genitivno-akuzativni sinkretizam u jedninskoj paradigmi

8/12/2019 Genitivno-Akuzativni Sinkretizam u Jedninskoj Paradigmi

1/24

1

OD NEIVOGA DO IVOGA(genitivno-akuzativni sinkretizam u jedninskoj paradigmi

imenica mukoga roda koje oznauju to neivo)

U radu e se pokuati opisati semantiki parametri koji uvjetuju genitivno--akuzativni sinkretizam u sklonidbi imenica mukoga roda u suvremenomehrvatskom jeziku koje oznauju to neivo. Opis polazi od pretpostavke o

kategoriji ivosti po kojoj imenice mukoga roda koje oznauju to ivo ujednini imaju akuzativ jednak genitivu, a koje oznauju to neivo akuzativjednak nominativu. Ovdje e se razmotriti sluajevi u kojima dolazi do ot-klona od zadane paradigme.1

I. Uvod

U jezikoslovlju se kategorija ivosti najee uzimlje kao kategorija kojaunutar paradigmatski jednoga gramatikoga tipa (fonolokoga, morfolokoga,sintaktikoga ili prozodijskoga) na planu jezinog izraza s obzirom na padeni

nastavak u akuzativu jednine razlikuje dva podtipa.Kategorija se ivosti (Simeon 1969:1/643) ubraja u pojmovne kategori-

je temeljene na znaenjskom razlikovanju ivoga od neivoga u onome to jeoznaeno imenicama mukoga roda u akuzativu jednine.

1 Tom se problematikom u hrvatskom jeziku najvie bavila Jasna Vince-Marinac (1990,1992).

Goranka Blagus BartolecInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovljeUlica Republike Austrije 16, HR-10000 [email protected]

UDK 811.163.42'366.2'367.622Izvorni znanstveni lanak

Rukopis primljen 13. VI. 2006.Prihvaen za tisak 24. X. 2006.

RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 32 (2006)

01 Goranka Blagus Bartolec_10 in1 101 Goranka Blagus Bartolec_10.in1 1 12 2 2007 15:02:2212.2.2007 15:02:22


2/24

Goranka Blagus Bartolec: Od neivoga do ivogaRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 123

2

II. Opisano stanje

Kategorija ivosti odlika je slavenskih jezika2, a morfoloki se oituje urazlikovanju nominativno-akuzativnoga i genitivno-akuzativnoga sinkretizmau jedninskoj paradigmi imenica mukoga roda. Znai li imenica to neivo,akuzativ joj je jednak nominativu, znai li to ivo, akuzativ joj je jednak geniti-vu. To razlikovanje potjee jo iz praslavenskoga jezika (Ivi 1970:184,186;Vince-Marinac 1992).

Primarno je u sklonidbi imenica mukoga roda u jednini postojao samo no-minativno-akuzativni sinkretizam, neovisno o tome znai li imenica ivo ili ne-ivo (N jd. rab / A jd. rab i N jd. no/ A jd. no)3, ali je postupno, zbog sin-

taktikoga razlikovanja subjekta i izravnoga objekta dolo do pojave genitivno-akuzativnoga sinkretizma imenica mukoga roda koje znae ivo (Damjanovi1995:616; Ivi 1970:356; Vince-Marinac 1992:332).4 Prva potvrda pojavegenitivno-akuzativnoga sinkretizma jest zamjenica ktoiji akuzativ preuzimagenitivni oblik kogo(Ivi 1970:186, 227; Vince-Marinac 1992:332).

U hrvatskome je suvremenom standardnom jeziku u postojeim gramatika-ma kategorija ivosti sustavno opisana na trima razinama:

1. Najuoljivija je u razlikovanju nominativno-akuzativnoga sinkretizma (unastavku N/A) imenica mukoga roda u jednini koje znae neivo (N jd.stol/ Ajd.stol) i genitivno-akuzativnoga sinkretizma (u nastavku G/A) imenica mu-koga roda u jednini koje znae ivo (N jd. orao G/A jd. orla).

2. U akuzativu jednine mukoga roda odnosne zamjenice koji(oblik kojiuakuzativu jednine odnosi se na imenice koje oznauju to neivo, a oblik koje-

ga u akuzativu jednine na imenice koje oznauju to ivo).5

3. Na prozodijskoj je razini razlika ivo/neivo uoljiva u lokativu jedninejednoslonih imenica mukoga roda s dugosilaznim naglaskom. Imenice kojeoznauju to ivo u lokativu zadravaju dugosilazni naglasak (N jd. vk/ L jd.

2 Ruski: N , / A , ; N, / A, ; slo-venski: N mo, pes/ A moa, psa; N razred, svetilnik, A razred, svetilnik; ukrajinski N,/ A, ; N , / A , ; eki: Npn/ Apna, Nhrad/ A hrad; poljski: N brat, pies/ A brata, psa; Nser. zeszyt/ Aser, zeszyt.

3 Damjanovi 1995:594 Ivi (1970:356) uporabu G/A sinkretizama kod imenica mukoga roda koje znae ivo

tumai sintaktikim razlozima, s obzirom na to da su u staroslavenskom jeziku uz neke iste gla-gole kao izravni objekt pojavljuju i genitiv (lica/osobe) i akuzativ (stvari).

5 U nestandardnoj (dijalektnoj i razgovornoj) uporabi G/A sinkretizam biljei jo muki rodneodreene zamjenicesvi(Asvih: svih nas je pitao, svih je pozdravio), umjesto sve (svenas je

pitao,svenas je pozdravio).



3/24


3

vku), a imenice koje oznauju to neivo u lokativu imaju dugouzlazni nagla-

sak (N jd. dn/ L jd. dnu).6

U radu e biti rijei o morfoloko-semantikoj razlici u znaenju ivo/ne-ivo imenica mukoga roda spomenutoj pod tokom 1. Ta se razlika na morfo-lokoj razini oituje u razliitom akuzativnom nastavku imenica mukoga rodau jednini, a uvjetovana je razlikovanjem semantiki ivoga od semantiki nei-voga u onome to se oznauje imenicama mukoga roda u akuzativu jednine. Uopisu sluajeva u kojima G/A sinkretizam u jednini imenica mukoga roda za-hvaa i one imenice kojima se oznauje to neivo, naglasak e biti iskljuivona analizi standardnoga jezika, njegove uporabe u javnoj komunikaciji slu-benoj i razgovornoj to je potrebno naglasiti s obzirom na to da je ta jezina

pojava prisutna i na dijalektnoj razini, osobito u kajkavskom govoru te u govo-ru djece, ponajprije predkolske i rane kolske dobi.

III. Gramatiko tumaenje kategorije ivosti u hrvatskom jeziku

Imenice koje znae to neivo nisu s gledita kategorije ivosti u hrvat-skim gramatikama dovoljno opisane. Bartol Kai (1604/2002) u Osnovamailirskoga jezikau sklonidbi imenica kategoriju ivosti ne spominje kao kriterijza razlikovanje imenica mukoga roda kojima se oznauje to ivo od onih ko-jima se oznauje to neivo. Razlikuje tri deklinacije prema genitivnim zavr-etcima (-a, -e, -i), neovisno o kojem se gramatikom rodu radi, na semanti-koj mu je razini osnovni kriterij je li imenica vlastito ime ili ima ope znae-nje, a na morfolokoj je razini uoljiv genitivno-akuzativni sinkretizam, neovi-sno o tome je li rije o imenici koja znai ivo ili neivo (N jd.Pettar, golub, vi-ttar/ A jd.Petra, goluba, vitra)7. Stoljee kasnije hrvatski gramatiar Bla Ta-dijanovi (1761) ne bavi se tom problematikom, jedino se u poglavlju o ime-nima, propisujui da se sva vlastita imena (pod kojima razumijeva sve imenicekoje oznaavaju to ljudsko) piu velikim poetnim slovom, a uz vlastita imenaljudi Petar, Paval i sl., navodi i rijei ovjek (ovik), Bog (Boog), aneo (An-

gjel), duh (Duh), pri emu je oito da i nestvarna bia dobivaju gramatike odli-ke ljudskoga, tj. ivoga. Marijan Lanosovi (1778:613) ne spominje G/A sin-kretizam. Prema tvorbenom kriteriju razlikuje tri deklinacije imenica muko-ga roda, neovisno o znaenju ivo/neivo. Imenicu dannavodi kao primjer za

6 Potrebno je naglasiti da se G/A sinkretizam oituje i u zamjenicama i pridjevima u atri-butnoj funkciji, ali ta pojava nee biti temom ovoga rada: Jack mi je dao nekog posla(HRT, se-rijal 24 sata, 18. 10. 2002), gurati terenskog bicikla(HRT, 1 program,Pustolovina po Hrvatskoj15. 7. 2002.).

7 Kai 1604/2002:4757.



4/24


4

treu sklonidbu mukoga roda, ali je u akuzativu jednine (Dana, dneva) skla-

nja kao i u genitivu. U tu deklinaciju ubraja i imenicu ovjek (ovik), a kriterijje viestrukost ili nepravilnost (irregularis) padenih oblika, za razliku od ime-nica mukoga roda prve i druge deklinacije koje u svakom padeu imaju samojedan oblik. Sustavniju naznaku paradigmatskoga razlikovanja imenica mu-koga roda koje znae ivo i koje znae neivo nalazimo u Matije Antuna Rel-kovia (1767). Kao i Kai, razlikuje tri deklinacijska tipa imenica, ovisno ogenitivnom zavretku (-a, -e, -i). Imenice mukoga roda pripadaju prvomu de-klinacijskom uzorku. U tablici s pregledom padenih nastavaka (62) navodi daakuzativ ima nastavak -akao i genitiv ili jednak nominativu. Dalje, u 9. bilje-ci (6768) objanjava da imenice prve deklinacije koje znae to neivo imaju

akuzativ jednine jednak nominativu (no, prozor, ormar i sl.).8Gramatiari 19. stoljea opirnije piu o kategoriji ivosti i njezinu utje-

caju na sklonidbenu paradigmu imenica mukoga roda. ime Starevi(1812/2002:2528) takoer, razlikujui tri tipa sklonidbe prema genitivnomnastavku (-a, -e, -i)9, kao i Relkovi, upuuje na osobitost prve sklonidbe ime-nica mukoga roda koja se oituje u G/A sinkretizmu imenica koje znae toivo i N/A sinkretizmu imenica mukoga roda koje znae to neivo. U Ap-pendinija (1838) takoer nalazimo biljeku o G/A sinkretizmu imenica mu-koga roda koje znae to ivo (N jd. Jakob / A jd. Jakoba) prvoga tipa sklonid-be i N/A sinkretizmu imenica mukoga roda koje znae to neivo N jd. vje-tar/ A jd. vjetar (4446). Meutim, kao i Lanosovi (1778:13), imenicu dansvrstava, kao i imenice ovjeki dom, u sklonidbene, odnosno tvorbene iznim-ke, ali imenicu danu akuzativu sklanja kao da oznaava to ivo (A jd. dana,dneva), dok imenicu domu akuzativu jednine sklanja kao da oznaava to ne-ivo ( A jd.dom).10Ignjat Alojzije Brli (1842:2629) takoer sustavno razli-kuje sklonidbu ivuih (Belebte) i neivuih (Unbelebte) imenica mukogaroda, napominjui da u kategoriju ivih ulaze i neke imenice koje primarno neoznaavaju zbiljsku ivost (karte: npr.gornjak, doljnjak, kec). Prema tom na-elu imenicu dan (48), kao i drugigramatiari, svrstava u nepravilne imeni-

ce, takoer ju sklanjajui kao neivu, tj. u paradigmi navodi N/A sinkretizam(jd. N dan/ jd. A dan). Jednako upuuje i Vjekoslav Babuki uIlirskoj slovni-ci(1854:172176), razlikujui stvari ivue (jelen, kralj, junak) i stvari nei-vue (perst, no). Najopirniji prikaz razlikovanja G/A i N/A sinkretizma pre-ma kategoriji ivosti dao je Antun Maurani u Slovnici hervatskoj (1861).

8 ...Djmi taj nx... nie: Dajmi toga nxa (Relkovi 1767:68).9 Usp. i Tafra u: Starevi2002:153.10 Appendini 1838:5253.



5/24


5

Kao i njegovi prethodnici, razlikuje tri sklonidbene paradigme. Imenice mu-

koga roda svrstava u prvu paradigmu i u akuzativu jednine upuuje na razli-ku u sklonidbi imenica prema tome znae li to ivo ili to neivo. Novina jeu odnosu na njegove prethodnike u posebnom isticanju polisemije, kada rijeikoje znae ivo dobivaju i neivo znaenje i obratno, rijei koje znae neivodobivaju i znaenje za ivo. Prema toj znaenjskoj razlici te se imenice razli-ito sklanjaju u akuzativu jednine (1861:40). Osim toga Maurani je prvi de-taljnije uputio i na druge semantike kriterije koji se mogu smatrati osnovomza ralambu znaenjskih tipova koji utjeu na proirenje sklonidbe s G/A sin-kretizmom imenica mukoga roda, o emu e kasnije biti rijei (1186:40, bi-ljeka 1. i 2.). Povijesni pregled zavravamo Josipom Florschtzom, koji, za

razliku od svojih prethodnika ne spominje razliku ivo/neivo, nego upuu-je na to da se u sklonidbi imenica koje oznaavaju ljude i ivotinje javlja G/Asinkretizam, dok imenice koje znae neivo imaju N/A sinkretizam (1916:23).G/A sinkretizam takoer je svojstven i imenicama koje oznauju bia koja suprije oznaavala to ivo, iako su po znaenju neivi pojmovi (pokojnik, mr-tvac) ili, pak, onim imenicama koje su u metonimijskom odnosu s pojmovimakoji oznaavaju ivo (itam Osmana).11

U gramatikama suvremenoga hrvatskoga standardnog jezika takoer nemaopirnijega tumaenja kategorije ivosti. Samo se openito razlikuje sklonid-ba imenica mukoga roda koje znae ivo i sklonidba imenica mukoga rodakoje znae neivo, a razlika je u akuzativu jednine.12 Donose se sklonidbeniuzorci prema naglasnim i tvorbenim tipovima te vrstama deklinacije (a-vr-sta, e-vrsta, i-vrsta) koje su odreene genitivnim nastavkom u jednini (Povije-

sni pregled...1991:529561;Pranjkovi, Sili2005:98107;Ragu 1997:89,2437). Iznimkama je vie prostora dano uHrvatskoj gramaticiskupineau-tora (1997:104) i Gramatici hrvatskoga jezikaStjepka Teaka i Stjepana Babi-a (2004:100) u kojima se osim ope podjele imenica mukoga roda s obziromna znaenje ivo/neivo, upuuje na polisemne rijei (nosa, glasnik, lan,vjesnik, razara itd.) koje s obzirom na znaenja ivo ili neivo imaju akuzativ

jednine jednak genitivu, odnosno nominativu, kao i na drutveni, tj. skupni sa-11 Ukratko, opirnijih potvrda ne nalazimo ni u gramatikama bosanskih tokavaca. Toma

Babi (1712:37)ne spominje razliku ivo i neivo, ali za primjer paradigme pete deklinacije na-vodi imenicu daniji je akuzativ jednak nominativu (usp. Lanosovi 1778:1213). Jednako usvojoj gramatici pie i Lovro itovi, navodei takoer imenicu danza primjer paradigme petedeklinacije (1742:19). Sklonidbeni su tipovi u objema gramatikama napravljeni po uzoru na la-tinsku paradigmu.

12 Kategorija ivosti nije jedina nedovoljno opisana imenina kategorija u gramatikama hr-vatskoga jezika. Brojivost takoer ima jednak status (v. Peti 2004, Znika 2002), kao i osobnost,spol, apstraktnost, tvarnost, konkretnost (Tafra 2005:8182).



6/24


6

draj imenica koje primarno oznaavaju pojedinca, a za primjere se iskljuivo

navode sportske momadi (najeeHajduk).13

Pregled suvremenih rjenika hrvatskoga jezika nije dao relevantne infor-macije o iznesenom problemu jer se u njima u gramatikom bloku ne navoderazlikovna obiljeja s obzirom na kategoriju ivosti, tako da se u radu nee is-crpno opisivati stanje u njima. Potrebno je samo naglasiti da su rjenici takoerbitan izvor takvih podataka i korisnicima bi trebali pruiti jasniju informaciju ogramatikim razlikama nastalima pod utjecajem znaenjskih promjena.

IV. Problem i njegova razrada

Iako je tijekom razvoja hrvatskoga jezika prema ukratko navedenim gra-matikim potvrdama kategorija ivosti prepoznata i opisana kao razlikovni se-mantiki kriterij na formalnoj, tj. gramatikoj razini (Tafra 2005:65), mogu-e je izdvojiti dva temeljna nedostatka u opisu toga problema. Problem e bitiogranien, kao to je i ranije reeno, na imenice mukoga roda, odnosno G/A,odnosno N/A sinkretizam.

Prvi se odnosi na nedovoljno jasnu definiciju kategorije ivosti u jeziku, ukojoj se esto ne razlikuje zbiljska (izvanjezina) ivost od semantike ivo-sti koja utjee na stvaranje G/A sinkretizma u imenica koje oznauju to nei-vo. Ponajprije se to odnosi na shvaanje ivosti u biolokom smislu, kao sta-nju prirodne aktivnosti biljnoga ili ivotinjskoga organizma i ljudi,14i shvaa-nje ivosti kao semantike kategorije u jeziku koja uvjetuje razlike na planu je-zinoga izraza.

U svim gramatikim prirunicima u kojima se upuuje na kategoriju ivostinaelno se govori o razlici izmeu ivuega i neivuega (u starijim gramatika-ma), odnosno ivoga i neivoga znaenja (u dananjim gramatikama hrvatsko-ga jezika). Osim gramatike Josipa Florschtza (1916:23), u kojoj se navodi dase imenice koje oznaavaju ljude i ivotinje u akuzativu jednine sklanjaju druk-ije od imenica mukoga roda koje znae to neivo, u gramatikama hrvatsko-

ga jezika nema iscrpnije teorijske razrade o tome to se sve na jezinoj razinismatra ivim, a to neivim sadrajem, ali se redovito u primjerima sklonidbe-ne paradigme kao imenice mukoga roda koje oznaavaju ivo navode imeni-

13 Osim navedenih skupina rijei, Gramatika srpskohrvatskoga jezikaIvana Brabeca, MateHraste i Sretena ivkovia (1961:4445) kao iznimke imenica mukoga roda koje primarnoznae neivo, a u paradigmi se ponaaju kao da znae to ivo upuuju jo na nazive ahovskihfigura, knjievnih i umjetnikih djela koja su u metonimijskom odnosu s imenicama koje zna-e to ivo.

14 Hrvatski opi leksikon1996:1116.



7/24


7

ce za ljude (ope i vlastite imenice) i ivotinje, dok sve ostale imenice mukoga

roda (stvarne i mislene15

) ulaze u kategoriju imenica s neivim sadrajem.Naelno se prema postojeim gramatikim prirunicima u kojima se tuma-i kategorija ivosti u imenica mukoga roda koje znae to ivo i mogu ubroji-ti samo imenice kojima se oznauju ljudi i ivotinje16. Sve se ostale imenicemukoga roda s obzirom na kategoriju ivosti na formalnoj, odnosno morfolo-koj razini mogu smatrati imenicama kojima se oznauje to neivo.

Nerazmjer izmeu zbiljske i jezine ivosti nalazimo ponajprije u N/A sin-kretizmu imenica mukoga roda koje oznaavaju biljke.17O njima nema spo-mena u opisima padenih paradigmi kao o posebnoj skupini rijei, odnosno, ugramatikim se prirunicima, s obzirom na plan njihova sadraja, ne istie nji-hova morfoloka pripadnost ni imenicama koje znae ivo ni imenicama kojeznae neivo. Prema kriteriju zbiljske, odnosno bioloke ivosti, biljke su sva-kako iva bia. S druge, pak, strane, ako se ivost na gramatikoj razini utvru-je po morfolokim pokazateljima koji su semantiki uvjetovani, u ovom slua-ju po akuzativu jednine imenica mukoga roda koji je jednak ili nominativu iligenitivu, na jezinoj se razini imenice za biljke smatraju imenicama kojima seoznauju neivi pojmovi, jer u mukom rodu te imenice pokazuju N/A sinkre-tizam u jednini:sjei hrast, saditi krumpir, ubrati cvijet. Zakljuak je, premaonome to o tome biljee gramatike, da oznaku za ivo mogu imati samo ime-

nice za ljude i ivotinje, dok se sve ostale imenice smatraju neivima.Status neivih imenica imaju i imenice mukoga roda koje oznauju skupivih bia (narod, razred,puki sl.).18Te imenice posjeduju zbiljsku ivost, alise gramatiki ponaaju kao neive i svrstavaju se u imenice mukoga roda kojeakuzativ jednine imaju jednak nominativu, a osnovni je semantiki parame-tar tih imenica skupnost, neovisno o tome je li rije o bioloki ivom ili nei-vom skupu jedinki (Hrvatska gramatika1997:104). Takve su i skupine imeni-ca mukoga roda iji sadraji upuuju na moguu zbiljsku ivost, ali se na gra-matikoj razini ponaaju kao neive imenice (pokazuju N/A sinkretizam).

15 Usp.Hrvatska gramatika1997:100101.16 Pranjkovi/Sili (2005:39) u podjeli znaenja imenica navode da imenice znae predme-

te, svojstva, pojave i bia u koja ubrajaju ljude, ivotinje i ptice.17 Usp. Ivi 1996.18 Rije je o polisemnim imenicama: imenica narodu sluaju kada znai mnotvo,svje-

tina (i tada nema gramatiku mnoinu) te imenica razredkada oznaava skupinu djece (vodi-ti cijeli razred na izlet), pri emu je rije o metonimijskom pomaku sa znaenja prostora (razredkao prostorija ili obrazovni stupanj) prema skupini ljudi koji u njemu borave. Jednak je metoni-mijski odnos prisutan i kod drugih imenica koje primarno oznaavaju kakav prostor (stadion,poduzeei sl.)



8/24


8

Rije je o imenicama kojima se oznauju dijelovi tijela prst, vrat, nos, nokat,

palac, zub koji imaju svoje vitalne funkcije i sposobnost rasta, ali vjerojatnozbog nametnike ivosti u sklopu ovjekova tijela, dijelovi tijela imaju pasi-van status u jeziku i smatraju se neivima.

S aspekta kategorije ivosti potrebno je rei da se imenice mukoga rodakoje znae biljke ili dijelove tijela u jeziku redovito ponaaju kao imenice ko-jima se oznauje to neivo, tj. mogue je govoriti o sustavnoj pojavi N/Asinkretizma tih dviju skupina imenica mukoga roda.19G/A sinkretizam znat-no je raireniji u paradigmi imenica mukoga roda koje, iako ne oznauju ne-to to bi bilo zbiljski ivo (predmeti razliite namjene i apstraktni sadraji),zbog semantikih pomaka dobivaju morfoloki oblik jednak imenicama mu-

koga roda koje znae to ivo. Na takvu emo uporabu uputiti u sljedeempoglavlju.

V. Primjeri i izvori20

Primjeri e se navoditi samo za znaenja za neivo, a obuhvaaju leksikkoji pripada standardnomu jeziku s proirenjem na razgovorni i argonski stil tepublicistiki funkcionalni stil21, u kojima se najvie ostvaruju sadraji svakod-nevnoga sporazumijevanja.22Navedene skupine rijei i primjeri svakako nisu

konani, a posluili su razredbi semantikih obiljeja na temelju kojih je mogu-e proiriti postojee tumaenje kategorije ivosti u hrvatskome jeziku. Jedna-ko tako, za neke rijei nisu dani primjeri jer nisu pronaeni u postojeim kor-pusnim izvorima, ali su one navedene jer su primjeri G/A sinkretizma dio sva-kodnevnoga govora.

Bitno je naglasiti da se iskljuivo iznose primjeri koji upuuju na G/A sin-kretizam imenica mukoga roda kada znae to neivo. Meutim, kako su izvo-

19 Pretraga postojeih korpusa i internetskih izvora nije dala relevantne rezultate u smisluodstupanja od paradigme.

20

Primjeri za analizu uzimani su s postojeih hrvatskih korpusa (Hrvatska jezina mrenariznicaiHrvatski nacionalni korpus). Drugi su izvor podataka javni mediji, televizijski i radijskiprogram, javna glasila kao i internetski izvori. Primarni razlog njihova odabira jest injenica dasu upravo mediji sredinje podruje ostvarivanja suvremene javne komunikacije u sklopu kojihse moe pratiti recentno stanje suvremenoga jezika.

21 Velik dio primjera pripada, primjerice, raunalnomu argonu (Mihaljevi 2005) ije su ri-jei postale i dijelom standardnoga jezika, tj. normativno prihvaene (mi, crv, virusi sl.). S obzi-rom na to da se u radu analizira standardni jezik u javnoj uporabi, najee su uzimani primjeri izVjesnika, dok ostale novine nisu dio korpusa s obzirom na moguu dijalektnu ili lokalnu obilje-enost (Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije, Veernji list,Jutarnji list, Glas Istre).

22 V. Frani Hudeek Mihaljevi 2005:240251.



9/24


9

ri iz kojih je crpljena graa vrlo iroki i raznorodni, odreenom se uestalou

pojavljuju i primjeri N/A sinkretizma za iste rijei, tj. ista znaenja (koji se uradu nee navoditi), to jo vie upuuje na nesustavnu uporabu u govoru i nainjenicu da problemu shvaanja kategorije ivosti svakako treba posvetiti po-zornost.

1. Polisemija 1

Razlika se izmeu znaenja za ivo i znaenja za neivo na morfolokoj ra-zini oituje u G/A sinkretizmu za ivo i N/A sinkretizmu za neivo. U sklonidbiimenica mukoga roda ta se razlika pokazuje gramatiki pravilnom.

a)ivoG/A(znaenja za ivo dolje navedenih imenica)b) neivo N/A

nosa:Zakon vjerojatnoe nalae da na Americi u malome, kako jovole nazivati nosazrakoplova (Vjesnik 20000502)

glasnik:Izvadio Panonski glasnik i mae njime. (Ivan Kuan Toranj, 33,HJMR)

lan:Tamo je on upisao uredbu i lanpo kojemu se vri popis(Mirko Ko-va Vrata od utrobe,149, HJMR)

vjesnik: Salezijanski vjesnikje utemeljio don Bosco 1877.(asopis Don Bos-co danas)

pisa:Mnogi bi mogli pomisliti... da je isplativije kupiti tintnipisa.(www.medri.hr)

rak(bolest):Kako lijeitiraktitne lijezde?(Hrvatska liga za borbu protiv raka,www.hlpr.hr);

kokot:I svee uzicu za oroz revolverski, zapne ga njome i obavije cio revolvertako da e kokot odapeti(A. G. Mato, Odabrane pripovijetke, HJMR);

vuk23.

2. Polisemija 2

Za razliku od prethodnih primjera, u ovom tipu polisemije u imenica ne po-stoji morfoloka razlika izmeu znaenja za ivo i znaenja za neivo. PojavaG/A sinkretizma takvih imenica u sluaju kada znae to neivo (gdje bi se oe-

23 Posljednja dva primjera navodi Antun Maurani u svojoj gramatici, a danas se mogusmatrati gotovo zastarjelima jer ih u neivoj uporabi suvremeni izvori ne biljee iako ih navo-de suvremeni rjenici.



10/24


10

kivao N/A sinkretizam) moe se tumaiti jakim utjecajem njihovih primarnih

znaenja za ivo (osoba, vlastito ime, ivotinja).a) ivo G/A (imenice koje oznaavaju ivotinje)

b) neivo G/A:

b1) raunalni leksik:

mi:Podloge za mia(Bassa Web Shop katalog, www.bassa.hr);Kliknu ti i po-vlaiti mia (Informacijski servisi Grada Pule, www.gis.pula.hr)

crv (na raunalu): Poruka koja sadri crva moe sadravati (www.cert.hr);NOD32 uinkovito titi svoje korisnike, otkrivajui ovog crva proaktivno,

(www.nod32.com.hr)24

b2) prehrana:25

jastog:Kuhamo 7 - 8 minuta, a potomjastogaizvadimo. (www.gastronaut.hr);Jastogakuhamo 25 minuta. (www.cro-web.com)

aran: ...kuajte fipaprika ili autohtoni specijalitet arana u raljama(www.bilje.hr)

smu: Mama bi za Badnjak napravila fi, pohanogsmua i biskupski kola

(www.vjesnik.hr/html/1998/12/24);

som:Molim Vas da mi objasnite kako oistitisomaili smua(www.coolina-rika.com);Somaoistiti, oprati, narezati na komade i posoliti(www.gastro-naut.hr)

odojak:to radi politiar kod otvaranja nekog objekta: a)sijee vrpcu, b) si-jee odojka (HTV, Tko eli biti milijuna, 15. 6. 2003.); Odojkapecite oko 2sata na temperaturi od 200-220C. (www.gurmanoteka.com)

24 Kao primjer mogla bi se navesti i rije virus, meutim potvrde G/A sinkretizma vrlo surijetke u obama znaenjima te rijei, tj. ta se rije najee sklanja kao da oznauje to neivo i

kada oznaava ivi mikroorganizam i kada ima neivo znaenje tetnoga raunalnoga programa.25 Kod ovih je imenica obiljeje neivosti veoma rubno zbog jakoga utjecaja primarnogaznaenja koje se odnosi na njihovu bioloku ivost pa je svakako upitno je li samo dokidanje bi-oloke ivosti (uginue ivotinje) uvjet za ukidanje semantike ivosti i pojavu N/A sinkretizma.Primjeri se stoga odnose iskljuivo na prehranu, odnosno primjeri su uzimani u znaenju kojereferira na meso, tj. prehrambenu namirnicu iji se naziv (za razliku od npr.piletine, svinjetine,

govedine, tunjevine, puretine, teletine, srnetine, veprovine, janjetinei sl.) ne razlikuje od nazivaza ivu ivotinju. Polazite je metonimijski odnos izmeu ivotinje i njezina mesa u prehrani -umjesto: isjei meso arana, u jezinoj je uporabi ee: isjei arana. U irem se kontekstu o odnosu

bioloke ivosti i semantike ivosti imenica koje oznauju ivotinje u lanku ne raspravlja (npr.preparirati jelena/rije je o neivu jelenu/).



11/24


11

janjac:Na minjtini se na blagoslov nosilo i peenogjanjca (www.istria-

net.org); no ih as prije obii kako bi stigli na okup i naelijanjca(Mirko Ko-va Vrata od utrobe, 336, HJMR)

kamp:u primjerima se redovito pojavljuje u mnoini.

osli: Svinjetinu koriste u smanjenim koliinama, a od ribe najee pri-premaju oslia (Vj20010228/HJMR); Dodamo oslia, riu i malo currya.(www.gastronaut.hr)

kopun:Kopunaskuhajte i oistite od kosti... (www.mam-vin.hr);Kopunara-zreemo na prikladne komade... (www.gastronautika.hr)

b3) naprave razliitih namjena: kozli(gimnastika sprava):Primjerice, ako neki intelektualac nije u stanju

preskoitikozliaili uhvatiti loptu...(www.forum.hr);

konj:1. (gimnastika sprava): mi trebamo: preskakat kozliai konja, penjatse namornarske i pokretne skale... (www.odlikasi.hr), 2.konj(u ahu):Na 2.f3 crni top uzima konjana d2.(www.index.hr/forum)

b4) nazivi nagrada:

medvjed:Grbavica osvojilaZlatnog medvjeda. (www.index.hr)

lav:Iako su kritiari svoje karte stavili na Clooneyev film,zlatnogvenecijan-skog lava odnio je Ang Lee. (www.filmski.net/vijesti/)

maak:Ove im je godine i sama publika zahvalila na takvom pristupu, dodijelivi im Crnogmaka za najbolju live-izvedbu. (www.pipschipsvideo-clips.com)

3. Osobe i njihovi neivi sadraji:

a) ope imenice koje znae neivo:

Hajduk (nogometni klub): Povik je i razumljiv jer Zagreb u svojoj mravojovojesenskoj bilanci ima ve skalp protiv Dinama, a kad su ve uspjeli dva

put pobijediti Hajduka, zato ne bi i maksimirsku momad. (www.vjesnik.hr.2004/10/31)26

26 U Slobodnoj su Dalmaciji esti i drugi primjeri G/A sinkretizma u nazivima sportskihmomadi nastalih od rijei koje primarno ne znae to ivo: Nema nita slae nego pobijeditiDinama(www.slobodnadalmacija.hr/20041202/sport04);Za divno udo Hajduk je unaprijedriskirao, ne vodei rauna o vioj matematici po kojoj mu je ansu za ampionsku titulu otva-



12/24


12

deko(igraa karta):Nakon odigranih Asa i kralja herc, East je dodaodeka

i desetku u adutu. (www.cocktailbridge.blog.hr) idiot(fotografski aparat):Dakle, ako kupuje idiotaza slikavanje tuluma i to,ne idi iznad 1000kn, ...(www.forum.hr)

patuljak:Jasno da nitko nije bio sretniji od mene kad sam u nekom vrtnomcentrupronala malog vrtnog patuljka!(www.roja.hr)

skaka(u ahu):Bijeli na potezu dobiva hvatajuiprotivnikogaskakaanakrivoj nozi. (www.crochess.cim); nakon to je lovac pojeoskakaa, crnimoe

pojesti lovca na dva naina: s bc6 ili dc6.(www.hr.wikipedia.org)

lovac: nakon to je lovac pojeo skakaa, crni moe pojesti lovca na dva nai-

na: s bc6 ili dc6. (www.hr.wikipedia.org) kralj(igrae karte, ah): ...izvoa mora pogoditi tko ima herc kralja... (www.

blog.hr);Napad na kraljazove se ahom, a ako je to istovremeno i mat(www.hr.wikipedia.org,ah: pravila igre)

donjakigornjak (nema primjera, ali ih navode starije gramatike)

pjeak (u ahu): Uzimanje an passant (meunarodno se koristi francuski izraz,koji znai u prolazu) je poseban oblik kojim pjeak moe uzetiprotivnikog

pjeaka. (www.hr.wikipedia.org, ah:pravila igre)

ribar(vino): jednom smo pili ribarasa mirandom/mirindom (www.fo-

rum.hr) dragovoljac(nogometna momad):Ne pripremamo se mi za pobijeditiDra-

govoljca27, ni za osvojiti Trofej Marjan, ve da bi u prvenstvu bili pravi. (www.vjesnik.hr /2000/01/30)

milijuna: Dobro doli u jojednogMilijunaa! (HTV,Tkoeli biti milijuna,).28

b) osobna imena i etnici s neivim znaenjem: oznaavaju neive pojmovei predmete (nagrade, proizvode razliite namjene, umjetnika djela, kolektivne

rala kombinacija: pobijeditiVarteksa u Poljudu(arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000510/sport.

htm );A nismo ba niInkerabombardirali(www.hnkhajduk.com/forum); Sve kalkulacije mo-ramo izbiti iz glave i razmiljati samo o tome kako pobijediti Osijeka.(arhiv.slobodnadalmaci-ja.hr /20040510/sport01/razgovor sa Perom Nadovezom, tadanjim Hajdukovim trenerom). Me-utim, takvi primjeri nisu uzimani kao relevantni zbog mogue dijalektne obiljeenosti, to nije,kao to je ranije navedeno, predmetom analize.

27 Nogometna momadHrvatski dragovoljac.28 U tu skupinu mogu se ubrojiti i imenice za osobe koje se odnose na neiva kolektivna

znaenja, uglavnom iz podruja gospodarstva: potroa (Hoe li tko i kako zatititi domae i po-stojee resurse, nae trite nafte i derivata, plina i plinofikacije i najveeg potroaaplina Pe-trokemiju), (www.vjesnik.hr/html/2003/05/18), kupac, dunik, dioniar, vjerovnik, ulaga, inve-stitor, izvoa, potraiva, kreditor, dobavlja itd.



13/24


13

sadraje (sportske momadi, drutvene udruge razliitih oblika djelovanja) koji

su u metonimijskom odnosu sa ivim pojmom istoga naziva:29

Oscar, Emmy, Grammy, Cesar,Porin, Felix(nagrade): Godine 1928. ame-rika Akademija filmskih umjetnosti i znanosti poela je dodjeljivati Osca-ra(Oskara), godinju nagradu za iznimna dostignua na podruju filma(Povijest 8, 2004 /158; HJMR);No, za osvojitiOscaraionako nikad nije bilodovoljno biti najbolji(www.vjesnik.hr/2005/02/07); Uspjeh je... za sporta-

a, osvojiti prvenstvo, kup ili zlatnu medalju; za zabavljaa, dobiti Oskara,Grammyja iliEmmyja (www.svakistudent.com); Cesaraza najbolji film do-bio je De battre mon coeur sest arrete (Moje je srce prestalo kucati), re-datelja Jacquesa Audiarda, pobjednika 31. dodjele najprestinije francuske

filmske nagrade. (www.vijesti.hrt.hr);Elvis Stani uspio je u sve tri nominaci-je, koliko ih je imao, osvojitiPorina (www.crorec.hr/crorec.hr/vijest); Godi-nu dana nakon Brassed Offa snimljen je film Full Monty Petera Catta-nea koji e osvojiti i Felixai niz nominacija za Oscara. (www.popcorn.hr/re-cenzije/view/113)

Slaven(Belupo) (nogometna momad): Na red je dola utakmica odluke ukojoj Dinamo mora pobijeditiSlavenau gostima (www.nogometni-magazin.com),Ako remiziraju, a Hajduk dobijeSlavena, Hajduk je na +4 (www.in-dex.hr/forum)30

Proizvodi razliitih namjena:Iz Ariela preporuujuMr. Propera(reklama) Nazivi objekata:Ii usv. Mihaela(crkva), (HTV, serija Neugledna djevojka)

Nazivi umjetnikih i knjievnih djela koji su u metonimijskom odnosu s au-torom, stvarnom ili, pak, fiktivnom osobom. Upravo se ta skupina rijei ne-iva znaenja u pojedinim gramatikama (Teak Babi, Florschtz) najeenavodi kao iznimka koja podlijee G/A sinkretizmu iako nema znaenje zaivo: Moemo li KrleinaHrvatskoga boga Marsa itati i kao vjerodostojno

svjedoanstvo naeg doba? (www.zarez.hr/78/z_zariste.htm); Ali poetka veima, jeste gledali Konjanika? Nije loe. Ali moe puno bolje. (www.forum.

hr); publika je Konjanika nagradila burnim aplauzom (www.vjesnik.hr/pdf2003/5/10)

29 Frani Hudeek Mihaljevi 2005:250251.30 U govoru (radijskim prijenosima nogometnih utakmica) esto se sklanja i cijeli naziv no-

gometne momadi Slaven Belupo u akuzativu, kao ime i prezime, iako su to odvojeni sadraji Slaven je prvi dio naziva, a Belupo, kao sponzor momadi, drugi dio naziva: nadigrati/pobijedi-tiSlavena Belupa, dok korpusni izvori nisu pokazali takve rezultate.



14/24


14

3. Polisemija 3

Za razliku od prvih dviju skupina imenica koje primarno oznaavaju toivo, ovoj je vrsti polisemije primarno svojstveno znaenje za to neivo iz ko-jega se razvilo znaenje za ivo. Neke od tih imenica razlikuju N/A sinkreti-zam u znaenju za neivo od G/A sinkretizma kada znae to ivo, a u nekihse imenica ta razlika gubi, tj. i znaenja za ivo i znaenja za neivo imaju G/A sinkretizam:

komad: 1. (N/A): dio ega: skupocjen komadnakita, 2. G/A (razg./arg) a)znaenje za ivoprivlana djevojka ili privlaan mladi:Dva sata nismo vi-djeli dobrog komada. Penjemo se, psujemo svakom sve jer...Kad smo prista-

li i krenuli prema Rabu, konano smo vidjeli dobrog komada. (www.tportal.hr/lifestyle/ putovanja/); b) znaenje za neivo nedovoljan: to mi je najgore kadimam blizu dvojke ocjenu i fale mi 2-3 boda a ipak poberem komada... (www.forum.hr/archive/index)

asG/A: 1. neivo znaenje (igraa karta):Dakle, ako igra ima asai kralja,a kompjuter 5,6 i 10, obojica imaju vrijednost 21, ali igra ima jae karte te

stoga pobijeuje.(www.bosiljak.hr/blackjack/about), 2. znaenje za ivo (po-bjednik, prvak): Francuskog nogometnog asakao funkcionera lansirao je ustvari Sepp Blatter, kojemu je san da nogometom u svijetu upravljaju sposob-ni bivi igrai. (www.nogometonline.com.hr/ arhiva)

talent: 1. (N/A) neivo znaenje (darovitost):Nakon Festivala uprilien je iokrugli stol o temi Kako otkriti, zatititi i razvijati pijanistiki talent(www.zarez.hr/51)2. (G/A) znaenje za ivo (osoba): Za kraj, mladog talentas po-etka teksta teko da bi tko itao (www.vjesnik.hr/2001/05/20);

pijun(G/A): 1. neivo znaenje (figura u ahu) iao je konjem na D7 alije Kapablanka rtvovao pijuna (www.forum.hr); 2. znaenje za ivo (oso-ba): ...jer svi oni silni menageri trebaju nekogpijunaoko kojeg se sve vrti...(www.vidiauto.com/autoforum)

model: 1. (neivo)Fiuli je sindikalistima i Upravi Diokoma predloio mo-del izlaska iz krize... (Vj20000301/ HJMR); HP je predstavio najnoviji mo-del pisaa velikog formata...(www.itnovosti.com); 2. (ivo)Ako imate dobrogmodela, sve ide lagano... (HTV 2, Journal, 5. 6. 2005).

4. Imenice koje znae neivo G/A sinkretizam:

a) proizvodne marke (tehnika oprema razliite namjene: mobiteli, fotograf-ski aparati, televizori, automobili): Imam ericssona, al sam tekog srca ipak



15/24


16/24


16

ruku... (Nedjeljko FabrioBerenikina kosa404, HJMR);Revolvera upucao lutka

u izlogu.(www.sbonline.net/vijesti/ Slavonski Brod Online) aneo: ...bila je to neviena drskost suca koji se u tom trenutku prometnuo uParmina anelauvara... (Vj20001110, HJMR);Na ulazu u kazamate svaki jeposjetitelj dobio broj i vreicu s talismanima da mu pomogne suzdrati strahi vidjetianela. (www.matica.hr/Vijenac/Vij174 )

avo: ...tko je onaj vitez to avola... (www.osijek-online.com/forum); Svjedoknije prijavio dogaaj policiji, da si ne natovarim crnogavolana vrat.(Vj20020326, HJMR)

zmaj: 1. (udovite): Ovdje je zanimljivo spomenuti da na Dalekom istoku

vjeruju da se aran moe pretvoriti u krilatog zmaja.(scena.hgu.hr/lidija-baj-uk/bibliografija-kneja),2. (letjelica): Vidi, mama, napravio samzmaja! (rekla-ma za praak TIDE); Maisy imazmaja.(animirani film Maisy)

mrtvac32:Kao dijete, a ni poslije kao odrastao, nisam mogao vidjetimrtvaca.(www.fokus-tjednik.hr);Istraivai su otkrili da su tri etvrtine djece ule puc-njavu, agotovo petina vidjela je mrtvaca.(Vj20000525 / HJMR)

pokojnik33: ...jer ni pokrov ne smije biti zaiven ni uvren toliko da stisnepokojnika... Mirko KovaVrata od utrobe 336, HJMR);

Igrom sluaja poznavala sam ipokojnikai obitelj... (www.katolici.org).

5. Biljke

Biljke, iako sadre bioloku ivost (o emu je ve bilo rijei), u jeziku vrlodosljedno podlijeu N/A sinkretizmu (posaditi kelj, kuhati kelj, jesti pinat i

sl.). U nekim sluajevima ipak je mogue uoiti otklon, tj. G/A sinkretizam.Najee se takvi primjeri odnose na nazive sorta vinove loze (npr. dinga, pla-vac, babi), iz ega su nastali i autohtoni nazivi vina pa se esto u metonimij-skom odnosu naziv vina personificira: kupiti babia, naruiti dingaa, popiti

plavca. Korpusni izvori nisu pruili dovoljno informacija za G/A sinkretizam uvezi s tom skupinom rijei pa takvu uporabu moemo smatrati ponajprije dija-

32 Imenica mrtvac est je primjer u gramatikama jer nema obiljeje stvarne ivosti, ali sobzirom na to da je vezana uz osobu, govornici je u svojoj svijesti doivljavaju kao djelatno ivo

bie pa je na taj nain i sklanjaju. Drukiji je sluaj s imenicom le, koja takoer oznaava mrtvuosobu, ali u znaenju mrtvoga ljudskoga tijela, pa stoga u svijesti govornika nema djelatno obi-ljeje i sklanja se kao imenica mukoga roda koja znai to neivo:Radi uklanjanja tragova, leje zamotao u deku i tepison(Vj20000901 HJMR).

33 Jednak odnos kao i s rijeju mrtvac.



17/24


18/24


18

koja je u praslavenskom jeziku bila prvi kriterij za uvoenje G/A sinkretizma

kod imenica mukoga roda koje su znaile osobu, dok je N/A sinkretizam obi-ljeje neosobnosti (v. isto). Meutim, kako se G/A sinkretizam u hrvatskom,kao i u drugim slavenskim jezicima, proirio i na imenice mukoga roda kojeznae i druge ive sadraje, a ne samo osobe, kategorija osobnosti zamijenje-na je kategorijom ivosti i danas nema toliku vanost u opisu morfolokih obli-ka imenica mukoga roda, a i openito, a umjesto nje drugi znaenjski parame-tri jasnije odreuju ponaanje, odnosno ivi sadraj pojedinih imenica (sku-pine imenica navedene unutar podjele oznaene kaoPolisemija 3; Imenice kojeznae neivo skupina b, c).

c)djelatnost (aktivnost)36: pojedine imenice, iako neiva znaenja, u odre-

enom komunikacijskom kontekstu dobivaju djelatna obiljeja, mogunost zakretanje i akciju (v. Ivi 1996:57), kao i emotivnu obiljeenost, tj. govornik us-postavlja odreen emotivni odnos prema sadraju tih imenica, to utjee i napromjenu njihova gramatikoga oblika, tj. G/A sinkretizam (skupine imenicanavedene unutar podjele oznaene kaoPolisemija 2 b1, b3;Osobe i njihovi ne-

ivi sadraji(ope imenice i osobna imena) a, b;Polisemija 3, Imenice kojeznae neivo skupine a, b, c).

d)metonimija: u semantici veoma razraen i jasno opisan pojam zamje-ne jednoga znaenja drugim prema bliskim, tj. slinim obiljejima (v. Lakoff

1987, kiljan 1992:67; Simeon (1)1969:818 -819; Frani, Hudeek, Mihalje-vi 2005:250251), oituje se u zamjeni neivoga sadraja ivim (naziv kakvapodruja, objekta, kolektiva, predmeta u metonimijskom je odnosu s kakvimivim pojmom, najee osobom, odnosno osobnim imenom), a to obiljejeimaju skupine imenica navedene unutar podjele oznaene kao Polisemija 2 b2, b3, b4; Osobe i njihovi neivi sadraji a(u sluaju da oznaavaju ko-lektiv, npr.Hajduk), b;Imenice koje znae neivo a.

36 Za razliku od metonimije, koja se navodi kao sljedei kriterij, djelatnost ima metafori-no znaenje.



19/24


20/24


21/24


21

DAMJANOVI, STJEPAN1995. Staroslavenski glasovi i oblici(drugo izdanje). Za-

greb: Jadranka Filipovi.FLORSCHTZ, JOSIP1916. Gramatika hrvatskoga jezika.Kr. hrv.-slav.- dalm. Ze-maljske vlade.

FRANI, ANELA; L HUDEEK; M MIHALJEVI 2005. Normativnosti viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatskasveuilina naklada.

Hrvatski opi leksikon1996. Ur. August Kovaec. Zagreb: LZ Miroslav Kr-lea.

IVI, MILKA1996. O zamkama u definicijama kolskih gramatika.Istraiva-nja jezika i oko jezika(zbornik). Beograd. 5562.

IVI, STJEPAN1970. Slavenska poredbena gramatika. Zagreb: Grafiki zavodHrvatske.

KAI, BARTOL2002. Osnove ilirskoga jezika u dvije knjige(prijevod s izvorni-ka Sanja Peri Gavrani). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

LAKOFF, GEORGE1987. Women, Fire and dangerous Things. Chicago/London:The University of Chicago Press.

LANOSOVI, MARIJAN1778.Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache mit ei-nem nuetzlichen Woerter und Gespraechbuche. Osijek. (kopija).

MAURANI, ANTUN1861. Slovnica hervatska.Zagreb: pisac.

MIHALJEVI, MILICA2005. Hrvatsko raunalno nazivlje i funkcionalni stilovi hr-vatskoga jezika. Od fonetike do etike. Zbornik radova. Zagreb, 289306.

Mluvnice etiny2 (Tvaroslov). 1986. Praha: Academia.ONATSKY, EUHEN1937. Grammatica ucrainateorico-pratica. Napoli: R. Istitu-

to superiore orientale.PETI, MIRKO2004. Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku. Zagreb: Institut za hr-

vatski jezik i jezikoslovlje.PRANJKOVI, IVO; J SILI2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: kol-

ska knjiga.

RAGU, DRAGUTIN1997.Praktina hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska na-klada.

RELKOVI, MATIJAANTUN1767.Nova slavonska, i nimacska grammatika NeueSlavonisch und Deutsche Grammatik.Zagreb. (kopija)

.1982. : .SIMEON, RIKARD1969.Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva na 8 jezika

(hrvatsko-srpski, latinski, ruski, njemaki, engleski, francuski, talijanski).Zagreb: Matica hrvatska.



22/24


23/24


23

ve patterns and strives to elucidate semantic and lexical conditions for their gramaticalanimacy, discernible in genitive-accusative syncretism.

Kljune rijei:genitivno-akuzativni sinkretizam, nominativno-akuzativni sinkretizam,ivost, neivost, imenice mukoga roda

Key words: genitive-accusative syncretism, nominative-accusative syncretism, anima-cy, inanimacy, masculines.



24/24

genitivno-akuzativni sinkretizam u jedninskoj paradigmi

Documents