5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

1/29

Minerali i stijene

GEOLOGIJAI_4_2009

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

2/29

Minerali su osnovni sastojci stijena koji izgraujulitosferu Zemlje, alii ostale planete, njihove satelite, meteorite i asteroide.

Svojstva minerala:- homogena graa,- odreen kemijski sastav (kemijska formula),- odreena stuktura pravilno rasporeena u prostoru (kristalizirani)

ili bez nekog reda (amorfnibez kristalne strukture).

Samo minerali s kristalnom reetkom nazivaju se KRISTALI.

Minerali se sastoje od atoma, iona, ionskih skupina i molekula kojimogu biti vezani na razliite naine (ionskom vezom, kovalentnomvezom, elektrostatskim silama, van der Waalsovim silama).

Zrna minerala mogu biti razliite veliine(vidljiva okom, mikroskopom, elektronskimmikroskopommakro, mikro i kriptokristali).

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

3/29

Svojstva kristaliziranih minerala ovise o sastojcima i prostornoj

reetki koja je odraz njihovog geometrijski pravilnog prostornograsporeda. Postoji 6 kristalizacijskih sustava.

Svojstva minerala:

- kalavost, tvrdoa, gustoa,boja, sjaj,- brzina prolaza svjetlosti, topline i elektriciteta,

- kutevi refrakcije i refleksije,- radioaktivnost, magnetinost itd.

Polimorfijakemijski spoj istog kemijskog sastava tvori razliite

kristalne reetke (npr. grafit i dijamant C ilikalcit i aragonit).Izomorfijaako u kristalnoj reetki jedan kemijski element se

zamijeni drugim koji ima slina svojstva -izomorfninizovi (npr. albit-anortit)

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

4/29

Klasifikacija minerala premakemijskom sastavu

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

5/29

Silikatni minerali

Izgrauju 75% litosfere litogeni minerali,

Njihovu stukturu ine prostorno, plono ili lanano povezani

tetraedri SiO4izmeu koji su smjeteni atomi metala (atom silicija

je u sredini, a na vrhovima tetraedra nalaze se atomi kisika).

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

6/29

1) Prostorno povezani tetraedri sa sva etiri vrha (60% litosfere)

feldspati (ortoklas, mikroklin i sanidin), plagioklasi (albit-anortit)

2) Plono povezani tetraedri u jednostruke i dvostruke slabo

povezane slojeveodlikuje ih jaka kalavost.

tinjci (muskovit, biotit), kloriti, talk, minerali glina (kaolinit, ilit,

montmorilonit)

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

7/29

3) Jednostruko lanasto povezani tetraedri( pirokseni)

4) Dvostuki lanci tetraedara

(tremolit, aktinolit, hornblenda, glaukofan)

5) Silikatni minerali sa slobodnim tetraedrima

(olivin, disten, andaluzit, silimanit, cirkon)

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

8/29

Oksidi i hidroksidi

Kvarc ili kremen SiO2,

eljezni oksidi magnetit, hematit,

eljezni hidroksid limonit,

Hidroksidi aluminijabemit, sporogelit, hidrargilit (boksit,

crvenica).

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

9/29

BIOTIT

ALBIT

ORTOKLAS

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

10/29

Karbonati KALCIT

Kalcit CaCO3

Dolomit CaMg(CO3)2ili CaCO3* MgCO3

Ostali minerali (kloridi, sulfati, fosfati itd.)

HalitNaCl, HALIT

AnhidritCaSO4GipsCaSO4* 2H2O

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

11/29

STIJENE

stijena je agregat (nakupina) minerala

Monomineralnesastoje se samo od jednog minerala.Polimineralnesastoje se od dva ili vie minerala.

Petrologija je znanost koja se bavi postankom, graom iklasifikacijom stijena.

Stijene se prema postanku dijele na magmatske, sedimentne i

metamorfne stijene stijene.

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

12/29

Ciklus nastanka stijena u prirodi

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

13/29

Magmatske stijene

Klasifikacija prema mjestu nastanka:

1) INTRUZIVNE (plutonske)nastaju kristalizacijom magme u dubljimdijelovima litosfere,

2) EFUZIVNE (povrinske) nastaju hlaenjem lave na povrini Zemlje,3) INE ILI ILNE ine prijelazne stijene izmeuintruzivnih i efuzivnih.

PRIMARNI OBLICI

POJAVLJIVANJA

MAGMATSKIH

STIJENA

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

14/29

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

15/29

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

16/29

Klasifikacija magmatskih stijena s obzirom na

kiselostkoliini SiO2

Kisele (SiO2> 62%, kvarc, feldspati, tinjci, rijetki amfiboli i pirokseni)

intruzivnegranit, granodioritefuzivneriolit, dacit, opsidijan (vulkansko staklo)ine pegmatiti

Neutralne (SiO252-62%, feldspati, plagioklasi, pirokseni i amfiboli,vrlo malo kvarca 0 - 25%)

intruzivnediorit, sijenit

efuzivneandezit, trahit(ine lamprofiri)

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

17/29

GRANIT

DIORIT

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

18/29

Bazine ili mafiti(SiO245-55%, feldspati, pirokseni, nema kvarca)

intruzivnegabro

efuzivnebazalt

ine- dijabaz

Ultrabazine ili ultramafiti(SiO2oko 40%)

intruzivne dunit (olivin),

- peridotit (olivin, piroksen)

- serpentinit (serpentin)

Mafiti + ultramafiti + radiolariti (Si sediment od ljuturica radiolarija)

= ofioliti

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

19/29

GABRO

BAZALT

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

20/29

Sedimentne stijene

po postanku mogu biti:

KLASTINE, PIROKLASTINE, KEMOGENE I BIOGENE

Klastine (detritine, mehanike) KLASTITI

- nastaju mehanikim razaranjem drugih stijena,- sastoje se od estica razliitih veliina,- troenje, transport, taloenje.

Klasifikacija klastinih sedimentnih stijena prema veliini zrna:

1. Ruditi ( 2r >2 mm)nevezani varijetet (kamena sitne, ljunak)- vezani varijetet (brea, konglomerat)

2. Areniti (2r = 0,06 do 2 mm)nevezani (pijesak)- vezani (pjeenjak)

3. Silt (2r = 0,004 do 0,062 mm)nevezani (prah, silt)- vezani (siltit, alevrolit)

4. Lutiti ( 2r < 0,04 mm)nevezani (mulj)- glina (poluvezana)

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

21/29

Piroklastine stijene

- sastavljene uglavnom od vulkanskog materijala (vulkanski pepeo, lapili, bombe).

Klasifikacija prema veliini estica:

Vulkanske bombe (>32 mm),

Lapili (4-32 mm),

Vulkanski pepeo (< 4 mm).

Vulkanski konglomerati (povezane vulk. bombe i lapili)

Vulkanske bree (povezani uglati piroklastini materijal)

Aglomerati (povezane vulk. bombe)

Tuf (kompakcijom i vezanjem vulkanskog pepela)

Piroklastini materijali esto su izmijeani sa ostalim klastinim naslagama.

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

22/29

Biogeni sedimenti

Posljedica nagomilavanja - organskih tvari (treset, ugljen, nafta, plin, jantar)

- skeleta organizama (vapnenci, dolomiti, ronjaci,dijatomejski mulj, foraminiferski mulj itd.

Kemogeni sedimenti

Nastaju taloenjem razliitih soli iz zasienih otopina, npr.

- kloridi (halit NaCl) , sulfati (gips CaSO4*2H2O i anhidrit CaSO4),karbonati (sedra, travertin, neto vapnenaca),

fosfati (slana jezera).

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

23/29

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

24/29

PJEENJAK

SILTIT

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

25/29

VAPNENAC

KREDAGIPS

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

26/29

Metamorfne stijene

Metamorfne stijene nastaju preobrazbom vepostojeihstijena pod utjecajem

poveanogtlaka, temperature, razliitihotopina i plinova koji mogu djelovati

pojedinanoili povezano.

Kao posljedica metamorfizma dolazi do prekristalizacije, kriljavostii promjene

sastava temeljne stijene.

Prekristalizacijom sepoveavaveliinazrna npr. iz vapnenca nastaje mramor, a od

pjeenjakakvarcit.

Gnajs nastaje visokim stupnjem metamorfizma kiselih eruptivnih stijena (granit) ili

sedimenata.

Ostali metamorfiti visokog stupnja metamorfoze su npr. granuliti i eklogiti.

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

27/29

kriljavostnastaje tako da novi minerali rastu okomito na smjer najveegtlaka.

Stijene koje nazivamo kriljavcimogu nastati kao posljedice razliitogstupnjametamorfizma:

Slejt nastaje najniimstupnjem metamorfizma gline i ejla.

Filitinastaju netoviimstupnjem metamorfizma gline, ejla.

Tinjevikriljcipokazujujaukristalizaciju i viistupanj metamorfizma-(kriljavostje dobro razvijena zbog velike koliinetinjaca)

Postojejokloritni kriljavac,zeleni, amfibolitski itd.

Najviemstupnju metamorfizma bili su podvrgnuti kristalasti kriljavci.

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

28/29

5/20/2018 GEOLOGIJAI_4_2011

29/29

GNAJS

MRAMOR

KRILJAVAC