompletna slika i kako bi se moglo detaljnije opisati Ljetopis i objaviti detaljne podatke o djelu.

Prva stranica Historia memorabilia in Gymnasio Posegano (1776. - 1820.)Foto: Marija Mrkojević

191

Nasljeđe

Godišnja izvješća i druge publikacijePriredila Ivana Kajinić Čenić

7 Potrebica, F. Tri stoljeća požeške gimnazije. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1994. Str. 2358 Isto9 Isto. Str. 238

Godišnja izvješća Gimnazije u PožegiGodišnja izvješća Gimnazije njezino su najveće bogatstvo. U njima pratimo život i rad škole tijekom tri stoljeća. Izvješća se čuvaju unutar  Zavičajne zbirke Possegana u školskoj knjižnici, a jedno od najstarijih izvješća  je „Izvješće o Kraljevskoj velikoj Gimnaziji u Požegi za školsku godinu 1882./83.“ Izvješća su, s kraćim prekidima, tiskana od 1802.7 do 1994. godine. „Nema podataka o tiskanju godišnjih izvješća do 1802. godine, kao i za godine 1807. – 1809., 1811. – 1813., 1831. – 1834., 1836. – 1837., 1840. – 1845., 1849. i 1852. Izvješće nije tiskano ni za godinu 1859. što se vidi iz Ljetopisa gimnazije školske godine 1859. – 1860.“8 Također nema podataka o tiskanju izvješća za godine: 1922. – 1926., 1928., 1929., 1940. – 41., 1945. – 1959. Razlozi su uglavnom političke i gospodarske prilike toga vremena. U arhivu škole postoje i rukopisi izvješća za određene godine. Do 1848. godine izvješća su tiskana na latinskome, a kasnije na hrvatskome jeziku. Godine 1976. godine Gimnazija se ukida i uključuje u Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“ koji će također nastaviti s izdavanjem izvješća unutar kojih se donose podaci vezani i za rad Gimnazije. Obnovom Gimnazije 1992. godine nastavlja se izdavanje izvješća pa su tako izdana godišnja izvješća za 1991./92. te dvobroj za 1992./93. i 1993./94., dok su izvješća za godine od 1994. do 1998. ostala u pripremi, ali nisu tiskana. Nažalost, s time je prestala tradicija izdavanja izvješća.Prigodom proslave 200-te obljetnice postojanja

Gimnazije tiskan je „Spomen-izvještaj Državne gimnazije u Slav. Požegi : za škol. godinu 1926. – 7.: prigodom proslave 200-godišnjice opstanka Gimnazije“ koji između ostaloga donosi vrijedan članak „Povijest požeške gimnazije“ autora Gabrijela Valečića, Također saznajemo kako je proslavljena ova važna obljetnica u članku „Sličice sa kulturno-prosvjetne historijske izložbe državne gimnazije prigodom 200 godišnjice“ koji je priredio dr. M. Pintar. Također sadrži i članak „O proslavi 200-godišnjice državne gimnazije u Slav. Požegi 17. prosinca 1926.“ objavljen u „Požeškim novinama“ od 24. 12. 1926., br. 52.Godišnja izvješća donose stanje Nastavničkog savjeta/vijeća, promjene nastavnika tijekom šk. god. i stanje na kraju šk. god., školski ljetopis, spisak udžbenika koji su se upotrebljavali u nastavi, teme školskih zadaća iz književnosti, izvještaje o radu upravnog/školskog odbora, Roditeljskih vijeća, đačkih udruženja, stanju kabineta i zbirki, stanju knjižnice, izvještaje školske poliklinike o stanju zdravlja učenika, statistike i uspjeh učenika, upute za iduću šk. god., znanstvene članke profesora i dr. te na taj način svjedoče o povijesti škole. U njima pronalazimo i stručne članke gimnazijskih profesora. „Prvi članak objavljen je u godišnjem izvješću za školsku godinu 1852. – 53. i to se ostvaruje u svim godišnjim izvješćima koja su tiskana do 1891. godine. Tiskanje stručnih članaka obnovljeno je u izvješću 1927., 1959. i 1964. godini“9 Neki od stručnih članaka koje pronalazimo u izvješćima koja se danas čuvaju u knjižnici su:• Gruber, Dane: Orografska razgloba Balkanskoga

192

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

poluotoka (1882./83.)• Host, Vjekoslav: Nješto o arktičnoj zoni (1890. – 91.)• Bauer, Franjo: O Vitaljićevu psaltiru (1910. – 1911.)• Valečić, Gabriel: Povijest požeške gimnazije (1926. –

7.)• Pintar, M.: Sličice sa kulturno-prosvjetne historijske

izložbe državne gimnazije prigodom 200 godišnjice (1926. – 7.)

• Vugrinec, Vladimir: Doprinos učenika Gimnazije narodnooslobodilačkoj borbi (1963. – 64.)

• Kempf, Branimir: Đački štrajk u Požegi 1912. godine (1963. – 64.)

• Petković, Antun: Devedeset maturantskih generacija (1963. – 64.)

• Potrebica, Filip: Godišnji izvještaji Požeške gimnazije (1963. – 64.)

• Res-Koritić, Zlatko: Nekad san – danas stvarnost (1963. – 64.)

• Tanay, Emil-Robert: Naši književnici kao borci za narodna prava, slobodu i kulturni razvitak (1963. – 64.)

• Mirković, Željka: Sjećanja (1963. – 64.)

Pregled godišnjih izvješća, tj. sadržaja pojedinih izvješća od 1802. do 1992., uključujući članke profesora, prikazao je Filip Potrebica u knjizi „Tri stoljeća požeške gimnazije“ iz 1994. godine. Nažalost, većina tih izvješća, posebice starijih izdanja, je izgubljena. Osim u Gimnaziji, neka od izvješća čuvaju se i u knjižnici Franjevačkog samostana u Požegi, Gradskom muzeju u Požegi, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te u drugim ustanovama, ali i u privatnim knjižnicama. 

Različite prigodne publikacije

Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega.Povodom 270 godina svoga postojanja Gimnazija je

izdala Almanah Gimnazije u Slav. Požegi čiji je urednik Antun Petković. Almanah je tiskan u Štamparskom poduzeću „A. Tajkov“ u Slav. Požegi s nakladom od 200 primjeraka. Uvodnu riječ napisao je Filip Potrebica. Almanah čine izabrani radovi bivših gimnazijskih učenika i profesora: • Antun Petković: Pedeset i pet tisuća učenika Požeške

gimnazije• Filip Potrebica: Devedeset godina djelovanja Društva

za potporu siromašnih učenika Gimnazije u Slav. Požegi (1854. – 1944.)

• Vladimir Vugrinec: Nastava fizike u našoj školi• dr. Josip Buturac: Fra Ivan Požežanin za Latinsku

školu u Požegi g. 1637.• dr. Branko Horvat: Pledoaje za efikasniji univerzitet• dr. Ivan Reiner: Pušenje i rak pluća• ing. Ernest Weissmann: Urbanistička kriza• dr. Đuro Kuntarić: Iz biografije Vjekoslava Babukića• mr. ph. Miroslav Metzger: Uvod u pravu kemiju

Pavla Thallera ljekarnika 1757.• Ljubica Kojdl: Petar Petrović Njegoš• dr. Ivo Kovačević - Ivan Strižić: Sjećanja na

razrednika profesora Mirka Seljana• Branimir Kempf: Profesor Oton Kučera na radu u

Požeškoj gimnaziji od 1866. do 1892. g.• dr. Emil Tanay: 1914. – 1916.• ing. Slavko Jenč: Doživotno „dovoljan“• mr. ph. Ivan Koydl: Naš meteorolog Andrija• dr. Tomislav Jakić: Sjećanja na PožeguPublikacija sadrži i popis maturanata od 1874. do 1969. godine.

Obilježavanje i proslava 300. obljetnice Gimnazije u Požegi: tri stoljeća za treće tisućljeće. 1999. Ur. Bucić, P. Gimnazija Požega. Požega. Gimnazija u Požegi jedna je od najstarijih gimnazija u Republici Hrvatskoj. Povodom obilježavanja 300 godina svoga postojanja izdala je prigodnu knjižicu. Knjižica donosi osobnu iskaznicu Gimnazije u Požegi, djelatna načela kojima se škola vodi u svome radu,

193

Nasljeđe

okvirni program obilježavanja i proslave 300. obljetnice te kalendar glavnih događaja u proslavi. Kratko je opisna povijest škole, knjižnica te muzejska zbirka učila. Također su prikazani najveći uspjesi na učeničkim natjecanjima i smotrama od školske godine 1991./92. do 1997./98. te podaci o upisu maturanata na studij od akademske godine 1994./95. do 1997./98.

Opera gimnasii posegani: bilten. 1999. Ur. Pečur-Vuković, M. i dr. Požeško matematičko društvo - Gimnazija Požega. Požega.Požeško matematičko društvo objavilo je bilten kojim je obilježilo svoje petogodišnje djelovanje. Donosi izvješće o radu društva, predstavlja uspješne mlade matematičare Gimnazije u Požegi povodom obilježavanja 300. obljetnice Gimnazije te stručne metodičke članke.

Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o djelatnosti požeške Gimnazije. 1999. Ur. Rapo, V. Gimnazija u Požegi. Požega.Prigodna knjižica s prikazom izložbe o djelatnosti gimnazije u Gradskom muzeju Požega od 16. 10. do 10. 11. 1999. povodom 300. obljetnice. Ukratko je prikazana povijest škole i muzejska zbirka u školi te građa u Gradskom muzeju u Požegi i Državnom arhivu u Slavonskom Brodu – Odjel u Požegi vezana uz Gimnaziju u Požegi. Izložba donosi izbor građe koja svjedoči o povijesti škole čiji se kataloški opisi nalaze na kraju ove knjižice.

Prvijenci iz kukuljica: zbornik odabranih učeničkih radova članova GIM-LIT skupine od 2008. do 2018. godine: deset godina literarnog stvaralaštva. 2019. Ur. Lešić, K. Gimnazija. Požega. Povodom 10. obljetnice rada gimnazijske literarne skupine GIM-LIT i 320. obljetnice Gimnazije u Požegi izdan je zbornik poetskih i kratkih proznih ostvarenja mladih autora, bivših i sadašnjih članova literarne skupine Gim-Lit. U zbirci je zastupljeno trinaest mladih

pjesnika i pjesnikinja: Pavao Abramović, Lucija Relić, Denis Ćosić, Nina Alvir, Anamarija Mutić, Alen Laura, Andrea Baričević, Nikola Mikolčić, Andrej Đeraj, Marija Lešković, Roko Relić, Veronika Stupar i Maja Sabljak. Za ilustracije zbirke zaslužna je Nina Alvir, bivša literarka, sada ilustratorica i grafička dizajnerica. Predgovor knjizi napisao je Denis Ćosić, laureat Gorana za mlade pjesnike 2019. godine.

Upisi u 1. razred 2017./2018.: Gimnazija Požega: Non progredi est regredi. 2017. Gimnazija. Požega.

Promotivna brošura namijenjena budućim gimnazijalcima i njihovim roditeljima. Donosi ključne informacije o školi, obrazovnim programima, izvannastavnim aktivnostima, rezultatima na ispitima državne mature, podatke o zadovoljstvu maturanata školom, uspjesima na raznim natjecanjima, izjave bivših učenika o značenju gimnazije za njihovo obrazovanje i karijeru i dr.

Publikacije iz projekta „GEL – Gimnazijski ekološki laboratorij“ Projekt „GEL – Gimnazijski ekološki laboratorij“ sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, a provela ga je Gimnazija u Požegi s partnerima i suradnicima od 19. kolovoza 2013. do 18. veljače 2015. godine. Glavni cilj bio je izraditi novi međupredmetni kurikul u području zaštite okoliša i održivog razvoja, zasnovan na ishodima učenja te izrađen prema instrumentariju Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO-a). Specifični cilj bio je osposobiti učenike i nastavnike za praktičnu primjenu znanja i vještina te argumentirano društveno djelovanje u zaštiti okoliša i promicanju održivog razvoja sukladno tom novom kurikulu. Partneri u projektu bili su Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije i Javna ustanova Park prirode Papuk, a suradnici Hrvatske šume - Uprava šuma Podružnica Požega, Hrvatske vode

194

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

- Vodnogospodarska ispostava za mali sliv “Orljava-Londža” sa sjedištem u Požegi te Institut Ruđer Bošković.Eksperti, nastavnici i učenici suradnički su izradili novi međupredmetni (integrirani) kurikul „Zaštita okoliša i održivi razvoj za gimnazije i druge srednje škole“ deduktivnim i induktivnim pristupom, koristeći instrumentarij HKO-a. Za podršku u provedbi kurikula, izrađeni su priručnici za učenike i nastavnike.Istraživački timovi, sastavljeni od 150 učenica i učenika svih razreda Gimnazije u Požegi, 20 nastavnika mentora te 9 vanjskih stručnjaka mentora, izvršili su mnogobrojna motrenja, snimanja i mjerenja sastavnica održivog razvoja zavičaja: okoliša i prirode, društva i gospodarstva. Rezultate svog rada predstavili su na Konferenciji o zaštiti okoliša i održivom razvoju Požeško-slavonske županije (9. prosinca 2014. godine u požeškoj Gimnaziji), na posterima i u publikaciji „Stanje okoliša Požeško-slavonske županije – Rezultati motrenja i istraživanja od kolovoza 2013. do siječnja 2015. godine“, internetskom portalu za e-učenje, informiranje i suradnju u području zaštite okoliša i održivog razvoja zavičaja www.gelnet.hr te u „Ekološkom leksikonu Požeško-slavonske županije“. Gel - gimnazijski ekološki laboratorij: projekt: od ideje do kurikula “Zaštita okoliša i održivi razvoj”. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega.

Promidžbena knjižica projekta „GEL – Gimnazijski ekološki laboratorij“ sažeto opisuje aktivnosti i rezultate projekta, što ga je s partnerima i suradnicima provodila Gimnazija u Požegi od 19. kolovoza 2013. do 18. veljače 2015. godine.

Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za gimnazije i druge srednje škole”. 2015. Ur. Žanetić, I. i dr. Gimnazija. Požega.Kurikul čine obvezni i izborni skupovi ishoda učenja (moduli). Četiri su obvezna modula nužna za stjecanje općih kompetencija u području zaštite okoliša i održivog razvoja:

A-modul: Osnovni pojmovi zaštite okoliša i održivog razvoja,

B-modul: Osnove istraživanja, rada na terenu i izvještavanja

D-modul: Analiza problema te izbor strategije za njihovo rješavanje

E-modul: Društvena akcija za rješavanje problema održivog razvoja.

Izbornih modula (praktikuma) je izrađeno 13, a namijenjeni su praktičnoj primjeni teorijskih znanja o istraživanju i radu na terenu te stjecanju specifičnih kompetencija u motrenju i/ili istraživanju neke od sastavnica održivog razvoja, a učenici i nastavnici ih biraju prema svojim željama, potrebama i mogućnostima škole.

Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za gimnazije i druge srednje škole: priručnik za učenike. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega.Priručnik nudi učenicima osnovne teorijske sadržaje o temama obuhvaćenim kurikulom „Zaštita okoliša i održivi razvoj“, upute za ostvarivanje pojedinih aktivnosti i praktičnog rada, protokole za mjerenja i odgovarajuće radne listove. Pridonosi ostvarivanju ciljeva kurikula i postizanju očekivanih ishoda učenja. Čini polazište i osnovni smjerokaz u proučavanju širokog područja održivog razvoja.

Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za gimnazije i druge srednje škole: priručnik za nastavnike. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega.Priručnik sadrži opće informacije, upute i ideje kako organizirati učenje i poučavanje te širok spektar raznovrsnih učioničkih i terenskih aktivnosti kojima se učenicima pomaže smjestiti rezultate njihovih lokalnih motrenja i mjerenja u širi kontekst globalnih problema zaštite okoliša i održivog razvoja. Cilj ovog priručnika je pomoći nastavnicima u realizaciji kurikula „Zaštita okoliša i održivi razvoj“ (ZOOR), koji priprema učenike

195

Nasljeđe

za ostvarivanje pripadajućih ishoda učenja. Priručnik i kurikul čine cjelinu te je pri korištenju priručnika nužno se oslanjati na njega.

Ekološki leksikon Požeško-slavonske županije. 2015. Ur. Žanetić, I. i dr. Gimnazija. Požega.

Leksikon donosi temeljna ekološka znanja o zavičaju. Nastao je tijekom istraživačkog učenja i intenzivne suradnje svih uključenih dionika u projektu „GEL – Gimnazijski ekološki laboratorij“. Predstavlja odgojno-obrazovni materijal za realizaciju kurikula „Zaštita okoliša i održivi razvoj za gimnazije i druge srednje škole“ u Požeško-slavonskoj županiji pa nije cjelovito, logički zaokruženo i znanstveno strogo pročišćeno leksikografsko djelo, ali može poslužiti kao važan izvor svima koji žele bolje upoznati i razumjeti život i životne uvjete u Požeško-slavonskoj županiji.

Stanje okoliša Požeško-slavonske županije: rezultati motrenja i istraživanja od kolovoza 2013. do siječnja 2015. godine. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega.

Portfolio sadrži postere koji prikazuju rezultate različitih fizikalnih, kemijskih, bioloških, meteoroloških, društvenih, kulturoloških i drugih motrenja i istraživanja te zajedno čine jedinstvenu sliku stanja okoliša i održivog razvoja Požeško-slavonske županije. Na posterima su sažeto i pregledno prikazani glavni i karakteristični nalazi, odnosno indikatori stanja okoliša okvirno okupljeni u četiri tematske cjeline: okoliš, društvo, gospodarstvo i zdravlje.

Školski listovi

Vox – list požeške GimnazijeŠkolski list čiji je prvi broj izašao 1. ožujka 1994. godine, a izlazio je jednom do dva puta godišnje do 1999. godine. U njemu su pisali i uređivali ga učenici, članovi Novinarske družine, u suradnji s profesorima, voditeljima družine. Uredništvo se tijekom godina mijenjalo. List donosi razne priloge o povijesti škole, događanjima u školi i gradu, uspjesima učenika, razgovore s učenicima i profesorima, literarne i humorističke priloge…

GIM – 1699: list požeške GimnazijeŠkolski list izlazio je od 2007. do 2010. godine. Uređivali su ga školski novinari, članovi Novinarske grupe čija je voditeljica bila profesorica Anita Bubak. Prilozi su bogati, a teme brojeva bile su: Učenici na gubitku; Što će nama ta Europa? (2007.), Osnovana Katolička klasična gimnazija u Požegi; Nacionalni ispiti; Sve se svodi na pojedince (2008.), Preseljenje u novu zgradu Gimnazije; Mladi vozači (2009.). Uz treći broj (2009.) izdan je podlistak gimnazijske literarne skupine Gim-lit. Četvrti broj (2010.) posebno je izdanje povodom Dana škole 7. i 8. svibnja.

196

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Zgrada Gimnazije na Trgu Sv. Terezije Avilske kojoj je srušen svjetlarnik i dograđen drugi kat 1939. godine.inv. GMP 23.769

197

Uspo

men

e i o

svrt

i

Uspomene i osvrtiSličice s izložbe prigodom 200 godišnjice (1926.) – tradicije i kultura Gimnazije*

Dvorana za fizički odgoj: Nekad san - danas stvarnost*

U sedmom i osmom razredu gimnazije 1914. - 1916.*

Doživotno „dovoljan“

Naš meteorolog Andrija

Sjećanja na djetinjstvo i školovanje u Požegi*

Sjećanja na razrednika profesora Mirka Seljana

198

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Sličice s izložbe prigodom 200 godišnjice (1926.) – tradicije i kultura Gimnazije*

Priredio: Dr. M. Pintar

Preuzeto iz: Spomen-izvještaj Državne gimnazije u Slav. Požegi: za škol. godinu 1926.-7.: prigodom proslave 200-godišnjice opstanka Gimnazije. 1927. Nastavnički savjet. Slav. Požega. Str. 55-79. Ove su „Sličice” preštampane u „Spomen-izvještaju…“ iz „Požeških novina” godište 1926. i 27.*Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i funkcionalnosti naslova u ovoj Spomenici. Izvorni naslov glasi „Sličice sa kulturno-prosvjetne historijske izložbe državne gimnazije prigodom 200 godišnjice“. Jedan podnaslov je dodan1 s ciljem olakšavanja snalaženja u bogatom sadržaju članka.

Posve je naravno i razumljivo, da ovakav i ovako star zavod, kao što je naša požeška gimnazija, imade osobit upliv na razvitak svoga na roda,

a osobito grada, u kojemu se nalazi i njegove najbliže okolice. Po vijest takova zavoda je tako reći povijest

razvoja kulture onoga kraja. Svaka i najmanja zgoda iz života takova zavoda budi stotine uspomena, ponajviše lijepih i ugodnih. S tom povijesti vezane su često i povijesti čitavih obitelji, povijesti velikih ideja i krasnih postignutih uspjeha. Pa također povijest naše gimnazije, kako je prikazana na kulturno-prosvjetnoj historijskoj izložbi, pobuđuje u posjetioca stotine i tisuće uspomena i osjećaja, tjera ga na razmišljanje i potiče na nov rad.Spomenuti ćemo odmah, da je izložba sastavljena u razmjerno vrlo kratko vrijeme i u potpunom nedostatku materijalnih sredstava, koja se za priredbe ovakove izložbe i te u kolikoj mjeri zahtijevaju. Moralo se pružiti onoliko, koliko je bio pokrivani dug. Pa ipak je izložba kraj sve svoje skromnosti od najvećeg zanimanja za svakoga, a osobito za bivše i sadanje učenike gimnazije te za sve građane Požežane. To je skromna, ali prebogata riznica »sitnog« rada učenika i zavoda, rada, koji stvara odlične trudbenike u svom narodu i donosi obilan plod

Uspomene i osvrti

P

199

Uspo

men

e i o

svrt

i

za Hrvatsku domovinu.Kolike će na pr. uspomene pobuditi pogled na stari kip Gospin — pa pogled na malu sliku u zlatnom okviriću sadanjeg Gospinog oltara. Koliki su klečali pred jednim, a koliki pred drugim kipom i dobili pomoć od svoje Gospe. — A s tim kipovima je povezana povijest Požege — povijest nekoliko obitelji. Ili koliko će misli pobuditi n. pr. one tri gimna zijske zastave — dvije stare i novija. Koliki su stupali pod njima i sada još Požežani. A kako se opet one danas lijepo upotpunjuju u milu nam narodnu zastavu! A što da čovjek misli, kad pogleda one stare knjige i kasnije sitne radove učenika. Na jednom stolu leže djela svjetskoga glasa — a na drugom male pjesmice i crtice gimnazijalčića požeškog. Ide li to jedno pokraj drugoga? Ite kako! Ta i pisci onih velikih djela počeli su s takovim malim stvarcama, pa nam i mali sastavci naših učenika podaju opravdane nade, da će se i ti učenici razviti do ozbiljnih i korisnih trud benika, dok su se neki od njih već i davno razvili. I s tim radovima vezana je povijest nekih požeških obitelji. Ili bacite pogled na onaj mali preostatak nekadanje katedre, s koje su predavali profesori, koje nam prikazuju fotografije na suprotnoj stijeni obješene, a slušali učenici, kojih fotografije leže dolje u dvorani razbacane već u neredu. Ne bude li te fotografije pomisao na sliku nekadanjih učenika, koji su u klupama svojim sigurno kao i današnji vrlo rijetko posve mirno sjedili?, i. t. d. Ili kad bacimo pogled na one lijepe zemljopisne karte, radove požeških učenika, odvode nam misli u najrazličnije krajeve svijeta, dok nas pogled na risarije i ručne radove učenica opet vraća u sadašnjost. Zanimive su bez sumnje osobito skupine starijih i sadanjih đačkih društava. Kako je danas društvena organizacija u gimnaziji vrlo duboko ukorijenjena, pru žaju nam te grupe najšareniju sliku.Opisati dakle tu izložbu točno i po njoj pružiti historiju gimnazije, bio bi vrlo lijep i koristan posao — ali bi se zahtijevalo u tu svrhu i mnogo ozbiljnog rada. Kako su radi premalenog broja svi nastavnici i te kako opterećeni velikim brojem sati predavanja i redovitim školskim radom, nemoguće je na takav poseban rad danas i pomisliti.

Da ipak ne ostane posve zaboravljena ta lijepa izložba, pokušat ćemo pod tim čednim naslovom »Sličice sa izložbe« u kratkim crtama na ovom mjestu donositi prikaz bar nekih predmeta sa izložbe, da tako bar donekle zadovoljimo želje onih, koji se zanimaju za gimnaziju i njezin rad.

»Thallerova Gospa«.

Negdje na početku 18. stoljeća podigli su Isusovci u svojoj crkvi sv. Lovrinca, koja je već od početka i gimnazijska crkva, i žrtvenik Bl. Dj. Mariji te na nj postavili kip Bl. Gospe s djetetom Isusom u naru čaju. — Kip se zvao »Marija bez grijeha začeta«, a prikazuje nam zapravo prvo obećanje Spasitelja u raju zemaljskom. Gospodin govori zmiji-zavodniku: »Neprijateljstvo postavit ću među tobom i ženom i potom stvom tvojim i potomstvom njezinim. Ona (Bl. Dj. Marija) će satirati glavu tvoju, a ti ćeš vrebati na petu njezinu.« Kip prikazuje, kako Mari jino Dijete — Isus — Križem pritište o zemlju glavu zmaju paklenome.Kip je načinjen od lipova drveta i bio je pozlaćen. Taj je kip kroz dugi niz godina bio milim utočištem tolikih mladih srdaca, koja su pred njim od Bl. Gospe s pouzdanjem tražila pomoć i zaštitu.Kad je god. 1773. dokinuta Družba Isusovaca, razišao se dobrim di jelom i »kolegij« požeški. Neki su samo Isusovci ostali, da i dalje predaju na gimnaziji kao svjetovni svećenici.Isusovci su imali u Požegi i ljekarnu, u kojoj je djelovao kao ljekar nik lajik isusovački Pavao Thaller. Ljekarna se ta nalazila preko puta kolegije, u sadanjoj kući gosp. Müllera. Pavao Thaller rodio se g. 1737. u Tirolu.Kad je red Isusovački dokinut, razriješen je bio i zavjet lajika Pavla Thallera i on se god. 1774. oženio u Požegi s Ivanom de Schapka, udovom Katarinčić. Odatle obitelji Thaller onaj častan naziv »sacra familia«.Razlazom Isusovaca zapuštena je i opustila i njihova crkva sv. Lovrinca, a Thaller je spremio kip Gospin iz crkve u svojoj kući i stavio ga na tavan. No kip se

200

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

osobito svijetlio (valjda pozlata odijela Gospina), pa se družina bojala ići noću na tavan. Thaller je preuzeo i bivšu ljekarnu Isusovačku te je vodio kao svoju i kip Gospin smjestio na dostojnom mjestu u ljekarni. Tako se ljekarna nazvala »k Bezgriješnom Začeću Bl. Dj. Marije«, koje ime nosi još i danas (sada Chillaghova ljekarna).Kad je kasnije crkva sv. Lovrinca opet otvorena i uređena, prene sen je i kip Gospin natrag u crkvu i smješten na lijep Gospin žrtvenik, koji još i danas stoji, a kipu je otada ostao naziv »Thallerova Gospa«.Učenici su gimnazijalci odmah počeli osobitim štovanjem da časte taj kip pa su neki orfanotrofci »kolegijaši« u tom nježnom štovanju zami slili u svibnju 1863. g. da Gospu i Dijete Isusa okrune srebrnom krunom.Kao pripravu za taj čin uzeli su svibanjske pobožnosti, koje su te godine kroz čitav mjesec obavljali osobito svečanim načinom. Nabavili su dvije srebrne krune i postavili ih na koncu svibanjskih pobožnosti — 31. svibnja — na glave Gospi i Djetetu Isusu.Na vršku svake srebrne krune nalazi se mala šuplja srebrna ku glica, koja se može otvoriti. Revni štovatelji Marijini napisaše sitnim slo vima svoja imena na dvije ceduljice i zatvoriše u svaku kuglicu na kru nama po jednu ceduljicu. Te su ceduljice sada uokvirene izložene pokraj kipa na izložbi.Jedna ceduljica imade na izvanjoj strani natpis: B. V. M. 1863. (Beatae Virgini Mariae — Blaženoj Djevici Mariji). Na unutarnjoj strani, koja je posjetiocu otvorena, nalazi se ovo napisano: »Infascripti alumni Orphanotrophii Archiepiscopalis Posegae, die 31. maii anno 1863. afferebant B. V. M. coronam hanc argenteam«. (Niže popisani pitomci siro tišta nadbiskupskog u Požegi, dana 31. svibnja godine 1863. darovaše Bl. Dj. M. krunu tu srebrnu), Ceduljica stavljena u krunu Isusovu posve je jednaka onoj prvoj samo imade na svakoj strani mjesto B. V. M. napi sano: Jesu Infanti (Isusu Djetetu). Sada slijede na unutarnjoj strani imena učenika.Možda će koga zanimati ta imena, pa ih evo donosimo: IV. r. Emil Cekuš. Ivan Hangi, Josip Janda, Ivan Jozić,

Stjepan Korajac, Konrad Krkljuš, Dragutin Leović, Martin Mađerić, Luka Marasović, Antun Opica (pjesnik Palmović), Josip Pliverić, Ivan Ščerbak, Sigismund Stephany, Izidor Tucić, Franjo Zorac; III. r. Josip Antolković, Tomo Benko, Josip Celinšćak, Valent Srimčević, Ivan Širmer, Ivan Šulc, Fra njo Vallo, Josip Žrant; II. r. Gustav Baron, Đuro Benak, Fabijan Grgesino, Stjepan Hegedić, Ivan Hoić, Franjo Klarić, Ferdo Kraljević, Stjepan Mihelić, Stjepan Kos, Franjo Kovačević, Antun Režek, Antun Starec.Od spomenutih su, koliko nam je poznato, danas još samo dvojica na životu i to: P. Celinšćak, sada Isusovac u Zagrebu i g. Starec, sada kanonik zagrebački.Kip, »Thallerove Gospe« ostao je na žrtveniku u crkvi sv. Lovrinca sve do godine 1890. Te je godine blagopokojni otac g. ravnatelja nadb. konvikta, Ignac Horat, poklonio crkvi novi prekrasan kip (iz mramorne cemetne mase), koji nam prikazuje »Bl. Dj. Mariju bez grijeha začetu« onako, kako se danas obično slika »Immaculata«. Od tog doba resi taj krasan kip na radost i veselje svih štovatelja Marijinih crkvu sv. Lo vrinca sve do dana današnjega.Kip je »Thallerova Gospa« smješten otada u nadb. konviktu, u po sebno za tu svrhu načinjenu udubinu u zidu na stubištu između prvog i drugog sprata. God. 1895. čišćene su one srebrne krune Gospe i Djeteta Isusa, pa su u njima nađene i gore spomenute ceduljice. Te ceduljice čuva sada g. ravnatelj konvikta posebno spremljene na sigurnom mjestu, da se možda ne bi izgubila tako nježna uspomena, a kuglice su na krunama.

Gimnazijske zastave.

Na izložbi su se nalazile tri gimnazijske zastave, pod kojima je škol ska mladež ovom zgodom stupala u crkvu na sv. misu zahvalnicu. Kod povratka iz crkve iskazala je mladež tim zastavama svoju poštu mimo hodom pred gimnazijskom zgradom, na što su zastave opet stavljene u izložbenu dvoranu. To su dvije stare zastave gimnazijske i jedna znatno veća nova.Prema lijepom običaju, po kome kršćanska društva

201

Uspo

men

e i o

svrt

i

i organizacije u svečanim zgodama istupaju pod zastavama sa slikama svojih osobitih zaštitnika, nije ni gimnazijska omladina mogla biti bez svoje zastave. I tako su godine 1836. nabavljene iz Beča za gimnaziju dvije zastave. Jedna je crvene boje sa slikama Bl. Dj. Marije s Djetetom Isusom i sv. Katarine. Druga je zastava žive, plave boje sa slikama sv. Alojzija i An đela Čuvara. Sv. Katarina je zaštitnica znanosti, a sv. Alojzije osobiti za štitnik mladeži. Povrh toga eto stajala je škol. mladež pod budnom pa skom Anđela Čuvara i sigurnom zaštitom Bl. Gospe. Koliki se još i danas najozbiljniji muževi našeg javnog života s najvećim poštivanjem i rado sjećaju svojih gimnazijskih zastava, pod kojima su toliko puta stupali u svečanim ophodima?Kad je godine 1891. nabavljena nova gimnazijska zastava, zamolile su župe Ruševo i Buk, da bi se njihovim crkvama poklonile stare gimn. zastave. Odobrenjem vladinim poklonjena je tada crvena zastava žup noj crkvi u Ruševu, a plava župnoj crkvi u Buku, gdje se i sada nalaze na utjehu onom narodu. Susretljivošću gg. župnika iz Ruševa Kalamarija i iz Buka Pausa priposlane su bile te mile uspomene za našu izložbu, koja bi svakako bez njih bila manjkava. Sad se naravno moraju zastave vratiti njihovim crkvama.»Te bi zastave dakako mogle za nuždu i nadalje služiti svojoj svrsi. Ali kako sve napreduje, kako se u svakom pogledu opaža težnja za ne čim savršenijim, tako se je i glede zastava gimnazijskih opazilo, da bi ih valjalo zamijeniti novom, ukusnije izrađenom današnjoj gimn. zgradi i današnjim okolnostima u uređenju ove gimnazije bolje odgovarajućom zastavom«. Te je riječi o starim zastavama izrekao god. 1891. tadanji direktor gimnazije Antun Mazek. I zbilja je »odbor za nabavu nove gim nazijske zastave«, koji je već prije bio osnovan, mogao da dade na 20. VI. 1891. uz velike svečanosti blagosloviti novu zastavu.»A sada se obraćam k tebi«, (govori direktor Mazek) »mila mla deži jer te molim da si sliku sv. Alojzija, koju danas prigodom proslave 300-godišnjice blažene njegove smrti na ovoj zastavi gledaš toli živimi bojami izrađenu, duboko utisneš u svoje srce i da uvijek nastojiš

slijediti vrline i krijeposti, koje su ga dičile i koje su ga učinile angjelom u čo vječjoj puti, rajskim djetetom, rajskim cvijetom... Utisnite si napokon u pamet i zlatnim slovi u vrpcu uvezenu rečenicu: »Per ardua ad astra«. Trnjem su posuti putevi, koji vode do nebesa. Ništa veličanstvena nije moguće postići bez velikoga napora.«Poslije blagoslova zastave, koji je obavio preč. g. opat I. Bošnjak, izrekla je gđa kuma kod zabijanja čavla ovu plemenitu želju: »Pod ovom zastavom neka učenici gimnazijski vazda napreduju u znanosti i krije posti.«U svom lijepom govoru u crkvi ocrtao je tadanji kateheta Kamilo Kumpf zastavu kao simbol jedinstva vjere i znanosti, vjernosti Kristu i pobjede križa nad svim neprijateljima: »unitas, fidelitas, victoria«.S tako eto plemenitim željama predana je nova zastava školskoj mladeži; pod njom stupa mladež već od 1891. u svečanim ophodima 1 ispovijeda tako javno, da je voljna držati se izraženih želja i uvezenih načela.

Marijina kongregacija.

Za povijest kipa Gospinoga usko je vezana i povijest Marijine kon gregacije gimnazijalaca, koja je tako stara kako, čini se, i požeška gimna zija. U povijesti (»Historia«) kolegije spominje se, da je godine 1729. »Congregatio studiosorum« prikazivala »Muku Isusovu«. Ne može se u ovaj čas posve sigurno ustvrditi, da li se pod imenom »Congregatio« — »zbor« misli upravo Marijanska kongregacija učenika, ali je to vrlo vje rojatno, ako imademo na umu, da su kongregacije osnivane ponajviše u školama, kojima je upravljao red Isusovaca. Tako je prva kongregacija osnovana u njihovu rimskom kolegiju godine 1563. Otada gdjegod Isu-sovci osnivaju škole, osnivaju i kongregacije za učenike, jer su uvjereni, da u njima nalaze najbolje pomagalo za blagotvoran odgoj i uspjeh škol ske mladeži. Ne bi dakle bilo nikakovo čudo, da su i u Požegi na gimna-ziji odmah nastojali da osnuju među učenicima takav Zbor Marijin. U tom bi slučaju požeška kongregacija po svom prvom osnutku išla među najstarije kongregacije

202

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

uopće. Svakako je kongregacija postojala god. 1743., jer se znade, da je njom upravljao O. Nikola Plantić D. I., kasnije paraguajski misionar, koji je došao g. 1743. u Požegu za gimnazijskog učitelja i ostao do listopada 1744. Ta je kongregacija kasnije prestala dje lovati. Uzrok će tom prestanku biti ukinuće Družbe Isusove.Sigurnih podataka o novo-osnovanoj kongregaciji gimnazijalaca imademo iz godine 1863. Kad su te godine Isusovci ponovno došli u Po žegu, odmah su pokrenuli medju učenicima i misao o osnutku kongre-gacije, da se po njoj širi medju učenicima što bolje ljubav i štovanje Bl. Dj. Marije, što je prvotna svrha Marijine kongregacije. U učeničkim kongregacijama postavlja se osobita važnost i na marljivost njezinih čla nova. Tako se izričito u pravilima ističe »da je to zbor od ponajboljih učenika gimnazije« i nemarni bi se isključivali.I već se 1863. godine sastaju kandidati kongregacije na redovite sastanke i vijećaju o što skorijem osnutku kongregacije. Pa kad su god. 1864. Isusovci preuzeli i upravu gimnazije u svoje ruke, obavlja se već na 8. XII. iste godine u crkvi sv. Lovrinca pred Gospinim žrtvenikom prvo svečano primanje lijepog broja članova, koji broj svake godine zamjerno raste.I u tom je eto požeška gimnazija odnijela rijetko prvenstvo medju svim srednjim zavodima širom naše domovine, a i medju kongregacijama u našoj domovini uopće. Istom naime slijedeće godine 1865. osnivaju djakovački bogoslovci kongregaciju, dok je istom 1884. osnovana kongregacija za učenice više škole u Sarajevu, a onda po drugim našim srednjim zavodima.Odlaskom Isusovaca iz Požege 1871. izgubila je i kongregacija svoje sigurno i stalno vodstvo, dok nije novim životom počela da djeluje od 1. VI. 1899. pod vodstvom tadanjeg katehete dra. Barca. Od to doba kongregacija se sve bolje razvija i sve blagotvornije djeluje među škol skom mladeži. Danas broji na gimnaziji što članova što kandidata preko 140 (slika izložena u dvorani) — te imade svoju lijepu knjižnicu.Otkako je počela i ženska mladež posjećivati gimnaziju, osjetila se odmah potreba, da se i za nju osnuje Marijina kongregacija, kako bi se i toj mladeži pružila prilika, da

se međusobnim potpomaganjem vježba u što nježnijoj pobožnosti i ljubavi prema Majci Božjoj. I tako je 1919. god. osnovana: »Marijina kongregacija gimnazijalki«. Ta je kongregacija — premda mlada i brojem ne velika (sada broji članica i kandidatkinja 23, slika izložena u dvorani) — pokazala vrlo zamjerne uspjehe svoga rada. Kako je bez ručnoga rada uzgoj ženske mladeži bez sumnje nepotpun, a na gimnaziji se tada još nije učio ručni rad, to su članice kongregacije uz ostale sekcije osnovale i »sekciju ručnog rada« te su nedjeljno po 2 sata zajedno radile ručni rad. Kolika je bila njihova marljivost i spretnost, najbolje svjedoči to, što su već školske godine 1922.—1923. mogle da istupe pred požeško građanstvo svojom doista lijepom izložbom ručnih radova u dvorani čč. Sestara Milosrdnica. U »literarnoj sekciji« vježbaju se u deklamacijama, sastavcima i predavanjima. A mnogima su poznate i njihove nježne, a odlične predstave, koje priređuju svake školske godine.

1Raznovrsne đačke domoljubne aktivnosti i školski radovi. Na stolovima ispod mnogobrojnih fotografija, koje vise obješene o zidu i prikazuju nam razne starije i sadanje đačke organizacije ili razne đačke skupine uopće, leže rasprostrti »đački radovi«. Neka nitko od cij. čitatelja ne pomisli, da su to »radovi« naučenjačkoga glasa ili dotjerane umjetničke visine, kojima bi se svijet divio s njihove trajne vrijednosti. To su u glavnom kraći ili dulji sastavci i pripovijesti, razni prikazi iz književnosti narodne i strane, pjesmice i kompozicije. Sve to leži ondje ili pojedinačno kao cjelina za sebe ili se nalaze povezane sa srodnim radnjama u raznim godištima nekoliko đačkih listova. Ipak su i te kako vrijedni spomena, jer to su prvijenci umjetničkog stvaranja tadanjih uče nika gimnazije, a sada priznatih književnika, naučenjaka i javnih trudbe nika naših. I zadivili su im se mnogi, kada su pogledali njihov oblik i sadržinu te razred njihovog auktora, koga danas poznaju. Divili su im se i današnji

203

Uspo

men

e i o

svrt

i

učenici i želili, da ih smiju pročitati. Pa će još i mnoge zani mati. Stog ćemo bar o nekim koju da kažemo!Već od početka gimnazije nastojali su njezini upravitelji Isusovci, da školska mladež pokazuje svoju djelatnost i izvan školskih klupa i da djeluje na polju i vlastitog i narodnog prosvjećivanja. Tako vidimo, da je školska mladež već 1713. na tijelovskom ophodu kod postaja pjevala crkvene pjesme u narodnom jeziku i tako nastojala da podiže narodni duh i narodnu svijest. Godine 1716. pjevali su učenici gimnazije kod tijelovskog ophoda već i svjetovne pjesme u narodnom jeziku u proslavu pobjeda Eugena Savojskoga, što je bilo vrlo utješno za narod, kako nam svjedoči povijest. Tako se dakle već u to vrijeme gojila i svjetovna pjesma na narodnom jeziku među mladeži gimnazijskom.Iza toga dolaze razne deklamacije i prikazivanja u narodnom jeziku kao godine 1715., 1718., a god. 1734. prikazuje se već i »tragedija velikoga tjedna«. Godine 1729. kako je već spomenuto, prikazuje »Zbor učenika« »Muku Isusovu«, a god. 1771. u narodnom jeziku igrokaz »Škrtac«.U tom smjeru nastavili su gimnazijalci raditi, da izobrazuju i sebe i svoj narod. Rad je taj naravno prema raznim prilikama bio sada inten zivniji sada slabiji, ali iščeznuo posve nije nikada. Od godine 1874.—1877. postoji već u gimnaziji i formalno književno omladinsko društvo »Zvi jezda« sa svrhom: »Pismeno i usmeno vježbanje u samostalnomu radu i gimnazijskim naučnim strukama, naročito svestrano usavršivanje u točnom znanju hrvatskoga jezika i poznavanju hrvatske književnosti, pa vježbanje u pjesništvu i besjedništvu«. I u tom društvu odnjihali su se mnogi tada mladi pregaoci, a kasnije priznati trudbenici, kao na pr. August Harambašić i Đuro Galac, koji su se već tada svojim radovima isticali među ostalim drugovima, (Vidi: J. Kempf, Požega, str. 577. i izvještaj kr. vel. gimnazije u Požegi škol. god. 1874.—1875.).Stopama svojih predšasnika polaze i njihovi nasljednici, i mi vidimo izložena tri godišta »Zora«. Zabavni i poučni list za mladež. Br. 1. god. I. 1. prosinca 1891. Prvo je godište uredio Mirko Brežan. Ideja osnivača lista

istaknuta je u uvodnoj pjesmi samog urednika:»To ti velim, ti po vjeruj meni,Jer je došo sad danak žuđeni,

Da sa »Zorom«, kad jutrom zarudi,Sav se narod iz okova zbudi.«

Želja im je, da svoj narod prosvjetom vode do slobode. Tu nam misao odaje i prvi članak u listu Dragutina Delića: »Svoj u svom«. Uz ostale ističu se svojim radovima u tom listu: Franjo Suša, Ante Kušmiš, F. Petreković, Andrija Hranilović i dr. Treće godište izašlo je istom god. 1903., a glavniji su mu saradnici: Ivan Draženović, Šimun Dautović, Mi hovil Lacković, Mihovil Ivšić i dr. U Predgovoru sami izdavači daju lijep odgovor na stavljeno pitanje: »Što nas je potaklo na izdavanje ovoga lista?« »Među đacima je zavladao silni nemar i dosada. Đaci žive od dana u dan, najljepše svoje dane, dane mladosti svoje sprovađaju bez ikakovih viših čuvstava, bez ikakvih ideala. Je li to onaj naraštaj, u koji naši stariji upiru oči i od kojega tako željno iščekuju bolju budućnost za svoj narod?« U tom smislu pozivlje drugove i M. Lacković u svojoj uvodnoj pjesmi: »Spremajte se!«

1. »Protarite, braćo, oči,Na noge se! — Iza gora Dan se veće zab’jelio,Zarudila rujna zora!

2. Hrlo dakle poskočite!Rujna zora svanula je,

I za boj se ljut spremite —Jer na mlađim’ sv’jet ostaje!«

U tom godištu imademo i lijepu radnju: »Nekoliko misli o hrvatskoj literaturi u drugoj polovici XIX. stoljeća« od M. Ivšića. Ujedno se u sva tri godišta vidi jaka tendencija za upoznavanjem narodne pjesme i pripo vijetke, jer se u svakom broju iznosi ponešto iz tog narodnog blaga.Sada kao da je nastupio neki zastoj u organizovanom radu. No već se brzo javljaju »Pokušaji« od 1906.—1907. kao samostalne radnje, koje su osobito brojne u školskoj

204

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

godini 1907.—1908. Tako imademo od Josipa Benčevića, učenika VII. odnosno VIII. realke, lijepe raspravice: »Domoljublje i naše đaštvo«, »Aluzija Novakovih »Zapreka« na današnje prilike«, »Jurkovićeva novela« i najopsežnija njegova studija: »Narodno pjesništvo Srba i Hrvata«. Sam nam pisac u prvim retcima odaje razlog, zašto piše tu studiju: »Narodna poezija je čista kao izvor-potok, sjajna kao sunce, pa ipak se tomu nepatvorenom izričaju srca danas malo pažnje posvećuje. Naš izobraženi svijet slabo mari za narodnu poeziju, a to zato, jer je ne pozna. Stoga ću se latiti dosta mučna posla, da kratkim crtama prikažem narodnu poeziju Hrvata i Srba, koja je naše najdragocjenije blago, pa je moramo makar mi upoznati, prigrliti i zavoljeti«. Tu je lijepa radnjica Josipa Šimečkoga, VIII. r. »O kolegijalnosti«.Mora da je mladež silno bolilo iseljivanje našeg naroda, pa se me đusobno potiču, kako da uznastoje svim silama, da narod odvrate od toga — i da ga sklone, kako bi ostao na svojoj rođenoj grudi. Tako piše Abramović, VIII. r. šk. god. 1907.—1908. raspravicu: »Najmilija nek nam je rođena gruda« s mottom: »Domovina kakva bila — Rođenom je sinku mila«. A škol. god. 1908.—1909. piše o istoj stvari Ferdinando Nikolić VIII. r. pod naslovom: »Iseljivanje« i mottom: »Ostaj kod kuće i radi na svojoj rođenoj grudi!« Od istog Nikolića imademo iz tog doba lijepe radnje: »Večer na Dunavu«, »O kršćanskoj demokraciji« i osobito prak tično predavanje: »O čitanju« ili: »Kako ćemo upotrijebiti prosto vri jeme«. Značajne su mu slijedeće riječi: »Sada se pita, kako ćemo upo trijebiti to prosto vrijeme, da se odmorimo. Svakako ćemo birati način, koji držimo najkorisnijim i najzgodnijim. Samo što đaci na to vrlo rijetko misle, kako će se najkorisnije odmoriti i zabaviti, jer kad bi na to mislili, ne bi tako nemilosrdno postupali s vremenom, koje moramo cijeniti i po tom znati sami sebi polagati račun o svakom trenutku života.« Lijepo i na koncu dovikuje drugovima: »Još jednom velim: cijenite vrijeme; cije nite svaki hip i čas, odmarajte se na način dostojan sebe, čitajte, kako treba, tražite u knjizi zbilja najboljeg prijatelja, pak ćete biti uvijek mirne savjesti i zadovoljni.« Lijepi su pokušaji i učenika nižih razreda, da se ogledaju na literarnom

polju već u najranijoj mladosti. Tako učenik IV. razr. Ante Ružičić piše: »Putne crtice«, u kojima opisuje svoje puto vanje po hrvatskom Primorju. Učenik III. r. Franjo Janković u dugoj pjesmi od 42 kitice »Zašto ljubimo svoj zavičaj?«, nastoji da u vezanom slogu istakne ljubav prema zavičaju, kako su to gore spomenuti isticali u svojim predavanjima i čitanjima.Između ostalih radnja iz god. 1907.—1908. ističu se još: »Prikaz ruske književnosti« od J. Benčevića, uč. VIII. r., dosta velika i vrlo iscrpiva. Tu je nadalje znatna radnja Ivana Hochschopfa, uč. VIII. r. »Estetički prikaz Sundečićeva rada«. Radnja je interesantna sa svoje obradbe i ideja u njoj istaknutih. Temeljitost obradbe odaje nam već dioba radnje: I. Uvod, Život i djela; II. Jezik, vanjska forma, metar, ritam, pjesnički ukrasi; III. Dioba poezije: A. Lirska poezija, B. Epsko pjesništvo; IV. Didaktičko pjesništvo; V. Zaglavak, dodatak k »Vršidbi«. Kod svakog odjela podao nam je pisac ponajprije općeniti pojam i karak teristiku, a onda na pojedinim pjesmama prikazuje posebne karakteristike pjesnikove.U »Uvodu« ističe prema Badaliću, kako je Sundečić pjesnik sloge između Hrvata i Srba. Tu nam govori ovako: »Ni hrvatska ni srpska knjiga ne poznaje čovjeka, koji bi tako ustrajno, tako intenzivno, koji bi tolikom ljubavlju, tolikim žarom svoje pjesničke duše i u neprilikama i nevoljama branio i utvrđivao bratsku slogu Hrvata i Srba, kao što to čini dični Jovan Sundečić u svakom dahu svoje poezije. Ta čitav Sundečićev rad i nije drugo već živo nastojanje, da prestane ona stara za-vada i mržnja među jednokrvnom braćom pa da zavlada ljubav, bratstvo i sloga. Ovo čisto narodno obilježje nosi na sebi sav rad Sundečićev; sav se odlikuje čistom političko-narodnom tendencijom, koje se pjesnik ni u času teških kušnja i nevolja nije nikad odrekao. Ukratko — Sundečić je apostol sloge između Hrvata i Srba.«Tu svoju tvrdnju dokazuje pisac u slijedećim retcima: »I ako je Sundečić Srbin, ipak po velikom dijelu svoga rada pripada i u hrvatsku književnost, jer je njegov rad toliko razasut po hrvatskim listovima, da bi prikaz hrvatske književnosti bio nepotpun, kad u njemu ne bi bio prikazan i rad Sundečićev.«

205

Uspo

men

e i o

svrt

i

da će članovi međusobno razgo varati i raspravljati o onome, što su pročitali, pa će time mnogi biti upozoreni na ono, gdje bi mogao svoje znanje o kojoj potrebnoj stvari upotpuniti. Vrijedi to osobito za nas đake, jer, »više vide oči nego oko«, kako to veli narodna poslovica.« Pod konac čitanja potiče drugove, da se što revnije služe čitaonicom: »Na početku smo nove godine; sjetimo se Kozarčevih »Mrtvih kapitala« pa ne dajmo da i u našoj čitaonici leže »mrtvi kapitali«.«Kako se danas misli na osnutak čitaonice u našoj gimnaziji, upo zorio bih eto već danas našu školsku mladež na spomenute opomene o koristi društva i čitaonice.O samom literarnom društvu govorit ću još kasnije, pa bi za razno likost sada želio svratiti pažnju cijenjenih čitatelja i na drugu vrst đačkih radova, što vise na stijeni nasuprot literarnim radovima.Među mnogim radovima učenika ističu se geografske karte starije i novije za obuku u geografiji i historiji! Na izložbi su oko starih udžbe nika, t. j. atlasa, koji su rađeni u raznim gradovima Evrope od XVII. sto ljeća do danas, smještene karte učenika te slikovito prikazuju uspjelo na stojanje, da se obuka olakša i poboljša. Na risanje karata poticala je nastavnike želja, da učenici tačnim i sigurnim radom učvrste znanje, ali ujedno i nestašica zidnih karata, koje odgovaraju vremenu i samoj obuci. Svakako se već u najstarije vrijeme opstanka ovoga zavoda mnogo ra dilo, što nam pokazuju neke karte nažalost bez datiranja i bližih poda taka. Velik je dio starih radova propao ili se nalazi možda rasijan po samostanima i kod privatnika. Kartu Grčke, koju je risao 1854. I. Kolarić, nekada učenik ovoga zavoda, poklonio je za ovu izložbu g. Kalamari, župnik u Ruševu. Ova je karta vrlo lijepo i tačno rađena te je sigurno kao jedna od najboljih pomno čuvana. Velike zidne karte: Putovanja sv. Pavla apostola, Sirija i Palestina, Podunavlje sačuvane su vrlo dobro, a risali su ih učenici Mirosav i Vukelić 1895. godine. Prve dvije služile su kod obuke u vjeronauku i naravno ističu ono, što sam predmet traži, dok je treća karta služila za obuku u geografiji. Uz ove starije radove izloženi su najnoviji od 1919. dalje. Ističu se zidna karta

U daljem prikazu ističe onda pisac Sundečićevu pjesmu: »Gradu Zagrebu«, u kojoj pjesnik bodri Zagreb, da ne klone u času teške kušnje, i proriče mu slavne dane.Tu imademo i dvije lijepe radnje Đure Kuntarića, uč. V. odnosno VI. r. »O pogubnosti alkohola« i »Ljubav k domovini«. U prvoj ističe mladi pisac štetno djelovanje alkohola osobito kod mladeži i potiče svoje drugove, da se i oni priključe apstinentskoj akciji. U drugoj radnji raspravlja pisac o pravom i krivom domoljublju i ističe, kako se prava ljubav k domovini ne očituje u samoj vici, ako riječi nisu odraz unutarnjeg osje ćaja, pa nastoji da u drugovima pobudi onu ljubav, koja će sastojati u pravom ustrajnom radu za domovinu; a za takav se rad treba pripre mati već od najranije mladosti.Vrlo su važne i aktuelne bile tada a i danas su za gimnazijalce dvije radnje uč. VII. r. Ante Premužića.Premužić u predavanju (31. V. 1908.): »Naše literarno društvo po tiče drugove na rad, ljubav i prijateljstvo. Potrebno je, da se vježbaju gimnazijalci u literarnom društvu, jer će tu naći »pravo poticalo za rad ne samo sada, nego i u doba muževnoga rada i nastojanja za domovinu. Ne ćemo polaziti u svijet sa čuvstvom osamljenosti, nego ćemo polaziti hrabro i puni nade, jer ćemo znati, da se za ideje, što ih na srcu nosimo, ne ćemo boriti sami, nego da se možemo u svako doba nadati izdašnoj pomoći iz dobre šake iskrenih prijatelja, koji su zadojeni istim idejama i istom požrtvovnošću kao i mi.« Kao primjer navodi drugovima Botića i Puškina, koji se tako rado sjećaju braće iz đačkih dana pa kaže pod konac: »I mi smo evo počeli život ove dvojice. Osnovali smo literarno društvo, da se u njemu vježbamo, da se dogovaramo o budućem složnom radu, da iznosimo svoje misli, da se spoznajemo, razumijemo i sprija teljimo. Radimo, pa će nam rad dati prijateljstvo, a prijateljstvo će nam pomnožati rad. Dajmo ovdje oduška svojoj nutrini, pripravljajmo se ozbiljno za svoje poslanje, pa će svaki od nas i kasnije osjetiti lavsku snagu i orlujski let, kad bude mogao reći: »Al davna j’ našeg prijateljstva sila!«Kod otvorenja čitaonice lijepo opominje Premužić drugove (23. IX. 1908.) o koristi čitaonice: »Biva naime,

206

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Pirenejskog polu otoka i Jugoslavenska obala. Neki su učenici pokazali spretnost i mar ljivost, pa su i radovi njihovi mnogo bolji i zaslužili su mjesto uz starije već spomenute ručne radove. — Moramo spomenuti rad učenika Ferde Becića, koji je na dvije zidne karte u obliku granatog stabla prikazao rodoslovlje vladarske kuće Karlovića u Franačkoj.

Literarno društvo.

Tolika intenzivnost rada u školskoj godini 1907.—1908. postaje nam shvatljivom, kad čitamo zapisnike sjednica revizionalnog odbora »Pros vjetnog odjela«. Iza uspjelih naime nekoliko radnja u g. 1906.—1907. osnovano je »literarno društvo«. U tom društvu postojao je »revizionalni odbor«, kojemu je bio predsjednikom J. Benčević, a tajnikom V. Orlić. Taj je odbor držao 3. X. 1907. svoju prvu sjednicu, koja nam odaje zadaću i društva i odbora. »Odbor prima u svoje kolo...« tako govori zapisnik i nastavlja: »Odbornicima V. i VI. r. se nalaže, da u svojimrazredima popisuju radove onih, koji su članovi našeg prosvjetnog društva. Rad njihov sastojat će se u glavnom u privatnoj lektiri, koju će svaki bilježiti i onda predati revizionalnom odboru, koji će to uvrstiti u zapisnik, članovi se odbora umoljavaju, da bilo u kojoj formi nastoje štogod pisati. Odbornici treba da agitiraju svaki u svom razredu, da se pišu radnje.«»Kada tko svrši svoju koju radnju, predat će je tajniku ili predsjed niku. Kad se skupi nekoliko radnja, pregledat će se one u sjednici revizionalnog odbora, i ako koja radnja nije uspjela, vratit će se na novu obradbu.«»Najdulje tri tjedna iza ove prve sjednice ima se opet održavati odborska sjednica, a iza toga će se redovito svaki mjesec održavati jedna javna sjednica. Pred svakom javnom sjednicom ima se sastati odborska sjednica.«Ako se uoče ta navedena načela, po kojima je imalo raditi i društvo i njegov odbor, onda nam je jasno, na kako su se ozbiljan rad priprav ljali članovi društva, kako su ozbiljno tadanji gimnazijalci shvatali duž nosti

svoga đačkoga života. Na tako solidnim temeljima zasnovani rad morao je donijeti i plodova. Društvo je samo osnovano u Marijinoj kon gregaciji, ali imade i izvanrednih članova. Tako je došlo prema spome nutom zaključku i do 1. Svečane sjednice, o kojoj nam zapisnik revizionalnog odbora govori ovako: »Dne 27. X. u 3 sata p. p. upriličena je u gimnazijskoj dvorani I. svečana sjednica »prosvjetnog odjela« Marijine kongregacije. Bilo je dobro posjećeno, a i gospoda profesori su se lijepo odazvali pozivu.«»Pozdravni govor održao je predsjednik J. Benčević. On je izrazio svoje veselje, što vidi, da se i na našoj gimnaziji počela buditi svijest đaka. Razlaže, kako je došlo do ovakova društva i kako se ono razvijalo iz krila Marijine kongregacije. Poziva sve, da se k nama pridruže. Iza toga su čitali redom svoje radnje: Ciraky, Nikolić, Metzger, Abramović, Burijan i Benčević, a svi su bili popraćeni burnim pljeskom.«»Na koncu je progovorio gosp. prof. R. Koprinski čestitajući nama na uspjehu i pobudi na rad i pozivajući sve kao prijatelj, da se pridruže našemu kolu.«Literarno je društvo kao prosvjetni odio Marijine kongregacije pored one prve iste školske godine (1907.—1908.) održalo u gimnazijskoj dvorani još šest svečanih sjednica, na kojima su se čitale razne radnje i pjesme. Tako je druga svečana sjednica održana 24. XI., koja je po mnijenju nekih još sjajnije uspjela nego prva. Na toj sjednici čitali su Hochschopf, Premužić i Ciraky. Treća je svečana sjednica održana 26. I. 1908., a čitaju na njoj svoje radove: Josip Benčević i Đuro Kuntarić. Ta je sjednica bila znatno bolje posjećena nego druga. Na 23. II. održana je četvrta svečana sjednica, a čitaju na njoj svoje radove: Nikolić, Pre mužić, Hochschopf-Orlić. Na petoj sjednici, održanoj 29. III. čita se drugi dio Hochschopf-Orlićeve radnje: »Put na Sovsko jezero«. Šesta se sve čana sjednica imala održati 30. IV. i imala je biti akademija u spomen narodnih mučenika Zrinskog i Frankopana. Međutim su nastupile neke zapreke, i sjednica se nije mogla javno održati, premda je bilo sve za nju pripremljeno. Na spomen toga dana ipak predsjednik daje u arhiv svoju radnju, koju je trebao na

207

Uspo

men

e i o

svrt

i

toj akademiji da čita, pa se tako uzelo, kao da je sjednici bila i svečano održana.Prve nedjelje mjeseca juna održana je sedma i za tu školsku godinu posljednja svečana sjednica, na kojoj čitaju: Nikolić i Premužić. »Sjednica je bila preko nada veoma dobro posjećena«, kako nam javlja tajnički izvještaj, »osobito sa strane mlađih«.Prema svemu do sada navedenom je školska godina 1907.—1908. bila jedna od najplodnijih trijeznim i ozbiljnim radom.Zanimiv je jedan zaključak odborske sjednice prije izbora novog revizionalnog odbora za buduću školsku godinu. Da se i oni đaci, koji nijesu u kongregaciji, privuku što jače stalnom i intenzivnom literarnom radu, zaključuje se, da se u revizionalni odbor primaju kao redoviti i pravi članovi i nekongreganisti, koji su prije mogli biti samo izvanrednim članovima. Čini se ipak, da ni taj lijepi poziv nije postigao svoje pleme nite svrhe, jer u slijedećim godinama imademo izričito kongregacijske listove. U njih pišu kongreganisti — a vanjski su učenici napustili lite rarni rad. I tu se opazilo, kako samo trajna i stalna organizacija može bar donekle nestašnu mladež da natjera i održi u ustrajnom ozbiljnom radu.

»Slavonac«.

Pred nama su uvezana četiri godišta đačkog lista, što ga pod imenom »Slavonac« izdaje literarna sekcija Marijine kongregacije, i to godišta prema školskim godinama: 1908.—1909., do 1911.—1912. Prva dva godišta priredio je »odbor za uređivanje »Slavonca«.« U prvom go dištu ističu se kao saradnici uz neke prije spomenute, stariji: Ivan Brnić, Dragan Fifka, Dragan Korenić, Zdravko Nemeth. Lijep je broj mlađih saradnika, koji nastupaju s jednom ili više radnja. Ističu se među ostalim: Josip Andrić (IV. r.), Edo Kürschner (IV. r.), Ante Kuntarić (III. r.) i Franjo Grundler.Zanimivo je, da se u tom godištu nalaze i radnje učenica ženske građanske škole pokraj radnja gimnazijalaca. Tumačenje tome daje nam 3. i 4. broj »Slavonca«. Na

ženskoj građanskoj školi osnovana je te škol. godine: ženska katolička organizacija. Prema pravilima morala bi ta organizacija izdavati svoj list. Kako je izdavanje takovih listova skop čano s mnogim poteškoćama i tehničkim i materijalnim, to su se obje organizacije složile u tome, da ostane samo jedan đački list, u kojemu se osniva posebna rubrika, »Listak« zvana, za radnje učenica.Tako se javljaju svojim radnjama: Ivka Adamek: »Zašto smo se organizirale?«, Jelka Bernstein: »Pred kipom kraljice svibnja«, Anica Crndić: »Sinovlja ljubav«, Zlata Gregurinčić: »Majčina ljubav«, Hermina Helmreich: »Suza« i »Iz života«, Ljubica Stepinski: »U nevolji Bog pomaže«, Mica Schiebl: »Zima«, »Hrvatska« i druge učenice.U drugom su godištu glavni saradnici »Slavonca« Josip Andrić i Đuro Kuntarić, no javljaju se i novi kao: Miša Marošević, Ladislav Metzger i dr. U prvom članku toga godišta: »Slavonac« svojim mladim čitateljima potiče uredništvo članove na ustrajan rad i završuje svoj poziv ovim stihovima:

»Pregni, brate, i ti smjelo,To traži vjera, dom;

Hrvatska i Bog te zove:Oj naprijed dušom svom!«

Urednici su trećeg godišta J. Andrić, za beletristiku i Đ. Kuntarić, za poučni dio. To se godište odlikuje uz obilnu građu i time, što pojedini brojevi imadu glazbeni prilog, kompozicije Andrićeve. Tu se javlja i mladi pjesnik, uč. IV. r. Ivan Erjavac, sa nekoliko uspjelih pjesmica, a vrlo je plodan i pjesmicama i sastavcima Kürschner.Ženska je organizacija u građanskoj školi propala, pa više nema radnja učenica, ali se te godine osnovala u istoj školi Marijina kongre gacija, koju »Slavonac« kao »Davno željenu« zanosno pozdravlja: »Neka se visoko diže zastava vaša u redovima hrvatske vojske!« Neka leprši, neka se vijori nad vašom glavom dugo, dugo, neokaljana, trajna ...!

208

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Četvrto godište uređuje J. Andrić (VII. r.) i u glavnom je gotovo jednako trećem godištu. I u njem imade glazbeni prilog te uz sastavke mnoštvo pjesmica. Tu se opet javlja novi pjesnik, uč. IV. r. Viktor Mlinarić sa 18 pjesmica, pa Ante Ivezić (VI. r.) s kratkim ali uspjelim prika zom: »Franjo pl. Ciraki: »Nina«.Na svršetku četvrtog godišta želi uredništvo svojim saradnicima: »da se u bratskoj ljubavi i do godine svi skupimo oko našeg milog »Sla vonca«! Ta se međutim želja uredništva nije ispunila.U škol. godini 1912/13. postoji također literarna sekcija Marijine kongregacije s predsjednikom Ružičićem i tajnikom Mlinarićem, ali »Sla vonac« nije više osvanuo. Biti će uzrok tehničke poteškoće, koje se nijesu znale svladati: Sekcija drži svakih 8 dana svoje sastanke, na ko-jima se deklamira, drži predavanje i vodi debata. Tako Kürschner pre daje o Babukiću prigodom 100 godišnjice njegova rođenja; Petlić drži ne koliko predavanja o spiritizmu; Grgić predaje o materijalizmu, a Kuntarić raspravlja o zadrugama i zadrugarstvu i prikazuje lijepe brojeve zadruga u Bugarskoj, Srbiji, Sloveniji, Dalmaciji i Hrvatskoj. Znatna su preda vanja I. Šušnjara o Antialkoholizmu i Apstinenciji s apelom na drugove, da osnuju »apstinentsku sekciju«. Ta je sekcija doista bila osnovana, na 8. XII. 1914. održala svoj prvi sastanak i postojala sve do uključivo škol. godine 1918./19. Na sastancima su održana i predavanja, u kojima je vrlo dobro osvijetljeno pitanje antialkoholizma i apstinencije.U škol. godini 1913./14. predsjednikom je literarne sekcije Šušnjar, a tajnikom Bajt. Održano je na sastancima svega oko 25 predavanja.Slabiji je nešto bio rad sekcije škol. godine 1914./15., kako i sami tajnički izvještaji odaju, jer je bila ratna godina. — Ipak je i u toj godini održano jedanaest sastanaka i toliko predavanja.Kako se jasno razabira, i kroz spomenute je tri škol. godine rad bio lijep i obilan, samo šteta, što ta predavanja nisu sačuvana, i mi danas imademo o njima kratki spomen samo u tajničkim izvještajima. No nema u to vrijeme originalnih pjesmica ni manjih beletrističkih sastavaka, pa je rad tako reći ograničen na poučna

predavanja. U tome će također biti razlog, da se nije izdavao list, premda se s »Jekom« bilo počelo.Nastala su još i teža vremena. Školska je godina 1914./15. nenadano prije običnog vremena zaključena, nastali su dugi praznici, neki đaci pošli u vojništvo. Da se podržava među drugovima neki dodir, osnovan je »Ferijalni kongreganistički vijesnik«. Izišlo je pet brojeva toga vijesnika. Najviše imade u vijesniku dopisa, u kojima se drugovi javljaju s raznih strana naše domovine, a i s raznih ratišta i opisuju tužne prilike, koje svuda vladaju. Imade i nekoliko poučnih članaka.Početak je škol. god. 1915./16. bio porazan za taj literarni rad. Nad biskupsko sirotište moralo je ostati zatvoreno za đake, pa su stoga siro mašni drugovi — a to su bili najsposobniji za rad — ostali kod kuće. No ipak su oni, koji su se sabrali, nastojali da nastave rad, koliko im je to bilo moguće. Tako je osvanuo »Naš List« u nekoliko brojeva. Kako su ostali većim dijelom samo učenici mlađi, to su većim dijelom i sastavci njihovi kraći, imade opet pjesmica, i list je beletristički, samo su dva članka poučnog sadržaja.Vremena su postala sve težima i istom škol. god. 1919./20. izlaze opet četiri broja lista »Odjek«. Sadržaj je tih brojeva i beletrističan i poučan, što bi odavalo, da su se prilike sredile i da počinje stalan, organizovan rad. Taj je rad međutim krenuo novim smjernicama.

»B i s e r n i c a« - Tamburaško društvo nadbiskupskog sirotišta.Iz spomenica izloženih među »đačkim radovima« saznajemo slavnu povijest jednog đačkog društva, koje je kroz dugi niz godina bilo tako reći miljenče grada Požege. O postanku toga društva čitamo u početku spomenice ove retke, za koje bi bila šteta da se puste zaboravu: »Prije desetak godina ustrojio je g. Mayer, slušatelj na hrvatskom sveučilištu u Zagrebu, među sveučilištnimi građani prvo tamburaško društvo. Gg. Mi lutin pl. Farkaš, Slaviša Katkić i Milivoj Šrepel, također sveučilištni slu šatelji, dadoše si truda, te udesiše

209

Uspo

men

e i o

svrt

i

dvorani »Kod zlatnog ja njeta« svečani koncerat »uz dobrohotno sudjelovanje... i tamburaškog zbora nadb. sirotišta«. Ili n. pr. »Odbor za proslavu 200 godišnjice oslo bođenja Slavonije a napose Požege od Turaka i za podignuće spomenika Fra Luki Imbrišinoviću priredio je dne 8. srpnja iste godine u prostori jama Rothove gostione i bašće u 6 sati: »Pučku svečanost sa koncertom uz sudjelovanje zbora gospođica, hrv. pjev. društva »Vijenac«, tamb. zbora nadb. sirotišta i gradske glazbe«.Glas se o »Bisernici« brzo raznio i daleko izvan Požege, pa kad koji odličniji gost dodje u Požegu, polazi u kolegiju, da čuje taj novi zbor. Društvo bi redovito takovom gostu »udaralo« nekoliko komada te do bilo pohvalno priznanje i materijalnu pripomoć.12. ožujka 1889. slavila je Požega 200 godišnjicu sokola L. Ibrišimovića i izgona Turaka iz domovine. Na tu svečanost pohrliše mnogo brojni gosti iz okolice. Prijatelji zavoda posjetiše poslije službe božje pitomce, a tamburaši prirede »mali matinee« sa slijedećim programom: Tamburaška koračnica, Kolo, Šumi Marica, Koračnica Vijenca i Povračanac.»Na proljetnoj zabavi« dne 2. VI. 1889., koju je priredilo »Požeško gospojinsko dobrotvorno društvo« sudjeluje »Bisernica« sa pet točaka na programu. Kritika se izjavljuje ovako: »Tamburaši naznačene komade toli točno odudariše, da su bili iza svakog komada i opet izazvani, na što oni dodaše nov komad, koji nije bio na programu; dakle svega 10 komada«.Valja imati na umu, da je na toj zabavi sudjelovala sa svojim točkama i gradska glazba — pa su ipak tamburaši bili tako oduševljeno izazivani.Na »večernjoj zabavi«, koju je priredio »Odbor za nabavu nove za stave (gimnazijske)« dne 26. V. 1891. u prostorijama »kod zlatnog janjeta« sudjeluje sa svojim točkama i »Bisernica«. O tom nastupu zabilježio je kritičar slijedeće: »Osim ovih u programu navedenih pjesama udario je tamburaški zbor još više drugih pjesama na zadovoljstvo sviju prisutnih«.»Podružnica crvenog križa u Požegi« priređuje 9. IV. 1893. » u dvo rani svratišta »Kod zlatnog janjeta« večernju zabavu, na kojoj iz naklo nosti prema društvu

nar. tamburice i kajde tako, da se je na njima mogao svaki glazbeni komad po kajdama udarati. Na taj način se našoj narodnoj tamburici otvoriše i gospodska vrata, a javno i obće priznanje otvori joj put i u široki svijet.«»U brzo se ustrojiše razna tamburaška društva u svih većih i zna menitijih mjestih mile nam domovine; dapače i izvan domovine, gdje se je na okupu našla hrvatska mladost, kao na sveučilištih u Gracu, Beču i Pešti odjekuju sitni glasovi naše tamburice na čudo i udivljenje tuđinaca, da se na toli jednostavnom narodnom glazbalu dadu toli precizno izvađati umjetne i najteže kompozicije.«»Pa i grad Požega ne zaosta dugo u tom pogledu za ostalimi rodoljubivimi gradovi Hrvatske, jer se je u njoj našao prijatelj pjesme i glazbe, osobito narodne, koji je o svom trošku naručio u prvi čas osam tambu rica i kajde te osnovao u nadb. sirotištu tamburaško društvo.« (Tadanji profesor i kateheta Stjepan Kos, 24. VI. 1887. op. p.)»Mladi tamburaši prionuše oduševljeno uz tamburice te za kratko vrijeme prouče elementarnu nauku o glazbi i kratku uputu u tamburanje. Uz revno nastojanje nauče ubrzo nekoliko manjih komada te su već 26. VI. 1887. priredili »prvu večernju zabavu u 8 sati u slavu vlč. gosp. profesoru Stjepanu Kosu za njegovo vrlo požrtvovno nastojanje oko ustrojenja tamburaškog društva«.»Zabavu« počastiše svojim posjetom gg. profesori, te se povoljno izraziše o tamburaškom zboru.«Tako nam eto govori spomenica o osnutku i prvom nastupu tog tamburaškog društva, koje je kasnije uzelo ime »Bisernica«.Društvo je marom svojih članova tako napredovalo, da je moglo više puta svake školske godine prirediti zabave u sirotištu ili je s neko liko točaka sudjelovalo kod priredaba, što bi ih davali »kolegijaši«; steklo je društvo vrlo dobar glas i priznanje u svim građanskim krugovima tako, da nema znatnije zajedničke priredbe u gradu, kod koje ne bi na zamolbu i srdačno pozdravljena sudjelovala i »Bisernica«. Tako n. pr. pri ređuje dne 8. I. 1888. »Narodna čitaonica u Požegi« u proslavu 300 godiš njice rođenja hrv. pjesnika Ivana Gundulića u

210

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

sudjeluje tamburaški zbor »Bisernica« nadbiskup skog sirotišta«. Zabava je ta tako krasno uspjela, da se morala još jednom davati. I kod ponovne zabave sudjeluju tamburaši s nekoliko točaka »te sviraju neke nove komade, da ne ostane program isti«.Društvo se imalo svake godine boriti s velikim poteškoćama, jer su se tamburaši — đaci neprestano izmjenjivali. Stariji su uvježbani već članovi odilazili, a dolazili su mlađi — često posve nevješti. S takovima se naravno moralo poći opet od početka.Koji puta bi nastale i trzavice u društvu, što je među mladeži lako razumljivo, ali je društvo ipak znalo sve takove i druge zapreke sretno svladati i napredovati. Tako je mogla »Bisernica« da 31. I. 1897. »kućnom zabavom« proslavi desetgodišnjicu svoga opstanka i lijepog napretka. Proslavu su posjetili mnogi odlični gosti, te je i moralno i materijalno, izvanredno uspjela.Godine 1898. namjeravali su plemeniti mladi članovi tamburaškog zbora da dadu koncerat »za postradale Posavce«. Na svoju su se žalost morali osvjedočiti, da je ipak jedno samo društvo preslabo da uspješno izvede takovu stvar. Morali su dakle — odustati od svoje prvobitne namjere. Ali da ipak nešto učine za stradalnike, odlučuju, da će sudjelovati na koncertu, što ga je priređivala hrvatska mladež u Brodu. Taj je kon cerat davan na početku velikih školskih praznika, i »Bisernica« je na njem gotovo kao glavni faktor s velikim uspjehom sudjelovala.Dne 4. lipnja 1899. sudjeluje »Bisernica« na pučkoj zabavi u Grabriku, što ju je priredilo »Učiteljsko društvo požeške doline« u korist dobrotvorne učiteljske zaklade. Za svoje uspješno sudjelovanje primilo je društvo od odbora toplu zahvalu i priznanje.»U proslavu 400 godišnjice hrvatske književnosti« prirediše dne 14. studenoga 1901. požeški gimnazijalci uz rukovodstvo profesorskoga zbora glazbeno-deklamatorsku zabavu. Kako u to vrijeme već uz »tam-buraško društvo nadb. sirotišta« postoji i »tamburaški zbor vanjskih gimnazijalaca«, koji se zove »Osvit«, to oba društva aktivno sudjeluju na pomenutoj priredbi.Između ta dva društva vidi se kroz dulji niz godina

jako natjecanje, koje potiče redovito iz čiste i plemenite namjere, ali mu je koji puta i mala zavist dosta moćnim poticalom.Tako eto nema priredbe bilo domoljubne, prosvjetne, dobrotvorne a ni prave domaće požeške, a da se ne bi na nju pozivala »Bisernica«, koja se tim pozivima radosnom voljom i s velikom spremom odazivala. Čas u ozbiljnom radu, čas u veseloj zabavi proživilo je društvo trideset i pet godina, na koje može s ponosom da gleda. Zadnji veći nastup društva bio je u Grabriku 1923. prigodom boravka preuzv. gosp. nadbi skupa zagrebačkoga u Požegi.Osim u takovim vanjskim priredbama sudjelovalo je društvo svake godine kod priredaba »Marijine kongregacije gimnazijalaca«, koje se daju svake godine u kolegiji kao i kod priredaba, što su ih davali pitomci za voda; a često puta svirali su tamburaši u muzeju kolegijašima.Zasluga je znatna toga društva bila i ta, što je ono bilo tako reći rasadištem tolikim tamburaškim društvima diljem domovine. Njegovi uvježbani članovi polazili su na sve strane nakon svršenih nauka ovdje i skoro posvuda osnivali slične zborove.Međutim iza škol. god. 1922/23. nema više u »Bisernici« pravoga života ni sustavnoga rada. Ona danas životari i čeka bolju budućnost, koja je možda i vrlo blizu, ako svi znaci ne varaju. Kao znatniji razlog tome neradu u društvu dosta zgodno spominje sama spomenica iz god. 1921./22. gdje kaže među ostalim i ovo: »Nije više bilo onoga (kod kolegijaša), poslije studija (učenja) odmah u tamburašnicu, ne, nego na dvo rište, pa udri loptu!«

Naraštaj »Sokolskog društva«.

Uz slike i uspomene raznih đačkih udruženja nalazila se na izložbi zastava sokolskoga naraštaja. Od 1920. postoji obnovljena i proširena organizacija Jugoslavenskog gimnazijskog sokolskog naraštaja, koja je odgojila znatan broj sadašnjih mladih sokolskih načelnika, prosvjetnih radnika širom naše domovine. Rad organizacije vrlo je živahan u svim odjelenjima, muškim i ženskima, mlađim

211

Uspo

men

e i o

svrt

i

i starijima. Ta je organizacija opsežnim radom zahvatila velik dio omladine i dala priliku mnogim omladincima, da se u lijepoj gimnastici istaknu. Mnoge diplome pojedi naca, muških i ženskih skupina, koje su dobili na sletovima, potiču i mlađe danas organizirane na rad.Kod javnih nastupa Sokolskog društva uvijek sudjeluje i naraštaj; na sletovima u Mariboru, Osijeku, Ljubljani. Zagrebu, Crkvenici, Beo gradu i t. d., na proslavama i nastupima u Đakovu, N. Gradiški, Brodu i t. d., naraštaj je brojno sudjelovao upoznavajući krajeve naše domovine. Veliki svesokolski slet u Pragu 1926. bio je najbolja prilika, da se uvjeri o lijepom napredovanju još većoj budućnosti.

Hrvatski Sokol.

U listopadu god. 1923. reorganizovan je ponovno »Hrvatski Sokol«, koji je i ovaj puta našao odziva kod gimnazijske mladeži. Tada je naime osnovan gimnazijski naraštajski odio, koji je mnogo nastupao, kako na društvenim priredbama, tako i na župskim i saveznim sletovima, ili samostalno ili zajedno sa društvenim članovima. Tako je taj naraštajski odio sudjelovao na smotri hrvatskog sokolstva, naime kod III. hrvatskog svesokolskog sleta u Zagrebu prigodom proslave 1000-godišnjice hrvat skog kraljevstva, gdje se okupilo na tisuće hrvatskih Sokolova iz svih krajeva naše domovine.Gimnazijski naraštajski odio djelovao je nesamo tokom školske go dine, nego i za vrijeme školskih praznika tako, te je posebni gimnazijski odio nastupio na sletu župe Strossmayerove u Vinkovcima, na javnim vježbama hrvatskih sokolskih društava u Brodu, N. Gradiški, Đakovu i t. d. — Od svoga osnutka pa sve do danas uspješno djeluje taj odio — osim uz neke prekide — a osobito je pospješio svoj rad ove godine, kada u Zagrebu hrvatsko sokolstvo sprema svoj I. hrvatski svesokolski nara štajski slet, na kojemu treba da i ovaj odio pokaže, što je stekao i naučio kroz ovo par godina svoga sokolskog rada.

Hrvatski katolički Orao.

Nedavno smo spomenuli, da se od škol. godine 1919./20. zapazio intenzivniji rad u Marijinim kongregacijama nakon što su preturene teške ratne godine, ali da je taj rad krenuo novim smjernicama. Uz onaj kod »Bisernice« navedeni još su dva poglavita razloga tome. God. 1920./21. pretvoreno je »Nadbiskupsko sirotište« u »Nadbiskupski konvikt«. To je svakako od znatnog zamašaja za požešku gimnaziju i uspjeh rada na njoj. Dok je postojalo »Nadb. sirotište«, primalo se u nj svake školske godine 30—40 dobrih učenika besplatno. Tako su i požeški »odlikaši« ostajali u sirotištu a i iz drugih gimnazija dolazili su »odlični učenici« u nadb. siro tište i na požešku gimnaziju. Ti su bili redovito članovi Marijine Kongre gacije. Tako je i Marijina kongregacija i požeška gimnazija okupljala doista elitu ponajboljih učenika sa svih strana naše domovine. Da su tako odabrani učenici mogli da pored školskog rada razvijaju i lijep izvanškolski literarni i glazbeni rad, lako je shvatljivo.U nadb. konviktu nema više besplatnih redovitih mjesta, »odlikaši« su otišli u Zagreb u nadb. dječačko sjemenište, a u Požegi ostali mlađi i redovito slabiji učenici. Tako je morao da popusti rad u literarnom dru štvu, premda nije prestao.Drugi razlog nalazimo u eto gore navedenom oduševljenju za gim nastičke organizacije, koje se oduševljenje iza rata i narodnog ujedinjenja osobito razmahalo. Gimnazijske Marijine kongregacije vodile su svakako račun o tom pokretu, pa su za svoje članice i članove unutar kongrega cija osnovale uz literarne sekcije i gimnastičke. Kako se mora računati s vremenom i školskim dužnostima nije se redovito moglo za gimna-stičke organizacije uzeti novo posebno vrijeme nego se moralo oduzeti od vremena prije posvećenog literarnom radu ili sviranju. Druženjima na gimnaziji, razmahale su se gimnastičke sekcije u kongrega cijama tako moćno, da su se razvile do gotovo posve samostalnih orga nizacija pod imenom »Hrv. kat. orlica gimnazijalki« i »Hrv. kat. orao

212

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

gimnazijalaca«. Te su organizacije nastupile već više puta, ponajviše sa mostalno, pred požeško građanstvo u lijepom broju i s odličnim uspjehom, a muški je naraštaj povrh toga nastupio više puta i u drugim mjestima.Prema pravilima tih organizacija ima se osobita pažnja u njim po svetiti prosvjetnom radu. I tako se u organizacijama drže redovito i mar ljivo poučna predavanja, koja naravno vrlo povoljno djeluju na mnogo brojne mlađe članove. Jedna je šteta velika, što se ta predavanja ne po hranjuju u arhivu organizacija, nego se gube. Taj je način rada, čini se, vrlo primjeren današnjoj mladeži, jer je nešto laglji. Tu redovito predavaju dvojica ili trojica starijih članova, a ostali samo slušaju ili deklami raju koju pjesmu. Tako je donekle zaostao beletristički literarni rad. Ne bi naravno imalo smisla izdavati list, u kojem bi se donosili samo poučni sastavci.Kakogod je taj rad u gimnastičkim organizacijama i lijep i pleme nit, ipak se osjeća potreba takovog literarnog rada u kojem bi mogli aktivno sudjelovati i mlađi. To je moguće samo u lagljem, beletrističkom radu. Stoga je i ženska i muška kongregacija nedavno obnovila literarnu sekciju i počela da u njoj radi i tako se spremaju na izdavanje vlastitog lista, bez kojega ipak nema ustrajnog literarnog rada.

Nogometni klub.

Otkako je riječ »sport« postala tako čarobnom, da mladić na njezin spomen zaboravi sve druge brige, nijesu ni požeški gimnazijalci mogli a da se ne ogledaju na tom polju. Osnovan je klub »Celeritas«, koji već kroz lijepi niz godina okuplja u svoje kolo znatan broj igrača, a danas gotovo nema gimnazijalca, koji ne bi zaželio, da koji puta potjera loptu, što pokazuje ono tjeranje kamenja po ulici.Međutim je »Celeritas« kao organizovana momčad imala više puta i znatnih uspjeha. Natjecala se za prvenstvo u okolici, polazila na razne utakmice u obližnje gradove ili mjesta. Mnogo smo je puta vidjeli i ovdje u utakmicama

s kojim vanjskim ili domaćim klubom. Marljivo se radi na tom polju i danas što u klubu što i bez kluba, kako smo spomenuli.

Ferijalni savez.

Prije nekog vremena osnovan je na gimnaziji i »Ferijalni savez«, koji bi imao svrhu, da na razne načine omogućuje svojim članovima pu tovanja o ferijama diljem domovine uz što moguće manje materijalne žrtve. Zamisao je vrlo lijepa, da mladež upozna razne krasote i krajeve svoje domovine i da kroz ferije praktički upotpuni ono svoje teoretsko znanje, što ga je stekla u toku školske godine. U tu svrhu bili su posljednih godina poduzimani i neki izleti poučni u bližnja mjesta i gradove, a i nekoliko većih putovanja. Ferijalni je savez aktivno sudjelovao i kod proslave 200godišnjice gimnazije svojom predstavom.

Hrvatska đačka skautska četa.

Već su otprije naši đaci simpatizirali sa skautskim pokretom, no pokušaji, da se osnuje društvo, razbili su se na raznim poteškoćama. To im napokon uspije na početku ove školske godine. Na glavnoj skupštini, koja se je održala 30. VIII. 1926. bude odmah izabrano vodstvo, koje je brižno počelo raditi na procvat društva. Pošto su bile nabavljene sve po trebne stvari za istup, priredilo je društvo nekoliko izleta u okolicu Požege, koji su dobro uspjeli. Izleti su bili skopčani sa skautskim vjež bama i predavanjima, u kojima je bila skautima istaknuta velika korist izleta u prirodu.Nadalje je društvo istupilo kod podizanja spomenika kralju Tomi slavu i kod proslave 200godišnjice gimnazije.Preko zime su se održali sastanci, na kojima su se upućivali pri pravnici za skautske ispite.Ovog ljeta će društvo također priređivati izlete.

213

Uspo

men

e i o

svrt

i

Ručni rad u gimnaziji.

Gotovo je svakoga posjetioca ove izložbe ugodno iznenadio kutić sa ručnim radom, koji je rješenjem Ministarstva Prosvjete uveden ove godine u niže gimnazije. Ovo rješenje, upravo u današnje doba, u današ njim prilikama, pozdravljeno je sa simpatijama, kako sa strane roditelja, tako i nastavnika. Bez sumnje da će ručni rad dati učenicama, u svojim časovima ono pravo žensko polje rada, koje mnogo pripomaže ženskom odgoju; jer je u koedukaciji posebna pažnja za ženski odgoj doista ne moguća.Po izloženim radovima, koji su izrađeni u I. tromjesečju, zaključu jemo, da su učenice radosno prihvatile taj novi predmet, jer je radova za to kratko vrijeme bilo mnogo, kako praktičnih, tako i umjetnih, lijepo i ukusno izrađenih prema propisanoj osnovi.

Srednjoškolska ekstenzija.

Srednjoškolska je ekstenzija osnovana u našem zavodu u smislu okružnice Povjereništva za prosvjetu i vjere od 19. V. 1920. br. 20.366., po kojoj je svrha, da naše škole pučke, srednje, stručne i visoke »svoje djelovanje ne ograniče samo na uski okvir školskih soba, već da luč prosvjete nose i van, u onaj dio naroda, kojemu sistematski rad tih škola inače nije na dohvatu«. U drugih naroda postoje ekstenzije već otprije. Tako su u Engleskoj sveučilišta već g. 1872. osnovala svoje ekstenzije, a sveučilišta drugih naroda povedoše se za primjerom En gleske i osnovaše svoje ekstenzije, pa tako i sveučilište u Zagrebu.U našoj gimnaziji izabran je u lipnju 1920. odbor sa Fr. Bauerom kao predsjednikom, koji je pripravio sve, što je bilo potrebno za daljni rad. I tako već 3. X. 1920. održaše prva predavanja u Orljavcu: Fr. Bauer »O svrsi pučko-prosvjetnih predavanja«, Stjepan Koydl »O sadnji i uzgoju vinograda« i Vjekoslav Galić »O munjini«. Predavanja su se držala u zimskim mjesecima u Požegi, a u jeseni i u proljeću po okolnim selima od Sloboštine do Ruševa.

Održano je do konca školske godine 1923./24. 108 predavanja, kojima je pribivalo 5644 slušača. Po selima držala su se uvijek po dva predavanja: jedno praktično i jedno iz školskih disciplina. Praktična predavanja bila su iz gospodarstva, vinogradarstva, podrumarstva, voćarstva, marvogojstva, bilinogojstva, o komasaciji zemljišta i dr., a druga iz književnosti hrvatsko-srpske, povijesti, zemljo pisa, fizike, prirodopisa i t. d.U Požegi držala su se predavanja na Streljani, a u selima najviše u zgradi pučke škole ili pod vedrim nebom. U Požegi je bio najveći broj slušača 300, i to više puta, a i u selima znalo je biti svijeta do 100, na pr. u Ruševu.Ali osim predavanjima bavila se požeška ekstenzija i osnivanjem takozvanih »knjižnica selica«, prvih te vrste u požeškom kraju. Svrha im je, da gaje u narodu, i to u selima, gdje nema nikakve knjižnice, volju za lektiru i da tako preko knjige šire prosvjetu u svim njezinim granama. Na izložbi bile su izložene te knjižnice i to tri, četvrta je u Stražemanu. Prve tri su veće oko 0.51 x 0.24 x 0.54 a četvrta je manja 0.29 x 0.23 x 0.51. Uz svaku knjižnicu je popis knjiga i popis čitača po staležu i popis pročitanih djela. Prva i druga imade po 50 djela, treća 78, a četvrta 45. Knjige su zabavne i poučne te su od reda sve pročitane. Najviše su se čitale narodne pjesme, historijske pripovijesti i gospodarska djela, među kojima i Turkovo »Gospodarstvo, Prochaskino »Stočarstvo«, Köröskenyevo »Pivničarstvo«, Radićevo »Voće«, Brozovo »Povrčarstvo« i »Pče larenje« i dr. Knjižnice su bile naizmjence u Jakšiću, Mihaljevcima, Stra žemanu, a četvrta u Treštanovcima, a pročitalo ih je oko 5000 osoba mahom seljaka iz pomenutih sela i njihove okolice: Trenkova, Seovaca, Bankovaca, Golubovaca, Turnića, Tekića, Svetinje, Eminovaca, Bertelovaca, Rajsavca, Cerovca, Biškupaca, Drage, Potočana, Doljanaca. Prva je knjižnica poslana u narod 22. I. 1923., druga 1. II. 1923., treća 21. IX. 1923. a četvrta 23. II. 1925. Osim tih knjižnica osnovana je i gimnazijska knjižnica ekstenzije, koja se sastoji od stručnih i pučkoprosvjetnih djela.Naročito treba još istaknuti, da g. učitelje požeškog kraja ide velika hvala, da su se predavanja mogla održavati i da su knjižnice selice mogle da prodiru u narod. U tom

214

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

pučko-prosvjetnom radu bila je dakle po hvalna saradnja s jedne strane srednje i pučke škole, a s druge srednje škole i univerze, odakle je naša ekstenzija dobivala upute za svoj rad.

Podmladak društva Crvenog križa.Osim knjižnica selica bio je na izložbi zastupan »Podmladak Dru štva Crvenoga Križa«, koji u našoj gimnaziji postoji sad već treću go dinu i koji je u našem gradu dosada već nekoliko puta nastupio. Članovi toga društva su gotovo svi učenici i učenice, njih oko 450. Svaki razred bira razredni odbor, a ovaj školski, koji rukovodi to društvo pod nadzo rom direktorovim. Doskora će se vidjeti i intenzivni rad tih naših mla đana, koji zaslužuje svaku pažnju našeg građanstva poradi plemenitih ciljeva, za kojima idu, a to su: »Njegovanje moralnog osjećanja radosti kod svakog dobrog i korisnog djela, navikivanje na rad za uzajamno po-maganje u nevolji i razvijanje ljubavi prema drugovima i djeci iz drugih mjesta naše i strane države.«

Profesorska knjižnica i naučna pomagala.Na izložbi je bilo izloženo mnogo starijih i novijih znanstvenih knjiga svih struka i iz najrazličitijeg doba, te i te zaslužuju, da se bar sa nekoliko riječi i na njih osvrnemo.

Atlasi.Svakako su od udžbenika i znanstvenih knjiga najstariji atlasi iz XVII. i XVIII. stoljeća. Kod nas je u to doba bilo nemoguće izdavati knjige takove vrste, jer nijesmo imali ni ljudi ni poduzetnika. Isusovci baveći se mnogo znanošću prikupili su vrlo važan materijal sa raznih strana Evrope, i to su im bili glavni udžbenici. »Novus Atlas, Amsterdami apud Guiljelmum Blaeuw anno 1631.«

Predgovor ovome atlasu pisan je njemačkim jezikom, a potpisali su »Wilhelm und Johann Blaew 1634.« U atlasu je prikazan cio svijet a dodan je i registar karata. Vilim Blau i nje govi sinovi Ivan i Kornelije znameniti su matematici i kartografi, koji su usavršili tiskarske strojeve, izdavali razna djela, a napose točne i dobre geografske karte. Na izložbi bio je uz ovaj Atlas jedan svezak bez na slovnoga lista, vjerojatno dio znamenitoga atlasa iz 1662. godine. Budući da je amsterdamska tvrtka mnogo radila i daleko poznata bila, spomi njemo primjera radi, da je tu izašlo znamenito naše historijsko djelo »Ioanis Lucii Dalmatini: De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex, Amsterdami apud Ioannem Blaew 1666.«Interesantni su radovi Homanna iz Nürnberga. Johann Homann († 1724.), učenik jezuitske škole, bijaše tako nemiran duh, da je bio istje ran na neko vrijeme iz Nürnberga, ali čovjek talentiran i vrlo vješt karto grafiji i mehanici. Kao dobar stručnjak osnuje u Nürnbergu radnju te iz daje atlase i slično. Za rad i marljivost nagrade ga, te postane član znan stvenog društva u Berlinu, a kralj Karlo VI. imenuje ga kraljevskim geo-grafom. Homannove su karte djelomično originalne, ali ponajviše kopije karata francuskih i nizozemskih stručnjaka. Posao njegov nastave na sljednici, t. j. sin, a poslije drugi. Izloženi su ovi radovi i atlasi: »Atlas Novus Johannis Baptistae Homanni, Norimbaergae«, »Atlas Homannianos Heredes«, »Curioser Stätt-Zeiger, Joh. Bap. Homann«. Posljednje je skrižaljka, koja pokazuje udaljenosti raznih gradova u Evropi.Svi su ovi atlasi Blauovi i Homannovi vrlo interesantni, jer jasno vidimo na svakoj karti, koliki je od onoga vremena napredak u kartogra fiji. Vidi se, da su samo uz velik trud i trošak mogla ugledati svijetlo ovako uzorna i velika djela, koja su puno stoljeća generacijama služila kao glavni udžbenici.

Bogoslovija.Bogoslovska je literatura zastupana sa nekih 175 što djela što re vija teoloških, od kojih neka imadu po više svezaka odnosno godišta. Li jepo su zastupane sve teološke discipline s vrlo vrijednim djelima. Tu imademo više

215

Uspo

men

e i o

svrt

i

izdanja Sv. Pisma u raznim jezicima. Imade nekoliko eksegetskih djela te kraćih ili duljih komentara (Loch). Imade djela iz crkvene historije bilo opće bilo iz naše posebne. Lijepa su dogmatička djela kao i moralke, a imade i apologetskih djela. Ta obilatost bogoslovske literature posve je razumljiva, ako imademo na umu, da je nekoć uz gimnaziju postojala i bogoslovija. Stoga nalazimo tu djela, koja su kroz dugi niz godina služila kao udžbenici na mnogim teološkim fakultetima, pa su tako njihovi pisci svjetskoga glasa (n. pr. Hurter, Müller, Oswald, Pesch). Imademo djela najstarijih i najvećih crkvenih pisaca kao n. pr. Sv. Augustina, Jeronima, P. Chrysologa, Sv. Tome Akvinskog. Zastu pane su tu po svojim izdanjima svjetske nakladne knjižare u Veneciji, Beču, Leipzigu, Freiburgu i dr. (n. pr. sva djela Tertulijanova izdana 1701. u Veneciji). U lijepom su broju zastupani i naši hrvatski teološki pisci raznim udžbenicima i općim djelima (n. pr. dr. F. Rački). Nije naravno smio izostati ni naš Pleterničanin, franjevac Kajo Agić, sa svojim djelom: »Sastav bogoslovja delorednog«, Budim, sveučil. 1847.Doista bi se i gdjekoji teološki fakultet ponosio mnogim našim djelima.

Filozofija i pedagogija.Jedna je od najboljih dokaza, da je profesore ovoga zavoda vazda zaokupljao živi znanstveni i naučni interes, velik broj filozofskih djela i literature. Kao što teologija s jedne strane, naime sa stanovišta božan skoga autoriteta, tako opet filozofija s druge strane, sa stanovišta čo-vječjega intelekta, dovodi čovjeka umovanjem u dodir sa svim mogućim teoremima i prolemima teoretskog i praktičnog života i ona mu pomaže, da ih rješava skladno sa svim ostalim znanostima i prema tome — uspješno.Nalazi se u zavodskoj biblioteci lijep broj filozofskih djela iz XVII. i XVIII. stoljeća, a XIX. je stoljeće upravo obilato zastupano. Mnogo brojno su tu zastupani svi filozofski smjerovi i struje pomenutih stoljeća (neka od najvažnijih djela navodimo): Engleski pozitivizam (John

Stuart Mill, »System der deduktiven und induktiven Logik«, Gomperzov prije vod), evolucionistička filozofija i pedagogija H. Spencera, novija induk tivna metafizika (biblioteka zavodska ima gotovo sva djela Lotze-ova i neka Hartmannova).Od savremene filozofije nema mnogo djela iz modernističke, ali ih zato ima vrlo mnogo iz racionalističke znanstvene filozofije i to a) prirodoznanstvene: Louis Büchner »Kraft und Stoff«, neka Jodlova i najveći dio Wundtovih, Lippsovih i drugih djela, b) Kulturno-znanstvene i c) spoznajnoteoretske: neka djela E. Laasa, Vaihinger-a, Avenarius-a, Ziehenova, Gomperzova, Rehmke-ova i Machova (pozitivizam), Cohenova (Kritični idealizam); Husserlova (fenomenološka filozofija), Volkelt- ova, Külpe-ova, (Kritični realizam) i Richl-ova. Iracionalistička je filozo fija zastupana s manjim brojem djela.Samo se po sebi razumije, da zavodska biblioteka posjeduje i djela domaćih filozofa: Arnolda, Bazale, Matičevića, Dvornikovića, Zimermana, Petronijevića i dr. O djelima iz ostalih disciplina govori se na dru gom mjestu ove »Spomenice«.

*

Kad čovjek razgledava i pregledava knjige u ovoj biblioteci, opaža da su mnogo čitane. Često put su tekstu sa strane dodane bilješke i opaske. Iz svega se vidi, da su se profesori ovoga starog zavoda vazda mnogo služili svojom razmjerno bogatom bibliotekom, a vidi se i to, da su bili verzirani u svojim strukama (zaključujemo iz poznavanja često u bilješkama navođene literature). Rado su dakle boravili u zavodskoj biblioteci, gdje su upopunjavali, proširivali i usavršivali svoje znanje. I danas je ova biblioteka i unatoč toga što se radi novčanih neprilika ne mogu nabavljati najnovija djela, ipak milo utočište požeških profesora, jer im pored sve manjkavosti najmodernije literature ipak još mnogo daje.

216

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Zgrada gimnazije i sportska dvorana, 1963. gInv. br. 28.723, GMP

217

Uspo

men

e i o

svrt

i

Dvorana za fizički odgoj: Nekad san - danas stvarnost*

Zlatko Res-Koritić

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1963.-64. 1964. Ur. Petković, A. i dr. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 85-88.*Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i funkcionalnosti naslova u ovoj Spomenici.

Najznačajniji zadatak fizičkog odgoja u gimnaziji je u tome da kod učenika probudi i razvije trajan interes i potrebu za aktiv nim angažiranjem na području fizičke kulture u cilju podizanja zdravlja, fizičke kondicije i svestranog razvitka stvaralačke snage.Fizički odgoj treba da pomogne učeniku da sačuva pozitivan odnos prema fizičkoj kulturi i da sagleda njenu funkciju i značenje za život pojedinaca i zajednice. Treba da pomogne učeniku i da ga upućuje u to kako će tekovine fizičke kulture povezati sa život nom praksom, u prvom redu s pozivnim radom, a onda i s ostalim potrebama svakodnevnog života. Fizički odgoj treba da kod učenika dalje razvija i učvršćuje navike u svakodnevnoj sistematskoj njezi tijela, u razvijanju i održavanju fizičke kondicije i u korištenju sredstava fizičke kulture za zdravu i kulturnu razonodu.Fizički odgoj kao integralni dio općeg odgoja treba da aktivno utječe na formiranje cjelovite ljudske ličnosti. Fizički odgoj smiš ljeno i potpuno doprinosi razvijanju pozitivnih osobina i budi želju i potrebu za usklađivanjem ličnih i društvenih interesa na principima, socijalističkog humanizma.Gimnastika — kako se prije zvala nastava fizičkog odgoja — uvedena je kao obavezan predmet u gimnazije 1909. godine. Prema podacima iz školskog izvještaja za školsku godinu 1910—1911. u našoj školi uvedena je od 1910. godine.Budući da škola nije imala svoju vlastitu dvoranu i igralište, nastava se odvijala u sokolskoj dvorani, koju je

društvo »Sokol« na molbu škole ustupilo na upotrebu. Dvorana je bila malena, bez dovoljno sprava, bez ikakvih drugih potrebnih nusprostorija, tako da su se učenici morali skidati u dvorani i tamo ostavljati svoje stvari. »Dobrotom ravnatelja pučke škole«, kao što se navodi u ovom izvještaju, ustupljeno je i igralište u dvorištu osnovne škole gdje se moglo vježbati na otvorenom prostoru za lijepih dana.Zbog pomanjkanja nastavnika i učitelja gimnastike nastava se nije redovno održavala svake godine. Isto tako škola nije posjedo vala nikakvih sprava, niti rekvizita da bi se nastava mogla koliko toliko održavati. Ovakvo stanje, kao što se vidi iz starih izvještaja, trajalo je dosta dugo. Stvaranje sve boljih mogućnosti za rad pola gano se ostvarivalo.Istom poslije 1945. godine nastavi fizičkog odgoja u cijeloj zem lji posvećena je veća pažnja. Školovanjem stručnih nastavnika za taj predmet moglo se prići održavanju redovne nastave s punim brojem sati. Od 1947. godine dolaskom stručnih nastavnika koji su i danas na našoj školi ta se nastava redovno održava. Iz godine u godinu su nabavljani najpotrebniji rekviziti i sprave. Škola još uvijek nije imala svoju dvoranu ni igralište. Vježbalo se u dvorani Gimnastičkog društva, kasnije DTO »Partizan«. Na prostoru iz među osnovne škole, doma Gimnastičkog društva i današnjeg atlet skog stadiona rasle su pomalo površine za vježbanje koje su izgra dili sami učenici sa svojim nastavnicima. Kasnije je izgrađen dobro voljnim radnim akcijama građana i učenika atletski stadion. U iz gradnji ovog objekta naročito su se istakli učenici i nastavnici na še škole. Naši učenici također su svojim dobrovoljnim radom pomo gli izgradnju ostalih terena u tom dijelu grada. Svi ovi objekti služili su za nastavu fizičkog odgoja kao i za rad školskog društva za fizičku kulturu. Sve

218

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

veći broj učenika na ostalim, a naročito na našoj školi, kao i povećanje broja sati navelo nas je da poč nemo razmišljati o izgradnji jedne dvorane uz našu školu.Na inicijativu direktora škole i nastavnika fizičkog odgoja održana je 4. III 1960. zajednička sjednica školskog odbora i na stavničkog vijeća na kojoj se je govorilo o mogućnosti proširenja školskog prostora nadogradnjom jedne dvorane. Na sjednici je za ključeno da se oformi odbor za nadogradnju tj. za izgradnju dvo rane za fizički odgoj i društveni život omladine. U odbor treba da uđu predstavnici školskog odbora, nastavničkog vijeća i roditelja. Zaključeno je također da se dadu štampati blokovi opeke i obvez nice koje bi prodavali naši učenici. Na taj način došlo bi se do pr vih sredstava za početak radova.Nakon te sjednice izabran je odbor za gradnju u koji su ušli kao predsjednik nastavnica Res-Koritić Milica, a članovi odbora direktor prof. Antun Petković, nastavnik Ivan Pečur, prof. Josip Vodinelić, nastavnik Res-Koritić Zlatko, predsjednik školskog od bora Branko Zarić i kao predstavnik roditelja Šime Šišić.

Odbor za izgradnju u zajednici s nastavničkim vijećem saziva 21. XI 1961. skupštinu škole koja je donijela zaključak o samodoprinosu roditelja za izgradnju dvorane.Na sastanku 14. V 1962. odbor za izgradnju je razmatrao po nude za izgradnju dvorane od poduzeća koja su pristupila natječa ju, a 18. V 1962. godine odbor je na temelju ponude jednoglasno donio zaključak da se izvođenje radova povjeri Građevinskoj za druzi »Dom« iz Slav. Požege.Skupština škole sazvana je ponovo 24. III 1963. godine na kojoj je donesen zaključak da se samodoprinos roditelja produži i na 1952-63. školsku godinu kako bi se izgradnja dvorane mogla do vršiti i izgraditi potrebne nusprostorije kao svlačionice, kabineti i sanitarni uređaji.Odbor za izgradnju uz pomoć nastavničkog vijeća, školskog odbora i svih roditelja naših učenika, kao i razumijevanjem pred stavnika narodne vlasti uspjeli su sakupiti slijedeća sredstva:

1. Samodoprinos roditelja naših učenika 2,116.000 din2. Narodni odbor Općine Slav. Požega 10,500.000 din3. Fond za školstvo NO Općine Slav. Požega 1,500.000 din4. SOFK-a NO Općine Slav. Požega 300.000 din5. NO kotara Slav. Požega 2,000.000 din6. Vrijednost učeničkih radova 220.000 din7. »Zvečevo« prehrambena industrija Slav. Požega 150.000 din8. NO Općine Pleternica 100.000 din9. Blokovi-opeka a 10 din 30.000 din10. »Lipa« drvno-industrijsko poduzeće Slav. Požega 10.000 din11. Poljoprivredna zadruga Pleternica 12.500 din12. »Naprijed« prodavaonica Slav. Požega 5.000 din13. »Slavija« ugostiteljska radnja Pleternica 3.000 din14. »Klikun« ugostitelj Pleternica 3.000 din15. »Kvalitet« mesarska zadruga Pleternica 3.000 din16. »Grozd« — ugostiteljska zadruga Pleternica 3,000 din17. Poljoprivredno dobro »Klikun« Pleternica 1.000 din18. Šulc Slavko — Pleternica 1.000 din19. Poljoprivredna zadruga Sesvete 4.000 din

219

Uspo

men

e i o

svrt

i

20. Nemešković Ivan — Jakšić 1.000 din21. Klezinger Marica — Jakšić 1.000 din22. Ugostiteljska zadruga — Eminovci 3.000 din23. Protić Rade — Treštanovci 1.000 din24. Zidarska zadruga »Građevinar« Treštanovci 4.000 din25. Poljoprivredno poduzeće »Glina« — Grabarje 3.000 kom opekeUkupno 16,978.000 din

Ne bi bilo pravedno kada za ovakvu veliku i zaista pohvalnu akciju ne bismo spomenuli imena onih koji su najzaslužniji za njezino ostvarenje.Treba dati priznanje direktoru škole prof. Antunu Petkoviću, zatim nastavnicima Res-Koritić Milici, Pečur Ivanu, Res-Koritić Zlatku, Vodinelić Josipu, zatim članu odbora Šišić Šimi kao i predstavnicima narodne vlasti drugovima Đerfi Josipu i Hlad Miji, te svima onima koji

su na bilo koji način pomogli izgradnji ovako li jepe i nama veoma potrebne dvorane.Na Dan Republike 29. XI 1963. godine nastavnici i učenici naše škole slavili su jednu veliku pobjedu svečanim otvorenjem dvorane za fizički odgoj i društveni život omladine.Tako je ono što je nekad bio san postalo stvarnost.

U sedmom i osmom razredu gimnazije 1914. - 1916.*Dr. Emil Tanay

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 117-119.*Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i funkcionalnosti naslova u ovoj Spomenici.

Godine 1914. počeo je prvi svjetski rat a ja sam u jesen te godine prešao iz Gornjogradske gimnazije u Zagrebu na Po žešku gimnaziju. Upisao sam se u VII razred, a maturirao sam u ljetu 1916. Požeška gimnazija je tada imala u osam razreda oko 300 đaka, imala je samo jedan kat, ali je imala dobre profesore te je zbog toga bila na glasu.Požega je bila teška provincija, a rat je bjesnio negdje da-leko na granicama dotrajale Austro-Ugarske monarhije, dok je u pozadini bio mir. Tek se katkada malo čulo da je netko otišao »na frontu« ili se vratio ranjen. U kavani su se sastajali penzio neri i važno raspravljali o položaju ove ili one vojske, određivali su datume kada će biti zauzet

Beograd, Moskva, Rim itd. Inače mir, žabokrečina, praznina.Direktor gimnazije bio je prof. Makso Kuntarić, vrlo pra vedan i kulturan čovjek, koji je mnogo prevodio sa slavenskih jezika i znao držati red u svojoj školi. Mislim da rad tog čovjeka nije još dovoljno ocijenjen. U Austro-Ugarskoj monarhiji nije bilo probitačno baviti se slavenskom literaturom.Bilo nas je u VII i VIII razredu malo đaka, a i to se pro rijedilo jer su neki otišli u vojsku. Bili smo neki sat svi pitani, pedagoški odnosi su bili idealni, jer su naši profesori znali sva koga od nas u dušu. Iz matematike i fizike smo imali prof. Tomu Jakića. Sjećam ga se s najvećim poštovanjem, jer je bio idealan čovjek. Bio nam je prijatelj i savjetnik. Ja sam bio dobar đak, no matematiku nisam razumio ni znao i ako sam učio matematiku više nego drugi. Sinus i cosinus, tangens i cotangens — užasne stvari; nemam pojma niti sam ikad imao pojma o tome. Pa ipak, da mi ne pokvari odličnu

220

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

svjedodžbu, dao mi je prof. Jakić ocje nu »dobar«, a trebao je dati neki mali »dovoljan«. No, on je znao, da se ja trudim više nego Vlatko, koji je znao matematiku a da je nije ni učio. Tko bi to znao, zašto se netko rodi s nekim zna njem a drugi bez toga znanja. Danas u ovo vrijeme matematike i tehničkih znanosti ja bih morao biti izopćen iz društva bez pra va na Canossu.Iz njemačkog jezika smo imali prof. Franju Bauera. Malo nervozan, no neizmjerno savjestan profesor. On se trudio da mi nešto sigurno naučimo i njemu zahvaljujem, što sam na univer zitetu u Beču prilično lako savladao materijal na pravnom fakul tetu. Imao sam dojam da si prof. Bauer predbacuje, ako njegovi đaci nisu nešto znali.Iz hrvatskog jezika bio nam je profesor Ferko Kovačić. Imao je jedno odijelo, nikada nije položio zadnji ispit na fakul tetu, nije se ženio, bio je bohem. Divan čovjek! Što je njega u životu zadesilo i slomilo, nije mi jasno. Kada je Ferko u ljetno popodne na satu svojim baršunastim glasom čitao Kranjčevića, Matoša ili Vidrića, nikome nije olovka pala na pod, nitko nije morao kašljati i nitko nije gledao vrapce na zelenim vrhovima kestenova.Kakvi su to ljudi bili! Pa prof. Gejza Ašner iz latinskog je zika! On nam je predavao još i logiku i psihologiju. To je bilo tačno po knjizi profesora Đure Arnolda, jer tako je morao. No zato je imao slobodne ruke u čitanju latinskih pjesnika. Sjećam se pred maturu, kada smo čitali Vergila, Horaca i Ovidija. Bio je srednjeg stasa, nosio je bradu i naočale, imao je spuštena rame na i nekako dugačke ruke, koje su mu umorno visile uz tijelo. Možda mu je grčko i latinsko, odnosno rimsko pjesništvo bilo jed no i glavno, osim vinograda, koji je sam obrađivao, u čemu je uživao.

Bilo je ljeto, čitali smo Vergila. Profesor Ašner je pročitao »rari nantes in gurgite vasto« — malo je plivača u širokom viru, a zatim zastao, pogledao kroz prozor i ponovno promrmljao »in gurgite vasto«. Sada, nakon više od pola stoljeća, znam što je to »in gurgite vasto«. Treba imati snage da se ispliva iz toga vira.U dane melanholije prođem kraj stare gimnazije tik uz prozore da čujem glas kojeg profesora i žamor đaka — i pomi slim: Zar je doista prošlo već pola stoljeća!?Svoje uspomene na neke od mojih profesora nadopunit ću i uspomenama o nama đacima. Mi smo se u školi kretali u odlič nom društvu Platona, Sofokla i Tukidida, Vergila, Horaca i Ovidija, Shakespearea i Cervantesa, Goethea i Schillera, Tolstoja i Dostojevskog i drugih. Sudjelovali smo u francuskoj revoluciji i kli cali »Liberte, egalite et fraternite!« No u nama je, napose u VIII razredu, tinjao strah, da ćemo biti pozvani u vojsku, da ostanemo osakaćeni ili da poginemo za cara i kralja, koji nije ni znao hrvat ski. Vodili smo dvostruki život, onaj u školi i onaj izvan nje. Na ulici nije bilo Sokrata ni Kritona, Antigone ni Ismene, Filemona i Baucide, Ofelije ni Desdemone, kneza Miškina ni Aljoše Karamazova. Na ulici smo sve češće sretali ranjene vojnike, gladne zarobljenike, prostituirane žene, političare bez jasnog cilja, brbljavce i kandidate za »zeleni kader«, farizeje i lakrdijaše. Nešto se slomilo u nama osamnaestgodišnjacima. Skepticizam se polako uvlačio u dušu mladih ljudi. Nešto nije bilo u redu u nama i oko nas. No, psihološka analiza maturanata iz 1916. godine i moje ge neracije nije predmet ovog članka. Prošlo je — i dobro je da je prošlo.

221

Uspo

men

e i o

svrt

i

Doživotno „dovoljan“Slavko Jenč

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 120-124.

Prije početka prvog sata nastave polovinom rujna te ratne 1941. godine u Vb požeške Državne realne gimnazije bilo je živo i bučno, kao i svake jeseni kad se dobro društvo jednog razreda nađe ponovo na okupu. Okupljeni u nekoliko grupa glasno uz smi jeh prepričavali smo stvarne i izmišljene podvige sa Korza, Orlja ve, gradske livade, Grada i pola sela Požeške kotline. Netko je upravo, uz naš urnebes, pričao, kako ga je komšija ovog ljeta konačno ukebao na svojoj kruški, kad su se otvorila vrata raz reda i na njima se pojavio on: profesor Drago Marković ili kako su ga svi prijatelji i đaci zvali — prof Baja.Visok, prosjed, malo pognut, ozbiljna lica, zastao je pa bez riječi pošao prema katedri. Nastupila je takva tišina kakvu naš razred nikad do tada nije uspio proizvesti jer, iako je predavao latinski samo u višim razredima, dobro smo ga i mi nižeškolci poznavali kao najstrožeg dežurnog nastavnika po hodnicima gim nazije, kojem smo već četiri godine skidali pred školom ili na putu do Trumbićeve ulice, gdje je stanovao, naše đačke kape sjajnih »šiltova« i sa zlatnim brojkama svog razreda.No ja sam ga upoznao još mnogo, mnogo ranije — još kao pučkoškolac negdje 1933. kad me je tata s kutijom punom mrmaka poslao k njemu, uglednom profesoru i poznatom ribiču s Orljave. I od tada sam često nosio te zlatnožute razljućene mrmke u jednoj limenoj kutiji i predavao ih redovito njegovoj supruzi u zamjenu za dobar kolač ili za dvodinarku. Unatoč tome nisam volio taj posao jer sam se prilično bojao mrmaka i gledao iz pris tojne daljine, kako ih moj tata hvata na đubrištu i rukom stavlja u kutiju. Ipak jednog dana sam ih gotovo zavolio.Bila je rana jesen. Arslanovci puni blata i magle. U ono ne koliko stisnutih starih lokala i trgovina, iako je tek

bilo oko tri četvrt dva, već su bila upaljena svjetla. Trčao sam posljednji iz svoje ulice da ne zakasnim u školu noseći u jednoj ruci školsku torbu, a u drugoj kutiju s mrmcima. Na samom uglu Arslanovaca i Trumbićeve ulice, stotinjak metara od kuće, gdje je stanovao prof. Marković, sudarih se, oči u oči, sa grupom đaka vanjske Pučke škole, s kojima smo mi Arslanovčani imali česte sukobe i dvoboje praćkama. Stao sam kao ukopan. Kad su krenuli prema meni, brzo sam stavio torbu s knjigama na stepenice Dajčeve trgo vine, skinuo poklopac kutije i bacio mrmke na četvoricu protiv nika, od kojih se ničem dobru nisam nadao. Mrmci, a bilo ih je dvadesetak, poletjeli su zrakom i nagnali u bijeg napadače. Od tada sam nekako zavolio tu zarđalu četvrtastu kutijicu od čaja s koje se na sve strane smijuljio izgrebani Kinez.S njom u ruci osjećao sam se jači i sigurniji otkako sam iskušao njenu moć.Tih godina i pučkoškolskih ferija, koje smo bosonogi i po lugoli mi Arslanovčani uglavnom provodili na Orljavi kod elek trične brane, često smo, tražeći u vrbicima skrovito mjesto za prženje ukradenih pečenjaka, naišli na visoku figuru ribiča uz dva štapa koji su mirovali nad zelenom ustajalom vodom Orljave. Bio je to on, prof. Baja Marković, o kom su gimnazijalci najviše pri čali i koga su se najviše bojali.Znali smo ga u suton, dok je sunce zalazilo iza obronaka Babje gore, sresti na povratku s pecanja i prateći ga izdaleka po prašnom putu, kroz zelenu šumu visokih kukuruza, čudili smo se kako mu nije vruće u crnim boksanim cipelama, odijelu i sa še širom visoko podignutim na čelu, tako da mu je upravo visio na vratu. No, već tada respekt je sa gimnazijalaca prešao i na nas i sve bi ostalo samo na čuđenju. Nitko se nije usudio ići dalje. Ja sam se obično pravio važan, pogotovo onda kad je profesorova torba otežala od ulovljenih štuka i šarana, jer na koncu konaca svi su oni uhvaćeni mrmcima iz moje kutije.I tako su brzo prošle godine moje pučke škole i došao

222

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

pri jemni ispit za upis u gimnaziju. Bio je kraj kolovoza 1937. godine. Dani sunčani i topli, ljeto kao da tek počinje, šegrti požeških trgovaca i zanatlija nekoliko puta su preko dana polijevali užarene pločnike i cestu ispred lokala ne bi li se tako osvježili i obranili od prašine. U staroj zgradi gimnazije bila je ugodna hladovina. Čekali smo mi, dojučerašnji pučkoškolci, na kraju hodnika u pri zemlju da izađemo pred ispitnu komisiju. Pekle su me noge na brekle i odviknute od cipela i stezale »mašne« na mom svetačnom marinerskom odijelu. Prozvan ušao sam u razred. Jedan profesor je stajao kod prozora, dvojica sjedila za katedrom. Jedan od njih bio je on, prof. Baja. Zbunio sam se (nitko nam nije rekao kako da pozdravimo) i jedva sam izmucao: —ke« (ostatak jedva promucanog »Ljubim ruke«). Pomislio sam: »Pa zašto je tu On, valj da me neće latinski pitati?« Premro sam već od straha i osjećaja neznanja, ja, pučkoškolski odlikaš.No, sve je dobro i brzo završilo i postao sam te jeseni gim nazijalac dobivši svoje prve dugačke hlače i toliko željenu crnu đačku kapu sa zlatnim rimskim brojem jedan. I kako sam postao gimnazijalac, prestao sam nositi mrmke i viđati profesora Baju na našem dijelu Orljave. Ne znam da li je prestao ribariti ili se preselio na gornji tok Orljave, a možda je i prešao na one umjet ne mamce, jer sa mrmcima nikom nije bilo lako: ni meni, ni mom tati, a ni njemu.Sva su mi ta sjećanja navirala filmskom brzinom dok nas je tog tihog rujanskog jutra prvi puta prozivao u jednoj učionici na prvom katu. Čitao je imena i prezimena monotono, jedva pogledavši onoga koga je prozvao. Pri prozivu mog imena i prezime na nikakve promjene. Kao da prvi puta u životu čuje za mene. Družba je družba, a služba je služba. Takav je bio On, za sve jednak i odmah mi je bilo jasno da s mrmcima, što se tiče latinskog, uopće ne mogu računati.Završio je, zaklopio veliki tvrdoukoričeni dnevnik i prozivnik i rekao suho: »Ja sam vaš razrednik i predavat ću vam latin ski«. I ovako duboka tišina u razredu kao da je tog momenta postala još dublja i hladnija. Na ozbiljnim licima svih petoškolaca zalebdjelo je bezbroj uskličnika i upitnika: »Razrednik«!? Ipak svima nam

je bilo jasno: te školske godine imamo za razrednika najstrožeg profesora požeške gimnazije.Poslije nekoliko riječi uvoda nastavio je sa deklinacijama: »rana, ranae femininum«. Brzo smo ga, za svega nekoliko sati la tinskog, upoznali onakvog, kakvog su ga znale generacije požeških đaka, i kakvog ga se i danas, ali sa poštovanjem, sjeća više stotina požeških maturanata među kojima se do danas sačuvala njegova popularnost.Toga dana pisali smo prvu latinsku zadaću. Duboko nag nuti nad zadaćnicama prevodili smo neke rečenice. Prof. Baja, po svom starom običaju, šetao je između redova klupa. Zastao je nekoliko trenutaka kraj jedne klupe. Odjednom naglo se okre ne viknuvši: »Ruke u vis!« Svi smo poplašeno podigli glave. Dvo jica na smrt blijedih petoškolaca s rukama uvis stajala su pred prof. Bajom koji je pobjedonosno izvlačio otvorene knjige iz nji hovih klupa. »Gledam ja, gledam. Naprijed gledam, odostrag vi dim u staklu mojih naočala, gospoda prepisuju«. Bilo je nemogu će od njega nešto sakriti. Pod latinskim nitko nije ni pomišljao da čita stripove ispod klupe jer je on naprosto sve otkrivao, čak je i nepažnju čitao s lica učenika. Točno i brzo je opazio u kojim glavama nema latinskog. Šetao bi pri ispitivanju po razredu la ganim korakom podbočenih ruku na leđima i sastavljao: »Ić, -tić, -atić!« Svi smo napregnuto sa srcem u petama očekivali koga će prozvati. Kod -ić skoro svi, kod -tić polovina, a kod -atić njih ne kolicina. Kako je tko izašao iz mača, tako bi s olakšanjem uzdah nuo. I tada bi se, već prošavši »žrtvu«, naglo okrenuo i viknuo: »Lujo Parapatić.«Najslađi zvuk te godine bio nam je zvuk zvona na kraju sa ta latinskog. Poslije svakog sata prof. Baje bili smo iscrpljeni od napetosti, zaokupljeni svih 45 minuta aktivnim i pasivnim konjunktivima, konjugacijom nepravilnih glagola i sintaksom. Vukli smo se iz razreda umorni i tihi kao s nogometnog igrališta poslije iz-gubljene utakmice. Tek mnogo kasnije shvatili smo kako je to bila izvanredna nastava i učenje latinskog jezika. No, tada kad smo morali znati svakog momenta šta se krije u pojedinim uglo vima razreda (jer prof. Baja je svojim »zečićima«, kako je zvao svoje konjunktive,

223

Uspo

men

e i o

svrt

i

gerundive i ablative odredio uglove), činilo nam se to mučenjem. I samo tako se moglo protumačiti da mu je jedan naš izmučeni petoškolac na pitanje: »šta to čuči u desnom uglu?«, odgovorio: »Pljuca!« Bio je to šok za sve nas. Strop kao da se srušio na razred. Otada se pokornost i poslušnost u raz redu poljuljala i rastao je pomalo otpor metodama prof. Baje. I sam sam se htio iskazati, no skupo sam to platio. Pisala se tre ća i četvrta zadaća. Vani pritiskao debeli snijeg te zloglasne rat ne zime. U razredu toplo i tiho. Čuje se samo šuštanje pera i la gana škripa koraka prof. Baje po namazanom podu razreda. Po nio sam potajno očev džepni sat i spustio ga u poniklovanu praz nu tintarnicu koja je bila ugrađena u prorez klupe od lakirane bukovine. Napadno sam se naginjao i zavirivao u otvorenu tin tarnicu prateći jednim okom prof. Baju. On je kružio sve bliže primijetivši moje zavirivanje i konačno stao jednu klupu ispred mene. Stajao je minut, dva i onda sam i ja doživio svoj: »Ruke uvis!« Drsko sam se smješkao dok je prof. Baja umjesto očekiva ne ceduljice s prijevodima izvlačio džepni sat mog oca. Nekoliko đaka se nakašljalo, netko se čak i prigušeno nasmijao. Prof. Baju još nismo vidjeli tako ljuta. Osjećao se prevarenim. Najurio me je iz klupe i nastavio sam pisati zadaću na njegovu mjestu za katedrom. Tako sam zauvijek upropastio dobre i normalne odnose s njim i često selio za katedru i jedva izvukao dovoljan na kraju godine.

Inače škrt u ocjenjivanju prema meni i još nekima, još je i pooštrio kriterij. Godina se završila sa vrlo skromnim razred nim prosjekom iz latinskog. Naša prva i posljednja godina sa prof. Bajom Markovićem jer je on krajem toga ljeta (1943) obolio i umro. Sahranjen je za vrijeme školskog raspusta, ispraćen malim brojem đaka, koji su provodili ferije kod kuće i slučajno sazna li za njegovu smrt.Iduće godine u šestom razredu imali smo neredovito nasta vu iz latinskog. Nekoliko predavača je pokušalo (kojima to nije bio nastavni predmet), no prof. Baju nitko nije mogao zamijeniti. Naslijedili smo uglavnom njegove ocjene iz petog razreda. Zna se, ja moj dovoljan. Na našim svjedodžbama sedmog razreda pi salo je: »Prednja svjedožba vrijedi bez ocjene iz latinskog jezika«. Sve češće smo se sjećali prof. Baje i sve više žalili za njim i latin skim. Nemalo sam se iznenadio kad sam u polumračnom hodniku gimnazije jednog srpanjskog jutra 1946. godine veseo čitao netom primljenu diplomu ispita zrelosti. Među mnogo vrlo dobrih i odlič nih razvuklo se nadugačko: latinski — dovoljan. Prenijeli su nam stare ocjene, one prof. Baje. I tako ostadoh doživotno dovoljan la tinac. I zato ne odoh ni u doktore ni u apotekare.

Požeška gimnazija i spomenik fra Luki Ibrišimoviću, 1932. g.Inv. br. KH-1079

224

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Naš meteorolog AndrijaIvan Koydl

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 125-128.

Već smo dobrano zagazili u prvi svjetski rat kada me je tetka Mica prihvatila za ruku i povela do Požeške klasične gimnazije da me upiše u njen prvi razred.Oboje smo toga dana bili vrlo uzrujani i zabrinuti: tetka se plašila strašnih formalnosti oko upisa, a ja starih profesora: Đu ke Blažekovića, Viraga, Ašnera, Galića, tih brkatih i bradatih lju di koji bi mogli moju glavu jače skalpirati nego do sada moj uči telj i vjeroučitelj zajedno.— Jesam li samo ponijela sobom sve ono što mi je u knjiža ri preporučila Milča Glivetićeva? mrmljala je tetka Mica i samu sebe preslušavala.Treba krsni list, pa zadnja školska svjedodžba, pa »štempl« od 50 filira, pa »štempl« od krune, pa u gotovom, ne znam jel kru na ili dvije, pa onda, da ne dođemo prije jedanaest sati, da ne dođemo kasnije od dvanaest ... o bože mi prosti ... kakve su to sve kerefeke i ceremonije izmislili, sve mi se vrti u glavi, tu bi i stari fiškal mogao nešto zaboraviti!Ovako zabrinuti ušli smo u gimnaziju, a tu nas je već kod vrata omamio klasični miris gimnazije, prava mješavina tinte, sta roga papira, petroleja i đačkog znoja. Na ulazu, pred vratima direktorove kancelarije, stajao je povisok stariji gospodin obu čen u sivo odijelo od listera, s debelim, zlatnim lancem na trbu hu i crnim polucilindrom na glavi. Nije nas ni primijetio kada smo ušli u zgradu, jer je njegov zamišljeni pogled odlutao neka mo daleko preko naših glava, preko ulice, u samo nebo i zaus tavio se u malom bijelom kumulusu.Sjeli smo na klupu i čekali da nas primijeti, ali je on i da lje stajao nepomičan i zamišljen kao afrički marabu u močvari. Na nosu je imao zlatne naočari, a ispod nosa par sivih, sabljas tih, obješenih brkova što je njegovu blijedom, staračkom licu da valo karakter nekog viteza

tužnog lica. Samo bi od vremena do vremena taj vitez vadio iz desnog džepa veliki zlatni sat, propuš tao ga da se malo pronjiše na debelom zlatnom lancu, proračunao proteklo vrijeme, duboko uzdahnuo i ponovo spremio lukovicu u džep.— Je li to direktor?, upitam ja tetku.— Šuti, da te ne čuje!— ? —— To je gospodin Andrija Posavac, podvornik gimnazije. Sada ću ja njega upitati što to sve treba za upis. On te stvari bo lje razumije nego direktor!Tetka se polagano približi gospodinu Andriji, duboko se nakloni, pozdravi ga i zapita: Moliću lijepo, je li gospodin direk tor kod kuće?— Nema ga! Ne znam ni sam gdje mi se tako dugo zadr-žao? Već je odavna trebao biti ovdje, a dobro znade da ja imam važnijih poslova, nego da se ovdje s njegovim strankama za bavljam!— O-o-o, samo da dođe, htjela bih maloga upisati!Da probije nekako ledenu šutnju, koja je poslije toga nasta la, i ponovo uspostavi kontakt, teta upita gospodina Andriju što on misli o upisu đaka, da li će ih se ove godine više upisati, ne go lani.— Pa, prema mojim evidencijama, mislim da će ih ove go dine biti više od četiri stotine, reče gospodin Andrija i zasuče svoj bijeli brk.— O ... jezusmarija ... začudi se tetka. Kad izađu na od-mor, biće ih više nego »paura« na terezijskom vašaru! Ah oće l’ svi stati u školu?— Pa, ove godine ćemo prvi puta otvoriti dva prva paralel na razreda!Sad, budući da moja tetka nije znala što su to paralelni razredi, ona upita gospodina Andriju, koliko će onda biti profe sora na tako velikoj gimnaziji.—Pa eto ja, direktor i trinaest profesora!Nemojte se sada i vi čuditi što je gospodin Andrija stav-ljao sebe ispred direktora gimnazije, jer je on uistinu

225

Uspo

men

e i o

svrt

i

imao mno go važnih i delikatnih misija, koje ni jedan direktor nikada ne bi tako savjesno obavio kao on.(Smatram da je gospodin Andrija sasvim slučajno sebe is takao na prvo mjesto, ali mu to generacije požeških đaka nikada nisu zaboravljale).* * *Na sredini gimnazijske zgrade, iznad njenog krova, staja la je od 1877 — 1939. godine zvjezdarnica, neka vrsta staklenog kioska, iz koje je naš glasoviti fizičar profesor Oton Kučera u bist rim zvjezdanim noćima promatrao nebeska tjelesa. Istina, ta zvjez darnica nije nikada imala svoga teleskopa, ali zahvaljujući svojoj visini, bila je dvadeset metara bliža zvijezdama, pa su otuda đaci mo gli prostim okom promatrati Velikog i Malog medvjeda, zvijezdu Da nicu, Mjesec i Kumovsku slamu, a to im je i bilo dosta, čak i za upis u prvi razred niže nautičke akademije. Osim zvjezdarnice posto jala je i meteorološka stanica.Tih godina i sve do kraja 1923. godine bio je meteorolog naš podvornik gospodin Andrija Posavac i tu svoju službu obavljao sa mnogo znanja, ljubavi i zalaganja, pa me toliko oduševio da sam odlučio osnovati svoju ličnu meteorološku stanicu, što do toga ipak nije došlo, jedini je razlog bio: skupa meteorološka apa ratura. Zato sam svakoga dana budno pratio rad gimnazijske me-teorološke stanice II reda.Dva puta bi dnevno stao gospodin Andrija na ugao gimnazi je, polizao svoj kažiprst i podigao ga u visinu kao Grgur Ninski, te čekao da vidi s koje strane će se prst prije osušiti. Nakon to ga bi u visinu podigao svoj džepni rupčić da odredi jakost vjet ra. Tako sakupljene podatke bi unio u svoj lični notes.Budući da se službeni termometar razbio još u doba pro-fesora Otona Kučere, to je g. Andrija temperature očitavao sa svoga ličnog termometra na prozoru spavaće sobe.Treći meteorološki aparat se sastojao od jedne prazne li-mene kantice koja je visjela na vanjskom prozoru trećeg razreda, pa bi u kišnim periodima g. Andrija zalazio u taj razred, da drvenim »colštokom« izmjeri visinu kišnice, te i taj podatak unese u svoj lični notes.Ostale podatke o sunčanom, polusunčanom i oblačnom

vre menu je g. Andrija sakupljao bez aparature i direktno unosio u svoj lični notes.Podaci ove službe su objavljivani jedanput godišnje u škol skim izvještajima, pa su građani uz ocjene svoje djece uvijek mogli saznati kakvo je vrijeme bilo prošle godine.Na kraju treba navesti da je zvjezdarnica dugo godina slu žila kao neka ratna kula, jer je u njoj bio montiran top koji se oglašavao svakoga dana tačno u podne. To je bio uistinu jedini »aparat« kojim je zvjezdarnica raspolagala.Taj top je bio u prošlim vremenima glavna atrakcija grada Požege. Svakoga dana, još davno prije podneva, kupile bi se grupice penzionera pred gimnazijom čekajući da se kazaljke na zlatnoj lukovici gospodina Andrije poklope na cifri dvanaest i da zatim grune strašna eksplozija, a oni istog trena poravnavaju svo je satove.Istina, penzioneri bi lako mogli dočekati topovsku salvu i kod svojih kuća, ali se ipak nešto vremena izgubi dok zvuk topa stigne do Arslanovaca i Orljavske ulice, a penzioneri su vazda htjeli biti precizni, jer za njih vrijeme znači novac. Time is money!Svakoga dana četvrt sata prije podneva uspeo bi se g. Andri ja uskim, kamenitim stepenicama do zvjezdarnice, otvorio bi stakleni prozor, nabio top barutom i starim školskim zadaćnica ma, te odbrojavao vrijeme kao glavni inženjer u Cape Kennedyju! Kada bi se cifre na satu poklopile, top bi zagrmio, a odmah iza njega bi se oglasilo veliko zvono na crkvi Sv. Terezije. Jata pre strašenih golubova i vrabaca prhnula bi u visinu, penzioneri bi po ravnali satove, stare babe bi se prekrižile, a još dugo vremena iza toga bi letjeli po zraku komadići nagorjelih zadaća kao neki veliki leptiri kupusari. Na Andrijin znak su građani grada Pože ge sjedali za ručak.* * *S Andrijom Posavcem je otišla u penziju i meteorološka služba, i stari top, i tačno vrijeme, i stari običaji. Srušena je zvjez darnica, umro je Andrija, umrli su penzioneri, došli su novi lju di, treba staro zaboraviti.Ipak, ipak, neka se barem netko sjeti tog starog, dobrog i vrijednog službenika. Na tačan znak Andrijinog zvonca smo i mi počimali školsku nastavu, ali je i na sekundu

226

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

tačno završavali. Koliko li je puta cilik Andrijina zvona donio spas prestrašenom đačkom srcu? Voljeli smo ga. Nikom se nije zamjerio, pa ni đa ku, iako je bio strog, tačan i pedantan. Pored Andrije su prodefilirale

generacije požeških đaka, pa neka ovih nekoliko riječi posluži umjesto kite cvijeća na grobu školskog podvornika.

Sjećanja na djetinjstvo i školovanje u Požegi*

Dr Tomislav Jakić

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 129-131.*Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i funkcionalnosti naslova u ovoj Spomenici.

Dana 17. studenog 1969. godine navršilo se punih četrdeset godina, kako sam s mojim roditeljima napustio svoj rodni grad Požegu. Moj pok. otac Tomo (1879 — 1966.) bio je dugi niz godina — od 1908. do 1929. — profesor na Požeškoj gimnaziji i te jese ni premješten je na III realnu gimnaziju u Zagreb. Stanovali smo u Požegi zajedno s pok. majkom Katicom (1881—1969.) u tada je dinoj jednokatnoj (Skočilićevoj) kući na početku Primorskog sokaka.Četrdeset godina je dugi vremenski razmak — gotovo je dan ljudski vijek — no ipak su mi mnoge uspomene na te prve dane djetinjstva i školovanja ostale u živom i neizbrisivom sje ćanju. Pokušat ću barem neke od njih prenijeti na papir.Iako sam tada bio mali dječarac, dobro se sjećam prev-rata, zelenog kadra i pucnjave po požeškim ulicama godine 1918., kao i dočeka srpske vojske pod slavolukom kod »Kamenitih vrata«. Čak sam bio i na svečanoj večeri u čast srpske vojske, gdje je moj pok. otac, kao tajnik Narodnog vijeća, održao pozdravni govor.Živo se sjećam naših dječačkih igara — »lopova i žandara«, »skrivača«, »lovice«, »škole« — a zimi sanjkanja i grudanja sa susjedima te starijim i mlađim vršnjacima: Plovanićima, Željkom (Željko Stanić), Franjom (Franjo Višinger), Vlatkom (pok. Vlatko

Mravak), Slavkom (Ing. Slavko Cimerman, sada u Zagre bu), Matkom (pok. Matija Tomašević), Tiborom (Ing. Löwy, sada u Americi), Kasum-pašom (Dr Marijan Kasumović, sveuč. profe sor u Zagrebu), Itom (Iva Radmilović, sada u Zagrebu) i drugi ma. Nekoliko kuća niže od naše, prema Orljavi, stanovala je zvonarica »teta« Pavičić, majka pok. prof. Vinka Pavičića (tada je on još bio gimnazijalac) i pok. Josipa — Pepe Pavičića, kasnijeg poznatog našeg književnika i omladinskog pisca. K njoj sam često išao po salatu. Za jedan dinar (stari!) dobio sam i pet velikih gla vica zelene salate.U jesen 1920. godine pošao sam u pučku školu. Prva učite ljica mi je bila Marica Metzger, koju smo svi jako voljeli, jer je svojim načinom ophođenja i pristupom znala osvojiti i predobiti naša dječja srca. Kasnije je došao strogi, ali pravedni, ravnatelj Antun Lovrić, od koga smo svi mnogo naučili.U gimnaziju sam počeo ići dok je još bila klasična, ali se već poslije prvog polugodišta pretvorila u realnu, pa sam ja tako postao i ostao realac. Veliku senzaciju i u gradu i gimnaziji izaz vao je dolazak prve profesorice na školu. To je bila prof. Catinelli, ili punim imenom Irena pl. Catinelli Obradić de Bevillaqua, koja je početkom školske godine 1925/26. premještena iz Zagreba i tako je postala prva žena — profesor u dvjestogodišnjoj histo riji Požeške gimnazije. Predavala je matematiku i francuski je zik. Bila je vrlo stroga i u razredu je održavala željeznu discipli nu. Ona je već slijedeće školske godine otišla natrag u Zagreb, a mjesto nje došla je druga profesorica Smilja Banović. Školske godine 1926/27. s velikim svečanostima, u kojima smo sudjelo vali i mi đaci, proslavljena je dvjestogodišnjica

227

Uspo

men

e i o

svrt

i

postojanja Po žeške gimnazije u vlastitoj zgradi. Tom prilikom izdan je i sve čani godišnji Izvještaj i otkrivena u predvorju gimnazije spomen-ploča (koja je valjda negdje i sačuvana). Svi profesori koji su tada djelovali na gimnaziji (F. Bauer, G. Ašner, S. Banović, I. Burić, T. Jakić, V. Konstantinović, D. Marković, D. Martinić, V. Orlić, Dr M. Pintar, F. Plivelić, B. Polić, M. Seljan, Lj. Šestić i G. Valečić) već su mrtvi. Jedino je živa još prof. Smilja Banović. Veliki događaj za nas đake bile su školske ekskurzije. Obično se išlo na Zagrebački velesajam ili na sajam u Osijek. Bliži izleti su bili na Jankovac, u Veliku ili Jagodnjak. Đacima je u ono vrijeme bilo stro go zabranjeno pušenje na javnim mjestima i nošenje štapova. Sto ga je bilo uobičajeno, da se svaki osmoškolac poslije položene mature, u znak »zrelosti«, prošeće po korzu sa cigaretom u ustima i štapom u ruci. Gimnazija je dobila jedan od prvih radio prijemnika u Požegi. Godine 1925. na poticaj i uz suradnju mog pok. oca tadanji maturanti J. Hribar (Dr Ing. Josip Hribar, sveuč. profesor u Zagrebu) i V. Mataić (Vladimir Mataić,

tajnik Medicinskog fa kulteta u Zagrebu) konstruirali su prema vlastitim nacrtima radio prijemnik na slušalice. Dobro se sjećam nervoze i uzbuđenja dok se postavljala antena na gimnazijsku zgradu, kao i veselja, kad smo preko slušalica čuli prve zvukove glazbe. Kasnije je nabav ljen i megafon.Posebno veselje za nas mališane bile su vježbe Dobrovolj-nog vatrogasnog društva, koje su se gotovo redovito održavale na drvenom vatrogasnom spremištu pokraj gimnazije. A kako smo tek uživali prilikom raznih svečanosti i procesija kada su nastupali i vatrogasci predvođeni popularnim svojim vojvodom Vladimirom — Grgom Goršetićem, u lijepim uniformama i sjaj nim kacigama! To su samo neke letimične uspomene i sjećanja na sretno djetinjstvo, koje sam proveo u svom rodnom gradu Požegi. Te uspomene ne blijede, naprotiv, što vrijeme dalje odmiče, one bivaju sve plastičnije i jasnije, te bude u čovjeku nostalgiju za onim lijepim, bezbrižnim i vedrim danima djetinjstva.

Razglednica iz 1917. godineInv. br. 2744 GMP

228

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Sjećanja na razrednika profesora Mirka SeljanaDr Ivo Kovačević — Ivan Strižić

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 109-112.

Nekadašnji učenici Realne gimnazije u Slav. Požegi sastali su se prvog maja 1966. godine u Preluci kod Opatije da proslave trideset i prvu godišnjicu mature. U proslavi učestvuju: Asančaić Stjepan, Borša rođena Krepfl Mimica, Kovačević Ivo, Kožić Mato, Marković Mladen, Strižić Ivo, Varadin rođena Adamić Jelka, Varadin Pero i Varelija Joza. Uspomene na gimnaziju u Slav. Požegi, kao odgojnu ustanovu ne samo općeg srednjoškolskog obrazova nja, nego također kovačnicu drugarstva i progresivnih shvaćanja, postale su ponovno sasvim bliske. Tom prilikom je zajednički odlu čeno da se napišu i objave sjećanja na profesora MIRKA SELJA-NA, razrednika maturanata 1935. godine, koji je osobno sudjelo vao na prošloj proslavi godišnjice mature 1960. godine u Slav. Požegi.Nakon duge i teške bolesti Mirko Seljan je umro u Zagrebu 11. ožujka 1966. godine. Od svog rođenja 19. kolovoza 1889. godine u Vrbovcu kraj Križevaca sve do posljednjih časova tokom 76 i pol godina Mirko Seljan je postao oličenje progresivnih težnja naj dinamičnijeg stoljeća povijesti Hrvatske.Umro je svega tri tjedna prije proslave 130. godišnjice hr vatskog narodnog preporoda u vremenu od 29. do 31. ožujka 1966. godine u Zagrebu, kada je slavljen historijski datum proglašenja jednog hrvatskog časopisa ilirskim. Tadašnja zamisao ilirizma, kao političkog plana ujedinjenja svih južnoslavenskih naroda po staje odlučna pokretačka snaga naprednih sinova naših krajeva. Ilirci su bili prvi na udaru usprkos svim preprekama koje su im stajale na putu.Neki od Seljanovih predaka bili su istaknuti ilirci. Oni su porijeklom iz posavskog sela Preloščice koje je udaljeno 12 km od Siska. Na sljemenu kuće broj 188 u Preloščici

možemo još i danas pročitati slijedeći natpis: »1784. dan 8. iulius Iuraj Szelan!« Više Seljana u Preloščici nema, jer su se raselili ili pomrli, ali je ostala legenda o vrlo uglednoj porodici, govori se da su bili slobodnjaci u doba feudalizma. Dragutin Seljan putovao je s istra-živačem Lermanom po Africi itd. Braća od djeda Mirka Seljana, Ivan i Dragutin su pokopani na Mirogoju u Zagrebu kao ilirci. Pravnik Ivan Seljan je bio star svega 23 godine kada je poginuo kao učesnik »Srpanjskih žrtava« 29. srpnja 1845. godine.Prema tome je Mirko Seljan već u prvim godinama djetinj stva bio odgajan u naprednim idejama svojih herojskih predaka. Mirkov otac Aleksandar bio je općinski bilježnik u Popovači i sa hranjen je 21. lipnja 1897. godine u Slav. Požegi. Mirko Seljan završava osnovnu školu i gimnaziju u Slav. Požegi, gdje se za njega brine baka. Kao gimnazijalac pripada klubu napredne omladine obavljajući dužnosti tajnika i povjerenika mjesečnika »Hrvatski đak«. Godine 1906. sudjeluje na V svesokolskom sletu u Pragu.Godine 1910. upisuje se na Filozofski fakultet u Zagrebu gdje studira povijest i zemljopis. Na Sveučilištu pripada napred nom studentskom »ABC-klubu«, sudjeluje u pjevačkom društvu »Mladost«, »Hrvatskom sokolu« i član je čitaonice koja okuplja pristaše progresivne omladine oko dnevnika »Pokret«. Godine 1911. odlazi na osluženje vojnog roka, gdje stupa u uži kontakt sa na prednim češkim obveznicima. Usprkos uspješno završenom voj nom roku u prosincu 1912. god. dobiva rješenje da mu se uskra ćuje »oficirska čast zbog sveukupne individualnosti«. Kasniji bo ravak na Sveučilištu u Zagrebu od 1912. do 1914. godine predstav-lja odraz na političke događaje, koji su prethodili prvom svjet skom ratu (ban Cuvaj, atentati, balkanski ratovi, mobilizacija i dr.). U rat odlazi 28. lipnja 1914. godine. Još u početku rata 27. rujna 1914. godine poginuo mu je jedini stariji brat Vladimir. Nakon kraćeg boravka u

229

Uspo

men

e i o

svrt

i

Austriji i Čehoslovačkoj odlazi na aus trijsko-talijanski front, a zatim na ratište u Rumuniji i Rusiji u doba kada je već nastala oktobarska revolucija. Tokom rata upoz-naje Ukrajinu, Poljsku i ostale zemlje Evrope. Iz rata se vraća 10. prosinca 1918. godine.Prvo namještanje u svojstvu suplenta dobiva na Gimnaziji u Slav. Požegi 10. travnja 1919. godine. Kako je uslijed rata zaos tao u studiranju, to ovdje priprema ispite kao apsolvent filozofskog fakulteta. Studij završava 28. travnja 1922. godine. Tada je postavljen za profesora. Od tada pa sve do 30. prosinca 1940. go dine službuje na Gimnaziji u Slav. Požegi. Nakon toga do lipnja 1945. godine radi s manjim ili većim prekidima uslijed bombar diranja i ratnih događaja na Gimnaziji u Slav. Brodu. Tada je postavljen za direktora Gimnazije u Slav. Požegi da u listopadu iste godine bude ponovno premješten natrag u Slav. Brod u svoj stvu direktora. Direktor Tehničke škole u Zagrebu postaje 1. ruj na 1948. godine. Na toj dužnosti ostaje do 1. prosinca 1959. godine kad je penzioniran.Sve od nastupa službe na Gimnaziji u Slav. Požegi do kraja svoga života Mirko Seljan je dosljedno objedinjavao dužnosti pro fesora i aktivnog društvenog radnika. »Prosvjetni rad treba uskla diti sa životom naših ljudi, s našim prilikama, potrebama i na mjerama da odgajamo i stvaramo ljude koji će shvatiti i uživjeti se u socijalističke težnje i našu budućnost« (M. Seljan: Dužnosti socijalističkog prosvjetnog radnika, Vjesnik, 26. siječnja 1955. go dine). Za vrijeme studija, odsluženja vojnog roka i oko četiri i pol godina rata historičar i geograf Mirko Seljan postaje odličan po znavalac evropskih prilika. On u njima traži položaj, stvaralačke potencijale i budućnost Slavena sa posebnim interesom za uje dinjene južnoslavenske narode.Prema tome je potpuno razumljiva svestrana i uspješna aktivnost Mirka Seljana na Gimnaziji u Slav. Požegi. Sve do 1925. godine (…) član je Samostalne demokratske stranke. Sudjeluje u kulturno-prosvjetnom radu na selu. U lipnju 1926. godine organizira iz ložbu povodom 200-godišnjice Gimnazije u Slav. Požegi. Genera cije učenika se živo sjećaju predavanja Mirka

Seljana. Tada bi u razredu vladala potpuna tišina jer su historijske činjenice me đusobno povezane društvenim i ekonomskim nitima davale dojam neposrednosti životnih gibanja. Takvim metodama rada Mirko Seljan je doslovce ugradio sebe u formiranju ličnosti 22 generaci je učenika Gimnazije u Slav. Požegi.Ovo kronološko registriranje događaja u kojima Mirko Se ljan vrši ulogu prosvjetnog radnika nije ni izdaleka u stanju da dade iscrpnu ocjenu njegova životnog djela. Kao učenik i dugogo dišnji profesor na Gimnaziji u Slav. Požegi predstavlja ličnost ko ja je formirana i koja je aktivno učestvovala u društvenoj repro dukciji generacija naše neposredne prošlosti i sadašnjosti. Mirko Seljan je znao reći: »Da nije bilo hrvatskog narodnog preporoda, ne bi bilo ni težnje za ujedinjavanjem južnoslavenskih naroda niti današnje SFR Jugoslavije«. Tokom svog života on je dao nepo sredan prilog u postizavanju historijskih ciljeva ovih svih triju etapa. Detaljnije dokumentiranje historijskih djela Mirka Seljana zajedno sa svim njegovim pretečama, istovremenicima i kasni-jim generacijama učenika i profesora tokom priprema za pros lavu 270 godina opstanka i rada Gimnazije u Slav. Požegi omogućuje definiranje historijskog položaja ove ustanove u našim dru štvenim gibanjima, naučnim i kulturnim dostignućima.Ova sjećanja na razrednika profesora Mirka Seljana osvjet ljuju njegovo životno djelo kao neodvojivi dio našeg vremena. Bliski kontakt s generacijama učenika Gimnazija u Slav. Požegi i Slav. Brodu, odnosno Tehničke škole u Zagrebu sve do kraja njegova života povećava bolnost gubitka dosljednog i odlučnog graditelja naše društvene stvarnosti. U svom životu Mirko Seljan je skladno ukomponirao u svoju ličnost osobine iskrenog druga, odličnog pedagoga i pouzdanog člana Saveza komunista. Zato je njegov gubitak trostruko težak. U sjećanju učenika ostaje njegovo životno djelo kao trajno upaljena buktinja koja osvjetljuje vidike naše stvarnosti na granici između događaja koji se svako-dnevno odvajaju u prošlosti i sticanja novih kulturnih i tehničkih tekovina socijalističkog društva.

230

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Nova zgrada u koju je Gimanzija uselila u rujnu 2009. godine, u Ulici dr. Franje Tuđmana. Zgradu je projektirala arhitektica Ana Nada Krpelnik.Foto: Marija Mrkojević

231

Sada

šnjo

st

SadašnjostPrirodno i društveno okružje

Učenici

Gimnazija kao ustanova

Knjižnica

Muzej

Zvjezdarnica

Državna matura

Aktualni zakonski okvir i reformski procesi

232

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

imnazija je od početka rujna 2009. godine smještena u novoj školskoj zgradi u središtu Požege, u Ulici dr. Franje Tuđmana broj 4/A. Gravitiraju joj učenici iz gradova i općina

Požeško-slavonske županije, izuzev Pakračko-lipičkog područja, rijetko i oni iz rubnih područja susjednih županija. Požega je smještena u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, na krajnjoj južnoj točki Požeške kotline,

uz rijeku Orljavu. Na sjevernom rubu Požeške kotline je Park prirode Papuk s Geoparkom, a zaštićena prirodna područja su:  Sovsko jezero,  Park u Trenkovu,  Park u Kutjevu,  Park u Lipiku  i područja ekološke mreže Europske unije  Natura 2000.  Grad Požega  ima oko 28000 stanovnika, središte je  Požeško-slavonske županije, sjedište Požeške biskupije i Veleučilišta.

Prirodno i društveno okružjeožeško-slavonska županija obuhvaća istočni dio Hrvatske i smještena je u srcu Slavonije. Prostire se od rijeke Ilove na zapadu do Krndije i Dilja na istoku. Povijesno je jedna od starijih

županija na području Republike Hrvatske. Usporedbom podataka o površini i broju stanovnika zaključujemo da je to županija s malom gustoćom naseljenosti, a u novije vrijeme sve više postaje depopulacijsko područje. Administrativno je podijeljena na pet gradova i pet općina te veliki broj naselja koja su u pojedinim slučajevima izolirana. Zbog svog geografskog položaja i reljefa te udaljenosti od važnijih prometnih koridora, Požeško-slavonska županija je područje sa značajnim gospodarskim problemima. S površinom od 1.815 četvornih kilometara i 78 034 stanovnika (2011.

godine), Požeško-slavonska županija ubraja se u red manjih županija u Republici Hrvatskoj. Svojim reljefom razbija uobičajenu predodžbu o ravnoj Slavoniji, budući da se ovdje na relativno malom prostoru, uz ravnice s plodnim njivama, nalaze i planine i gore čija podnožja krase nadaleko poznati vinogradi, dok su viši dijelovi uglavnom pod šumom. Požeško-slavonska županija sastoji se od dvije prostorno odvojene cjeline: Požeške kotline te Pakračko-lipičkog kraja. Pod poljoprivrednim površinama se nalazi 89 489 ha ili 49.29 % površine, dok šume pokrivaju 45.26 % površine županije.

Županija se prvi put spominje 1210. godine kao Požeška županija, sa sjedištem u požeškoj utvrdi (danas Stari grad u središtu Požege). Smatra se da su granice

SadašnjostPriredili Ivo Žanetić, Manuela Zima-Čevapović i Dragan Siluković

233

Sada

šnjo

st

uglavnom odgovarale današnjima: Pakrac i Psunj na zapadu, Velika i Papuk na sjeveru, Pleternica i Požeška gora na jugu te Dilj gora i Čaglin na istoku. Županija je temeljna jedinica regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Sadašnja upravno-teritorijalna podjela uvedena je 1997. godine, kada je promijenjena podjela iz 1992. godine. Županija kao jedinica teritorijalne podjele u Hrvatskoj ima dugačku tradiciju. Spominje se od 10. st., isprva u južnom dijelu zemlje, a potom i u sjevernom. U različitu broju te s promjenljivim teritorijalnim opsegom, načinom ustroja i ovlastima, održale su se do 20. st. Nakon razvojačenja Vojne krajine 1881. na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije bilo je osam županija: Modruško-riječka, Ličko-krbavska, Zagrebačka, Varaždinska, Bjelovarsko-križevačka, Požeška, Virovitička i Srijemska.

Suvremena Požeško-slavonska županija stvorena je od predratnih općina Pakrac i Požega iz razdoblja Socijalističke Republike Hrvatske. Županiji je pripadao i teritorij općine Našice, ali je 1997. godine pripojen Osječko-baranjskoj županiji. Sukladno Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku 2012., od 1. siječnja 2013. godine Požeško-slavonska županija je ušla u sastav statističke regije Kontinentalne Hrvatske.

Prema podacima Državne geodetske uprave, središnjeg registra prostornih podataka iz 2011. godine, kao i prema recentnim podacima Državnog zavoda za statistiku, na području Požeško-slavonske županije nalazi se 277 naselja, od kojih je pet gradova: Požega, Pleternica, Kutjevo, Lipik i Pakrac te pet općinskih središta: Brestovac, Čaglin, Kaptol, Velika i Jakšić. U obuhvatu pet gradova nalazi se 154 naselja na površini od 1.072,27 km² (59,07 % površine Županije), dok se preostala 123 naselja nalaze unutar 5 općina, zauzimajući površinu od 742,96 km² (40,93 % površine Županije). Najviše naselja u sastavu je općine Brestovac - 48, a najmanje u Općinama Jakšić i Kaptol – 10. Površinom najveća jedinica lokalne samouprave je Grad Pakrac s površinom od 358,08 km², a najmanja Općina Jakšić s

površinom od 43,75 km².Požega je povijesno administrativno, crkveno, kulturno i gospodarsko središte regije, s jednom od najljepših biskupijskih zgrada na glavnom Trgu Svetog Trojstva, kojega krasi Kužni pil u spomen na žrtve te opake bolesti. Požega je bila biskupijski grad još od 13. stoljeća te je imala i svoj Zborni kaptol Sv. Petra. Prepošt na čelu Kaptola bio je Požeški i generalni vikar Pečujske biskupije za područje Slavonije između Save i Drave.

Požeško-slavonska županija smještena je u srednjoeuropskoj vremenskoj zoni. Ima izvrstan središnji smještaj: usred sjeverne Zemljine polutke u umjerenom toplinskom pojasu, što za posljedicu ima umjerenu klimu i sve blagodati koje ona donosi. Geografske koordinate krajnjih točaka Županije su:• Najsjevernija točka - φ 45° 35’N , λ 17°30’E - naselje

Novo Zvečevo• Najjužnija točka - φ 45°12’N , λ17°45’E - naselje

Brodski Drenovac• Najzapadnija točka - φ 45° 31’N , λ 17°E - naselje

Marino selo• Najistočnija točka - φ 45° 22’ N , λ 17° 06’ E - naselje

Stari Zdenkovac

Položaj županije u Panonskoj Hrvatskoj također je središnji. Usred je povijesne pokrajine Slavonije. Nalazi se između Bjelovarsko-bilogorske županije na sjeverozapadu, Sisačko-moslavačke na jugozapadu, Brodsko-posavske na jugu, Osječko-baranjske na sjeveroistoku i Virovitičko-podravske županije na sjeveru.Sve do suvremenog doba te razvoja željezničkog i automobilskog prometa, središnji položaj i prirodne pogodnosti doprinosili su gospodarskoj snazi te političkoj i kulturnoj ulozi Županije. Povoljnost smještaja i položaja dokazuju brojni arheološki nalazi koji svjedoče o vrlo dugoj naseljenosti ovog prostora, od prapovijesti do danas. Značaj središnjeg položaja najvidljiviji je u srednjem vijeku. Povijest županije možemo pratiti od 1210. godine kada se prvi put

234

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

spominje, a Požega kao sjedište županije Požega smatra se jednim od najvažnijih gradova srednjevjekovne Slavonije. U vrijeme 150-godišnje turske vladavine bila je centar sandžaka koji je obuhvaćao velik dio Slavonije. Nakon izgona Turaka, sredinom 18. st. dolazi do obnove Požeške županije, a u 19. st. Požegu nazivaju

„Slavonskom Atenom” zbog njene velike preporodne uloge. Tek u 20. st. smanjuje se značenje položaja županije, najviše zbog reljefnih obilježja, pa se razvoj usporava što može biti i prednost za budućnost, jer su tako očuvani prirodni resursi ovog kraja koji se mogu iskoristiti u razvoju suvremenog, održivog gospodarstva.

Učenicia prostoru čitave Republike Hrvatske, a osobito na području Istočne Hrvatske, u tijeku je stalan rastući trend depopulacije što dovodi do smanjenja broja upisanih učenika u prve

razrede srednjih škola. To je alarmantno jasno uočljivo i na primjeru Gimnazije u Požegi, koja u razmaku od 8 školskih godina, počevši od 2012./13. godine, bilježi stalno smanjenje broja učenika u gimnazijskim programima, sa 655 na 366, što je pad za 44%.

Uviđajući problem, osnivač Gimnazije dopušta smanjenje broja učenika u razrednim odjelima na najmanje 20, s ciljem zadržavanja stalnog broja razrednih odjela, a time silom prilika potiče i podizanje pedagoškog standarda. Osim smanjenja broja učenika na upisnom području, na ukidanje razrednih odjela u programu jezične gimnazije utječe i politika jačanja strukovnih zanimanja i njihovo usklađivanje s potrebama gospodarstva i društvenih subjekata od županijske do državne razine.

Broj učenika u gimnazijskim programima Gimnazije u Požegi u razdoblju od 2012./13. (655 učenika) do 2019./20. školske godine (366 učenika).

235

Sada

šnjo

st

Broj učenika i razrednih odjela u Gimnaziji po programima u 2019./2020. školskoj godini

R. br.NASTAVNI PLAN I PROGRAM

RAZREDUKUPNO

Prvi (1.) Drugi (2.) Treći (3.) Četvrti (4.)

učen

ika

odje

la

učen

ika

odje

la

učen

ika

odje

la

učen

ika

odje

la

učen

ika

odje

la

1. Opća gimnazija 40 2 35 2 41 2 43 2 159 8

2.Prirodoslovno-matematička gimnazija

40 2 41 2 44 2 41 2 166 8

3. Jezična gimnazija 20 1 21 1 41 2

4. Ukupno 1, 2 i 3 80 4 96 5 85 4 105 5 366 18

5. Srednja glazbena škola 14 1 19 1 14 1 16 1 63 4

6. Zajedno 4 i 5 94 5 115 6 99 5 121 6 429 22

Postupak upisa u prvi razredPreuzeto iz: Idemo u srednju! Prijave i upisi kandidata u srednje škole za školsku godinu 2019./2020. 2019. Ur. Vričko, M. Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET. Zagreb.

ostupak prijava i upisa u srednje škole provodi se elektroničkim putem preko mrežne stranice: www.upisi.hr. Elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole

propisani su Pravilnikom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole koji je donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (Narodne novine, broj 49/2015. i 47/2017.), a objavljen je na službenoj mrežnoj stranici Ministarstva i na mrežnoj stranici: www.upisi.hr. Tko se upisuje u srednju školu? U srednju školu upisuju se kandidati koji su završili ili završavaju osnovno obrazovanje u tekućoj godini.

Pod jednakim uvjetima, upisuju se kandidati hrvatski državljani, Hrvati iz drugih država, djeca državljana iz država članica Europske unije te kandidati strani državljani iz zemalja izvan Europske unije, ako ispunjavaju propisane uvjete. U prvi razred srednje škole mogu se upisati kandidati koji do početka školske godine u kojoj upisuju prvi razred srednje škole navršavaju 17 godina. Iznimno, uz odobrenje školskog odbora, u prvi razred srednje škole može se upisati kandidat do navršenih 18 godina, a uz odobrenje Ministarstva, kandidat stariji od 18 godina. Što se boduje za upis u srednju školu? Za upis u I. razred srednje škole kandidatima se vrednuju i boduju zajednički, dodatni i poseban element.

1. Zajednički element Zajednički element za upis kandidata u gimnazijske programe i programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od najmanje četiri

236

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

godine čine prosjeci zaključnih ocjena svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja, zaključne ocjene u posljednja dva razreda osnovnog obrazovanja iz nastavnih predmeta Hrvatski jezik, Matematika i prvi strani jezik te triju nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja od kojih su dva propisana Popisom predmeta posebno važnih za upis koji je sastavni dio Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, a jedan samostalno određuje srednja škola od obveznih nastavnih predmeta koji se uče u osnovnoj školi. Za programe obrazovanja koji se provode na jeziku i pismu nacionalnih manjina to je, u pravilu, nastavni predmet iz jezika nacionalne manjine (materinski jezik). Na takav način, moguće je steći najviše 80 bodova. Ako kandidatu nije upisana neka od ocjena iz nekog nastavnog predmeta, a koja se boduje, umjesto nje bodovat će se prosjek svih ocjena od 5. do 8. razreda osnovne škole.

2. Dodatni element Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: • na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja,

vještina, sposobnosti i darovitosti

• na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju

• na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u organizaciji školskih sportskih društava.

3. Poseban element Poseban element vrednovanja čini uspjeh kandidata koji su ostvarili u otežanim uvjetima obrazovanja. Kandidatima će se priznati ostvarivanje isključivo jednoga (najpovoljnijega) od sljedećih prava: • kandidat sa zdravstvenim teškoćama • kandidat koji živi uz jednoga ili oba roditelja s

dugotrajnom teškom bolesti • kandidat koji živi uz dugotrajno nezaposlena oba

roditelja • kandidat koji živi uz samohranoga roditelja

korisnika socijalne skrbi • kandidat kojem je jedan roditelj preminuo • kandidat koji je bez roditelja ili odgovarajuće

roditeljske skrbi • kandidat koji je pripadnik romske nacionalne

manjine. Elementi i kriteriji za upis kandidata u I. razred srednje škole propisani Pravilnikom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole koriste se i za upis u međunarodne programe obrazovanja.

237

Sada

šnjo

st

Gimnazija kao ustanovaimnazija je ustrojena i djeluje sukladno svim propisima koji reguliraju područje njenog djelovanja, a osobito sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08.,

86/09, 92/10, 105/10.,90/11.,5/12.,16/12., 86/12., 126/12, 94/13.,152/14., 7/17., 68/18.) te podzakonskim aktima i uredbama Ministarstva znanosti i obrazovanja.

1. Naziv i sjedište Gimnazija, Požega

2. Adresa, županija Dr. Franje Tuđmana 4/a, Požeško-slavonska

3. Šifra ustanove 11-077-501

4. Ukupni broj učenika 429

5. Ukupni broj odjela 22

6. Ukupni broj djelatnika 68

7. Nastavnika 53

8. Stručnih suradnika 3

9. Administrativno-tehničkog osoblja 3

10. Pomoćnog osoblja 9

11.

Obrazovna područja/programi i trajanje obrazovanja po programima

• Opća gimnazija - 4 godine

• Prirodoslovno-matematička gimnazija - 4 godine

• Jezična gimnazija - 4 godine

• Općeobrazovni predmeti srednje glazbene škole - 4 godine.

Pravni status i ustrojGIMNAZIJA u Požegi javna je ustanova upisana u sudski registar kod Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu u registarski uložak s matičnim brojem subjekta upisa MBS: 050025089.Gimnazija je upisana i u upisnik ustanova srednjeg školstva koju vodi nadležno Ministarstvo.

Škola obavlja svoju djelatnost i sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom: GIMNAZIJA.Sjedište škole je u POŽEGI, Dr. Franje Tuđmana 4/A.Matični broj škole je 3806189, a šifra djelatnosti 8531.OIB škole: 1144700517.

Škola obavlja djelatnost srednjeg školstva u skladu s aktom o osnivanju i odlukom Ministarstva. Djelatnost škole obuhvaća odgoj i obrazovanje mladeži za stjecanje srednje školske spreme i stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Osnivač škole je POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA.

Školu zastupa i predstavlja RAVNATELJ i to samostalno do iznosa od 100.000,00 kuna, a preko tog iznosa uz prethodnu odluku Školskog odbora.

Gimnazija u Požegi je samostalna srednja škola koja ove školske godine, od prvog do četvrtog razreda, izvodi nastavni plan i program opće, prirodoslovno-matematičke i jezične gimnazije te nastavu općeobrazovnih predmeta za učenike Srednje glazbene škole.

Gimnazija je ustrojena i djeluje sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08., 86/09, 92/10, 105/10.,90/11.,5/12.,16/12., 86/12., 126/12, 94/13.,152/14., 7/17., 68/18.) te podzakonskim aktima i uredbama Ministarstva prosvjete i športa.

238

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Gimnazija ima ukupno 18 razrednih odjela u koje je upisano 366 učenika.U Gimnaziji općeobrazovne predmete polaze učenici Srednje glazbene škole, ukupno 63 učenika.

Nastava se odvija u jednoj smjeni. Učenici svih razreda biraju između vjeronauka i etike kao izbornih predmeta, a u programu opće gimnazije uz obvezatne predmete izvodi se izborna nastava iz informatike, biologije, geografije, glazbene umjetnosti i povijesti.Nastava je stručno zastupljena u svim predmetima. Nastavničko vijeće ima ukupno 53 nastavnika koji izvode nastavu po nastavnom planu i programu opće, jezične i prirodoslovno-matematičke gimnazije i opće-obrazovne predmete za učenike srednje glazbene škole. U školi su stručni suradnici: psiholog (izvodi 8 sati nastave), pedagoginja i dvije knjižničarke od čega jedna na pola radnog vremena nastavnica hrvatskog jezika. Jedan nastavnik obavlja poslove satničara 5 sati tjedno, izvodi 4 sata nastave informatike.

Materijalno-tehnički uvjeti radaProstorni uvjeti – zgradaGimnazija je smještena u jednoj školskoj zgradi u središtu Požege, u Ulici dr. Franje Tuđmana broj 4/a, bruto površine cca 8 300 m2, odnosno oko 6 900 m2 neto površine od koje je uređeno i opremljeno cca 6 300 m2. Organizacija prostora udovoljava suvremenim pedagoškim standardima i svim zahtjevima suvremenih gimnazijskih programa. Nastavu je organizirana u petodnevnom radnom tjednu u jednoj smjeni. Za izgradnju nove sportske dvorane izrađena je potrebna dokumentacija i dobivena građevinska dozvola te izvršeno iskolčenje zemljišta, a sredstva za izgradnju dvorane još nisu osigurana.

Prostorni uvjeti – učionički prostorŠkola ima 30 učionica na ukupno cca 6 000 m2.Prostor za izvođenje nastave uređen je na sljedeći način:• dvadeset i tri specijalizirane učionice (strani jezici,

hrvatski jezik, matematika, povijest, geografija, humanistički predmeti, likovna i glazbena umjetnost) na 1.142 m2 sa 700 učeničkih radnih mjesta

• pet praktikuma s kabinetima za nastavu fizike, kemije, biologije i robotike sa 140 učeničkih radnih mjesta, zadovoljavajuće opremljenih i u propisanom kabinetskom prostoru

• dvije informatičke učionice na 139 m2 sa 60 učeničkih radnih mjesta

• petnaest nastavničkih kabineta smještenih uz specijalizirane učionice i praktikume na ukupno 346 m2 s 48 nastavničkih radnih mjesta

• jedna konferencijska dvorana na 418 m2 sa 120 mjesta

• knjižnica (fond: oko 15.000 naslova) s velikom studijskom čitaonicom. Osiguran pristup internetu te radna mjesta s računalima za učenike i knjižničare sa skenerom, pisačem i fotokopirnim strojem. Knjižnica i čitaonica je smještena na 484 m2 i ima oko 90 radnih mjesta

• za potrebe nastave TZK u vanjskom prostoru koristi se priručno uređeno građevinsko zemljište buduće školske sportske dvorane, a za izvođenje nastave TZK u unutarnjem prostoru ugovoreno je korištenje Sportske dvorane Tomislav Pirc u Požegi u ulici Antuna Kanižlića 14.

Tehnička oprema učioničkog prostora• Sve učionice opremljene su prijenosnim računalom

sa zvučnicima, kvalitetnim projekcijskim platnom i LCD projektorom, omogućen je priključak na internet, bijelom i zelenom školskom pločom te ormarima za priručnu literaturu i nastavna pomagala.

• Nastava se odvija u specijaliziranim učionicama.• Priključak na internet ostvaren je u svim učionicama

i nastavničkim kabinetima u kojima je po jedno nastavničko računalo.

• Radna mjesta s priključkom na internet, skenerom i pisačem te fotokopirnim strojevima za profesore u zbornici.

239

Sada

šnjo

st

roditelji i ostali korisnici moći će doznati što se događa u školi, koji događaji slijede, mijenja li se što u rasporedu aktivnosti, kakvi su rezultati i doživljaji prethodnih aktivnosti i slično. Moći će međusobno razmjenjivati korisne informacije, uključiti se u različite suradničke aktivnosti, timove i projekte kao i različite mrežne oblike učenja i poučavanja te ostale oblike aktivne participacije u životu i radu škole.Uz novo mrežno mjesto, proširit ćemo i poboljšati vidljivost i aktivnost Gimnazije na popularnim društvenim mrežama te povećati mogućnosti naših nastavnika za objavljivanje obrazovnih sadržaja na Internetu te organizaciju različitih oblika e-učenja i suradničkog rada u mrežnom okružju.

Baze podataka u školskom sustavu• e-Matica• e-Dnevnik za nastavnike• e-Dnevnik za učenike i roditelje• Školski e-Rudnik (ŠeR)• Školski e-Rudnik (ŠeR2)• e-Lektire

Gimnazijski mrežni servisiŠkolsko mrežno mjesto na Internet adresi www.gimpoz.hr što, između ostalog, sadrži rubrike: • NOVOSTI - vijesti, obavijesti i aktualnosti iz

školskog života. • DOKUMENTI - arhiva administrativnih i

obrazovnih školskih dokumenata.• KONTAKTI – baza podataka o djelatnicima i

njihovom radu u školi.• Istaknute osobe - baza podataka s kratkim

životopisima naših istaknutih učenika i profesora.• Uspjesi na natjecanjima i smotrama – baza

podataka o najvećim učeničkim uspjesima od 1992. godine do danas.

• Izjave bivših učenika – baza podataka s kratkim osvrtima bivših učenika na školovanje u gimnaziji i njihovo aktualno radno mjesto i postignuća.

• Cijela škola pokrivena je bežičnim internetom (brzina1Gbps) i koristi Carnetovu uslugu e-Dnevnik kojem nastavnici pristupaju preko laptopa u svim učionicama.

• Škola ima razglasni sustav razveden po svim radnim i komunikacijskim prostorima, a Konferencijska dvorana i Auditorij u knjižnici opremljeni su za multimedijske prezentacije i video-konferencije.

Mrežne tehnologije i servisi u školiSukladno jakoj tradiciji u izradi kvalitetnih školskih mrežnih stranica, ove školske godine izradit ćemo i objaviti njihovo novo, treće izdanje na suvremenoj tehnološkoj platformi. Primarni cilj novog školskog mrežnog mjesta je informiranje opće javnosti i korisnika u tekstualnom i multimedijalnom obliku o Gimnaziji u Požegi, njenom aktualnom radu i rezultatima te povijesnom razvoju i postignućima. Sekundarni cilj je osigurati i urediti poseban virtualni prostor za suradnju, učenje i poučavanje učenika, nastavnika, roditelja, bivših učenika i nastavnika u sigurnom zatvorenom mrežnom okružju. Tercijarni cilj je da naše mrežno mjesto bude glavni poželjni ulaz u dijelove mreže i kvalitetne servise povezane s ukupnom odgojno-obrazovnom djelatnošću Gimnazije u Požegi. U tom kontekstu, primarni korisnici su naši učenici, nastavnici, razrednici, stručni suradnici, roditelji i ravnateljica kao aktualni neposredni sudionici odgojno-obrazovnog procesa. Sekundarni korisnici su bivši učenici i nastavnici naše škole, kandidati za buduće učenike i njihovi roditelji, učenici i nastavnici iz partnerskih škola, vanjski suradnici (eksperti) iz partnerskih ustanova i poduzeća, prosvjetni savjetnici i nadzornici, odgovorne osobe i stručnjaci iz nadležnih državnih tijela i tijela lokalne uprave i samouprave zaduženi za odgoj i obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb, unutarnje poslove i drugi. Tercijarni korisnici su svi zainteresirani pojedinci iz opće i stručne javnosti te novinari koji prate i izvještavaju o odgoju i obrazovanju u lokalnim, regionalnim i nacionalnim javnim medijima. Na školskome mrežnom mjestu, učenici, nastavnici,

240

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Mrežno mjesto projekta „GEL - Gimnazijski  ekološki  laboratorij“ na Internet adresi www.gelnet.hr s obrazovnim sadržajima iz područja zaštite okoliša i održivog razvoja, prvenstveno cjelovitim Ekološkim leksikonom Požeško-slavonske županije.GeA - Školski sustav za e-učenje povezan sa mrežnim mjestom projekta GEL koji omogućuje našim nastavnicima neovisno oblikovanje različitih oblika e-učenja.e-Raspored nastavnih sati.e-Katalog školske knjižnice u računalnom programu Metel Win.

Gimnazija na društvenim mrežama• Facebook profil Knjižnice• Facebook profil Gimnazije• YouTube kanal Gimnazije

• Instagram profil Gimnazije• Flickr profil Gimnazije• Twitter profil Gimnazije• LinkedIn profil Gimnazije

Mrežne stranice nastavnika• Biologija : Krešimir Jambrek - Facebook profil• Biologija : Krešimir Jambrek - Blog Biolog• Matematika : Lidija Božić• Matematika : Sanja Grabusin• Matematika : Ljiljana Miletić• Informatika : Sanja Grabusin• Informatika : Ljiljana Miletić• Fizika : Dragutin Kovačević• Fizika : Ivica Marinović• Likovna umjetnost : Vera Ćuže-Abramović

Praktikum fizike

241

Sada

šnjo

st

Nastavni planovi

dgojno-obrazovni rad u našoj školi izvodi se u različitim oblicima nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u programima opće, prirodoslovno-matematičke i jezične

gimnazije, općih predmeta za srednju glazbenu školu te

međupredmetnih tema okvirnog nacionalnog kurikula. Nastava se organizira po predmetno-satnom sustavu u petodnevnom radnom tjednu u jednoj (jutarnjoj) nastavnoj smjeni sa 6 do 8 nastavnih sati po razrednom odjelu u danu, a nastavni sat traje 45 minuta.

Nastavni plan opće gimnazije

Program opće gimnazije pohađaju po dva razredna odjela u jed nom naraštaju učenika. Program uključuje učenje dva strana jezika. Većina učenika uči engleski kao prvi i njemački kao drugi strani jezik, a manjina njemački kao prvi i engleski kao drugi jezik. Od drugog razreda učenici mogu birati jedan od ponuđenih izbornih predmeta (2 sata tjed no), a ponuda se svake nastavne godine prilagođava mogućnostima škole i zanimanju učenika. Informatika se obvezno pohađa samo u prvom razredu, a likovna i glazbena umjetnost pohađaju se sve četiri godine.

Nastavni plan prirodoslovno-matematičke gimnazije

U našoj Gimnaziji izvodimo B-inačicu programa prirodoslovno-matematičke gimnazije s jednim stranim jezi kom te povećanom satnicom matematike, informatike i fizike. U ovom programu nema izborne nastave, informatika se pohađa sve četiri go dine, a likovna i glazbena umjetnost samo prve dvije.

Nastavni plan jezične gimnazije

Program jezične gimnazije uveli smo 2009./2010. školske godine i izvodili u po jednom razred nom odjelu do 2017./2018. školske godine, kad nam nije odobren upis zbog ukupno manjeg broja učenika kandidata za srednju školu u našoj županiji. Jedan razredni odjel jezične gimnazije ponovo smo upisali iduće, 2018./2019. školske godine. Svi učenici u odjelu uče engleski kao prvi, a njemački kao drugi strani jezik, s po jačanom satnicom u oba jezika u odnosu na opću gimnaziju. U 3. i 4. razredu nema nastave fizike (2 sata tjedno), već se umjesto toga izvodi prošireni program stranih jezika. U ovom programu nema izborne nas tave, manja je satnica matematike za 1 sat u prva dva razreda, u odnosu na opću gimnaziju, a informatika se pohađa samo u 2. razredu. Likovna i glazbena umjetnost samo prve dvije.

Nastavni plan općeobrazovnih predmeta za učenike srednje glazbene škole

Učenici srednje glazbene škole pohađaju u našoj školi općeobrazovne predmete iz zajedničkog dijela nastavnog plana i programa za umjetničke škole.

242

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Opća gimnazija

Nastavni predmet 

Broj nastavnih sati po razredima

1. 2. 3. 4.

Hrvatski jezik 4 4 4 4

I. strani jezik 3 3 3 3

II. strani jezik 2 2 2 2

Latinski jezik 2 2 0 0

Glazbena umjetnost 1 1 1 1

Likovna umjetnost 1 1 1 1

Psihologija 0 1 1 0

Logika 0 0 1 0

Filozofija 0 0 0 2

Sociologija 0 0 2 0

Povijest 2 2 2 3

Geografija 2 2 2 2

Matematika 4 4 3 3

Fizika 2 2 2 2

Kemija 2 2 2 2

Biologija 2 2 2 2

Informatika 2 0 0 0

Politika i gospodarstvo 0 0 0 1

Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 2

Izborna nastava 0 2 2 2

Vjeronauk ili etika 1 1 1 1

Ukupno 32 33 33 33

NAPOMENA: Ovaj nastavni plan izvodi se u dva usporedna odjela za svaki razred. Odjeli imaju oznake C i D.

Prirodoslovno-matematička gimanzija

Nastavni predmet 

Broj nastavnih sati po razredima

1. 2. 3. 4.

Hrvatski jezik 4 4 4 4

I. strani jezik 3 3 3 3

Latinski jezik 2 2 0 0

Glazbena umjetnost 1 1 0 0

Likovna umjetnost 1 1 0 0

Psihologija 0 0 1 0

Logika 0 0 1 0

Filozofija 0 0 0 2

Sociologija 0 0 1 0

Povijest 2 2 2 2

Geografija 2 2 2 2

Matematika 5 5 6 6

Fizika 3 3 3 3

Kemija 2 2 2 2

Biologija 2 2 2 2

Informatika 3 3 3 3

Politika i gospodarstvo 0 0 0 1

Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 2

Izborna nastava 0 0 0 0

Vjeronauk ili etika 1 1 1 1

Ukupno 33 33 33 33

NAPOMENA: Ovaj nastavni plan izvodi se u dva usporedna odjela za svaki razred. Odjeli imaju oznake A i B.

243

Sada

šnjo

st

Jezična gimnazija

Nastavni predmet 

Broj nastavnih sati po razredima

1. 2. 3. 4.

Hrvatski jezik 4 4 4 4

I. strani jezik 4 4 5 5

II. strani jezik 4 3 4 4

Latinski jezik 2 2 0 0

Glazbena umjetnost 1 1 1 1

Likovna umjetnost 1 1 1 1

Psihologija 0 0 2 0

Logika 0 0 1 0

Filozofija 0 0 0 2

Sociologija 0 0 2 0

Povijest 2 2 2 2

Geografija 2 2 1 2

Matematika 3 3 3 3

Fizika 2 2 0 0

Kemija 2 2 2 2

Biologija 2 2 2 2

Informatika 0 2 0 0

Politika i gospodarstvo 0 0 0 1

Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 2

Izborna nastava 0 0 0 0

Vjeronauk ili etika 1 1 1 1

Ukupno 32 33 33 32

NAPOMENA: Ovaj nastavni plan izvodi se u jednom odjelu drugog i četvrtog razreda. Odjeli imaju oznaku E.

Srednja glazbena škola

Nastavni predmetBroj nastavnih sati

po razredima

1. 2. 3. 4.

Hrvatski jezik 4 4 3 3

Strani jezik (engleski ili njemački) 3 3 3 3

Talijanski jezik 2 2 2 2

Latinski jezik 1 1 0 0

Likovna umjetnost 1 1 1 1

Psihologija 0 0 2 0

Filozofija 0 0 0 2

Povijest 2 2 1 1

Geografija 1 1 0 0

Etika/Vjeronauk 1 1 1 1

Informatička pismenost 1 1 1 1

Matematika 2 2 2 2

Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 2

Ukupno 20 20 18 18NAPOMENA: Ovaj nastavni plan izvodi se u po jednom odjelu za sva četiri razreda. Odjeli imaju oznaku G.

244

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Izborni predmeti

Izborni predmeti predviđeni su u nastavnom planu za opću gimnaziju u 2., 3. i 4. razredu. Prirodoslovno-matematički i jezični program nemaju izbornih predmeta, a učenici opće gimnazije obvezno biraju jedan od ponuđenih izbornih predmeta u jednoj školskoj godini. Ponuda izbornih predmeta ovisi o interesu učenika, ali i mogućnostima škole da udovolji tom interesu. U pravilu se nudi više programa od broja obrazovnih skupina u koje se razvrstavaju učenici iz razrednih odjela opće gimnazije, pri čemu je najmanji prihvatljiv broj učenika u izbornoj skupini 10, a najveći 20 učenika. Izbor bilo kojeg predmeta u prethodnoj godini ne veže niti uvjetuje izbor predmeta u narednoj godini.

Izborni predmeti u 2019./2020. školskoj godini

R.B. NAZIV NOSITELJ TRAJANJE

1. Geografija (obrazovne skupine, 2. 3. i 4. razreda opće gimnazije)

Marina Farkaš, prof. i Ivan Devčić, prof. 70 sati za 2. i 3.r., 64 sata za 4.r.

2. Biologija (obrazovna skupina za 3. razred opće gimnazije)

Sanja Franić, prof. 70 sati za 3.r.,

3. Informatika (obrazovne skupine 2., 3. i 4. razreda opće gimnazije)

Dalibor Kovačević, prof. 70 sati za 2. i 3., 64 sata za 4.r.

4. Glazbena umjetnost (obrazovna skupina za 2. razred opće gimnazije)

Andrea Sovčik, prof. 70 sati

5. Povijest (obrazovna skupina za 3. razred opće gimnazije)

Sanja Musil, prof. 70 sati

Fakultativni predmeti

Fakultativne predmete mogu slušati učenici svih gimnazijskih i glazbenog programa. Učenik koji upiše fakultativni predmet dužan ga je slušati do kraja nastavne godine i uspješno položiti, a zaključna ocjena unosi se u redovnu razrednu svjedodžbu. Pohađanje fakultativnih predmeta, usprkos interesu i potrebama učenika, otežano je zadanim organizacijskim uvjetima jer u dnevnom rasporedu nastavnih sati mora biti smješteno na kraju nastavne smjene. Ponosni smo na izvođenje slovačkog jezika i kulture kao fakultativnog predmeta što doprinosi njegovanju i čuvanju slovačke manjinske kulture. Jednako se dičimo i astronomijom kao fakultativnim predmetom što je duboko ukorijenjena u tradiciju naše škole.

Fakultativni predmeti u 2019./2020. školskoj godini

R.B. NAZIV NOSITELJ TRAJANJE

1. Slovački jezik i kultura – Model C (obrazovne skupine za 2., 3. i 4. razred)

Jelena Dejanović, prof.Dominik Rajačić, prof.

64 sati

70 sati

2. Astronomija – mješovita obrazovna skupina od 1. do 4. razreda Maja Regić, prof. 70 sati

245

Sada

šnjo

st

Dodatna nastava

Dodatna nastava namijenjena je učenicima koji mogu i žele obogatiti redovno učenje nekog predmeta ili područja, a spremni su i ogledati se u znanju i vještinama s vršnjacima na učeničkim natjecanjima i smotrama.

Dodatna nastava u 2019./2020 školskoj godini

R.B. NAZIV NOSITELJ (I) TRAJANJE

1. Dodatna nastava fizike za 1. i 3. razredDodatna nastava fizike za 4. razred

Dragutin Kovačević, prof.Ivica Marinović, prof.

po 35 sati za 1. i 3. razred64 sata

2. Dodatna nastava kemije za 1. i 4. razred Ljiljana Anđelić-Bucić, prof. i Jelena Gložinić, prof.

70 sati za 1. raz., 64 sata 4. raz.

3. Dodatna nastava hrvatskog jezika za 1. i 4. razred

Anamarija Ivčetić, prof. i Nataša Puljašić, prof. 35 sati za 1. raz.,

32 sata za 4. raz.

4. Dodatna nastava latinskog jezika za 1. i 2. raz. Miriam Jurić, prof. 35 sati

5. Dodatna nastava informatike Anamarija Jakopović, prof.Hrvoje Humski, prof.

70 sati70 sati

6. Dodatna nastava biologije od 1 do 4. razreda (zaštita okoliša i prirode - GEL) Violeta Katušić, prof. 70 sati

7. Dodatna nastava filozofije za 4. razred Žaklina Bender, prof. 32 sata

8. Dodatna nastava geografije za 1. razred Ivan Devčić, prof. 35 sati

9. Dodatna nastava matematike za 2. razred Magdalena Srdarević, prof. 35 sati

Dopunska nastava

Dopunska nastava namijenjena je učenicima koji teže svladavaju neko nastavno gradivo ili trebaju nadoknaditi zaostatke u redovnom učenju, zbog bolesti ili vrijednih izvanškolskih aktivnosti i obveza.

Dopunska nastava u 2019./2020 školskoj godini

R.B. NAZIV NOSITELJ (I) TRAJANJE

1. Dopunska nastava kemije za 1. razred Ljiljana Anđelić-Bucić, prof 70 sati

2. Dopunska nastava informatike Hrvoje Humski, prof. 70 sati

246

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Živo(s)t u holu nove školske zgrade.Fotografije: Marija Mrkojević

247

Sada

šnjo

st

248

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Plan izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, programa i projekata

rganiziramo dodatne pripreme za državnu maturu subotom u slobodno vrijeme, zimske škole fizike, matematike, informatike i robotike, različite radionice

u Centru izvrsnosti Dar Mar, gostujuća predavanja bivših učenika, te susrete bivših učenika studenata s maturantima što našim maturantima pomaže u traženju odgovora na pitanja vezana uz buduće studiranje. Učenike potičemo na razumijevanje i pomaganje ljudi ma u potrebi, siromašnima, stari ma i bolesnima poduzimanjem mnogih humanitarnih aktivnosti. Naša Gimnazija mjesto je brojnih i raznovrsnih kulturnih događan ja: predstavljanja knjiga, preda vanja, tribina i različitih izložbi, a bili smo domaćini i nekoliko državnih natjecanja.

Prva smo hr vatska škola uključena u Europ sku školsku mrežu „My Europe schools“. Već sedam godina zaredom smo domaćini Ljetnoj školi znanosti u organizaciji Društva za edukaci ju van okvira EVO. Zahvaljujući tome svake godine nekoliko naših učenika dobije priliku sudjelova ti u znanstvenim istraživanjima pod vodstvom perspektivnih i vrhunskih domaćih i stranih znanstvenika, a u našoj školi predavanja su držali neki vodeći svjetski znanstvenici, među koji ma je i jedan Nobelovac (drugoga očekujemo ovog ljeta!)

Plan izvannastavnih aktivnostiIzvannastavne aktivnosti namijenjene su obogaćivanju učenikovih obrazovnih i društvenih iskustava s ciljem njegovanja, poticanja, povezivanja i oblikovanja njegovih znanja i vještina u skladno razvijenu samostalnu, odgovornu, poduzetnu i produktivnu mladu osobu. Izvannastavnu aktivnost učenik slobodno bira prema vlastitom interesu i potrebama, ali sukladno općim

etičkim načelima te pravilima rada i suradnje u školi. Ponuda izvannastavnih aktivnosti u 2019./2020. školskoj godini

NAZIV AKTIVNOSTI (broj učenika) VODITELJ(I) AKTIVNOSTI GODIŠNJE SATIKRUG – Kreativna radionica učenika gimnazije (25) Vera Ćuže-Abramović, prof. 35

MLADI CRVENOGA KRIŽA (45) Violeta Katušić, prof. 70DEBATNI KLUB (15) Stefan Bunjevac, prof. 70FILMSKA SEKCIJA (15) Izabela Ivanović, prof. 70GRUPA „BIOLOG“ (15) Krešimir Jambrek, prof. 70ROBOTIKA (15) dr.sc. Ljiljana Miletić, prof. 70ENGLESKI KLUB (25) Dubravka Čokrlić, prof. 35NOVINARSKA DRUŽINA (15) Marija Mrkojević, prof. 70LITERARNA GRUPA (15) Kristina Lešić, prof., 70ŠKOLSKI ZBOR (25) Andrea Sovčik, prof. 105DRAMSKA GRUPA (20) Duška Galić, prof. 70LIKOVNA GRUPA (15) Maja Smoljanović, prof. 70MLADI METEOROLOZI (15) Maja Regić, prof. 70ŠKOLSKI ŠPORTSKI KLUBEkipe: košarka, stolni tenis, nogomet, rukomet, odbojka, badminton, kros, plivanje (150)

Željko Barić-Pilić, prof., voditelj klubaMatija Vukušić, prof.

280

249

Sada

šnjo

st

Učenička natjecanja

čenici Gimnazije sudjeluju na školskim, gradskim, županijskim, regionalnim i državnim natjecanjima i susretima i smotrama učeničkog stvaralaštva, prema

planu i programu kojega određuje Agencija za odgoj i obrazovanje i Županijski ured za društvene djelatnosti te na ostalim relevantnim natjecanjima i smotrama u organizaciji drugih društava i organizacija.

Plan sudjelovanja na učeničkim natjecanjima i smotrama u 2019./2020. školskoj godini

R. b. Područje natjecanja, susreta i smotri učeničkog stvaralaštva1. LiDraNo – literarno, novinarsko i dramsko-scensko stvaralaštvo2. Natjecanje iz hrvatskoga jezika3. Natjecanje iz engleskoga jezika4. Natjecanje iz njemačkoga jezika5. Natjecanje iz talijanskoga jezika6. Natjecanje iz latinskog jezika7. Natjecanja iz matematike8. Natjecanje i smotra iz fizike9. Natjecanje iz kemije

10. Natjecanje i smotra iz biologije11. Natjecanje iz geografije12. Natjecanje i smotra iz astronomije13. Natjecanja i smotre iz informatike – računalstva14. Natjecanja i smotre iz robotike15. Natjecanje iz povijesti16. Natjecanje iz logike i filozofije17. Natjecanje iz vjeronauka – vjeronaučna olimpijada (OŠ i SŠ)18. Natjecanje mladeži Hrvatskoga Crvenoga križa19. Smotra Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje20. LIK Natjecanje – izložba iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna21. Natjecanje u debati22. Ponos domovine – Natjecanje u organizaciji Udruge Ponos domovine 23. Sportska natjecanja školskih športskih društava24. Čitanjem do zvijezda – kviz u znanju i kreativnosti25. Međunarodni turnir mladih prirodoslovaca (IYNT)26. Međunarodni turnir mladih fizičara (IYPT)

250

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Okvirni plan kulturnih i javnih aktivnosti

Glavni cilj školskih kulturnih i javnih aktivnosti je uputiti učenike na značajne datume, praznike i blagdane tijekom nastavne godine, na važnost tih datuma za lokalnu sredinu i širu društvenu zajednicu te ih potaknuti na vlastita istraživanja sadržaja i oblika njihovog obilježavanja, u okvirima odgojno-obrazovnog procesa.

Sekundarni cilj školskih kulturnih i javnih aktivnosti je razvijati kod učenika potrebu za praćenjem i aktivnim sudjelovanjem u kulturnim i javnim manifestacijama sredine u kojoj žive i djeluju, kao osnovne oblike intelektualnog ponašanja i poimanja stvarnosti u kojoj žive. Razvijati kod učenika svijest o vlastitim vrijednostima, mogućnostima i potrebi za stjecanjem novih znanja i vještina kako bi se optimalno razvile i iskoristile kreativne sposobnosti svakog pojedinca.

Kroz kulturnu i javnu djelatnost Gimnazije u Požegi nastojimo podići opću razinu kvalitete življenja, kriterija u pogledu odabira kulturnih sadržaja i stvaralačkih sposobnosti kolektiva i pojedinaca. Raznovrsnost oblika i sadržaja kulturne i javne djelatnosti škole te način njihove provedbe idu u smjeru ustrojavanja jezgre za buduće Otvoreno učilište koje bi, povezano s Gimnazijom i visokim učilištima, otvorilo nove mogućnosti permanentnog obrazovanja i šire područje stvaralačkog i znanstvenog rada već postojećih kvalitetnih kadrova.

Kulturna i javna djelatnost u školi provodi se: 1. Obilježavanjem blagdana i praznika u školi:

uređenjem škole, školskih oglasnih ploča i panoa, internim priredbama i proslavama.

2. Organiziranim sudjelovanjem učenika i nastavnika na svim važnijim kulturnim i javnim manifestacijama u gradu: Organizacija se provodi na više razina: cijela škola, pojedini razredi, pojedini

odjeli, zainteresirani učenici ili skupine u okviru slobodnih aktivnost.

3. Organiziranjem kulturnih i javnih manifestacija otvorenog tipa u gimnaziji:a) Javna predavanja znanstvenih, kulturnih i javnih

djelatnika ili profesora odnosno umjetnika.b) Izložbe radova Likovne radionice ili drugih

autora.c) Koncerti pjevačkog zbora ili drugih izvođača.d) Kazališne predstave Scenske radionice ili

profesionalne predstave komornog tipa.4. Sudjelovanjem na natječajima učeničkog

stvaralaštva.

Okvirni plan izleta, ekskurzija i sličnih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole

ijekom školske godine planski se organiziraju i izvode školske ekskurzije sukladno Zakonu i uredbama Ministarstva prosvjete i sporta. Ekskurzije se organiziraju kao jednodnevne, kratke (do tri radna

dana) i višednevne (do sedam radnih dana). Jednodnevne ekskurzije se izvode za učenike svih razreda u svrhu posjeta izložbama, kazališnim predstavama, koncertima ili drugim manifestacijama vrijednim za odgojno-obrazovni proces te upoznavanja zemljopisnih, gospodarskih i kulturno-povijesnih znamenitosti.Kratke ekskurzije planiraju se u svrhu upoznavanja zemljopisnih, gospodarskih i kulturno-povijesnih znamenitosti pojedinih područja Republike Hrvatske i destinacija u susjednim zemljama. Ove ekskurzije sadržajno su povezane s odgojno-obrazovnim programom, a izvode se, u pravilu, u danima učeničkog odmora. Višednevne ekskurzije namijenjene su učenicima trećih i četvrtih razreda, izvode se u vremenu proljetnog ili ljetnog učeničkog odmora i uključuju odlazak u inozemstvo. Svrha ovih ekskurzija je upoznavanje znamenitih središta europske i svjetske kulturne baštine.

251

Sada

šnjo

st

Moguća odredišta i okvirni odgojno-obrazovni program ekskurzija

Jednodnevne: • Posjet specijaliziranim izložbama Zagrebačkog

velesajma.• Upoznavanje s postavima muzeja i galerija u

Zagrebu, Osijeku i drugim kulturnim središtima.• Posjet operama, koncertima, kazališnim predstavama

i sportskim natjecanjima koji kvalitetno prate i proširuju odgojno-obrazovni program u Zagrebu, Osijeku i drugim kulturnim središtima.

• Posjet Smotri Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku.

Kratke:• Posjet Zagrebu i Hrvatskom zagorju (obilazak

dvoraca, muzeja, posjet toplicama i drugim znamenitostima).

• Posjet Rijeci i Istri (obilazak malih istarskih gradova, njihovih muzeja i galerija, obilazak Aleje glagoljaša, Amfiteatra u Puli, Brijuna i drugih znamenitosti).

• Posjet Zadru, Kninu i Plitvicama (obilazak nacionalnog parka, Kninske tvrđave, zadarskog zaleđa, muzeja i galerija u Zadru, ostataka antičke i starohrvatske arhitekture i kulture).

• Posjet Splitu i okolici (obilazak ostataka antičke i starohrvatske arhitekture i kulture u Splitu, Solinu, Kaštelima, Trogiru i Makarskoj, posjet muzejima i galerijama i drugim znamenitostima).

• Posjet Dubrovniku i okolici (obilazak Cavtata, Konavala i Stona, razgledanje dubrovačke arhitekture, muzeja i galerija uz posjet Boki Kotorskoj).

• Posjet Gardalandu i gradovima u okolici.• Posjet Budimpešti.

Višednevne: • Moguća odredišta višednevnih ekskurzija su

europska središta (Prag, Beč, Budimpešta, Atena, Barcelona, …). Europska kulturna središta mogu se smisleno povezati u jednoj ekskurziji. Tijekom

ovih ekskurzija nastoji se obići što više vrijednih spomenika kulture i povijesti koji su obrađeni u okviru nastavnog plana i programa gimnazije.

Terenska nastava• Kratki (višesatni ili dnevni) posjeti lokalnim

kulturnim i drugim ustanovama i poduzećima.• Obilazak značajnih lokalnih povijesnih i prirodnih

dobara.• Nastava u prirodi i istraživanja na terenu.

Plan posebnih školskih programa i projekata

osebni školski programi i projekti snažno i usmjereno integriraju obrazovne i odgojne rezultate u redovnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima. Učenici u njima slobodno sudjeluju

sukladno svojim potrebama, interesima i kompetencijama, a u njima imaju priliku suradnički učiti, istraživati i društveno djelovati na konkretnim, životno relevantnim problemima i zadaćama.

Naša okvirna programska platforma za integraciju i provedbu svih izvannastavnih i izvanučioničkih aktivnosti je novi integrirani otvoreni međupredmetni kurikul „Zaštita okoliša i održivi razvoj“, što ga je školski projektni tim izradio u okviru projekta „GEL – gimnazijski ekološki laboratorij“ financiranog iz Europskog socijalnog fonda, a odobrilo nadležno Ministarstvo za provedbu u našoj Gimnaziji. Podrška provedbi ovoga kurikula uključuje sljedeće kurikulske dokumente i materijale za poučavanje i učenje:• Međupredmetni (integrirani) kurikul „Zaštita

okoliša i održivi razvoj za gimnazije i druge srednje škole“ - knjiga

• Priručnik za učenike - knjiga• Priručnik za nastavnike - knjiga• Internetski portal za e-učenje, informiranje i

suradnju u području zaštite okoliša i održivog

252

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

razvoja zavičaja www.gelnet.hr • Posteri i publikacija „Stanje okoliša Požeško-

slavonske županije – Rezultati motrenja i istraživanja od kolovoza 2013. do siječnja 2015. godine“ – knjiga

• „Ekološki leksikon Požeško-slavonske županije“ – knjiga,

• Mjerni instrumenti i oprema za motrenja i mjerenja sastavnica okoliša.

Primjenom međupredmetnoga kurikula “ Zaštita okoliša i održivi razvoj” prema organizacijskom modelu GEL-a, učenici i nastavnici razvijaju kompetencije upotrebe znanja i metodologije za objašnjavanje svijeta prirode te razumijevanje promjena nastalih ljudskom aktivnošću

i odgovornosti svakog pojedinca kao građanina. Gimnazija inovira i poboljšava praksu izvannastavnoga i izvanučioničkoga rada, projektnu i terensku nastavu, iskustveno učenje te istraživački rad relevantan za život lokalne zajednice. Ujedno, može znatno unaprijediti suradnju i sinergijsko djelovanje s mnogim lokalnim i nacionalnim ustanovama i poduzećima u radu za opće dobro. Tako Gimnazija postaje društveno odgovorna istraživačka zajednica koja, osim prenošenja gotovoga znanja, proizvodi novo znanje primjenjivo u ostvarivanju održivog razvoja i opće dobrobiti lokalne i šire zajednice.

R.B. NAZIV NOSITELJ (I) TRAJANJE

1 Zdravstvena i socijalna zaštita te ekološki odgoj učenika.

ravnateljrazrednicistručni suradnici

Stalna aktivnost.

2 Program prevencije ovisnosti i svih oblika poremećaja u ponašanju.

voditelj programaravnateljrazrednicistručni suradnici

Stalna aktivnost tijekom školske godine prema posebnim planovima i programima rada.

3 Profesionalno informiranje i usmjeravanje učenika.

psihologstručnjaci HZZ-arazrednicistručni suradnici

Stalna aktivnost tijekom školske godine prema posebnim planovima i programima rada.

4 Projekt informatizacije škole. Tehnološka obnova mrežnih stranica.

ravnateljprof. informatikestručni suradnici

Stalna aktivnost tijekom školske godine prema posebnim planovima i programima rada.

5 Projekt samovrednovanja škole.NCVVOsuradnik mreže podršketim za kvalitetu

Stalna aktivnost tijekom školske godine prema posebnom planu i programu.

6 Projekt uređenja školskog muzeja.profesor povijestiknjižničaričuvari zbirki učila

Stalna aktivnost tijekom školske godine prema posebnom planu i programu.

7 Projekt sređivanja zaštićene građe školske knjižnice. knjižničari

Stalna aktivnost tijekom školske godine prema posebnom planu i programu.

8 Projekt osnivanja društva bivših učenika Gimnazije u Požegi.

prof. povijesti, tajnik društva u osnivanju

Stalna aktivnost tijekom školske godine prema posebnom planu i programu.

253

Sada

šnjo

st

R.B. NAZIV NOSITELJ (I) TRAJANJE

9Projekt „Naše nebo“ – pokretanje i razvoj astronomskih motrenja u Požegi.

prof. geografije, voditelj astronomskog promatračkog mjesta

Stalna aktivnost tijekom školske godine prema posebnom planu i programu.

10

Humanitarne akcije:„Gimnazijalci pomažu“, „Škole za Afriku“, „Posjet domovima starih i nemoćnih osoba“

prof. etike, vjeronauka i engleskog jezika, pedagoginja

Stalna aktivnost tijekom školske godine prema posebnom planu i programu.

11 Projekt ISE - Inspiring Science Education. Sanja Grabusin, prof.

Stalna aktivnost tijekom školske godine prema posebnom planu i programu.

12 Projekt ODS – Open Discovery Space. Sanja Grabusin, prof.Stalna aktivnost tijekom školske godine prema posebnom planu i programu.

13 Projekt „Sveta Lucija“ Marina Farkaš, prof.Sanja Musil, prof.

Tijekom školske godine prema posebnom planu i programu.

14

Projekti gimnazijske knjižnice:• Tulum s(l)ova, • Čitanjem do zvijezda, • Zeleni filmovi.

Knjižničari Tijekom školske godine prema posebnom planu i programu

15

Zimske i ljetne škole/kampovi – znanstvene, umjetničke, tehničke, sportske i druge (za najuspješnije učenike pojedince i ekipe).

nastavnik koordinator/voditelj Prema planu škole/kampa.

16 Projekt razvoja Centra izvrsnosti „DAR MAR“

Magdalena Srdarević, prof. Prema akcijskom planu

17 Projekt „Gimnazijalci u svijetu glazbe“ Andrea Sovčik, prof. Prema posebnom planu i programu

18 Zlatko Bourek- jedan umjetnik/tri grada Vera Ćuže-Abramović Prema posebnom planu i programu

19 Projekt – Škola ambasador Europskog parlamenta Izabela Ivanović Prema posebnom planu i programu

20 Projekt - Health to meet you (Heal me) - Erasmus+ ka229 Marija Mrkojević Prema posebnom planu i programu

21Projekt: Tiles – A Cultural Journey From The Past To The Future (Erasmus+ ka229)

Marija Mrkojević Prema posebnom planu i programu

22 Projekt: Domaćinstvo Ljetnoj školi znanosti

Društvo EVORavnateljicaPsihologProfesori mentori učenika sudionika i posjetitelja

Od 26.srpnja do 16. kolovoza 2020. godine

254

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Tijela i službe

skladu sa Zakonom i potrebom za učinkovitim ustrojem i izvođenjem odgojno-obrazovnog procesa te uspješnim poslovanjem, u Gimnaziji se ustrojavaju

i djeluju upravna, stručna i savjetodavna tijela, organizacijsko-razvojna služba, administrativno-tehnička služba te školska knjižnica i čitaonica.

Ravnatelj i Školski odbor

Gimnazijom upravljaju ravnatelj i Školski odbor. Školski odbor ima položaj i ovlast organa upravljanja, a ravnatelj poslovodnog organa i pedagoškog rukovoditelja, u skladu sa Zakonom. Školski odbor je ustrojen i radi sukladno Zakonu. Članovi Školskog odbora su:

Željko Obradovićna prijedlog osnivača, predsjednik Školskog odbora

Anton Devčić na prijedlog osnivača

Ivana Biberović na prijedlog osnivača

Dragutin Kovačević iz reda nastavnika i stručnih suradnika

Jelena Gložinić s. Melita iz reda nastavnika i stručnih suradnika

Marina Farkaš predstavnica radnika Škole

Hrvoje Bogadi predstavnik iz vijeća roditelja

Stručna i savjetodavna tijela

Stručna tijela u Gimnaziji su: Nastavničko vijeće, razredna vijeća, stručni aktivi, Pedagoško vijeće, Kolegij, Ispitni odbor za maturu, Upisno povjerenstvo i ostala stručna povjerenstva koja se ustrojavaju prema potrebi.

Nastavničko vijećeNastavničko vijeće čine svi nastavnici u Gimnaziji. Nastavničko vijeće radi u sjednicama koje saziva i kojim predsjedava ravnatelj. Ovo vijeće obvezatno zasjeda na početku školske godine, na kraju svakog polugodišta i na kraju školske godine. U međuvremenu, zasjeda po potrebi (otprilike jednom mjesečno).

Razredno vijećeRazredno vijeće čine svi nastavnici koji izvode nastavu u dotičnom razrednom odjelu. Stručni voditelj Razrednog vijeća je razrednik koji vodi odjel. Razrednik saziva i vodi sjednice Razrednog vijeća. Sjednice razrednih vijeća obvezatno se održavaju na početku školske godine, na kraju svakog polugodišta i na kraju školske godine te po potrebi u međuvremenu.Tijekom godine održat će se četiri sjednice Razrednog vijeća (RV) svakog razrednog odjela. U radu razrednih vijeća mogu sudjelovati predstavnici učenika i roditelja sukladno Statutu i Poslovniku o radu Učeničkog i Roditeljskog vijeća.Stručna vijeća (aktivi)Stručni aktivi su stručna tijela koja okupljaju nastavnike istog i srodnih predmeta. Radom stručnog aktiva rukovodi voditelj kojeg imenuje NV na prijedlog ravnatelja. Aktivi rade timski u sastancima. Tijekom školske godine svi aktivi će održati od četiri do deset sastanka. U Gimnaziji je ustrojeno pet stručnih aktiva za sve gimnazijske programe.

Nastavnici su organizirani u pet stručnih aktiva:• Stručni aktiv hrvatskog jezika i književnosti, likovne

i glazbene umjetnosti, voditeljica: Nataša Puljašić.• Stručni aktiv stranih jezika (uključen i latinski),

voditeljica: Laura Rukavina.

255

Sada

šnjo

st

• Stručni aktiv društvene i humanističke skupine predmeta: povijesti, geografije, psihologije, sociologije, logike, filozofije, politike i gospodarstva, vjeronauka i etike, voditelj: Stefan Bunjevac.

• Stručni aktiv matematike i informatike, voditeljica: Magdalena Srdarević.

• Stručni aktiv prirodoslovne skupine predmeta (fizika, kemija i biologija) i tjelesne i zdravstvene kulture, voditeljica Jelena Gložinić.

Aktivi raspravljaju i odlučuju o rasporedu predmeta i sati te ostalim zaduženjima nastavnika, članova Aktiva. Skrbe o permanentnom stručnom usavršavanju, nabavi nastavnih sredstava i pomagala, čuvanju zbirki učila, uređenju učionica i kabineta te oglasnih panoa. Sudjeluju u ustrojavanju i provođenju učeničkih natjecanja, smotri i priredaba u školi i izvan nje. Aktivi usklađuju ostvarivanje izvedbenog plana i programa u nastavnim predmetima i izvannastavnim aktivnostima, dogovaraju i ujednačavaju kriterije ocjenjivanja i potiču

ostvarivanje programskih veza (korelacija) srodnih i ostalih nastavnih predmeta, stručno razrađuju i provode stručne i metodičke inovacije u odgojno-obrazovnom procesu. Svaki aktiv izrađuje i ostvaruje svoj godišnji program rada.

Vijeće učenikaVijeće učenika čine učenici predstavnici svakog razrednog odjela (po jedan učenik iz odjela). Vijeće učenika ima predsjednika, zamjenika predsjednika i zapisničara. Sjednice vijeća saziva i vodi predsjednik u dogovoru s ravnateljem. Stručnu pomoć u radu Vijeću učenika pružaju ravnatelj, tajnik i stručni suradnici. Vijeće učenika, putem predstavnika, ima pravo iskazivati svoje prijedloge i mišljenja ravnatelju, Nastavničkom vijeću i Razrednim vijećima. Predstavnici Vijeća učenika imaju pravo sudjelovati u radu Nastavničkog i Razrednih vijeća kada je na dnevnom redu predmet što su ga oni inicirali. Sastaje se prema potrebi, a najmanje dva puta tijekom polugodišta.

Nastavničko vijeće, srpanj 2019. godineAutor: Foto Šunjo

256

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Vijeće roditeljaVijeće roditelja čine roditelji predstavnici svakog razrednog odjela (po jedan roditelj iz odjela). Vijeće roditelja radi u sjednicama, a ima predsjednika, zamjenika predsjednika i zapisničara. Sjednice saziva i vodi predsjednik u dogovoru s ravnateljem. Stručnu pomoć u radu Vijeću roditelja pružaju ravnatelj, tajnik i stručni suradnici. Vijeće roditelja ima pravo, putem svojih predstavnika, iskazivati prijedloge, mišljenja i zaključke ravnatelju, Nastavničkom i Razrednom vijeću. Predstavnici Vijeća roditelja imaju pravo sudjelovati u radu Nastavničkog i Razrednog vijeća kada je na dnevnom redu predmet što su ga oni inicirali. Sastaje se prema potrebi, najmanje jednom u polugodištu. Članovi Vijeća roditelja biraju se na roditeljskim sastancima.

Organizacijsko-razvojna služba

Organizacijsko-razvojnu službu čine: ravnateljica, pedagoginja, satničar, psiholog i knjižničarke. Službom rukovodi ravnateljica. Služba se bavi organizacijskim i razvojnim pedagoškim poslovima.

R.B. IME I PREZIME STUPANJ STRUČ. SPR. STRUČNI NAZIV RADNO MJESTO

1. Vesna Vlašić 8.2 Doktor znanosti (dr. sc.) ravnateljica

2. Manuela Zima-Čevapović 7.1 dipl. pedagog pedagoginja,stručna suradnica

3. Dalibor Kovačević 7.1 profesor informatike satničar

4. Ivo Žanetić 7.1 profesor psihologije psiholog,stručni suradnik

5 Ivana Kajinić Čenić 7.1 prof. kroatologije i sociologije i mag. bibl.

knjižničarka,stručna suradnica

6. Anamarija Ivčetić 7.1 prof. hrvatskog jezika i informatologije

knjižničarka,stručna suradnica

257

Sada

šnjo

st

Administrativno-tehnička služba

Administrativno-tehničku službu čine: tajnik, računovođa, administrator-blagajnik, čistačice i radnici na tehničkom održavanju. Služba se bavi pravnim, računovodstvenim i ostalim administrativnim poslovima te održavanjem zgrade.

R.B. IME I PREZIMESTUPANJ STRUČNE SPREME

STRUČNI NAZIV NAZIV RADNOG MJESTA

1. Ivanka Regić VII. diplomirana pravnica tajnica

2. Ana Krbanja IV. ekonomski tehničar administratorica- -blagajnica

3. Zorica Hruškar IV. računovođa voditeljica računovodstva

4. Ana Buđinski NKV čistačica

5. Zdenka Herceg (porodiljni dopust) NKV čistačica

6. Mira Novak NKV čistačica

7. Ruža Soldo NKV čistačica

8. Vesna Vukelić NKV čistačica

9. Marija Vuković NKV čistačica

10. Renata Župančić NKV čistačica

11. Ilija Galić SSS tehničko održavanje zgrade

12. Dario Milanović SSS tehničko održavanje zgrade

Dežurstvo i redarstvo

Dežurstvo i redarstvo u Gimnaziji izvode nastavnici i učenici prema odredbama Kućnog reda. Nastavnici dežuraju u centralnom holu te na stubištu i hodnicima u prizemlju i na katovima, a učenici redari održavaju red u učionicama.Dežurni nastavnici: • dolaze u školu 10 minuta prije početka nastave • brinu o prostoru u kojem dežuraju

• brinu o redovitom održavanju nastave i o tome vode evidenciju

• u slučaju odsustva nastavnika informiraju učenike o eventualnoj zamjeni

• u suradnji s tehničkim osobljem prijavljuju i upisuju sve kvarove, oštećenja ili grublja nepoštivanja pravila kućnog reda koja su se dogodila u vrijeme njihova dežurstva

• obavljaju i druge poslove po odluci ravnatelja.

258

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Članovi nastavničkog vijeća i njihova zaduženja

astava je stručno zastupljena u svim predmetima. Nastavničko vijeće ima ukupno 53 nastavnika koji izvode nastavu po nastavnom planu i programu

opće, jezične i prirodoslovno-matematičke gimnazije i opće-obrazovne predmete za učenike srednje glazbene škole.

Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima *Broj sati nastave Ostalo

Duška Galić 1. d Hrvatski jezik1. a, 1. d (2x4)2. b (1x4)4. a (1x4)

16 Voditelj ŽSV - 1 sat Dramska - 2 sata

Kristina Lešić 3. c Hrvatski jezik 2 c, g (2x4)3. c, d (2x4) 16 Literarna - 2 sata

Ivana Sesar (porodiljni) ZAMJENA

Hrvatski jezik 4. b, c, g (3x4) 12

Marija Mrkojević Hrvatski jezik

2. e (1x4)3. a, 3. b (2x4)4. d (1x4) 16 Novinarska – 2 sata

Projekti – 2 sata

Magdalena Došen(od 1. 10.)

1. g

Hrvatski jezik(A. Rajner)

Likovna umjetnost(M. Smoljanović)

1. g, 3. g (2x4)

1. d, 1. g (2x1)2. a, 2. b, 2. d, 2. e (4x1)4. c, 4. d, 4. e, 4. g (4x1)

8

10

Likovna grupa – 2 sata

Anamarija Ivčetić Hrvatski jezik 1. c (2x4) 8

2

Dopunska i dodatna (2 sata)Knjižničar 10 sati

Ivana Kajinić Čenić

Knjižničar -puno radno vrijeme

Andrea Sovčik 3. d Glazbena umjetnost

1. a, b, c, d, (4x1)2. a, b, c, d, e (5x1)3. c, d, (2x1)4. c, d, e (3x1)2. izborna (1x2)

16 Zbor (3 sata)

259

Sada

šnjo

st

Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima *Broj sati nastave Ostalo

Vera Ćuže-Abramović 2. c Likovna

umjetnost

1. a, b, c (3x1)2. c, g (2x1)3. c, d, g (3x1)

8Voditelj ŽSVKat. gim., KRUG (1+1) = 2 sata

Maja Smoljanović(do 1. 10.)

1.g Likovna umjetnost

1. d, 1. g (2 x 1)2. a, 2. b, 2. d, 2. e (4x1)4. c, 4. d, 4. e, 4. g (4x1)

10 Likovna grupa -2 sata

Josipa Katinić Njemački jezik 3. c, d (2x2) 4

Dubravka Čokrlić 4. e Engleski jezik

1. d (1x3)2. a, d (2x3) 4. a, c (2x3) 4. e (1x5)

20 Eng. klub (1 sat)(neplaćeno)

Maja Janković-Pažin

2. e Engleski jezik

1. a (1x3)2. b (1x3)2. e (1x4)4. b, d, g (3x3)

19

Vlatka Paškvan Engleski jezik

1. b, c, g (3x3) 2. d (1x2)2. g (1x3)3. b (1x3)1. d (2. str. jezik. 1x2)

19 Bonus – 2 sata

Laura Rukavina 3. a

Njemački jezik

Engleski jezik

1. c, d (2x2)

2. c (1x3)3. a, c, d, g (4x3)

4

15

Snježana Tonković-Rajšić Njemački

jezik

1. (b) (1x3)2. b/d (1x3)2. c, d (2x2)2. e (1x3) 4. c, d (2x2)4. e (1x4)

21

Miriam Jurić Latinski jezik

1. a, b, c, d (4x2)2. a, b, c, d, e (5x2)1. g (1x1)2. g (1x1)

20 Dodatna nastava 1

Jelka Didović 2. g Talijanski jezik

1. g (1x2)2. g (1x2)3. g (1x2)4. g (1x2)

8 (rad na drugoj školi)

260

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima *Broj sati nastave Ostalo

Jelena Dejanović Slovački jezik 4. fakultativni (1x2) 2 (rad na drugim školama)

Dominik Rajačić Slovački jezik 2. fakultativni3. fakultativni 4 (rad na drugim školama)

Ivo Žanetić Psihologija2. c, d (2x1)3. a, b, c, d (4x1) 3. g (1x2)

8 Psiholog - stručni suradnik

Žaklina Bender

LogikaFilozofijaEtika (izborni)

3. a, b, c, d, (4x1)4. a, b, c, d, e, g (6x2)1. izborna (1x1)2. izborna (1x1)3. izborna (1x1)4. izborna (1x1)

20 Dodatna nastava - filozofija 1 sat

Stefan Bunjevac

Sociologija

Politika i gospodarstvo

3. a, b (2x1)3. c (1x2)4. a, c, e (3x1)

7 Voditelj ŽSV -Kat. gim.Debatni klub – 2 sata

Izabela Ivanović

Sociologija

Politika i gospodarstvo

3. d (1x2) 4. b, d (2x1)

4

Koordinator drž. mat. - 8 satiSpomenica – 1 satProjekti – 1 satFilmska – 2 sata

Nataša Puljašić 2. a

Hrvatski jezik

Povijest

1. b (1x4)2. a (1x4)4. e (1x4)

3. b, c, d (3x2)

18 Dodatna nastava - 1 sat

Sanja Musil 4. c Povijest

2. c, d, e, g (4x2)4. c, d (2x3)4. e (1x2)4. g (1x1)4. izborna (1x2)

19 Muzej - 1 sat

Dragan Siluković 4. a

Povijest

Geografija

1. a, b, c, d, g (5x2)4. a, b (2x2)

4. a, b, e (3x2)

20

Ivor Čevapović Povijest2. a, b (2x2)3.a (1x2)3. g (1x1)

7

261

Sada

šnjo

st

Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima *Broj sati nastave Ostalo

Ivan Devčić 3. b Geografija

1. a, b, c, d (4x2)2. g (1x1)3. a, b, c, d (4x2)3. izborna (1x2)

19 Mladi geografi – 1 sat

Marina Farkaš 2.d Geografija

2. a, b, c, d, e (5x2)4. c, d (2x2)2. izborna (1x2)4. izborna (1x2)

18 Bonus – 2 sata

Maja Regić 3. g GeografijaAstronomija

1. g (1x1)1.-4. fakultativna (1x2) – astronomija

3 Metereologija - 2 sata

Ivo Grbeš 4. dVjeronauk – katolički (izborni)

1. d, g (2x1) 2. a, b, c, d, e, g (6x1) 3. a, b, c, d, g (5x1) 4. a, b, c, d, e, g (6x1)

19

Matej FilipovićVjeronauk – katolički (izborni)

1. a, b, c (3x1) 3 Pripravnik – 2 sata

Lidija Božić Matematika

2. a (1x5)2. c (1x4)4. a (1x6)4. d (1x3)

18 Bonus – 2 sata

Vanda Louč 1.a Matematika

1. a (1x5)1. d (1x4) 3. a (1x6)3. c (1x3)

18 Voditelj ŽSV - 1 sat

Magdalena Srdarević 2. b Matematika

2. b (1x5)2. d (1x4)3. b (1x6)3. d (1x3)

18 Sindikat - 1 satFacebook – 1 sat

Sanja Grabusin Informatika

Matematika

2. a, b (2x3)3. b (1x3)1. b (1x5)1. c (1x4)1. g (1x2)

20 Voditelj ŽSV - 1 sat

Ljiljana Miletić 4. b

Informatika

Matematika

1. c, d (2x2)4. a, b (2x3)

4. b (1x6)4. c (1x3)

19 Mladi robotičari(2 sata)

262

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima *Broj sati nastave Ostalo

Hrvoje Humski Informatika 1. a, b (2x3)3. a (1x3) 9

Dodatna – 2 sata, Dopunska – 2 sata održavanje računala, e-dnevnik, e-matica - 9 sati

Dalibor Kovačević Informatika

2. izborna (1x2)3. izborna (1x2)4. izborna (1x2)

6 Satničar – 5 satiOŠ-Čaglin-12 sati

Anamarija Jakopović 4. g

Matematika

Informatika

2. e (1x3) 2. g (1x2)3. g (1x2) 4. e (1x3) 4. g (1x2)

1. g (1x1)2. e (1x2) 2. g (1x1) 3. g (1x1) 4. g (1x1)

18 Dodatna nastava – 2 sata

Dragutin Kovačević Fizika

1. a, b, (2x3)1. c, d (2x2)3. a, b (2x3)3. c, d (2x2)

20 Dodatna – 2 sata

Ivica Marinović Fizika

2. a, b (2x3)2. c, d, e (3x2)4. a, b (2x3)4. c, d (2x2)

22 Dodatna – 2 sata

Ljiljana Anđelić-Bucić Kemija 1. a, b, c, d (4x2)

3. a, b, c, d (4x2)16 Dopunska – 2 sata

Dodatna – 2 sataBonus – 2 sata

Jelena Gložinić Kemija 2. a, b, c, d, e (5x2)4. a, b, c, d, e (5x2) 20 Dodatna nastava – 2 sata

Sanja Franić 1. b Biologija

1. a, b, d (3x2)3. a, b, c, d (4x2) 4. a, e (2x2)3. r. – izborna (1x2)

20

263

Sada

šnjo

st

Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima *Broj sati nastave Ostalo

Krešimir Jambrek Biologija 2. b, c, d (3x2)

4. b, c, d (3x2)

12 Grupa Biolog – 2 sataTehnička škola - 8 sati

Violeta Katušić 1. c Biologija 1.c (1x2)2. a, e (2x2)

6

Voditelj ŽSV– 2 sata GEL - 2 sata; Mlad. CK – 2sataLaboratorij 2 sata Ekonomska škola

Željko Barić-Pilić Tjelesna i zdravstvena kultura

1. d, g (2x2)2. a, c (2x2)3. a, b, c, d, g (5x2) 18

Sindik. povjerenik - 3 sata;ŠŠD - 2 sata

Mario RagužTjelesna i zdravstvena kultura 2. d, e (2x2) 4 Katolička gimnazija

Matija Vukušić Tjelesna i zdravstvena kultura

1. a, b, c (3x2)2. g (1x2) 4. a, b, c, d, e, g (6x2)

20 ŠSD - 2 sata

Marko Vujnović Tjelesna i zdravstvena kultura

2. b (1x2) 2 Katolička OŠ

*U stupcu su upisani sati nastave. Razrednicima se na to dodaju sati za razredništvo, a svima ostala zaduženja.

264

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

KnjižnicaIvana Kajinić Čenić

njižnica Gimnazije u Požegi multimedijalno je središte u kojemu učenici i profesori, ali i građani, šire svoje znanje i vidike. Knjižnična građa je objedinjena, ne dijeli se više na

profesorsku i učeničku knjižnicu. Fond koji je zaštićen i datiran do 1918. godine nalazi se u školskom Muzeju, a ostatak građe je smješten u prizemlju knjižnice i galeriji. Građa koja još čeka na obradu djelomično se nalazi u knjižnici te u prostoru Arhiva škole. Knjižničarke Ivana Kajinić Čenić (40 sati tjedno) i Anamarija Ivčetić (20 sati tjedno) za posudbu i obradu knjižnične građe koriste računalni program Metel Win koji je u uporabi od 2009. godine. Korisnicima je dostupan mrežni katalog kako bi što lakše i brže mogli doći do informacija o željenim izvorima znanja. Trenutno je uvedeno gotovo 9000 djela. Broj se svakodnevno povećava s reinventarizacijom starih i uvođenjem novih knjiga.

Dio knjižnične građe u posudbenom dijelu knjižnice

Knjižnična građa

rađu knjižnice uglavnom čine lektirni naslovi, dok je ostala građa organizirana u sljedećim zbirkama: Referentna zbirka, Zavičajna zbirka Possegana, Zbirka beletristike i

Zbirka literature na stranom jeziku. Referentna zbirka (463 jedinice građe) okuplja enciklopedije, rječnike, leksikone, gramatike, pravopise koji su smješteni u ostakljenim ormarima knjižnice i čitaonice. Posebice se ističe Zavičajna zbirka Possegana koja broji 501 jedinicu građe iz različitih područja (povijesti, geografije, ekologije, demografije, religije, obrazovanja, književnosti i dr.) smještena u dvije obostrane staklene vitrine. Taj broj bio bi puno veći s obzirom na knjižničnu građu koja bi teoretski mogla pripadati navedenoj zbirci (djela požeških autora poput Julija Kempfa, Dragutina Lermana i dr.), no veliki broj naslova izdanih do 1918. godine smješten je u školskom Muzeju kako bi se zaštitio. Najveće bogatstvo za Gimnaziju unutar te zbirke čine godišnja izvješća Gimnazije od kojih je najstarije sačuvano iz 1883., a koja svjedoče o povijesti škole. Također se tu čuvaju i ostala izdanja Gimnazije te njezinih djelatnika i učenika, ali i brošure, katalozi izložbi, razglednice, fotoalbumi, kulturni dnevnici literarne sekcije i drugo. Također se čuvaju i određene serijske publikacije izdavane u Požegi (ali nisu sva izdanja kompletna): Historia Possegana novae themae, Požeški narodni kalendar, Požeški zbornik: književnost, umjetnost, nauka, ekonomika, društvo, Radovi zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, Sportski almanah općine Slavonska Požega, Traženja: časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja, Vjesnik Muzeja Požeške kotline, Zlatna dolina : godišnjak Požeštine, Zlatna dolina : zbornik radova Požeštine. Knjižnica većinu naslova koji se čuvaju u toj zbirci daje svojim korisnicima na posudbu što inače nije uobičajeno za

265

Sada

šnjo

st

takvu zbirku. Zbirku beletristike (522 jedinice građe) čine svjetski bestseleri, romani za mlade i druga djela namijenjena slobodnom čitanju koja se zadnjih godina nabavljaju prvenstveno zahvaljujući prikupljenoj zakasnini ili donacijama. Ta je zbirka, uz lektiru prikazanu na Slici 11, najčitanija. Zbirku literature na stranom jeziku (779 jedinica građe) najvećim dijelom čini literatura na engleskom jeziku, zatim njemačkom, a nešto manje na talijanskom, francuskom, slovačkom, srpskom i španjolskom jeziku. Uglavnom su to jezici koji se podučavaju u redovnoj (engleski i njemački jezik) ili fakultativnoj nastavi (talijanski i slovački jezik). Nabavljenom građom nastoji se što više biti potpora odgojno-obrazovnom procesu.Knjižnica je pretplaćena na nekoliko časopisa: Čovjek i svemir, Društvena istraživanja, Hrvatski jezik, Jezik, Kronika požeško-slavonska, Matematika i škola, Medijska istraživanja, Meridijani, National geographic Hrvatska i Školske novine. Taj broj nastoji se povećati u suradnji s vodstvom škole što otežava dosta teško financijsko stanje škole. Škola se godinama bori s nedostatkom financijskih sredstava za nabavu građe. „Naši se učenici pomažu i gradskom knjižnicom i privatnim knjižnicama. Mi imamo više starih knjiga, a manje novih“1, zapis je iz Godišnjeg izvještaja za školsku godinu 1963./64. koji je i danas aktualan. Sredstva za obnovu knjižnog fonda su rijetka ili mala. U Izvješću o izvršenom stručnom nadzoru u školskoj knjižnici Gimnazije Požega u siječnju 2016. voditeljica Županijske matične službe Mirjana Franculić je zapisala: „Nabava građe iznimno je niska i potpuno ispod Standarda. U 2015. godini nabavljeno je svega 14 primjeraka knjižne građe od čega je 12 kupljeno a 2 darovano… Grad, Županija i Ministarstvo nisu izdvojili sredstva za nabavu knjižnične građe za školsku knjižnicu Gimnazije Požega.“2 Upravo je to razlog zbog kojega je knjižnica 2016. godine uz odobrenje Školskoga odbora u svoj Pravilnik o radu knjižnice uvela naplatu zakasnine. Sredstva prikupljena od zakasnine koriste se za nabavu

1 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1963.-64. Str. 1152 Izvješće o izvršenom stručnom nadzoru u školskoj knjižnici Gimnazije Požega, Ur. Broj: 6-2016-M, str. 3

lektirnih djela te beletristike namijenjene mladima ili za nabavu stručnih knjiga. Knjižnica i dalje često dobiva donacije bivših učenika i zaposlenika te raznih ustanova. Gradska knjižnica i čitaonica u Požegi darovala je 2017. godine 213 knjiga, ali i druge obrazovne, kulturne i društvene ustanove s vremena na vrijeme daruju knjižnicu: Učilište „Maestro“ u Požegi, Umjetnički paviljon u Zagrebu, Ogranak Matice hrvatske u Požegi, Požeško-slavonska županija, Ministarstvo kulture, HAZU i dr. Istaknut ćemo samo neke od donacija bivših učenika i zaposlenika: Josip Bešta (175 knjiga), Boris Gerbec (83 knjige) i Željko Pavić (34 knjige). U školskoj godini 2018./2019. Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo je sredstva za nabavu lektire i stručnih knjiga što je uvelike pripomoglo obnovi fonda. Od neknjižne građe (koja je uglavnom darovana) ima 100-injak primjeraka koji nisu katalogizirani ni inventarizirani. Pri nabavi, knjižničarke se vode potrebama učenika i profesora. Nastoje obnoviti fond knjižnice, učiniti ga aktualnijim i zanimljivijim. Zbog neredovitog i slabog otpisa prijašnjih godina, knjižničarke su, u suradnji s matičnom službom, 2016. i 2018. godine provele djelomičnu reviziju i otpis građe kako bi se sredila građa i dobila slika njezina stvarnog stanja. Slijedi sređivanje Profesorske knjižnice. Putem društvene mreže Facebooka i mrežne stranice Škole na kojemu knjižnica ima svoj proctor, knjižničarke redovito obavještavaju svoje korisnike, kojih je u ovoj školskoj godini 556 (učenika i djelatnika škole), o novitetima i događanjima u knjižnici.

266

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Učenička aktivnost u knjižnici. Foto: Marija Mrkojević

267

Sada

šnjo

st

268

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Aktivnosti knjižnice

njižnica se osobito ističe svojom prostranošću što joj omogućava lakši rad s korisnicima i organizaciju predavanja, radionica, izložbi i projekcija. Zauzima

oko 500 m2 što je u skladu sa Standardima za školske knjižnice. Korisnici imaju na raspolaganju prostor za samostalan i grupni rad s oko 90 mjesta, te osam računala s pristupom internetu. Zbog funkcionalnosti prostora, u knjižnici se često održavaju razna predavanja što je vidljivo na Slici 12, radionice vezane uz knjižnični odgoj i obrazovanje, izborna nastava (povijesti, geografije, hrvatskoga jezika) i izvannastavne aktivnosti (dramske i literarne skupine, zbora) kao i predavanja, seminari i drugo u suradnji s raznim kulturnim i obrazovnim institucijama; predstavljanja knjiga, priredbe, koncerti, izložbe i sl. Učenici rado provode slobodno vrijeme u knjižnici kako za učenje tako i za odmor ili druženje. Gimnazijalci su aktivni korisnici, u šk. god. 2017./2018. bilo je 1969 posudbi i 1664 posjete (broj članova knjižnice bio je 553). S obzirom da se nastava u Gimnaziji odvija samo u jednoj smjeni, knjižnica je otvorena svojim korisnicima od 8,00 do 15,00 sati. Školska knjižnica surađuje s Gradskom knjižnicom i čitaonicom u Požegi, Gradskim muzejom u Požegi, Veleučilištem u Požegi, Državnim arhivom u Slavonskom Brodu – Odjel u Požegi, Povijesnim društvom Požega, Hrvatskim školskim muzejom, Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, izdavačkim kućama te drugim kulturnim i obrazovnim institucijama koje obogaćuju njezin rad. Knjižničarke, osim stručne knjižnične djelatnosti te kulturne i javne djelatnosti, provode neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, održavaju niz predavanja i radionica za svoje korisnike. Neke od tema su: obrada zadane teme i pisanje referata, pretraživanje baza podataka, javni govor i druge. Osposobljavaju učenike za samostalno učenje, pomažu im u odabiru literature za učenje i slobodno čitanje. Uključuju se u razne projekte, kao npr. Čitanjem do zvijezda, Tulum

Predavanje u knjižnici (foto: Marija Mrkojević)

s(l)ova, Zeleni filmovi u vašoj školi, Zašto uopće čitati? i dr. kako bi kod učenika potakli čitanje i osvijestili neke od aktualnih tema, potakli kritičko razmišljanje važno za buduće intelektualce. Na taj način nastoje pripremiti učenike za život kako bi se lakše snašli u svijetu odraslih u koji stupaju nakon mature. Školske knjižničarke nastoje pridonijeti razvoju rada knjižnica općenito pa se uključuju i u pilot-projekte, npr. u šk. god. 2017./2018. uključile su se u Knjiga na mreži (internet uslugu namijenjenu prvenstveno knjižnicama i ustanovama koje posjeduju knjižnice te žele knjige iz svojeg fonda, koje su namijenjene za otpis, razmjenjivati/dijeliti/prodavati s drugim knjižnicama/ustanovama). Također mentoriraju studentima informatologije pri obavljanju stručne prakse. U sklopu knjižnice djelovale su ili još uvijek djeluju određene izvannastavne aktivnosti čije su voditeljice knjižničarke: Mladi knjižničari, Debatni klub In medias res, Novinarska grupa i Čitateljski klub. U tim aktivnostima učenici kvalitetno provode slobodno vrijeme i razvijaju svoje sposobnosti u područjima koja ih zanimaju.Knjižničarke kao dio stručne službe sudjeluje u organizaciji rada škole, dio su uredničkog tima internetske stranice škole ili njezinih publikacija. Knjižnica je uistinu središte škole u kojemu rado borave učenici i profesori. Ništa se u školi ne događa, a da knjižnica na neki način nije uključena. Ona je žila kucavica Gimnazije u Požegi.

269

Sada

šnjo

st

MuzejIvana Kajinić Čenić

3 Fizikalna zbirka. // Gimnazija Požega. URL: http://www.gimpoz.hr/skola/muzej/fizikalna-zbirka (19.2.2019.)4 Usp. Gimnazijski muzej. // Gimnazija Požega. URL: http://www.gimpoz.hr/skola/muzej (19.2.2019.)

talni postav školskog muzej posebnost je Gimnazije u Požegi. Rijetke su škole koje su uspjele sačuvati svoje blago skupljano kroz povijest (učila, školsku opremu, stare

fotografije i dr.) pod raznim utjecajima novih vremena. Izgradnjom nove zgrade Gimnazije dobivena je mogućnost uređenja prostora u kojemu će se čuvati školsko blago. U suradnji s Hrvatskim školskim muzejom iz Zagreba, stručnim djelatnicama Vesnom Rapo i Elizabetom Serdar, uređene su i smještene zbirke u školski Muzej, izložbeni prostor dostupan javnosti. Stalni postav čini zaštićena zbirka knjiga u originalnom namještaju, o kojoj će detaljnije biti pisano kasnije u radu, te odabrana učila za prirodnu skupinu predmeta, s mnoštvom starih, rijetkih, ali dobro očuvanih učila koja se i danas ponekad koriste u nastavi za demonstracije i vježbe. Međutim, veliki dio muzejske zbirke nije izložen zbog nedostatka prostora i njega treba prikladno zbrinuti, urediti čuvaonice za građu. Trenutno se nalazi u potkrovlju zgrade. „Znatnije nabavljanje učila započelo je 1850. godine, kad je u Gimnaziju uveden predmet `naravoslovne znanosti` s nastavnim sadržajima iz prirodopisa i fizike, odnosno s poučavanjem fizike kao zasebnog predmeta od 1872./73. školske godine.“3 Fizikalna zbirka okuplja 80-ak dobro očuvanih starih učila: Appunov aparat, svirale na stalku, Quinckeovu cijev, aparat za transverzalne valove, uređaj za Chladnijeve figure, spektrometar, Crooxeov radiometar, optički ormar po Machu, optičku klupu s dijelovima, Hartlijevu ploču, dalekozor-refraktor, Loosevov termometar, model parnog stroja, Davyevu lampu, Weinholdov uređaj za sastavljanje gibanja, Löwyev uređaj za padanje, Galileievu kosinu, Ruprehtovu vagu, Segnerovo kolo, spravu za hidrostatski tlak, zračnu sisaljku sa staklenim

zvonom, magdeburške polukugle, Foucaultovo njihalo po Weinholdu, Rumkorffov induktor, dinamo električni stroj po Molsenu, deklinatorij, parabolična zrcala s iskrištem i kohererom. Zoologijska zbirka sadrži stotinjak komada mokrih preparata i suhih preparata te dva kompleta mikropreparata. Sačuvani su organski sustavi i embrionalni razvoj pojedinih životinja, preparirane rijetke životinje poput čudnovatog kljunaša te kosturi kralježnjaka. Slikovni materijal čini 120 slika velikog formata te slikovnu mapu Ptice Europe tiskanu u Pragu 1871. godine. Zanimljiva je i malakološka zbirka puževa i školjki. Izdvajaju se vrlo rijetki primjerci: indijska lađica i prava bisernica. Paleontološka zbirka sadrži 50-ak različitih okamina (trilobita, amonita, numulita i neogenske flore) nabavljene 1854. godine te modele fosilnih životinja gdje se ističu okamine bodljikaša. Tu se nalazi i botanička zbirka s koloriranim litografijama, modelima cvjetova, mikropreparatima kao i herbarijska, mikrobiološka i antropološka zbirka. Kemijska zbirka sadrži rude, minerale, kristalografske modele. Njezino opremanje započelo je u šk. god. 1880./81. kada je Kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi Mineralogičko-geologički muzej iz Zagreba darovao zbirku ruda i minerala.4 O svim tim zbirkama vodili su brigu predmetni profesori o čemu saznajemo iz godišnjih izvješća Gimnazije. Čuvari zbirki redovito su bilježili njezino stanje, što je novo nabavljeno u tekućoj školskoj godini, što je kupljeno/dobiveno, koliko je plaćeno, kolika je ukupna vrijednost zbirke, sastav zbirke i sl. Osim navedenih zbirki u Muzeju je izloženo i nekoliko crno-bijelih fotografija (Profesorski zbor Kraljevske velike gimnazije u Požegi, šk. god. 1873./74.; prva konferencija hrvatskih srednjoškolskih direktora u Zagrebu iz 1908.; Knjiga evidencije upisanih učenika

270

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Eksponati u stalnom postavu školskog muzeja. Foto: Marija Mrkojević

271

Sada

šnjo

st

272

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

sa osnovnim podacima Kraljevske velike gimnazije u Požegi, od šk. god. 1882./83. do 1889./90., tlocrt zgrade kraljevske zemaljske velike gimnazije u Požegi izgrađene 1877. na Trgu sv. Terezije u Požegi iz 1905. i dr. Tu se nalazi i stara profesorska katedra (na kojoj su izloženi pojedini dokumenti, svjedodžbe i sl.), staro školsko zvono te ploča s natpisom Gimnazije sa stare zgrade.Jedna od ideja promocije školskog muzeja koji prikazuje povijest Gimnazije, ali i hrvatskog školstva jeste stvaranje virtualnog muzeja. Ideja se javila još 2011. godine kada se tadašnji ravnatelj Pavle Bucić obratio Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu za pomoć pri

realizaciji ovog projekta. U 2012. godini imenovani su mentori projekta, provedene su i radionice o fotografiji, snimanju, montaži, obrađeno je 40-ak izložaka iz biologije i fizike, međutim projekt, nažalost, nije do kraja ostvaren. Školski muzej otvoren je svake školske godine za građane u sklopu Dana otvorenih vrata povodom Dana škole, ali i tijekom godine uz prethodnu najavu. Školski Muzej Gimnazije u Požegi svjedoči o višestoljetnoj povijesti ustanove, hrvatskog školstva i čuva vrijedne zbirke za buduće generacije.

Stara katedra i vitrine s knjigama u školskom muzejuFoto: Marija Mrkojević

273

Sada

šnjo

st

ZvjezdarnicaIvana Kajinić Čenić

5 Usp. Potrebica, F. Isto djelo, str. 306 Zvjezdarnica Otona Kučere. // Gimnazija Požega. URL: http://www.gimpoz.hr/skola/zvjezdarnica (27.1.2019.)7 Život i djelo Otona Kučere : zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa ˝Život i djelo Otona Kučere (1857.-1931.)˝, održanog na

Zvjezdarnici Zagreb, 7. prosinca 2007. godine, u povodu obilježavanja 150. godišnjice rođenja hrvatskog velikana Otona Kučere. Zagreb: Hrvatsko astronomsko društvo, 2008. Str. 35

8 Gimnazija Požega. URL: http://www.gimpoz.hr/ (21.2.2019.)

imnazija je svoju prvu zvjezdarnicu dobila 1877. godine kada je sagrađena jednokatnica sa zvjezdarnicom na Trgu sv. Terezije. Ista je srušena 1939. kada je dograđen drugi kat.5

Izgradnjom nove zgrade Gimnazije u Ulici dr. Franje Tuđmana, škola je ponovno dobila zvjezdarnicu. Na krovu zgrade nalazi se zvjezdarnica s kupolom promjera 5 metara, jedina u ovom dijelu Hrvatske (prva u Slavoniji), oko koje se nalazi vidikovac s pogledom na grad Požegu i veliki dio Požeške kotline. Zvjezdarnica je otvorena 6. svibnja 2011. za Dan škole. Tako su nastavljena astronomska opažanja koje je još 1888. godine započeo Oton Kučera po kome zvjezdarnica u Gimnaziji danas nosi ime.6 Oton Kučera osnovao je prvu školsku zvjezdarnicu upravo u Gimnaziji u Požegi gdje je sa svojim učenicima započeo prva astronomska opažanja.7 U novoj zgradi astronomska opažanja nastavili su profesori fizike Dragutin Kovačević i Danijel Zubčević te profesorica geografije Maja Regić u izvannastavnoj aktivnosti – Astronomskoj grupi ili fakultativnoj nastavi astronomije. Astronomija u školi dio je programa Centra izvrsnosti Dar Mar koji se vodi u Gimnaziji, programa izvrsnosti namijenjenog darovitoj, talentiranoj i marljivoj djeci i mladima u županiji. U zvjezdarnicu su na astronomska opažanja često pozivani i građani. Prvo javno astronomsko motrenje organizirano je 15. lipnja 2011. kada su Požežani mogli promatrati pomrčinu Mjeseca čemu je prethodilo predavanje Požežanina mr. sc. Ivana Romštajna iz Zvjezdarnice Zagreb. Isto tako

2012. promatrali su Sunčeve pjege i tranzit Venere ispred Sunca (zadnje u ovom stoljeću), 2015. pomrčinu Sunca, a 2016. tranzit Merkura ispred Sunca. Svake godine početkom listopada u okviru Svjetskog tjedna svemira zvjezdarnica je otvorena za građanstvo. Zahvaljujući školskoj zvjezdarnici popularizira se astronomija među učenicima, ali i građanstvom. Od 29. studenog 2013. na krovu Gimnazije, uz ogradu pokraj zvjezdarnice, postavljena je antena za niskofrekventne radiovalove. Astronomska je grupa dobila od Solarnog centra Sveučilišta Stanford (SAD) prijamnik, instalacijski program za računalo i upute za izradu uređaja za kontinuirano praćenje promjena u Zemljinoj ionosferi izazvanih pojavama aktivnosti na Suncu (Super SID monitor – ionosferski monitor). Drago Štokić, bivši učenik Gimnazije, izradio je antenu i posredovao oko nabavljanja opreme sa Stanforda. Podaci ionosferskog detektora iz Gimnazije u Požegi se šalju Solarnom centru Sveučilišta Stanford gdje je centralizirano spremište podataka dobivenih ionosferskim detektorima diljem svijeta.8

Zahvaljujući zvjezdarnici učenici Gimnazije stječu znanja o svemiru, metodama koje su omogućila ta znanja, upoznaju nebeska tijela i pojave u svemiru, osposobljavaju se za kvalitativno i kvantitativno rješavanje  astronomskih problema i zadataka, vrše  astronomska promatranja i dr. čime se mogu pohvaliti rijetki srednjoškolci u našoj državi.

274

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Teleskop ispod kupole Zvjezdarnice Otona KučereFoto: Arhiva Gimnazije

Vidikovac uz zvjezdarnicuFoto: Arhiva Gimnazije

Kupola Zvjezdarnice Otona KučereFoto: Marija Mrkojević

275

Sada

šnjo

st

Državna maturaimnazijalci imaju obvezu polaganja državne mature na kraju svog školovanja od 2009./2010. školske godine. Državna matura je skup obveznih i izbornih ispita iz

općeobrazovnih nastavnih predmeta koje je učenik učio tijekom najmanje četverogodišnjega srednjoškolskog obrazovanja. Ispite provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama i ostalim javnim ustanovama uključenim u provedbu ispita državne mature.

Ciljevi državne mature su:• provjeriti i vrednovati postignuto znanje i

vještine učenika, stečene obrazovanjem prema propisanim općeobrazovnim nastavnim planovima i programima u srednjoj školi, standardnim neovisnim i objektivnim postupkom jednakim za sve učenike

• omogućiti pravedniji pristup nastavku školovanja i zapošljavanju na osnovi stvarnih kompetencija što ih je kandidat stekao srednjoškolskim obrazovanjem

• vrednovati kvalitetu obrazovnog rada u gimnazijama i drugim srednjim školama.

Obvezni ispiti na državnoj maturi su: hrvatski jezik, matematika i strani jezik. Ispiti obveznoga dijela državne mature mogu se polagati na jednoj od dviju razina i to: A – višoj razini i B – osnovnoj razini. Razine se propisuju ispitnim katalozima. Učenik je uspješno položio državnu maturu ukoliko položi sve ispite obveznoga dijela državne mature.

U sklopu ispita izbornoga dijela državne mature biraju se predmeti koji će se polagati, a u jednome roku može se prijaviti najviše šest izbornih predmeta. Popis ispita izbornoga dijela državne mature donosi Nacionalni centar za svaku školsku godinu do početka prijava ispita, a uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnoga za obrazovanje.

Ispiti državne mature provode se u isto vrijeme, s istim ispitnim materijalima i na isti način za sve pristupnike u Republici Hrvatskoj. Time se dobivaju rezultati koji su međusobno usporedivi, a postupak odabira pri upisu na visoka učilišta pravedniji i razvidniji. U jednome danu mogu se polagati najviše dva ispita državne mature. Sadržaj, uvjeti, način i postupak polaganja državne mature i ispita državne mature propisan je  Pravilnikom o polaganju državne mature (Narodne novine“, broj 01/13, 41/19 i 127/19).

Ispite državne mature i studijske programe koje žele upisati kandidati prijavljuju putem  Nacionalnoga informacijskog sustava prijava na visoka učilišta - NISpVU. Uvjete za upis na studijske programe visokih učilišta u Republici Hrvatskoj određuju sama visoka učilišta koja su temeljem Ustava autonomna i sama kreiraju svoju upisnu politiku. 

276

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Aktualni zakonski okvir i reformski procesiIvo Žanetić

školskoj godini 2019./2020. primjenjuju se neki novi ili izmijenjeni zakonski i podzakonski akti kao i kurikulumi koje smo obvezni primjenjivati od ove školske godine.

Posebno treba istaknuti da su u primjeni novi kurikuli svih sedam međupredmetnih tema u svim razredima i svim nastavnim predmetima.

Doneseni su sljedeći Zakoni:1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju

i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 68/2018, 27.7.2018.

2. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, NN116/2018, 21.12.2018.

3. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, NN 17/2019, 20.2.2019.

Doneseni su sljedeći Pravilnici:1. Pravilnik o udžbeničkom standardu te članovima

stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i drugih obrazovnih materijala, NN 9/2019, 25.1.2019.

2. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državne mature, NN 41/2019,

3. 24.4.2019.4. Pravilnik o nagrađivanju učitelja, nastavnika,

stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima, NN 53/2019, 24.5.2019.

5. Pravilnik o izmjeni Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima, NN 59/2019, 14.6.2019.

6. Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, NN 68/2019, 17.7.2019.

7. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama, NN 76/2019, 9.8.2019.

8. Pravilnik o dopuni Pravilnika o zajedničkome upisniku školskih ustanova u elektroničkome obliku - e-Matici, NN 76/2019, 9.8.2019.

9. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, NN 82/2019., 4.9.2019.

Donesene su sljedeće Odluke o donošenju kurikuluma za nastavne predmete te međupredmetne teme te se iste primjenjuju od školske godine 2019./2020.:1. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu

temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019.

2. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Poduzetništvo za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

3. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

4. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Osobni i socijalni razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

5. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Učiti kako učiti za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

6. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

7. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Zdravlje za osnovne škole i srednje škole u

277

Sada

šnjo

st

Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019.8. Odluka o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma

za međupredmetnu temu Zdravlje za osnovne škole i srednje škole u Republici Hrvatskoj, NN 21/2019, 1.3.2019.

9. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 22/2018, 6.3.2018.

10. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019.

11. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Matematike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

12. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Engleski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019

13. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

14. Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

15. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Pravoslavni vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019.

16. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Islamski vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019.

17. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019.

18. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Biologije za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

19. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Kemije za osnovne škole i gimnazije u

Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019.20. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni

predmet Fizike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019.

21. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Geografije za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

22. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 27/2019, 20.3.2019.

23. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Likovne kulture za osnovne škole i Likovne umjetnosti za gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

24. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Glazbene kulture za osnovne škole i Glazbene umjetnosti za gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

25. Odluka o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Glazbene kulture za osnovne škole i Glazbene umjetnosti za gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 69/2019, 19.7.2019.

26. Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tjelesne i zdravstvene kulture za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 27/2019, 20.3.2019.

27. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Latinski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

28. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Etike za gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019.

29. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Filozofije za gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

30. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Logike za gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

31. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Psihologije za gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

278

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

32. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Politike i gospodarstva za gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

33. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Sociologije za gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019.

34. Ispravak odluka o donošenju kurikuluma za nastavne predmete, NN 10/2019, 29.1.2019.

35. Odluka o donošenju nastavnog plana za gimnazijske programe, NN 66/2019, 10.7.2019.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije

trategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu

stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta• jer je suočena s dinamičnim promjenama u društvu,

gospodarstvu i kulturi, u globaliziranom svijetu u kojem nijedna država ne postoji kao izdvojena zajednica

• jer je suočena s izazovima poput primjena novih tehnologija, zaštite okoliša i starenja stanovništva, a koje s uspjehom može rješavati samo uz pomoć znanosti

• jer ima ograničene ljudske, materijalne i prirodne resurse kojima se mora koristiti na najbolji način

• jer je suočena s ograničenim mogućnostima predviđanja dugoročnog razvoja te mora biti spremna na prilagodbe.

Za postizanje razine visokorazvijenih zemalja Hrvatska mora biti otvoreno, mobilno i inovativno društvo.Obrazovanje i znanost od posebnog su javnog interesa. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima. Država preuzima odgovornost za razvoj i upravljanje obrazovnim sustavom u suradnji s privatnim sektorom.

Prema Strategiji, obrazovanje će biti zasnovano na sljedećim načelima: opće osnovno obrazovanje bit će obvezno, bit će osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost sustava, sve osobe – a napose one izložene marginalizaciji i isključenosti – bit će uključene u sustav obrazovanja koje će biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama, poštovat će se ljudska prava i prava djece, svi djelatnici u sustavu bit će kompetentni i poštovat će profesionalnu etiku, odluke će se donositi na demokratski način uz sudjelovanje svih ključnih čimbenika, škole i nastavnici bit će samostalni u osmišljavanju svojeg rada, poštovat će se interkulturalizam i europska dimenzija obrazovanja.Strategija identificira pet ciljeva koji se odnose na cijelu vertikalu odgoja i obrazovanja, bez obzira na to radi li se o formalnim ili neformalnim oblicima izvođenja:1. izgraditi sustav za identificiranje, poticanje, razvoj

sposobnosti i potencijala pojedinaca te ojačati službe za cjeloživotno osobno i profesionalno usmjeravanje

2. unaprijediti kvalitetu i uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete

3. razviti procese i sustav priznavanja neformalno i informalno stečenih znanja i vještina

4. unaprijediti sustav trajnoga profesionalnog razvoja i usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika

5. poticati primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju i obrazovanju.

Reforma kurikula

romjena kurikula jedna je od prvih mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije s ciljem uspostavljanja usklađenog i učinkovitog sustava odgoja

i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene koje ključnim korisnicima i dionicima trebaju omogućiti i osigurati:• Učenicima korisnije i smislenije obrazovanje,

sukladno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te

279

Sada

šnjo

st

bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.

• Roditeljima veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana odgojno-obrazovna očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.

• Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osnaživanje njihove radne uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.

Ove će dugoročne i dugotrajne promjene obuhvatiti i produljenje obveznog obrazovanja na devetogodišnju osnovnu školu, no promjene će biti uvođene stupnjevito, a u prvoj fazi obuhvaćaju:• izradu kurikuluma svih razina i vrsta odgoja i

obrazovanja temeljenih na odgojno-obrazovnim ishodima;

• prijedlog novog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima;

• sustavno osposobljavanje učitelja za primjenu novih kurikuluma i promjene u procesu poučavanja i učenja

• prijedlog načela i smjernica za izradu priručnika, udžbenika i drugih nastavnih pomagala te digitalizaciju istih i korištenje IKT-a u obrazovanju.

Osnovne postavke reforme kurikula

ako zamišljena cvjelovita kurikularna reforma je, između ostaloga, usmjerena na:• Razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje,

• Povećanje razine funkcionalnih pismenosti učenika,• Povezanost obrazovanja s interesima,  životnim

iskustvima, potrebama i mogućnostima učenika,

• Povezanost obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva,

• Jasno određenje odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja) i to ne samo onih kognitivne prirode (znanja), već i onih koji osiguravaju razvoj stavova, vještina, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.

• Osiguravanje veće autonomije učitelja i nastavnika u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, ali i poticanje primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu ulogu učenika u razvoju znanja, vještina i stavova uz podršku učitelja/nastavnika i u interakciji s drugim učenicima.

• Jasno određenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, čime će se osigurati osnova za objektivnije i valjanije ocjenjivanje i vrednovanje učeničkih postignuća.

• Korjenitu promjenu ocjenjivanja, vrednovanja i izvještavanja o postignućima učenika u smjeru vrednovanja kao integralnog dijela procesa učenja.

Neke od osnovnih smjernica reforme na različitim razinama i vrstama odgoja i obrazovanja su:• Igra kao temelj razvoja djece i izbjegavanju

„školifikacije” u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.

• Konceptualna programska promjena svih predmeta u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju kako bi se osigurala relevantnost sadržaja i metoda učenja i poučavanja za sadašnji i budući život učenika te primjerenost njihovoj razvojnoj dobi.

• Uvođenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje koja će omogućiti usmjeravanje interesa učenika i jasnije profiliranje gimnazijskog obrazovanja.

• Uvođenje učenja na radnom mjestu u svim programima strukovnog obrazovanja te povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i olakšavanje prijelaza iz obrazovanja na tržište rada.

280

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Kurikulumski sustav

postojećem odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske dijelom postoje elementi kurikulumskog sustava i oni nisu u dovoljnoj mjeri međusobno usklađeni. Stoga je jedan

od temeljnih ciljeva kurikularne reforme uspostaviti cjeloviti nacionalni kurikulumski sustav koji će međusobno povezati i uskladiti sve njegove elemente: različite vrste kurikulumskih dokumenata, učenje i poučavanje te vrednovanje učeničkih postignuća. Okvir nacionalnoga kurikuluma (ONK) temeljni je dokument kurikulumskog sustava. Izrađuje se u skladu sa smjernicama Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) i razvija određena konceptualna rješenja uspostavljena u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (2011.), uzimajući u obzir i druge relevantne dokumente obrazovne politike. Okvir nacionalnoga kurikuluma (prijedlog iz 2016. godine!) koncipiran je kao temeljni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikulumskog sustava za sve razine i vrste obrazovanja te postavlja vrijednosti, ciljeve i načela sustava. Kao takav, ONK predstavlja temelj za izradu nacionalnih kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, za gimnazijsko i strukovno te za umjetničko obrazovanje, a omogućuje i izradu drugih kurikulumskih dokumenata koji će definirati predmetna područja učenja i poučavanja te međupredmetne teme na koherentan način. Na temelju ONK-a, nacionalnih kurikuluma za različite razine i vrste odgoja i obrazovanja te područnih i međupredmetnih kurikulumskih dokumenata izrađuju se pojedini predmetni kurikulumi. Naposljetku, na temelju svih navedenih kurikulumskih dokumenata, svaka odgojno-obrazovna ustanova pa i Gimnazija izrađuje vlastiti školski kurikulum kojim realizira opće kurikulumske ciljeve, ali i posebne ciljeve proizašle iz njenih specifičnih potreba i uvjeta rada te cjelovitog odgojno-obrazovnog profila i tradicije škole. Jedna od bitnih značajki svih novih kurikulumskih dokumenata njihova je veća otvorenost, odnosno

manji stupanj normiranja, što odgojno-obrazovnim ustanovama i odgojno-obrazovnim radnicima treba omogućiti osjetno veću razinu autonomije u implementaciji kurikuluma, posljedično i veću odgovornost, a učenicima pružiti veću mogućnost izbora i bolje usklađivanje s njihovim interesima, iskustvima i razvojnim potrebama.

Škola za život

ijekom prošle školske godine provedena je eksperimentalna primjena novih kurikula u projektu nazvanom “Škola za život” u 48 osnovnih i 26 srednjih škola iz svih županija u

Republici Hrvatskoj. Eksperimentalni program provodio se u 1. i 5. razredu osnovnih škola te u 7. razredu za predmete biologija, kemija i fizika. U srednjim školama provodio se u 1. razredu gimnazije u svim predmetima te u 1. razredu četverogodišnjih strukovnih škola u općeobrazovnim predmetima.

Cilj eksperimentalnog programa bio je provjeriti primjenjivost novih kurikuluma, oblika i metoda rada te novih nastavnih sredstava s obzirom na sljedeće ciljeve:1. povećanje kompetencija učenika u rješavanju

problema;2. povećanje zadovoljstva učenika u školi te motivacija

njihovih učitelja i nastavnika.

Na osnovi rezultata eksperimentalne primjene, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je donijelo odluku o pokretanju frontalne primjene novih kurikula pa su ove, 2019./2020. školske godine uvedeni novi kurikuli za sve nastavne predmete u 1. i 5. razred svih osnovnih škola, 7. razred svih osnovnih škola za predmete biologija, fizika i kemija, 1. razred svih gimnazija za sve predmete i 1. razred svih strukovnih četverogodišnjih škola za predmete hrvatski jezik, matematika, engleski jezik i njemački jezik.

281

Sada

šnjo

st

Istovremeno su u sve razrede i sve nastavne predmete svih osnovnih i srednjih škola uvedeni novi kurikuli sedam međupredmetnih tema:

• Učiti kako učiti• Poduzetništvo• Uporaba informacijske i

komunikacijske tehnologije (IKT)• Osobni i socijalni razvoj

• Zdravlje• Održivi razvoj• Građanski odgoj i obrazovanje

Redoslijed i raspored uvođenja novih predmetnih kurikula u osnovne i srednje škole tijekom naredne tri školske godine prikazan je u sljedećoj tablici.

Razina Razred 2019./20. 2020./21. 2021./22. 2022./23.

OSNOVNA ŠKOLA

1. svi predmeti uvedeni uvedeni uvedeni

2. svi predmeti uvedeni uvedeni

3. svi predmeti uvedeni uvedeni

4. svi predmeti uvedeni

5. svi predmeti uvedeni uvedeni uvedeni

6. svi predmeti uvedeni uvedeni

7. biologija, fizika i kemija

svi predmeti uvedeni: B, K, F geografija uvedeni uvedeni

8. biologija, fizika i kemija svi predmeti uvedeni: B, K F geografija

SREDNJA ŠKOLA

1. svi predmeti uvedeni uvedeni uvedeni

2. svi predmeti uvedeni uvedeni

3. svi predmeti uvedeni uvedeni

4. svi predmeti i državna matura uvedeni

U svrhu jačanja kompetencija nastavnika i kvalitetnijega nastavnoga procesa Gimnazija u Požegi je opremljena „pametnom“ pločom u aktivu matematike, a svi nastavnici koji predaju u prvome razredu su na upotrebu dobili prijenosna računala. Pametnu ploču

je financirao osnivač, Požeško-slavonska županija, a prijenosna računala su nabavljena preko Europskih strukturnih i investicijskih fondova kroz operativni program Konkurentnost i kohezija.

282

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Crtež idejnog rješenja plana izgradnje sportske dovrane uz zapadno krilo nove zgradu Gimnazije.Crtež iz projektne dokumentacije tvrtke Puni Krug d.o.o

283

Pogl

ed u

bud

ućno

st

Pogled u budućnostMisija i vizija

Strateška uporišta i zadaće

Prioritetni razvojni ciljevi

284

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

roz svoju povijest Gimnazija u Požegi uvijek je bila uzorna odgojno-obrazovna ustanova, ključna u osposobljavanju mladih s područja

Požeštine i cijele Slavonije za studiranje na visokim učilištima ili preuzimanje različitih službeničkih i poduzetničkih poslova u lokalnoj zajednici. Od samog početka ne samo što je bila jedina na području od Varaždina do Crnoga mora, već je i među rijetkima u Europi već 1726. godine dobila posebno izgrađenu školsku zgradu za potrebe nastave prema tadašnjim pedagoškim standardima. Od 1761. do 1776. u njenim okvirima djelovala je Academia Posegana s filozofskim i teološkim fakultetom, što u tom vremenu čini Požegu drugim visokoškolskim središtem u Hrvatskoj nakon Zagreba. Reorganizacijom obrazovnih institucija 1874. godine postaje jedina osmorazredna gimnazija na širem prostoru kontinentalne Hrvatske, a pohađaju je i ponajbolji učenici izvan požeških prostora, uglavnom s područja Austro-Ugarske monarhije, zbog postojanja

Nadbiskupskog orfanotrofija u Požegi. Povjesničar  Tomo Matić  svojedobno je zapisao: „Požeška je Gimnazija zaorala duboku brazdu duševnog i kulturnog preporoda Slavonije poslije oslobođenja od Turaka, kada su i državna vlast i domaći intelektualci, a i mnogi stranci što su dolazili u Slavoniju, ozbiljno nastojali zemlju što više približiti europskom zapadu“.

Jednako preporodno i prosvjetno poslanje zadajemo Gimnaziji u našem vremenu: nakon pada Berlinskoga zida i raspada bivše socijalističke državne zajednice, kada Slavonija zauzima novi geopolitički položaj, a Hrvatska je postala članica Europske unije. Želimo da naša škola i danas, sukladno dugoj tradiciji, bude središte izvrsnosti u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, sa snažnim utjecajem u oblikovanju domoljubne svijesti novih naraštaja te važnom ulogom u prilagodbi potrebama i zahtjevima života naše lokalne zajednice u Europskoj uniji.

Pogled u budućnostIvo Žanetić

K

285

Pogl

ed u

bud

ućno

st

Misija i vizijaMisija Gimnazije u Požegi jest kvalitetno srednjoškolsko i cjeloživotno opće obrazovanje te snažno odgojno i kulturno djelovanje u Požegi i Požeškoj dolini.

Gimnaziju u Požegi vidimo kao središte izvrsnosti srednjoškolskog i cjeloživotnog općeg obrazovanja u hrvatskom obrazovnom sustavu. To je škola čiji učenici polažu ispite državne mature značajno bolje od prosjeka gimnazijalaca u Hrvatskoj, upisuju i uspješno završavaju željene visokoškolske programe obrazovanja te aktivno koriste prilike za cjeloživotno učenje. Gimnazija primjereno potiče učenikovo stvaralačko izražavanje i razvoj njegovih sposobnosti i talenata te ga osposobljava za samostalno, promišljeno i poduzetno odlučivanje o vlastitom profesionalnom razvoju. Njeni učenici prepoznatljivi su po uljudnom ophođenju i postupanju kojim čuvaju dostojanstvo svake osobe, poštuju čovjekova prava i slobode te promiču mir, suradnju i nenasilno rješavanje sukoba. Zagovornici su razumnoga gospodarenja prirodnim izvorima i dobrima te kulture zdravog, stvaralačkog i odgovornog osobnog, obiteljskog i društvenog života. Jasno izražavaju snažnu hrvatsku nacionalnu svijest i domoljublje kao bitnu sastavnicu osobnog identiteta, uz puno razumijevanje,

uvažavanje i toleranciju nacionalnih, kulturnih i drugih različitosti te poštivanje multikulturalizma ukupnog životnog prostora.

U Gimnaziji u Požegi održavaju se raznovrsni i mnogobrojni oblici stručne prakse i usavršavanja nastavnika, stručnih suradnika i studenata nastavničkih studija te se provode različita stručna i znanstvena istraživanja relevantnih pedagoških i društvenih problema. Izvode se različiti oblici izvannastavnog informiranja i obrazovanja učenika, roditelja i širega građanstva u velikom rasponu tema prema konceptu cjeloživotnog obrazovanja. Priređuju se izložbe, predstave, koncerti, multimedijske projekcije, javna predavanja i drugi kulturni događaji u produkciji učenika i njihovih nastavnika mentora i/ili priznatih vanjskih izvođača.

Gimnazija u Požegi je škola kojom su zadovoljni svi dionici odgojno-obrazovnog procesa i javnost, u njoj se učenici, djelatnici, roditelji i posjetitelji osjećaju ugodno, sigurno i zaštićeno, a svi predano suradnički rade na razvoju i unapređivanju učenja i poučavanja u svrhu ostvarivanja školske misije, vizije i ciljeva.

Dan škole, 8. svibnja 2014. godine. Akcija "Zagrlimo Stari grad"Foto: Veronika Ivančević

286

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Strateška uporišta i zadaćeDoktrina ostvarenja misije i vizije te kratkoročnih i dugoročnih ciljeva Gimnazije u Požegi sažeta je u geslu Non progredi est regredi („Tko ne napreduje, nazaduje“ - prijevod  s latinskog prilagođen je svakodnevnoj upotrebi gesla u duhu hrvatskoga jezika!).To znači predanost svakodnevnom učenju i poučavanju novih znanstvenih spoznaja te kritičkom promišljanju potreba i mogućnosti njihove najbolje primjene u osobnom i društvenom životu, u uvjerenju da je tek ono najbolje u svom vremenu dovoljno dobro za školu:• najbolji kurikuli,• kompetentni učitelji,• najbolja učila,• najnoviji izvori,• vrhunski uzori.

Stojiš li na mjestu, ostaješ iza svih koji koračaju dalje u svijetu koji se vrtoglavo mijenja, a kamo i kako krenuti najbolje ćeš odlučiti razumiješ li prirodne i društvene procese objašnjene strogom  znanstvenom metodologijom.

Glavna uporišta za stalan i kvalitetan napredak Gimnazije su:• utemeljnost poučavanja i učenja na suvremenim

znanstvenim, tehnološkim, umjetničkim i duhovnim spoznajama

• odgojno-obrazovni proces koji uravnoteženo aktivira sve sfere učenikove osobnosti te njegove izražene sposobnosti i talente

• vrednovanje učeničkih i profesorskih postignuća zasnovano na kriterijima usporedivim u međunarodnim klasifikacijskim i kvalifikacijskim okvirima

• povijesno nasljeđe i školske tradicije kvalitetno uključene i interpretirane u školskom kurikulu

• jedinstven koncept i oprema nove školske zgrade što omogućuje kvalitetnu i kreativnu izvedbu raznovrsnih oblika odgojno-obrazovnog rada

• upotreba suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svim radnim i suradničkim procesima

• otvorenost i suradnja s lokalnom i svjetskom zajednicom.

Ključne zadaće i poslovi za pokretanje, vođenje i održavanje razvojnih pothvata: • Kreativno i produktivno primjenjivati zakonske

okvire u djelovanju Gimnazije kao kvalitetne srednjoškolske ustanove u lokalnoj zajednici i Republici Hrvatskoj.

• Stvarati i unapređivati odgojno-obrazovne programe i aktivnosti što će svojim sadržajima i metodama najbolje odgovarati razvojnim potrebama učenika i društva.

• Osiguravati najbolje moguće nastavnike i druge zaposlenike te im omogućiti i poticati ih na stalno stručno i osobno usavršavanje, razvoj i stvaralaštvo.

• Kontinuirano osuvremenjivati organizaciju i sredstva rada u Gimnaziji, posebice primjenom napredne informacijske i komunikacijske tehnologije.

• Razvijati suradnju i timski rad sudionika odgojno-obrazovnog procesa uz jasno određivanje i traženje odgovornosti pojedinca u okviru njegovih uloga i zadaća.

• Razvijati projektni rad i veze s relevantnim ustanovama, organizacijama i pojedincima, a osobito s hrvatskim školama te drugim hrvatskim kulturnim ustanovama i društvima u inozemstvu.

• Stručno skrbiti o povijesnom nasljeđu te aktivno promicati tradicijska obilježja Gimnazije, a osobito dobra pedagoška rješenja i postignuća iz prošlosti.

• Stalno aktivno tražiti sponzore i donatore te zagovarati Gimnaziju u javnosti.

• Primjenjivati nacionalne i međunarodne standarde kvalitete.

• Uključivati se u odgovarajuće programe Europske unije i Ujedinjenih naroda.

287

Pogl

ed u

bud

ućno

st

Prioritetni razvojni ciljevi1. U suradnji s osnivačem, Ministarstvom i ostalim

relevantnim čimbenicima, proaktivno tražiti izvore financiranja i pokretanje izgradnje i opremanje dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (TZK) te uređenje vanjskih igrališta, čime će se konačno završiti cijeli kompleks nove gimnazijske zgrade i osigurati standardni uvjeti za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u trima srednjim školama u Požegi: Gimnaziji, Glazbenoj školi i Katoličkoj gimnaziji.

2. U suradnji s osnivačem, Ministarstvom i ostalim relevantnim čimbenicima, proaktivno tražiti najbolja rješenja za održivim gospodarenjem novom zgradom i njenim infrastrukturnim resursima u dva moguća glavna smjera:

• proširenjem djelatnosti gimnazije na područje cjeloživotnog općeg obrazovanja odraslih izradom i ponudom novih kurikula sukladno potrebama u lokalnom obrazovnom sustavu

• ugovaranjem korištenja slobodnih prostornih i infrastrukturnih kapaciteta s drugim zainteresiranim potencijalnim korisnicima, čija djelatnost je komplementarna uspješnom djelovanju naše Gimnazije, prvenstveno Veleučilištu u Požegi te drugim javnim ili privatnim obrazovnim i kulturnim institucijama.

3. Kontinuirano poboljšavati i osuvremenjivati organizaciju i sredstva rada u Gimnaziji, posebice primjenom napredne informacijske i komunikacijske tehnologije te ostalih suvremenih nastavnih sredstava i pomagala. Nakon deset godina iskustva u korištenju nove zgrade, sustavnim akcijskim planom poboljšanja organizacije prostora i radnih uvjeta u školi prvenstveno valja:• Proširiti, funkcionalno preurediti i dodatno

opremiti prostore za nastavu prirodoslovnih predmeta, informatike i matematike.

• Osigurati uvjete za nastavu na više razina i praktičan (laboratorijski) rad u području

prirodoslovlja, novih tehnologija, inženjerstva i matematike (STEM) u manjim obrazovnim grupama.

• Osigurati primjenu suvremenih tehnologija e-učenja u svim oblicima obrazovnog rada i njihovu dostupnost u svim školskim radnim prostorima.

• Stalno opremati praktikum za robotiku, automatiku i ostale nove tehnologije najnovijim uređajima, sredstvima i pomagalima.

• Urediti i opremiti politehničku radionicu u kojoj će učenici moći u sigurnom radnom okružju na prilagođenim strojevima izrađivati različite rekvizite, pomagala, dijelove robota i slično.

• Urediti i opremiti kompletan multimedijski studio za kvalitetnu produkciju multimedijskih sadržaja.

4. Sustavnim internim oblicima permanentnog stručnog usavršavanja podizati razinu kompetencija nastavnika i stručnih suradnika, a time i razvojnih kapaciteta Gimnazije, prvenstveno u sljedećim područjima:• Izrada kurikula zasnovanih na ishodima

učenja sukladno instrumentariju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO-a)

• Priprema i provedba projekata po metodologiji EU

• Primjena uspješnih oblika i metoda pedagoškog vođenja razrednog odjela

• Primjena suvremenih dokimoloških pristupa u vrednovanju učeničkih znanja i umijeća

• Primjena suvremenih oblika i metoda rada s darovitim učenicima.

5. Stvarati odgojno-obrazovne programe i aktivnosti što će svojim sadržajima i metodama najbolje odgovarati razvojnim potrebama učenika i društva,

288

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

a osobito programe izvrsnosti u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) namijenjene darovitim i marljivim učenicima. U tu svrhu okupiti i organizirati partnersku grupu čije će jezgro, uz Gimnaziju činiti: Javna ustanova Park prirode Papuk, Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, Hrvatske šume - Uprava šuma Podružnica Požega, Hrvatske vode - Vodnogospodarska ispostava za mali sliv “Orljava-Londža” sa sjedištem u Požegi, Institut Ruđer Bošković u Zagrebu, Veleučilište u Požegi i Društvo za edukaciju van okvira iz Zagreba. Grupa će surađivati u sljedećim aktivnostima: • Osnovati znanstveni kamp za suradničko

učenje i istraživanje u području zaštite okoliša i održivog razvoja u Velikoj u okviru Parka prirode Papuk. Program rada u kampu zasnovati na već izrađenom i verificiranom kurikulu „Zaštita okoliša i održivi razvoj za gimnazije i druge srednje škole“.

• Razviti i verificirati programe izvrsnosti iz STEM područja u okviru već pokrenutoga Centra izvrsnosti Dar Mar te razviti djelatnost Centra u punom zacrtanom opsegu i unaprijediti rad s darovitom djecom na županijskoj razini.

• Redovito vršiti motrenja i mjerenja u okolišu i prirodi naše županije u organizaciji Gimnazijskog ekološkog laboratorija te stalno dopunjavati Ekološki leksikon Požeško-slavonske županije novim prilozima.

• Svake druge ili najdulje svake četvrte godine organizirati konferenciju o zaštiti okoliša i održivom razvoju Županije na kojoj će izlagati vrsni stručnjaci te najbolji učenici istraživači i društveni aktivisti.

6. U suradnji s osnivačem, Ministarstvom i ostalim relevantnim čimbenicima, proaktivno tražiti izvore financiranja za osiguranje održivih uvjeta i organizaciju sustavnih astronomskih motrenja i edukacije iz astronomije na promatračkom mjestu

na krovu naše Gimnazije (našoj „zvjezdarnici“). U tom smislu razviti primjeren kurikul za osnovnu i srednju školu, organizirati lokalnu astronomsku zajednicu kao dio regionalne i nacionalne astronomske zajednice te osmisliti, pokrenuti i organizirati regionalnu astronomsku manifestaciju „Dan(i) panonskoga neba“.

7. Nastaviti i intenzivirati provedbu projekta samovrednovanja Škole u svrhu podizanja kvalitete odgojno-obrazovnog procesa te postupno uvoditi provjerene nacionalne i međunarodne standarde kvalitete za škole našeg profila.

8. Završiti poslove prikupljanja, evaluacije, sređivanja, adekvatnog pohranjivanja i izlaganja povijesno vrijednoga arhivskoga i muzejskoga blaga priskrbljenog i naslijeđenog tijekom tri stoljeća djelovanja naše Gimnazije, u svrhu čuvanja i promicanja identiteta i uloge požeške Gimnazije u nacionalnom obrazovnom sustavu: • završiti projekt „Virtualni muzej“

• osiguravati sredstva i uvjete za stalno održavanje, popravke i pohranjivanje postojećih i prikupljanje novih eksponata te njihovo povremeno ili stalno izlaganje u gimnazijskom školskom muzeju prema pravilima struke

• izraditi digitalni katalog cjelokupnoga zaštićenog knjižnog fonda, sistematizirati građu prema pravilima struke i prezentirati je javnosti

• pokrenuti zakonom određenu proceduru za dodavanje imena grada Požege uz sadašnji naziv naše Škole, kako bi ubuduće njeno novo službeno puno ime bilo „Gimnazija Požega“ (ionako već neslužbeno udomaćeno).

9. Nastaviti i poboljšati klasičnu i elektroničku nakladničku djelatnost u svrhu što cjelovitijeg, potpunijeg, ažurnijeg i općenito kvalitetnijeg predstavljanja Gimnazije u javnosti putem sljedećih ključnih izdanja:

289

Pogl

ed u

bud

ućno

st

• Školsko mrežno mjesto www.gimpoz.hr preseliti na komercijalni poslužitelj i dalje ga redovito razvijati na novoj suvremenoj tehnološkoj platformi te osigurati kvalitetnu prisutnost Škole na relevantnim društvenim mrežama.

• Izraditi i objaviti monografiju o radu Gimnazije nakon obnove programa od 1992. godine do danas, a koja će se sadržajem i stilom nastaviti na knjigu Filipa Potrebice „Tri stoljeća Požeške gimnazije“.

• Obnoviti tradiciju objavljivanja godišnjih izvještaja o radu škole na kraju svake školske godine.

• Uvesti novi format izvještavanja o životu, radu i postignućima iste generacije maturanata, radnog naziva „Gimnazijski spomenar“, koji bi obuhvatio sve četiri godine njihovoga školovanja primjenom suvremenog stila izbora, uređivanja i prikazivanja sadržaja.

10. Primjenjivati i stalno poboljšavati sve oblike participacije roditelja u kreiranju, ostvarivanju i vrednovanju školskoga kurikula, a osobito u transparentnom i socijalno osjetljivom sufinanciranju i upravljanju ulaganjem sredstava u održavanje postojeće razine i razvoja višeg pedagoškog standarda u Školi. Između ostalog, poželjni srednjoročni ciljevi mogu biti: • Uvođenje najpovoljnijeg prijenosnog računala

kao obveznog nastavnog sredstva za sve učenike od 1. razreda (moguća jeftinija zajednička javna nabava!)

• Uvođenje uniformirane učeničke opreme za TZK (dresova, trenirki i patika) koja bi sadržavala oznake naše Gimnazije (moguća jeftinija zajednička javna nabava!)

• Nabava nužne lektirne građe i novih izdanja za referentnu zbirku enciklopedija, leksikona, rječnika i priručnika u školskoj knjižnici i čitaonici.

11. Potaknuti i organizacijski podržati osnivanje i djelovanje Društva bivših učenika Gimnazije u Požegi (Alumni) kao udruge građana što će okupljati i povezivati bivše učenike koji žele održati međusobnu komunikaciju i vezu s Gimnazijom u duhu prijateljstva, suradnje, uzajamnog pomaganja i stvaralaštva. Ključne aktivnosti Društva trebale bi biti:• organizacija okupljanja za godišnjice mature• pomoć novim naraštajima učenika u izboru

studija i početnoj prilagodbi na studentski život• upoznavanje učenika i nastavnika sa

suvremenim postignućima i problemima u svojim područjima djelovanja, bilo u znanosti, tehnologiji, umjetnosti, filozofiji, politici, zaštiti čovjekovih prava i okoliša ili drugim područjima

• pronalaženje sponzora i donatora za materijalnu pomoć u školovanju siromašnih i drugih učenika u potrebi te poboljšanje pedagoškog standarda u Gimnaziji.

290

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Fotografija knjiga iz zaštićene zbirke Gimanzije u Požegi.Foto: Marija Mrkojević

291

Izvo

ri

IzvoriTiskana građa

e-Građa

Godišnji izvještaji Gimnazije u Požegi

292

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

IzvoriPriredila Ivana Kajinić Čenić

Tiskana građa1. 290 godina Klasične gimnazije u Splitu: 1700 –

1990. 1990. Ur. Pilplović, S. Književni krug. Split.2. 300. obljetnica splitskoga sjemeništa i klasične

gimnazije: (1700. – 2000.): zbornik radova. 2000. Priredio Banić, I. Crkva u svijetu – Nadbiskupsko sjemenište (Nadbiskupska klasična gimnazija „Don Frane Bulić“). Split.

3. Adamček, J. 1977. Požega i Požeška županija u srednjem vijeku. U: Požega 1227-1977. Ur. Mažuran, I. Skupština općine Slavonska Požega – Odbor za proslavu 750-godišnjice grada Slavonske Požege. Slavonska Požega. Str. 111-120.

4. Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega.

5. Banić, I. 2000. (Nad)biskupijska klasična gimnazija u Splitu (1906. – 2000.). U: 300. obljetnica splitskoga sjemeništa i klasične gimnazije: (1700. – 2000.): zbornik radova. Priredio Banić, I. Crkva u svijetu – Nadbiskupsko sjemenište (Nadbiskupska klasična gimnazija „Don Frane Bulić“). Split. Str. 461–598.

6. Batinić, Š. i dr. 2007. Klasične  gimnazije u Hrvatskoj. Hrvatski školski muzej. Zagreb.

7. Bucić, P. 2008. Oton Kučera i srednjoškolska nastava. U: Život i djelo Otona Kučere: zbornik

radova sa znanstveno-stručnog skupa ˝Život i djelo Otona Kučere (1857.-1931.)˝, održanog na Zvjezdarnici Zagreb, 7. prosinca 2007. godine, u povodu obilježavanja 150. godišnjice rođenja hrvatskog velikana Otona Kučere. Ur. Kren, T. Zagrebački astronomski savez - Zvjezdarnica Zagreb. Zagreb. Str. 31-38.

8. Bucić, P. 2003. Predgovor. U: Zbornik znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije: o njezinoj 300. godišnjici djelovanja: (1699. – 1999.). Ur. Potrebica, F. Naklada Slap – Gimnazija. Jastrebarsko – Požega. Str. 9–10.

9. Bucić, P., Milanović, B., Musil, S., Siluković, D. 2012. Značenje požeške Gimnazije tijekom tri stoljeća njezina postojanja. Radovi zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi (1). Ur. Jelčić, D. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb – Požega. Str. 131–148.

10. Buturac, J. 1977. Crkveno-kulturna povijest Požege i okolice: 1227 – 1977: prigodom proslave 750-godišnjice života grada Požege. Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda. Zagreb.

11. Buturac, J. 1970. Fra Ivan Požežanin za Latinsku školu u Požegi g. 1637. U: Almanah Gimnazije u

293

Izvo

ri

Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 45–52.

12. Ćuže-Abramović, V. 2014. Deset godina rada Kreativne radionice učenika Gimnazije (KRUG). Historia Possegana novae themae I. Ur. Tadić, V. Povijesno društvo Požega. Požega. Str. 204–213.

13. Dukat, A. Klasična gimnazija danas i hrvatski školski sustav. 2007. U: Thesaurus Archigymnasii: zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu: 1607. – 2007. Ur. Koprek, I. Klasična gimnazija. Zagreb. Str. 729–734.

14. Ekološki leksikon Požeško-slavonske županije. 2015. Ur. Žanetić, I. i dr. Gimnazija. Požega.

15. Fancev, F. 1922a. Isusovci i slavonska knjiga XVIII. stoljeća. Zagreb.

16. Fancev, F. 1922b. Prilog kulturnoj historiji Slavonije XVIII. vijeka. U: Zbornik za pučku prosvjetu I, sv. 1/2. Pučko sveučilište u Zagrebu. Zagreb.

17. Gel – gimnazijski ekološki laboratorij: projekt: od ideje do kurikula “Zaštita okoliša i održivi razvoj”. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega.

18. GIM-1699: list požeške gimnazije. 2007. – 2010. 19. Gimnazijska sjećanja. 1996. Ur. Heli, R. Maturanti

1956. Požega.20. HŠM – Halo škola? Muzej? 2014. Ur. Dumbović

Žužić, I. i Manin, B. Hrvatski školski muzej. Zagreb.21. Izložba: Mladi čuvaju baštinu: požeški gimnazijalci

i Grgurevo; Mladi čuvaju baštinu: Od babe Luce do svete Lucije. 2019. U: Dani europske baštine. Ur. Trupković, D. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Zagreb. Str. 44–45.

22. Jakić, T. Sjećanja na Požegu. U: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 129–131.

23. Jelčić, D. 1977. Vallis Aurea: eseji i portreti. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb.

24. Jenč, S. 1970. Doživotno „dovoljan“. U: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 120–124.

25. Jubilarna proslava škole. 1970. U: Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1969 – 70. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slavonskoj Požegi. Slav. Požega. Str. 5–14.  

26. Kajinić Čenić, I. 2019. Školska knjižnica Gimnazije u Požegi. Diplomski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.

27. Kempf, B. 1964. Đački štrajk u Požegi 1912. godine. U: Godišnji izvještaj: školska godina 1963. – 64. Gimnazija u Slavonskoj Požegi. Slav. Požega. Str. 13–17.

28. Kempf, B. 1970. Profesor Oton Kučera na radu u Požeškoj gimnaziji od 1866. do 1892. g. U: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 113–116.

29. Kempf, J. 1996. Moja požeška sjećanja. Matica hrvatska, Ogranak. Požega. Str. 54-62.

30. Kempf, J. 1995. Požega: zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Požege i Požeške županije: s 4 priloga i s 318 slika u tekstu. Matica hrvatska, Ogranak Požega – Naklada Slap. Požega – Zagreb.

31. Kolar, M. 1995. Filip Potrebica, Tri stoljeća Požeške gimnazije, Jastrebarsko: Naklada Slap, 1994., Biblioteka Posegana, knj. 2, 418 str. Prikaz. U: Zlatna dolina: zbornik radova Požeštine I(1). Ur. Potrebica, F. Društvo za hrvatsku povjesnicu. Požega. Str. 241–244.

32. Kovačević, I. i Strižić, I. 1970. Sjećanja na razrednika profesora Mirka Seljana. U: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 109–112.

33. Kovačić, S. 2000. Filozofski studij – licej u splitskom sjemeništu od 1817. do 1856. godine. U: 300. obljetnica splitskoga sjemeništa i klasične gimnazije: (1700. – 2000.): zbornik radova. Priredio Banić, I. Crkva u svijetu – Nadbiskupsko sjemenište (Nadbiskupska klasična gimnazija „Don Frane Bulić“). Split. Str. 433–460.

294

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

34. Koydl, I. Naš meteorolog Andrija. U: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699–1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 125–128.

35. Ljubljanović, S. 1966. Zapažen rad profesora i učenika. U: Požeški zbornik: književnost, umjetnost, nauka, ekonomika, društvo (II). Ur. Ljubljanović, S. Matica hrvatska – Pododbor Slavonska Požega. Slavonska Požega. Str. 229–230.

36. Matić, T. 1938. “Abecevica iz XVIII. vijeka za analfabete” u požeškom kraju. Sarajevo.

37. Matić, T. 1935. Isusovačke škole u Požegi: (1698-1773). Sarajevo.

38. Matić, T. 1994. Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije Preporoda: (odabrana poglavlja); Slavonsko selo u djelima hrvatskih pisaca potkraj osamnaestoga vijeka. Slavonska naklada “Privlačica”. Vinkovci.

39. Maturanti požeške  gimnazije: školska godina 1947/48. 1999. Maturanti. Požega.

40. Obilježavanje i proslava 300. obljetnice Gimnazije u Požegi: tri stoljeća za treće tisućljeće. 1999. Ur. Bucić, P. Gimnazija Požega. Požega.

41. Paulsen, F. 21897. Geschichte des gelehrten Unterrichts auf den deutschen Schulen und Universitäten vom Ausgang des Mittelalters bis zur Gegenwart. de Gruyter. Leipzig.

42. Pavlić, K. Pregled nastavnih planova u 400 godina. 2007. U: Thesaurus Archigymnasii: zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu: 1607. – 2007. Ur. Koprek, I. Klasična gimnazija. Zagreb. Str. 735–746.

43. Pečur Vuković, M. 1999. 300 godina Gimnazije u Požegi: 1699. – 1999. Opera Gimnasii Posegani 1999 (2). Str. 14–19.

44. Petković, A. 1964. Devedeset maturantskih generacija. U: Godišnji izvještaj: školska godina 1963. – 64. Gimnazija u Slavonskoj Požegi. Slav. Požega. Str. 19–35.

45. Petković, A. 1970. Pedeset i pet tisuća učenika Požeške gimnazije. U: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 –

1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 11–20.

46. Petković, A. 1974. Obrazovanje djevojaka i prve učenice Gimnazije u Požegi. Požeški zbornik: književnost, umjetnost, nauka, ekonomika, društvo (IV). Ur. Petković, A. Općinska konferencija socijalističkog saveza radnog naroda Slav. Požega. Slavonska Požega. Str. 95—114.

47. Potrebica, F. 1970. Devedeset godina djelovanja Društva za potporu siromašnih učenika Gimnazije u Slav. Požegi (1854. – 1944.). U: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 21–35.

48. Potrebica, F. 1964. Godišnji izvještaji Požeške gimnazije. U: Godišnji izvještaj: školska godina 1963. – 64. Gimnazija u Slavonskoj Požegi. Slav. Požega. Str. 37–84.

49. Potrebica, F. i dr. 2004a. Kulturna baština Požege i Požeštine. Spin Valis. Požega.

50. Potrebica, F. 2002. Obrt u gradu Požegi i Požeškoj kotlini. Udruženje obrtnika. Požega.

51. Potrebica, F. 21995. Povijest knjižnica Požeške kotline. Naklada Slap. Jastrebarsko.

52. Potrebica, F. 2004b. Požeška ekstenza 1920. – 1990. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin 14–15. Ur. Mohorovičić, A. Zavod za znanstveni rad. Varaždin. Str. 97–116.

53. Potrebica, F. 1984. Požeška županija za revolucije 1848. – 1849. Sveučilište u Zagrebu – Centar za povijesne znanosti, Odjel za hrvatsku povijest. Zagreb.

54. Potrebica, F. 1994. Tri stoljeća požeške gimnazije. Naklada Slap. Jastrebarsko.

55. Potrebica, F. 2003. Tri stoljeća požeške Gimnazije. U: Zbornik znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije: o njezinoj 300. godišnjici djelovanja: (1699. – 1999.). Ur. Potrebica, F. Naklada Slap – Gimnazija. Jastrebarsko – Požega. Str. 13–27.

56. Požega: 1227–1977. 1977. Ur. Štrbašić, M. Skupština općine, Odbor za proslavu 750-godišnjice grada. Slavonska Požega.

295

Izvo

ri

57. Požega, Grgurevo i tradicijsko vinogradarstvo požeškog kraja. 2019. Ur. Jurković, R. Asesor. Zagreb.

58. Prvijenci iz kukuljica: zbornik odabranih učeničkih radova članova GIM-LIT skupine od 2008. do 2018. godine: deset godina literarnog stvaralaštva. 2019. Ur. Lešić, K. Gimnazija Požega. Požega.

59. Res-Koritić, Z. 1964. Nekad san – danas stvarnost. U: Godišnji izvještaj: školska godina 1963. – 64. Gimnazija u Slavonskoj Požegi. Slav. Požega. Str. 85–88.

60. Smičiklas, T. 1876. Život i djela Vjekoslava Babukića. Zagreb.

61. Socijalistički samoupravni preobražaj odgoja i obrazovanja u SR Hrvatskoj: 1974 -1984. 1985. Ur. Podrebarac, V. Školske novine. Zagreb.

62. Stanje okoliša Požeško-slavonske županije: rezultati motrenja i istraživanja od kolovoza 2013. do siječnja 2015. godine. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega.

63. Tanay, E. 1970. 1914. – 1916. U: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 117–119.

64. Thesaurus Archigymnasii: zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu: 1607. – 2007. 2007. Ur. Koprek, I. Klasična gimnazija. Zagreb.

65. Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o djelatnosti požeške Gimnazije. 1999. Ur. Rapo, V. Gimnazija u Požegi. Požega.

66. Turković, M. 1906. Vlastelinstvo Kutjevo. Zagreb.67. Valečić, G. 1927. Povijest požeške gimnazije. U:

Spomen-izvještaj Državne gimnazije u Slav. Požegi: za škol. godinu 1926. – 7.: prigodom proslave 200-godišnjice opstanka Gimnazije. Nastavnički savjet. Slav. Požega. Str. 5-53.

68. Vanino, M. 1916. Nekoliko crtica o analfabetskim tečajevima i ostalom pučko-prosvjetnom radu požeških Isusovaca. Vjesnik Književnoga društva sv. Jeronima 3/4. Str. 113–120.

69. Vanino, M. 1930. Povijest filozofijske i teologijske

nastave u Isusovačkoj akademiji u Zagrebu: 1633-1733. Naklada Hrv. Bog. Akademije. Zagreb.

70. Vidmar, I. 1999. Desetogodišnjaci u gimnaziji. U: Požeški mozaik: (iz naših djetinjastih i đačkih dana do godine 1902.). Matica hrvatska Požega. Požega. Str. 28–30.

71. Vidović, M. 2000. Klasična gimnazija u splitskom sjemeništu (1700. – 1817.). U: 300. obljetnica splitskoga sjemeništa i klasične gimnazije: (1700. – 2000.): zbornik radova. Priredio Banić, I. Crkva u svijetu – Nadbiskupsko sjemenište (Nadbiskupska klasična gimnazija „Don Frane Bulić“). Split. Str. 371–407.

72. Vugrinec, V. 1964. Doprinos učenika Gimnazije narodnooslobodilačkoj borbi. U: Godišnji izvještaj: školska godina 1963. – 64. Gimnazija u Slavonskoj Požegi. Slav. Požega. Str. 7–12.

73. Vugrinec, V. 1970. Nastava fizike u našoj školi. U: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 37–43.

74. Wittenberg, T. 2009. Almanah Gimnazije upisnika u prve razrede 1948. u Požegi. Udruga za njegovanje kulturne baštine, šport i rekreaciju Bolta. Požega.

75. Zaninović, M. 1990. Pregled razvoja gimnazija do naših dana. U: 290 godina Klasične gimnazije u Splitu : 1700 – 1990. Ur. Pilplović, S. Književni krug. Split. Str. 23–35.

76. Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za gimnazije i druge srednje škole. 2015. Ur. Žanetić, I. i dr. Gimnazija. Požega.

77. Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za gimnazije i druge srednje škole: priručnik za učenike. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega.

78. Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za gimnazije i druge srednje škole: priručnik za nastavnike. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega.

79. Zbornik znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije: o njezinoj 300. godišnjici djelovanja: (1699. – 1999.). 2003. Ur. Potrebica, F. Naklada Slap – Gimnazija. Jastrebarsko – Požega.

296

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

e-Građa1. Ekološki leksikon Požeško-slavonske županije.

2015. Ur. Žanetić, I. i dr. Gimnazija. Požega. URL: http://www.gelnet.hr/download/file/fid/383

2. Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za gimnazije i druge srednje škole: priručnik za učenike. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega. URL: http://gel.gimpoz.hr/download/file/fid/382

3. Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za gimnazije i druge srednje škole: priručnik za nastavnike. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega. URL: http://www.gelnet.hr/download/file/fid/381

Vizualni identitet GEL projekta: Denis Treskanica - Agencija Točka Požega

297

Izvo

ri

Godišnji izvještaji Gimnazije u Požegi1. Izvješće o Kralj. [Kraljevskoj] Velikoj Gimnaziji u

Požegi: za školsku godinu: 1882./83. 2. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za

školsku godinu: 1887. – 1898. 3. Izvješće Kralj. velike gimnazije u Požegi: koncem

školske godine 1890. – 91. 4. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za

školsku godinu: 1904. – 1905. 5. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za

školsku godinu: 1908. – 1909. 6. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za

školsku godinu: 1910. – 1911. 7. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za

školsku godinu: 1911. – 1912. 8. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za

školsku godinu: 1912. – 1913. 9. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za

školsku godinu: 1915. – 1916. 10. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za

školsku godinu: 1916. – 1917. 11. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za

školsku godinu: 1918. – 19. 12. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za

školsku godinu: 1920. – 21.13. Spomen-izvještaj Državne gimnazije u Slav. Požegi:

za škol. godinu 1926. – 7.: prigodom proslave 200-godišnjice opstanka Gimnazije.

14. Izvještaj Državne realne gimnazije u Slav. Požegi: za škol. godinu 1929. – 30. Izvještaj Državne realne gimnazije u Slav. Požezi: za školsku godinu 1930. – 31.

15. Izvještaj Državne realne gimnazije u Slav. Požegi: za školsku godinu 1932. – 33.

16. Izvještaj Državne realne gimnazije u Slavonskoj Požegi: za školsku godinu 1934.– 35. 

17. Izvještaj Državne realne gimnazije u Slavonskoj Požegi: za školsku godinu 1935. – 36.

18. Izvještaj za školsku godinu 1936. – 37. 19. Izvještaj za školsku godinu 1937. – 38. 20. Izvještaj za školsku godinu 1938. – 39. 21. Izvještaj za školsku godinu 1939. – 40. 22. Izvješća za škol. god. 1941. – 1942., 1942. – 1943.,

1943. – 1944. 23. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1959. – 60. 24. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1960. – 61. 25. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1961. – 62. 26. Godišnji izvještaj: školska godina 1963. – 64.  27. Godišnji izvještaj: šk. god. 1964.– 65.  28. Godišnji izvještaj: šk. god. 1965. – 66. 29. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1966. – 67. 30. Godišnji izvještaj: šk. god. 1967. – 68. 31. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1968. – 69. 32. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1969. – 70. 33. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1970./71.34. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1971./72.  35. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1972./73. 36. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1973. – 74. 37. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1974./75.38. Godišnji izvještaj: za školsku god. 1975. – 76.  39. Godišnji izvještaj: školska godina 1979. – 80. 40. Godišnji izvještaj: školska godina 1980. – 81. 41. Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. 42. Godišnji izvještaj: školska godina 1986. – 1987. 43. Godišnji izvještaj: školska godina 1987. – 1988. 44. Godišnji izvještaj: školska godina 1989. – 1990. 45. Godišnji izvještaj: školska godina 1991./92. 46. Gimnazijski godišnjak: školska godina 1992./93. :

školska godina 1993./94.

298

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Dio stare katedre s inventarnim knjigama na radnoj plohi i u pozadini vitrine sa zaštićenim knjigama u prostoru stalnog postava školskog muzeja.Foto: Marija Mrkojević

299

Dod

atak

DodatakPopis djelatnika požeške gimnazije

Popis maturanata od 1992. do 2019. godine

300

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Dodatak

Popis djelatnika (1699. – 2019.)Nataša Puljašić

ačiniti sveobuhvatan popis djelatnika požeške Gimnazije od njenih početaka do danas jedinstven je pothvat na koji su se odvažili članovi uredništva

monografije u povodu 320. obljetnice njezina osnutka. U dosadašnjim publikacijama o povijesti Gimnazije djelatnici su navođeni parcijalno (samo ravnatelji ili istaknuti gimnazijski profesori) što je svakako dobar temelj za istraživačke pothvate toga tipa, ali i dokaz ozbiljnosti zadatka postavljenoga pred članove uredništva monografije o Gimnaziji. Povjesničar Tomo Matić svojedobno je rekao kako je „Gimnazija zaorala duboku brazdu duševnog i kulturnog preporoda Slavonije poslije oslobođenja od Turaka…“, a upravo je Tomo Matić zaorao brazdu popisa djelatnika požeške Gimnazije od njezinih početaka u svojoj publikaciji „Starješine požeških isusovaca (1698. – 1773.)“. U svome popisu Tomo Matić navodi pionire gimnazijskoga obrazovnog sustava, njihove uloge prilikom osnutka i početne faze razvoja Gimnazije i trajanje njihova zaposlenja u školi. U tumačenju titula, odnosno uloga spomenutih zaposlenika u školi uvelike je pomogla

profesorica latinskoga jezika Miriam Jurić. Popis Tome Matića staje s 1773. godinom, nakon čega nastaje svojevrsna praznina u popisu sve do 1873. godine, koju članovi uredništva zbog nedostupnosti izvora u ovoj prilici nisu uspjeli premostiti. Za izradu popisa od 1873. godine do suvremenoga doba članovi uredništva radili su na izvornim arhivskim dokumentima dostupnima u prostorima Gimnazije i Državnoga arhiva u Slavonskom Brodu – Odjela u Požegi. Ovom prigodom zahvaljujemo zaposlenicima Arhiva na čelu s voditeljem Odjela, gospodinom Tomislavom Radonićem. Radi se o „Matici sposobnih 1873. – 1923.“, „Matici sposobnih 1916. – 1927.“, „Matičnoj knjizi o službenicima državne realne gimnazije u Požegi“, „Matičnoj knjizi Gimnazije u Slavonskoj Požegi“, „Matičnoj knjizi radnika – Centar za usmjereno obrazovanje“. Struktura navedenih izvora vrlo je slična i u pravilu se sastojala od osobnih podataka o zaposleniku (ime i prezime, nacionalnost, vjeroispovijest, bračni status, podaci o djeci), stupnju obrazovanja i ulozi u školi (ponekad i podaci o visini plaće, doprinosima ili potporama koje je zaposlenik primao), početku i prestanku radnoga odnosa i ustanovi

N

301

Dod

atak

iz koje zaposlenik dolazi, podataka o službi koju je zaposlenik obavljao uz redovan posao (primjerice je li se bavio književnim radom ili objavljivao stručne članke) te podataka o pohvalama, ukorima, dopustima ili smrti. Podaci o nekim djelatnicima vrlo su opširno prikazani tako da se čitav profesionalni, pa i osobni put pojedinca mogao vrlo lako rekonstruirati, no o nekim djelatnicima podataka je vrlo malo ili čak nimalo, ovisi o osobi koja je bila zadužena za vođenje knjige. Upravo zbog nedostupnosti pojedinih izvora, oštećenja na određenim mjestima ili manjkavosti u vođenju istih, popis djelatnika Gimnazije nije potpun, no svakako je polazište za daljnja istraživanja. U popisu postoje određene nepoznanice koje su u tekstu označene znakom upitnika (?) koji se odnosi na sljedeće:a) upitnik na mjestu gdje nije bilo moguće točno

odgonetnuti ime i prezime zaposlenikab) upitnik na mjestu gdje nije bilo moguće iščitati

točnu titulu zaposlenika, odnosno ulogu u školi ukoliko ista nije naznačena u izvoru

c) upitnik na mjestu gdje iz izvora nije vidljiv točan početak ili prekid radnoga odnosa zaposlenika

d) upitnik kada iz izvora nije vidljivo radno mjesto prije zaposlenja u Centru za usmjereno obrazovanje,

odnosno u Gimnaziji u Požegi.Također je važno napomenuti kako su titule, uloge u školi i nazivi institucija navođeni izvorno, bez većih lektorskih i korektorskih intervencija kako bi se zadržala izvornost dokumenta. Rad na izradi popisa djelatnika Gimnazije, kao i čitavoj monografiji o povijesti dugoj 320 godina, opsežan je intelektualni i duhovni pothvat koji iziskuje mnogo stvaralačke i istraživačke energije, ali i entuzijazma i ljubavi prema instituciji čiji smo neodvojivi dio. Međutim, posao je to koji iziskuje višestruke provjere, po mogućnosti, više stručnih pojedinaca. Zbog ograničenosti vremena, opsežnosti podataka s jedne strane, ali i nedostatka izvora s druge strane, svjesni smo pogrešaka i nenamjernih propusta koji su se sigurno dogodili prilikom izrade popisa. Uredništvo ove monografije shvaća ga kao polazište za daljnja istraživanja i dokument otvorenoga tipa te su svi savjeti, preporuke i eventualni izvori dobrodošli. Neophodno je zahvaliti profesorima koji su radili na izradi popisa ili provjeri podataka: Draganu Silukoviću, Ivoru Čevapoviću i Ivi Žanetiću. Smatramo da smo otvorili priču koja tek treba dobiti svoj nastavak.

302

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Popis ravnatelja

Popis do 1976. godine preuzet iz: Potrebica, F. 1994. Tri stoljeća požeške gimnazije. Naklada Slap. Jastrebarsko. Str. 379.

Od Do Ime i Prezime1698. 1706. Marko Stručić1706. 1711. Franjo Horvat1711. Franjo Grošić1712. 1714. Andrija Zanetti1714. Adam Spingarelli1714. 1722. Josip Kraljić1722. 1724. Josip Sagar (Žagar)1724. 1729. Nikola Genova1729. 1731. Franjo Czunggo1731. 1734. Jakob Pejačević1734. 1736. Andrija Illia (Ilić)1736. 1738. Antun Kanižlić1738. 1741. Andrija Zamberger1741. 1745. Matija Cernić (Crnčić)1745. 1746. Antun Kanižlić1746. Ivan Simatić1746. 1749. Andrija Zamberger1749. 1750. Ivan Salec1750. 1753. Matija Baxa1753. 1757. Franjo Bridičić1757. 1759. Ivan Galjuf1760. 1763. Andrija Szalay1763. 1766. Josip Percaić1766. 1769. Franjo Ks. Pejačević1769. 1773. Josip Percaić1773. Franjo Ks. Pejačević1773. 1776. Vid Došen1776. 1788. Đuro Barjaktarić1788. 1799. Franjo Baruš1799. 1813. Melkior Španić1813. 1830. Đuro Fekete

Antun Mazek

Antun Petković

303

Dod

atak

Od Do Ime i Prezime1830. 1834. Adalbert Peterffy1834. 1839. Dominik Kirchmayer1839. 1848. Erazmo Tomeček1848. 1852. Kajo Agjić1852. 1863. Vatroslav Muha1863. 1864. Mihajlo Benišek1864. 1865. Lovro Pregl1865. 1868. Ignjat Bartulić1868. 1874. Mato Gršković1874. 1905. Antun Mazek1905. 1915. Josip Sarkotić1915. 1924. Makso Kuntarić1924. 1935. Franjo Bauer1935. 1941. Pavao Rogić1941. 1944. Ljubo Hrdlička1944. 1945. Stjepan Ivezić1945. Mirko Seljan1945. 1947. Josip Car1947. 1949. Rudolf Šignjar1949. 1950. Mijo Halvaks1950. Ljubica Kojdl1950. 1955. Ivan Okičić1955. 1957. Rudolf Dombi1957. 1973. Antun Petković1973. 1976. Josip Vodinelić

1976. 1991. CUO, direktori i voditelji programskih vijeća

1991. 1992. Stjepan Katanić, v.d.1992. 2017. Pavle Bucić2017. 2018 Vanda Louč, v.d.2018. dr. sc. Vesna Vlašić

Pavle Bucić

dr. sc. Vesna Vlašić

304

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Matić, T., Starješine požeških isusovaca (1698. - 1773.), Sarajevo, 1935.

Prezime Ime

Stručić Marko superior misije18.10. 1698. - 10. 1700. (superior misije); 10.1700. - 20.10.1703. (superior rezidencije)

Horvat Andrija superior rezidencije 13.1.1704. - 10.4.1706.Mareković Ivan superior rezidencije 10.4. - 31.7.1706.Zanetti Ignjat superior rezidencije 31.7.1706. - 16.3.1708.; 1.8.1712. - 1.1715.Grčić Đuro superior rezidencije 16.3.1708. - 2.3.1711.Genova Nikola superior rezidencije 2.3.1711. - 12.10.1711.; 6.11.1724. - 12.10.1729.Grošić Franjo superior rezidencije 12.10.1711. - 21.6.1712.Spingarolli Adam superior rezidencije 1.1715. - 13.10.1715.Kraljić Josip superior rezidencije 13.10.1715. - 5.11.1722.

Žagar (Sagar) Ivan superior rezidencije, profesor

5.11.1722. - 6.11.1724.; 1715. (viceprefekt); 1715., 1716., do svibnja 1717.

Cungo (Zunggo, Czunggo) Franjo superior rezidencije 24.11.1729. - 12.11.1731.Pijačević (Pejačević) Jakob rektor kolegija 12.11.1731. - 10.11.1734.Ilija Andrija rektor kolegija, profesor 10.11.1734. - 29.12.1737.; 1726.Zamberger Andrija rektor kolegija 29.12.1737. - 9.2.1741.; 11.6.1747. - 4.7.1749.Črnić Matija rektor kolegija 9.2.1741. - 27.2.1744.; 1727.; 1728. (viceprefekt) Gregorić Baltazar rektor kolegija 2.4.1744. - 11.6.1747.Žalec (Salecz) Ivan vicerektor, prefekt 26.7.1749. - 10.1.1750.; 1749.Baksa Matija rektor kolegija 10.1.1750. - 1753.

Bradičić Franjo rektor kolegija, mag.7.6.1753. - 12.12.1756.; 1735., 1736., 1737. (mag.)

Galjuf Ivan rektor kolegija, mag. 12.12.1756. - 1760.; 1732. (mag.)Salaj Andrija rektor kolegija, mag. 3.3.1760. - 27.2.1763.; 1730., 1735., 1736.Percaić Josip rektor kolegija 4.8.1763. - 1766.; 7.5.1769. - 1772.Pejačević Franjo rektor kolegija, profesor 7.3.1766. - 1769.; 1773.; 1731.Pepeu Stjepan viceprefekt, profesor 1729.; 1729. (profesor)

Kanižlić Antun viceprefekt, proprefekt1735.; 1736.; 1737.; svibanj 1743., 1744., 1745.; 1748.; 1765. (proprefekt)

Sabalić Josipzamjenik viceprefekta, prefekt

1740. (zamjenik viceprefekta); 1742. - 5.1743. (prefekt)

Cambesi Ivan prefekt, mag. 1746., 1747.; 1733. (mag.)Novak Petar prefekt, mag. 1750.; 1729. (mag.)Radojčević Petar prefekt, mag. 1751., 1752.; 1737. (mag.)Vugrinović Antun prefekt, mag. 1753.; 1735. (mag.)Bosek Andrija prefekt, mag. 1755.; 1746., do lipnja 1747. (mag.)Šimatić Matija prefekt 1756., 1757.

305

Dod

atak

Prezime ImeMarek Ignjat prefekt 1761.Skenderlić Šimun prefekt 1762.; 1771., 1772., 1773.Galjuf Andrija prefekt, profesor 1763., 1764.

Seklić Franjo proprefekt, mag., profesor1766.; 1749., 1750., 1751. (mag.); 1766., 1767., 1768. (profesor)

Barjaktari Đuro proprefekt, prefekt, ?1769.; 1770. (prefekt); od kraja studenoga 1768., 1769., 1770.

Omersa Melhior profesor 1701., 1713., 1714.Rajčić Nikola profesor 1702.Grbac Ivan profesor 1703., 1704.?, 1705.Noršić Gašpar profesor 1704., 1705.Vidaković Stjepan profesor, klerik svibanj 1705., 1706.Rovis Franjo profesor 1706., 1707., 1708., 1709.Žuvičić Tomo svećenik 1707., 1708., 1709., 1710.Taborić Matija svećenik 1710.Stemberg (Sternberg) Đuro profesor 1711., 1712.Medaković Antun profesor 1711., 1712.Šimatić Ivan profesor 1713.Matijević Nikola svećenik 1713., 1714., 1715.Brozović Stjepan svećenik 1717., 1718., 1719.Kaiselli Sigismund profesor od svibnja 1717.Prekenfeld Franjo profesor 1718., 1719., 1720.Turković ? svećenik do siječnja 1720.Maurović Mihovio svećenik od svibnja 1720., 1721., 1722.Misseni Pavao profesor 1721.Sušić Josip profesor 1722.Gregorić Baltazar mag. 1723., 1725.Milunović ? svećenik do proljeća 1723.Čalapija Mihovio svećenik od svibnja 1723., 1724., 1725., 1726.Mrzljak Nikola profesor 1724.Aparnik Augustin profesor 1726., 1732.Mikuš Matija mag. 1727.Koren Petar mag. 1727., 1732.Mrzljak Ivan svećenik 1727.Smole Josip mag. 1728.Roić Ivan profesor 1728.Cortivo Ivan mag. 1728.Fabijančić Josip mag. 1729., 1730.Valvasor Danijel profesor 1730.Fröhlich Ignjat profesor 1731.Volantić Ivan mag. 1731.

306

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Prezime ImeOblijanović Mihovio profesor 1731.Meisl Antun mag. 1733.Gabler Ambroz mag. 1733., 1734., 1740.Pribinović Tomo profesor 1734.Spayer Antun mag. 1734.Milunović Josip mag. 1736., 1739., 1745.Iđanović Matija mag. 1737., 1738.Krajačić Benedikt mag. 1738.Noršić Josip mag. 1738.Milunović Marko svjet. do Uskrsa 1739.; 1757. do Božića 1766.??Lipovčić Petar svjet. od Uskrsa 1739.; 1740.Jelačić Tomo svjet. 1739., 1740., 1741.Pontificer Josip mag. 1741.Cortivo Franjo profesor 1742.Dabrović Franjo mag. 1742.Hattenbach Antun mag. 1742.Tiborc Ivan mag. 1743.Kronstein Teodor mag. 1743.Miller Ivan mag. 1743.Plantić Nikola mag. 1744.Morautscher Maksimilijan mag. 1744.Vogts Franjo mag. 1744.Ilić Jakob mag. 1745.Skenderlić Petar mag. 1745., 1746., 1747.Steinberger Ernest mag. od lipnja 1747., 1748.Zaplatnik Blaž mag. 1747., 1748., 1749.Radenić Josip mag. 1748., 1760.Puchinger Josip mag. 1749.Prohaska Josip mag. 1750.Blašković Andrija mag.; profesor 1750., 1751.; 1764.Sablić Nikola mag. 1751., 1752.Orebić Franjo mag. 1752.Paukner Antun mag. 1752.Lešar (Lessár) Martin mag. 1753.Locatelli Leopold mag. 1753., 1754.Sabolović Martin mag., profesor 1753., 1754., 1755.; 1762., 1763.Gaslević Franjo mag. 1754., 1755.Baffo Pavao mag. 1755., 1756., 1757.Derkić Ignjat mag. 1756.Katarinčić Pavao mag. 1756.

307

Dod

atak

Prezime ImeKatarinčić Ivan mag. 1757., 1758.Žličarević Bartol svjet. od Nove godine 1757.

Brajković Filip mag., profesor1758.; od 12.2. 1765., 1766., 1767.; 1769. (profesor), 1770., 1771., 1772. (profesor)

Grabar Andrija mag. 1758., 1759., 1760., 1761., 1767., Habijanec Adam mag. 1759.Miklaušić Toma mag. 1759.Mihelić Ivan mag. 1760.Codelli Franjo mag. 1761.Pankl Matija mag. 1761.Stipanović Ivan ? 1761.Krušec Stjepan ? 1762.Nemet (Nemety) Ivan mag. 1762.Vitković Ivan mag. 1763., 1764., 1770., 1771., 1772.Budaj Josip mag. 1763., od 23.6.1769., 1770.Raisp Antun mag. 1764.Krušnik Karlo mag. 1764., 1767.Mordaks Đuro mag. do 12.2.1765.Pupan Pavao mag. 1765., prvi mjesec 1769.Purulić Andrija mag. 1766.Klenić Toma mag. 1766.Fanello Antun mag. 1768.Speranzi Filip mag. 1768., 1769.Loj Ivan mag. 1768.Munier Lovro mag. 1769.Edelbacher Franjo ? 1771.Bisakčić Andrija mag. 1771., 1772., 1773.Radočaj Josip ? 1772., 1773.Mihaly Josip mag. 1773.Marek Ignjat profesor 1761., 1762.; 1763., 1765.Peri Franjo profesor 1764., 1765.Kampuš Ignjat profesor 1765., 1766.Hohenwart Antun profesor 1766., 1767., 1768., 1769., 1770., 1771.Mihaly Emerik profesor 1767., 1768., 1773.Plačko Stjepan profesor 1772., 1773.Ustia Antun profesor 1769., 1770., 1771., 1772., 1773.

308

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

MATICA SPOSOBNIH 1873. - 1923.

MATICA I SPOSOBNIK ZA UČITELJE KR. VELIKE GIMNAZIJE U POŽEGI

Prezime ImeMazek Antun ravnatelj spominju se različite

godine i namještenja, teško čitljivo/1873. - 1882.?

14.8.1905.stavljen u trajno zvanje mira/umro 5.12.1920. u Zagrebu

Hangi Ivan profesor, kateheta 31.8.1877. - 21.9.1883. premještaj u Kraljevsku gimnaziju varaždinsku

Komlanec Ivan pravi učitelj, profesor 28.9.1870. - 1886.; 1888. - 6.8.1905.

trajno stanje mira

Košćal Franjo pravi učitelj, profesor 23.9.1874. - 5.6.1883. umro 27.12.1916.Tkalčić Ivan pravi učitelj 18.9.1869. - 25.6.1888. umro 25.6.1888.Forko Josip pravi učitelj, profesor 28.9.1870. - 21.3.1871.;

15.2.1874. - 20.9.1878.; 5.8.1891. - 29.7.1898.

premještaj u Kraljevsku malu realnu gimnaziju u Bjelovaru

Vidmar Mato/Matija pravi učitelj 28.9.1873. - 17.9.1888. 14.4.1890. umroHost Vjekoslav pravi učitelj, profesor 17.9.1881. - 19.9.1908. nema podataka o umirovljenju ili smrtiMarković Petar pravi učitelj 20.9.1881. - 7.8.1890. premještaj u Kraljevsku gimnaziju u

ZagrebHorvat Josip namjestni učitelj 20.9.1878. - 11.9.1886. premještaj u Kraljevsku gimnaziju u

OsijekuTrnka Franjo namjestni učitelj 20.9.1878. - 4.9.1882. premještaj u Zagreb na ravnateljsko

mjestoPlem. Maljak Mirko namjestni učitelj 17.9.1881. - 28.2.1883. premještaj u VaraždinBlažeković Gjuro namjestni učitelj,

pravi učitelj, profesor4.9.1882. - 10.8.1895.; 20.8.1901. - ?

umro 1.12.1921.

Dr. Gruber Danijel pravi učitelj, profesor, doktor filozofije

4.9.1882. - 10.8.1895. pridijeljen u Kraljevsku gimnaziju zagrebačku

Musić August pravi učitelj/pridijeljen na službovanje Kraljevskoj zagrebačkoj gimnaziji

8.11.1882. - 11.12.1883. pridijeljen u Kraljevsku veliku gimnaziju u Zagrebu

Manojlović Gavro pravi učitelj/pridijeljen na službovanje Kraljevskoj zagrebačkoj gimnaziji

18.1.1883. - 20.10.1886. pridijeljen Kraljevskoj velikoj gimnaziji osječkoj

Broz Ivan pravi učitelj 4.9.1883. - 22.1.1885. pridijeljen u Kraljevsku gimnaziju zagrebačku

Galović Matija profesor (svećenik) . otpušten iz službeGruber Dragutin pravi učitelj, profesor 22.8.1884. - 3.6.1885. premještaj u Karlovac

309

Dod

atak

Prezime ImeWolf Lovro namjestni učitelj,

pravi učitelj, profesor7.10.1884.-10.8.1889., 19.8.1892.

umro 17.2.1896.

Kos Stjepan profesor, kateheta, komornik

15.9.1884. - 31.7.1890. imenovan komornikom u Varaždinu

Kovačević Ivan pravi učitelj, profesor 11.9.1886. - 31.12.1898. premještaj u Kraljevsku gimnaziju u Vinkovcima

Kučera Otto profesor 29.9.1886. - 19.8.1892. premještaj u ZagrebMatijević Ivan namjestni učitelj

(svećenik)25.10.1886. - 11.9.1887.; 16.10.1888. - 28.10.1888.

umro 28.10.1888.

Dr. Scherzer Ivan namjestni učitelj, pravi učitelj

17.9.1888. - 9.8.1891. premještaj u Kraljevsku veliku realnu gimnaziju u Rakovcu

Miškatović Antun pravi učitelj 30.3.1889. - 27.1.1894. premještaj u Kraljevsku veliku gimnaziju u Gospić

Kuntarić Makso namjestni učitelj, pravi učitelj, profesor, ravnatelj

7.8.1890. - ? umirovljen?

Kumpf Kamilo namjestni učitelj, pravi učitelj, profesor (svećenik)

20.9.1890. - 13.4.1896. umro 13.4.1896.

Gilming Franjo namjestni učitelj 9.8.1891. - 9.9.1892. umro 21.1.1902. u GospićuŽepić Milan pravi učitelj 19.8.1892. - 12.11.1895. pridijeljen u Kraljevsku II. gimnaziju

zagrebačku Poljak Mijo namjestni učitelj,

pravi učitelj9.9.1892. - 4.9.1898. nema podataka o premještaju ili

umirovljenjuHorvat Ignacij privremeni namjestni

učitelj (svećenik)31.1.1893. - 10.9.1898. nema podataka o premještaju ili

umirovljenjuRadić Ambrozije namjesni učitelj 10.2.1893. - 20.8.1893. premješten u Kraljevsku gimnaziju u

VaraždinIvanković Ljubomir pravi učitelj, profesor 28.8.1893. - 15.8.1900. premješten u Kraljevsku malu

gimnaziju u BjelovarKos Ivan pravi učitelj, profesor 30.1.1892. - 19.8.1892. umro 7.3.1893.Pavletić Krsto pravi učitelj, profesor 27.1.1894. - 26.1.1897. premješten u kraljevsku malu realnu

gimnaziju u Mitrovici, umro 9.4.1919.Dr. Barac Franjo privremeni namjesni

učitelj, pravi učitelj, profesor (svećenik)

9.2.1895. - 17.12.1909. premješten na vlastitu molbu u Kraljevsku gornjogradsku gimnaziju u Zagrebu

Dr. Srkulj Stjepan namjesni učitelj 31.7.1895. - 9.8.1899. premješten u Kraljevsku donjogradsku gimnaziju u Zagrebu

Ašner Gejza ispitani namjesni učitelj, pravi učitelj

1.3.1896. - 10.8.1896.; 31.12.1898. - 30.6.1924.

nema podataka o premještaju ili umirovljenju

Benaković Josip profesor 14.12.1896. - 30.7.1906. premješten na vlastitu molbu u Kraljevsku gornjogradsku gimnaziju u Zagrebu

Martinović Andrija profesor 26.7.1897. - 29.7.1898. premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju u Senju

310

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Prezime ImeJamnicky Leopold namjesni učitelj 7.3.1898. - 29.7.1898. premješten u Kraljevsku veliku

gornjogradsku gimnaziju u ZagrebuŠirola Ivan pravi učitelj 29.7.1898. - 5.1.1900. premješten u Kraljevsku veliku

gimnaziju na SušakuDr. Korbler Gjuro pomoćni učitelj,

ispitani namjesni učitelj, pravi učitelj

29.7.1898. - 29.10.1898. premješten u Kraljevsku donjogradsku gimnaziju u Zagrebu

Pacher? Vjekoslav namjesni učitelj 25.10.1898. - 10.8.1900. premješten u Kraljevsku gornjogradsku veliku gimnaziju u Zagrebu

Lenac Dragimir namjesni učitelj 21.1.1899. - 27.8.1900. premješten u VaraždinJunek Ćiril pomoćni učitelj 29.7.1898. - ?? 1901. nema podataka o premještaju ili

umirovljenjuKrnic Bogoljub namjesni učitelj, pravi

učitelj, profesor8.2.1899. - 7.12.1906. pridijeljen ženskom liceju u Zagrebu

7.12.1906.Koprinski Robert ispitani namjesni

učitelj, pravi učitelj, profesor

9.8.1899. - 15.6.1919. umro 15.6.1919.

Dr. Bogdanović David pravi učitelj, profesor 9.8.1899. - 31.1.1902. premještaj u Kraljevsku veliku gimnaziju u Osijek

Pascher? Ernest pravi učitelj, profesor 9.8.1899. - 4.8.1903. premještaj u Kraljevsku veliku gimnaziju u Osijek

Bauer Franjo pravi učitelj 4.8.1903. - ? nema podataka o premještaju ili umirovljenju

Praputnik Ivan namjesni učitelj, pravi učitelj

4.8.1903. - ? nema podataka o premještaju ili umirovljenju

Virag Aleksandar pravi učitelj, profesor 5.1.1900. - 28.8.1912. premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju na Sušaku

Kučera Franjo namjesni učitelj, profesor

28.8.1900. - 20.8.1901. premješten u Kraljevsku gimnaziju u Gospić

Kondrat Adolf pravi učitelj, profesor 15.8.1900. - 11.11.1915. premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju u Varaždinu

Kanders Alfons pomoćni učitelj 1.2.1905. - ? nema podataka o premještaju ili umirovljenju

Brolih Rudolf namjesni učitelj 6.8.1905. - 5.4.1907.; 24.4.1908. - 11.8.1908.

nema podataka o premještaju ili umirovljenju

Sarkotić Josip profesor, ravnatelj 30.7.1905. - 27.1.1915. premješten za ravnatelja u žensku Kraljevsku gimnaziju u Zagrebu

Poić Josip namjesni učitelj 30.7.1906. - 30.4.1907. premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju u Osijeku

(Sluga) Ljubičić Stanislav namjesni učitelj 12.9.1906. - 14.5.1907. premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju u Vinkovcima

Šojat Franjo ispitani namjesni učitelj

21.11.1906. - 11.12.1911. premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju u senjsku

Babić Josip namjesni učitelj 22.1.1907. - 13.8.1907. odriješen od srednjoškolske službe/kasnije se spominje u učiteljskoj školi u Osijeku

311

Dod

atak

Prezime ImeModrčin Ivan namjesni učitelj 3.4.1907. - 18.5.1909. odrekao se učiteljske službe i riješen

daljnjega službovanjaBaglama Josip pravi učitelj 9.4.1907. - 31.10.1908. premješten u Kraljevsku nautičku školu

u BakruGalić Vjekoslav namjesni učitelj 1.9.1908. - 1920.? umro 8.12.1920.Jakić Tomo pravi učitelj 1.11.1908. - ? nema podataka o premještaju ili

umirovljenjuSvirac Marko namjesni učitelj 8.3.1909. - 25.7.1909. odriješen od učiteljske službe

25.7.1909./nema dodatnih napomenaKovač Franjo namjesni učitelj 18.5.1909. - 28.10.1914. preminuo na bojištu u Srbiji

28.10.1914.Budak Nikola namjesni učitelj 16.8.1909. - 28.8.1911. riješen daljnjega službovanja naredbom

Kraljevske zemaljske vladeDr. Risek Eduard ispitani namjesni

učitelj (svećenik)17.12.1909. - 4.9.1911. postao župnik u slobodnom

Kraljevskom gradu Varaždinu/odrekao se učiteljske službe

Kraišćan Josip ispitani namjesni učitelj

1.9.1910. - 7.9.1912. premješten na vlastitu molbu u privremenu malu Realnu gimnaziju u Krapinu

Stavlenić Andrija namjesni učitelj 28.8.1911. - 19.8.1912. premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju u Senju

Kovačić Ferdo namjesni učitelj 1.10.1911. - 18.8.1920. premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju u Osijeku

Kožar Martin katehet u Kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi (svećenik)

10.10.1911. - 20.8.1919. odrekao se službe

Barišić Ivan namjesni učitelj 4.3.1912. - ? nakon 1920. nema podataka Majhen Vladimir namjesni učitelj 7.9.1912. - 10.9.1913. odrekao se učiteljske službe 10.9.1913.Magarašević Dimitrije namjesni učitelj, pravi

učitelj1.9.1912. - 10.12.1912. premješten u Kraljevsku donjogradsku

gimnaziju u Zagrebu

312

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

MATICA SPOSOBNIH 1916. - 1927. (*podaci sežu od 1912.)Prezime Ime

Radovinović Luka pravi učitelj 16.9.1912. - 30.1.1916. premješten u Kraljevsku mušku učiteljsku školu u Petrinji

Hribar Zlatko ispitani namjesni učitelj 15.12.1912. - 30.8.1913. premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju u Varaždinu

Tomašević Nikola namjesni učitelj 28.9.1912. - 27.12.1915.

poginuo 27.12.1915. junačkom smrću na sjevernom ratištu/sahranjen u Okni na Dnjestru 30.12.1915./zbog vojničke djelatne službe nije obučavao u školskoj godini 1914./15. i 1915./16.

Polić Branko ispitani namjesni učitelj 16.11.1914. - 1926. umro 13.1.1936.

Lavrnja Dušan namjesni učitelj 30.12.1914. - 1.11.1921. premješten u malu Realnu gimnaziju u Korenici

Vukićević Milan pravi učitelj 28.12.1914. - 31.8.1916. premješten u Kraljevsku malu realnu gimnaziju u Petrinji

Cimerman Adam pravi učitelj 15.1.1915. - 10.7.1915. umro 10.7.1915.

Stojšić Milivoj namjesni učitelj 19.5.1915. - 1.10.1915. premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju na Sušaku

Marković Drago/Dragutin

namjesni učitelj, ispitani namjesni učitelj, pravi učitelj, profesor

19.10.1915. - 13.12.1922.; svibanj 1925. ponovno u Požegi

premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju na Sušaku/umro 13.8. 1943.

Ćurčić Nikola namjesni učitelj 1.1.1916. - 31.8.1921. na vlastitu molbu premješten u Kraljevsku trgovačku akademiju u Zagrebu

Mahorić Vilko pravi učitelj 1.9.1916. - ? nema podataka o umirovljenju ili smrti

Radaković Petar pravi učitelj10.8.1918. - 12.9.1918.? Od 1.9. do 1.10. dopust radi liječenja

premješten u Kraljevsku veliku realnu gimnaziju u Karlovcu

Burić Ivan pravi učitelj 15.1.1919. - 3.10.1925.; 26.1.1926. - ?

premješten u I. državnu gimnaziju u Zagrebu

Seljan Mirkonamjesni učitelj, ispitani namjesni učitelj, profesor

3.5.1919. - 5.11.1924.; 30.12. 1941. premješten u Realnu gimnaziju u Slavonskom Brodu

premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju u Kostajnici

Kolander Zlatko (Aurel)

pravi vjeroučitelj (svećenik) 31.7.1919. - 18.9.1919. premješten za kateheta u Kraljevskoj velikoj

realnoj gimnaziji karlovačkoj

Pintar Mihovil namjesni učitelj, katehet (svećenik) 29.10.1919. - ? umro 9.11. 1936. (u 52. godini)

Žic Nikola profesor 22.1.1920. - 31.10. 1922.

prijelaz u reformnu Realnu gimnaziju u Šibeniku/nikada nije preuzeo dužnost nego je nakon 3 dana nastavio raditi u Kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi do 27.1.1923. kada je premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju u Mitrovici/riješen službe 2.2.1923. - odrekao se službe nakon 2 održana sata

Poltoracki Nikola učitelj, profesor, pomoćni učitelj? 22.9.1921. - 12.9.1922. umro 12.9.1922. od srčanoga udara/bio

ruski izbjeglica

313

Dod

atak

Prezime Ime

Figurić Stjepan profesor 3.12.1921. - 26.8.1926.? Ravnatelj?

premješten za upravitelja Učiteljske škole u Petrinji

Tomašić Vjekoslav namjesni učitelj 1.9.1922. - 4.9.1923. premješten na vlastitu molbu u Kraljevsku realnu gimnaziju u Zemunu

Lebedev Georgij pomoćni učitelj 2.11.1922. - 25.9.1923. premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju u Vinkovcima

Poljac Josip namjesni učitelj 12.12.1922. - ? nema podataka o umirovljenju ili smrtiOrlić Vladimir namjesni učitelj 28.8.1923. - ? nema podataka o umirovljenju ili smrti

Benak Anđelko namjesni učitelj 4.9.1923. - 26.3.1924. otpisom Odjeljenja za prosvjetu i vjeru udaljen s dužnosti

Valečić Gabriel privremeni predmetni učitelj 18.10.1924. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti

Petz Vlado/Vladoje profesor 28.1.1925. - 16.4.1925. razriješen dužnosti

Catinelli Irena profesor 31.8.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrtiKolačević Mirko ispitani namjesni učitelj 17.12.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrtiHeisinger? Alfonzo ispitani namjesni učitelj 6.10.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrtiRupčić Luka namjesni učitelj 15.10.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrtiUzorinac Mirko namjesni učitelj? 17.10.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti

Plivelić Filip pravi učitelj/v.d.školskog tajnika 27.8.1925. - 3.1.1943. razriješen službe/umirovljenje

Novak Vladimir Viktor učitelj ? 9.12.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti

Banović Smilja privremena predmetna učiteljica 21.4.1926. - 31.12.1928. na temelju otkaza prestala joj služba u

gimnaziji u Slavonskoj Požegi

Šestić Ljudevit privremeni predmetni učitelj 6.12.1926. -? nema napomena o umirovljenju ili smrti

Konstantinović Vladimir ? 14.3.1927. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrtiMartinić Dragutin profesor 25.12.1926. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrtiKugma? Stjepan suplent? 29.8.1927. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti

Arnautović Boris privremeni predmetni učitelj 29.9.1927. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti

Petković Antun privremeni predmetni učitelj, profesor

9.10.1927. - 25.9.1941. (premješten u Državnu realnu gimnaziju u Daruvaru); 10.6.1945. - 3.10.1945. (premješten u Učiteljsku školu u Slavonski Brod); 10.12.1945. vraćen u Požegu - 8.9.1947. (premješten u Gimnaziju u Vinkovce za direktora do 5.11.1954.); 3.12.1957. - 31.12.1972. ?

umirovljen po vlastitoj molbi 31.12.1972.

Matijević Ivan profesor 17.11.1927. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti

Vyborný?? Ljubo privremeni predmetni učitelj 9.11.1927. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti

314

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

MATIČNA KNJIGA O SLUŽBENICIMA DRŽAVNE REALNE GIMNAZIJE U POŽEGIPrezime ImePetričević Ivo suplent, činovnički

vježbenik31.7.1941. - 21.6.1943. odlukom Ministarstva narodne

prosvjete imenovan upraviteljem dužnosti Realne gimnazije u Sisku

Matković (rođena Turk)

Mira suplent, činovnički vježbenik

4.9.1941. - 23.9.1942. odlukom Ministarstva narodne prosvjete premještena u državnu Realnu gimnaziju u Hrvatskoj Mitrovici

Barić (rođena Vinvola)

Ivančica suplent, činovnički vježbenik

12.2.1942. - 23.9.1942. premještena u državnu Realnu gimnaziju u Daruvaru

Barišić Zdravko suplent, činovnički vježbenik

10.10.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Branković (rođena Trumbetaš)

Ljubica profesor 2.10.1936. - 23.2.1944. umirovljena/tražila premještaj u Koprivnicu i dobila ga

Bukša Juraj suplent, profesor 3.9.1939. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti

Car (rođena Cimerman)

Ivanka profesor 15.9.1928. - 12.10.1935.; 12.11.1935. na vlastitu molbu premještena u Državnu realnu gimnaziju u Požegi - 30.8.1947. *rješenjem Ministarstva prosvjete premještena u VII. Žensku gimnaziju u Zagreb

odlukom Ministarstva prosvjete u Beogradu premještena iz službenih obzira u Državnu realnu gimnaziju u Koprivnici

Car Josip profesor 30.4.1938. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Hrdlička? Ljubo upravitelj 8.10.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Imbrišak Stjepan profesor 9.7.1941. - 23.3.1944. nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Jenč Venceslav podvornik 1.11.1930. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Kaman Milan profesor 18.?1909. -?; 12.9.1940. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Kolenc Božena učiteljica umieća 10.9.1938. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Kempf Branimir profesor 11.7.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Maraković Otilija suplent, činovnički vježbenik

31.10.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Kuntarić Ljuboslav profesor 26.9.1942. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Pavišić Vinko profesor 18.5.1932. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Pintarić Zvonimir profesor 1.10.1936. - 11.11.1941. premješten u Realnu gimnaziju u Brodu

315

Dod

atak

Prezime ImePlivelić Miroslava suplent 27.5.1941. - 14.11.1949. premještena u Komandu Jugoratne

mornarice u Splitu kao službenik prosvjetno-naučne struke

Prpić Katarina suplent 27.9.1943. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Pušić Erminija suplent 25.5.1943. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Samaržija Viktor suplent 19.2.1943. - ?; 4.3.1944. - ? (između dvaju navedenih razdoblja službovao u Derventi)

nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Sladović Stjepan suplent 11.11.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Suligaj Zvonimir učitelj umieća 28.12.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Šignjar Rudolf suplent 30.8.1939. - 11.9.1940.; 27.4.1941. - 5.9.1947. (postaje ravnatelj požeške Gimnazije)

5.9.1947. postao ravnateljem požeške Gimnazije *dalje nema podataka

Škoberne Bogumil suplent 31.8.1939. - 25.9.1944. razriješen dužnostiTruntić Mirko suplent 28.10.1937. - ? 9.9.1939. - ? nema podataka o prestanku radnoga

odnosa ili smrtiŽimbrek Ladislav profesor 11.6.1943. - 18.3.1944. otpušten iz državne službe bez prava na

mirovinu jer nakon završenih školskih praznika nije nastupio u svoju službu

Grđan Ivana profesorica 12.2.1944. - ?; 1.10.1946. -? u međurazdoblju bila premještena u Partizansku gimnaziju u Osijeku

Metzger Ljubica nastavnica obće niže srednje škole

15.4.1944. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Lisičar Petar profesor 2.6.1944. - 11.8.1944. otpušten iz državne službe jer se u zakonskom roku nije javio na službu u Gimnaziji u Požegi

Gaj (rođena Burgstaller)

Emilija suplent, činovnički vježbenik

9.6.1943. - 31.5.1944. nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Čmelar Mira privremena tajnica, činovnički vježbenik

18.2.1943. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Kolačević Ivan podvornik 20.7.1944. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Kravašćan Stjepan podvornik 1.10.1938. - ? prvo bio ložač peći pa podvornik, *nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Rodić Josip podvornik 24.6.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Šviglin Jelka suplent 6.7.1945. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Šibenik (rođena Vukić)

Mira suplent 8.10.1944. - 11.2.1946. uvažena joj je ostavka po odobrenju Ministarstva prosvjete

Kabalin (rođena Janković)

Melita suplent 16.7.1945. -? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

316

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Prezime ImeCipruš Mihovil nastavnik 10.6.1945. - ? došao na poziv ravnatelja Seljana zbog

nedostatka nastavničkoga kadra/*nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Mlinarić (rođena Perović)

Ivka suplent 6.8.1945. - 31.1.1956. premještena u Delnice

Šalković Milica suplent 7.8.1945. - rujna 1947. rješenjem Ministarstva prosvjete premještena u Sedmogodišnju školu u Đakovu

Bouša Milada profesor 13.8.1945. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Bakić Jovan pomoćni podvornik nema podataka nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Bestić Mijo vjeroučitelj 20.8.1944. - 1.6.1948. otkazana mu je državna služba bez prava na otpremninu, no napominje se da može i nadalje besplatno vršiti katehizaciju u gimnaziji

Najvirt Marija tajnica 25.9.1944. - 30.9.1946. na vlastitu molbu i zahtjev Kotarskog suda u Požegi prešla na staro radno mjesto

Velikonja Marija viša pedagoška škola u Zagrebu

10.10.1944. - 25.6.1945. napustila svoje službeno mjesto i otišla u Sloveniju

Stanić Željko nastavnik fiskulture 8.10.1945. - 8.10.1945. 8.10.1945. otpušten s dužnosti/ostalih podataka nema

Rezo Danica profesor, činovnički pripravnik

22.1.1946. - 8.9.1947. rješenjem Ministarstva prosvjete premještena u nižu Gimnaziju u Đakovo

Bajde Josip nastavnik muzike 23.3.1946. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Smoljanović (rođena Dobotić)

Darinka profesor, činovnički pripravnik

22.4.1946. - ? prekid zbog bolesti; ponovno nastupila u službu 3.9.1954. - 31.8.1956.

Šuklje (rođena Rosmanith?)

Erna profesor 15.5.1946. - 8.9.1947. rješenjem Ministarstva prosvjete premještena u II. žensku gimnaziju u Varaždinu

Čič Ljudevit profesor 29.10.1945. - 27.12.1946. rješenjem Ministarstva prosvjete premješten u NR Sloveniju

Gavrić Savo podvornik 10.12.1945. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Lalić Mihajlo privremeni služitelj, podvornik

1.11.1925. - 1.4.1927.; 30.5.1933. - 16.4.1941. (pobjegao u Srbiju); 10.12.1945. - ?

nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Franjković Pavao kurs povijesti 15.9.1947. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Franjković Vera nastavnica 15.9.1947. - 15.7.1948.; 17.9.1948. - ?

u međuvremenu premještena u osnovnu školu u Požegi

317

Dod

atak

Prezime ImeMatanić Ivan nastavnik 15.9.1947. - 1.9.1955. (premješten

za v.d. upravitelja osnovne škole); 8.3.1956. - 31.8.1956. (premješten za nastavnika u I. osmogodišnju školu)

Matanić Roza nastavnica 15.9.1947. - 31.8.1955. premještena u osmogodišnju školu u Slavonskoj Požegi

Franjević Božidar nastavnik 26.9.1947. - 17.10.1947. prestala mu služba zbog odsluženja vojnoga roka

Barišić Ivan profesor 12.9.1944. - 26.6.1945. nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Jokić Petar profesor, pravnik? 9.12.1947.-26.3.1954.; 1.1.1977.-30.6.1979.

bio premješten u resor Ministarstva pravosuđa/iz Centra otišao u mirovinu?

Res-Koritić (Koretić?)

Milica profesor? 21.10.1947. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Res-Koritić (Koretić?)

Zlatko profesor? 21.10.1947. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Vakoč Aleksandar privremeni nastavnik 27.12.1947. - 31.8.1956. premješten u III. narodnu osmogodišnju školu u Slavonskoj Požegi

Gavrić Marko pomoćni podvornik 22.12.1947.-31.8.1957. (od 1.9.1957. navodi se u Ekonomskoj školi u Požegi)

Ekonomska škola u Požegi

Gvozdanović Milorad tajnik 7.9.1947. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Franjević Rajka privremeni nastavnik 8.5.1948. - 16.9.1948. premještena u sedmogodišnju školu u Zagrebu

Trputec Velimir *nije naveden podatak

*nije naveden podatak nije naveden podatak

Zlatec (udana Ivezić)

Olga nastavnik 14.12.1948. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Prekajski Jovan svećenik, nastavnik pravoslavnog vjeronauka

4.10.1948. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Steinhaus Elza profesor 14.10.1948. - 27.2.1954. premještena u Narodni odbor općine Gornji Grad Zagreb

Udvardi (udana Šticaj)

Piroška profesor 21.10.1948. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Mičin Danica *nije naveden podatak

*nije naveden podatak nije naveden podatak

Zuber Lada profesor 11.1.1949. - 2.7.1949. premještena u istom svojstvu u I. gimnaziju u Karlovcu

Šikić Ema profesor 13.2.1949. - 2.7.1949. premještena u istom svojstvu u Gimnaziju u Šibenik

Vodinelić Josip privremeni nastavnik 6.3.1949. - ? nije došao na rad jer mu je odobren dopust zbog ispita

Vuković Lazar *nije naveden podatak

*nije naveden podatak *nije naveden podatak

318

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Prezime ImeMrčić Božena nastavnica 15.8.1949. - ? nema podataka o prestanku radnoga

odnosa ili smrtiOkičić Ivan *nije naveden

podatak*nije naveden podatak/kod Potrebice str. 217. (od 30.8.1962. do umirovljenja vodio knjižnicu)

*nije naveden podatak

Barac Neda viša pedagoška škola 11.4.1951. - 2.10.1956.? personalni list uručen ocu u ruke 2.10.1956.

Antoš Josip nastavnik (matematika)

1.1.1977.-30.6.1985. otišao u mirovinu iz Centra (izvor: Matična njiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje)

Milošević Božena nastavnica 18.7.1951. - 1.9.1953. dala otkaz na službiDombi Ema *nije naveden

podatak*nije naveden podatak *nije naveden podatak

Volarić Lucija tajnica škole 1.9.1951. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Dombi Rudolf nastavnik/v.d. direktor

19.11.1951. - 3.12.1957.; vd. direktora 1.8.1955. - 3.12.1957.

nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Vuković Ljubomir *nije naveden podatak

*nije naveden podatak *nije naveden podatak

Ryvola-Zvanić Vlasta *dipl. ekonomist - uloga?

1.9.1956. došla iz Gimnazije u Slavonskoj Požegi u Ekonomsku školu; 1.1.1977.-2.6.1982.

otišla u drugu radnu organizaciju/nije navedeno kada je bila u Gimnaziji

Šurina Dragica profesor 3.9.1952. - 10.9.1953. premještena u Drugu mušku gimnaziju u Zagrebu

Kohn Erika profesor 24.11.1952. - 31.8.1957. premještena u novu osmogodišnju školu u Slavonskom Brodu

Kranjčec Nada *nije naveden podatak

*nije naveden podatak *nije naveden podatak

Muljević Viktor *nije naveden podatak

*nije naveden podatak *nije naveden podatak

Brus Marija *nije naveden podatak

*nije naveden podatak *nije naveden podatak

Grgić Blaženka profesor 16.12.1953. - 31.8.1957. premještena na Narodnu osmogoišnju školu Nova cesta Trešnjevka-Zagreb

Grđan Ksenija *nije naveden podatak

*nije naveden podatak *nije naveden podatak

Milić Borislav nastavnik pripravnik 1.2.1954. - 31.8.1956. razriješen dužnostiMaričević Đuro *nije naveden

podatak*nije naveden podatak *nije naveden podatak

Vugrinec Vladimir *nije naveden podatak

*nije naveden podatak *nije naveden podatak

Noušak Helena *nije naveden podatak

*nije naveden podatak *nije naveden podatak

Pamić Blaženka *nije naveden podatak

*nije naveden podatak *nije naveden podatak

Cirković Bogdana *nije naveden podatak

*nije naveden podatak *nije naveden podatak

319

Dod

atak

Prezime ImeIvanović Mirko čistač 1.1.1977.-29.2.1992. bio je u Gimnaziji, no nije navedeno

kadaOžanić Vera administrativni

službenik7.12.1955.-1.1.1977.-30.6.1978. 1.1.1977. prelazi u Centar za usmjereno

obrazovanje Slavonska Požega/iz Centra otišla u mirovinu

Hulenić Kata nastavnica 17.6.1950. - 31.8.1956. premještena u III. narodnu osmogodišnju školu u Slavonskoj Požegi

Gajić Sreto honorarni pomoćni službenik

10.3.1956. - 2.6.1956. nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Bajt Dragica školska kuharica 6.9.1957. - 21.9.1961. primila radnu knjižicuPremur Gabro profesor 1.9.1956. - 31.8.1957. premješten u Srednju ekonomsku školu

u Slavonskoj PožegiBojanić-Ivanović Slavko profesor 1.5.1956. - 31.8.1956. premješten u Srednju ekonomsku školu

u Slavonskoj PožegiRogić Pavao/

Pavleprofesor, direktor 23.9.1916. - ? nema podataka o prestanku radnoga

odnosa ili smrtiEškinja Jakov profesor 1.12.1910. - ? nema podataka o prestanku radnoga

odnosa ili smrtiRadić Jelka profesor 10.9.1926. - ? nema podataka o prestanku radnoga

odnosa ili smrtiBlažek Ivan učitelj vještina 22.1.1925. - ? imao prekid od 1.8.1926. do 1.5.1927.

zbog služenja vojnoga roka/*nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Latal Marija profesor 7.4.1930. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Sinovčević Zdravko profesor *oštećena knjiga nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Jurij…?/oštećena knjiga

Nikola profesor *oštećena knjiga nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Car Ivanka profesor 15.9.1928. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Martinović Branka profesor 26.3.1932. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Viroubal Zvonimir profesor 1.11.1925. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Konstantinović Elza profesor 19.9.1934. -? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Car Josip nastavnik suplent 9.6.1936. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Cuvaj Anđelko profesor 21.9.1927. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Rukavina Željko profesor 23.5.1935. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Truntić Mirko suplent 28.10.1937. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

Pavičić Lav profesor 15.9.1924. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti

320

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

MATIČNA KNJIGA GIMNAZIJE U SLAVONSKOJ POŽEGIPrezime ImeHalvaks Mijo profesor 20.9.1946.-17.11.1962. preminuoKojdl/javlja se i kao Koydl

Ljubica profesor 13.3.1933. - 4.10.1937.; rujan 1944. - 14.7. 1948. *premještena u Gospić; 6.7.1949.-31.8.1967.

mirovina

Vodinelić Josip profesor 28.2.1941.-? mirovinaHribar Branko profesor 21.12.1957.-15.9.1959. premješten u KutinuVuković Lazar stručni učitelj 5.9.1949.-1.9.1960. premješten u Ekonomsku školu

Slavonska PožegaRadić Mirko profesor 2.2.1958.-31.8.1960. premješten u Pedagoški centar

PakracDulić Mirjana profesor 1.10.1959.-31.8.1962. premještena u Gimnaziju u

BeogradMuljević Viktor pomoćni službenik 1.3.1953.-18.9.1962. prestala služba po sili zakonaNemet Marija čistačica 15.9.1958.-1.12.1970. mirovinaPečur Jasna profesor (književnost) 1.9.1960.-1.1.1977.-31.10.1991. premještena u Školu za nauke u

privredi Slavonska Požega/osobna mirovina

Dugandžija Nikola profesor (povijest) 1.9.1959.-1.1.1977.-31.10.1977. prelazak u ZagrebMilković Helena profesor (engleski i

francuski jezik)1.9.1956.-6.2.1967. samovoljni prestanak (otišla u

Njemačku)Romštajn Kovačić Zdenka profesor (matematika) 1.4.1962.-1.1.1977.-29.2.1992.;

1.3.1992.-30.9.1997.starosna mirovina *20.10.2013.

Panežić Zvonko profesor (geografija) 13.9.1956.-1.1.1977.-5.7.1989. *smrtni slučaj?Zadro Velimir nastavnik 16.12.1965.-31.8.1966. premješten u Osnovnu školu

VinkovciOmerhodžić Marija profesor 1.9.1963.-8.10.1966. premještena u Učiteljsku školuVodinelić Katarina profesor (matematika) 1.9.1958.-? mirovinaKolumbić Vjera profesor (engleski i

francuski jezik)1.9.1965.-1.1.1977.-22.12.1984. prelazi u Centar za usmjereno

obrazovanje u Slavonskoj Požegi/22.12.1984. smrtni slučaj?

Čorak Dragutin radnik 23.10.1962.-20.1.1976. invalidska mirovinaKrizmanić Katica čistačica 15.9.1958.-31.3.1972. mirovinaVrbanac Julijana (Julka) čistačica 1.5.1964.-1.1.1977.-23.3.1978. prelazi u Centar za usmjereno

obrazovanje u Slavonskoj Požegi, a iz Centra u mirovinu

Tomašević Nikola profesor 1.9.1963.-15.9.1963. (na služenju vojnoga roka); 1.9.1964.-31.8.1967.

otišao na odsluženje vojnoga roka; prelazak u Gimnaziju Nova Gradiška

Kosanović Marija čistačica 1.9.1965.-30.6.1967. *?Tišma Vanda profesor 1.9.1966.-31.1.1968. Eksport import ZagrebBjelajac Ljuban profesor 1.12.1967.-31.8.1968. premješten u Gimnaziju Doboj

321

Dod

atak

Prezime ImePetković Antun profesor postavljen

direktor škole3.12.1957.-? *?

Res Koretić Milica nastavnik (tjelesna i zdravstvena kultura)

27.9.1947.-1.1.1977.-10.9.1981. mirovina

Res Koretić Zlatko nastavnik (tjelesna i zdravstvena kultura)

?1.1.1977.-10.9.1982. mirovina

Potrebica Filip profesor (povijest) 13.9.1960.-1.1.1977.-30.9.1983. (1.6.1958.?)

na odsluženju vojnoga roka/30.9.1983. prijelaz u drugu radnu organizaciju

Vugrinec (u knjizi iz Centra naveden kao Vugrinac)

Vladimir profesor (fizika) ?1.1.1977.-30.6.1985. 1.1.1977. prešao u Centar za usmjereno obrazovanje Slavonska Požega; 30.6.1985. mirovina

Kempf Branimir profesor (povijest) 3.9.1955.-15.2.1972. mirovinaPečur Ivan nastavnik 10.2.1962.-28.2.1973. Sekretarijat za narodnu odbranu

Slavonska PožegaKovačević Anka profesor (hrvatski i

njemački jezik)1.3.1944.-1.1.1977.-1.7.1978. odlazak u mirovinu

Albert Josip dipl. ing. (biologija) 1.9.1966.-?; 1.1.1977.-29.2.1992.; ?

ukidanje Centra za usmjereno obrazovanje (izvor: Matična njiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje)

Perutka Marija promovirani nastavnik (tjelesni odgoj i matematika)

15.9.1966.-? *?

Poljičak Radoslav profesor (hrvatski jezik) 18.9.1967. - ? premješten u Školu učenika u privredi u Šibeniku

Poljičak Marija profesor (biologija) 1.10.1968.-30.6.1969. *?Dombi Boris profesor 4.10.1968.-?; 1.1.1977.-

2.2.1982. (izvor: Matična knjiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje)

otišao u mirovinu iz Centra

Janković Božena profesor (engleski i talijanski jezik)

1.11.1970.-1.1.1977.-3.2.1991. (sporazumni raskid ugovora); ?

*nejasno kada je ponovno u Gimnaziji?

Lončar Novosel Željka profesor 1.3.1967.-30.6.1967.; 1.9.1967.-31.8.1973.

istek ugovora o radu na 4 sata; premještaj u Srednju grafičku školu Zagreb

Piha Vjekoslav nastavnik 1.10.1970.-4.3.1973. prelazak u Osnovnu školu Vlado Brkić Španac u Slavonskoj Požegi

Bizjak Vjekoslav profesor (hrvatski jezik) 20.9.1971.-20.7.1972. prelazak u Gradsku knjižnicu Osijek

Suton Vera nastavnik (muzička umjetnost)

21.9.1971.-22.3.1972. prelazak u Osnovnu školu Jovo Milanović Crnja Slavonska Požega

Penava Ante latinski, hrvatski, umjetnost?

19.11.1990.-31.8.1991.; 1.9.1991.-29.2.1992.; ? knjižica

*?

Knežević Ivan radnik, čistač 2.10.1967.-?; 1.1.1977.-29.2.1992. (ukidanje Centra)

*?

Knežević Kata radnica, čistačica 28.8.1969.-?; 1.1.1977.-29.2.1992. *?

322

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Prezime Ime

Balog Željko profesor (engleski jezik) ?1.1.1977.-29.2.1992. (izvor: Matična knjiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje); 1.3.1992.-31.8.2014.

starosna mirovina

Bilen Slavica spremačica ?1.3.1992.-31.8.1993. starosna mirovinaBudić Slavica profesor (hrvatski jezik) 24.3.1980.-30.6.1980. (istekao

ugovor), 1.9.1980.-29.2.1992.; 1.3.1992.-28.2.2017.

starosna mirovina

Buđinski Anka podvornica ?1.3.1992.-Čmelar Dubravka rađunovođa-

administrator?1.1.1977.-29.2.1992. (izvor: Matična njiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje); 1.3.1992.-26.12.1993.

starosna mirovina

Čmelar Rudolf profesor (fizika) 15.6.1968.-1.1.1977.-29.2.1992. (izvor: Matična knjiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje); 1.3.1992.-31.8.1994.

starosna mirovina

Čokrlić Dubravka profesor (engleski jezik) 13.9.1985.-8.7.1986.; 1.9.1986.-29.2.1992.; 1.3.1992.-

Dusper Matilda profesor (njemački jezik)

?1.3.1992.-31.8.2019. starosna mirovina

Dvoraček Branko profesor (tjelesna i zdravstvena kultura)

prije toga u Školi za učenike u privredi, Požega; 1.1.1977. - 29.2.1992. (Centar za usmjereno obrazovanje); 1.3.1992.-31.8.2008.

starosna mirovina (preminuo 9.3.2016.)

Gecan Ljiljana bibliotekar ?2.12.1991.-29.2.1992.; 1.3.1992.- 12.9.1993.

sporazumni raskid

Grabusin Sanja profesor (matematika, informatika)

?5.9.1988.-29.2.1992.; 1.3.1992.-

Hajdarović Nada profesor (umjetnost) 10.9.1964.-1.1.1977.-29.2.1977.; 1.3.1992.-31.8.1997.

1.1.1977. prelazi u Centar za usmjereno obrazovanje u Slavonskoj Požegi; starosna mirovina

Halvaks Jelica profesor (hrvatski jezik) 1.6.1962.-29.2.1968. (Ekonomska škola Požega); 1.3.1968.-1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.- 30.9.1992.

starosna mirovina (preminula ?)

Hudeček (rođena Šimac)

Višnja profesor (hrvatski jezik) 14.9.1971.-1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.- 10.4.1994.

starosna mirovina (preminula 7.6.2015.)

Ljubić Krešimir profesor (zemljopis) 1.9.1971.-8.4.1973. (iz Škole za učenike u privredi prešao u drugu organizaciju); 1.1.1977.-29.2.1992.;1.3.1992.-31.8.2008.

starosna mirovina

Ljubić (rođena Batovanja)

Mirjana profesor (kemija) 1.10.1970.-1.1.1977.-29.2.1992.,1.3.1992.-31.8.2008.

starosna mirovina

323

Dod

atak

Prezime ImeKatanić Stjepan profesor (matematika) ?1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.-

15.1.2017.starosna mirovina, v.d. ravnatelja

Kovačević Dragutin profesor (fizika) 1.2.1980.-29.2.1992.; 1.3.1992.-Kunkera Julijana profesor (biologija) ?1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.-

31.8.2011.starosna mirovina

Kuzle Ana profesor (sociologija, filozofija)

prvo na Poljoprivrednoj školi pa Centar; 1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.-31.8.2012.

starosna mirovina

Markota Anica tajnica ?1.7.1983.-29.2.1992.; 1.3.1992.- 31.8.1992.

sporazumni raskid

Marković Helena podvornica ?26.10.1982.-29.2.1992.; 1.3.1992.-30.12.1998.

starosna mirovina

Miletić Ljiljana profesor (matematika, informatika)

?1.3.1992.-

Muhar Josip profesor (tjelesna i zdravstvena kultura)

prvo u Ekonomskoj školi; 1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.-31.8.1998.

starosna mirovina

Pečur-Vuković Mirjana profesor (matematika, informatika)

1.3.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.-16.5.2000.

preminula 16.5.2000.

Tomašević Mirko profesor (biologija) ?1.9.1962.-1.1.1977.-29.2.1992.;1.3.1992.-31.10.1994.

starosna mirovina; preminuo 24. ili 25.4.2017.?

Tonković Jelena (Jela, Jelka)

profesor (povijest) ?6.9.1968.-1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.-31.8.1993.

starosna mirovina

Franić (Verhas) Sanja profesor (biologija, kemija)

26.2.1990.-9.6.1990.; 10.9.1990.-29.2.1992.; 1.3.1992.-

Vulić Vesna profesor (engleski jezik) 1.9.1980.-29.2.1992.; 1.3.1992.-1.10.2006.

sporazumni raskid; prešla na Veleučilište u Požegi

Vukelić Vesna podvornica ?23.10.1989.-11.11.1989.; 15.10.1990.-29.2.1992.; 1.3.1992.-

Vuković (rođena Petković)

Maja profesor (hrvatski jezik) 26.6.1959.-1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.-31.8.1998.

starosna mirovina; preminula 3.9.2007.

Zorić Veselko profesor (latinski jezik) ?1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.-31.8.2011.

starosna mirovina

Komarić Đuro učitelj (obrana i zaštita, marksizam) EŠ?

?1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.-31.8.1992.

tehnološki višak

Krmpotić Jadranka politolog ?1.3.1992.-31.8.1992. tehnološki višakManjerović Mira ekonomist

(računovodstvo)28.8.1971. (Škola za učenike u privredi, Požega); 1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.-31.8.1992.

tehnološki višak

Bucić Pavle ravnatelj 15.11.1985.-18.1.1986.; 1.2.1986.-8.7.1986.; 1.9.1986.-31.8.1987.; 1.9.1987.-29.2.1992.; 18.5.1992.-27.6.2017.

istek mandata/ugovora

Kršilović Ivica tajnik ?1.9.1992.-20.7.1993. sporazumni raskidJakobović Zlatko profesor

(matematika,fizika)24.9.1972.-?; 1.1.1977.-29.2.1992.; 1.9.1992.-31.8.1993.

prekid radnog odnosa na određeno vrijeme; preminuo u prosincu 2017.

324

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Prezime ImeToman Slavica profesorica (hrvatski

jezik)?14.2.1991.-31.8.1991.; 7.9.1991.-29.2.1992.; 1.10.1992.-31.8.2018.

starosna mirovina

Klarić Vladimir profesor (povijest) ?1.1.1977.-29.2.1992.; 1.10.1992.-31.8.2001.

starosna mirovina

Ivanović Dragutin profesor (geografija) 16.11.1970.-1.1.1977.-29.2.1992.; 2.10.1992.-30.12.2002.

starosna mirovina

Soldo Danica administrator, daktilograf

?18.10.1992.-6.9.2009. sporazumni raskid

Dusper Ranko profesor (filozofija, njemački)

12.9.1983.-22.8.1984.; 7.9.1984.-7.8.1985.; 5.9.1985.-20.6.1987. (povratak radnice s porodiljnog dopusta); 1.9.1987.-31.8.1988.; 9.12.1991.-29.2.1992.; 2.2.1993.-6.4.1993.

raskid ugovora zbog povratka djelatnice s bolovanja i porodiljnog dopusta

Regić Ivanka tajnik ?23.8.1993.-Žanetić Ivo profesor (psihologija),

stručni suradnik psiholog

?16.11.1992.-

Tonković (Rajšić) Snježana profesor (njemački jezik, engleski jezik)

3.9.1986.-28.2.1987.; 9.2.1991.-29.2.1992.; 1.2.1993.-

Cerovac Ankica podvornica 10.4.1989.-13.11.1989.; 1.9.1993.-16.8.2015.

starosna mirovina

Milanović Božo profesor (povijest) prije u Poljoprivrednoj; 1.1.1977.-29.2.1992.; 16.9.1993.-31.8.2015.

starosna mirovina

Galić Duška profesor (hrvatski jezik) ?18.9.1993.-Peći Vlasta bibliotekar 23.9.1993-22.6.1994. istek određenog rokaMeđugorac Mirjana profesor (fizika) ?1.10.1973.-31.8.1976. (Škola

za učenike u privredi, Požega - prešla u Ekonomsku školu u Požegi); 1.1.1977.-29.2.1992.; 1.11.1992.-31.8.2008.

starosna mirovina; preminula 16.8.2015.

Petrinić Danijela profesor (glazbena umjetnost)

?1.10.1993.-21.7.1994., 5.9.1994.-31.8.1997.

istek određenog roka

Louč (Kraker) Vanda profesor (matematika) 1.12.1986.-31.7.1989.; 4.9.1989.-29.2.1992.; ? 1.11.1993.-

Hruškar Zorica računovođa ?2.12.1993.-Galić Ivančica administrator,

daktilograf18.1.1994.-5.4.1994. sporazumni raskid

Gogić Anka podvornica ?15.2.1994.-17.6.1995. istek određenog rokaBogojević Mihaela administrator,

daktilograf?12.4.1994.-11.4.1995. istek određenog roka

Tadić Marija profesor (hrvatski jezik) ?1.1.1977.-29.2.1992.,?1.9.1994.-9.9.2013.

starosna mirovina

Posavac Dubravka profesor (njemački jezik)

?5.12.1979.-15.2.1980., (otišla u Njemačku); 22.3.1985.-29.2.1992.; 5.9.1994.-31.8.2013.

starosna mirovina

325

Dod

atak

Prezime ImeVukelić Jadranka profesor (biologija) ?5.9.1994.-31.8.2000., 17.9.2001.-

15.5.2009.istek određenog roka, povratak s porodiljnog, promjena satnice, istek ugovorenog roka, osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu (profesionalna nesposobnost)

Kolić Branko profesor (filozofija), bibliotekar

?5.9.1994.-8.11.2001. sporazumni raskid

Bucić (Anđelić) Ljiljana profesor (kemija) ?1.9.1986.-31.8.1987.; 1.9.1987.-29.2.1992.; 5.9.1994.-

Marić Ljiljana profesorica (filozofija,politika i gospodarstvo,povijest)

?1.9.1994.-30.11.1994. sporazumni raskid, prelazak u OŠ Kaptol

Mihaljević Jakov vjeroučitelj 1.11.1994.-8.9.1996. raskid ugovora o raduGalić Marijana računovođa 15.12.1994.-26.10.1995. sporazumni raskidTotar Damir profesor (povijest,

zemljopis)18.9.1995.-31.8.1997.; 3.10.2000. istek ugovorenog roka *18.1.2019.

Pavković Ivan računovođa ?23.10.1995.-18.2.1996. istek određenog rokaŠimunović Vesna administrator,

spremačica12.12.1995.-3.3.1996., 16.11.2009.-4.12.2009., 23.1.2012.-2.3.2012., spremačica 14.1.2013.-5.4.2013., 14.10.2013.-25.10.2013.,13.1.2014.-6.3.2014., 9-9-2014.-19.9.2014., 1.12.2014.-15.12.2014.,10.2.2015.-20.2.2015. i tako još puno puta

istek određenog roka

Bakarić Stjepan vjeroučitelj 9.9.1996.-31.8.1998. sporazumni raskidRasković Drago Mirko profesor (njemački

jezik)9.9.1996.-21.5.1997. raskid ugovora zbog povratka

zaposlenice s porodiljnog dopustaĆosić Mladen profesor (fizika) ?1.9.1996.-1.10.1996. sporazumni raskidZima Dinko profesor (biologija) 20.9.1996.-31.12.1996. istek ugovorenog roka Barčot Vuksanović Marina profesor (biologija) 13.1.1997.-31.8.1998. istek ugovorenog roka, promjena

satnice, istek ugovorenog roka; preminula 18.1.2019.

Ćuže-Abramović Vera profesor (likovna umjetnost)

1.9.1997.- 31.8.2013. promjena satnice

Resanović Gabriela profesor (glazbena umjetnost)

8.9.1997.-7.12.2000. sporazumni raskid

Marinović Ivica profesor (fizika) 12.9.1997.-Cerovac Kata spremačica 23.9.1997.-31.10.1997. prekid zbog povratka zaposlenice

s bolovanjaZima-Čevapović Manuela voditelj smjene, stručni

suradnik pedagog?20.10.1997.-

Čulina Tomislav profesor (likovna umjetnost)

15.1.1998.-7.2.1998., 1.9.1998.-31.8.1999.

povratak zaposlenice s bolovanja, istek ugovorenog roka; preminuo - datum?

Kukić Martina profesor (njemački jezik)

2.2.1998.-19.11.2000. sporazumni raskid

326

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Prezime ImeŠvajda Reza spremačica ?4.3.1998.-30.12.2007. starosna mirovinaMokri Robert vjeroučitelj 1.9.1998.-31.8.2003. sporazumni raskid, prelazak u

BiskupijuBarić Pilić Željko profesor (tjelesna i

zdravstvena kultura)?25.2.1991.-31.8.1991.; 7.9.1991.-29.2.1992.; 15.9.1998.-

Cvitić Đuro vjeroučitelj 1.9.1998.-31.8.1999. sporazumni raskid, prelazak u Osnovnu školu fra Kaje Adžića, Pleternica

Kovačević Nada spremačica ?7.12.1998.-15.1.2002. istek ugovorenog rokaAkmačić Dražen vjeroučitelj 1.9.1999.-31.8.2000. sporazumni raskidKatić Mario vjeroučitelj 1.9.2000.-31.8.2001. sporazumni raskidKarača Ivanka spremačica ?25.9.2000.-12.4.2001.,

19.9.2001.-12.10.2001.istek ugovorenog roka

Božić Lidija profesor (matematika) 1.10.1986.-31.3.1987.; 28.9.1987.-29.2.1992.; 29.9.2000.-

Devčić Ivan profesor (geografija) 16.10.2000.- sporazumni raskid, prelazak u OŠ Kaptol, 8.1.2003. - danas Gimnazija

Peić Ivanka spremačica ?25.11.2000.-19.2.2001., 17.2.2003.-31.3.2003.

istek ugovorenog roka

Sovčik Andrea profesor (glazbena umjetnost)

1.2.2001.-

Arić Zdravko vjeroučitelj 1.9.-2001.-31.8.2004. sporazumni raskid; preminuo - datum?

Musil Sanja profesor (povijest) 13.9.2001.-Bender Žaklina profesor (filozofija),

stručni suradnik knjižničar

10.12.2001.-

Pirović Ninoslav profesor (likovna umjetnost)

23.9.2002.-31.8.2003. istek ugovorenog roka

Štivin Mladen vjeroučitelj 1.9.2003.-31.8.2004. istek ugovorenog rokaDorontić Zoran profesor (tjelesna i

zdravstvena kultura)1.12.2003.-19.12.2003. istek ugovorenog roka

Madaj Julijana profesor (biologija) 16.3.2004.-23.3.2004. istek ugovorenog rokaGrbeš Ivo vjeroučitelj ?1.9.2004.-Abramović Ana apsolventica (nestučno

zastupljena nastava matematike i informatike)

15.9.2004.-20.10.2004. istek ugovorenog roka

Katušić Violeta profesor (biologija, kemija)

1.12.2004.- 4.9.2011. promjena satnice; Ekonomska škola Požega

Polak Gabriela profesor (hrvatski jezik) 1.2.2005.-18.6.2005. istek ugovorenog roka, prelazak u OŠ Antuna Kanižlića

Soldo Ružica spremačica 4.5.2005.-18.5.2005., 9.1.2006.-21.2.2006.,3.9.2007.-21.9.2007.,9.10.2007.-27.11.2007.,7.1.2008.-

istek ugovorenog roka, do danas u Gimnaziji

327

Dod

atak

Prezime ImeČurčić Valentina profesor (hrvatski jezik) 1.9.2005.-31.8.2006. istek ugovorenog roka, prelazak u

OŠ Antuna KanižlićaVuković Zlatko podvornik i ovlaštenik

zaštite od požara?1.10.2005.-23.1.2008. preminuo

Galić Ilija tehničko održavanje zgrade

?1.10.2005.-

Siluković Dragan profesor (povijest, geografija)

1.3.2006.-26.6.2006.,4.9.2006.-

Bubak Anita profesor (politika i gospodarstvo)

4.9.2006.-13.3.2007.; 1.4.2007.-30.9.2010.

istek ugovorenog roka, prelazak u Poljoprivrednu školu Požega

Polašek Josip profesor (engleski i njemački jezik)

26.9.2006.-31.8.2007. istek ugovorenog roka

Didović Jelka profesor (talijanski jezik)

?1.10.2006.- 1.10.2017. promjena satnice, Obrtnička škola

Kaderžabek Tihomir profesor (matematika i informatika)

1.10.2006.-11.1.2009. sporazumni prekid, prelazak u OŠ Antuna Kanižlića

Paškvan Vlatka profesor (engleski jezik) ?6.9.1988.-28.2.1991. (sporazumni raskid radnog odnosa); 11.9.1991.-29.2.1992.; 9.10.2006.-

Kunkera Tonka profesor (tjelesna i zdravstvena kultura)

1.11.2006.-7.9.2014. promjena satnice, prelazak u Ekonomsku školu Požega

Kadić Slobodan profesor (hrvatski jezik) 13.11.2006.-31.8.2007. istek ugovorenog rokaVukušić Matija profesor (tjelesna i

zdravstvena kultura)1.12.2006.-31.8.2007.; 1.7.2008. istek ugovorenog roka; 1.7.2008. -

danas GimnazijaBonić Monika profesor (etika) i stručni

suradnik knjižničar1.12.2006.-31.1.2007. istek ugovorenog roka, prelazak u

Poljoprivrednu školu PožegaJanković-Pažin Maja profesor (engleski jezik) 1.9.2007.-Lešić Kristina profesor (hrvatski jezik) 10.9.2007.-Adžić Irena pomoćni knjižničar 15.10.2007.-13.12.2007. istek ugovorenog rokaFarkaš Marina profesor (geografija) ?1.9.2008.-Gložinić Jelena profesor (kemija) 1.9.2008.-Raguž Mario profesor (tjelesna i

zdravstvena kultura)1.9.2008.- 3.11.2009./31.8.2010. promjena

satnice - dio u Katoličkoj gimnaziji u Požegi

Zubčević Danijel profesor (fizika) 1.9.2008.-31.1.2018. otkaz radnikaJambrek Krešimir profesor (biologija) ?1.9.2008.- 4.9.2011. promjena satnice, dio u

Tehničkoj školi PožegaVrbicky Ivan vjeroučitelj 1.9.2008.-31.8.2009. sporazumni prekidVuković Drenka spremačica ?10.11.2008.-8.1.2009.,20.1.2009.-

4.5.2009., 14.1.2010.-5.2.2010.,24.5.2010.-28.6.2010., 27.10.2010.-2.11.2010.

istek ugovorenog roka

Pavlović Aleksandra stručni suradnik (školski knjižničar)

24.11.2008.-30.11.2013. sporazumni prekid, prelazak u Gradsku knjižnicu Požega

Valešić Antonija stručni suradnik (školski knjižničar)

15.1.2009.-21.4.2009. sporazumni prekid

328

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Prezime ImeObradović Ivana stručni suradnik

(školski knjižničar), profesor (hrvatski jezik)

22.4.2009.-20.6.2009., 29.4.2010.-18.6.2010.

istek ugovorenog roka

Ivić Anto vjeroučitelj 1.9.2009.-31.8.2010. istek ugovorenog rokaDošen Magdalena profesor (likovna

umjetnost, hrvatski jezik)

14.9.2009.-12.11.2009.,14.12.2009.-30.9.2016.

istek ugovorenog roka, 30.9.2016.(neplaćeni dopust); sporazumni prekid ugovora 30.9.2019.

Mandušić Manda administrator 21.9.2009.-19.11.2009., 31.5.2011.-13.6.2011.

istek ugovorenog roka

Milanović Dario podvornik 16.12.2009.-Krbanja Ana administrator 4.1.2010.-Karajlović Ivana spremačica 21.1.2010.-15.2.2010.,

29.6.2010.-24.8.2010.,2.9.2010.-31.12.2010.,21.3.2011.-11.4.2011., 18.10.2012.-27.10.2012., 27.11.2012.-3.12.2012.

istek ugovorenog roka

Pavelić Marijan vjeroučitelj 1.9.2010.-31.8.2012. istek ugovorenog rokaVujnović Marko profesor (tjelesna i

zdravstvena kultura)7.9.2010.-

Regić Maja profesor (geografija) 4.10.2010.-Didović Slavko profesor (politika i

gospodarstvo)?18.10.2010.-28.2.2011. sporazumni prekid

Humski Hrvoje profesor (informatika) 1.12.2010.-Novak Mira spremačica 3.1.2011.-Gotal Ines spremačica 3.1.2011.-24.11.2017. sporazumni prekidBunjevac Stefan profesor (politika i

gospodarstvo)10.3.2011.-17.5.2011.-1.9.2011.-

Lašak Jozefina spremačica 7.4.2011.-18.4.2011., 9.5.2011.-13.5.2011., 6.12.2016.-12.12.2016., 4.12.2017.-15.12.2017.

istek ugovorenog roka

Treger Pavel profesor (latinski) ?1.9.2011.-31.8.2019. starosna mirovinaBošnjak Marija profesor (matematika) 1.9.2011.-31.8.2012. istek ugovorenog rokaKovačević Dalibor profesor (informatika) 16.1.2012.-Ivanović Izabela profesor (sociologija) 1.6.2011.-31.5.2012.(stručno

osposobljavanje) 5.9.2012.-Soldo Valentina profesor (hrvatski jezik) 10.11.2011.-29.2.2012.(stručno

osposobljavanje) 1.3.2012.-4.6.2013.

sporazumni prekid, prelazak u Gradsko kazalište Požega

Hajzler Ivana profesor (engleski jezik) 5.3.2012.-4.5.2012. istek ugovorenog rokaKovačević Ivana profesor (talijanski

jezik, hrvatski jezik)5.3.2012.-30.4.2012., 14.1.2015.-13.2.2015., 9.9.2019.-13.9.2019.

istek ugovorenog roka

Bošnjak Ivica vjeroučitelj 4.9.2012.-31.8.2013. istek ugovorenog rokaIvčetić Anamarija stručni suradnik

knjižničar, profesor (hrvatski jezik)

18.10.2012.-9.9.2013. (stručno osposobljavanje) 10.9.2013.-

329

Dod

atak

Prezime ImeSrdarević Magdalena profesor (matematika) 22.10.2012.-Trupinić Mario profesor (hrvatski jezik) 29.10.2012.-31.8.2013. istek ugovorenog rokaIvanović Alen profesor (tjelesna i

zdravstvena kultura)6.11.2012.-9.8.2013., 8.9.2014.-30.9.2014., 4.5.2015.-2.6.2015.

istek ugovorenog roka

Milak Igor profesor (latinski jezik) 9.11.2012.-14.6.2013. istek ugovorenog rokaPuljašić Nataša profesor (povijest,

hrvatski jezik)14.1.2013.-13.1.2014. (stručno osposobljavanje) 4.4.2014.-13.6.2014., 8.9.2014.-

Štor Majana profesor (likovna umjetnost)

15.5.2013.-3.9.2013.(stručno osposobljavanje)

sporazumni prekid zbog zasnivanja radnoga odnosa

Večerić Mario vjeroučitelj 2.9.2013.-11.9.2014. sporazumni prekidRukavina Laura profesor (engleski i

njemački jezik)3.9.2013.-

Marjanović Martina profesor (hrvatski jezik) 10.9.2013.-31.3.2014. sporazumni raskid; prelazak na drugu školu

Ferković Dijana koordinator projekta 21.9.2013.-18.2.2015. istek ugovorenog rokaLovrić Martina profesor (matematika) 6.12.2013.-22.8.2014. istek ugovorenog rokaKajinić Čenić Ivana stručni suradnik

knjižničar1.4.2014.-

Nekić Jasmina stručni suradnik knjižničar

10.4.2014.-13.6.2014., 9.9.2014.-15.6.2015.

istek ugovorenog roka

Brković Nikola vjeroučitelj 16.9.-2014.-31.8.2015. istek ugovorenog rokaJakopović (Ergović) Anamarija profesor (matematika,

informatika)10.10.2014.-

Dejanović Jelena profesor (slovački jezik) 13.11.2014.-Pačić Ivica profesor (povijest) 11.2.2015.-10.2.2016. (stručno

osposobljavanje)istek ugovorenog roka

Zeljko (Pranjić) Valentina profesor (povijest) 11.2.2015.-6.9.2015., 26.2.2018.-28.7.2018. (stručno osposobljavanje)

istek ugovorenog roka

Mihaljević (Martinović)

Zrinka vjeroučitelj 20.3.2015.-27.3.2015., 1.12.2015.-23.12.2015.

istek ugovorenog roka

Čerti Vjekoslav profesor (tjelesna i zdravstvena kultura)

8.9.2015.-30.6.2016., 16.1.2017.-27.1.2017.

istek ugovorenog roka

Herceg Zdenka spremačica 16.9.2015.-25.3.2016., 30.3.2016.-Legac Nikola vjeroučitelj 15.9.2015.-31.8.2016. sporazumni prekidZaočević Robert tajnik 4.11.2015.-18.12.2015. istek ugovorenog rokaRukav Marija profesor (matematika) 24.11.2015.-11.12.2015. istek ugovorenog rokaMikuš Nataša profesor (fizika) 24.11.2015.-11.12.2015.,

10.5.2016.-3.6.2016.istek ugovorenog roka

Jurković Ida stručni suradnik knjižničar

2.12.2015.-28.3.2017. istek ugovorenog roka

Han Marijan profesor (matematika) 20.1.2016.-22.1.2016., 6.5.2016.-3.6.2016.

istek ugovorenog roka

Kvastek Tihana profesor (hrvatski jezik) 3.3.2016.-11.3.2016. istek ugovorenog roka

330

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Prezime ImeRezo Monika profesor (filozofija) 11.4.2016.-10.4.2017. (stručno

osposobljavanje)istek ugovorenog roka

Zelenika Zvonimir vjeroučitelj 1.9.2016.-31.8.2018. istek ugovorenog rokaSesar (Bušić) Ivana profesor (hrvatski jezik) 21.9.2016.-31.10.2016. (stručno

osposobljavanje) 18.1.2017.-Kanižaj Sečkar Snježana profesor (hrvatski jezik) 27.9.2016.-23.9.2018. sporazumni raskid, prelazak na

Poljoprivrednu školu PožegaSmoljanović Maja profesor (likovna

umjetnost)27.9.2016.-6.12.2017. (stručno osposobljavanje)? 7.12.2017.-

Crnković Maja profesor (hrvatski jezik) 29.9.2016.-8.1.2018. istek ugovorenog rokaJelušić (Banožić) Ivana stručni suradnik

knjižničar29.9.2016.-8.1.2018. istek ugovorenog roka

Ivić Marko profesor (kemija) 8.11.-2016.-23.12.2016., 24.2017.-31.3.2017.

istek ugovorenog roka

Razumović Krunoslav profesor (fizika) 16.12.2016.-23.12.2016., 16.1.2017.-12.6.2017.

istek ugovorenog roka

Čevapović Ivor profesor (povijest) 19.12.2016.-18.12.2017.(stručno osposobljavanje); 3.9.2018.-

Grbeš Tajana vjeroučitelj 16.1.2017.-28.4.2017. istek ugovorenog rokaVuković Marija spremačica 13.2.2017.-28.4.2017., 11.5.2017.-Brekalo Mirela profesor (matematika) 11.9.2017.-24.11.2017. istek ugovorenog rokaKnežević Aldijana profesor (talijanski

jezik)18.9.2017.-17.9.2018.(stručno osposobljavanje)

istek ugovorenog roka

Prpić Snježana spremačica 26.9.2017.-27.10.2017., 16.1.2018.-30.3.2018., 10.4.2018.-8.6.2018., 4.2.2019.-26.2.2019., 2.5.2019.-30.6.2019.; 6.10.2019. - 7.11.2019.; 2.12.2019.-

istek ugovorenog roka

Bošković Ivan profesor (matematika) 4.12.2017.-22.12.2017., 16.1.2018.-29.1.2018.

istek ugovorenog roka

Tomljenović Marija profesor (matematika) 30.1.2018.-15.6.2018., 3.9.2018.-21.10.2018.

istek ugovorenog roka

Dudjak Petar profesor (fizika) 19.2.2018.-15.6.2018. istek ugovorenog rokaVlašić Vesna ravnateljica 1.6.2018.-Paponja Ivana profesor (informatika,

matematika)3.9.2018.-10.7.2019. istek ugovorenog roka

Obradović Mirna profesor (hrvatski jezik) 4.9.2018.-13.11.2018. sporazumni prekidIlić Dejan vjeroučitelj 7.9.2018.-31.8.2019. istek ugovorenog rokaŽupančić Renata spremačica 17.9.2018.-Rajner (Srebrović) Ana profesor (hrvatski jezik) 27.9.2018.-Peršić Gabrijela tajnik 7.11.2018.-27.11.2018., 5.4.2019.-

30.9.2019.istek ugovorenog roka

Jekić Zoran profesor (hrvatski jezik) 19.11.2018.-30.9.2019. (stručno osposobljavanje) 1.10.2019.-

Mrkojević Marija profesor (hrvatski jezik) 26.11.2018.-

331

Dod

atak

Prezime ImeBekić Antonija profesor (kemija) -

prvostupnik4.3.2019.-30.6.2019. istek ugovorenog roka

Josipović Tanja profesor (tjelesna i zdravstvena kultura)

1.4.2019.-30.4.2019.; 7.1.2020.- istek ugovorenog roka

Jurić Miriam profesor (latinski jezik) 9.9.2019.-Rajačić Dominik profesor (slovački jezik)

- prvostupnik13.9.2019.-

Filipović Matej vjeroučitelj 13.9.2019.-Katinić Josipa profesor (njemački i

talijanski jezik)25.9.2019.-7.11.2019. sporazumni raskid

Galić Anamarija profesor (hrvatski jezik) - stručno osposobljavanje

5.12.2019.-

332

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Popis maturanata od 1992. do 2019. godine*

Priredili: Tomislav Radonić*, Manuela Zima-Čevapović i Anamarija Galić

*Popis maturanata požeške Gimnazije od 1992. do 2003. godine preuzeli smo iz Zbornika znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije: o njezinoj 300. godišnjici djelovanja: (1699. – 1999.). 2003. Ur. Potrebica, F. Naklada Slap – Gimnazija. Jastrebarsko – Požega. Str. 1665-1675.

Popis maturanata požeške Gimnazije od prvog ispita zrelosti 1874. do ukidanja gimnazijskih programa i

osnivanja Centra za usmjereno obrazovanje “Z. Brkić” 1978. godine nalazi se u knjizi Filipa Potrebice Tri stoljeća požeške gimnazije (Naklada Slap. Jastrebarsko. 1994.). Nakon razdruživanja Centra za usmjereno obrazovanje “Z. Brkić” 1992. godine, Gimnazija od 1. ožujka te godine ponovo djeluje kao samostalna škola, a njeni učenici polažu gimnazijsku maturu. Ovdje donosimo popis svih maturanata od 1992. do 2019. godine.

1992.

1. Domagoj Anić ; 2. Anita Arambašić; 3. Edrik Arnaut; 4. Igor Aušprung; 5. Gordana Bakić; 6. Jurica Baričević; 7. Roberta Barić; 8. Zvonimir Bešlić; 9. Dubravka Bevandić; 10. Mirjana Bijelić; 11. Nina Blumenschein; 12. Mario Brekalo; 13. Robert Brkljač; 14. Goran Bukvić; 15. Marko Celovec; 16. Zdravko Ćavar; 17. Zoran Dorontić; 18. Tomislav Dragica; 19. Anita Đimoti; 20. Kristina Đurkić; 21. Hrvoje Farkaš; 22. Davor Fuček; 23. Mario Gitt; 24. Danijela Golek; 25. Mara Grubeša; 26. Marija Gruić; 27. Dalibor Hlebec; 28. Gajin Igor; 29. Zoran Ivić; 30. Dubravka Jagustin; 31. Domagoj Jakobović; 32. Margareta Jurišić; 33. Tomislav Klarić; 34. Ljerka Kotas; 35. Tajana Kovačević; 36. Silvija Kovačić; 37. Hrvoje Kozarić; 38. Gabrijela Kralj; 39. Antonija Kukić; 40. Goran Kukić; 41. Miroslav Lončarević; 42. Goran Lukačević; 43. Krunoslav Lukačević; 44. Marija Ljubičić; 45. Ladislav Mačakala; 46. Domagoj Matasić; 47. Laura Mikšić; 48. Mihaela Miler; 49. Bojana Mirić; 50. Hrvoje Navratil; 51. Alan Nedela; 52. Hudeček Ninoslav; 53. Žegarac Norman; 54. Gordana Nujić; 55. Škrtić Ozren; 56. Krunoslav Pavelić; 57. Tomislav Pavković; 58. Tomislav Pavličević; 59. Ivan Penava; 60.

Grgić Perica; 61. Katica Perković; 62. Marta Pilon; 63. Ervin Plügel; 64. Snježana Prša; 65. Dijana Pruša; 66. Ružica Rajič; 67. Mario Randulić; 68. Marina Ribičić; 69. Robert Rončević; 70. Teo Rukavina; 71. Mirna Ryvola; 72. Sanja Sabljak; 73. Andrija Stanković; 74. Helena Stanković; 75. Ksenija Stojčević; 76. Krunoslava Stojić; 77. Lidija Šljerić; 78. Vesna Špoler; 79. Igor Štavlić; 80. Ines Štefanac; 81. Bernard Štirmer; 82. Zrinka Tadić; 83. Julijana Tadijal; 84. Dominika Tus; 85. Josipa Valentić; 86. Vanda Vončina; 87. Alan Vrdoljak; Goran Žegrec

1993.

1. Ivica Abramović; 2. Andrej Andrlić; 3. Ante Bagarić; 4. Kristina Bajić; 5. Mirela Balešić; 6. Igor Banjanin; 7. Marija Barišić ; 8. Andrea Beganić; 9. Zdenko Biondić; 10. Jelena Bleiziffer; 11. Nives Brkanović; 12. Dinko Čolak; 13. Jasminka Čorak; 14. Magdalena Ćosić; 5. Iris Devčić; 16. Ivan Devčić; 17. Tanja Domičić; 18. Lidija Filipović; 19. Katarina Franjišević; 20. Vikica Galić; 21. Anita Glavaš; 22. Tomislav Glavaš ; 23. Dubravka Grozdanović; 24. Blaženko Gruić; 25. Tomislav Halas; 26. Viktorija Hudeček; 27. Marina Hurtiš; 28. Nataša

333

Dod

atak

Ivančević; 29. Danijela Ivanović; 30. Anita Jakobović; 31. Mario Jakobović; 32. Ante Jakovljević; 33. Jurica Janković; 34. Željka Janković; 35. Danijela Janota; 36. Nevija Jeraj; 37. Anita Katić; 38. Kristina Katić; 39. Marinko Kezić; 40. Oliver Klesinger; 41. Suzana Kotrla; 42. Edita Kozar; 43. Ana Krečak; 44. Marko Krečak; 45. Tihomir Kristić ; 46. Martina Kukić; 47. Dejan Lehner; 48. Marija Majnarić; 49. Darija Maletić; 50. Ivana Marković; 51. Josip Mesić; 52. Manuela Mikanović; 53. Danijela Mikel; 54. Draženko Miličević; 55. Marija Miškić; 56. Dolores Nosić; 57. Martina Nujić; 58. Boris Njavro; 59. Goran Njavro; 60. Mario Njavro; 61. Hrvoje Paić; 62. Mirta Pavić; 63. Tomislav Pavković; 64. Mirjana Pejnović; 65. Ivan Pelivanski; 66. Matko Penava ; 67. Ivanka Petranović; 68. Igor Petrunić; 69. Dragana Pirović; 70. Maja Ploužek; 71. Josipa Prpić; 72. Dražen Prpić; 73. Nenad Pulić; 74. Davor Puntarić; 75. Vinko Radičević; 76. Jelena Radovanlija; 77. Renata Rališ; 78. Nevia Raos; 79. Mario Rich; 80. Katarina Rimac; 81. Hrvoje Romštajn; 82. Vesna Soldo; 83. Josip Solić; 84. Domagoj Soukup; 85. Mihajla Šebalj; 86. Željko Škvorc; 87. Sunčica Teodorčević; 88. Dario Tomić; 89. Ines Trbojević; 90. Nataša Treskanica; 91. Stjepan Trusić; 92. Suzana Urla; 93. Davor Varžak; 94. Marko Včelik; 95. Nino Vojak; 96. Krešimir Vrban; 97. Marin Zanetti; 98. Silvija Zelić; 99. Zrino Zelić; 100. Katarina Zoretić; 101. Vanda Zubović

1994.

1. Franjo Andrijević; 2. Goran Antolović; 3. Davor Antonić; 4. Tihana Babić; 5. Dragan Bacanović; 6. Ivana Bagarić; 7. Danijela Baltić; 8. Melita Barić; 9. Ivan Barišić; 10. Marina Bender; 11. Branka Bertossi; 12. Marina Beškek; 13. Siniša Bevanda; 14. Vjeran Blašković; 15. Saša Bogdanović; 16. Ines Bojanić; 17. Ankica Bošnjak; 18. Bruno Brekalo; 19. Silvije Brozović; 20. Tomislav Budimir; 21. Martina Čerti; 22. Petar Čuljak; 23. Mirjana Dugajić; 24. Kristina Emić; 25. Mirna Erdelja; 26. Dominik Gabrek; 27. Margareta Gašparac; 28. Marija

Gerbec; 29. Sanja Geto; 30. Igor Gitt; 31. Marija Glibo; 32. Gabrijela Gorjanac; 33. Danijela Grgić; 34. Vlatka Grgić; 35. Ivan Gruić; 36. Melita Haliž; 37. Ksenija Horvat; 38. Marija Hruška; 39. Robert Idlbek; 40. Ivan Ivkić; 41. Tomislav Jagustin; 42. Silvia Janjiš; 43. Vladimir Jelčić; 44. Antun Jovanović; 45. Dalibor Kajinić; 46. Zvonimir Karakatić; 47. Melita Karas; 48. Anita Kasagić; 49. Ivana Klemenčić; 50. Barbara Knežević; 51. Antonija Koch; 52. Karolina Kraljević; 53. Janja Krišto; 54. Nena Kruljac; 55. Ines Kulundžić; 56. Siniša Kuzmanović; 57. Katica Lujić; 58. Vesna Lujić; 59. Marjana Majstorović; 60. Anamarija Makarević; 61. Dario Marčetić; 62. Marijana Margeta; 63. Ivica Marić; 64. Ivica Maričević; 65. Kristina Matijević; 66. Ivana Matoković; 67. Ivana Mijatović; 68. Selma Mirjan; 69. Klaudija Mitrović; 70. Sanja Mlinarić; 71. Krešimir Mršić; 72. Marianne Mudrinović; 73. Andrea Neferović; 74. Andrijana Nemet; 75. Krešimir Nenadić; 76. Irena Ninković; 77. Ljiljana Novaković; 78. Marijan Obst; 79. Monika Papak; 80. Robert Paukner; 81. Lidija Pavić; 82. Gordana Pavičić; 83. Marijana Pavković; 84. Danijela Pavlović; 85. Krešimir Perak; 86. Anita Pleša; 87. Kristina Polak; 88. Barbara Prodanović; 89. Helena Prpić; 90. Ines Radić; 91. Mario Radošić; 92. Vlado Rastić; 93. Krešimir Rich; 94. Sanela Romić; 95. Robert Rosić; 96. Krasnodar Sabljić; 97. Maja Samaržija; 98. Danijel Šćiran; 99. Sandra Šimić; 100. Inoslava Šimunović; 101. Dalibor Škorvaga; 102. Vladimir Smiljanić; 103. Davor Šolčić; 104. Ivanka Soldo; 105. Katarina Soldo; 106. Marija Soldo; 107. Jurica Šperanda; 108. Lidija Šporčić; 109. Renata Stankijević; 110. Dalibor Starčević; 111. Marijana Starčević; 112. Maja Šubert; 113. Vlatka Švajda; 114. Zrinka Svetličić; 115. Anita Svoboda; 116. Dinko Tadić; 117. Valentina Tadić; 118. Nenad Tešanović; 119. Vedrana Tomašević; 120. Marija Tomljanović; 121. Sandra Topić; 122. Hrvoje Tribuljak; 123. Margareta Tucaković; 124. Mato Uremović; 125. Josipa Vukoja; 126. Stjepan Vukušić; 127. Džeminina Zečević; 128. Sabina Zečević; 129. Danijela Zubović

334

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

1995.

1. Tomislav Akmačić; 2. Barbara Antić; 3. Kornelija Arbutina; 4. Lidija Bagarić; 5. Anita Baier; 6. Anita Bajt; 7. Vjekoslav Barić; 8. Jasminka Baričevac; 9. Jelena Baričević; 10. Mirjana Barišić; 11. Branislav Berger; 12. Jurica Bešlić; 13. Boris Bikić; 14. Hrvoje Bilić; 15. Dragana Bjelić; 16. Slavica Blühm; 17. Marijana Bojanić; 18. Šimić Bruno; 19. Sanea Brus; 20. Helena Budišćak; 21. Marina Bušić; 22. Goran Buturac; 23. Snježana Čelan; 24. Katarina Celovec; 25. Danijel Ciganović; 26. Ivana Cimerman; 27. Sunčica Ćiško; 28. Alen Ćosić; 29. Jelena Crljenica; 30. Ivica Crnković; 31. Vesna Ćulubrk; 32. Ronko Damir; 33. Klaudio De Marco; 34. Hrvoje Del Vechio; 35. Ivan Del Vechio; 36. Margareta Delić; 37. Danijela Di Gorgio; 38. Svjetlana Đurić; 39. Vladislav Dvoračeg; 40. Martina Franić; 41. Mirna Galić; 42. Ivan Galovec; 43. Krešimir Gitt; 44. Ankica Glavač; 45. Ljubica Grgić; 46. Igor Hak; 47. Dalimir Hlevištan; 48. Verica Hruška; 49. Marijana Ivanović; 50. Vesna Jagodić; 51. Marija Jakobović; 52. Josip Janković; 53. Monika Jurić; 54. Marija Kadleček; 55. Dijana Kajinić; 56. Ana Kelam; 57. Josip Keller; 58. Tihomir Kralj; 59. Ivana Kreševljak; 60. Dunja Kresovljak; 61. Jasmina Kristić; 62. Luka Kunkera; 63. Davor Ljubić; 64. Sandra Maletić; 65. Vladimir Mandić; 66. Ana Marić; 67. Vjekoslav Mataić; 68. Đurđica Matanić; 69. Jasna Matičević; 70. Ivica Matoković; 71. Ivan Mesić; 72. Silva Mihalj; 73. Marko Milevoj; 74. Dejan Miščević; 75. Ivana Miškić; 76. Dževdana Muratović; 77. Ivan Mustapić; 78. Marina Nakić; 79. Dražen Navratil; 80. Ina Nemet; 81. Zoran Nikolić; 82. Ivan Obradović; 83. Karolina Pavić; 84. Renata Pavić; 85. Melita Pavlović; 86. Goran Pečur; 87. Slađana Perić; 88. Blaženka Perinović; 89. Ljiljana Petriška; 90. Vesna Petrović; 91. Sanela Potkovac; 92. Tatjana Prodanović; 93. Helena Prpić; 94. Martina Prpić; 95. Marijana Prša; 96. Darija Rajković; 97. Mirjana Rakić; 98. Milan Rališ; 99. Mladenka Ravlić; 100. Andrea Renka; 101. Marija Renka; 102. Tomislav Repulec; 103. Marina Rezo; 104. Mihael Rukavina; 105.

Šaneta Rukavina; 106. Klementina Sabljić; 107. Renata Samardžija; 108. Kristina Šarčević; 109. Dubravka Šimić; 110. Natalija Šimunović; 111. Goran Šipoš; 112. Danijela Skorup; 113. Martina Škorvaga; 114. Mario Slatina; 115. Igor Starčević; 116. Snježana Stasny; 117. Anita Stojšić; 118. Tatjana Šuster; 119. Natalija Svoboda; 120. Helena Tesari; 121. Dijana Tomić; 122. Sandra Tomljenović; 123. Berislav Topol; 124. Martina Tribuljak; 125. Tatjana Veir; 126. Ivana Vicković; 127. Valentina Vidović; 128. Marijan Višaticki; 129. Marijana Vrzić; 130. Goran Vujasinović; 131. Tomislav Vukelić; 132. Damir Zadražil; 133. Kristina Zrile; 134. Mario Župan

1996.

1. Oliver Aladrović; 2. Marija Aleksić; 3. Suzana Aleksić; 4. Valentina Amrein; 5. Dominiko Babić; 6. Milijana Bauković; 7. Silvija Bešta; 8. Igor Bjelac; 9. Danijela Bjelokapić; 10. Anita Blažević; 11. Diana Bogojević; 12. Bruno Bonić; 13. Velibor Bošnjak; 14. Marija Brekalo; 15. Tomislava Brkan; 16. Klaudija Brkić; 17. Maja Brkić; 18. Vjeka Budimir; 19. Andrijana Butja; 20. Angela Čakar; 21. Marijana Čakar; 22. Ivana Ceranić; 23. Tomislav Čerpinko; 24. Zvonimir Čerpinko; 25. Ivana Čiček; 26. Marijana Ćiško; 27. Ivan Čorak; 28. Eugen Čulo; 29. Glorija Dalić; 30. Silvija Danković; 31. Anton Devčić; 32. Blanka Đimoti; 33. Vesna Dokić; 34. Marijana Došen; 35. Marko Dumančić; 36. Dijana Duspara; 37. Snježana Ergović; 38. Martina Fricenšaft; 39. Dragana Galić; 40. Kristina Gašparović; 41. Maja Gašparović; 42. Barbara Glavaš; 43. Ivan Glavić; 44. Marijana Gorjanac; 45. Velimir Grgić; 46. Biljana Grozdanić; 47. Ivana Hajzler; 48. Krešimir Halas; 49. Nikolina Hornjik; 50. Davor Iljkić; 51. Krizmanić Irena; 52. Kristina Jagodić; 53. Marija Jaić; 54. Mato Japundžić; 55. Mirjana Jeleč; 56. Dijana Jovanović; 57. Ivana Karakaš; 58. Ivana Kolar; 59. Ivan Kolarić; 60. Maja Komadina; 61. Krunoslav Kovač; 62. Boris Kovačeić; 63. Antonija Kovačević; 64. Sabina Kovačić; 65. Danijela Kozarić; 66. Josipa Kukić; 67. Marta Luc; 68. Maja Maćešić; 69. Dubravka Magić; 70.

335

Dod

atak

Danijela Majnarić; 71. Ana Malinić; 72. Miroslav Marić; 73. Hrvoje Marinović; 74. Jurić Mario; 75. Katarina Marketanović; 76. Željko Markić; 77. Lidija Masijar; 78. Mirta Matijašević; 79. Domagoj Matijević; 80. Marijana Matijević; 81. Ivo Mijoč; 82. Marija Mikačić; 83. Ines Mikodanić; 84. Vjekosav Milevoj; 85. Domagoj Miličević; 86. Ivana Miličević; 87. Ilčešen Mirjana; 88. Mirna Mitrović; 89. Goran Mlakar; 90. Gordana Munđar; 91. Ivana Murar; 92. Tomislav Nekić; 93. Ivana Nemet; 94. Marija Nikolić; 95. Nataša Ogrizović; 96. Nikolina Orešković; 97. Margareta Pamuklić; 98. Dalibor Papoušek; 99. Ana Pavletić; 100. Kristina Pečur; 101. Ante Perić; 102. Jasmina Perinović; 103. Davor Perkić; 104. Vesna Pisarović; 105. Stanko Plivelić; 106. Slavica Pojer; 107. Gabrijela Polak; 108. Koraljka Polak; 109. Mario Polanc; 110. Tomislav Polanc; 111. Katarina Polić; 112. Mirjana Puač; 113. Hrvoje Radoš; 114. Helena Radošić; 115. Mario Ribičić; 116. Željko Romić; 117. Martina Rončević; 118. Mihaela Rubičić; 119. Anamarija Sacher; 120. Krunoslav Šćiran; 121. Tanja Šimić; 122. Valentina Škorvaga; 123. Silvija Slovaček; 124. Igor Smoljanović; 125. Branka Soldo; 126. Martina Soukup; 127. Aleksandar Spasovski; 128. Renata Štajduhar; 129. Kristina Starčević; 130. Ivana Stolić; 131. Mirela Tancoš; 132. Martina Toman; 133. Ivana Včelik; 134. Davor Vezmar; 135. Krunoslav Vida; 136. Marijana Vidović; 137. Zdenka Vračić; 138. Ines Vujasinović; 139. Mihaela Vukelić; 140. Kornelija Žanić; 141. Gabrijela Zec; 142. Kristina Zec; 143. Ljilja Zelić; 144. Maja Zrile

1997.

1. Tomislav Badrov; 2. Albinko Bagarić; 3. Nikolina Barbarić; 4. Rastislav Baričevac; 5. Danijel Bašić; 6. Danijela Bašić; 7. Ivana Bešlić ; 8. Kornelija Bikić ; 9. Josipa Blažević ; 10. Sandra Bošnjak ; 11. Mario Botički; 12. Hrvoje Budić; 13. Helena Bunjevac ; 14. Silvija Čerti ; 15. Igor Čičak ; 16. Maja Čičković ; 17. Nikola Ciganović; 18. Nikola Ciganović; 19. Klara Cigić; 20. Domagoj Čirko ; 21. Anita Cmarko; 22. Nebojša Crevar; 23. Mario

Čuljak; 24. Andrea Cvetko; 25. Ana Delač ; 26. Marija Doboš; 27. Domagoj Dokozić; 28. Darko Domičić; 29. Anto Dovođa ; 30. Toni Drabik; 31. Ljiljana Dragišić; 32. Anto Dujmović; 33. Marijana Đurina ; 34. Ivana Erdelja; 35. Maja Erdelja; 36. Danijela Franjetić ; 37. Mirjana Franjić ; 38. Anita Galić ; 39. Matija Gašpić ; 40. Lidija Gazić ; 41. Martina Gebec; 42. Marko Glavić; 43. Ivan Grezić ; 44. Ivan Grgić ; 45. Nikolina Grubez; 46. Nikolina Halilović ; 47. Barbara Herijan; 48. Manda Hrvatić ; 49. Ana-Maria Ivanović ; 50. Natalija Jakoplić ; 51. Ivan Jakovljević ; 52. Mirela Jasika; 53. Žaklina Jončeska ; 54. Vladimir Josipović; 55. Franjo Jurčević; 56. Goran Jurković; 57. Melita Kamenčak; 58. Milan Kantor; 59. Silvija Katić ; 60. Tomislav Katić; 61. Ivana Kindl; 62. Branka Knežević; 63. Danijela Kolundžić; 64. Antonija Kopilaš; 65. Natalija Kosina; 66. Tatjana Kovačević; 67. Goran Krakar; 68. Kornelija Kraljević ; 69. Alen Krmpotić; 70. Adrijana Krznarić ; 71. Tonka Kunkera; 72. Vlatka Lalić ; 73. Manjana Leko; 74. Marija Leopoldović ; 75. Tihana Letec; 76. Maja Lisjak; 77. Anita Lukačević; 78. Branimir Lukić; 79. Andreja Mačkala; 80. Ana Mačković; 81. Ivan Majnarić; 82. Ante Majnović ; 83. Monika Makarević; 84. Tamara Manojlović ; 85. Pavo Martić ; 86. Martina Martinčić ; 87. Vjekoslav Martinčić; 88. Filip Matijević; 89. Ivana Međugorac; 90. Danijela Mesić ; 91. Mladen Meštar; 92. Branimir Mihalj; 93. Anita Milanović ; 94. Josipa Miličević ; 95. Branislav Milinković; 96. Krunoslav Mimožek; 97. Marina Mitrović ; 98. Nikola Mustapić; 99. Anita Nekić; 100. Slaven Nekić; 101. Martina Nemet; 102. Danka Njegovan; 103. Tomislav Novačić; 104. Anita Olšak; 105. Željka Orešković ; 106. Vjekoslav Pavelka; 107. Robert Pavlović; 108. Marijana Perak; 109. Zvonimir Perkić; 110. Julijana Petković; 111. Antonio Petošić; 112. Domagoj Petrović ; 113. Ivana Pilon; 114. Martina Pišković; 115. Jasmina Plašćak; 116. Marija Posavac; 117. Domagoj Prša;118. Antonija Pulpan; 119. Irena Pustaić; 120. Tomislav Rezo; 121. Krunoslav Rider; 122. Ivana Rukavina; 123. Marta Rukavina; 124. Martina Seničar; 125. Kristina Sentić; 126. Oliver Sertić; 127. Gordana Soldo; 128. Marija Špehar; 129. Marina Šperanda; 130.

336

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Renata Starčević; 131. Marijana Stilinović ; 132. Anita Svoboda; 133. Nina Svoboda; 134. Maja Tomičić ; 135. Anamarija Tomljenović; 136. Marijana Verčej; 137. Dražen Vida; 138. Verica Vrzić; 139. Antonija Vujnović; 140. Matija Vukašić; 141. Ana Vuković; 142. Zrinka Vulić ; 143. Dario Zec; 144. Dalibor Župan

1998.

1. Vlatka Andrišek; 2. Valentna Bačvić; 3. Katarina Banaj; 4. Kristna Baničin; 5. Sandra Banović; 6. Ivana Banožić; 7. Josipa Baričevac; 8. Tihana Baričević; 9. Božana Barišić; 10. Marko Barukčić; 11. Petar Bilić; 12. Monika Bonić; 13. Marija Bošnjak; 14. Ivana Brkić; 15. Borko Buturac; 16. Jasmina Čerti; 17. Irena Ciglenečki; 18. Vlatka Cimerman; 19. Sanela Daničić; 20. Ivana De Marchi; 21. Katarna De Marco; 22. Ivana Del Vechio; 23. Magdalena Došen; 24. Nenad Dragojlović; 25. Silvija Đuranović; 26. Mario Đurina; 27. Martina Emić; 28. Martna Farkaš; 29. Marija Filipović; 30. Sanja Franić; 31. Janja Galić; 32. Zvonimir Galić; 33. Ivana Grbić; 34. Zlatko Gregurić; 35. Krešo Hamžik; 36. Davor Has; 37. Vladimir Hećimović; 38. Barbara Herijan; 39. Bonita Hrčka; 40. Domagoj Hruška; 41. Ana Iglić; 42. Josip Jaić; 43. Anita Janjić; 44. Lukrecija Jelić; 45. Ivana Kajinić; 46. Dominik Katanić; 47. Josip Katić; 48. Marijan Klarić; 49. Robert Kneis; 50. Marija Kopljar; 51. Kristina Kovač; 52. Zrinka Kovačević; 53. Karolina Kraljak; 54. Danijela Krizmanić; 55. Valentna Kuliš; 56. Jasmina Kurtagić; 57. Julijana Madaj; 58. Lidija Malčić; 59. Lorena Marić; 60. Tanja Marić; 61. Zvonimir Marić; 62. Marko Marjanović; 63. Ivana Matijević; 64. Aleksandra Mihajlović; 65. Sanja Mikac; 66. Dominik-Ivan Mikić; 67. Zoran Mirosav; 68. Maja Mitrović; 69. Marija Mitrović; 70. Jasmina Mlađenović; 71. Ivana Muhar; 72. Marina Mulc; 73. Zvonimir Murar; 74. Valentina Nepehal; 75. Hrvoje Nikolić; 76. Korana Nikšić; 77. Verica Olšak; 78. Marina Oršolić; 79. Kristna Pandžić; 80. Lidija Panić; 81. Marta Parcen; 82. Natalija Pasariček; 83. Ivana Pavić; 84. Maja Pavić; 85. Marina Pavić; 86. Dijana Peći; 87. Ivana Pečur;

88. Vjeran Perinović; 89. Josip Pevec; 90. Andrijana Pilon; 91. Josip Polašek; 92. Miroslav Popović; 93. Silvija Primus; 94. Sonja Radovanlija; 95. Hrvoje Renka; 96. Stjepan Šarčević; 97. Željko Šilhan; 98. Siniša Šimonović; 99. Marijan Slovaček; 100. Sanela Soldo; 101. Tomislav Soukup; 102. Amir Spahić; 103. Davor Starčević; 104. Snježana Štula; 105. Aleksandra Šutalo; 106. Miroslav Švigir; 107. Dalia Tadić; 108. Višnja Tomić; 109. Martina Tomičić; 110. Marija Treger; 111. Natalija Uzelac; 112. Siniša Veir; 113. Željka Vončina; 114. Tomislav Vračić; 115. Sandra Vukelić; 116. Jasenka Vuković; 117. Tamara Zamaklar; 118. Mihaela Žakula; 119. Verica Žakula

1999.

1. Ana Abramović; 2. Katarina Aladrović; 3. Patrik Alatić; 4. Vladimir Babić; 5. Antoana Bagarić; 6. Ivan Balog; 7. Biljana Banović; 8. Ivana Barišić; 9. Marija Barišić; 10. Marija Bartolović; 11. Maja Berač; 12. Dragana Berić; 13. Saša Bertelović; 14. Igor Bešlić; 15. Teo Blašković; 16. Danijel Bogdanović; 17. Drago Bonić; 18. Martina Bošnjak; 19. Mirta Bošnjak; 20. Matko Brkanić; 21. Krunoslav Brus; 22. Martina Brus; 23. Barbara Budišćak; 24. Goran Bunjevac; 25. Krunoslav Buturac; 26. Marko Čorak; 27. Tomislav Crnjac; 28. Magdalena Čubrić; 29. Katarina Ćutić; 30. Ana Ćuže; 31. Marko Delač; 32. Marija Devčić; 33. Kristijan Đurčević; 34. Lidija Džidić; 35. Ivana Ferenc; 36. Kristina Ferhatović; 37. Manuela Franjić; 38. Tomislav Galić; 39. Anita Garić; 40. Tomislav Gašpić; 41. Antonija Glavaš; 42. Željko Goleš; 43. Anamarija Grbeš; 44. Krunoslav Grgić; 45. Anita Grgurić; 46. Anita Grubišić; 47. Hrvoje Gverić; 48. Adrijana Horvat; 49. Ivana Hruška; 50. Vjekoslava Hruška; 51. Silvija Ivanković; 52. Anita Ivanović; 53. Igor Ivanović; 54. Vera Jelić; 55. Nenad Jurčić; 56. Irena Jurić; 57. Josip Jurić; 58. Pavica Jurić; 59. Zoran Jurić; 60. Katarina Jurišić; 61. Ivan Kajinić; 62. Damir Kappel; 63. Ana Katanić; 64. Danijela Kercel; 65. Ivana Klobučar; 66. Adriana Komarčević; 67. Josipa Kormanjec; 68. Željka Kovačević; 69. Ivan Kozar; 70. Edgar Kralj; 71. Maja

337

Dod

atak

Krejčir; 72. Ivana Kronšteter; 73. Monika Kukuruzović; 74. Domagoj Kuna; 75. Domagoj Majstorović; 76. Marina Markanjević; 77. Ivana Markota; 78. Nikolina Marukić; 79. Ivona Matačić; 80. Darija Matanović; 81. Valentina Mazal; 82. Mirela Mezak; 83. Berislav Mihalj; 84. Indira Mihalj; 85. Silvija Mihaljević; 86. Ivana Mikić; 87. Katica Miletić; 88. Ana Mirić; 89. Mirela Mirković; 90. Marijana Mišić; 91. Maja Musić; 92. Zvonimir Neferović; 93. Ivana Novak; 94. Maja Nuić; 95. Boško Obradović; 96. Martina Odvorčić; 97. Josipa Pavić; 98. Ivana Pavlik; 99. Adrijana Pečur; 100. Ariana Peić; 101. Jurica Perić; 102. Saša Petranović; 103. Adrijana Plaskur; 104. Božidar Polić; 105. Sandra Popović; 106. Krešimir Prpić; 107. Marijana Prpić; 108. Vedran Radonić; 109. Maja Radovanlija; 110. Matija Raič; 111. Zrinka Rajić; 112. Dinko Raos; 113. Veronika Sačer; 114. Ivana Šaravanja; 115. Dolores Šimunović; 116. Dario Šipoš; 117. Tomislav Škoda; 118. Lada Škoko; 119. Maja Smoljanović; 120. Srđan Smoljanović; 121. Ivana Soldić; 122. Antun Sontaki; 123. Marin Špigelski; 124. Danijela Stavrev; 125. Branislav Stojaković; 126. Drago Štokić; 127. Marijana Šulc; 128. Slaven Šuman; 129. Velimir Švigir; 130. Hrvoje Tancoš; 131. Iva Tomac; 132. Rudolf Tomić; 133. Marija Uldrijan; 134. Nikolina Veić; 135. Marijeta Vitez; 136. Tomislav Vujić; 137. Ivana Vujnović; 138. Bernard Vukas; 139. Krunoslav Vukoja; 140. Vedran Zdelar; 141. Marcus Zvonarić

2000.

1. Saba Aklilu Dessalegne; 2. Dijana Andačić; 3. Marina Antolović; 4. Damir Antonić; 5. Ivana Aušperger; 6. Jasmina Balić; 7. Jovana Banjanin; 8. Ana Barić; 9. Barbara Barić; 10. Mia Baričević; 11. Željka Barišić; 12. Ivana Barkijević; 13. Ana Barukčić; 14. Leon Begić; 15. Romana Blagojević; 16. Mirjana Blažević; 17. Bruno Bogojević; 18. Kristina Bokanić; 19. Danijel Borovac; 20. Dragana Bošnjak; 21. Boris Brljačić; 22. Sanja Budić; 23. Vedran Conjar; 24. Adrijana Crnjac; 25. Domagoj Čubrić; 26. Jasmina Demin; 27. Melani Đerganovski;

28. Ivan Dragičević; 29. Tomislav Đurčević; 30. Ljerka Dusper; 31. Matej Faller; 32. Vjekoslav Ferdebar; 33. Irena Filipović; 34. Dejan Franić; 35. Đuro Franjetić; 36. Marta Gašpar; 37. Petra Gavrilović; 38. Marija Gregurić; 39. Eva Grgić; 40. Sandra Has; 41. Mirela Hegediš; 42. Maja Hlevištan; 43. Mladen Husić; 44. Mirjana Janković; 45. Hrvoje Jozak; 46. Irena Jurešić; 47. Aleksandra Jurić; 48. Tihomir Kaderžabek; 49. Ivana Knez; 50. Valentina Koch; 51. Josip Komadina; 52. Marijo Kovačević; 53. Ivan Kuba; 54. Maja Kukuruzović; 55. Kristijan Lovrić; 56. Krunoslav Lovrić; 57. Tihomir Macek; 58. Damir Maček; 59. Sanela Mahmutović; 60. Marina Malčić; 61. Ivana Marić; 62. Ivana Marić; 63. Ozana Marić; 64. Dario Markić; 65. Zrinka Martinaš; 66. Krešimir Martinčić; 67. Jurica Matijević; 68. Luka Matijević; 69. Branko Maznik; 70. Marija Medić; 71. Sanja Mihalj; 72. Milan Mihaljević; 73. Domagoj Mikodanić; 74. Antonija Miličević; 75. Ivan Miljanović; 76. Iris Mitrović; 77. Dario Nikolić; 78. Miroslav Obradović; 79. Marija Opić; 80. Josipa Ožbolt; 81. Nikolina Pastuović; 82. Antonija Pauković; 83. Mario Paulić; 84. Ksenija Pavlović; 85. Ivan Pečur; 86. Andrijana Peić; 87. Matrina Pelcl; 88. Vladimir Perić; 89. Ana Petrić; 90. Ivan Petrović; 91. Mihaela Petrović; 92. Neven Petrović; 93. Lidija Pfeiffer; 94. Ivan Pisarović; 95. Ivana Poleto; 96. Vjekoslav Potočanac; 97. Krunoslav Prpić; 98. Darija Prša; 99. Sanela Prša; 100. Jasmina Radović; 101. Dejan Radulović; 102. Juraj Rajić; 103. Stefan Romić; 104. Tomislav Romić; 105. Marija Rudež; 106. Lana Rušnov; 107. Bojan Sikirica; 108. Sanela Šimić; 109. Josipa Škorvaga; 110. Alenka Šljivečka; 111. Josip Smojvir; 112. Jelena Smoljanović; 113. Boris Šnajder; 114. Ivan Soldo; 115. Krunoslav Sontaki; 116. Ivan Šostić; 117. Jasmina Stanisavljević; 118. Tomislav Starčević; 119. Stela Štefulinac; 120. Mirela Šteib; 121. Hrvoje Štirmer; 122. Sanja Stojanović; 123. Viktorija Tijan; 124. Ladislava Toman; 125. Marija Tomić; 126. Anita Tončala; 127. Silvija Topol; 128. Josip Treger; 129. Jelena Tucaković; 130. Ivan Tucić; 131. Rajna Urvan; 132. Ivana Valentić; 133. Ivana Vasilj; 134. Ivan Vazler; 135. Milan Vidić; 136. Josip Vitez; 137. Josip Vladić; 138. Martina Vlašić; 139. Ninoslav Zekić; 140. Petar Zrinščak; 141. Mario Živić

338

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

2001.

1. Marko Adžić; 2. Nives Adžić; 3. Karolina Alatić; 4. Martina Aračić; 5. Jelena Ardalić; 6. Josipa Barbarić; 7. Nikica Barišić; 8. Valentin Barišić; 9. Vesna Barišić; 10. Ante Bašić; 11. Matija Benković; 12. Ivana Bešker; 13. Vera Bešlić; 14. Mara Bilanović; 15. Katarina Boić; 16. Ana Bonić; 17. Mario Borevac; 18. Maja Bošnjak; 19. Mirta Brkan; 20. Ivana Brkanović; 21. Marko Brkić; 22. Danijela Ćevapović; 23. Mirela Ćevapović; 24. Marija Ćičak; 25. Marina Ćirko; 26. Ivana Ćolak; 27. Maja Crnjac; 28. Majda Cvjetojević; 29. Tomislav Došen; 30. Goran Dovođa; 31. Matej Drabik; 32. Mladen Dragojlović; 33. Maja Duduković; 34. Ivana Dujmović; 35. Dado Englman; 36. Barbara Ergović; 37. Marija Ergović; 38. Ivan Ferenc; 39. Ivan Franić; 40. Ivana Franić; 41. Nikolina Galojlić; 42. Milka Gašljević; 43. Domagoj Gilanj; 44. Krešimir Glavaš; 45. Irena Gnjatović; 46. Marija Gojo; 47. Dubravka Gretzer; 48. Ksenija Gretzer; 49. Marijana Grizelj; 50. Aleksandar Grlić; 51. Tomislav Hampl; 52. Mihaela Hevčuk; 53. Ivana Hruška; 54. Marko Hruška; 55. Antonija Ivkić; 56. Dora Jakobović; 57. Maja Jakobović; 58. Hrvoje Jakopčević; 59. Silvana Jakovljević; 60. Mirjana Janjiš; 61. Maja Janković; 62. Mojca Janković; 63. Mirjana Jasika; 64. Josip Jukić; 65. Kristina Jurić; 66. Terezija Jurković; 67. Vladimir Kamenčak; 68. Katarina Katanić; 69. Maja Katić; 70. Marko Kekanović; 71. Kristina Kešić; 72. Martina Knezović; 73. Tanja Komljenović; 74. Silvija Konecki; 75. Katarina Kotrla; 76. Dalibor Kovačević; 77. Stjepan Krajček; 78. Tihana Krmpotić; 79. Damir Kuba; 80. Ivana Kuna; 81. Jelena Kuzmanović; 82. Lucija Lucić; 83. Josip Marić; 84. Vjekoslav Marić; 85. Ivana Marjanović; 86. Tanja Marketanović; 87. Ilija Marković; 88. Lana Matačić; 89. Tomislav Matošević; 90. Matija Mesić; 91. Luka Miholić; 92. Marija Mikić; 93. Marija Minažek; 94. Vladimir Nerančić; 95. Igor Njegovanović; 96. Gojko Novak; 97. Marijana Novinc; 98. Marija Nuić; 99. Karmen Obradović; 100. Lana Olšak; 101. Željko Pačić; 102. Marina Pajeska; 103. Miroslav Paulić; 104.

Kristijan Pavković; 105. Sanja Pečur; 106. Ružica Perić; 107. Tomislav Petrić; 108. Ana Petrović; 109. Marija Polanc; 110. Josipa Posavac; 111. Adrijana Pulpan; 112. Ivan Raguž; 113. Velimir Raguž; 114. Mira Ralašić; 115. Stjepan Rezo; 116. Matija Rider; 117. Andrijana Ružičić; 118. Ana Sabljak; 119. Tea Šainović; 120. Krunoslav Šarić; 121. Matej Šarić; 122. Dragan Siluković; 123. Zvjezdana Simeunović; 124. Mario Šipoš; 125. Andrea Šnajder; 126. Nives Spajić; 127. Kristina Stankijević; 128. Danijela Štefaniak; 129. Marko Svjetličić; 130. Maja Tadić; 131. Božena Targuš; 132. Aleksandar Teodorović; 133. Ana Tešija; 134. Josipa Tomašić; 135. Alfred Tomić; 136. Marija Trnačić; 137. Dalibor Valešić; 138. Dubravko Vandruš; 139. Žana Vidović; 140. Zdenko Vučković; 141. Ivan Vujnović; 142. Mario Vukoja; 143. Ivana Vulić; 144. Domagoj Zadražil; 145. Angela Zeba; 146. Dragana Zelenika; 147. Elvis Zelenika; 148. Ivan Zovko; 149. Ivan Zrinšćak; 150. Darija Zubčić; 151. Ivana Zvekić; 152. Jasna Živić

2002.

1. Maja Adžić; 2. Vlatka Adžić, 3. Stjepan Antolović; 4. Krunoslav Arbanas; 5. Boris Babić; 6. Ivana Babić; 7. Ivan Bajt; 8. Ivona Balenović; 9. Veronika Balić; 10. Ana Balog; 11. Dajana Barić; 12. Mihaela Barkijević; 13. Ivana Bartošak; 14. Irena Barun; 15. Andreina Bekafigo; 16. Vladimir Benić; 17. Jelena Bogdanović; 18. Jurica Bonić; 19. Tatjana Bošković; 20. Ivan Božičević; 21. Bernardica Brblić; 22. Gabrijela Brus; 23. Maja Budić; 24. Valentina Buljubašić; 25. Stefan Bunjevac; 26. Matej Bušić; 27. Martina Crnjac; 28. Hrvoje Ćačić; 29. Ivana Ćakalić; 30. Dragana Ćatlaić; 31. Ivana Dumančić; 32. Jelena Englman; 33. Maja Ergović; 34. Darija Filipović; 35. Ivan Funtek; 36. Ivana Gecan; 37. Igor Gnjatović; 38. Ivana Hac; 39. Alen Havrda; 40. Eugen Hruška; 41. Maja Hula; 42. Hrvoje Humski; 43. Ivana Iglić; 44. Matej Ivanković; 45. Alen Ivanović; 46. Mario Ivanović; 47. Berislav Jagustin; 48. Maja Jajčević; 49. Ivana Jakobović; 50. Ivan Jekić; 51. Željko Jurić; 52. Marko Jurišić; 53.

339

Dod

atak

Marko Kajfeš; 54. Marija Kajtar; 55. Ana Kakuk; 56. Josipa Kakuk; 57. Danijel Kanceljak; 58. Tomislav Katić; 59. Vesna Kitanović; 60. Mihajlo Knežević; 61. Mirna Kolić; 62. Ivana Kopecki; 63. Mirjam Kovačević; 64. Željka Kovačević; 65. Marko Krejčir; 66. Nikola Krmpotić; 67. Dijana Kučan; 68. Marko Kufrin; 69. Mato Kukuruzović; 70. Mihael Kukuruzović; 71. Ivan Kundakčić; 72. Danijela Lucović; 73. Ivan Malčić; 74. Ivana Maričević; 75. Adam Marinović; 76. Josip Markota; 77. Marija Matanović; 78. Suzana Matanović; 79. Filip Matić; 80. Ivan Matijašević; 81. Krešimir Matijašević; 82. Evica Merunka; 83. Dragica Metež; 84. Tea Mijatović; 85. Elvira Mijić; 86. Anita Mikić; 87. Ivana Mikić; 88. Marina Mikloš; 89. Marko Miletić; 90. Kristina Milosavljević; 91. Biljana Mirković; 92. Slađana Mlađenović; 93. Sandra Mlikota; 94. Filip Nujić; 95. Marko Orešković; 96. Marko Pavić; 97. Katarina Pavković; 98. Bojan Pavlović; 99. Daniel Peić; 100. Tomislava Perić; 101. Ivana Petranović; 102. Jurica Petranović; 103. Marijana Pevec; 104. Marija Pfeiffer; 105. Marko Pijević; 106. Matej Pirc; 107. Matija Polgar; 108. Ivana Polić; 109. Tamara Prodanović; 110. Marina Puharić; 111. Ivan Puškarić; 112. Jasmina Radonić; 113. Sofija Radoš; 114. Nevena Radović; 115. Jovana Radulović; 116. Nikolina Raguž; 117. Pavica Raguž; 118. Mario Raič; 119. Vedran Ravlić; 120. Jurica Razumović; 121. Danijela Rendulić; 122. Ivan Repulec; 123. Mario Rezo; 124. Ivana Ribičić; 125. Maja Ril; 126. Roberta Rokić; 127. Martina Rukavina; 128. Tomislav Samaržija; 129. Ivan Siluković; 130. Jelena Slavujević; 131. Tatjana Stanković; 132. Ivan Stričević; 133. Ana Šarčević; 134. Marija Šimić; 135. Barbara Šimonović; 136. Ines Škoko; 137. Tihana Škritek; 138. Krešimir Šoh; 139. Matko Šperanda; 140. Vedrana Šperanda; 141. Stjepan Štajduhar; 142. Tihomir Šuman; 143. Ana Šutalo; 144. Vinko Tadić; 145. Vjekoslav Tadić; 146. Kristina Ticl; 147. Branko Tomić; 148. Vedran Tomljanović; 149. Ivan Totar; 150. Biljana Urh; 151. Ivan Valdman; 152. Ivana Varešak; 153. Mirjana Vasić; 154. Hrvoje Vidić; 155. Ana Vilovčević; 156. Krunoslav Vodička; 157. Damir Vondraček; 158. Danijela Vondraček; 159. Krunoslav

Vranješević; 160. Ivona Vujasinović; 161. Danijela Vuković; 162. Martina Vuković; 163. Jasmina Vukušić; 164. Branimir Zdelar; 165. Anita Zec; 166. Sarah Zima; 167. Danijel Zubčević; 168. Zvonimir Žilić; 169. Barbara Živković

2003.

1. Ana Adžaga; 2. Nikolina Adžić; 3. Josip Aladrović; 4. Nikolina Aračić; 5. Ivan Arambašić; 6. Josip Babić; 7. Željka Babić; 8. Ines Bagarić; 9. Adrijana Banožić; 10. Krešo Banožić; 11. Mario Banožić; 12. Slavica Baraban; 13. Irena Bešlić; 14. Jelena Bešlić; 15. Anica Bilanović; 16. Marija Blažičević; 17. Biljana Bošnjak; 18. Valentina Božičević; 19. Martina Bradač; 20. Domagoj Brekalo; 21. Kristijan Brkić; 22. Ivana Budić; 23. Krunoslav Budimir; 24. Slaven Bušić; 25. Lidija Crnjac; 26. Vladimir Cvetko; 27. Ljiljana Ćengić; 28. Ivanka Ćičak; 29. Tanja Ćolak; 30. Boris Ćosić; 31. Bruno Dokozić; 32. Valentina Došen; 33. Ivana Dujmović; 34. Dinko Dumančić; 35. Hrvoje Englman; 36. Leo Farkaš; 37. Martina Ferenc; 38. Goran Ferić; 39. Lidija Franekić; 40. Snježana Fridrih; 41. Iva Galić; 42. Domagoj Gašparović; 43. Kristina Gaura; 44. Antonio Gazilj; 45. Marija Gecan; 46. Ivana Glavaš; 47. Dijana Golić; 48. Kata Gregurić; 49. Marina Gregurić; 50. Matej Grgić; 51. Nadalina Grgić; 52. Ivana Gril; 53. Dunja Guzmić; 54. Barbara Han; 55. Anamarija Herner; 56. Andrea Hrčka; 57. Dario Hruška; 58. Dajana Huseinčehajić; 59. Jasmina Iljazović; 60. Zoran Irak; 61. Tamara Ivančević; 62. Marko Jakovljević; 63. Maja Janković; 64. Helena Jozić; 65. Mirna Jurčić; 66. Marija Jurišić; 67. Katarina Jušić; 68. Hrvoje Kalafatić; 69. Krešimir Kalčik; 70. Ivan Kavaš; 71. Stjepan Keleminec; 72. Hana Kiš; 73. Marijana Knezović; 74. Josip Kopecki; 75. Maja Kopilaš; 76. Marija Kovačić; 77. Maja Krajček; 78. Ines Krajnović; 79. Tena Kučinić; 80. Stefan Kuraja; 81. Kristina Kvesić; 82. Iva Lisac; 83. Jurica Lisac; 84. Ivica Lovrenović; 85. Marko Lukačević; 86. Dubravka Lukić; 87. Vesna Lukić; 88. Štefanija Madaj; 89. Marinela Mahmutović; 90. Danijel Malinić; 91. Marija Markota;

340

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

92. Dijana Martinčić; 93. Maja Marukić; 94. Marica Matijević; 95. Suzana Matijević; 96. Jure Međugorac; 97. Martina Mendeš; 98. Mirta Messing; 99. Margareta Mihalj; 100. Marko Mihelčić; 101. Ivan Mijatović; 102. Tomislav Milanović; 103. Martina Miletić; 104. Bojan Miščević; 105. Dijana Mujkanović; 106. Antonija Nekić; 107. Martina Nekić; 108. Brigita Nikolić; 109. Josip Ninković; 110. Ivan Novosad; 111. Senka Oblak; 112. Nikolina Odobašić; 113. Mirela Pajeska; 114. Marija Panijan; 115. Ana Pavić; 116. Josipa Pavković; 117. Matej Pejković; 118. Adrijana Perković; 119. Krešimir Petrić; 120. Josipa Petriška; 121. Antonia Petrović; 122. Ruža Podborkić; 123. Danijela Podnar; 124. Dorian Pok; 125. Jasna Prnjavorac; 126. Lana Protić; 127. Tomislav Puđa; 128. Snježana Pušćenik; 129. Maja Radman; 130. Marko Raguž; 131. Maja Regić; 132. Vlatka Renka; 133. Ružica Rezo; 134. Dalibor Ribičić; 135. Dario Ribičić; 136. Leo Rupčić; 137. Božana Sabljak; 138. Ana Sirk; 139. Dajana Skuzin; 140. Martina Smrzlić; 141. Boško Soldić; 142. Anamarija Stanišić; 143. Ivana Starčević; 144. Dimitrije Stojković; 145. Alen Subotić; 146. Ana Šarić; 147. Ivana Šimić; 148. Tomislava Šimurda; 149. Katarina Škorvaga; 150. Marijeta Šperanda; 151. Dubravka Štiglić; 152. Marija Švajda; 153. Inga Terzić; 154. Dijana Timarac; 155. Krunoslav Tomljenović; 156. Ivan Trnačić; 157. Marina Uvalić; 158. Siniša Uzelac; 159. Hrvoje Valenta; 160. Dalija Valiček; 161. Josipa Vidić; 162. Boris Vujasinović; 163. Ana Vujnović; 164. Hrvoje Vujnović; 165. Hrvoje Vujnović; 166. Marko Vujnović; 167. Ivan Vukoja; 168. Ivana Vuković; 169. Damir Zamaklar; 170. Lana Zeba; 171. Borislav Zorić

2004.

1. Adžaga, Petra; 2. Alasić, Maja; 3. Augustinović, Sanja; 4. Babić, Sanja; 5. Bagarić, Josip; 6. Banović, Danijela; 7. Banožić, Domagoj; 8. Banušić, Marko; 9. Baričević, Ivana; 10. Barišić, Ivan; 11. Barunović, Gabrijel; 12. Begić, Matej; 13. Bek, Ivana; 14. Boban, Zorica; 15. Bogojević, Zoran; 16. Bošnjak, Dijana; 17. Brblić,

Marina; 18. Briš, Mirela; 19. Brus, Kristina; 20. Buće, Marko; 21. Budaj Siniša; 22. Bušić Josipa; 23. Cesarik Nikola; 24. Cvetko Martina; 25. Čolak Martina; 26. Čop Tihomira; 27. Ćavar Dražena; 28. Ćorluka Marin; 29. Ćosić Dea; 30. Danilović Marija; 31. Dragičević Igor; 32. Drežnjak Ivana; 33. Dusper Mirna; 34. Dvoraček Marko; 35. Đaković Marina; 36. Đimoti Ivana; 37. Farkaš Ivana; 38. Ferdebar Jelena; 39. Filipović Filip; 40. Franić Mario; 41. Franjić Daniel; 42. Fumić Monika; 43. Galić Ivan; 44. Gazilj Anita; 45. Grbeš Marina; 46. Grbeš Marko; 47. Gurdon Dina; 48. Habek Katarina; 49. Halas Helena; 50. Han Marijan; 51. Hevčuk Mirela; 52. Hnatyšyn Mihael; 53. Hrčka Mirka; 54. Ivančević Zvonimir; 55. Ivanović Izabela; 56. Ivkić Josip; 57. Juhas Tea; 58. Jurišić Franciska; 59. Kafka Ognjen; 60. Kalafadžić Tomislav; 61. Kanić Filip ; 62. Kanić Paula; 63. Kifer Ida; 64. Kljaić Ivan; 65. Kolarić Mia; 66. Kos-Igel Ratko; 67. Kovačić Maja; 68. Kramberger Branimir; 69. Krešić Vatroslav; 70. Kukuruzović Josip; 71. Kuraja Irena; 72. Leko Marko; 73. Lemešković Katarina; 74. Leskovar Mirna; 75. Leš Andreja; 76. Leš Antonija; 77. Lisjak Josip; 78. Lončarević Eleonora; 79. Lovrić Josipa; 80. Lucić Domagoj; 81. Majetić Sanja; 82. Majić Marijana; 83. Mance Kristina; 84. Maričević Josip; 85. Marinclin Ivan; 86. Markanović Domagoj; 87. Markota Branimir; 88. Matanović Ivana; 89. Matić Lidija; 90. Matijević Dario; 91. Matijević Emanuel; 92. Mijatović Marija; 93. Mijatović Mia; 94. Mikić Ivan; 95. Miletić Ivana; 96. Miletić Jelena; 97. Milinković Dalibor; 98. Milković Dinka; 99. Novačić Ana; 100. Obradović Ivana; 101. Obradović Ljilja; 102. Odvorčić Ivona; 103. Orešković Ana; 104. Paškvan Dino; 105. Paun Lukas; 106. Paun Tomislav; 107. Pavković Iva; 108. Peić Kristina; 109. Pejnović Petra; 110. Perić Mario; 111. Perko Domagoj; 112. Perše Barbara; 113. Petranović Nikolina; 114. Petrić Marija; 115. Petrović Tomislav; 116. Pintar Jelena; 117. Piper Marija; 118. Pohilj Leon; 119. Polak Nevena; 120. Poleto Dražen; 121. Pranjić Silvija; 122. Prpić Danijela; 123. Raif Nikolina; 124. Rasonja Ida; 125. Rožić Magdalena; 126. Savić Mirela; 127. Soldić Marija; 128. Soldo Martina; 129. Soldo Mirela; 130. Soldo Valentina;

341

Dod

atak

131. Sontaki Anamarija; 132. Srebrović Mihaela; 133. Starčević Katarina; 134. Šarić Tea; 135. Šarić Vjekoslav; 136. Šebalj Josip; 137. Šimić Ivan; 138. Šop Suzana; 139. Šperanda Vedran; 140. Štavlić Daniel; 141. Tadić Marinka; 142. Tomaić Domagoj; 143. Tomić Teodor; 144. Treger Stjepan; 145. Tucaković Marko; 146. Valešić Antonija; 147. Vezmar Dinko; 148. Vidmar Matija; 149. Vinklarek Melanija; 150. Vojnović Milijana; 151. Vučićević Zorana; 152. Vujnović Marko; 153. Vukelić Ivan; 154. Vukoja Marko; 155. Zelenika Marko; 156. Zelić Hrvoje; 157. Zeljko Jelena; 158. Zvonarić Jelena

2005.

1. Babić Davor; 2. Bartošak Boris; 3. Borevac Dragan; 4. Bosanac Siniša; 5. Bošnjak Brankica; 6. Crnković Josip; 7. Davidović Slavko; 8. Đurđević Tatjana; 9. Hruška Zvonimir; 10. Iličić Matej; 11. Kalčik Zvonimir; 12. Keršek Ivana; 13. Kovačević Igor; 14. Kožaj Sanja; 15. Krištofek Ivan; 16. Kuprešak Sebastijan; 17. Marić Lucija; 18. Miholić Nikola; 19. Mitrović Petar; 20. Paulić Tomislav; 21. Pavić Domagoj; 22. Pavičić Luka; 23. Pavković Jure; 24. Pavlović Tamara; 25. Pečur Matko; 26. Perzel Ivan; 27. Prpić Martina; 28. Prša Lorena; 29. Ralašić Marijan; 30. Sabalić Robert; 31. Sablek Josipa; 32. Šimleša Matea; 33. Tešija Marija; 34. Vodička Anamarija; 35. Vončina Ivan; 36. Bošnjak Marija; 37. Brekalo Marijan; 38. Đaković Leonardo; 39. Đurina Ivica; 40. Franjić Borislav; 41. Gašparović Darko; 42. Habijan Jelena; 43. Jagustin Petar; 44. Kovačević Siniša; 45. Lovrić Valentin; 46. Markulin Josip; 47. Mesić Luka; 48. Miljević Juraj; 49. Pandžić Maja; 50. Petrić Ivan; 51. Petrović Maja; 52. Pirc Virna; 53. Plaskur Marijan; 54. Resanović Vladimir; 55. Ružičić Tomislav; 56. Soldić Igor; 57. Sošek Hrvoje; 58. Šafer Sanela; 59. Tomić Olga; 60. Totar Luka; 61. Trgovčić Igor; 62. Vidić Tihomir; 63. Zeljko Ivona; 64. Zima Anton; 65. Budeš Josip; 66. Budimir Anita; 67. Budimir Sanda; 68. Bulaja Martina; 69. Ćorluka Ivana; 70. Čačić Marija; 71. Gagić Boris; 72.

Hruška Anita; 73. Hula Ana; 74. Jandroković Sanela; 75. Kajfeš Filip; 76. Karadža Mato; 77. Kamenčak Dijana; 78. Kljajić Marijana; 79. Korić Filip; 80. Lukačević Marija; 81. Marić Ana; 82. Marketanović Ivona; 83. Marketanović Hana; 84. Markota Marija; 85. Matešić Tomislav; 86. Matijević Antonija; 87. Mičić Josipa; 88. Nogolica Marija; 89. Perić Marija; 90. Strapač Marija; 91. Šipuš Siniša; 92. Škoda Martina; 93. Škrobak Ana; 94. Štiglić Sanela; 95. Torma Aleksandar; 96. Ugarković Kristina; 97. Vranić Josipa; 98. Alerić Tomislav; 99. Antunović Mia; 100. Banožić Ana; 101. Bauer Sunčica; 102. Bešlić Lovro; 103. Boškić Vanja; 104. Bušić Antonija; 105. Bušić Ivana; 106. Bušić Marina; 107. Cvjetković Dunja; 108. Čarapina Tanja; 109. Drahotusky Bruketa Ana; 110. Drežnjak Barbara; 111. Farkaš Margareta; 112. Kakuk Sara; 113. Karavlah Petar; 114. Kaurinović Kristina; 115. Kaurinović Tereza; 116. Kopunić Josip; 117. Kukuruzović Elizabeta; 118. Larva Jurica; 119. Marić Mateja; 120. Mihoci Tamara; 121. Pavošević Mirna; 122. Pok Petra; 123. Regić Marina; 124. Štefanek Krunoslav; 125. Šimunović Ines; 126. Včelik Matea; 127. Benić Marina; 128. Bošnjak Ivana; 129. Bubalo Velimir; 130. Budoš Zvjezdana; 131. Čirko Ivan; 132. Doboš Marko; 133. Gerstman Marija; 134. Grubešić Marijan; 135. Ivanković Ivana; 136. Ivanković Matija; 137. Jurnečka Marijana; 138. Kalfić Luciana; 139. Kifer Barbara; 140. Kljajić Marina; 141. Krolo Kristina; 142. Kvatenik Katarina; 143. Lukačević Anton; 144. Marković Monika; 145. Nikolaš Nikolina; 146. Pavić Josipa; 147. Perak Nikolina; 148. Petraš Tomislav; 149. Pranjić Julijana; 150. Radovanović Jasna; 151. Raić Marina; 152. Rupert Kristina; 153. Sesar Dijana; 154. Sesar Ivana; 155. Srdarević Anto; 156. Šimunović Dario; 157. Štancl Josipa; 158. Višaticki Kristina; 159. Vrkljan Ana; 160. Žežvecki Josip; 161. Žutić Ivana

342

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

2006.

1. Abramović Mario; 2. Antunović Nikola; 3. Babić Silvija; 4. Baketarić Nikolina; 5. Barbarić Bernarda; 6. Baričević Ena; 7. Bartošak Dino; 8. Barun Ivona; 9. Berislavić Tina; 10. Bešlić Stjepan; 11. Bešta Josip; 12. Biondić Marija; 13. Botički Ivan; 14. Brkan Marko; 15. Bunčić Željko; 16. Čavar Ivana; 17. Čevapović Helena; 18. Čičak Ana; 19. Čičković Dea; 20. Čolić Željko; 21. Čubela Marta; 22. Ćaćić Drago; 23. Ćuljak Ivana; 24. Domazet Tina; 25. Dostal Dražen; 26. Draguljić Marija; 27. Đukić Mihaela; 28. Đuroković Marko; 29. Fazekaš Ivana; 30. Franić Jelena; 31. Franjić Ivana; 32. Franjić Selma; 33. Galić Iva; 34. Gašpar Slaven; 35. Gavran Ines; 36. Grbeš Marko; 37. Gregurić Karlo; 38. Grgić Nikola; 39. Grubešić Izabela; 40. Guzmić Mihovil; 41. Harmicar Goran; 42. Havrda Helena; 43. Hmura Dajana; 44. Ivaniš Lana; 45. Jurišić Nikola; 46. Kapetanović Marko; 47. Karadža Mario; 48. Katanić Antun; 49. Kekanović Petar; 50. Kerner Sanja; 51. Kesić Marijana; 52. Ketović Ivana; 53. Kiš Filip; 54. Kliček Ivana; 55. Knajs Rahela; 56. Knežević Matej; 57. Kokotović Gorana; 58. Kopecki Sanja; 59. Kostić Maja; 60. Kotrla Helena; 61. Kraker Zlatka; 62. Krpan Maja; 63. Kuprešak Marina; 64. Laslo Emina; 65. Legac Ana; 66. Lončar Nemanja; 67. Louč Siniša; 68. Lovrić Vanja; 69. Lukačević Luka; 70. Lukić Maja; 71. Lukić Marija; 72. Macek Kornelija; 73. Mance Ivana; 74. Marinović Igor; 75. Marinović Maja; 76. Matajić Jelena; 77. Matijević Tomislav; 78. Matoković Matija; 79. Mičić Ana; 80. Mikulić Dijana; 81. Milaković Dimitrije; 82. Mišić Ana; 83. Miškić Denis; 84. Nekić Dino; 85. Novak Josipa; 86. Njavro Lana; 87. Njegovanović Nataša; 88. Obradović Iva; 89. Obradović Luka; 90. Pađen Ivana; 91. Pagač Renata; 92. Panđić Marija; 93. Pavliček Ivan; 94. Pavličić Marina; 95. Pažin Maja; 96. Perić Helena; 97. Perić Krešimir; 98. Perić Luka; 99. Perić Mario; 100. Perić Matej; 101. Peroli Marcel; 102. Petrić Josip; 103. Petriška Emilija; 104. Petrović Kristina; 105. Potnar Nikolina; 106. Potočanac Ivana; 107. Pranjić Rahela; 108. Prpić Ivan; 109. Prpić

Ivana; 110. Prša Matija; 111. Prugovečki Irena; 112. Puača Marko; 113. Puljašić Nataša; 114. Radonić Petar; 115. Raguž Ivan; 116. Rajič Marija; 117. Rakić Nikolina; 118. Reiter Valentin; 119. Ruždijić Jasmina; 120. Sabalić Maja; 121. Senić Anja; 122. Sikirica Maja; 123. Sikirić Anamarija; 124. Soldič Ivan; 125. Soldo Ivana; 126. Srebrović Marija; 127. Stožicki Josipa; 128. Šarčević Nevenka; 129. Šarić Marko; 130. Šimić Maja; 131. Šimić Monika; 132. Šimunović Ivona; 133. Šporčić Anton; 134. Šumiga Ivan; 135. Tilinger Boris; 136. Tonković Aleksandra; 137. Topić Kristina; 138. Trgovčić Ena; 139. Užar Monika; 140. Višaticki Ivan; 141. Voštog Maja; 142. Vučković Vedrana; 143. Vujnović Domagoj; 144. Vuković Marko; 145. Zadro Marina

2007.

1. Bajić Jasminka; 2. Barukčić Mateja; 3. Basarić Sanela; 4. Blahut Vlatka; 5. Blažević Kristina; 6. Borojević Maja; 7. Bošković Ivan; 8. Bošković Mateja; 9. Bošković Vedran; 10. Bošnjak Mihael; 11. Brkić Lorena; 12. Brnad Tena; 13. Brus Marija; 14. Bucić Luka; 15. Budimir Ivan; 16. Budimir Josip; 17. Budimir Katarina; 18. Budimir Mihovil; 19. Budoš Nataša; 20. Buzadžić Jelena; 21. Ciganović Anita; 22. Čakalić Đuro; 23. Čerti Tomislav; 24. Čevapović Ivor; 25. Čolak Mateja; 26. Čor Jelena; 27. Čuljak Ivana; 28. Čuljak Marija; 29. Ćaćić Mirna; 30. Devčić Ivana; 31. Dokoza Magdalena; 32. Dragaš Ivana; 33. Dragičević Matej; 34. Duduković Sara; 35. Dupček Ivan; 36. Đukić Ana; 37. Đurčević Irena; 38. Đurđevič Goran; 39. Đuroković Maja; 40. Englman Tin; 41. Franjić Dario; 42. Fridrih Biljana; 43. Galić Ana; 44. Gelenčir Ana; 45. Grbeš Luka; 46. Grgić Anja; 47. Grgić Hana; 48. Grgić Marija; 49. Guzmić Jelena; 50. Guzmić Monika; 51. Hel Gabrijela; 52. Hlubuček Sanja; 53. Horvat Ivan; 54. Hrgić Bojana; 55. Humski Sanja; 56. Ivančević Slađana; 57. Jajić Jelena; 58. Jozić Anamarija; 59. Jurgec Ivana; 60. Jurišić Danijela; 61. Kanceljak Josip; 62. Kapetanović Albin; 63. Karača Antonio; 64. Karjaković Alen; 65. Katić Martina; 66. Katranček

343

Dod

atak

Marko; 67. Keller Manuela; 68. Kosina Anamarija; 69. Kovačević Ivana; 70. Kovačević Tanja; 71. Kraljević Domagoj; 72. Krip Mateja; 73. Krolo Karolina; 74. Larva Igor; 75. Lisac Ivor; 76. Logarušić Josip; 77. Logarušić Mario; 78. Lovrić Ivan; 79. Lovrić Ivana; 80. Lovrić Marko; 81. Madunić Ines; 82. Majer Daniel; 83. Majetić Ivana; 84. Majnarić Tin; 85. Marčinković Nataša; 86. Marinović Sofija; 87. Markota Adela; 88. Marković Ivan; 89. Marković Mirjana; 90. Martinčić Ivan; 91. Maruna Anita; 92. Matić Anita; 93. Matijašević Ana; 94. Matijević Marijana; 95. Matijević Martina; 96. Mikić Selma; 97. Mikuš Hrvoje; 98. Miletić Boris; 99. Mitrović Kristina; 100. Neruda Josip; 101. Nesterović Klara; 102. Nikolić Andrea; 103. Novak Ines; 104. Novak Tajana; 105. Obradović Ines; 106. Pačić Ivica; 107. Parac Josip; 108. Pavković Josip; 109. Pavlović Danijel; 110. Perković Martina; 111. Perzel Ana; 112. Pešut Ivana; 113. Petrušić Miroslav; 114. Pezerović Iva; 115. Pirović Nikša; 116. Pranić Marija; 117. Prevolšek Hrvoje; 118. Radić Tajana; 119. Radosavljević Stefan; 120. Raguž Barbara; 121. Rajkovača Katina; 122. Raucher Marija; 123. Rehnicer Hrvoje; 124. Roca Kristina; 125. Romić Dejan; 126. Rukavina Marina; 127. Rupčić Lea; 128. Sabljak Jasmina; 129. Sentić Gabrijela; 130. Sesar Ivan; 131. Silović Valentina; 132. Smoljo Josipa; 133. Soldo Dubravko; 134. Soldo Kristina; 135. Soldo Marijana; 136. Šakić Kornelija; 137. Šerić Ivana; 138. Šimić Luka; 139. Šimunović Mirna; 140. Šimunović Željka; 141. Šmitpeter Kristina; 142. Špejić Franjo; 143. Špoljarić Gabrijela; 144. Štefanac Sofija; 145. Štimac Robert; 146. Triska Zoran; 147. Valdman Ante; 148. Valešić Damir; 149. Vidakušić Marko; 150. Vidović Marina; 151. Vinković Jelena; 152. Vončina Josip; 153. Vučetić Andrea; 154. Vujnović Ante; 155. Vujnović Luka; 156. Vukoja Jelena; 157. Vulić Kristina; 158. Zaočević Robert; 159. Zovko Andreja; 160. Zrnčić Josip Juraj; 161. Živković Dijana

2008.

1. Adžaga Ante; 2. Adžić Darko; 3. Adžić Mihaela; 4. Arambašić Josip; 5. Arežina Blaž; 6. Badrov Maris Stella; 7. Baketarić Silvija; 8. Balen Maja; 9. Baltić Josip; 10. Bartošek Gabrijel; 11. Basarić Dragana; 12. Begić Tomislav; 13. Benić Goran; 14. Bilobrk Kristina; 15. Bosanac Maja; 16. Bošković Sanja; 17. Bošnjak Katarina; 18. Briš Tomislav; 19. Brižić Matea; 20. Budimir Emilija; 21. Bulić Tea; 22. Cesarik Jelena; 23. Čerti Marija; 24. Čičak Mirko; 25. Čirko Mihaela; 26. Čolić Ivan; 27. Ćorluka Marko; 28. Damjanac Bruno; 29. Derviš Erna; 30. Didović Verena; 31. Diklić Ivan; 32. Đukić Monika; 33. Đurčević Martina; 34. Đurđević Suzana; 35. Galić Mihaela; 36. Galović Gabrijela; 37. Gatjal Denis; 38. Gerstman Slavica; 39. Glasnović Veronika; 40. Glavaš Jelena; 41. Grbeš Ana; 42. Grčić Ivan; 43. Hrust Matija; 44. Hruška Tamara; 45. Ivić Marija; 46. Ivošević Ivana; 47. Izaković Josipa; 48. Jelušić Marija; 49. Jolić Josip; 50. Jurić Josipa; 51. Jurišić Vedran; 52. Katić Katarina; 53. Kitanović Ružica; 54. Knezović Anja; 55. Kolarec Krunoslav; 56. Kolesar Tea; 57. Komarić Ana; 58. Koretić Ivana; 59. Kostić Kristijan; 60. Kovač Sandra; 61. Kovačević Nikica; 62. Krešić Ivana; 63. Krpan Mirta; 64. Krupanjsky Leo; 65. Legac Barbara; 66. Leskovar Lana; 67. Louč Marija; 68. Lovrić Domagoj; 69. Majstorović Maja; 70. Mamula Tena; 71. Maras Ivana; 72. Markota Ljubica; 73. Marman Mario; 74. Marukić Ana; 75. Marušić Ana; 76. Matajčević Kristina; 77. Matanović Martin; 78. Matić Dajana; 79. Matijević Filip; 80. Matijević Franjo; 81. Matoković Marijana; 82. Mihalj Maja; 83. Mijatović Helena; 84. Miletić Jurica; 85. Mitrović Nikola; 86. Mjertan Amadea; 87. Molnar Vedrana; 88. Murar Alena; 89. Nikolić Marinela; 90. Nović Marija; 91. Nović Marko; 92. Novosad Lidija; 93. Obradović Iva; 94. Orišak Ivan; 95. Papak Marko; 96. Paprić Karmen; 97. Pavličić Ana; 98. Pavlik Domagoj; 99. Pavlović Matea; 100. Pažin Matea; 101. Pejković Ena; 102. Pejnović Dario; 103. Pekčec Marko; 104. Perak Maja; 105. Perković Marina; 106. Perlić Ines;

344

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

107. Petković Josip; 108. Petranović Valentin; 109. Petrović Matea; 110. Petrović Mišo; 111. Pijević Marija; 112. Piper Ivan; 113. Pojer Ivan; 114. Polić Anja; 115. Porobić Matija; 116. Potočnjak Dino; 117. Pranjić Krešimir; 118. Prskalo Marija; 119. Putovska Sanja; 120. Račić Marija; 121. Radivojević Maja; 122. Radman Luka; 123. Radošević Anja; 124. Raguž Iva; 125. Rajič Martina; 126. Rajić Ana; 127. Rebuš Ivana; 128. Rezo Matej; 129. Rezo Nikolina; 130. Sablek Antun; 131. Sabljić Marija; 132. Seničar Mateja; 133. Sliško Anja; 134. Soldo Valentina; 135. Soldo Željana; 136. Srebrović Katarina; 137. Stanić Ivan; 138. Stilinović Ana; 139. Stipanović Ivan; 140. Stjepanović Milena; 141. Šarčević Mato; 142. Šarić Barbara; 143. Šitina Ana; 144. Škorić Igor; 145. Šojo Šonja; 146. Štefanek Tomislav; 147. Štimac Daniel; 148. Štimac Jelena; 149. Šulc Ivona; 150. Šunjo Karlo; 151. Šuster Jasmina; 152. Švajda Ana; 153. Timarac Sandra; 154. Tomašević Mateja; 155. Torma Marija; 156. Tucaković Andrea; 157. Turkalj Suzana; 158. Vazler Gabrijela; 159. Vidović Ivana; 160. Vujnović Krunoslav; 161. Vukelić Dajana; 162. Vukoja Ivan; 163. Vuković Josipa; 164. Vukušić Filip; 165. Vukušić Luka; 166. Zekić Sandra; 167. Zeman Kristina; 168. Zlatić Stjepan; 169. Zorić Bojana; 170. Žalac Kristina; 171. Žanetić Ana; 172. Žiška Andrej; 173. Žiška Zdenka; 174. Žmire Marija; 175. Žunić Mirjana

2009.

1. Andrišek Tajana; 2. Asančaić Ana; 3. Asančaić Valentina; 4. Bagarić Ivan; 5. Barbarić Antonija; 6. Barić Ceca; 7. Berač Anja; 8. Berger Viktor; 9. Bilobrk Salvatore; 10. Biondić Domagoj; 11. Biondić Ivana; 12. Biondić Ivana; 13. Bogojević Dejan; 14. Bošković Bruno; 15. Bošnjaković Barbara; 16. Brekalo Josipa; 17. Brižić Anabela; 18. Brižić Ivan; 19. Brkić Josipa; 20. Brus Tajana; 21. Bucić Lovro; 22. Budimir Jelena; 23. Budimir Maja; 24. Budimlić Tomislav; 25. Crnković Maja; 26. Crnjac Hrvoje; 27. Cvjetojević Branimir; 28. Čubela Marko; 29. Čuljak Marija; 30. Ćosić Katarina; 31. Ćurčić Marijana;

32. Ćurić Ivan; 33. Dabović Matija; 34. Demše Anita; 35. Devčić Adam; 36. Dodiković Saša; 37. Dragičević Ana; 38. Drahotusky-Bruketa Luka; 39. Dumančić Sebastijan; 40. Đebrić Dijana; 41. Engelman Marija; 42. Ergović Anamarija; 43. Ferderber Helena; 44. Franjić Branimir; 45. Fumić Petar; 46. Gaura Marija; 47. Gazilj Tajana Gavran Martina; 48. Glick Anita; 49. Grbavac Matej; 50. Grgurić Moreno; 51. Habek Branimir; 52. Hajdinger Andreja; 53. Hmura Kristijan; 54. Hoborka Vesna; 55. Hrgović Nikola; 56. Ivanko Mirna; 57. Ivanković Matija; 58. Ivić Krunoslav; 59. Jakopović Stjepan; 60. Jelčić Marija; 61. Jelušić Ivan; 62. Jozak Kristina; 63. Jukičić Gabrijela; 64. Jurić Anamarija; 65. Jurić Mia; 66. Jurišić Slađana; 67. Jurković Ida; 68. Kabaši Anton; 69. Kalafatić Petar; 70. Kamenčak Vlatka; 71. Karadža Marko; 72. Karjaković Anamarija; 73. Kekić Aleksandra; 74. Klanfar Karla; 75. Klapšić Ana; 76. Kolić Antonija; 77. Kopecki Filip; 78. Kopunić Ivona; 79. Korać Ružica; 80. Kordovan Jura; 81. Kraljević Ivan; 82. Krip Domagoj; 83. Krištofek Matej; 84. Krpota Barbara; 85. Krstanović Tomislav; 86. Krupanjsky Ivana; 87. Kuraja Anja; 88. Legac Kristina; 89. Lovrić Matija; 90. Mance Josip; 91. Marić Ana; 92. Marić Matej; 93. Marić Tomislav; 94. Markić Iva; 95. Markota Franjo; 96. Marković Marijana; 97. Martinović Nikolina; 98. Marušić Monika; 99. Matijević Ana; 100. Maurus Ines; 101. Metić Tomislav; 102. Mihaljević Kristina; 103. Mijatović Eva; 104. Mikulić Ivona; 105. Miletić Tomislav; 106. Miličević Tomislav; 107. Miličević Vedrana; 108. Milosavljević Nikolina; 109. Minažek Matej; 110. Mitrić Marko; 111. Mitrović Josip; 112. Mohler Maja; 113. Nogolica Mirela; 114. Paić Patricia; 115. Pajkr Kristina; 116. Paponja Ivana; 117. Parac Nikola; 118. Pavičić Marija; 119. Pavić Ivan; 120. Pavković Andrea; 121. Pažin Jelena; 122. Perše Margareta; 123. Potočnjak Nina; 124. Pranjić Mihovil; 125. Pranjić Valentina; 126. Prskalo Mateja; 127. Radaković Lea; 128. Radošević Iva; 129. Ralašić Josip; 130. Reiter Kristina; 131. Resanović Filip; 132. Rukav Marija; 133. Rumbočić Benjamin; 134. Sakoman Ana; 135. Siluković Ana; 136. Soldo Monika; 137. Suton Izabela; 138. Šag Matej; 139. Šarić Veronika; 140. Šimić

345

Dod

atak

Mateja; 141. Šimleša Dinko; 142. Šimunović David; 143. Španiček Vatroslav; 144. Šperanda Dinko; 145. Špigl Sara; 146. Štancl Marija; 147. Štefančić Nikolina; 148. Šulc Tomislav; 149. Šutić Ksenija; 150. Tadijal Mario; 151. Tanjić Ana; 152. Tomas Klara; 153. Tomić Marijan; 154. Tomić Nikolina; 155. Tomljanović Matko; 156. Tonković Lucija; 157. Uremović Nikolina; 158. Varešak Nives; 159. Vido Marko; 160. Vrhovac Andreja; 161. Vrkljan Dora; 162. Vučković Sanjin; 163. Vulić Nives; 164. Zailac Katarina; 165. Zeba Marko; 166. Zelenika Marina;; 167. Zelenika Tomislav; 168. Živković Anita; 169. Živković Petar

2010.

1. Abramović Marko; 2. Andrišek Kristina; 3. Bošković Anđela; 4. Banožić Ivan; 5. Amidžić Andrea; 6. Alvir Nina; 7. Antunović Tomislav; 8. Barić Borjana; 9. Bruketa Ivana; 10. Bošnjak Jure; 11. Balenović Maja; 12. Andrijević Ana; 13. Benić Hrvoje; 14. Bilandžija Josip; 15. Budimlić Ena; 16. Branežac Katarina; 17. Benić Anita; 18. Antonić Anamarija; 19. Bertelović Glorija; 20. Buturac Karlo; 21. Carević Borna; 22. Brekalo Bruno; 23. Bošnjak Željko; 24. Banić Maja; 25. Butorac Denis; 26. Čevapović Filip; 27. Čengić Tajana; 28. Brekalo Leon; 29. Brblić Benedikta; 30. Barišić Paulina; 31. Ciganović Janković Damir; 32. Čuljak Nikola; 33. Devčić Nikolina; 34. Đuretić Anita; 35. Cerovac Evelina; 36. Beljan Marina; 37. Čarapina Marko; 38. Dujmović Tomislav; 39. Dvoraček Ivan; 40. Farkaš Alen; 41. Čop Lana; 42. Berač Marija; 43. Čuljak Dajana; 44. Funtek Sanela; 45. Džalto Sanja; 46. Gagić Ivona; 47. Dumančić Katarina; 48. Čičak Stefanija; 49. Dokoza Ivan; 50. Ivančić Antun; 51. Galić Mirna; 52. Garilović Ivana; 53. Ester Monika; 54. Čuljak Anamaria; 55. Dorić Jelka; 56. Jengić Matej; 57. Glasnović Ana; 58. Gašljević Martina; 59. Hamp Stephanie-Ruth; 60. Dragaš Jelena; 61. Grgić Stjepan; 62. Klobučar Josipa; 63. Grčić Magdalena; 64. Grbeš Monika; 65. Jurišić Katarina; 66. Đurina Marijana; 67. Habijan Marija; 68. Laura Alen; 69. Grozdanić

Jasmina; 70. Ivanešić Matea; 71. Kovačević Sara; 72. Galić Mateja; 73. Hel Albert; 74. Mandić Zvonimir; 75. Hećimović Matej; 76. Jogun Tomislav; 77. Lončar Franjo; 78. Gospočić Ana; 79. Ivić Ankica; 80. Maričević Tomislav; 81. Hruškar Anja; 82. Jurinović Juro; 83. Lončarević Mario; 84. Ivanković Lovro; 85. Malenica Dajana; 86. Marincl Ivan; 87. Ivančičević Dragana; 88. Justament Izabela; 89. Lujić Leonarda; 90. John Marija; 91. Markanović Ivan; 92. Markota Ana; 93. Ivezić Nikolina; 94. Kardaš Sanja; 95. Mandić Marko; 96. Jurković Maja; 97. Müler Elizabeta; 98. Marković Leon; 99. Knajs Rebeka; 100. Kljajić Kristina; 101. Matošević Mihael; 102. Katić Matko; 103. Pavković Krunoslav; 104. Milković Kristina; 105. Kvesić Marija; 106. Krnčević Sara; 107. Mazanik Krešimir; 108. Kotorac Iva; 109. Perko Matej; 110. Mikulić Kristina; 111. Mance Maja; 112. Ladović Monika; 113. Mihaljević Ivona; 114. Kustić Katarina; 115. Petrušić Ivana; 116. Obradović Nela; 117. Matešić Ivona; 118. Marjanović Jelena; 119. Miletić Slavko; 120. Markanjević Lorena; 121. Pohilj Dino; 122. Panđić Filip; 123. Mihaljević Marija; 124. Metić Marijana; 125. Perković Anja; 126. Paun Marija ; 127. Prskalo Mila; 128. Pavličević Hrvoje; 129. Nekić Sanja; 130. Mihaljević Anja; 131. Rajič Daniel; 132. Plešić Danijela; 133. Soldo Antonio; 134. Pavličević Ivana; 135. Paić Matej; 136. Miličević Mirna; 137. Rajič Danijela; 138. Plešić Klara; 139. Starčević Valentina; 140. Pedić Kristina; 141. Prpić Monika; 142. Pavlović Ana; 143. Rajič Ivana; 144. Raguž Valentina; 145. Šarić Antonija; 146. Perlić Domagoj; 147. Prša Valentina; 148. Pavlović Aleksandar; 149. Radoš Monika; 150. Ravnjak Ilija; 151. Troha Mateja; 152. Pezerović Ružica; 153. Soldo Lidija; 154. Perak Marina; 155. Ronta Marijana; 156. Reponj Tea ; 157. Tvrdy Margareta; 158. Soldo Jure; 159. Stanić Ivan; 160. Petrović Barbara; 161. Rudić Jasmina; 162. Rosipal Tea; 163. Urh Petar; 164. Soldo Mihaela; 165. Šutalo Josipa; 166. Podobnik Martina; 167. Ružička Filip; 168. Sabljak Maja; 169. Šinko Filip; 170. Švajda Marko; 171. Pranić Nikola; 172. Sabo Josipa; 173. Soldo Brigita; 174. Šljivečka Ivan; 175. Urh Lana; 176. Prodanović Jelena; 177. Smoljanović Zdravko; 178.

346

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Srebrović Ana; 179. Včelik Mislav; 180. Radetić Lucija; 181. Šakota Margareta; 182. Stojaković Elizabeta; 183. Vrba Tena; 184. Redžić Alma; 185. Šimić Marija; 186. Štivičić Valentina; 187. Šipura Rebeka; 188. Špejić Martina; 189. Tomašević Jasmina; 190. Vukoja Josipa; 191. Terzić Maja; 192. Zmeškal Valentina; 193. Tubić Ivona; 194. Vulić Hana

2011.

1. Andrijević Ines; 2. Ašenbrener Kristina; 3. Bajt Ivana; 4. Banjanin Tašana; 5. Beljan Matej; 6. Berić Marija; 7. Berta Matej; 8. Blagojević Branislav; 9. Bošković Ivan; 10. Bošnjak Barbara; 11. Brekalo Dominik; 12. Brekalo Klara; 13. Brus Leona; 14. Bucić Dora; 15. Bušić Iva; 16. Cigić Eva; 17. Čengić Matea; 18. Čepelak Martina; 19. Čolić Stjepan; 20. Čop Ana; 21. Ćaćić Mia; 22. Ćorić Josip; 23. Ćurčić Nikolina; 24. Dravec Martina; 25. Dumančić Barbara; 26. Dutković Marijana; 27. Džebić Nikolina; 28. Đukić Marija; 29. Ećimović Anton; 30. Eđed Josip; 31. Emanović Ivona; 32. Ferderber Luka; 33. Filić Martina; 34. Franjić Monika; 35. Galiot Nataša; 36. Gašparac Ivan; 37. Gavran Ivana; 38. Glibo Ana; 39. Grdiša Katarina; 40. Gromilović Dinko; 41. Gugić Marin; 42. Haureš Lana; 43. Havrda Hrvoje; 44. Hlubuček Kristina; 45. Horvat Helena; 46. Ivanković Iva; 47. Ivanović Viktorija; 48. Jelčić Antonija; 49. Jelušić Josip; 50. Jozak Ivona; 51. Jupek Domagoj; 52. Kakuk Nikolina; 53. Kalfić Lea; 54. Kandjera Dinko Antun; 55. Karadža Matea; 56. Katanić Ivan; 57. Katarić Andrea; 58. Kešić Kristijan; 59. Kljajić Jurica; 60. Kljajić Mario; 61. Kopunić Viktorija; 62. Kordovan Filip; 63. Kostić Tatjana; 64. Koutni Dijana; 65. Kovačević Kristina; 66. Kovačević Matko; 67. Kovačić Matej; 68. Kraljević Monika; 69. Krištić Marina; 70. Krpan Stjepan; 71. Lovrenović Mato; 72. Lovrić Denis; 73. Lozić Dino; 74. Lukačević Ivan; 75. Majstorović Valentina; 76. Marić Darko; 77. Marić Ivan; 78. Marić Marko; 79. Marinić Mihaela; 80. Marković Mirjana; 81. Marušić Luka; 82. Marušić Marko; 83. Matačić Klara; 84. Matijević Marko;

85. Matijević Marta; 86. Matijević Mislav; 87. Mautner Bernarda; 88. Metić Martina; 89. Miličević Nikolina; 90. Mirković Matija; 91. Mirković Neven; 92. Mitrović Tena; 93. Mršić Sara; 94. Novak Gabrijela; 95. Ovad Elena; 96. Pavković Marija; 97. Pejnović Martina; 98. Pelan Denis; 99. Perko Marija; 100. Perše Gabrijela; 101. Pilon Mario; 102. Pipić Marija; 103. Polak Matej; 104. Poljak Anna-Maria; 105. Pospišil Arijana; 106. Pospišil Martina; 107. Radetić Luka; 108. Radočaj Marija; 109. Radojčić Lorena; 110. Raguž Marko; 111. Rajič Antonija; 112. Ralašić Ivan; 113. Reiter Ana; 114. Ribičić Dominik; 115. Romić Saša; 116. Sekulić Viktorija; 117. Sikiđić Matej; 118. Smojver Irena; 119. Soldo Dominik; 120. Soldo Marija; 121. Srdarević Ivana; 122. Stanković Igor; 123. Stupar Natalija; 124. Šarić Antonio; 125. Šipura Boris; 126. Šutalo Marko; 127. Tadijal Marko; 128. Tadijanović Imra; 129. Tandara Nikolina; 130. Teodorović Josipa; 131. Thur Heni; 132. Tilinger Ana; 133. Tolić Lora; 134. Tomić Antonija; 135. Tomljenović Anja; 136. Triska Marko; 137. Turkalj Luka; 138. Tutić Valentina; 139. Uremović Kristina; 140. Užar Sara; 141. Valenta Ana Katarina; 142. Vidmar Kristijan; 143. Vido Ivan; 144. Vučetić Ivona; 145. Vujić Beti; 146. Vuković Nera; 147. Vuković Nikolina; 148. Vukušić Josip; 149. Zailac Emilija; 150. Zekić Danijel; 151. Zovko Ivana; 152. Ždrakić Marija; 153. Živković Ivana; 154. Žmire Ivana

2012.

1. Andrić Dino; 2. Asančaić Sara; 3. Balen Tena; 4. Banović Valentina; 5. Baričevac Paulina; 6. Bek Eva; 7. Benić Valentina; 8. Berić Domagoj; 9. Bešlić Mislav; 10. Bilman Monika; 11. Botički Ivan; 12. Božić Anja; 13. Bradičić Luka; 14. Brekalo Marko; 15. Brekalo Nikolina; 16. Briš Marija; 17. Buće Matias; 18. Butorac Valentina; 19. Ciganović Boris; 20. Čališ Marko; 21. Čičak Matej; 22. Čičak Petar; 23. Ćurković Maja; 24. Del-Vechio Dolores; 25. Demše David; 26. Derner Anamarija; 27. Domić Tajana; 28. Došen Karlo; 29. Dumančić Željko;

347

Dod

atak

30. Dupček Maja; 31. Đurčević Lorena; 32. Fliszar Robert; 33. Fumić Paula; 34. Galić Anja; 35. Garilović Josipa; 36. Gatjal Josip; 37. Gavrić Ivan; 38. Gavrić Mario; 39. Glasnović Marija; 40. Gotlibović Karla; 41. Gregurić Martin; 42. Herceg Filip; 43. Hiršman Hana; 44. Hrgović Tomislav; 45. Ivanešić Matea; 46. Ivanović Helena; 47. Javora Ines; 48. Jazbišek Ivana; 49. Jelušić Stjepan; 50. Josipović Marijana; 51. Josipović Marko; 52. Jozić Filip; 53. Kanić Valentina; 54. Kanižaj Marijana; 55. Kifer Lorena; 56. Kljaić Andrea; 57. Komljenović Josip; 58. Kordić Kristina; 59. Kosac Ana; 60. Kovačević Domagoj; 61. Kovačević Marita; 62. Krošl Ivona; 63. Krpota Martina; 64. Lojber Matko; 65. Lozić Nina; 66. Lukačević Luka; 67. Lukić Iva; 68. Madunić Zrinka; 69. Majetić Monika; 70. Majstorović Ivana; 71. Marić Josip; 72. Matanić Andrea; 73. Matanić Anita; 74. Matičević Martina; 75. Matić Mateja; 76. Matijević Katarina; 77. Matijević Magdalena; 78. Mihoci Filip; 79. Mikić Martina; 80. Mikulić Marija; 81. Mirković Nikša; 82. Miškić Ivona; 83. Miškić Martina; 84. Mitrić Jerko; 85. Mitrić Luka; 86. Murar Lana; 87. Nekić Matej; 88. Novak Matej; 89. Njavro Filip; 90. Obajdin Klaudija; 91. Oberan Bruna; 92. Ognjenčić Krešimir; 93. Oroz Dominik; 94. Ovčar Matea; 95. Pačarek Valentina; 96. Pandžić Matea; 97. Paponja Katarina; 98. Pavliček Josipa; 99. Pedić Ana; 100. Peričić Ena; 101. Petrović Marko; 102. Pirc Sara; 103. Pišmiš Karla; 104. Pranjić Filip; 105. Prpić Tin; 106. Radaković Boris; 107. Raguž Nikolina; 108. Rajšić Jelena; 109. Ravnjak Marko; 110. Sabljić Anica; 111. Sakoman Ivan; 112. Sakoman Josip; 113. Samardžić Ivona; 114. Samardžić Valentino; 115. Skrobić Marija; 116. Skrobić Marko; 117. Sliško Viktorija; 118. Soldo Ana; 119. Soldo Ivona; 120. Soldo Nikolina; 121. Srebrović Ivan; 122. Svjetličić Josip; 123. Svoboda Veronika; 124. Šajnović Ivan; 125. Šaur Silvijo; 126. Špigl Ivona; 127. Štancl Bernardica; 128. Štancl Đurđica; 129. Štefanac Filip; 130. Šunjo Leon; 131. Tokić Josip; 132. Tomić Helena; 133. Tomić Sanela; 134. Vodinelić Paula; 135. Vukas Paula; 136. Vukelić Sven; 137. Zečiri Džafer; 138. Zubak Marko

2013.

1. Andrijević Marija; 2. Babić Nikolina; 3. Bajić Emanuela; 4. Baketarić Ivona; 5. Balen Ivana; 6. Balenović Karlo; 7. Baričević Andrea; 8. Benić Luka; 9. Benko Monika; 10. Blažević Monika; 11. Bogojević Lana; 12. Bonić Marija; 13. Bošković Stjepan; 14. Bošnakovski Beata; 15. Bošnjak Marija; 16. Bošnjaković Uršula ; 17. Botički Andrej; 18. Bradarić Josipa; 19. Budim Ivan; 20. Budimlić Tomislav; 21. Ciganović Robert; 22. Cipov Dajana; 23. Čevapović Larisa; 24. Ćavar Valentina; 25. Del Vechio Sara; 26. Dostal Alen; 27. Drkulec Dinka; 28. Dusper Antonija; 29. Đuretić Kristina; 30. Franić Maja; 31. Galić Ana-Helena; 32. Gomerčić Mateja; 33. Grgurić Karlo; 34. Hip Mateja; 35. Holjevac Maja; 36. Horvat Tea; 37. Ivaniš Iris; 38. Ivanković Margita; 39. Ivanković Marta; 40. Ivanković Matea; 41. Ivanović Monika; 42. Jakobović Sara; 43. Jakopović Eugen; 44. Jakoubek Mateo; 45. Jakovljević Lea; 46. Jekić Zoran; 47. Jurković Luka; 48. Kajfeš Josip; 49. Katanić Eni; 50. Katušić Karla; 51. Kljajić Julijana; 52. Kolesar Bruno; 53. Kopunić Matilda; 54. Kovačević Domagoj; 55. Kovačević Marija; 56. Kristić Marija ; 57. Kšenek Dario; 58. Kvaternik Vesna; 59. Kvesić Luka; 60. Lednicki Nikolina; 61. Legac Ivana ; 62. Leko Nina ; 63. Lojber Matko; 64. Lucić Anja ; 65. Malenica Lorena; 66. Malinić Tena; 67. Mandić Lara; 68. Mandić Lucija; 69. Marinić Gabrijela; 70. Masjar Matej; 71. Matić Jelena; 72. Matijević Ivona; 73. Matijević Maja; 74. Matijević Martin; 75. Matuha Josipa; 76. Mijatović Lucija; 77. Mikšik Maja; 78. Miličević Ana; 79. Miličević Ana; 80. Miličević Filip; 81. Mitrović Sandra; 82. Mršić Doris; 83. Mršić Tea; 84. Mutić Jelena; 85. Obradović Mirna; 86. Orešković Marija; 87. Pačarek Ivona; 88. Paić Ivana; 89. Pandžić Ivana; 90. Paponja Božica; 91. Paprić Doris; 92. Paun Gordan; 93. Pavičić Ana; 94. Pavičić Ivana; 95. Pavić Rea; 96. Pavković Ante; 97. Pavlović Jurica; 98. Pejakušić Tena; 99. Perak Silvija; 100. Peroutka Anamarija; 101. Petek Elena; 102. Petrović Eva; 103. Pleša Katarina; 104. Plešić Matea; 105. Plešić Valentina; 106. Podnar Petra Antonia; 107. Pojer Marko; 108. Pok Matea; 109. Popović Lovro ; 110. Prajz Josip; 111. Prskalo Matej; 112.

348

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Puač Maja; 113. Puharić Igor; 114. Radetić Elizabeta; 115. Raguž Roberta; 116. Razumović Karlo; 117. Rudež Lucija; 118. Soldo Iva ; 119. Soldo Ivan; 120. Sovčik Antonio; 121. Stanišić Ivana ; 122. Stanišić Vinka; 123. Stanković Irena; 124. Starčević Nikolina; 125. Stehlik Petra; 126. Stojčević Anja ; 127. Šarić Antonela; 128. Šimunović Marko; 129. Šinko Valentina; 130. Špigl Ivona; 131. Štivičić Filip; 132. Štrapajević Adriana; 133. Šutalo Mihaela; 134. Tadijal Kristina; 135. Tadijanović Tena; 136. Tolić Marina; 137. Tomić Anita ; 138. Tvrdy Tomislav; 139. Ugarković Nikola; 140. Vinković Domagoj; 141. Višaticki Tamara; 142. Višnjić Andrea; 143. Vojnović Laura; 144. Vondraček Ana; 145. Zekić Kristina; 146. Zelenika Jelena-Lana; 147. Zelić Ida; 148. Zlatić Andrea; 149. Zmeškal Katarina; 150. Zorić Ivana; 151. Zvekić Josip; 152. Žilić Ivana; 153. Žutić Marinela

2014.

1. Abramović Dominik; 2. Abramović Leon; 3. Abramović Luka; 4. Andrijević Ana Maria; 5. Babić Andrija; 6. Bajić Josipa; 7. Balen Josip; 8. Banožić Bruno; 9. Barić Tanja ; 10. Barišić Antonella; 11. Bartolović Marta; 12. Barun Zvonimir; 13. Batinović Damjan; 14. Begić Filip; 15. Begović Maja; 16. Bekić Antonija; 17. Benčić Mihaela; 18. Bilješković Andrea; 19. Biondić Nikolina; 20. Bišof Kristina; 21. Blažević Petra; 22. Blažević Robert; 23. Boro Rahela; 24. Bošković Ivana; 25. Bošković Marija; 26. Bošnjak Antonija; 27. Bošnjaković Sven; 28. Bunjevac Nikola; 29. Čorak Danijel; 30. Čuljak Gabrijela; 31. Damjanac Mario; 32. Dokoza Luka; 33. Ergović Domagoj; 34. Filek Maja; 35. Fiuri Nikolina; 36. Fofić Iva; 37. Franić Marta; 38. Fridrih Marija; 39. Galić Marin; 40. Gjajić Maja; 41. Glasnović Karla ; 42. Gorjanc Vanesa; 43. Grbac Iva; 44. Grbeš Franjo; 45. Grgurić Anita; 46. Gržan Tomislav; 47. Hart Domagoj; 48. Hrgović Luka; 49. Jagodić Petar; 50. Jagodić Valentino; 51. Jakić Marko; 52. Jakobović Antun Tonko; 53. Jakobović Petar; 54. Jakovljević Iva; 55. Japarić Teo; 56. Jelčić Ana ; 57. Josipović Ivan; 58. Julardžija Angelika;

59. Jupek Lucija; 60. Jurić Dora; 61. Kajinić Žana ; 62. Kakuk Kristijan; 63. Kalafadžić Martina; 64. Karačić Sanja; 65. Katić Mario; 66. Keč Matej; 67. Kekelić Anamarija; 68. Ketović Marko; 69. Kićan Bruno; 70. Klun Ena; 71. Kovačević Barbara; 72. Kovačević Ivona; 73. Kralj Krešimir ; 74. Krpan Antonija; 75. Krupanjsky Marija; 76. Kustura Nataša; 77. Lisec Ivan; 78. Lojber Lucija; 79. Lončarević Barbara; 80. Lovrenović Arijana; 81. Lovrić Krešimir; 82. Lukačević Anadea; 83. Lukić Mia; 84. Majin Ena; 85. Manović Mato; 86. Marcelja Martina; 87. Marić Josipa; 88. Markota Krešimir; 89. Marković Katarina; 90. Matanović Borna; 91. Matanović Martina; 92. Matošević Hana; 93. Mijatović Lucija ; 94. Mikić Ivan; 95. Milanović Matea; 96. Miletić Bojan; 97. Miletić Ivana; 98. Mirković Lucija; 99. Miškić Mateja; 100. Mohler Ivana; 101. Mršić Anja; 102. Ninković Ana ; 103. Ninković Marija; 104. Nović Renata; 105. Obradović Zvonimir; 106. Orešković Josip; 107. Orišković Daniel; 108. Pavičić Marta; 109. Pavić Borna ; 110. Pavliček Dijana; 111. Pavlović Ema; 112. Pažin Bruno; 113. Perak Ivan; 114. Perić Lucija; 115. Perić Matko; 116. Perko Tea; 117. Petranović Nikolina; 118. Petrinović Karla; 119. Plešić Luka; 120. Posavac Monica; 121. Potnar Amona; 122. Pranjić Gabrijela ; 123. Prepolec Valentina; 124. Prpić Ana; 125. Prskalo Margareta; 126. Puljić Matej; 127. Radojčić Lea; 128. Raguž Gabrijela; 129. Raguž Katarina; 130. Rajčan Brigita; 131. Rajič Karlo; 132. Ravlić Dora; 133. Razumović Odvorac Željka; 134. Ribičić Petar; 135. Rotim Klara; 136. Sabljak Domagoj; 137. Soldo Gabriela; 138. Soldo Marija; 139. Solić Ivan; 140. Starčević Petar ; 141. Stehlik Tihana; 142. Šag Robert; 143. Šakić Valerija; 144. Šimunović Roberto; 145. Šinko Ana; 146. Škorić Dunja; 147. Šojat Marta; 148. Šunjo Marta; 149. Thür Ivana; 150. Tolić Dora ; 151. Tomac Valentina; 152. Tomašević Matea; 153. Tomljanović Ivona; 154. Ugarković Valentina; 155. Ugrin Melanie; 156. Valenta Melita; 157. Vaniš Kristina; 158. Veletić Filip; 159. Vidović Leonarda; 160. Vinković Tena; 161. Vrban Ivan; 162. Vujnović Nikola; 163. Vulinović Tomislav; 164. Wittenberg Ian; 165. Zeman Petar; 166. Zrnčić Jurica; 167. Zubović Franka; 168. Žarković Ante

349

Dod

atak

2015.

1. Aleksić Dino ; 2. Babić Ante; 3. Babić Matej; 4. Bagarić Marijan; 5. Bajt Patricija; 6. Bajt Petra; 7. Baketarić Antonia; 8. Baketarić Ivan; 9. Barić Anna; 10. Barić-Pilić Marta ; 11. Barišić Antonio; 12. Beljan Ivan; 13. Benko Marko; 14. Blahut Josipa; 15. Blažević Ivana; 16. Bošković Dora; 17. Bošković Vlatka; 18. Božić-Đeneš Leona; 19. Brižić Ana; 20. Bulaja Nikolina; 21. Bunjevac Marijana; 22. Bušić Katarina; 23. Cindrić Doroteja; 24. Cvjetojević Vladimir; 25. Čavar Teo; 26. Čevapović Rea; 27. Čirko Franciska; 28. Čorak Teja; 29. Čuljak Katarina; 30. Čuljak Marko; 31. Ćavar Klara; 32. Ćosić Denis; 33. Demše David; 34. Devčić Katarina; 35. Dominik Varelija; 36. Dorić Gabriela; 37. Dorić Leonarda; 38. Došlić Ivona; 39. Drda Petra; 40. Drkulec Ivan Petar; 41. Đaković Domagoj; 42. Emanović Tena; 43. Filipović Ena; 44. Filipović Ilinka; 45. Franić Filip ; 46. Franjić Marko; 47. Galić Ivan; 48. Galić Josipa; 49. Galić Jure; 50. Galić Karlo ; 51. Gavran Iva; 52. Glavaš Josip; 53. Glibo Iva; 54. Gomerčić Tena; 55. Gorjanac Matej; 56. Grbavac Dora; 57. Grgić Josip; 58. Grgurić Luka; 59. Hamžik Karla; 60. Hodak Hrvoje; 61. Hrvaćanin Helena; 62. Ivančević Veronika; 63. Ivanović Alen; 64. Ivanović Hajdi; 65. Ivanović Marija; 66. Jagodić Dragana; 67. Jakobović Klara; 68. Jakobović Žana; 69. Jelušić Katharina; 70. Jovanović Adriana; 71. Jurković Doris; 72. Kalafatić Filip; 73. Keleman Ines; 74. Klarić Evamarija; 75. Kovačević Ena; 76. Kovačević Mateja; 77. Krpan Ivana; 78. Leko Patricija; 79. Leopoldović Luka; 80. Lovrenović Irena; 81. Lovrić Sara; 82. Lukić Ivana; 83. Macek Vlatko; 84. Mađarević Iva; 85. Mađarević Tea; 86. Malčić Ana; 87. Maričević Marin; 88. Marić Marko; 89. Marinac Dinko; 90. Marinac Ivan; 91. Markanović Marko; 92. Markanjević Leon; 93. Marković Ana; 94. Marković Sergej; 95. Markuš Katarina; 96. Martinović Lana; 97. Marukić Mario; 98. Matačić Sara; 99. Matić Ivan; 100. Matić Josipa; 101. Matijević Mateja; 102. Matijević Mirko; 103. Matoković Ivana; 104. Mautner

Ivona; 105. Miličević Borna; 106. Miličević Ivana; 107. Miličević Sara; 108. Mirković Pavle; 109. Mjertan Andrea; 110. Mohler Josip; 111. Mršić Antun; 112. Musil Todorović David; 113. Nekić Ana; 114. Nikolić Marija Elena; 115. Nikolić Matteo Ivan; 116. Novak Dora; 117. Novak-Bareković Gabriela; 118. Oberan Edita; 119. Ognjenčić Tomislav ; 120. Oroz Dora; 121. Oršulić Katrin; 122. Parac Petra; 123. Pavić Tena; 124. Pavković Ana; 125. Pavlović Dijana; 126. Pavlović Paula; 127. Pekčec Iva; 128. Pešić Karlo; 129. Podobnik Monika; 130. Protrka Ivan; 131. Prpić Vinka; 132. Pudić Magdalena; 133. Radojkov Jelena; 134. Radonić Tena; 135. Rajić Hrvoje; 136. Rajkovača Katarina; 137. Ralašić Matej; 138. Ravnjak Ivana; 139. Relota Ena; 140. Renka Anamarija; 141. Romić Jurja ; 142. Rukav Maja; 143. Sabalić Toni; 144. Sabljić Lucija; 145. Samardžić Laura; 146. Samardžić Luka; 147. Samarđić Kristina; 148. Skorup Maja; 149. Smojver Marina; 150. Smojvir Dominik; 151. Smojvir Tomislav; 152. Smoljanović Lara; 153. Soldo Antonio; 154. Soldo David; 155. Soldo Mirna; 156. Sošek Lana; 157. Šajnović Josip; 158. Šarić Ivana; 159. Šaur Branko; 160. Šestak Antun; 161. Tilinger Marina; 162. Tomić Matko; 163. Topalušić Mislav; 164. Trdy Filip; 165. Ugarković Alen; 166. Vasilj Sara; 167. Vidaković Barbara; 168. Vidakušić Valentin; 169. Vidmar Anamaria; 170. Vodinelić Ivan; 171. Zlomislić Iva; 172. Zorić Mihael; 173. Zubović Josip; 174. Žiga Petra

2016.

1. Alpeza Barbara; 2. Andrijević Ivan; 3. Badrov Ines; 4. Banožić Benjamin; 5. Banožić Petar; 6. Barić Anja ; 7. Barišić Filip ; 8. Barišić Iva ; 9. Barukčić Ines ; 10. Bašić Laura; 11. Begić Maja; 12. Bekić Bruno; 13. Belunek Michael ; 14. Benić Tomislva; 15. Bilješković Mateja; 16. Biondić Mihaela; 17. Blažević Iva ; 18. Bošnjak Dominik; 19. Bošnjak Petar; 20. Bradić Iva; 21. Brnčić Mislav ; 22. Brzić Lucija; 23. Budoš Ivan; 24. Bumba Valentina; 25. Čirko Tomislava; 26. Čuljak Stjepan; 27. Ćaćić Marta;

350

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

28. David Vujnović; 29. Delić Manuela; 30. Đukić Magdalena; 31. Đurčević Marijana; 32. Engelmann Otto; 33. Ergović Katarina; 34. Ergović Valentina; 35. Filić Josipa; 36. Filipović Helena; 37. Galić Filip ; 38. Gatjal Tena; 39. Gavrić Helena; 40. Glibo Franjo; 41. Grbeš Luka; 42. Gromilović Anamarija; 43. Gurdon Ana; 44. Gusić Mirna; 45. Hančar Josipa; 46. Ilić Ivan; 47. Ivančević Edita; 48. Ivanković Petar ; 49. Jajčević Marko; 50. Jakoubek Helena; 51. Jardas Roko ; 52. Jozić Ana; 53. Jozić Dino ; 54. Jurica Vukašinović; 55. Jurić Ivan; 56. Jurković Matko; 57. Kakuk Helena; 58. Kanižaj Josip; 59. Kaprel Rebeka; 60. Karan Doris ; 61. Kašuba Lorena; 62. Kifer Teo; 63. Kiš Jelena; 64. Kljajić Ivana; 65. Kolembus Damjan; 66. Konjarik Tomislav; 67. Kovač Lovro ; 68. Krmar Alen; 69. Logarušić Nikola; 70. Lončar Matej; 71. Lončar Patrick; 72. Lovrenović Katarina; 73. Ludvig Karlo; 74. Lukačević Dubravko; 75. Machaček Dora; 76. Maljković Nikolina; 77. Mandić Matija; 78. Marcelja Marijana; 79. Marić Domagoj; 80. Marić Eugen; 81. Marić Marko; 82. Marinac Antonio; 83. Marković Ena; 84. Marković Maria; 85. Markušić Ljubinka; 86. Maslač Ivan; 87. Maslač Josipa; 88. Matić Klara; 89. Mesić Ema; 90. Mesić Lucija; 91. Mijoković Kristina; 92. Mikšik Nikola; 93. Miletić Ivana; 94. Navratil Anja; 95. Neruda Tena; 96. Nikolić Pavo; 97. Novak-Bareković Marko; 98. Nović Renato; 99. Novinc Antonio; 100. Obradović Anamarija; 101. Oršulić Lucia; 102. Pandžić Domagoj; 103. Pavlović Ana; 104. Pavlović Antonija; 105. Pažin Ivan; 106. Perić Petra ; 107. Pernar Ana; 108. Pešić Ena; 109. Petošić Klara; 110. Petrinović Matej; 111. Prpić Luka; 112. Radoš Ivan; 113. Raguž Teodora; 114. Rajić Lucija ; 115. Rezo Angela; 116. Rodić Ana; 117. Rotar Doris; 118. Senjak Dora; 119. Soldo Karla; 120. Sviben Anja; 121. Šakić Mile; 122. Šarić Iva; 123. Šimić Andrej; 124. Štivičić Antun; 125. Tadijal Valentin; 126. Todorović Rea; 127. Tomas Laura; 128. Tomić Ivan ; 129. Tomić Tea; 130. Topalović Karlo ; 131. Trajković Tea; 132. Troha Jakob; 133. Troha Josip; 134. Uličnik Barbara; 135. Uličnik Martina; 136. Uremović Ena ; 137. Valentina Vukašinović; 138. Veočić Tin; 139. Vido Patricia; 140. Vojvodić Matej; 141. Vranić Terezija; 142.

Vučković Tin; 143. Vuksan Viktor; 144. Zeba Josip; 145. Žilić Ante ; 146. Žiška Davor; 147. Žiška Jan

2017.

1. Abramović Danijel; 2. Abramović Pavao; 3. Antunović Klaudija; 4. Babić Klaudia; 5. Bajt Bruno; 6. Baltić Sofija; 7. Banović Petra; 8. Barišić Dora; 9. Barišić Luka; 10. Bekić Barbara; 11. Belunjak Anja; 12. Benić Tajana; 13. Berač Ana; 14. Bešlić Danijela; 15. Biondić Helena; 16. Biondić Hrvoje; 17. Blagojević Boris; 18. Blagojević Dragana; 19. Brezar Sara; 20. Brkić Mario; 21. Budoš Leona; 22. Čičak Antun; 23. Čurčić Anja; 24. Ćorluka Barbara; 25. Dražetić Danijel; 26. Dusper Ivan; 27. Đurčević Ema; 28. Đurić Mario; 29. Farkaš Lovro; 30. Galović Ivan; 31. Gaši Stela; 32. Gašparović Mia; 33. Gavran Sunčana; 34. Glibo Kristina; 35. Gotovac Stjepan; 36. Grgić Petra; 37. Grgurić Karlo; 38. Guzmić Ana; 39. Hac Bruno; 40. Hart Anja; 41. Herceg Ines; 42. Ignjatić Doris; 43. Ivanko Marta; 44. Jakobović Luka; 45. Jakoubek Bruno; 46. Jedinak Marina; 47. Jelčić Antonija; 48. Jozić Domagoj; 49. Jukić Leonardo; 50. Karača Iva; 51. Kaurinović Jelena; 52. Kepić Katarina Dora; 53. Kerner Dominik; 54. Kopunić Tamara; 55. Kordić Valentina; 56. Kordovan Ana; 57. Krišković Helena; 58. Krištofek Petra; 59. Križanac Karla; 60. Krpan Mihaela; 61. Kuba Ivana; 62. Kvesić Božo; 63. Leopoldović Petra; 64. Lešković Marija; 65. Lokner Domagoj; 66. Lovrić Ana; 67. Lovrić Emanuel; 68. Madunić Ana; 69. Mahaček Mateja; 70. Majetić Kristina; 71. Mandić Karlo ; 72. Mandić Matija; 73. Manović Ivan; 74. Marčinković David; 75. Marić Ana; 76. Marić Lucija; 77. Marinac Rahela; 78. Marinić Hrvoje; 79. Marković Lovro; 80. Matijević Ivana; 81. Matijević Luka; 82. Mutić Anamarija; 83. Novak Nia; 84. Paić Barbara; 85. Pavić Monika; 86. Pavić Tina; 87. Pavlović Ana; 88. Pavlović Karla; 89. Pavlović Roberta; 90. Pavunčec Marko; 91. Pečurlić Ivona; 92. Perak Marko; 93. Perutka Jana; 94. Pešić Lana; 95. Peška Marijan; 96. Petrović Matea; 97. Pigl Mihaela; 98. Pilon Viktorija; 99. Plugel Matej; 100.

351

Dod

atak

Pribudić Marija-Magdalena; 101. Prpić Benedikt; 102. Puntarić Marko; 103. Radotić Klara; 104. Raguž Luka; 105. Ravlić Petra; 106. Rezo Ana; 107. Rožić Valentina; 108. Skukan Petra; 109. Soldo Andrej; 110. Starčević Andrea; 111. Stojčević Barbara; 112. Stupar Veronika; 113. Svatek Elena; 114. Šajer Petra; 115. Šarić Iva; 116. Šarić Patrik; 117. Šestak Vladimir; 118. Šolić Valentina; 119. Šporčić Ivan; 120. Šprenger Lucija; 121. Štefanac Fabijan; 122. Štivičić Marko; 123. Šubara Iva; 124. Tomašević Ivan; 125. Tomljanović Dora; 126. Tušek Antonija; 127. Vinković Tomislav; 128. Vlašić Borna; 129. Vojnović Borna; 130. Vuković Dora; 131. Vuksan Viktor; 132. Zanze Borna; 133. Zec Magdalena; 134. Zelić Mario; 135. Zeman Ema; 136. Zrnčić Filip

2018.

1. Abramović Marko; 2. Adžić Karlo; 3. Akalović Petra; 4. Aleksić Eugen; 5. Andrić Leonarda; 6. Anić Tihana; 7. Arambašić Karlo; 8. Bajić Antonio; 9. Bajić Bruno; 10. Bajić Ema; 11. Banović Petra; 12. Bekić Marija; 13. Benić Luka; 14. Bilmez Ivan; 15. Bobonja Amanda; 16. Borevac Vanessa; 17. Bosotin Luka; 18. Bošnjak Andrija; 19. Bošnjak Barbara; 20. Bošnjak Leo; 21. Bošnjak Mia; 22. Budimir Ivana; 23. Budimlić Ana; 24. Bulaja Ivan; 25. Bunčić Luka; 26. Buti Antonija; 27. Čačić Blaž ; 28. Čolić Nikolina ; 29. Čuljak Karlo; 30. Ćavar Tomislava ; 31. Ćosić Josip; 32. Ćosić Stjepan ; 33. Derma Paula; 34. Drkulec Beata; 35. Dukmenić Dora; 36. Dundović Anja; 37. Đukić Katarina; 38. Ergović Ariana; 39. Ergović Sara; 40. Fićković Ivan; 41. Filić Silvestar; 42. Filipović Vjekoslav; 43. Franculić Dominik; 44. Franić Franjo; 45. Garilović Andrej; 46. Golić Kristina; 47. Grbeš Petra; 48. Grgić Antonela; 49. Grgić Fran; 50. Gugić Jakov ; 51. Hlebec Mateo; 52. Hodak Denis; 53. Hofman Henrik; 54. Ivanković Tomislav; 55. Jekić Magdalena; 56. Jovanović Dora; 57. Jozić Ana; 58. Jurilj Niko; 59. Kakuk Ivor; 60. Kapl Luka; 61. Kekelić Stjepan; 62. Kerepčić Ana; 63. Kolarec Josip; 64. Kovačević Anamaria ; 65. Kralj Ana; 66. Križanac Rea; 67. Lončar Viktorija; 68.

Lovrić Mirna; 69. Lukačević Josip ; 70. Ljevar Marta; 71. Mahaček Filip; 72. Mahaček Karlo; 73. Mandić Lea; 74. Marčetić Karlo; 75. Marinac Luka; 76. Markanjević Irena; 77. Marketanović Iva; 78. Marković Etna; 79. Markuš Nikolina; 80. Matić Filip; 81. Meter Monika; 82. Mikolčić Nikolina; 83. Mišić Gabrijela; 84. Mjertan Mario Borna; 85. Mršić Dominik; 86. Musil Hana; 87. Mutić Željko; 88. Novak Ante ; 89. Novinc Ana; 90. Orolić Patricia; 91. Pacina Dejana; 92. Pavičić Marko; 93. Pavić Danijela ; 94. Pavić Petar; 95. Pavković Lucija; 96. Petošić Eugen; 97. Potnar Jurica; 98. Puljašević Ana; 99. Puntarić Matej; 100. Radoš Ružica; 101. Raguž Dora; 102. Rajkovača Marina; 103. Relić Lucija; 104. Renka Karlo; 105. Skukan Marko; 106. Soldo Luka; 107. Soldo Monika; 108. Stapić Eva; 109. Starčević Ivona; 110. Stojčević Klara; 111. Stojčević Lorena; 112. Stojčević Stjepan; 113. Supan Antonio; 114. Sviben Sven; 115. Šarić Alen; 116. Šarić Nika; 117. Šitina Petar; 118. Štetić Stjepan; 119. Tidlačko Lucija; 120. Toromanović Marija; 121. Turić Marija; 122. Ugarković Monika; 123. Vasilj Darko; 124. Vodinelić Petra; 125. Vračić Petar; 126. Vrban Ema; 127. Vrkljan Marko; 128. Zeba Ilija; 129. Zelenika Dino; 130. Žilić Paula

2019.

1. Alpeza Mislav; 2. Andrijević Ana; 3. Antonić Antonija; 4. Antunović Valentina; 5. Badrov Petra; 6. Baketarić Matea; 7. Bandalo Ivan; 8. Barbir Lovro; 9. Berger Martina; 10. Blažanin Valentina; 11. Blažević Marko; 12. Borevac Leonie; 13. Bošković Matej; 14. Bošnjak Bernarda; 15. Bošnjak Josip; 16. Božić Gabrijela; 17. Bunjevac Marcela; 18. Bušić David; 19. Colle Marta; 20. Crnjac Iva; 21. Čičak Valentina; 22. Del Vechio Klara; 23. Dijaković Tomislav; 24. Dujmović Ivan; 25. Duvnjak Karlo; 26. Đeraj Andrej; 27. Đurđević Vladimir; 28. Đurović Ante; 29. Engelmann Lara; 30. Flajsig Marko; 31. Fržović Klara; 32. Gjogolović Karlo; 33. Grbić Matej; 34. Grgić Ružica; 35. Horvat Andrej; 36. Ilić Tomislav; 37. Ivanković Anamarija; 38. Ivić Matej; 39. Jakoubek

352

Gim

nazi

ja P

ožeg

a 16

99.-

2019

.

Lorena ; 40. Jengić Luka; 41. Jurčević Jakov; 42. Jušić David; 43. Katalinić Helena; 44. Katić Stjepan; 45. Konjarik Kristina; 46. Kraljak Ivona; 47. Krešić Ana; 48. Krmpotić Ana; 49. Krstanović Filip; 50. Kučan Karla; 51. Kupfer Sandra; 52. Kustura Iva; 53. Lazić Rebecca; 54. Lončar Filip; 55. Lovrić Ema; 56. Maček Karlo; 57. Maravić Ivan; 58. Margetić Lovro; 59. Maričević Lana; 60. Markanjević Barbara; 61. Markanjević Ivan; 62. Markulin Karla; 63. Matošević Arijana; 64. Matošević Eugen; 65. Meštrović Lucija; 66. Mikliš Mia; 67. Miličević Ante; 68. Miličević Katarina; 69. Miličević Lucija; 70. Mirković Rebeka; 71. Mrdalj Denis; 72. Novak Hana; 73. Njavro Anđela; 74. Obradović Valentina; 75. Oroz Marin; 76. Pavić Nikolina; 77. Pavković Šimun; 78. Pavlović Lucija; 79. Pečur Sara; 80. Peić Petra; 81. Perić Mislav; 82. Preisler Anamarija; 83. Prpić Nikola; 84. Puljić Anamari; 85. Radojčić Matko; 86. Sajfert Karla; 87. Samarđić Andrej; 88. Sedlaček Anja; 89. Smojver Stjepan; 90. Smojvir Antun; 91. Stanić Tomislav; 92. Svatek Izabela; 93. Šarić Ana; 94. Šarić Nikola; 95. Šimunović Dajana; 96. Škorvaga Lara; 97. Špiranec Renata; 98. Šporčić Ana; 99. Šunjo Roberta; 100. Tolić Veronika; 101. Tomić Luka; 102. Tukonić Jerko; 103. Tušek Klara; 104. Tvrdy Veronika; 105. Vasilj Matija; 106. Zanetti Laura; 107. Zelić Ena; 108. Zubčević Doria