funkcionalni+pregled+sektora+pravosu%c4%91a+u+bih+-+zavr%c5%a1ni+izvje%c5%a1taj

8/12/2019 Funkcionalni+pregled+sektora+pravosu%C4%91a+u+BiH+-+Zavr%C5%A1ni+izvje%C5%A1taj

1/140

1

______________________________________FUNKCIONALNA ANALIZA

SEKTORA PRAVOSUA U BIH

Finansirana od strane Evropske komisijemart, 2005. godine


2/140

2

SADRAJ

DIO A

ODJELJAK 1 UVOD

1.1 Svrha analize1.2 Kontekst analize

1.3 Metodologija i predmet analize1.4 Rezime preporuka

ODJELJAK 2 MINISTARSTVA PRAVDE

2.1 Pregled i historijska pozadina2.2 Struktura i funkcije ministarstava pravde

2.2.1 Ministarstvo pravde BiH2.2.1.1 Pravna pozadina2.2.1.2 Organizaciona shema Ministarstva pravde BiH2.2.1.3 Meuentitetska pravosudna saradnja2.2.1.4 Sudska policija2.2.1.5 Preklapanje nadlenosti sa drugim ministarstvima2.2.2 Ministarstvo pravde RS-a2.2.2.1 Pravna pozadina2.2.2.2 Organizaciona shema Ministarstva pravde RS-a2.2.3 Federalno ministarstvo pravde2.2.3.1 Pravna pozadina

2.2.3.2 Organizaciona shema Federalnog ministarstva pravde2.2.4 Ministarstvo pravde Kantona Sarajevo2.2.4.1 Pravna pozadina

2.2.4.2 Organizaciona shema Ministarstva pravde Kantona Sarajevo2.2.5 Ostala kantonalna ministarstva pravde2.2.5.1 Zeniko-dobojski kanton

2.2.5.2 Srednjobosanski kanton

2.2.5.3 Hercegovako-neretvanski kanton2.2.5.4 Zapadno-hercegovaki kanton2.2.6 Brko Distrikt


3/140

3

DIO B

ODJELJAK 3 ANALIZA FUNKCIJA I ZADATAKA

Pododjeljak 3.1 Kreiranje politike sektora pravosua

3.1.1 Nadlenost za politiku pravosudnog sektora3.1.2 Organizacija provoenja funkcije kreiranja politike u okviru ministarstava pravde

3.1.2.1 Organizacija i kadrovi u okviru ministarstava pravde

3.1.2.2 Resursi i poznavanje jezika

3.1.2.3 Uporedna mjerila

3.1.3 Zakljuci3.1.4 Preporuke

Pododjeljak 3.2 Organizacija sudova i tuilatava

3.2.1 Organizacija sudova3.2.1.1 Openito


3.2.1.3 Zakljuci

3.2.2 Broj sudova3.2.2.1 Proces reorganizacije

3.2.2.2 Sadanji broj sudova


3.2.2.4 Zakljuci

3.2.3 Tuilatva3.2.3.1 Opi pregled


3.2.4 Preporuke

Pododjeljak 3.3 Finansije, pripremanje i izvrenje budeta

3.3.1 Visina budeta za sudove i tuilatva3.3.1.1 Budeti za sudove i tuilatva

3.3.2 Proces pripreme i usvajanja godinjeg budeta3.3.2.1 Proces pripreme budeta za sudove i tuilatva3.3.2.2 Uporedna mjerila

3.3.2.3 Zakljuci3.3.3 Centralizirani organ za finansiranje za sve sudove i tuilatva

3.3.3.1 Iskustva VSTV-a u pripremi budeta


3.3.3.3 Zakljuci


4/140

4

3.3.4 Izvrenje budeta3.3.4.1 Sadanja situacija

3.3.4.2 Politiko uplitanje3.3.4.3 Uporedna mjerila3.3.4.4 Zakljuci

Pododjeljak 3.4 Upravljanje sudovima i tuilatvima

3.4.1 Odreivanje potrebnog broja sudija i tuilaca3.4.1.1 Metod izraunavanja

3.4.1.2 Stvarni broj


3.4.1.4 Dodatne sudije

3.4.1.5 Zakljuci/preporuke

3.4.2 Imenovanje sudija i tuilaca3.4.2.1 Sistem u BiH

3.4.2.2 Uporedna mjerila3.4.2.3 Zakljuci

3.4.3 Poetna edukacija i stalno struno usavravanje sudija i tuilaca3.4.3.1 Sistem u BiH3.4.3.2 Uporedna mjerila3.4.3.3 Zakljuci

3.4.4 Ocjena rada sudija i tuilaca3.4.4.1 Pozadina3.4.4.2 Uporedna mjerila3.4.4.3 Zakljuci

3.4.5 Disciplinski postupak za sudije i tuioce3.4.5.1 Sistem u BiH

3.4.5.2 Uporedna mjerila3.4.5.3 Zakljuci

3.4.6 Obezbjeivanje administrativno-tehnikog osoblja u sudovima i tuilatvima3.4.6.1 Izraunavanje broja3.4.6.2 Sadanji stvarni broj osoblja3.4.6.3 Struktura administrativno-tehnikog osoblja3.4.6.4 Uporedna mjerila3.4.6.5 Zakljuci

3.4.7 Politika za tuilatva3.4.7.1 Pozadina3.4.7.2 Uporedna mjerila3.4.7.3

Zaklju

ci3.4.8 Pravila sudske uprave

3.4.8.1 Pozadina3.4.8.2 Uporedna mjerila3.4.8.3 Zakljuci

3.4.9 Obezbjeivanje odgovarajue fizike infrastrukture3.4.9.1 Zgrade3.4.9.2 Tehnologija


5/140

5

3.4.9.3 Zakljuci3.4.10 Ocjenjivanje uinka rada u pravosuu

3.4.10.1 Pozadina3.4.10.2 Uporedna mjerila3.4.10.3 Zakljuci

3.4.11 Naknade za rad sudija, tuilaca i administrativno-tehnikog osoblja3.4.12 Kratki pregled

Pododjeljak 3.5 Upravna inspekcija i pritube javnosti

3.5.1 Uloga upravnih inspektorata3.5.1.1 Nivo BiH

3.5.1.2 Federacija BiH3.5.1.3 Kantonalni upravni inspektorati3.5.1.4 RS

3.5.2 Izvrenje od strane upravnih inspektorata3.5.3 Uporedna mjerila

3.5.4 Potekoe u radu sadanjeg sistema3.5.5 Prijedlozi Analize sistema3.5.6 Inspekcija sudova

3.5.6.1 Uloga sudskih inspektora

3.5.6.2 Relevantni zakoni u primjeni3.5.6.3 Preporuke u vezi uloge ministarstava pravde

Pododjeljak 3.6 Kaznene sankcije

3.6.1 Pregled sadanjeg sistema kaznenih sankcija3.6.1.1 Izricanje presuda

3.6.1.2 Zatvorski sistem3.6.1.3 Kapacitet zatvora3.6.1.4 Zatvorsko osoblje

3.6.2 Funkcije ministarstava pravde u odnosu na kaznene sankcije3.6.2.1 BiH3.6.2.2 RS3.6.2.3 Federacija BiH

3.6.3 Opti komentari o organizaciji u vezi pitanja kaznenih sankcija3.6.4 Uporedna mjerila

3.6.4.1 Zatvorsko osoblje3.6.4.2 Budeti zatvora

3.6.5 Zakljuci

3.6.6 Preporuke

Pododjeljak 3.7 Meunarodna saradnja

3.7.1 Meusobna pravna pomo3.7.2 Meunarodni sporazumi o ljudskim pravima i obaveze izvjetavanja3.7.3 Uporedna mjerila3.7.4 Zakljuci


6/140

6

DIO C

Prilog 1 Dijagram sa organizacionom strukturom VSTV-a BiH

Prilog 2 Spisak mjesta gdje su Evropska komisija i ICITAP obezbijedili IT opremu

Prilog 3 Spisak sudova i tuilatava sa iznosima sredstava investiranih u svaku pojedinulokaciju u okviru projekta


7/140

7

DIO A


8/140


9/140

9

funkcioniranje sudskog sistema, ne smiju uplitati u proces donoenja sudskih odluka, kojipredstavlja primarnu funkciju sudova.

Vanost toga da pravosue bude nezavisno je oigledna i prihvaena. Meutim, iako je u mnogimsituacijama znaenje pravosudne nezavisnosti relativno jasno, to nije uvijek sluaj. Naprimjer,

nezavisnost jasno znai da bi sudije trebale odluivati u predmetima koje dobiju, a ne na osnovuuputstava iz vanjskih izvora, kao to su npr. oni koji im daju plau ili oni kojima duguju svojaimenovanja. Isto tako, openito se prihvata da je obaveza vlade da, obino putem ministarstvapravde, izvrava neke administrativne funkcije u odnosu na pravosue, kao to je obezbjeivanjeadekvatnih prostorija i opreme za sudove. Meutim, postoje odreene sive zone, kao to je pitanjeobima do kojeg neko ministarstvo pravde moe ili treba intervenirati kada je jasno da sud nefunkcionira kako bi trebao (npr. da ne izlazi na kraj sa obimom svoga posla) ili kako postupati sapritubama na rad sudske uprave. Ova analiza govori o nekim od ovih pitanja i o tome kako bi semogla rijeiti u bosanskohercegovakom kontekstu.

Uoeni nedostatak nezavisnosti pravosua u situaciji neposredno nakon rata naveo je raznemeunarodne organizacije da posvete znatnu panju analizi funkcioniranja sudskih i tuilakih

sistema. Nakon ovoga uslijedila je serija dalekosenih reformi, pokrenutih oko 2000. godine, iji jecilj bio da poveaju nezavisnost pravosua i poboljaju njegovu efikasnost i djelotvornost. Jedan odrezultata ovih reformi bio je uklanjanje kontrole vlade nad dijelovima procesa upravljanjapravosuem putem stvaranja novih, nezavisnih institucija. Najvaniji meu njima bila su tri Visokasudska i tuilaka vijea, uspostavljena 2002. godine (koja su se 2004. godine objedinila u jednoVSTV za cijelu BiH), sa primarnom funkcijom da vre imenovanja i vode disciplinske postupkeprotiv sudija i tuilaca i uprave sudova i tuilatava. Jo jedan vaan rezultat je bila uspostava dvacentra za edukaciju sudija i tuilaca. Drugi vaan aspekt ovih reformi u Federaciji BiH bio jeprenoenje funkcija na vie nivoe, sa kantonalnih na Federalno ministarstvo pravde. To jeukljuivalo i utvrivanje plaa sudija i tuilaca na osnovu federalnog zakona umjesto kantonalnihzakona u 2000. godini, usklaivanje krivine jurisdikcije na razliitim nivoima sudova u cijelojFederaciji u 2001. godini, a u neto novije vrijeme i ustavne amandmane kojima je Federaciji datopravo da odreuje lokaciju i mjesnu nadlenost svih opinskih sudova. O ovim i drugimpromjenama govori se detaljnije u glavnom dijelu ove analize.

Drugi vaan momenat u razvoju sektora pravosua bio je stvaranje novih institucija na nivou BiH.To je ukljuivalo i uspostavu Ministarstva pravde BiH 2003. godine i stvaranje Suda i TuilatvaBiH iste godine. Potreba za donoenjem zakona o krivinom postupku na nivou BiH koji biomoguili ovom sudu da funkcionira, koritena je kao odskona daska za usklaivanje zakona okrivinom postupku u dva entiteta. Vanost usklaivanja ogleda se u funkcijama koje su dateMinistarstvu pravde BiH.

Sve ove promjene su ukljuivale i promjene u ravnotei ovlasti izmeu institucija, posebno uodnosu na funkcije i ulogu ministarstava pravde vizavi sudova, tuilatava i VSTV-a, kao i izmeurazliitih nivoa ministarstava pravde. U cjelini je uloga ministarstava pravde u okviru sektorapravosua, a posebno u njegovom sudskom i tuilakom dijelu, bila smanjena. Meutim, sve ovepromjene nisu jo uvijek u potpunosti implementirane, odnosno nisu u potpunosti uzete u obzir uposljedinim izmjenama i dopunama zakonske regulative ili u promjenama unutranjih struktura uministarstvima pravde. Posljedice nekih od tih promjena se tek sada poinju shvaati. Zbog toga jesadanji trenutak posebno prikladan za provoenje ove analize.


10/140


11/140

11

Kao to se prikazuje u slijedeem odjeljku, BiH ima 13 ministarstava pravde i odgovarajueinstitucije u Brko Distriktu. Vrijeme nam nije dozvolilo da napravimo procjenu svih ovihinstitucija. Budui da se pretpostavlja da je posao koji obavljaju 10 kantonalnih ministarstavapravde u velikoj mjeri slian, neka od njih nisu bila ukljuena u ovu procjenu. Ova analiza se prema

tome usredsreuje na slijedee institucije:

Ministarstvo pravde BiH Ministarstvo pravde RS Federalno ministarstvo pravde Ministarstvo pravde Zeniko-Dobojskog kantona Ministarstvo pravde Srednjobosanskog kantona Ministarstvo pravde Hercegovako-neretvanskog kantona Ministarstvo pravde Zapadno-hercegovakog kantona Ministarstvo pravde Kantona Sarajevo.

Treba primijetiti da sve ove institucije, izuzev Ministarstva pravde RS, predstavljaju ne samo

ministarstva pravde nego i uprave, bez obzira da li im ime odraava tu injenicu.2Uprava u ovomsmislu se odnosi na javnu upravu ili upravu javnih organa, te nadlenosti ministarstva pravde u ovojoblasti ukljuuju i kreiranje politika i izradu zakonske regulative (naprimjer o upravnom postupku inekim aspektima organizacije vlade kao to su zakoni o ministarstvima), izvjesne opte upravneaktivnosti (kao to je voenje matinih knjiga graana) i inspekciju uprave. Ministarstva pravdeimaju jednu ili vie posebnih jedinica koje se bave ovim pitanjima. Budui da je osnovna svrha oveanalize razmatranje uloge i funkcioniranja ministarstava pravde u okviru sektora pravosua, u njojse ne daju bilo kakve openite procjene o tome na koji nain ministarstva pravde obavljaju svojenadlenosti u odnosu na javnu upravu. Meutim, u pododjeljku 3.1, daju se neki osvrti na kreiranjepolitike u sektoru uprave, i kratak prikaz procesa upravne inspekcije u pododjeljku 3.5, u odnosu nanain postupanja sa pritubama javnosti.

Ova analiza poinje sa pregledom ministarstava pravde i VSTV-a, nakon ega se u njoj razmatrazakonsko-pravni okvir i unutranja struktura svakog ministarstva pravde pojedinano. U ovomodjeljku mogu se nai izvjesni opti zakljuci i preporuke. Nakon toga se u analizi razmatra na kojise nain na relevantnim nivoima ministarstava pravde ili drugih institucija postupa sa pojedinimfunkcijama u okviru sektora pravosua.

U sutini se funkcionalne nadlenosti za rad sektora pravosua mogu razloiti na sljedee osnovneoblasti:

Kreiranje politika i planiranje Uprava sudova i tuilatava (openito, a ne na nivou unutranjeg funkcioniranja svakog suda

i tuilatva) Upravljanje zatvorima i kaznenim sankcijama Unutranja saradnja i pruanje meusobne pravne pomoi.

2Spajanje funkcija pravosua i uprave djeluje neobino. Bjelorusija je jedina evropska zemlja osim bive Jugoslavijekoja dodjeljuje ove dvije funkcije jednom ministarstvu, a od drava nastalih od bive Jugoslavije, samo jo Crna Gora idalje tako radi.


12/140

12

Meutim, budui da postoji itav niz raznih odvojenih funkcija u svakoj od ovih oblasti, neke odovih tema su dalje podijeljene i o njima se raspravlja u posebnim poglavljima. Analiza se izlae nasljedei nain:

Kreiranje politika u sektoru pravosua (ukljuujui i izradu zakonske regulative s tim u

vezi) u openitom smislu Struktura sudskih i tuilakih sistema (u velikoj mjeri dio nadlenosti za kreiranje politika) Finansiranje sudova i tuilatava Uprava sudova i tuilatava Upravna inspekcija i pritube javnosti Kaznene sankcije i Unutranja saradnja.

1.4 Rezime kljunih/primarnih preporuka

Kljune preporuke koje se daju kao rezultat analize u ovom izvjetaju prikazuju se kasnije uOdjeljku 3. Uoen je niz nedostataka u sistemu, te se daje niz sugestija sa objanjenjima o tome

kako najbolje izai na kraj sa ovim nedostacima.

Posebno je bilo naeno da se funkcije kreiranja politike od strane ministarstava pravde, osnovnefunkcije svakog ministarstva pravde, ne obavljaju na najoptimalniji nain, odnosno da se na nekimnivoima i u nekim sluajevima uopte ne obavljaju. Ovo znai da se politika izgrauje na ad hocnain od strane niza raznih tijela, a posebno, u novije vrijeme, u sektoru pravosua, od stranemeunarodnih organizacija koje nisu uvijek meusobno koordinirane i povezane. To takoer znaida se i zakonska regulativa koja se priprema kao rezultat donesenih odluka o politici takoerizrauje na nesistematian i nedosljedan nain. Kako bi se razrijeila situacija koja u vezi toganastaje u ministarstvima pravde, u pododjeljku 3.1 preporuuje se da Ministarstvo pravde BiHpreuzme vodeu ulogu u kreiranju politike sektora pravosua, omoguivi pritom jedinicama kojese bave kreiranjem politike u entitetskim ministarstvima da se povezuju sa Ministarstvom pravde nanivou BiH. U takvom sistemu, kantonalna ministarstva pravde ne bi imala bilo kakve zadatke u vezikreiranja politike, a sve takve funkcije bi bile preneene na entitetski nivo. Kantonalna ministarstvapravde bi tako bila ukinuta i zamijenjena kantonalnim uredima za zakonsko-pravna pitanja.

U pododjeljku 3.2, daje se kratak prikaz sadanje strukture sudova i tuilatava. Jedina strukturnapromjena koja se u ovom momentu sugerira je reorganizacija sudova za prekraje, koji bi trebalipostati odjeljenja redovnih sudova. Kao to se o tome govori neto kasnije u odjeljku 3.2.3.3, naovaj nain bi se Bosna i Hercegovina uskladila sa evropskim standardima u odnosu na brojprvostepenih sudova. Kao rezultat ovih promjena trebalo bi doi do znaajnih uteda, te prema tomete promjene treba realizirati im prije, zbog toga to je sistem sudova u sadanjem trenutku u veomatekoj finansijskoj situaciji.

Pododjeljak 3.3 prikazuje teinu finansijske situacije bosanskohercegovakog sistema sudova. Dajuse podaci u vezi sa nagomilanim dugovima sudova, i prikazuje se uinak sadanjih nivoa plaa upravosuu. Daju se takoer informacije o preporuenim godinjim budetima za prvostepene idrugostepene sudove za 2005. godinu, na osnovu kalkulacija uraenih od strane VSTV-a.Predloeni godinji budeti (koji bi omoguili sudovima da efikasno rade) esto puta su u velikojnesrazmjeri sa stvarno usvojenim budetima i u pogledu ovoga takoer se prilau podaci.Preporuuje se da sudovi i tuilatva budu finansirani na nivou BiH, da VSTV pripremi


13/140

13

konsolidirani budet za sve sudove i tuilatva i da nadzire izvrenje budeta preko Trezora BiH.Takav sistem ima viestruke prednosti koje se detaljno obrazlau u pododjeljku 3.3: VSTV ne bivie morao da se povezuje sa 13 razliitih organa zaduenih za finansije; sudovi i tuilatva bi bilifinansirani na ravnopravan i nediskriminatoran nain budui da bi svi bili finansirani samo iz

jednog izvora; mogla bi se razviti dugorona strateka vizija investiranja u sistem sudova i

tuilatava; poveala bi se nezavisnost sudova i tuilatava, a finansijski poloaj sistema kao cjelinebi rezultirala utedama na trokovima i poboljanju usluga.

Nakon takve odluke da se cjelokupno sudstvo i tuilatvo finansira na nivou BiH, Ministarstvopravde BiH i VSTV bi mogli zajedniki donijeti odluku o optimalnom broju sudija, tuilaca iadministrativno-tehnikog osoblja u sudovima i tuilatvima, kao i o zahtjevima u vezi godinjeguinka rada sudija, tuilaca, sudova i tuilatava. Logika osnova i razlozi koji lee u osnovi ovihpreporuka prikazuju se u pododjeljku 3.4 ove analize. Takoer se daju i druge preporuke u veziuprave sudova i tuilatava, npr. da plae i ostale naknade za sudije, tuioce i administrativno-tehniko osoblje budu usklaene i regulirane od strane zakonodavstva BiH, da u oba entiteta buduusvojeni novi i usklaeni zakoni o tuilakim funkcijama i da budu preduzeti neposredni koracikako bi se ograniio priliv u sudove onih predmeta koji ne zahtijevaju razmatranja od strane sudija,

kao to je prinudna naplata neplaenih rauna za komunalne usluge.

Pododjeljak 3.5 pokazuje u kratkim crtama ulogu upravne inspekcije i podcrtava potekoe unjihovom radu u BiH. U ovom izvjetaju se uglavnom usvajaju preporuke iz Projekta sistemskeanalize javne uprave u BiH. Takoer se prikazuje i uloga sudskih inspektora, i sugerira se da bioptimalno rjeenje bilo da se Ured disciplinskog tuioca bavi pritubama i provodi inspekcijusudova.

U odnosu na kaznene sankcije preporuuje se da se nadlenost za sektor kaznenih sankcija prenesena nivo BiH i da se ovim upravlja ili putem Ministarstva BiH ili putem posebne agencije. Sugerirase da se preduzmu dalja istraivanja o izvodivosti spajanja dva postojea zatvorska sistema.Sadanje stanje zatvorskog sistema u BiH, nain na koji se upravlja zatvorima i nain na koji sedonosi zakonska regulativa u ovoj oblasti prikazuje se u pododjeljku 3.6 ove analize skupa salogikom osnovom i razlozima koji lee u osnovi preporuke da se nadlenost za ovaj sektor prenesena nivo BiH.

Konano, razmatra se i pitanje naina na koji BiH razrjeava i uspijeva da ispuni svoje preuzetemeunarodne obaveze i dunosti. Ove preuzete obaveze su veinom ispunjene na nivou BiH, te sepredlae da Ministarstvo pravde BiH bude na adekvatan nain kadrovski popunjeno i da mu seobezbijede sredstva kako bi moglo ispunjavati svoje obaveze u ovom pogledu. U sadanjemtrenutku ovo nije sluaj, budui da Ministarstvo pravde BiH nije adekvatno popunjeno osobljem uovoj oblasti i da nema jasnog razgranienja funkcija i zadataka raznih dunosnika u ovom sektoruMinistarstva pravde BiH.


14/140

14

ODJELJAK 2 MINISTARSTVA PRAVDE

2.1 Pregled i historijska pozadina

BiH ima 13 ministarstava pravde 10 kantonalnih ministarstava Federacije, 2 ministarstva naentitetskom nivou i 1 na nivou BiH. U Brko Distriktu, neke od funkcija ministarstva pravdeobavlja Pravosudna komisija, a neke Vlada Brko Distrikta.

Prije 1992. godine, Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina bila je jedna od sastavnihrepublika Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Savezni sekretarijat zapravosue i organizaciju savezne uprave u Beogradu bio je nadlean za pripremu svihproceduralnih zakona, materijalnog zakonodavstva na saveznom nivou koje se odnosilo na sektorepravosua i uprave, rad saveznog Vrhovnog suda i Saveznog tuilatva kao i za meunarodnu

pravnu pomo. Svi ostali sudovi i tuilatva spadali su u nadlenost republi

kih sekretarijata zapravosue i organizaciju uprave, koji su bili takoer nadleni za razne materijalne zakone u sektoru

pravosua.

1992. godine, kada je BiH proglasila svoju nezavisnost, Sekretarijat u Sarajevu postao jeMinistarstvo za pravdu i upravu nove Republike Bosne i Hercegovine. Uskoro nakon toga,Republika Srpska (RS) proglasila je svoju vlastitu nezavisnost i uspostavila paralelno Ministarstvopravde i uprave. Oba ministarstva su osnovala odjele koji su se bavili meunarodnom pravnompomoi. U podrujima koja su kontrolirali Hrvati bila je stvorena vlada koja je sebe nazivalaRepublika Herceg-Bosna, sa svojim vlastitim Ministarstvom pravde.

Vaingtonski sporazum iz 1994. godine, kojim je stvorena Federacija BiH, rezultirao je donoenjem

Ustava kojim se nadlenost za pravosue dijelila izmeu kantona i Federacije BiH. Veina sudovabila je finansirana i upravljana od strane kantona, tako da je postalo neophodno da kantoniuspostave ministarstva pravde, kojima je takoer bila data nadlenost za upravu. NasljednikMinistarstva pravde i uprave Republike Bosne i Hercegovine bilo je Federalno ministarstvo pravde.Sva arhiva i evidencija Ministarstva u Sarajevu bila je unitena tokom rata.

U skladu sa Dejtonskim sporazuma iz 1995. godine, BiH je bila uspostavljena kao drava koja sesastoji od dva entiteta, Federacije BiH i RS-a. Nadlenosti drave bile su u visokoj mjeri suene.Nije bilo ministarstva pravde na nivou BiH, a jedini sud na nivou BiH bio je Ustavni sud BiH.Kreiranje politike za sektor pravosua i priprema materijalnih i procesnih zakona u tom sektoruspadalo je u nadlenost entitetskih ministarstava pravde, odnosno za mnoga pitanja unutarFederacije BiH, u nadlenost kantonalnih ministarstava. Meunarodnom pravnom pomoi su se i

dalje bavila ministarstva na entitetskom nivou. Nakon toga je 1997. godine bilo uspostavljeno novoMinistarstvo za civilne poslove i komunikacije na nivou BiH, kojem je data nadlenost zaprovoenje krivinog zakona na meunarodnom i meuentitetskom nivou, ukljuujui imeunarodnu pravnu pomo. 2003. godine, uspostavljeno je Ministarstvo pravde na nivou BiH idio osoblja Ministarstva civilnih poslova i komunikacija bio je prebaen u ovo Ministarstvo. Ovomnovom ministarstvu bila je data nadlenost za upravne funkcije koje su se odnosile na pravosudneinstitucije na nivou BiH, koje su u to vrijeme ukljuivale i Sud i Tuilatvo BiH, kao i za upravu iza preostala pitanja.


15/140

15

U RS-u, Ministarstvo pravde i uprave podijelilo se 1997. godine na Ministarstvo pravde iMinistarstvo za upravu i lokalnu samoupravu.

Opini Brko, koja je bila podijeljena izmeu Federacije BiH i RS-a na zavretku rata, bio je dat

poseban status Distrikta 1999. godine koji nije bio pod kontrolom nijednog od entiteta. Od 2000.godine, pravosuem u Brko Distriktu upravlja Pravosudna komisija Brko Distrikta.

Ovakvo mnotvo ministarstava pravde je, naravno, neobino. Samo jo tri druge evropske zemlje,Njemaka, vicarska i Srbija i Crna Gora, imaju vie od jednog ministarstva pravde, a od njih samoNjemaka i vicarska dijele nadlenost za pravosue izmeu razliitih nivoa vlasti.3 U drugimdecentraliziranim dravama u Evropi pravosue spada u iskljuivu nadlenost centralnih vlasti.

Paralelno sa ovakvim razvojem dogaaja u vezi ministarstava pravde, 2000. godine je uspostavljenniz sudskih i tuilakih komisija i vijea, koja su imala nadlenost da daju preporuke tijelu zaimenovanje sudija i tuilaca, i sa odreenim ovlastima u vezi voenja disciplinskih postupaka protivsudija i tuilaca. Ove komisije i vijea su takoer dobile zadatak da provedu jednokratni 18-

mjeseni pregled podobnosti svih sudija i tuilaca na funkciji. Zbog ovakve sloene ustavnestrukture zemlje, bilo je neophodno kreirati dva vijea u RS-u i 22 komisije unutar Federacije BiH.

Neuspjeh ovog 18-mjesenog procesa pregleda i stalno politiko uplitanje u proces imenovanjasudija i tuilaca naveli su IJC da preporui uspostavljanje tri VSTV-a 2002. godine (jedno na nivouBiH i dva entitetska vijea). Ovim VSTV-ima bila je data puna ovlast za imenovanje i disciplinskepostupke protiv sudija i tuilaca (uz izvjesne manje izuzetke) kao i ovlast da odreuju broj sudija ituilaca u svakom sudu i tuilatvu, te razne druge ovlasti u odnosu na proces izrade budeta zasudove i tuilatva, kao i u odnosu na stalnu edukaciju sudija i tuilaca. U isto vrijeme kada su bilauspostavljena VSTV-a, bila je takoer donesena i zakonska regulativa na osnovu koje su bilauspostavljena dva entitetska centra za edukaciju sudija i tuilaca, koja su imala zadatak daobezbijede struno usavravanje sudija i tuilaca i poetnu edukaciju onima koji su namjeravali da

zaponu karijeru kao sudije i tuioci.

2004. godine, entitetske vlade su postigle sporazum da prenesu izvjesne nadlenosti za poslovepravosua na nivo BiH i 1. juna te godine stupio je na snagu novi Zakon o VSTV-u BiH, kojim jeuspostavljeno jedno VSTV za cijelu BiH. Ovo Visoko sudsko i tuilako vijee je sastavljeno od 11sudija i tuilaca izabranih od strane sudija i tuilaca, 2 pravnika i 2 lana koji nisu na pravosudnimfunkcijama. Vijee je zadralo ovlasti bivih vijea u odnosu na imenovanje i disciplinske postupke,a ima i dodatne ovlasti u odnosu na sudsku i tuilaku upravu. O tome se detaljnije govori uodgovarajuim poglavljima ove analize. U Prilogu 1 ovog izvjetaja nalazi se dijagram kojipokazuje organizacionu shemu Visokog sudskog i tuilakog vijea.

3 U Srbiji i Crnoj Gori nema ministarstva pravde na saveznom nivou. Meunarodnom pravnom pomoi bavi se

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.


16/140

16

2.2 Kratki prikaz strukture i funkcija ministarstava pravde

Kako bi se mogla stei poetna predstava o veliini ministarstava pravde, donja tabela pokazujebroj uposlenih u svakom od njih, kao i najnovije brojane prikaze budeta. U daljem dijelu ovogizvjetaja daemo detalje o propisanom broju uposlenika u poreenju sa stvarnim brojem osoblja.

Ova tabela meutim prikazuje samo detalje o stvarnom broju uposlenih.

Ministarstvopravde/Pravosudnakomisija Brko Distrikta

Broj uposlenika* Budet za 2004. g.(KM)

Budet za 2005. g.(KM)

Min.pr. BiH 43 3,186,000 4,822,705Min.pr.RS 23 3,446,000 2,290,870Federalno ministarstvopravde

35 3,296,000 3,515,286

Min.pr.USK 8 729,000 751,620Min.pr.PK 3 137,000 129,840Min.pr.TK 22 1,033,000 1,040,300Min.pr.ZDK 7 1,428,000 715,000Min.pr. BPK 3 174,000 170,000Min.pr. SBK 11 621,000 668,836Min.pr. HNK 14 822,000 460,800Min.pr. ZHK 11 537,000 343,700

Kanton Sarajevo 14 1,977,000 5,965,880Kanton 10 - 180,316 201,925Pravosudna kom.Brko 6 1,052,000 Nema podatakaUKUPNO 191 17,788,000 21,076,789

* Brojke iz marta 2004. godine

Kao to se moe vidjeti, ministarstva pravde su relativno mala, sa manje od 200 uposlenika ukupno,od kojih je relativno znatan dio njih angairan na poslovima i zadacima javne uprave, a nepravosua.

Mada nije bilo pokuaja da se ove informacije analiziraju, zanimljivo je primijetiti da postojeznatno veliki dispariteti u trokovima po uposleniku izmeu svih ovih ministarstava.4

2.2.1 Ministarstvo pravde BiH

2.2.1.1 Pravna pozadina

Ustavne odredbe

Institucijama BiH bile su date vrlo ograniene nadlenosti prema Ustavu BiH, a sva druga pitanja supostala iskljuiva nadlenost entiteta. Jedina nadlenost na nivou BiH koja se odnosila na sektor

pravosua bila je nadlenost za provoenje krivinog zakona na meunarodnom imeuentitetskom nivou ukljuujui odnose sa Interpolom.5U praksi, meutim, krivini predmetisa meuentitetskim elementom u sebi pojavljivali su se pred entitetskim sudovima. Svu

4Ovo su brojke iz budeta za 2004.godinu.5Ustav BiH, lan III 1 (g).


17/140

17

meunarodnu pravnu pomoi dalje su nastavila obezbjeivati entitetska ministarstva pravde, iakoje uspostava Ministarstva za civilne poslove i komunikacije 1997. godine znaila da je u tehnikompogledu takva pomopostala nadlenost tog ministarstva.

Samo je jedna pravosudna institucija bila stvorena na osnovu Ustava BiH, naime Ustavni sud BiH.

Ustav je sadravao odredbe o njegovoj jurisdikciji, postupcima i imenovanju njegovih sudija. Na tajnain sud je mogao raditi bez potrebe za dodatnom zakonskom regulativom ili obezbjeivanjemadministrativne podrke od strane Vlade, kao to se to obino obezbjeuje od strane ministarstavapravde za druge sudove. Naime, Ustavni sud BiH smatrao je da se odredbe Ustava u vezi njegoveprocedure odnose na sva unutranja organizaciona pitanja, a ne samo na procedure kojima seregulira voenje postupaka pred njim.6

Potreba da Ministarstvo preuzme normalne funkcije jednog ministarstva pravde u odnosu na razvojpravosudne politike i upravu sudova realno se pojavila sa uspostavljanjem Suda BiH. 2000. godine,visoki predstavnik je nametnuo Zakon o Sudu BiH. Ovom sudu je bila data relativno ograniena

jurisdikcija: krivina djela po osnovu zakona na nivou BiH, upravni parnini postupci protiv odlukaupravnih organa na nivou BiH i konana apelaciona jurisdikcija nad odlukama Apelacionog suda

Brko Distrikta. Mada ovaj zakon ima privremene odredbe o postupcima koji e se koristiti dok sene donesu drugi zakoni, dugorono gledano smatralo se da uspostava ovog suda zahtijeva donoenjeKrivinog zakona, Zakona o krivinom postupku i Zakona o upravnom postupku i upravnimsporovima na nivou BiH, te da takoer ini nunom uspostavu paralelnog tuilatva. To bi takoerzahtijevalo angaman vlasti na obezbjeivanju prostora i sigurnosti, uee u procesu izradebudeta, a mogue i u popunjavanju osobljem i drugim zadacima.

Budui da Ustav BiH nije predviao postojanje redovnog suda na nivou BiH, zakon o njegovomformiranju bio je osporen od strane RS-a pred Ustavnim sudom BiH. Mada ovo osporavanje nijebilo uspjeno, ono ipak postavlja pitanje da li bi, ukoliko se ikada budu razmatrali amandmani naUstav, moda bilo razumno ukljuiti i upuivanje na sistem sudova na nivou BiH, moda ukontekstu opte odredbe o nezavisnosti pravosua, sline onoj koja ve postoji u entitetskimustavima.

Prije formiranja VSTV-a BiH 2004. godine, entiteti su prenijeli izvjesne nadlenosti za pitanjapravosua na BiH, budui da su eljeli ojaati nezavisnost pravosua putem uspostavljanjanovog VSTV-a. Ovlast entiteta da izvri takav prijenos ovlasti na vie nivoe bila je predviena ulanu III.5 Ustava BiH. Iako nije strogo nuno da Ustav pominje ove nove ovlasti, prenos ovlasti jedodatni razlog zato bi moda bilo prikladno razmotriti openito upuivanje na pravosue u UstavuBiH.

Zakon o ministarstvima

lan 13. Zakona o ministarstvima i ostalim tijelima uprave Bosne i Hercegovine7 propisujenadlenosti Ministarstva pravde BiH. One su sljedee:

Pravosudna politika i izrada zakona8

6Meutim, u decembru 2004. godine, Nacrt zakona o Ustavnom sudu bio je podnesen Predstavnikom domu. Ovimzakonom reguliraju se sastav, izbor, organizacija i ovlasti, metode donoenja odluka i druge odredbe u vezi radaUstavnog suda.7SG 5/03


18/140


19/140

19

Kabinet ministra Kabinet zamjenika ministra Sekretar ministarstva Sektor za kadrovske, opte i finansijsko-materijalne poslove Sektor za pravosudne organe na dravnom nivou Sektor za meunarodnu i meuentitetsku pravnu pomoi saradnju Sektor za upravu na dravnom nivou Upravni inspektorat na dravnom nivou Sudska policija na dravnom nivou.

Posebni zadaci su slijedei:

Kabinet ministra

lan 4. Pravilnika BiH propisuje da Kabinet ministra obavlja poslove koji se odnose na:

Pripremanje miljenja ministru o materijalima koje raspravlja Vijee ministara i ParlamentBiH iz nadlenosti Ministarstva;

Pripremanje sjednica Strunog kolegija Ministarstva i provoenje njegovih zakljuaka; Voenje evidencije povjerljivih i strogo povjerljivih poiljki; Koordiniranje u radu Ministarstva; Provoenje programa rada Ministarstva; Poslove obezbjeenja prevoda za Ministarstvo; Staranje o ostvarivanju javnosti rada Ministarstva; Obavljanje protokolarnih poslova s diplomatsko-konzularnim predstavnitvima,

meunarodnim organizacijama i delegacijama; Obavljanje administrativno-tehnikih poslova koji su potrebni ministru u vrenju njegove

funkcije; Poslove vozaa i odravanja vozila ministra.

Kabinet zamjenika ministra

lan 5. Pravilnika BiH propisuje da Kabinet zamjenika ministra obavlja slijedee poslove:

Pripremanje miljenja zamjeniku ministra o materijalima koje raspravlja Vijee ministara iParlament BiH iz nadlenosti Ministarstva;

Pripremanje sjednica Strunog kolegija Ministarstva; Koordiniranje u radu razliitih sektora Ministarstva; Obavljanje protokolarnih poslova s diplomatsko-konzularnim tijelima, meunarodnim

organizacijama i delegacijama; Obavljanje administrativno-tehnikih poslova koji su potrebni zamjeniku ministra u vrenju

njegove funkcije; Obezbjeenje vozaa i odravanje vozila zamjenika ministra.

Sekretar ministarstva


20/140

20

lan 6. Pravilnika Ministarstva pravde BiH propisuje slijedee funkcije sekretara ministarstva:

Osigurava efikasno koritenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala u Ministarstvu; Pomae ministru u pogledu planiranja poslova Ministarstva; Prati ostvarivanje tih planova.

Sektor za kadrovske, opte i finansijsko-materijalne poslove

lan 7. Pravilnika Ministarstva pravde BiH propisuje podjelu ovog sektora na dvije unutranjeorganizacione jedinice, i to: Odsjek za kadrovske i opte poslove i Odsjek za finansijsko-materijalneposlove.

Pravilnik Ministarstva pravde BiH propisuje da se u Odsjeku za kadrovske i opte poslove obavljajuposlovi koji se odnose na:

Izradu dokumenata Ministarstva, ukljuujui program rada; Uspostavljanje, izradu, voenje i odravanje personalne evidencije u Ministarstvu; Obezbjeenje da javnost ima nesmetan pristup informacijama pod kontrolom Ministarstva i da

osoblje Ministarstva ima nesmetan pristup svom dosijeu; Usklaivanje potrebnih aktivnosti s Agencijom za dravnu slubu i Odborom dravne slube

za albe; Odobravanje peata vladinih tijela; Obezbjeenje usluga prevoenja; Izdavanja uvjerenja o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija; Obavljanje optih administrativno-tehnikih poslova; Kurirske poslove i poslove vozaa za potrebe Sektora.

Pravilnik Ministarstva pravde BiH propisuje da se u Odsjeku za finansijsko-materijalne poslove

obavljaju poslovi koji se odnose na:

Izradu finansijskih planova i zavrnih rauna Ministarstva; Vrenje knjigovodstvenih poslova; Obraun i isplata plaa i naknada; Poslove fakturisanja, nabavke i druge finansijsko-materijalne poslove.

Sektor za pravosudne organe na dravnom nivou

lan 8. Pravilnika Ministarstva pravde BiH propisuje da se u okviru Sektora obavljaju slijedeiposlovi:

Izrada zakona i propisa iz oblasti pravosua na dravnom nivou; Prikupljanje informacija iz oblasti pravosua; Izrade elaborata, studija, programa iz oblasti pravosua; Izrade klasifikacije iz oblasti pravosua; Pripremanje programa istraivanja iz oblasti pravosua; Informiranje nadlenih organa o stanju i problemima u oblasti pravosua na dravnom nivou; Osiguranja izvravanja zakona i drugih propisa u oblasti pravosua na dravnom nivou.


21/140

21

Sektor za meunarodnu i meuentitetsku pravnu pomoi saradnju

Pravilnik Ministarstva pravde BiH propisuje da se u okviru ovog Sektora osnivaju tri unutranjeorganizacione jedinice, i to: Odsjek za meunarodnu pomo i saradnju, Odsjek za harmonizaciju

propisa EU i meuentitetsku saradnju i koordinaciju sa Brko Distriktom Bosne i Hercegovine, iOdsjek za meunarodne ugovore.

Pravilnik Ministarstva pravde BiH propisuje da je Odsjek za meunarodnu pomo i saradnjunadlean za obavljanje slijedeih poslova:

Pruanje meunarodne pravne pomoi drugim zemljama u vezi izruenja; Preuzimanje izvrenja stranih sudskih odluka u krivinim, graanskim i drugim stvarima; Pruanje pomoi u krivinim stvarima; Saradnja sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama u oblasti izvrenja

meunarodnih konvencija ija je lanica BiH; Saradnja sa domaim i meunarodnim sudovima i drugim institucijamas; Izrada analiza i izvjetaja u okviru nadlenosti Odsjeka; Obezbjeivanje potpunog provoenja utvrene politike i izvravanje propisa i praenje

provoenja; Ovjera dokumenata namijenjenih upotrebi u inostranstvu.

Pravilnik Ministarstva pravde BiH ne precizira detaljno funkcije Odsjeka za meuentitetskusaradnju i saradnju sa Brko Distriktom BiH.

Prema Pravilniku Ministarstva pravde BiH, Odsjek za meunarodne ugovore obavlja slijedeeposlove:

Osigurava usvajanje konvencija koje se odnose na meunarodnu pravnu pomo; Izrada meunarodnih ugovora iz oblasti pravosua i uprave; Davanje strunih miljenja na nacrte meunarodnih ugovora iz svih oblasti; Koordinira izradu meunarodnih ugovora unutar oblasti javne uprave; Prikupljanje informacija i izrada izvjetaja i analiza u stvarima iz nadlenosti Ministarstva; Predlaganje mjera iz nadlenosti Ministarstva; Obezbjeenje da zakonodavstvo na svim nivoima BiH bude u skladu sa obavezama BiH koje

proizlaze iz meunarodnih ugovora; Saradnja sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH i entitetima na izradi meunarodnih

bilateralnih i multilateralnih ugovora.

Sektor za upravu na dravnom nivou

lan 10. Pravilnika Ministarstva pravde BiH navodi zadatke ovog Sektora kao to slijedi:

Izrada zakona i drugih propisa iz oblasti uprave na dravnom nivou; Izrada propisa iz oblasti uprave na dravnom nivou; Prikupljanje informacija iz oblasti uprave na dravnom nivou; Izrada studije i programa iz oblasti uprave na dravnom nivou;


22/140

22

Pripremanje istraivakih programa i informiranje nadlenih organa o problemima u oblastiuprave;

Voenje upravnog postupka Istraga prekraja upravnog postupka iz nadlenosti Ministarstva; Izdavanje odobrenja i odgovarajuih uvjerenja iz nadlenosti Ministarstva; Davanje miljenja na pravilnike o unutarnjoj organizaciji ministarstava; Voenje registra udruenja i fondacija, registra pravnih lica na nivou BiH.

Upravni inspektorat na dravnom nivou

Pravilnik Ministarstva pravde BiH propisuje da inspektori obavljaju slijedee poslove:

Poslovi upravne inspekcije koji obuhvataju izvravanje odredbi zakona koji se odnose nadravne slubenike i uposlenike organa uprave;

Upravni postupak i posebne upravne postupke.

Odjeljenje sudske policije na dravnom nivou

Pravilnik Ministarstva pravde BiH propisuje da Odjeljenje sudske policije obavlja slijedeeposlove:

Prua pomoSudu BiH i Tuilatvu BiH u pogledu prikupljanja informacija, izvrenju sudskihnaloga i izvrenju sankcija sadranih u sudskim presudama;

Odravanje reda u sudovima; Pruanje obezbjeenja sudijama i drugim osobama u sudu; Osiguranje zgrada sudova; Pruanje pomoi u osiguranju inspekcije slubenih sudskih spisa.

Slijedei dijagram predstavlja organizacionu shemu Ministarstva pravde BiH kao i broj izvrilaca(stvarni i propisani) za svaku organizacionu jedinicu. Propisani broj izvrilaca e se mijenjati uskoroj budunosti jer je Ministarstvo, kao to je navedeno u gornjem tekstu, predloilo izmjene idopune svoga Pravilnika i eka na odobrenje Vijea ministara. U dole navedenom dijagramu dalismo u zagradama nove predloene brojeve izvrilaca prema prijedlogu Ministarstva.

2.2.1.2 Organizaciona shema Ministarstva pravde BiH


23/140


24/140


25/140

25

Nakon objavljivanja funkcionalne analize policijskih snaga BiH u julu 2004. godine, uspostavljenaje Komisija za reorganizaciju policije (PRC) koja je trebala predloiti jedinstvenu strukturupolicije pod ukupnim politikim nadzorom ministarstva ili ministarstava u Vijeu ministara. PRC

je preporuio da bi institucije BiH trebale imati iskljuive ustavne ovlasti za sva pitanja u vezi sa

policijom u BiH i da bi ove iskljuive ovlasti podrazumijevale iskljuivu ovlast za donoenjezakona u ovoj oblasti. Legislativa na nivou drave bi ukljuivala i jedinstveni dravni zakon kojimbi se uspostavila jedinstvena struktura policije (Zakon o policijskim slubama BiH) i jedinstvenizakon na dravnom nivou koji bi regulirao radne odnose i policijske ovlasti za sve policijskeslubenike u okviru jedinstvene strukture. PRC je takoer preporuio da institucije BiH budunadlene za finansiranje svih aktivnosti koje spadaju u njihovu nadlenost za sva pitanja policije, teda Ministarstvo sigurnosti vri politiki nadzor nad svim aktivnostima svih policijskih organa uBiH.

Ni Funkcionalna analiza ni Komisija nisu razmatrali budunost snaga Sudske policije. U izvjetajuKomisije za reorganizaciju policije, u Odjeljku pod naslovom Organizacija lokalnih policijskihorgana, samo se navodi da bi policijski organi trebali uspostaviti tijesne partnerske odnose sa

nizom agencija za provoenje reda i zakona (ukljuujui i Sudsku policiju) kako bi se osiguralaekonomina, efikasna i djelotvorna policijska sluba. Meutim, s obzirom na tekui proces reforme,sada bi moglo biti prikladno vrijeme da se razmisli o konsolidiranju snaga sudske policije u okviru

jedinstvene strukture sudske policije za cijelu BiH. Razjanjavanje nadlenosti, posebno u odnosuna redovne policijske snage, trebalo bi biti dio te aktivnosti. Drugi dio te aktivnosti trebao bi bitirazmatranje toga da li bi sudska policija trebala biti odgovorna predsjedniku Suda BiH, Ministarstvupravde BiH, VSTV-u ili nekom drugom organu.

2.2.1.5 Preklapanje nadlenosti sa drugim ministarstvima meunarodni ugovori i

obaveze izvjetavanja u domenu ljudskih prava

Kao to je ve reeno, Ministarstvo pravde BiH ima odreene nadlenosti u odnosu nameunarodne ugovore, ukljuujui tu:

Osiguravanje da zakonodavstvo i provedba od strane BiH na svim nivoima budu u skladu saobavezama BiH koje proizlaze iz meunarodnih ugovora.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH (lan 12.) nadleno je za:

Praenje i implementaciju meunarodnih konvencija i drugih dokumenata o ljudskimpravima i osnovnim slobodama,

Koordinaciju i pripremu izvjetaja nadlenim domaim organima i institucijamaimeunarodnim institucijama i organizacija o provoenju obaveza iz meunarodnih

konvencija i meunarodnih dokumenata;

Oigledno je da postoji preklapanje nadlenosti u odnosu na praenje implementacijemeunarodnih ugovora o ljudskim pravima i obaveza izvjetavanja koje iz njih proizlaze.

2.2.2 Ministarstvo pravde RS



26/140

26

Ustavne odredbe

Ustav RS-a sadri odreeni broj odredbi koje se odnose na sektor pravosua. Prvo, postoje opteodredbe o pristupu pravdi, pravu na pravian postupak i jednaku zatitu u postupku pred sudom, o

zabrani liavanja slobode, osim u sluajevima koji su utvreni zakonom. Drugo, postoje odredbe osudovima i javnim tuilatvima. Poglavlje IX govori o Ustavnom sudu RS-a.

Poglavlje X Ustava RS-a sadri odredbe o sudovima i javnim tuilatvima koje su relativnoopenite. Nezavisnost pravosua utvrena je u lanu 121 a. Sudska funkcija je stalna. Tuioci mogubiti imenovani na odreeni rok. Neka druga pitanja u vezi sa organizacijom sudova i tuilatavamoraju specifino biti obraena zakonima i propisima, ukljuujui uspostavu i jurisdikciju sudova i

javnih tuilatava, broj sudija koji sude u odreenim stvarima, i situacije u kojima se javnost moeiskljuiti sa sudskih roita. U praksi, izrada zakona i propisa u vezi sa ovim pitanjima u nadlenosti

je Ministarstva pravde RS-a.


lan 7. Zakona o ministarstvima Republike Srpske10daje u zadatak Ministarstvu pravde da vriupravne i druge strune poslove koji se odnose na ostvarivanje nadlenosti Republike Srpske uslijedeim oblastima:

Pravosudna politika

Aktivno uestvuje u postupku primjene, izrade i usvajanja zakonskih projekata iz svojenadlenosti;

Daje struna miljenja u pogledu zakonskih projekata na zahtjev ostalih ministarstava i drugihovlaenih organa;

Donosi podzakonske akte potrebne za sprovoenje zakona.

Pravosudna uprava i zakonsko-pravne slube openito

- Poslovi koji se odnose na organizaciju i rad sudova za prekraje, koji obuhvataju pripremuizvjetaja i informacija na bazi izvrenog nadzora u pogledu primjene sudskog poslovnika usudovima za prekraje;

- staranje o primjeni organizacionih normi i prikupljanju podataka prekrajne statistike;- vri strunu pripremu prijedloga za pomilovanje i amnestiju, te priprema analize, informacije i

izvjetaje iz oblasti pomilovanja.;- organizaciju i rad javnih pravobranilatava, advokature i drugih slubi pravne pomoi;- polaganje pravosudnog ispita;- pravosudne institucije i upravni nadzor nad radom pravosudne uprave; - pruanja pomoi u edukaciji sudija i tuilaca;

- sudovi za prekraje.

Zatvori i izvrenje krivinih sankcija

10SG 70/02.


27/140

27

prati pojave, vodi odgovarajue evidencije u cilju analiziranja i sagledavanja funkcionisanjasistema izvrenja krivi nih i prekrajnih sankcija i predlaganje mjera za njihovo unapreenje

funkcionisanju kazneno-popravnih i vaspitno-popravnih ustanova,; izvrenje krivi nih i prekrajnih sankcija; nadzora nad izvrenjem krivinih sankcija; staranje o obezbjeenju jedinstvenog i zakonitog izvrenja krivinih sankcija; organizaciji rada i funkcionisanju kazneno-popravnih i vaspitno-popravnih ustanova; praenju i kontroli rada slubi,; uvanju bezbjednosti, strunom osposobljavanju i kreiranju kadrovske politike; vri kontrolu ostvarivanja, potovanja i unapreivanja ljudskih prava lica lienih slobode

Meunarodna pravna pitanja i pomo

vri obradu zahtjeva domaih i inostranih sudova i drugih dravnih organa u vezi sa pruanjemmeunarodne pravne pomoi,

daje struna miljenja u pogledu meunarodnih ugovora koji se odnose na pruanje

meunarodne pravne pomoi u graanskoj i krivinoj materiji, priprema miljenja na nacrte meunarodnih ugovora i prijedloge zakona kojima se reguliu

pitanja sa elementom inostranosti; ostvaruje komunikaciju sa Meunarodnim krivinim sudom u Hagu u skladu sa zakonom;

Ostalo

- prua informacije putem medija i drugih vidova informiranja o svom radu i vri druge poslove uskladu sa zakonom i drugim propisima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu pravde RS-a

Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu pravde (PravilnikRS-a) predvia podjelu Ministarstva pravde RS-a na etiri jedinice, kako slijedi:

Jedinica za organizaciju i rad pravosudnih institucija; Jedinica za funkcioniranje kaznenih i vaspitno-popravnih ustanova; Jedinica za prekrajne poslove; Sekretarijat ministarstva.

Resor za organizaciju i rad pravosudnih institucija

Prema lanu 20. Pravilnika RS-a, ovaj resor je zaduen za obavljanje slijedeih poslova:

kadrovskih poslova, koji se odnose na organizaciju i rad pravosudnih institucija, kojiukljuuju i sudove i tuilatva;

upravni nadzor nad radom sudova; prua pomou edukaciji sudija i tuilaca; vri poslove koji se odnose na rad javnih pravobranilatava, advokature i druge slube pravne

pomoi;


28/140

28

vri obradu zahtjeva domaih i inostranih sudova i drugih dravnih organa u vezi sa pruanjemmeunarodne pravne pomoi;

Daje struna miljenja u pogledu meunarodnih ugovora; aktivno uestvuje u postupku pripreme, izrade i usvajanja zakonskih projekata iz svoje

nadlenosti; vre strune i druge administrativne poslove koji se odnose na polaganje pravosudnih ispita u

RS-u.

Resor za funkcioniranje kaznenih i vaspitno-popravnih ustanova

Prema lanu 21. Pravilnika RS-a, ovaj resor vri slijedee zadatke:

obezbjeuje uslove za nesmetano i normalno funkcioniranje kazneno i vaspitno-popravnihinstitucija;

vri inspekcijski nadzor nad kazneno-popravnih institucija; vri nadzor nad radom privrednih jedinica kazneno-popravnih ustanova;

osigurava potovanje ljudskih prava lica lienih slobode; vri nadzor nad sprovoenjem mjera pritvora, ukljuujui nador nad radom sudskog odjeljenjaPsihijatrijske bolnice Sokolac;

vri prikupljanje i obradu statistikih podataka u oblasti izvrenja kaznenih i prekrajnihsankcija u cilju unapreenja penitersijarnog sistema;

priprema i predlae donoenje zakonskih i podzakonskih akata iz ove oblasti; vodi potrebne evidencije osuenih lica, vri premjetaj osuenih lica u odgovarajue ustanove

prema utvrenim kriterijima; obrauje molbe za uslovne otpuste, vri strunu obradu molbi za pomilovanje, i amnestiju

osuenih lica; odluuje o potrebi prijema novih radnika u ustanove; vri poslove ekstradicije i transfera stranih dravljanja i preuzimanje domaih dravljana; izvravanje sudskih odluka ili daljeg izdravanja kazne; sarauje sa drugim organima u Republici Srpskoj i Federaciji.

Resor za prekrajne poslove

Prema lanu 22. Pravilnika RS-a, u okviru resora za prekraje obavljaju se slijedei poslovi:

analitiko-kadrovski poslovi kjoji se odnose na organizaciju i rad sudova za prekraje; inspekcijski poslovi; vri nadzor u pogledu primjene sudskog poslovnika i staranje o primjeni organizacionih normi; Prikupljanje podataka prekrajne statistike.

Sekretarijat ministarstva

Prema lanu 22. Pravilnika RS-a, Sekretarijat ministarstva obavlja slijedee poslove:

koordinira poslove koji se odnose na unutranju organizaciju i rad Ministarstva; koordinira rad sektora;


29/140

29

ostvaruje saradnju sa drugim ministarstvima i ustanovama; predlae plan rada Ministarstva, nakon to od resora dobije planove rada; obavlja kadrovske poslove u Ministarstvu; organizira trajnu pravnu edukaciju za svoje osoblje.

2.2.2.2 Organizaciona shema Ministarstva pravde RS-a

2.2.3 Federalno ministarstvo pravde


Ustavne odredbe

Ustav Federacije sadri neke opte odredbe kojim se osigurava jednak pristup pravdi, pravinosuenje i opta zatita ljudskih prava. Nadlenost za jamenje i provoenje ljudskih pravazajedniki dijele Federacija i kantoni. Openito, sve nadlenosti koje nisu izriito povjereneFederaciji po Ustavu pripadaju kantonima. Za niz oblasti utvrivanja politike navodi se da pripadajukantonima, od kojih se nijedna ne odnosi na sektor pravosua, dok se Federaciji iskljuivo daje unadlenost suzbijanje meukantonalnog i organiziranog kriminala, neovlatene trgovine drogom iterorizma.

Ustavom se takoer uspostavlja struktura pravosua unutar Federacije (o emu se detaljnije govoriu pododjeljku 3.2). Sudska vlast je samostalna i nezavisna. Pravila postupka kojima se regulirajusudski postupci i unutranja organizacija svih sudova u Federaciji se utvruju zakonima Federacije.

Meutim, zakoni mogu propisati dopunska pravila za svoje kantonalne i opinske sudove.


MINISTAR PRAVDE

Republike Srpske

Resor za rad

pravosudnihinstitucija

Predvieni broj: 8Stvarni broj osoblja: 7

Resor za kaznene

ustanove

Predvieni broj: 8Stvarni broj osoblja: 4

Resor za prekrajne

poslove

Predvien brojosoblja: 3

Stvarni broj osoblja: 2

Sekretarijat

Predvieni boj osoblja:10

Stvarni broj osoblja: 10


30/140

30

Prema lanu 7. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave11Federalnoministarstvo pravde vri upravne, strune i druge poslove utvrene zakonom koji se odnose naostvarivanje nadlenosti Federacije u oblastima, a naroito:

Pravosudnih institucija i uprave

pravosudne institucije i uprava; upravni nadzor nad radom pravosudne uprave; pruanje pomoi u edukaciji sudija i tuilaca.

Zatvori i izvrenje krivinih sankcija

upravni nadzor i izvrenje krivinih sankcija.

Upravni poslovi i nadzor nad upravnim poslovima

upravni nador nad radom federalnih tijela uprave; registriranje politikih organizacija i udruenja graana.

Ostalo

oblast kancelarijskog poslovanja; vri upravne poslove koji ne spadaju u djelokrug drugog organa uprave Federacije.

U sastavu Federalnog ministarstva pravde nalazi se Zavod za javnu upravu. Njegova uloga jetakoer odreena zakonom, i Zavod vri strune i druge poslove iz nadlenosti Federacije koji seodnose na:

utvrivanje unutranje organizacije federalnih ministarstava i drugih tijela federalne uprave sa

ciljem da se unaprijedi njihov rad i organizacija i osigura efikasno rukovoenje; uvoenjesavremenih tehnikih metoda i sredstava rada u organe i tijela uprave (informatiko-

dokumentacioni sistem); ureivanje naina ostvarivanja prava i dunosti slubenika i namjetenika

iz radnih odnosa, plaa i drugih naknada u opim aktima ministarstva i drugih tijela federalne

uprave, te saradnja sa nadlenim sindikatom u odnosu na rjeavanje tih pitanja; organizovanje

strunog obrazovanja i usavravanja slubenika; izgradnja sistema lokalne samouprave; izbornog

sistema, politiko-teritorijalne organizacije Federacije i izrada odgovarajuih propisa u tim

pitanjima; izdavanje publikacija iz oblasti prava; razvijanje saradnje sa odgovarajuim

meunarodnim organizacijama u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i lokalnim tijelima

vlasti i njihovim asocijacijama u pitanjima iz svoje nadlenosti i druge poslove vezane za oblast

javne uprave.

Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Federalnog ministarstva pravde

11SG 58/02. Ovaj zakon je nametnuo visoki predstavnik.


31/140

31

Pravilnik o unutranjoj organizaciji Ministarstva pravde Federacije, objavljen u julu 2001. godine(Pravilnik FBiH) propisuje podjelu Ministarstva pravde Federacije na est jedinica ili sektora, ito:

Kabinet ministra, Sektor pravosua, Sektor uprave, Sektor izvrenja kaznenih sankcija, Upravni inspektorat, Odjeljenje za ope i zajednike poslove.

Kabinet ministra

Prema lanu 6. pododjeljak 1 Pravilnika FBiH, Kabinet ministra obavlja slijedee funkcije:

Vre se poslovi koji se odnose na potrebe ministra, u pripremi za realiziranje programaaktivnosti ministra u radu ministarstva, vlade Federacije BiH i sjednica Parlamenta Federacije

BiH; Pripremanje savjetodavnih grupa ili kolegija u pripremi za realiziranje programa aktivnosti

ministra u radu vlade i sjednica Parlamenta; Osiguravanje kohezije izmeu svake od jedinica/sektora Ministarstva; Staranje o dinamici poslova izmeu razliitih jedinica/sektora Ministarstva; Djelovanje kao ured za odnose sa javnou ministra; Primanje, rjeavanje, distribucija i razvrstavanje i voenje evidencije povjerljive i strogo

povjerljive pote, u odnosu na svu potu koju primi Ministarstvo; Obezbjeivanje usluga prevoenja za Ministarstvo.

Sektor pravosua

Prema lanu 6. pododjeljak 2 Pravilnika FBiH, Sektor pravosua obavlja slijedee funkcije:

pripreme prednacrta i nacrta zakona i drugih propisa iz oblasti pravosua; izrada studija i analiza, iako ne specificira podruja u kojima e se ove studije obavljati; poslovi u vezi pruanja meunarodne pravne pomoi, amnestije i pomilovanja; Saradnja sa Meunarodnim krivinim tribunalom za bivu Jugoslaviju; Predlae mjere za unapreenje metoda rada pravosudne uprave; Nadgleda pravosudnu upravu; Prati stanje educiranosti pravosudne/sudske uprave.

Sektor uprave

Prema lanu 6. pododjeljak 3 Pravilnika FBiH, Sektor uprave obavlja slijedee funkcije:

pripreme prednacrta i nacrta zakona i drugih propisa iz oblasti federalne uprave; priprema rjeenja i drugih akata iz oblasti uprave; vodi registre u okviru nadlenosti Ministarstva; vrenje drugih poslova utvrenih federalnim zakonima i drugim propisima.


32/140

32

Sektor izvrenja kaznenih sankcijas

Prema lanu 6. pododjeljak 4 Pravilnika FBiH, Sektor izvrenja kaznenih sankcija obavlja slijedeefunkcije:

izrada nacrta zakona i drugih zakonsko-pravnih akata koji se odnose na izvrenje kaznenihsankcija;

vrenje nadzora nad radom svih kazneno-popravnih zavoda, te izvrenja mjera sigurnosti iprivrednih aktivnosti koje se obavljaju u tim zavodima;

obavlja poslove u vezi uslovnog otpusta zatvorenika; drugi poslovi u vezi izvrenja kaznenih sankcija.

Upravni inspektorat

Prema lanu 6. pododjeljak 5 Pravilnika FBiH, Upravni inspektorat obavlja slijedee funkcije:

Nadzor nad radom federalnih tijela javne uprave; Priprema propise o sistemu uprave i upravnom postupku u Federaciji.

Odjeljenje za ope i zajednike poslove

Prema lanu 6. pododjeljak 6 Pravilnika FBiH, Odjeljenje za ope i zajednike poslove obavljaslijedee funkcije:

Nadzire finansijske aspekte rada Ministarstva; Staranje o pohranjivanju spisa; Voenje arhive;

Staranje o poslovima u vezi pote; Prepis zvaninih dokumenata; Staranje o kadrovskim poslovima; administrativno poslovanje, kao to je umnoavanja, odravanje opreme i instalacija u

prostorijama Ministarstva; staranje o uvjetima rada djelatnika Ministarstva.

Zavod za javnu upravu

Odjeljak XI, lan 29. Pravilnika FBIH predvia da Zavod za javnu upravu obavlja slijedeefunkcije:

Pomae kod unapreenja metoda rada i organizacije federalne javne uprave; Organiza struno obrazovanje i usavravanje slubenika u tijelima federalne javne uprave; Izrauje zakonsku regulativu na podruju javne uprave, lokalne uprave i samouprave, izbornog

sistema i politiko-teritorijalne organizacije; Razvija informatiko-dokumentarne sisteme; Kompilira bazu podataka relevantnih zakona na polju javne uprave u Federaciji; Izdaje publikacija iz oblasti prava;


33/140

33

Razvija saradnju na podruja razvoja i usavravanja lokalne javne uprave sa nizom tijela,ukljuujui i meunarodne organizacije i lokalna tijela vlasti.

2.2.3.2 Organizaciona shema Ministarstva pravde Federacije

2.2.4 Kanton Sarajevo


lan 4. Zakona o ministarstvima Kantona Sarajevo12predvia slijedee:

Ministartsvo pravde i uprave obavlja upravne, strune i druge poslove propisane zakonom unadlenosti kantona na polju pravosua, tuilatva, javnog pravobranilatva, organa za prekraje,

uprave, lokalne samouprave, praenja situacije i predlaganja mjera za unapreenje realizacije i

zatite ljudskih prava i sloboda.

Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Ministarstva pravde Kantona Sarajevo13 predvia podjeluMinistarstva na tri sektora:

Sektor za pravosue i praenje izvrenja sankcija i mjera Sektor za upravu Sektor za propise.

2.2.4.2 Organizaciona shema Ministarstva pravde Kantona Sarajevo

12Sl. listovi 4/01, 13/02, 16/03.13Objavljen u martu 2002. godine, sa naknadnim izmjenama objavljenim u julu 2002. godine.

KABINET MINISTRA

Propisani broj osoblja 5Stvarni broj: 5

Sektor pravosua

Propisani broj osoblja

7Stvarni broj: 6

Sektor upravePropisani broj osoblja:

6

Stvarni broj: 3

Sektor izvrenjakaznenih sankcija

Propisani broj osoblja:5

Stvarni broj: 3

Upravni inspektoratPropisani broj osoblja:

6

Stvarni broj: 5

Zavod za javnu upravuPropisani broj osoblja: 4

Stvarni broj: 2

Odjeljenje za ope izajednike poslove

Propisani broj osoblja:

7Stvarni broj: 11


34/140


35/140


36/140

36

obezbjeuje struno usavravanje sudija i tuilaca neophodnog za obavljanje njihovihdunosti;

obezbjeuje nezavisnost sudstva i tuilatva Distrikta i Kancelarije za pravnu pomo; donosi Kodeks sudijske etike i Kodeks tuilake etike i obezbjeuje njihovo provoenje; propisuje uslove i visinu naknade i nagrada za sudske tumae i vjetake; propisuje izgled sudijske i tuilake toge i obrazac i postupak izdavanja slubenih legitimacija

za sudije i tuioce; ocjenjuje izvrenje kazni izreenih za krivina djela, privredne prestupe i prekraje; prilikom imenovanja sudija i tuilaca vodi rauna o tome da sastav sudija u sudu i tuilaca u

tuilatvu odraava sastav stanovnitva Distrikta; utvruje prijedlog dijela budeta za sudove i Javno tuilatvo; razmatra izvjetaje o radu sudova i sudija i Javnog tuilatva i tuilaca; vodi evidenciju sudija i tuilaca; donosi pravilnik o unutranjoj organizaciji Strune slube; donosi poslovnik o svom radu; obavlja druge poslove utvrene zakonom;

imeuje i razrjeava sudije i tuioce; propisuje organizaciju i nain unutranjeg poslovanja u Osnovnom i Apelacionom sudu.

Neke od ovih ovlasti u vezi imenovanja i disciplinskih postupaka protiv sudija i tuilaca vie nevae nakon stupanja na snagu Zakona o VSTV-u BiH.

Komisija ima sedam lanova, od kojih su veina sudije i tuioci. Komisiji pomae Struna sluba,koja je podijeljena na dvije jedinice:

Administrativno odjeljenje Tehniko-raunovodstveno odjeljenje.

Pravilnik predvia sedam radnih mjesta, dva u administrativnom odjeljenju i pet u tehniko-raunovodstvenom odjeljenju.


37/140

37

DIO B


38/140

38

ODJELJAK 3 PREGLED FUNKCIJA I ZADATAKA

Odjeljak 3.1 Kreiranje politike sektora pravosua

Odjeljak 3.2 Organizacija sudova i tuilatava

Odjeljak 3.3 Finansiranje sudova i tuilatava

Odjeljak 3.4 Upravljanje sudovima i tuilatvima

Odjeljak 3.5 Pritube javnosti i upravna inspekcija

Odjeljak 3.6 Sektor upravljanja kaznenim sankcijama

Odjeljak 3.7 Meunarodna saradnja


39/140

39

Pododjeljak 3.1 Kreiranje politike sektora pravosua

Kreiranje politike sektora pravosua spada u osnovne zadatke ministarstva pravde svugdje u svijetu.Ovo poglavlje razmatra ovo pitanje u kontekstu BiH u dva dijela:

Podjela nadlenosti za kreiranje politike sektora pravosua Organizacija i resursi za ovu funkciju u okviru razliitih ministarstava pravde.

U kreiranje politika spadaju i razmatranje bitnih pitanja prava i obaveza, identifikacija eljenihrezultata u sektoru pravosua, razvoj strategija kojima se trebaju postii ti rezultati i procesimplementacije metoda kojima se te strategije trebaju provesti u djelo, ukljuujui i pripremuzakona.

3.1.1 Nadlenost za politiku pravosudnog sektora

U BiH, kreiranje politika se u sadanjem momentu vri na svakom nivou vlasti unutar njenihustavnih nadlenosti. Konkretne dunosti i funkcije svakog ministarstva u okviru vlastitog nivoapropisane su razliitim zakonima o ministarstvima (kao to je prikazano u Poglavlju 2). Madazakoni o ministarstvima pokazuje tendenciju da se usredsrede na nabrajanje konkretnih operativnihi statistikih zadataka ministarstava pravde, openito se uzima da njihova nadlenost ukljuujekrivino pravo i graanske obaveze, procesne zakone, izvrenje sankcija i strukturu sudskih ituilakih sistema, od kojih svi ukljuuju i aspekte koji se odnose na kreiranje politika.

Kao to je veprimijeeno u Poglavlju 2, tek su zapravo sa uspostavom Suda BiH pitanja politikepravosua bila stavljena u nadlenost na nivou BiH. Ministarstvo pravde BiH je sada nadleno zapolitiku i zakonodavstvo u vezi sa strukturom, nadlenou i organizacijom Suda i Tuilatva BiH ibitnih procesnih zakona kojima e se regulirati njihov rad. Mada se ne definira posebno u Zakonu o

ministarstvima, jo jedna stvar bi trebala spadati u nadlenost Ministarstva pravde BiH, a to jeosiguravanje usklaenosti i provoenja prekrajnih odredbi zakona BiH.15

Mada vlast na nivou drave BiH oigledno nema moi da nametne entitetima usklaivanjestandarda i praksi, Zakon o ministarstvima BiH daje Ministarstvu pravde BiH nadlenost za:

Openito djelovanje kao centralno koordinirajui organ za obezbjeivanje usklaenostizakonodavstva i standarda pravosudnog sistema meu entitetima, bilo obezbjeenjem uslova za

raspravu ili koordiniranjem inicijativa.

Podrazumijeva se da se formulacija usklaenosti zakonodavstva odnosi samo na usklaivanjezakona koji se odnose na pravosudni sistem, a ne na svo zakonodavstvo.

15Mada su mnogi od zakona na nivou BiH (od kojih je veliki dio bio pripremljen u okviru OHR-a) sadravali kazneneodredbe, od kojih su neke ukljuivale i znatne novane kazne, nijedan sud nije imao nadlenost za procesuiranje ovihpredmeta sve dok nije donesen Zakon o prekrajima BiH 2004.godine (SG 20/04). Tim Zakonom je dato ovlatenjeentitetskim sudovima za prekraje da procesuiraju ove predmete. Ovo je u poetku bilo predvieno kao privremenorjeenje, barem u odnosu na jurisdikciju konane instance. Poto nema jednog suda za cijelu BiH koji bi imao konanunadlenost za ove predmete, postoji opasnost da entiteti razliito tumae norme.


40/140

40

Najveim je dijelom politika sektora pravosua bila i jo uvijek je pod nadlenou entitetskihministarstava pravde. To ukljuuje zakone kojima se regulira struktura i organizacija sistemasudova (vidi pododjeljak 3.2), procesne zakone, sistem kaznenih sankcija (vidi pododjeljak 3.6),pravnu profesiju (advokati, javni pravobranioci i biljenici, te pravosudni ispit), krivini zakon imaterijalne zakone o ugovornim i drugim obligacijama, registraciju zemljita, zaloga i poslovnih

drutvava.

U okviru Federacije, izgleda da je openito prihvaeno da prema Ustavu Federacije mnoge od ovihnadlenosti (npr. u odnosu na zakonodavstvo kojim se reguliraju sudski postupci) pripadajuFederaciji a ne kantonima, zbog optih nadlenosti Federacije u odnosu na osiguravanje ljudskihprava (ukljuujui jednakost u pristupu pravdi), kao i konkretnije obaveze da po potrebi utvrdiposlovnike kako bi osigurala jedinstven pristup u odnosu na propisan proces i osnovne principepravosua u svim sudovima Federacije.

Ustavnim amandmanom iz 2002. godine Federaciji je dato pravo da regulira organizaciju svihsudova, a odreivanje lokacije i mjesne nadlenosti sudova bilo je specifino preneseno naFederaciju daljim izmjenama i dopunama iz 2004. godine. Ove promjene su omoguile izradu

jednog zakona Federacije koji je regulirao veinu pitanja koja su se odnosila na lokaciju, nadlenosti unutranju organizaciju optinskih i kantonalnih sudova i Vrhovnog suda Federacije BiH. Ovajzakon se trenutno nalazi u proceduri.

Neka od pitanja koja u sadanjem momentu reguliraju kantonalni zakoni o sudovima, a kojima seoperativno bave kantonalna ministarstva pravde, nisu obraena u novom zakonu Federacije. Toukljuuje reguliranje sudskih vjetaka i tumaa i utvrivanje sudskih naknada i taksi. Iako bi semogao iznijeti argument u prilog tvrdnji da su to pitanja za federalni nivo, ona e i dalje spadati unadlenost kantona, barem do onog momenta dok ne budu propisana zakonima Federacije. Visokosudsko i tuilako vijee trenutno analizira zakone koji se odnodse na sudske naknade i takse i uvezi njih nastoji razviti strategiju za cijelu BiH.

Iako izgleda da reguliranje sektora kaznenih sankcija nedvosmisleno spada u nadlenostMinistarstva pravde Federacije, pitanje tuilaca je i nadalje regulirano i na nivou Federacije i nanivou kantona. Meutim, trenutno je u toku projekat koji ima za cilj usvajanje jednog zakona otuiocima na nivou Federacije, kao to je to sluaj i sa nacrtom zakona o sudovima.

to se tie Distrikta Brko, u skladu sa Zakonom o Pravosudnoj komisiji Brko Distrikta ovakomisija ima ovlast da izrauje zakone u vezi sudova, tuilatava i pravne pomoi. Meutim, nije

jasno da li se njen mandat protee i na druge zakone iz sektora pravosua, kao to su materijalni iliprocesni zakoni, ili oni oni spadaju u nadlenost Vlade Distrikta Brko.

Nije jasno do kog stepena ministarstva pravde imaju ovlast, ili obavezu, da vre pregled svihprijedloga zakonske regulative u okviru svog nivoa vlade. U RS-u, Ministarstvo pravde prima svenacrte zakona i provjerava usklaenost kaznenih odredbi. Izgleda da ovo dobro funkcionira upraksi. Sa druge strane, izgleda da u Federaciji ovakav proces ne postoji ili ne funkcionira.

Postoji znatan stepen preklapanja u odnosu na pitanja kojima se bave ministarstva pravde BiH,entiteta i Vlade Brko Distrikta u smislu zakona iz sektora pravosua. Iako su uloeni napori kakobi se osiguralo da mnogi od sadanjih zakona, naroito procesni zakoni, budu usklaeni, jo uvijekse moe predvidjeti takva situaciju u kojoj bi budue izmjene i dopune dovele do toga da se zakoni


41/140

41

na snazi u razliitim dijelovima zemlje razlikuju. Iz ovoga rezultiraju dvije stvari. Prvo, moe seuputiti argument da postojanje razliitih zakona kojima se reguliraju graanska i krivinaodgovornost i postupak dovode do nejednakosti u pristupu pravdi. Drugo, to djeluje kao nepotrebnorasipanje znatnih sredstava. Budui da nema ustavne osnove na temelju koje bi moglo izvritiusklaivanje, Ministarstvo pravde BiH se vezi osiguranja kontinuiranog usklaivanja reima

sektora pravosua nalazi u slabom poloaju.

Unutar Federacije BiH, izgleda da postoje izvjesne nejasnoe oko toga koja pitanja spadaju unadlenost Federacije, a koja u nadlenost kantona.

Uloga ministarstva pravde u provjeri usklaenosti kaznenih i drugih odredbi zakona kojepripremaju druga ministarstva je nejasna i neravnomjerno se implementira. Ovo moe biti vitalnafunkcija i vano je da se ona djelotvorno vri. Kada se imaju na umu nadlenosti ministarstavapravde, takav nadzor bi trebao ukljuivati ne samo kaznene odredbe nego i odredbe kojima seutvruju upravni postupci i pristup sudovima.

3.1.2 Organizacija provoenja funkcije kreiranja politika u okviru ministarstava

pravde

3.1.2.1 Struktura i kadrovi u ministarstvima pravde

Zakoni moraju biti dosljedni, djelotvorni, dobro promiljeni i formulirani na takav nain da ih semoe razumjeti i provoditi. Drutvo se neprekidno mijenja, te se i zakoni moraju u redovnimintervalima revidirati kako bi se osiguralo da i dalje budu relevantni i prikladni. Sve zakone, bilo okojem nivou da se radi, treba mijenjati i dopunjavati ili aurirati, po mogunosti nakon pune javnerasprave o relevantnim pitanjima politika.

Na svim nivoima vlasti u BiH uspostavljeni su Zakonodavni uredi vlada. 16 Ovi uredi bi trebaliigrati vanu ulogu u ciklusu izrade zakona, tako to bi ocjenjivali itav niza karakteristikaprijedloga zakonske regulative, npr. tako to bi obezbjeivali usklaivanje propisa i optih zakona,nadzirali proces izrade zakonske regulative i osiguravali da nomotehniki i jeziki standardi buduispotovani.

Nijedno od ministarstava pravde nema centralnu jedinicu za koordinaciju bilo procesa kreiranjapolitike sektora pravosua kao cjeline bilo procesa izrade zakonske regulative. Umjesto toga,pitanja politike u vezi pravosua se obino razmatraju odvojeno od strane onih jedinica koje se bavesudovima i tuilatvima i onih koje se bave sektorom kaznenih sankcija. Ministarstvo pravde RSima i treu jedinicu za kreiranje politike, koja se bavi prekrajnim pitanjima. Svaka jedinica se bavionim pitanjima koja proizlaze iz njene nadlenosti i pristupa izradi neophodnih zakona, bez da pritome postoji ukupan sistem koordinacije. Osim pravosudne jedinice Ministarstva pravde Federacije,rad ovih jedinica se u velikoj mjeri usredsreuje na operativna umjesto na pitanja politike.

Isti komentar vai i u odnosu na ulogu ministarstava pravde u vezi javne uprave, iako se to smatraza posebno pitanje. Postoje takoer jedinice u ministarstvima pravde sa takvom nadlenou koje sebave odnosnim pitanjima kreiranja politike, izrade zakonske regulative i operacionalizacije. Iakoneki aspekti javne uprave, kao to je voenje raznih registara, ne izgledaju usko povezani sa

16Osim u Unsko-sanskom i Bosansko-podrinjskom kantonu, u kojima do sada jo uvijek nisu uspostaviljeni vlastitizakonodavni uredi.


42/140

42

pravosuem, zakonodavstvo kojim se reguliraju upravni postupci i upravni sporovi pokazujeoigledniju povezanost, kako sa koncepcijom pravosua kao cjeline, tako i u odnosu na rad iefikasnost sudskog sistema.

Nivo BiH

Ministarstvo pravde BiH ima Sektor za pravosudne organe na nivou drave. Prema Pravilniku BiH,ova jedinica je nadlena za pripremu zakona i drugih propisa iz oblasti pravosua na dravnomnivou, prikupljanje informacija koje se odnose na pravosue, pripremu studija izvodivosti i drugihstudija i programa, izradu klasifikacije pravosua i obezbjeivanje izvrenja relevantnih zakona ipropisa. Prema odredbama prijedloga novog pravilnika Ministarstva (dostavljenog Vijeu ministarau februaru 2005. godine), Sudska policija e biti pod kontrolom ovog sektora.

Sadanji pravilnik propisuje da u Sektoru treba da bude zaposleno sedam osoba, iako ih je trenutnozaposleno samo dvoje. Budui da nije u potpunosti kadrovski popunjen, zadatke Sektora obavljajukabineti ministra i zamjenika ministra, naroito ovaj potonji. Zamjenik ministra preuzeo je na sebezadatak nadzora nad izradom zakonske regulative. Zbog potrebe da preuzmu i ove dodatne funkcije,

nijedan od kabineta nije bio u poloaju da preuzme jaku vodeu ulogu u formiranju i koordinacijipolitike, iako se oekivalo da e se ovo promijeniti kada Ministarstvo bude neto vie popunjenoosobljem.

Tokom intervjua koji su voeni u Ministarstvu poetkom 2004. godine, izgledalo je da suministarstva pravde tokom 2003. godine bila angairana na 39 projekata izrade zakonske regulativeMeutim, kod velikog broja zakona veinu posla su obavile meunarodne organizacije, naroitoOHR, a neki od ovih zakona su se vie odnosili na sistem javne uprave nego na pravosue.

Plan rada Ministarstva pravde BiH za 2004. godinu ukljuivao je 19 zakona, od kojih su veina biliiz sektora pravosua, manji broj njih iz sektora javne uprave, dok su se propisi odnosili na estdefiniranih oblasti. Od 19 zakona, est su bili izmjene i dopune, a neke od novih zakona, iako nesve, izradila je meunarodna zajednica, kao npr. Zakon o VSTV BiH i Zakon o medijaciji.Meutim, kada se ima u vidu obim nekih od ovih zakona, ak je i pravljenje pregleda tih zakonapredstavljalo teak posao. Meu zakonskom regulativom na kojoj se radilo ili koja je bila nedavnodovrena, bili su zakoni o zalozima, parninom postupku, sudskoj policiji, izvrenju krivinihsankcija, zatiti svjedoka, prekrajima, sudskim naknadama i taksama i pranju novca, te amandmanina zakonski okvir vezi uspostave Odjela za ratne zloine u Sudu BiH.

Ulogu Ministarstva u koordiniranju pravosudnih sistema meu entitetima preuzee posebnoodjeljenje, Odsjek za meuentitetsku saradnju i saradnju sa Brko Distriktom BiH, koje je dio

jedinice za meunarodnu i meuentitetsku pravnu pomo i saradnju. Ovaj pravilnik ne propisujebilo kakve funkcije za ovaj sektor.

U njemu e biti zaposlena tri lana strunog i dva lana administrativnog osoblja, mada u sadanjemtrenutku tu rade samo dva struna i jedan administrativni lan osoblja.17 Iako su lanovi osobljaovog odsjeka naveli da smatraju meuentitetsko usklaivanje kljunom funkcijom ove jedinice, uvrijeme kada je obavljan intervju jo uvijek nisu bili preuzeli nijedan od zadataka u vezi sa tim iizgledalo je da se zapravo angairaju na zahtjevima za meusobnu pravnu pomo. Vrsta posla koji

17Predloeni novi pravilnik Ministarstva pravde BiH predvia osam izvrioca u ovom Sektoru.


43/140

43

se obavlja prilikom usklaivanja meuentitetskog pravosua nema nikakve slinosti onim koji seobavilja prilikom obezbjeivanja meusobne pravne pomoi.

Nije poznato na koji nain Ministarstvo pravde BiH namjerava tumaiti ovu ulogu meuentitetskogusklaivanja i da li e imati aktivniju ili pasivniju ulogu. Prije uspostavljanja Ministarstva pravde

BiH, IJC i OHR su ulagali znatne napore kako bi osigurali usklaivanje entitetskih zakona okrivinom i parninom postupku i zakona o izvrnom postupku. To nije bio nimalo lagan proces inije se uvijek moglo oekivati da e se uspjeno zavriti. Iako su lanovi radne grupe i entitetskaministarstva pravde shvatali vanost usklaivanja, pojavljivala se odreena osjetljivost napercipirani gubitak kontrole kod entitetskih vlada.

RS

Ministarstvo pravde RS je podijeljeno na tri jedinice za pravosue, zatvore i prekraje. Svi posloviu vezi kreiranja politike, izrade zakona i propisa i operativnih zadataka se u manjem ili veemobimu provode u okviru svake od ovih jedinica.

Jedinica za pravosudne organe ima sedam uposlenih, iako je propisano osam. Od ovih, dvoje susudski inspektori, dvoje rade na pitanjima meunarodne pravne pomoi, a dvoje su administrativno-tehniko osoblje, to znai da se samo pomonik ministra koji vodi ovu jedinicu bavi kreiranjempolitike pravosudnog sektora i izradom zakonodavstva. Ustvari, izgleda da ova jedinica radiminimalno na izradi zakona i propisa, a ne radi nita u odnosu na izgradnju politike. Osim topreuzima upravne funkcije u odnosu na sudove i tuilatva, ona je moda angairana na pitanjimakao to je davanje miljenja o tubama protiv RS, budui da nije imenovan javni pravobranilac.

Izgleda da veinu posla u vezi pripreme zakonodavstva u sektoru pravosua obavlja savjetnikministra (koji nije dravni slubenik). On se posebno angairao na zakonima koji se odnose nagraanska prava i obaveze (kao to su zakoni o vlasnitvu, obligacijama i steaju i likvidaciji) i bio

je lan radne grupe koja je izradila Zakon o parninom postupku 2003. godine.

Meutim, pitanjima politike u odnosu na prekraje i sudove za prekraje bavi se jedinica zaprekraje, u kojoj rade samo pomonik ministra i jo jedna osoba. Ministarstvo pravde RS takoervri pregled kaznenih odredbi u svim zakonima koje pripremaju druga ministarstva, a ovaj zadatakobavlja pomenuti pomonik ministra.

Slino tome, uspostava politike i izrada zakonske regulative u odnosu na zatvore i kaznene sankcijeopenito spadaju u jedinicu za rad kaznenih i obrazovno-odgojnih zavoda. U ovoj Jedinici ima etiriinspektora zatvora, koji su odgovorni pomoniku ministra zaduenom za ovaj sektor. Nije jasnokako se postupa sa pitanjima politike i izrade zakonske regulative, ali najvjerovatnije se njima bavipomenuti pomonik ministra.

Nedostatak kapaciteta za izradu zakonske regulative takoer je doveo do pojave da se kod izradenajvanijih zakona koriste radne grupe strunjaka izvan Ministarstva pravde, koje imenuje ministar.Te radne grupe ukljuuju sudije, tuioce, advokate i univerzitetske radnike. Iako je ovo u principudobra ideja, Ministarstvo pravde ne moe priutiti da plaa ove eksperte, tako da oni obavljaju svojposao kao neku vrstu line usluge osobama iz Ministarstva. Ovo moe znaiti da se radu koji sezahtijeva od lanove ove grupe daje nizak prioritet, te je bilo reeno da ovo ne daje vrhunskikonani proizvod.


44/140

44

Ministarstvo pravde Federacije

Ministarstvo pravde Federacije BiH takoer ima sektor za pravosue, u iju nadlenost spada izradazakonske regulative i pravljenje studija i analiza. Sektor takoer ima zadatak da prati stanje u veziobrazovanja u pravosuu, predlae mjere za poboljanje uprave pravosua i vri nadzor nad

pravosudnom upravom. Pravosudni sektor vodi pomonik ministra, sa etiri struna lana osoblja islubenikom za obradu podataka.

Izgleda da ni ovaj sektor ni Ministarstvo kao cjelina nisu angairani na kreiranju politike, te ovajsektor nije pravio bilo kakve sveobuhvatne studije i analize koje bi mu pomogle u radu. Meutim,dva od etiri pravnika u pravosudnoj jedinici oigledno naporno rade na izradi zakona, esto putapoinjui od nule.

Plan rada Ministarstva pravde Federacije za 2004. godinu ukljuivao je 23 zakona i 14 setovazakonske regulative. Veina ovih zakona i propisa spadala je u oblasti koje se mogu smatratisastavnim dijelom pravosudnog sektora. Meutim, slubenici koji su se time bavili rekli su daplaniraju raditi na oko 28 zakona koje je Vlade odredila kao prioritetne, ukljuujui tu i zakone o

zalozima, zemljinoj registraciji i pruanju besplatne pravne pomoi. Oni su navodili iste problemei isti nain koritenja vanjskih radnih grupa kao i Ministarstvo RS.

Za razliku od Republike Srpske, Ministarstvo pravde Federacije BiH nema posebnu jedinicu zaprekraje, te tako razmatranje pitanja koja se jave u vezi prekraja, kao to je izrada novog zakona oprekrajima na nivou Federacije spada u djelokrug sektora za pravosue. Meutim, izgleda daposlove izrade zakona i propisa u sektoru izvrenja kaznenih sankcija obavljaju dva zatvorskainspektora, za koje pretpostavljamo da za svoj rad odgovaraju pomoniku ministra za izvrenjekaznenih sankcija.

Kanton Sarajevo

Sektor za pravosue i praenje izvrenje krivinih sankcija izgleda da nije angairan na bilo kakvimposlovima u vezi kreiranja politike, nego se pet lanova osoblja ovog sektora prvenstveno bavepritubama javnosti na rad sudova i raznim upravnim poslovima.

Sektor za propise Ministarstva pravde zaduen je za izradu cjelokupne zakonske regulative zaMinistarstvo, ukljuujui i onu koja se odnosi na pravosue. Budui da Ministarstvo ima nadlenostza poslove koji nisu u izriitoj nadlenosti nekog drugog ministarstva, ovaj sektor takoer izraujeamandmane na Ustav Kantona, Zakon o ministarstvima i sl. U sektoru rade dva struna lanaosoblja, iako je propisano da ih bude etiri. Veina poslova se izgleda odnosi na javnu upravu, a nena pravosue. Osim izrade regulative, dva lana osoblja sektora pripremaju i miljenja za ministra ozakonima koje izrade druga ministarstva, te daju savjete i komentare osoblju drugih ministarstavakoje radi na zakonodavnim projektima.

Zeniko-dobojski kanton

Kao to je sluaj i sa Kantonom Sarajevo, ovo Ministarstvo ima sektor za pravosue i praenjeizvrenja sankcija i mjera. Ova jedinica ima dva lana osoblja: pomonika ministra i pomonika zaraunovodstvo. Njihovi glavni zadaci izgleda da su upravne prirode, kao to je nalaenje prostorija


45/140

45

za sudove. Tokom intervjua, poslovi utvrivanja politike i izrade zakonske regulative nisu bilipominjani. Iako je predviena jedinica za zakonodavstvo u okviru Ministarstva, ona ne postoji.

Srednjobosanski kanton

Ovo Ministarstvo ima dvije jedinice za pravosue i za upravu. Pomonik ministra je jedina osobau odjeljenju za pravosue. Veinom se bavi poslovima upravne prirode. Izgleda da veinu poslovana izradi zakonske regulative obavlja kantonalni ured za zakonodavstvo.

Zapadno-hercegovaki kanton

I ovo Ministarstvo takoer ima dvije jedinice, ali je jedinica za pravosue dalje podijeljena najedinicu za izvrenje sankcija i jedinicu za pravnu pomo i zakonodavstvo. Ova jedinica imaukupno tri lana osoblja, ukljuujui tu i pomonika ministra, koji je rekao da veliki dio vremenaprovodi na izradi zakona, kao to to radi i slubenik za izvrenje krivinih sankcija.

Hercegovako-neretvanski kanton

Ovo Ministarstvo ima tri sektora za pravosue, upravu i upravni inspektorat. Budui da nemanikoga ko je zaduen za izradu zakonske regulative, izgleda da se osobno ministar aktivno angairana poslovima izrade zakonske regulative, ukljuujui i nedavnu pripremu novog zakona o sudskimtaksama, kao i na poslovima opte koordinacije vezi politike pravosua.

3.1.2.2 Resursi i znanje jezika

Openito izgleda da su ljudski i drugi resursi koji stoje na raspolaganju za pomokod kreiranjapolitike i izrade zakonske regulative prilino ogranieni. Budui da se mnogi lanovi osoblja koji suangairani na pitanjima politike pravosua takoer bave i raznim upravnim ili drugim poslovimakoji nisu s tim u vezi, nije mogue tano procijeniti njihov ukupan broj. Meutim, podpretpostavkom da e Ministarstvo pravde BiH popuniti osobljem svoju jedinicu za pravosue kaoto je bilo predloeno (ak i ako se uzme u obzir i popunjavanje novim osobljem kao to stoji unovom Pravilniku) i uzimajui u obzir angaman ostalog osoblja Ministarstva na ovim poslovima,te vrijeme koje provode entitetska i kantonalna ministarstva pravde na pitanjima politike sektorapravosua, ukljuujui tu i izvrenje kaznenih sankcija, ukupan broj strunog osoblja koje je naraspolaganju za ove poslove nije vei od 20 za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Meutim, kada se radi o kvalifikacijama, izgleda da je veina slubenika koji rade na poljupravosua i izrade zakonodavstva visoko kvalificirana, pri emu skoro svi imaju poloenpravosudni ispit, a mnogi i veliki broj godina radnog iskustva na radu u vladi i/ili u pravosuu.Ostali, i kada nemaju formalne pravne kvalifikacije, imaju znatnog iskustva u svom polju rada - kaonpr. zatvorski inspektori Federacije, koji se s vremena na vrijeme angairaju na izradi zakonskeregulative. Meutim, niko od njih nije nikada bio educiran o procesu planiranja politika ili izradezakonske regulative.18

18Proces izrade zakonske regulative i problemi koji nastaju zbog nedostatska edukacije i standardizacije stilova izradezakona, kako unutar pojedinih ministarstava tako i u svim ministarstvima, opisuju se detaljnije u izvjetajima tima zaAnalizu sistema u vezi procesa reforme javne uprave, u dijelu koji govori o izradi zakonske regulative vlada BiH,Federacije BiH, RS-a i Brko Distrikta.


46/140

46

Izgleda da izmeu pojedinih ministarstava pravde postoje odreeni dispariteti u vezi pravnih resursakoja im stoje na raspolaganju. Dok npr. Ministarstvo pravde Federacije BiH ima slobodan pristupbiblioteci Vrhovnog suda Federacije BiH (ove dvije institucije smjetene su u istoj zgradi),Ministarstvo RS-a oigledno ima tek skromnu biblioteku, koja se nalazi u linom kabinetu ministra.Veina ministarstava pravde se zadovoljava npr. time to prima slubena glasila, pri emu se ne

pretplauju na bilo kakve strane periodine pravne publikacije.

Samo Ministars

funkcionalni+pregled+sektora+pravosu%c4%91a+u+bih+-+zavr%c5%a1ni+izvje%c5%a1taj

Documents