fragmenti · 2 i m p r e s s u m f fragmenti Časopis studenata odsjeka za arheologiju broj 5....

F R A G M E N T I

f Br. 5 Zagreb • Prosinac 2017

…Ovaj peti broj časopisa Fragmenti pokazuje da

su studenti itekako sposobni sva stečena znanja i

vještine, usvojene tijekom studijskog programa,

praktično primijeniti u okviru određenih aktiv-

nosti arheološkog istraživačkog posla. Na nama

je da ih i dalje ohrabrujemo u tome i pružamo

im potporu, da ih potičemo na kritičko razmišl-

janje i usmjeravamo ih da samostalno procjenjuju

i analiziraju podatke i informacije kako bi se u

konačnici unaprijedila arheološka interpretacija.

Vjerujem da će ovaj broj Fragmenata potaknuti i

ostale studente arheologije da objave svoje radove u

nekom od budućih izdanja, a isto tako potaknuti

i nas nastavnike na neke nove pristupe, razmišl-

janja i ideje. Jer koliko mi učimo njih, toliko i oni

uče nas.

doc. dr.sc. Ina MiloglavF

RA

GM

EN

TI

f

fragmenti korice.indd 1 24.1.2018. 13:12:50

fFRAGMENTI

2

I M P R E S S U M f

FRAGMENTI

Časopis studenata Odsjeka za arheologijuBroj 5.

Zagreb, prosinac 2017.ISSN 1334-9678 Nakladnik: Filozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuUredništvo: Mia Marijan, Gabrijela Perhaj Recenzenti: dr. sc. Ina Miloglav, dr. sc. Rajna Šošić-Klindžić, dr. sc. Dino Demicheli,

dr. sc. Ana Pavlović, dr. sc. Tatjana Lolić, dr. sc. Andreja KudelićLektura: Katarina Kovačićek, Dora Horvat, Magdalena Janjić (Hrvatski jezik),

Filip Medar (Engleski jezik)Dizajn i prijelom: Boris Bui, FF pressTisak: Kolor klinika d.o.o., Zagreb

Naslovnica: Am�teatar u Saloni (fotogra�rala: M. Marijan)

Izdavanje �nancijski podupire Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.

3

SADRŽAJ

Mia Marijan, Gabrijela PerhajUvodna riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

KARTA LOKALITETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

TERENSKA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJAValerija Gligora, Doris Šugar, Ivor Hodulak, Zvonimir Nevistić

Dokumentiranje gradine Donji Gradac u Kolanu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Ivana PolančecTerenski pregled općine Đelekovec . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Katarina Šprem, Matko MaršićSustavni terenski pregled pakračko – lipičkog kraja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Jelena Šeskrt, Domagoj Bužanić, Darija Dunjko, Blaž Glavinić, Karla Ivak, Antonio Manhard, Ivan Vidović

Mapiranje arheološkog nalazišta Velić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

KONZERVACIJA I RESTAURACIJAValentina Lončarić

Prikaz arheološkog lokaliteta Zelingrad s osvrtom na trenutni prijedlog obnove . . . . 65

FRAGMENTI IZ ARHEOLOGIJELara Miklobušec

Kult Jupitera Dolihenskog i širenje dolihenske regije u provinciji Dalmaciji . . . . . . . 79

Filip BudićGrčka mitologija i hrvatska obala Jadrana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

POPIS SURADNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97

RECENZIJAIna Miloglav

‘Oživljavanje’ časopisa Fragmenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

5

Arheologija. Neka arheologija bude riječ kojom će započeti ovaj časopis jer je upravo njoj on posvećen.Priča o časopisu Fragmenti započinje još 2003. godine kada ga je pokrenuo Studentski klub arheologa (S.K.A.) Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nažalost, po odlasku generacije koja ga je stvorila, časopis se ugasio nakon samo četiri broja. Fragmenti su dugo čekali svoj red za obnovu, napomenimo, čak deset godina, no ovim su se izdanjem konačno vratili. Sjetimo se izreke: Tko čeka, taj i dočeka, a upravo smo je petim brojem Fragmenata i potvrdili.

Novi Fragmenti obuhvaćaju radove iz nekoliko kategorija, a to su: terenska arheološka istra-živanja, konzervacija i restauracija te fragmenti iz arheologije. Prva kategorija predstavlja rezultate arheoloških istraživanja koje su proteklih nekoliko godina studenti Odsjeka za ar-heologiju provodili samostalno, uz neposredno vodstvo profesora/mentora. Ponajprije se radi o terenskim pregledima, ali i dokumentiranju i mapiranju pojedinih lokaliteta. Radovi iz druge kategorije bave se prijedlogom konzervacije lokaliteta i restauratorskim zahvatima te popularizacijom arheologije. Naposlijetku, jedna je zasebna kategorija izdvojena za radove nastale na temelju proučavanja već objavljene literature koja se bavi određenom problemati-kom. Tu smo kategoriju nazvali Fragmenti iz arheologije.

Prije svega, željeli bismo zahvaliti svima koji su nam pomogli u izradi i objavi časopisa. Naj-veće zahvale upućujemo mentoricama dr. sc. Ini Miloglav i dr. sc. Rajni Šošić-Klindžić koje su od samoga početka podupirale našu ideju o ponovnom pokretanju časopisa i pomogle nam uveliko svojim savjetima. Odmah, još jednom zasluge idu dr. sc. Ini Miloglav koja je koordinirala recenziranje svih radova, ali i sama sudjelovala kao recenzent. Na stručnim re-cenzijama zahvaljujemo i dr. sc. Dini Demicheliju, dr. sc. Tatjani Lolić i dr. sc. Ani Pavlović. Od srca zahvaljujemo i dr. sc. Andreji Kudelić, također recenzentici, koja je možda i nesvje-sno zaslužna za ovaj projekt. Naime, pokazala nam je koliko je važno razmišljati, stvarati nove ideje i sudjelovati u projektima, a, prije sigurno više od dvije godine, bila je i jedna od prvih koja je podržala našu ideju i pridonijela stručnim savjetima istoj.

Nadalje, iskreno zahvaljujemo Filomeni Sirovici, jednoj od prvih urednika časopisa, koja nas je uputila u rad prethodnih brojeva te nam poklonila tiskana izdanja pomoću kojih smo uspjele slijediti nit vodilju prvotnih Fragmenata. Puno hvala i dr. sc. Marcelu Buriću i mag. ing. Izabeli Domazet koji su odgovorni za izradu internetske stranice Fragmenata. Velike zahvale za uspješan dovršetak ovog časopisa idu Borisu Buiju, voditelju FF-pressa, jer je u svoje ruke uzeo prijelom i tiskanje časopisa, a ono, također, ne bi bilo moguće bez �nancij-skih sredstava koja su omogućili Filozofski fakultet i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.

Naravno, valja se zahvaliti autorima čiji radovi i čine ovaj časopis: Filipu Budiću, Domagoju Bužaniću, Dariji Dunjko, Blažu Glaviniću, Valeriji Gligori, Ivoru Hodulaku, Karli Ivak, Valentini Lončarić, Antoniu Manhardu, Matku Maršiću, Lari Miklobušec, Zvonimiru Ne-vistiću, Ivani Polančec, Jeleni Šekrst, Katarini Šprem, Doris Šugar i Ivanu Vidoviću. Posebne zahvale upućujemo i studentima koji su nesebično izdvojili svoje vrijeme kako bi pregledali

66

Uvod

f

i lektorirali radove, studenticama kroatistike: Dori Horvat, Magdaleni Janjić i Katarini Ko-vačićek te Filipu Medaru, studentu anglistike i arheologije, koji je ispravio sažetke radova na engleskom jeziku.

Do idućeg broja časopisa nadamo se da će njegova obnova u obliku broja 5 potaknuti barem neke od studenata da odluče proučiti koju od njima omiljenih tema i ohrabre se prikazati rezultate svojih projekata u budućim Fragmentima.

Uredništvo

Karta lokaliteta

7nº5, 2017 f

Kartu izradila: Nina Marijan

TERENSKA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

f

11

Valerija Gligora, Doris Šugar, Ivor Hodulak i Zvonimir Nevistić

Dokumentiranje gradine Donji Gradac u Kolanu

Selo Kolan, smješteno u unutrašnjosti otoka Paga, obiluje arheološkom baštinom koja do-sad nije detaljno istraživana, osim u sklopu projekata koji se odnose na lokalitete i nalaze cijelog otoka Paga. Područje su još u prapovijesti naselili Liburni, što nam dokazuju ostaci gradina na brežuljcima oko Kolana. Ovim rekognosciranjem obuhvaćena je samo jedna od njih, i to ona na položaju Donji Gradac, koja je bila i djelomično uništena tijekom gradnje lokalne ceste 1970-ih godina. Interdisciplinarnim pristupom, rekognosciranjem terena i geodetskom izmjerom mjernom stanicom i GNSS prijamnikom, pokušalo se dobi-ti bolji uvid u dinamiku naseljavanja otoka, a posebno područja Kolana, u prapovijesno vrijeme.

Ključne riječi: Pag, Kolan, gradina, rekognosciranje

12


f nº5, 2017

Studentski projekt Intenzivan terenski pregled Kolanjskog polja i okolice pri-javljen je 2014. godine pod mentorstvom dr. sc. Ane Pavlović sa Sveuči-lišta u Zagrebu i komentorstvom dr. sc. Anamarije Kurilić sa Sveučilišta u Zadru. Voditelji projekta studenti su Sveučilišta u Zagrebu: Valerija Gligora i Doris Šugar s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta te Ivor Hodulak i Zvonimir Nevistić s Geodetskog fakulteta. Cilj projekta bio je obići poznate lo-kalitete na području općine Kolan te interdisciplinarnim pristupom dokumen-tirati određene lokalitete. Terenski pregled je trajao od 1. do 10. rujna 2014., a uz voditelje, sudjelovali su Janko Gašpar i Jelena Maslać, studenti Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta. Općina Kolan je �nancirala projekt te je zbog raspoloživih sredstava dokumentiran samo lokalitet Donji Gradac. Projekt je 2015. godine nagrađen Posebnom Rektorovom nagradom.

Kolan je smješten u unutrašnjosti otoka Paga, u udolini među vrhovima Gra-dac, Nebeska i Brizi (sl. 1). Nalazi se između dvaju najvećih naselja na oto-ku Pagu, grada Paga i Novalje. Područje Kolana naseljeno je od prapovijesti, što nam potvrđuju ostaci gradina i brojni prapovijesni grobovi pronađeni na okolnim pašnjacima (Pasja gramača, Drage, Rankovac, Beledvir, Kavrle) s dje-lomično sačuvanim grobnim prilozima (Kurilić i Oštarić 2013). Kontinuitet naseljenosti na otoku nastavlja se i u vrijeme rimske vladavine. Naime, na po-dručju mjesta nalazio se vodovod koji je s izvora u Kolanjskom polju, današnjeg Bunara, odvodio vodu do rimskog naselja Cissa u kojoj je stolovala rimska obi-telj Kalpurnijevaca (Ilakovac 2008). Na rubovima Kolanjskog polja pronađeni su i mogući ostaci villa rustica i sličnih antičkih objekata kao što su Kavrle, Ograda, Polačine, Jurevice, Ranakovac, Lazić, Didine i Stomorica (Kurilić i Oštarić 2013). Na području općine Kolan su djelomično sačuvane srednjovje-kovne crkvice: sv. Vid iz 1348. godine, sv. Marko iz 1493. godine, sv. Duh iz 1391. godine, sv. Marija iz 1393. godine i sv. Jerolim iz kraja 15. stoljeća (Hilje 2011). Sustavna arheološka istraživanja na području općine Kolan dosada nisu provedena, osim u sklopu rekognosciranja cijelog otoka. Šime Batović provodio je rekognosciranje zadarskog arhipelaga te je u to uključio i lokalitete s otoka Paga (Batović 1989). Važno je spomenuti i Emila Hilju koji donosi pregled srednjovjekovnih spomenika otoka Paga (Hilje 1999), Borisa Ilakovca koji se detaljno bavio antičkim vodovodima na otoku Pagu (Ilakovac 2008) te Ana-mariju Kurilić i Ivu Oštarića koji su donijeli pregled svih poznatih lokaliteta na otoku Pagu (Kurilić i Oštarić 2013). Uz već spomenute lokalitete, poznati su prapovijesni lokaliteti Gornji Gradac, Gračišće, Pešandovo i Šuprahini sta-ni, Punta Mišnjaka i školjić Mišnjak, Olišnjak, Sv. Vid, dok su Gajac, Gajčić, Donja Punta, Kaldova čelnica, Motišnjak (Šugarove livade), Križine-Šupradin-ka-Draga, Budonjica-Smrdelje antički (Kurilić i Oštarić 2013). Kamene gomile zabilježene su i na lokalitetima Kaštel, Ludvikova slatina, Pavina slatina, Trevov stan i Donja Punta, Konjar, Vele i Male grbe (Kurilić i Oštarić 2013).

UVOD

POVIJESNI PRE-GLED

13


nº5, 2017 f

Slika 1: Položaj Donjeg Gradca na karti otoka Paga (izradila: V. Gligora).

Kolanjsko polje jedno je od dvaju najplodnijih područja otoka Paga pa ni ne čudi velik broj lokaliteta koji se tamo nalaze. Donji Gradac (sl. 2) jedna je od triju prapovijesnih gradina koje okružuju prostor Kolanjskog polja te je djelo-mično uništena gradnjom ceste 70-ih godina prošlog stoljeća.

Slika 2: Pogled na Donji Gradac (fotografirala: V. Gligora).

PROVEDBA PROJEKTA

14


f nº5, 2017

Zbog ograničenih sredstava i devastacije ovog lokaliteta, cilj nam je bio doku-mentirati postojeće stanje gradine. Rad na terenu (sl. 3) trajao je 10 dana i ovisio je o vremenskim prilikama. Početkom su rujna jaka bura i česta kiša otežavali rad s mjernom stanicom i GNSS prijamnikom.

Slika 3: Terenski rad (fotografirala: V. Gligora).

Uz prapovijesnu gradinu uočeno je i nekoliko kamenih gomila koje su također snimljene geodetskom opremom. Uz gradinu se nalazi i pretpostavljeni dio ne-kadašnjeg unutarnjeg bedema same gradine. Primijećeni su i kameni ostaci koji bi se mogli pripisati dijelovima vanjskog bedema gradine. Pregledavajući sate-litske snimke te pregledne karte katastra uočili smo put (sl. 4) koji od Donjeg Gradca vodi do Bocunića, kamene gomile.

Slika 4: Južni dio puta i gomila Bocunić (fotografirala: V. Gligora).

15


nº5, 2017 f

S obzirom na nedostatak institucija za pohranu nalaza na području Općine Ko-lan te izrazito kamenit i brdovit teren, pa na kraju i devastaciju samog lokaliteta, odlučili smo se usmjeriti na dokumentiranje, a ne na prikupljanje površinskih nalaza intenzivnim terenskim pregledom. Položaj slučajnih nalaza snimljen je totalnom stanicom, a radi se isključivo o malom broju fragmenata keramike (sl. 5). Prikupljeni površinski nalazi su u obradi.

Slika 5: Površinski nalazi s lokaliteta Donji Gradac (fotografirala: D. Šugar).

Samom geodetskom izmjerom pokušali smo što detaljnije izmjeriti i vizualizirati karakteristične dijelove terena, gomile i ostataka bedema da bi se uvidjelo stanje te iz planova pokušalo razaznati oblik nekadašnje gradine te pokazati kako to danas izgleda na samome terenu. Katastarske čestice obuhvaćene izmjerom u ovom projektu su: 3806/1, 3806/2, 3808 i 3829 (sl. 6), katastarske općine Ko-lan, PUK Zadar i ispostava Pag. Ulaz u pojedinu parcelu od koje kreće pristup prema gradini nalazi se na nadmorskoj visini od 87 metara. Odatle se usponom od 215 metara po brdovitom terenu prosječnog nagiba 23% penje prema samoj gradini koja se nalazi na prosječnoj visini od 143 metra. Radi određivanja nagiba uspona i vizualizacije pristupnog terena prema gradini te u svrhu bolje orijenta-cije na samomu planu, izmjera je obuhvatila i sam uspon prema gradini te dio ceste Kolan – Mandre. Cijelo područje koje je obuhvaćeno izmjerom zauzima površinu od 69 982m2 1, dok sama gradina na vrhu zauzima 60 500 m2, a njen promjer je 190 metara. Gradina se proteže parcelama katastarskog broja 3806/1 i 3086/2. Na parceli 3808 izmjerene su dvije karakteristične gomile na području od 3626 m2, dok je na parceli 3829 izmjerena najveća gomila od svih pet, gomila Bocunić, na području izmjere koje je obuhvaćalo 2856 m2.

METODOLOGIJA RADA

1 Područje izmjere obuhvaća i pristupni teren te dio pristupne ceste.

16


f nº5, 2017

Slika 6: Područje izmjere na DOF-u (izradili: Z. Nevistić i I. Hodulak).

Teren je sniman dvjema različitim metodama, GNSS – GPS RTK2 i polarnom metodom snimanja. Za GNSS tehniku snimanja korišten je GPS prijamnik Topcon GR-3, dok se polarna metoda radila mjernom stanicom Topcon Cygnus KS – 102 serija 2LS. GPS prijemnik korišten je za izmjeru karakterističnih te-renskih točaka te se njime postavljala geodetska osnova za snimanje stajališnih i orijentacijskih točakaza polarnu metodu, kojom su snimani detalji na samome terenu, a najviše gomile. Pomoću GPS prijamnika postavljene su četiri točke geodetske osnove na mjestima koja su bila povoljna za snimanje detalja. Mje-renje se provodilo u trideset epoha u sustavu HTRS96/TM te je kao konačna koordinata točke osnove uzeta sredina iz tih mjerenja. Koordinate svih mjere-nih točaka nalaze se u HTRS96/TM ravninskom koordinatnom sustavu, pu-nog imena Hrvatski terestički referentni sustav za epohu 1995.55 u projekciji Transverse Mercator. Ukupno su izmjerene 3453 točke (sl. 7), od toga 2467 RTK metodom pomoću GPS prijamnika, a 986 točaka izmjereno je polarnom metodom pomoću totalne stanice.

2 GNSS – GPS RTK = Global Navigation Satelitte System – Global Positioning System metodom u realnom vremenu.

17


nº5, 2017 f

Slika 7: Područje izmjere oblakom točaka (izradili: Z. Nevistić i I. Hodulak).

Za izradu plana izmjere (sl. 8 i 9) korišten je software AutoCAD Map 3D u kojemu su iscrtani: plan izmjerenog stanja te su napravljeni i primjereni planovi u različitim mjerilima, prikaz terena s izohipsama kako bi se dobio uvid u visin-sko stanjete 3D vizualizacija cjelokupnog terena. Na samome planu označene su sve izmjerene gomile na terenu, ostaci gradine s pružanjima bedema, suhozidi na pripadnim parcelama, lokacije nalaza keramike, pristupne ceste, ostaci stare ceste na gradini i dr.

Slika 8: Prikaz područja izmjere (izradili: I. Hodulak, Z. Nevistić, V. Gligora i D. Šugar).

18


f nº5, 2017

Slika 9: Prikaz područja izmjere sa sjenama (izradili: I. Hodulak, Z. Nevistić, V. Gligora i D. Šugar).

Osim AutoCAD-a korišten je software GRASS 6.4.4 za izradu reljefa sjene hipsometrijske skale boja. U GRASS-u je korištena metoda izrade modela r.surf.nnbathy koja je ugrađena u sam software. Ova metoda na temelju prethodno unesenih vektorskih podataka, koji su kasnije pretvoreni u rasterske, interpo-lira reljef između točaka na temelju TIN3 mreže, dobivene Delunay metodom4 (Laza 2015). Metodom r.surf.nnbathy dobiven je elevacijski model5,a na temelju kojeg je izrađenreljef sjene (r.shaded.relief ) i izrađena hipsometrijska skala boja za područje izmjere. Za 3D vizualizaciju karakterističnih gomila izmjerenih na terenu korišten je Golden Surfer 12 software. Odabrana metoda interpolacije je Kriging metoda6 za koju je analizom ustanovljeno da daje najvjerniji prikaz sta-nja na terenu. Uz svaku 3D vizualizaciju mrežnim i hipsometrijskim modelom napravljeni su i plan izohipsi (sl. 10), reljef sjena te pro�l terena.

3 TIN = Triangulated irregular network.4 Delunay metoda je metoda triangulacije danih diskretnih točaka u nepravilnu mrežu

trokuta.5 3D model s poznatim visinama.6 Kriging je statistička metoda procjene temeljena na upotrebi postojećih podataka na

kontrolnim točkama kojima su dodijeljeni odgovarajući težinski koe�cijenti. Spada u geostatističke metode interpolacije te se vrlo često upotrebljava u kartiranju i izradi modela terena.

19


nº5, 2017 f

Slika 10: Prikaz izohipsama gomile Bocunić, Vela Gramača i Gomile 1 (izradili: Z. Nevistić i I. Hodulak).

Studentski projekt Intenzivan terenski pregled Kolanjskog polja i okolice pokrenut je s ciljem upoznavanja arheološke, ali i lokalne zajednice s potencijalom ovog područja. U kratkom vremenskom periodu kojeg smo imali za rad na terenu ni-smo bili u mogućnosti ostvariti sve ciljeve te se nadamo nastavku ovog projek-ta. Istraživanjem prapovijesne gradine Donji Gradac, postavili smo temelje za istraživanje lokaliteta Gornji Gradac i sv. Vid koji svojim položajem mogu pru-žiti bolji uvid u dinamiku naseljavanja otoka u prapovijesno vrijeme. Posebno je zanimljiva prapovijesna gradina na kojoj je sagrađena crkva sv. Vida, koja datira iz srednjeg vijeka. Činjenica kako je to i najviša točka otoka Paga sigurno uka-zuje na važnost ovog lokaliteta kroz povijest (Šonje 1995). Suradnja s kolegama s Geodetskog fakulteta pružila nam je bogatiji uvid u lokalitet Donji Gradac te smo zahvaljujući interdisciplinarnom pristupu i geodetskoj dokumentaciji do-bili informacije koje bi nam možda promakle samo obilaskom terena. Područje općine Kolan, a Kolanjsko polje i njegova okolica posebno, ima veliki potencijal za buduća arheološka istraživanja, bilo u obliku intenzivnih terenskih pregleda, bilo u obliku sustavnih istraživanja, te se nadamo da smo ovim projektom uka-zali na djelić tog potencijala i postavili temelje za buduća istraživanja.

Batović 1973 Batović, Šime. „Prapovijesni ostaci na zadarskim otoci-ma.“ Diadora, vol. 6, Zadar, 1973, pp. 5-105.

Batović 1989 ---. „Istraživanje prapovijesti sjeverne Dalmacije od 1984. do 1988. godine.“ Diadora, vol. 11, Zadar, 1989, pp. 5-57.

Cigrovski Detelić 2009 Cigrovski Detelić, Brankica. Topogra�ja, prezentacije s predavanja, Geodetski fakultet Zagreb, 2009.

Džapo 2009 Džapo, Marko. Kartografski ključ, rukopis, Zagreb, 2009.Džapo 2010 ---. Izmjera zemljišta, skripta, Zagreb, 2010.Frančula 2004 Frančula, Nedjeljko. Digitalna kartogra�ja. Zagreb, 2004.

ZAKLJUČAK

BIBLIOGRAFIJA

20


f nº5, 2017

Friščić 2003 Friščić, Josip. Otok Pag na starim kartografskim prikazima. Zadar, 2003.

Hilje 1999 Hilje, Emil. Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu. Zadar, 1999.

Hilje 2011 ---. „Spomenici povijesnog graditeljstva na otoku Pagu.“ Toponimija otoka Paga, ur. Vladimir Skračić,Zadar, 2011, pp. 93-181.

Ilakovac 2008 Ilakovac, Boris. „Roman Aqueducts on the Island of Pag.“ Vjesnik Arheološkog muzejau Zagrebu, vol. 41, Zagreb, 2008, pp. 129-166.

Kurilić i Oštarić 2013 Kurilić, Anamarija i Ivo Oštarić. Arheološka karta otoka Paga. Zagreb, 2013.

Kuveždić, Viličić 2013 Kuveždić, Ana i Marina Viličić. Digitalna kartogra�ja, prezentacije s vježbi i predavanja, Geodetski fakultet Za-greb, 2013.

Laza 2015 Laza, Adam. GRASS GIS manual:r.surf.nnbathy, OSGe-oREL, Czech Technical University, Prag 2015.

Oštarić 2013 Oštarić, Ivo. “Pregledni prikaz povijesti Kolana od prapo-vijesti do danas.“ Kolan – Prošlost i sadašnjost, ur. J. Bala-banić, Zagreb, 2013, pp. 33-51.

Poslončec-Petrić et al.2007 Poslončec-Petrić, Vesna et al. „Povezanost geodezije i arhe-ologije u suvremenoj geovizualizaciji.“ Kartogra�ja i geoin-formacije.“, vol. 6, Zagreb, 2007, pp. 199-207.

Šonje 1995 Šonje, Ante. „Svetovidov kult na otoku Pagu.“, Dometi, br. 7-12, Rijeka, 1995, pp. 107-118.

21


nº5, 2017 f

Documenting the Donji Gradac Hillfort in Kolan

�e village of Kolan, situated in the interior of the island of Pag, is rich with archaeological heritage which has never been subjected to extensive research, apart from projects relating to the sites of the entire island. �e area has been populated since prehistory by the Liburni, as can be seen in the remnants of their hillforts on the hills surrounding Kolan. However, only the hillfort located on the position of Donji Gradac has been covered in this �eld survey. �e hillfort has unfortunately been partially destroyed in the 1970s during the construction of a local road. Using an interdisciplinary approach, �eld and geodesic surveying, an attempt has been made to obtain a better view into the dynamics of island colonisation, especially of the village of Kolan, in prehistory.

Because of limited resources and the devastation of this site, our goal was to document the existing condition of the hillfort. Field work lasted for 10 days and was dependent on weather conditions. Given the lack of storage facilities in the Kolan municipality and the extremely rocky and hilly terrain, we decided to focus on documenting rather than collecting surface �nds by intensive �eld surveying.

By means of geodetic surveying, we tried to measure and visualize characteristic parts of the terrain, stone heaps, and the remains of the rampart, in order to obtain a layout of the hillfort from the plans. �e terrain was surveyed using two di�erent methods, GNSS - GPS RTK and the polar recording method. For the GNSS recording technique, a Topcon GR-3 GPS receiver was used, whereas a Topcon Cygnus KS-102 Series 2LS was used for the polar recording method. A plan of the taken measurements, horizontal terrain contours, and a 3D visualization of the entire terrain were created using AutoCAD Map 3D software. In addi-tion to AutoCAD, GRASS 6.4.4 software was used to create a shaded relief of hypsometric colour scales.

�e Kolan municipality area, especially Kolanjsko polje and its surroundings, has great po-tential for future archaeological research, either in the form of intensive �eld surveying, or systematic research. We hope that, with the help of this project, we have pointed to a fraction of this potential and laid the foundations for future research.

Key words: Pag, Kolan, hillfort, �eld survey

22


f nº5, 2017

23

Ivana Polančec

Terenski pregled općine Đelekovec

Od 2014. godine na području Gornje Podravine provode se sustavni terenski pregledi koje je pokrenuo Institut za arheologiju u suradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fa-kulteta u Zagrebu i Arheološkim muzejom u Zagrebu. Studentski projekt iz 2016. godine ‘Terenski pregled općine Đelekovec’ nastavak je tih istraživanja i proveden je na isti način i upotrebom istih metoda te predstavlja prvu od dviju kampanja istraživanja na trasi Đe-lekovec, čiji je cilj prikupiti podatke o distribuciji površinskoga arheološkog materijala na zadanom području, kao odrazu obrazaca njegova korištenja kroz sva razdoblja prošlosti. Ovim su člankom prikazani njegovi najvažniji i, za širu javnost, najzanimljiviji rezultati, upravo zato što će u svojoj cijelosti biti prezentirani nakon druge kampanje i obrade ma-terijala. Pregledom iz 2016. godine istražene su 143 lokacije i četiri tvorevine na ukupno četirima položajima trase Đelekovec. Valja istaknuti značajniju količinu antičkog keramič-kog materijala (1. – 3. st. n. e.) na položaju Brestovec 1, koji je općenito nalazima najboga-tiji položaj među četirima istraženima, zatim keramiku iz 15. stoljeća s položaja Brestovec 2, sestercij Faustine Auguste II i brončanu iglu za odjeću, također s položaja Brestovec 1 te lule s položaja Bezje. Nastavak istraživanja na trasi Đelekovec, na položajima 5, 6 i 7, uz sam glavni tok rijeke Drave, predviđen je za jesen 2017. godine.

Ključne riječi: Đelekovec, Drava, sustavni terenski pregled, Podravina, metodologija

24


f nº5, 2017

T erenski pregled općine Đelekovec studentski je projekt koji je 2016. godine pokrenula grupa studenata Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s područja općine Đelekovec i grada Koprivni-ce. Projekt je vodila studentica Ivana Polančec, a uz nju su sudjelovali Izabela Andrašić, Ivan Kadija, Eugen Lovro Kebet, Iva Levak i Iva Mikačić, dok su mentorice projekta bile dr. sc. Ina Miloglav, doc. s Odsjeka za arheologiju i dr. sc. Andreja Kudelić s Instituta za arheologiju. Terenski pregled proveden je u razdoblju od 24. do 29. listopada 2016. godine.

Općina Đelekovec nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji, desetak kilome-tara od Koprivnice, uz rijeku Dravu i granicu s Mađarskom, a obuhvaća nase-lja Đelekovec i Imbriovec. Na ovom se prostoru intenzivnom poljoprivrednom obradom uništava velik broj arheoloških lokaliteta (Šulc 1989), o čemu svjedoči i velika zbirka nalaza s ovog područja iz kulturno-povijesne zbirke Zvijerac, koja se nalazi u obližnjem mjestu Torčec. Istraživano područje je strateški izuzetno važan položaj, osobito za razdoblje ranog srednjeg vijeka (Sekelj Ivančan 2010: 301-331), antiku i prapovijesna razdoblja. Pretpostavka je da se u blizini nalazio značajan prijelaz preko rijeke Drave, koja je zajedno sa svojim pritocima i rukav-cima često naplavljivala ovaj prostor i kroz povijest mnogo puta promijenila tok. Unatoč činjenici da ovo područje ima velik arheološki potencijal, arheološka

UVOD

OPĆINA ĐELEKOVEC

Slika 1: Geografski položaj općine Đelekovec (izvor: Arkod).

25

Ivana Polančec

nº5, 2017 f

istraživanja na širem prostoru tek su u posljednje vrijeme sustavno provođena, a nalazi iz zbirke Zvijerac su slučajni ili ciljano prikupljani na topografski značaj-nim lokacijama (Čimin 2015: 15-17). Ipak, oni svjedoče o prostoru intenzivnih ljudskih aktivnosti. Površinski arheološki materijal, njegova distribucija i učesta-lost predstavljaju izvor podataka do kojih je bilo moguće doći samo sustavnim i metodološki utemeljenim pristupom – sustavnim terenskim pregledom (Kude-lić et al. 2015: 104; Kudelić i Sirovica 2015: 192).

Postavljeno je nekoliko glavnih ciljeva ovog terenskog pregleda. Prvenstveno, trebalo je utvrditi položaje i distribuciju arheoloških lokaliteta na odabranom području kako bi se formirala baza podataka za buduća planirana istraživanja na istom prostoru. Zatim, upotpuniti podatke o naseljavanju močvarnih pod-ručja Gornje Podravine i prostora uz rijeku Dravu općenito. Nadalje, na osnovi distribucije i analize površinskog arheološkog materijala pokušati utvrditi distri-buciju naselja iz svih razdoblja prošlosti, rekonstruirati komunikacijske putove i utvrditi položaj mogućeg prijelaza preko rijeke Drave. Primjenom nedestruk-tivne metode arheoloških istraživanja željelo se dokumentirati postojeće stanje arheološke baštine na prostoru općine Đelekovec i pokušati razumjeti kako se prostor koristio u prošlosti.

Po završetku istraživanja, jedan je od ciljeva bila i prezentacija rezultata koja je održana na Odsjeku za arheologiju početkom 2017. godine, a s obzirom na to da je prijavljen i studentski projekt Druga kampanja terenskog pregleda općine Đelekovec za 2017. godinu, u planu je cjelokupne rezultate prikazati na Filozof-skom fakultetu i predstaviti ih široj javnosti po završetku projekta.

Ovaj terenski pregled svojevrsni je nastavak kampanja terenskog pregleda Gor-nje Podravine provedenih 2014. godine na trasi 1-Hlebine i 2015. godine na trasi 2-Sigetec, koje je proveo Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Za-grebu u suradnji s Institutom za arheologiju i Arheološkim muzejom u Zagrebu te se metodologija ovog istraživanja nastavlja na već postavljenu metodologiju prijašnjih istraživanja (Kudelić et al. 2015; Kudelić i Sirovica 2015; Kudelić et al. 2017.).

Prije samog istraživanja, uz konzultacije s lokalnim stanovništvom, obiteljima studenata i arheologom amaterom iz obližnjeg mjesta Torčeca, Ivanom Zvijer-cem, određen je cjelokupni prostor istraživanja, dogovorno imenovan trasa Đe-lekovec.

METODOLOGIJA

CILJEVI PROJEKTA

26


f nº5, 2017

Slika 2: Prostor trase Đelekovec podijeljen na sedam položaja (izradila: I. Miloglav).

Područje ucrtano na karte, podijeljeno je na manje prostorne jedinice nazva-ne položaji, koji su razdijeljeni na još manje jedinice koje obuhvaćaju površinu jedne njive ili parcele, a nazvane su lokacije. Lokacije u sustavnom terenskom pregledu predstavljaju osnovnu jedinicu pregleda. Položaja je u prvotnom planu bilo sedam, no uspješno su pregledana četiri: Volače-Log, Brestovec 1, Brestovec 2 i Bezje (sl. 2). Prvi položaj sjeveroistočno od sela Pustakovec dobio je naziv prema toponimima Volače i Log, a imao je 35 lokacija pogodnih za pregled. Najveći položaj, Brestovec, podijeljen je na dva dijela, Brestovec 1 i Brestovec 2, radi lakšeg snalaženja, od kojih je prvi dio imao 60, a drugi 13 lokacija. Po-sljednji pregledani položaj bilo je Bezje, zvano još i Bezjakovo, Bezjakov breg ili Brezje, s ukupno 35 lokacija. Lokacije su numerirane redoslijedom pregleda-vanja i označene na karti. Ukupno su pregledane 143 lokacije. Temeljni uvjet za izvođenje terenskog pregleda je vidljivost, na koju utječu vremenske prilike i obrađenost tla. S obzirom na to da je kraj listopada razdoblje u kojem je još uvijek uglavnom vedro, a većina poljoprivrednih površina obrađena (izorana, istanjurana ili izdrljana), to je vrijeme bilo najpogodnije za izvedbu terenskog pregleda. U terenskoj dokumentaciji vidljivost je označavana opisnom skalom kao loša, dobra ili odlična te postotkom. Lokacije koje su imale vidljivost manju

27

Ivana Polančec

nº5, 2017 f

od 50% nisu pregledane. U terenskom pregledu sudjelovalo je osam sudionika – svi zajedno ili podijeljeni u dvije skupine. Svaka pojedina lokacija pregledavana je u usporednim linijama međusobno razmaknutim 10 – 15 m, u vremenskom intervalu od minute i pol (sl. 4). Položaj svakog sudionika na početku te posljed-njeg u redu nakon isteka minute i pol snimljen je GPS-om. Svaka se lokacija fotogra�rala. Nakon svakog intervala zabilježen je zbroj nalaza u svakoj liniji. Prikupljan je samo dijagnostički značajan (rub, ručka, dno keramičke posude, ukrašeni ulomci) ili rijedak materijal za ovaj prostor (litika, metal, staklo), dok sitni fragmenti keramike ili opeke nisu prikupljani, već samo pribrajani uku-pnom zbroju nalaza. Na lokacijama su dokumentirane ukupno četiri tvorevine, sve na položaju 2 – Brestovec 1, koje su u ovom slučaju bile nakupine nagorene zemlje i vapna bez tragova ugljena ili organskih ostataka.

Po završetku terenskog istraživanja, materijal je opran, signiran i datiran, izrađe-ne su tablice s pregledom količine, datacije i vrste materijala za svaku pojedinu lokaciju prema položajima svakog pojedinog sudionika snimljenih GPS-om te su ti podaci digitalno obrađeni u GIS sustavu kako bi se dobio pregled distribu-cije površinskoga arheološkog materijala na zadanom području (sl. 3).

Slika 3: Pregledani položaji s označenim pregledanim lokacijama (izradio: M. Vuković).

28


f nº5, 2017

Slika 4: Sustavni terenski pregled u tijeku (fotografirala: A. Kudelić).

Pregledom materijala nakon njegova pranja utvrđeno je da je zastupljen prapo-vijesni, antički, srednjovjekovni i novovjekovni te recentni materijal, odnosno da je pregledani prostor bio naseljavan kroz sva razdoblja ljudske prošlosti. Od keramičkih nalaza vrijedi istaknuti ulomke poklopca antičke peke, mortarium-a, tj. tarionika, ulomak dna posude izrađen od terrae sigillatae i nekoliko uloma-ka novovjekovnih lula (sl. 6, 7). Na položaju Brestovec 2, dogovorena trasa je proširena jer je primijećena manja količina keramike iz ranog novog vijeka (15. st.), kakva nije viđena na ostalim lokacijama. Od metalnih je nalaza pronađen vrijedan brončani sestercij s prikazom Faustine Auguste II (RIC 1634)1, supruge cara Marka Aurelija, na aversu, i s prikazom božanstva plodnosti i obilja Fecun-ditas s dvijema služavkama i dvoje djece u naručju na reversu (sl. 8). Sestercij na sebi ima oznaku SC, kraticu za izraz senatus consultum, što znači da je njegovo kovanje odobrio rimski senat, a kovan je u Rimu u razdoblju između 157. i 161. godine n. e., i primjerak brončane igle. Oba su nalaza pronađena zajedno s najvećim dijelom antičke keramike na položaju Brestovec 1. Svi antički nalazi datiraju iz razdoblja od 1. do 3. st. Od ostalih vrijednih nalaza, tu su fragmenti kamenih bruseva, nekoliko komada litike i stakla. Od recentnijeg materijala primijećen je veći broj metalnih alatki, dijelova poljoprivrednih strojeva i veći

1 RIC 1634; Cohen 93; Sear -. „Faustina II, ca 157-161 AD. AE sestertius. 23.07 gr, 32.49 mm.“2 GNSS – GPS RTK = Global Navigation Satelitte System – Global Positioning System metodom u realnom vremenu.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

29

Ivana Polančec

nº5, 2017 f

broj čahura metaka lovačkih puški; naime, zbog obilja šuma, Podravina je danas, a bila je i u prošlosti, vrlo prikladna lokacija za lov.

Što se distribucije nalaza tiče, primijećeno je da na prvom pregledanom položa-ju, Volače-Log, nalaza ima najmanje i oni su uglavnom srednjovjekovni, novo-vjekovni ili recentni. Drugi položaj, Brestovec, bio je najveći i, zbog neposredne blizine Drave i bogatstva šume, najbogatiji nalazima svih vrsta materijala i iz svih razdoblja ljudske prošlosti od prapovijesti do sadašnjosti. Na tom su polo-žaju pronađeni svi navedeni istaknuti keramički i metalni nalazi, osim nekoliko novovjekovnih keramičkih lula koje su izašle na površinu na položaju Bezje, gdje je uz njih pronađen materijal koji može datirati u prapovijest, antiku i novi vijek. Zanimljivo je da, iako je Brestovec prema pričama u vrijeme srednjega vijeka bio selo, tamo prevladavaju nalazi iz ranijih i kasnijih razdoblja nad sred-njovjekovnima.

Slika 5: Primjer distribucije nalaza prema vrsti materijala i dataciji na položaju 4 – Bezje (izradio: M. Vuković).

30


f nº5, 2017

Slika 6: Nalazi datirani u razdoblje antike s položaja Brestovec 1 – dno posude terra sig-illata (2 i 3) te primjer cijele posude (1), fragment poklopca peke (3) te ulomci tarionika - mortarium (5 i 6) (fotografije: 1 - Wikiwand.com, 2-6 – I. Andrašić).

Slika 7: Fragmenti keramičkih lula s položaja Bezje (fotografirala: I. Andrašić).

31

Ivana Polančec

nº5, 2017 f

Slika 8: Metalni nalazi: brončana igla za odjeću i sestercij s prikazom Faustine Auguste II (fotografirala: I. Andrašić).

Terenskim pregledom općine Đelekovec ostvaren je veći dio postavljenih ciljeva terenskog pregleda. Dobivena je distribucija arheološkog materijala na dosad neistraženom prostoru te je dobiven pregled naseljenosti kroz sva razdoblja ljud-ske prošlosti, a on proširuje bazu podataka dobivenu istraživanjima iz 2014. i 2015. godine. Međutim, studentski projekt Terenski pregled općine Đelekovec predstavlja tek komadić slagalice, odnosno tek jednu od više kampanja terenskih pregleda prostora Gornje Podravine, stoga je ovim člankom predstavljen tek pregled najznačajnijih rezultata ovoga istraživanja.

Nastavak istraživanja na istoj trasi planiran je za kraj 2017. godine, nakon čega će se moći izraditi detaljnija analiza, predstaviti distribucija nalaza na širem pro-storu Podravine i predstaviti rezultati u cijelosti. Također, predviđen je posljed-nji sustavni terenski pregled na tom prostoru, na trasi Torčec, koji će provesti Institut za arheologiju u suradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakul-teta i Arheološkim muzejom u Zagrebu.

ZAKLJUČAK

32


f nº5, 2017

Čimin 2015 Čimin, Robert. „Arheološka nalazišta u općini Đelekovec.“ Scientia Podraviana : glasilo Povijesnog društva Koprivnica, br. 29, Koprivnica, 2015, pp. 15-17.

Kudelić i Sirovica 2015 Kudelić, Andreja i Filomena Sirovica. „Prikaz rezultata dru-ge faze sustavnoga terenskog pregleda gornje Podravine.“ Annales Instituti Archaeologici: Godišnjak Instituta za ar-heologiju. vol. XII, 2015, pp. 192-195.

Kudelić et al. 2015 Kudelić, Andreja et al. „Prikaz rezultata prve faze sustavno-ga terenskog pregleda gornje Podravine.“ Annales Instituti Archaeologici: Godišnjak Instituta za arheologiju. vol. 11, 2015, pp. 104-108.

Kudelić et al. 2017 Kudelić, Andreja et al. „Terenski pregled Gornje Podra-vine – analiza učestalosti i distribucije srednjovjekovnog površinskog materijala.“ Zbornik radova 2. međunarodnog znanstvenog skupa Srednjovjekovna naselja u svjetlu arhe-oloških izvora, Serta Instituti Arhaeologici 6, 2017, pp. 473-482.

Sekelj Ivančan 2010 Sekelj Ivančan, Tajana. „Podravina u ranom srednjem vije-ku.“ Monographiae Instituti archaeologici 2, Zagreb 2010, pp. 301-331.

Šulc 1989 Šulc, Branka. „Registar arheoloških nalaza i nalazišta sje-verozapadne Hrvatske.“ Informatica museologica, 1989, pp. 89.

Wildwinds. http://www.wildwinds.com/coins/ric/faustina_II/RIC_1634.txt (pristup: 15.6.2017.)

BIBLIOGRAFIJA

33

Ivana Polančec

nº5, 2017 f

Field Survey of the Đelekovec Municipality

From 2014 onwards systematic �eld surveys initiated by the Institute of Archaeology in collaboration with the Department of Archaeology at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb and the Archaeological Museum in Zagreb have been conducted in the Upper Podravina area. �e 2016 Student Project “Field Survey of the Đelekovec Municipal-ity” is a continuation of these surveys, as it was carried out in the same way and followed the same methodology. It is the �rst of two research campaigns on the Đelekovec route, aiming to collect data on the distribution of surface archaeological material in the given area, as a re�ection of patterns of its use throughout the past. First, the route was marked on a map and divided into seven smaller parts called positions named after toponyms. Out of the seven positions, Volače-Log, Brestovec 1 and 2 and Bezje were the four surveyed in this campaign, whereas the remaining ones are to be surveyed by the end of 2017. In these four positions, there were 143 open �elds or locations suitable for surveying. �e material on the 35 loca-tions of Volače-Log was the scarcest, and it was more recent than the material from either Brestovec or Bezje. Brestovec, with its 73 locations, had the most material, namely a signif-icant amount of ancient pottery: fragments of a mortarium, a baking lid, a terra sigillata bowl; as well as bronze items: a Faustina Augusta II sestertius and a clothing needle from the Brestovec 1 position, all from the period between the 1st and 3rd centuries BC, alongside occasional pottery �nds from the 15th century at Brestovec 2. A number of post-medieval smoking pipes, as well as some prehistoric, Roman, and post-medieval pottery, emerged from the 35 locations of Bezje. Among the other materials, some glass, a shard of prehistoric lithic material, and a whetstone were found. Having conducted the �eld survey, the material was analysed: statistical tables with an overview of quantity, relative dates and material types were made, and the data received were digitally processed in the GIS system so as to present an overview of the distribution of surface archaeological material in the given area.

�e Đelekovec municipality �eld survey was successful, as a distribution of archaeological material and an overview of the population in various periods of human history was ob-tained. �e results presented in this article are just part of the multiannual research and �eld surveys in Podravina, and as such are an expansion of the database from 2014 and 2015. Continuation of the research on the Đelekovec route, along the main stream of the Drava River, is planned for the fall of 2017, after which a more thorough analysis of the results will ensue.

Key words: Đelekovec, the river Drava, systematic �eld survey, Podravina, methodology

34


f nº5, 2017

35

Matko Maršić i Katarina Šprem

Sustavni terenski pregled pakračko-lipičkog kraja

U listopadu 2016. godine proveden je sustavni terenski pregled pakračko-lipičkog kraja u sklopu studentskog projekta ‘Sustavno rekognosciranje pakračko-lipičkog kraja’ koji je �nancirao Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je vodio Matko Maršić, a sudjelovala je i studentica arheologije Ivana Hanžek. Kao vanjski suradnici, projektu su se pridružili Tea Lokner iz Muzeja grada Pakraca te Katarina Šprem. Čitav je projekt mentorirala Rajna Šošić Klindžić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Glavni cilj projekta bio je sustavnim terenskim pregledom utvrditi arheološki potencijal pakračko-lipičkog kraja te pronaći moguće tragove naseljenosti kroz prapovijest, antiku i srednji vijek. Tijekom pregleda obišle su se lokacije koje je lokalno stanovništvo prijavilo muzeju ili one s toponimima koji pokazuju mogućnost arheoloških nalaza. Istraživanje je provedeno upotrebom metodologije uobičajene za sustavni terenski pregled uz bilježenje položaja GPS uređajem. Nalazi pronađeni tijekom pregleda datiraju od prapovijesti pa sve do novog vijeka.

Ključne riječi: Pakrac, Lipik, sustavni terenski pregled, prapovijest, srednji vijek, novi vijek, sopotska kultura, korenovska kultura, lasinjska kultura

36


f nº5, 2017

U sklopu projekta Sustavno rekognosciranje pakračko-lipičkog kraja gru-pa studenata pod mentorstvom doc. Rajne Šošić Klindžić provela je sustavni terenski pregled okolice gradova Pakraca i Lipika. Voditelj projekta bio je Matko Maršić, a sudjelovala je i studentica arheologije Ivana Hanžek, dok su magistre arheologije Katarina Šprem i Tea Lokner sudjelovale kao vanjske suradnice. Projekt je proveden u razdoblju od 25. listopada do 28. listopada 2016. godine.

Iako je okolica Pakraca i Lipika naseljena od prapovijesti, sustavna arheološka istraživanja tog područja nisu uobičajena praksa, no slučajni nalazi lokalnog stanovništva pružaju dovoljno materijala za daljnja znanstvena istraživanja. Pre-ma toponimima i dojavama lokalnog stanovništva, odabrano je osam položaja za koje se smatralo da imaju arheološki potencijal te se pristupilo sustavnom terenskom pregledu.

Istraživanju smo pristupili s ciljem utvrđivanja arheološkog potencijala pa-kračko-lipičkog kraja te pronalaska mogućih arheoloških tragova naseljenosti kroz prapovijest, antiku i srednji vijek. Na taj način dobili bismo potpuniju arheološku sliku spomenutog kraja. Također se pokušala utvrditi distribucija površinskih nalaza te pripadnost nalaza određenim kulturnim skupinama.

Korištena je metodologija za sustavni terenski pregled. To je arheološka metoda kojom se dokumentira širi prostorni kontekst arheoloških nalaza pronađenih na površini (Čučković 2012: 247) uz bilježenje položaja GPS uređajem. Pros-torne koordinate dobivene pomoću totalne stanice ili nekog drugog GPS uređa-ja mogu se koristiti u digitalnom obliku za izradu tlocrta i planova te za razne analize, na primjer analize gustoće nalaza pomoću kojih možemo dobiti podatke o potencijalnim lokalitetima. Sudionici projekta bili su raspoređeni u razmaci-ma od pet metara sakupljajući ili brojeći površinske nalaze. Vremenski interval bio je između dvije i deset minuta, ovisno o veličini lokacije. Na taj je način de�nirana prostorna mreža unutar koje su kartirani svi primijećeni arheološki ostaci (Bintli� 1997: 11). Sakupljali su se fragmenti keramike, lijepa, kvarca, kamenih nalaza i metala, dok su se nalazi cigle samo pobrojali. Zatim su se popunjavali formulari za određenu lokaciju u koje se upisivao broj svake vrste nalaza te uzela GPS točka. Tijekom pregleda nije sakupljan sav keramički ma-terijal pronađen na površini, već dijagnostički ulomci poput rubova, dna, ruča-ka, nogu i fragmenata s ukrasima koji nam mogu poslužiti boljoj dataciji. Takvi fragmenti omogućuju nam odrediti pripadnost određenoj kulturnoj skupini, a time i njenu starost. Keramika koja nije mogla poslužiti u te svrhe nije sakuplja-na, već samo zabilježena. Na položaju Klisa – Kućište sakupljeni nalazi indicirali su postojanje kulturnog sloja te se u svrhu potvrde te činjenice koristilo svrdlo za bušenje sedimenta na nekoliko lokacija.

UVOD I PROBLEMATIKA

METODOLOGIJA I PROVEDBA PROJEKTA

37


nº5, 2017 f

Sustavnim terenskim pregledom obišli smo položaje u okolici Pakraca i Lipika prikazane na slici 1. Prije same realizacije projekta, planiran je obilazak većeg broja položaja i lokacija koje su de�nirane na osnovi trenutačne parcelizacije zemljišta i utvrđene u skladu sa stvarnom situacijom na terenu. No, zbog mina zaostalih iz Domovinskog rata na pakračko-lipičkom području, neke od prvot-no odabranih lokacija nismo bili u mogućnosti obići. Također, pri dolasku na teren, neke od položaja koje smo razmatrali, poput položaja Toranj, bile su pod gustom vegetacijom.

Dobrovac – Kućište položaj je koji je godine 2012./2013. u nadležnosti za-grebačke tvrtke Geoarheo d.o.o istraživan u sklopu izgradnje trase magistral-nog plinovoda Dobrovac – Kutina.1 Našim sustavnim terenskim pregledom obuhvatili smo dijelove južnije od spomenute trase plinovoda. Uz već utvrđene prapovijesne kulture, otkrivena je i dotada nespomenuta lasinjska kultura. Lokalitet je bio bogat keramičkim i kamenim nalazima te je pružio najviše ma-terijala za obradu. Među nalazima pronađenima tijekom sustavnog terenskog

REZULTATI SUSTAVNOG TERENSKOG

PREGLEDA

Slika 1: Položaj lokacija pregledanih sustavnim terenskim pregledom. 1. Dobrovac – Kućište, 2. Klisa – Kućište, 3. Filipovac – Tabor, 4. Toranj 5. Brekinska, 6. Batinjani, 7. Donji Čaglić – Mjestne rudine, 8. Donji Čaglić – Kućište (izradila: K. Šprem; karta preuzeta s preglednik.arkod.hr).

1 Izvještaj je u tisku.

38


f nº5, 2017

pregleda bilo je lomljenog i glačanog kamenog oruđa, keramike, lijepa, kvarca te jedan komad opsidijana.

Sustavnom terenskom pregledu položaja Klisa – Kućište pristupili smo zbog dojave lokalnog stanovnika.2 Pregledane su dvije lokacije na kojima su također pronađeni nalazi koji mogu datirati iz razdoblja prapovijesti (lijep, keramika te lomljeno kameno oruđe), no u nešto manjem broju. S obzirom na to da su sakupljeni nalazi indicirali postojanje kulturnog sloja, htjeli smo to potvrdi-ti bušenjem svrdlom. Izbušeni uzorci zemlje na nekoliko različitih mjesta na lokaciji pokazali su prisutnost fragmenata lijepa te time i postojanje kulturnog sloja. Osim toga, pronađen je i ulomak ukrašenog stakla tamno plave boje, vrlo vjerojatno novovjekovnog porijekla.

Na položaju Filipovac – Tabor pronađen je velik broj ulomaka cigli koje su mogle biti istovarene kao otpad, no u slučaju da se takva vrsta nalaza pronađe zajedno s lomljenim litičkim materijalom, moguće je da se na tom položaju nalazi neotkriveni prapovijesni lokalitet. Pronađen je i jedan ulomak keramike.

Lokalitet Brekinska poznat je arheološkoj struci još od 1872. godine kada je pronađena ostava vučedolskih bakrenih sjekira (Durman 1983: 39; Lokner 2012-2013: 93). Iz tog smo razloga odlučili pregledati više položaja na tom po-dručju. Na lokalitetu je pronađen velik broj cigli i keramike, metalnih predmeta te jedan komad litike. Pronađena glazirana keramika ukazuje na novi vijek, dok ulomak keramike crvene boje s kvadratnim urezanim ukrasima može upućivati na srednjovjekovno razdoblje. Zapadni dio položaja bio je siromašniji nalazima.

Položaj Batinjani poznat je lokalnom stanovništvu koje se zbog slučajnih nalaza obratilo pakračkom muzeju. Dok južni dio položaja nije obilovao nalazima, sjever je bio nešto bogatiji. Pronađeni su lijep, litika, glačani kamen i kvarc koji upućuju na mogućnost postojanja još neotkrivenog lokaliteta.

Na položaju Donji Čaglić – Kućište, osim jednog komada keramike, jednog komada litike, dva komada kvarca i većeg broja cigli, nije pronađeno dovoljno elemenata koji bi upućivali na postojanje lokaliteta.

Za razliku od položaja Kućište, položaj Donji Čaglić – Mjestne rudine bio je bo-gatiji nalazima; na sjevernom je dijelu pronađen veći broj ulomaka cigli, manji broj keramike i litike, te željeza i kvarca. Na južnom položaju pronađen je velik broj ulomaka keramike, mali broj lijepa i litike te metala i kvarca.

2 Zahvaljujemo gospodinu Ivanu Horvatu iz Klise na ustupljenim nalazima i pomoći prilikom našeg terenskog pregleda.

39


nº5, 2017 f

Skup lomljenog kamenog materijala s položaja Dobrovac – Kućište čine 373 ko-mada, dok je na položaju Klisa – Kućište pronađeno ukupno 18 komada. Ta su dva položaja bila najbogatija nalazima litičkog materijala pa je na spomenutom materijalu napravljena uobičajena tehnološka i tipološka analiza.

Tehnologija je znanstvena disciplina koja omogućuje rekonstrukciju metoda i tehnika izrade izrađevina, u ovom slučaju kamenog oruđa (Blaser et al. 1999-2000: 366). Proučavajući proces proizvodnje, odnosno takozvani lanac operacija (franc. chaîne opératoire), možemo sagledati društvene odnose neke zajednice jer je metoda izrade određenog predmeta barem djelomičan odraz globalnih socijalnih prilika nekog društva (Blaser et al. 1999-2000: 366). Lanac oper-acija, čiji je idejni začetnik Andre Leroi – Gourhan, obuhvaća sve faze izrade neke izrađevine, od sakupljanja sirovinskog materijala i same izrade izrađevine, do odbacivanja istrošenog oruđa (Inizan et al. 1992: 12) te zapravo predstavl-ja kronološku ljestvicu proizvodnje izrađevina (Blaser et al. 1999-2000: 367). Da bismo utvrdili koje su se aktivnosti vezane uz lomljeni kamen odvijale na određenom položaju ili lokalitetu, potrebno je utvrditi koje su sve faze lanca operacija prisutne u litičkom skupu nalaza (Šošić 2010: 67). Ukratko, te faze su: 0. prikupljanje i testiranje sirovine, 1. prethodna obrada (skidanje okorine i oblikovanje sirovine), 2. središnja faza proizvodnje (dobivanje odbojaka, sječiva i pločica), 3. �nalno oblikovanje oruđa (Karavanić 1999).

Tipologija, s druge strane, omogućuje de�niranje, prepoznavanje i klasi�ciranje oruđa na temelju njihovog oblika (Karavanić i Balen 2003: 20), a na temelju tih obilježja oruđa se mogu svrstati u krono-kulturološke sekvence te im se može odrediti relativna starost. Tipovi oruđa i karakteristični tragovi upotrebe ukazuju na određene vrste aktivnosti, što pak može pomoći pri analizi prioritetnih djelat-nosti određenog prapovijesnog naselja (Starnini 2000: 212; Biró 2001: 91).

Od 373 komada u litičkom skupu nalaza s položaja Dobrovac – Kućište čak je 17 jezgri, što ukazuje na to da se jedan dio središnje faze proizvodnje oruđa odvijao na spomenutom položaju. 15% odbojaka s okorinom te 7,6% sječiva s okorinom ukazuju na to da se i prva faza proizvodnje, odnosno skidanje okorine sa sirovine, odvijala na nalazištu. Iako odbojaka sa stranom jezgre te odbojaka od popravka plohe ima u malom broju, oni ipak ukazuju na to da se sirovina pomlađivala te se pokušala maksimalno iskoristiti. Prisutna je i posljednja faza u lancu operacija, što je vidljivo u 11,4% oruđa izrađenog na odbojcima te 21,0% oruđa izrađenog na sječivima (pretežito su to komadi s obradom te grebala i zarupci). Na sedam komada iz litičkog skupa prisutan je takozvani sjaj srpa, trajni sjaj na kamenome oruđu koji nastaje intenzivnom sječom bilja3.

ANALIZA KAMENOG

ORUĐA

3 http://struna.ihjj.hr/naziv/sjaj-srpa/30285/.

40


f nº5, 2017

Slika 2: Kamene glačane alatke s lokaliteta Dobrovac – Kućište (izradila: K. Šprem).

Nalazi glačanog kamenog oruđa (sl. 2.), karakteristični za mlađe kameno doba, također su bili prisutni na položaju Dobrovac. Cijelih glačanih kamenih sjekira i dlijeta bilo je četiri, dok je poluproizvoda, odnosno glačanih oruđa u fazi izrade bilo tri. Četiri fragmenta otpadnog materijala svjedoče o prisutnosti faze izrade na tom položaju.

Litički skup s položaja Klisa – Kućište čini 18 komada. Od toga je pet jezgara, a odbojci i sječiva zajedno čine 72,3% pronađenog skupa. Od ukupno 18 koma-da u litičkom skupu, čak su tri oruđa i to po jedan perforator, zarubak i udubak. Sjaj srpa nije prisutan.

Kod analize keramičkog materijala, ulomci su svrstani po kategorijama (rub, dno, ručka, trbuh, noga i ostalo) te po pripadnosti kulturnoj skupini ili razdo-blju (prapovijest općenito, sopotska, lasinjska ili korenovska kultura, srednji ili novi vijek). Takvom metodologijom dobiveni su sljedeći rezultati.

Dobrovac je lokacija s najvećim brojem keramičkog materijala: ukupno je pronađeno 263 fragmenta keramike. Pronađenu keramiku možemo svrstati u tri razdoblja: prapovijest, srednji vijek i novi vijek. Većina keramičkih fragme-nata pripada prapovijesnom razdoblju. Najveći broj tih ulomaka sopotske je kulture koju karakteriziraju crni i sivi tonovi keramike nastali uslijed redukci-jskog pečenja, kao i bradavičaste drške, duborezi i rovašenje. Najčešći ukras ipak je bila plastična traka s otiscima vrha prsta. Osim toga, pronađeni su i ulomci crveno oslikane keramike koja je također karakteristična za sopotsku kulturu.

ANALIZA KERAMIČKOG MATERIJALA

41


nº5, 2017 f

Čest nalaz tijekom terenskog pregleda bili su dijelovi nogu karakterističnih so-potskih posuda na visokoj nozi (Težak-Gregl 1998: 84 – 85). U nešto manjoj mjeri nalazimo i ulomke korenovske kulture, sive ili crne boje, koja također pripada razdoblju kasnog neolitika (sl. 3). Ukrasi su izvedeni urezivanjem; mo-tivi su izlomljene crte i vrpce ili ispupčenja na najširem dijelu trbuha posude (Težak-Gregl 1998: 90 – 91). Novost na ovom lokalitetu predstavlja pronalazak ulomka keramičke posude lasinjske kulture, dosad nezabilježene na položaju Dobrovac (sl.4). Lasinjska kultura označava početak novog razdoblja – eneo-litika, iako je u svojoj osnovi još uvijek izdanak kasnog neolitika (Težak-Gregl 1998: 115). Pronađen je ulomak karakteristične sive boje koja je postignuta re-dukcijskim pečenjem, dok je ukras, postignut urezivanjem i ubadanjem, također karakterističan za navedenu kulturu (Težak-Gregl 1998: 117).

Najmanji broj ulomaka, tek njih jedanaest, pripada srednjovjekovnom razdo-blju. Ulomci se mogu prepoznati po fakturi i karakterističnim oblicima sredn-jovjekovnih posuda (sl.3). Pronađena 22 fragmenta glazirane keramike datiraju iz novoga vijeka, po čemu je to razdoblje vrlo prepoznatljivo. Ipak, problem je u tome što se glazirana keramika pojavljuje od antike, stoga pronađene ulomke ne možemo sa sigurnošću pobliže datirati.

Na položaju Donji Čaglić – Mjestne rudine pronađeno je 14 komada keramike. Veći broj pripada prapovijesti, a manji novome vijeku. Ulomaka srednjovjek-ovne keramike bila su dva.

Na položaju Klisa prevladavaju ulomci prapovijesne keramike sopotske i ko-renovske kulture, što se poklapa s uzorcima zemlje iz svrdla.

Slika 3: Fragmenti keramičkih posuda koreno-vske i sopotske kulture te posude iz razdoblja srednjega vijeka (fotografirala: K. Šprem).

Slika 4: Fragmenti keramičkih posuda sopot-ske, lasinjske i korenovske kulture (fotografi-rala: K. Šprem).

42


f nº5, 2017

Ovim su studentskim projektom postignuti postavljeni ciljevi – potvrđena je prisutnost arheoloških lokaliteta od prapovijesti do srednjeg, pa i novog vijeka na području gradova Pakraca i Lipika. Posebno treba naglasiti pronalazak dvaju novih, dosad neotkrivenih, prapovijesnih lokaliteta: Klisa – Kućište te Batinjani, dok je položaj Kućište na položaju Dobrovac pokazao prisutnost dosad neot-krivene lasinjske kulture. Položaj ujedno pruža mogućnost daljnjih arheoloških istraživanja.

Balen i Čataj 2014 Balen, Jacqueline i Lea Čataj. „Sopotska kultura. “Darovi zemlje. Neolitik između Save, Drave i Dunava. ur. J. Balen, et al. Arheološki muzej u Zagrebu – Muzej Slavonije Osijek – Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, Zagreb, 2014.

Bintli� 1997 Bintli�, John. „�e Role of Science in Archaeological Re-gional Surface Artefact Survey.“ Optical Technologies in the Humanities: Selected Contributions to the International Con-ference on New Technologies in the Humanities and Fourth In-ternational Conference on Optics Within Life Sciences OWLS IV, Münster, Germany, 9 – 13 July 1996. ur. D. Dirksen. i G. Von Bally, Berlin, 1997.

Biró 2001 Biró, Katalin. T. „Lithic materials from the Early Neolithic in Hungary.“ From the Mesolithic to the Neolithic. Proceed-ings of the International Archaeological Conference held in Damjanich Museum of Szolnok. ur. J. Kertész i J. Makkay. Archaeolingua, Budapest, 2001.

Blaser et al. 1999-2000 Blaser, Frédéric et al. „Tipologija i tehnologija, dva suprot-na ili usporedna metodološka pristupa?“ Opuscula archaeo-logica, vol. 23-24, 1999-2000, pp. 363-371.

Čučković 2012 Čučković, Zoran. Metodologija sustavnog terenskog pre-gleda: primjer istraživanja zapadne Bujštine (Istra). Opus-cula archaeologica, vol. 36, 2012, pp. 247–274.

Durman 1983 Durman, Aleksandar. Metalurgija vučedolskog kulturnog kompleksa. Opuscula archaeologica, vol. 8, 1983, pp. 1-87.

Inizan et al. 1992 Inizan, Marie-Louise et al. Technology of Knapped Stone. CREP. Meudon, 1992.

Karavanić 1999 Karavanić, Ivor. Gornji paleolitik Šandalje II u okviru jad-ranske regije. Doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1999.

Karavanić i Balen 2003 Karavanić, Ivor i Jacqueline Balen. Osvit tehnologije. Arhe-ološki muzej, Zagreb, 2003.

Lokner 2012-2013 Lokner, Tea. „O ostavi vučedolskih bojnih sjekira iz Bre-kinske.“ Zbornik povijesnog društva Pakrac – Lipik, vol. 8-9, 2012-2013, pp. 93-99.

Starnini 2000 Starnini, Elisabetta. „Stone industry of the early Neolithic cultures in Hungary and their relationships with the Mes-olithic background.“ Societa Preistoria Protoistoria Friuli- Venezia Giulia. Quaderno, vol. 8, 2000, pp. 207-219.

ZAKLJUČAK

BIBLIOGRAFIJA

43


nº5, 2017 f

Šošić 2010 Šošić, Rajna. Proizvodnja cijepanih kamenih artefakata ranih poljodjelskih zajednica na prostoru istočne Hrvatske. Doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010.

Težak-Gregl 1998 Težak-Gregl, Tihomila. „Neolitik i eneolitik.“Prapovijest. ur. A. Pavičić. Naklada Naprijed, Zagreb, 1998.

STRUNA - hrvatsko http://struna.ihjj.hr/naziv/sjaj-srpa/30285/ (pristup: 15. 6. strukovno nazivlje. 2017.)

44


f nº5, 2017

Systematic Field Survey of the Pakrac – Lipik Area

A systematic �eld survey of the Pakrac – Lipik area was undertaken in October 2016 as part of a student project titled “Systematic Field Survey of the Pakrac – Lipik Area” �nanced by the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. �e project was led by archaeology student Matko Maršić, alongside Ivana Hanžek as a student participant, as well as Tea Lokner and Katarina Šprem as external associates. �e project was mentored by Assistant Professor Rajna Šošić Klindžić from the Department of Archaeology at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb. �e main goal of the project was to determine the archaeological potential of the Pakrac – Lipik area and to �nd evidence of possible prehis-toric, ancient, or medieval settlements. �e targeted locations had either been reported by the local population to the museum, or had been known for having toponyms of archaeological interest. �e team used �eld survey methodology with GPS tracking, and the following �nds were collected or counted: sherds, lithic �nds, quartz pebbles, and metal �nds. Participants stood 5 meters apart and took 2-10 min intervals to count or collect the �nds. Afterwards, the results were documented and GPS points were taken. Standard lithic analysis was carried out for the lithic �nds, and pottery was analysed accordingly as well. �e �nds can be dated as prehistoric, ancient, as well as medieval. Two new prehistoric sites were discovered: Klisa – Kućište and Batinjani, whereas the site of Dobrovac – Kućište showed further possibilities for new archaeological excavations.

Key words: Pakrac, Lipik, �eld survey, prehistory, medieval times, early modern period, Sopot Culture, Korenovo Culture, Lasinja Culture

45

Domagoj Bužanić, Darija Dunjko, Blaž Glavinić, Karla Ivak, Antonio Manhard, Jelena Šekrst, Ivan Vidović

Mapiranje arheološkog nalazišta Velić 2014. – 2016. godine

Ovaj rad donosi rezultate trogodišnjeg studentskog projekta mapiranja arheološkog nalazi-šta Velić, slučajno otkrivenog 2011. godine u Cetinskoj krajini. Područje upisano u Regi-star kulturnih dobara relativno je velikih dimenzija i nalazi se u uvjetima iznimno guste vegetacije koja je otežavala razumijevanje položaja i odnosa objekata. Nakon izvršenog rekognosciranja izrađena je uža mapa lokaliteta pomoću programa AutoCad koja je služila kao temelj za izradu cjelovitog nacrta položaja vidljivih struktura 2015. godine. U zimi 2015. godine i 2016. godine u programu Agisoft Photoscan izrađen je poligonalni model područja na kojem se nalazi dio struktura na nalazištu radi potpunije dokumentacije.

Ključne riječi: Cetinska krajina, Velić, ranokršćanska grobnica, terenski pregled, terensko mapiranje, poligonalni model

46


f nº5, 2017

Ovaj rad izrađen je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sve-učilišta u Zagrebu pod vodstvom doc. dr. sc. Domagoja Tončinića i predan je na natječaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj go-dini 2016./2017.

Priprema za arheološko istraživanje novootkrivenog lokaliteta podrazumijeva izvedbu određenih predradnji. Nakon pregleda poznate literature, ako ona po-stoji, prelazi se na upoznavanje terena pomoću neinvazivne metode sustavnog arheološkog pregleda. Takav pregled podrazumijeva skupljanje površinskog ma-terijala te lociranje vidljivih struktura. Ako je uočen veći broj struktura koje se prostiru na širem području, bolju sliku lokaliteta dobivamo njihovim mapi-ranjem. Terensko mapiranje uvelike pomaže kod planiranja budućih arheološ-kih kampanja, a ovakav je pristup izradi plana posebno je važan na prostorima iznimno guste vegetacije. Moderne tehnologije, kao što je fotogrametrijsko mo-deliranje, nude na ovom polju nove i uzbudljive mogućnosti. Računalna mani-pulacija trodimenzionalnog modela omogućuje nam da strukture na lokalitetu vidimo u međusobnom odnosu bez guste vegetacije koja bi smetala, što daje jasnu sliku terena. Te principe primijenili smo na opisanom tipu lokaliteta – ranokršćanskom nalazištu Velić. Projekt čije rezultate donosimo tri je uzastopne godine �nancirao Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Natječaja za su�nanciranje studentskih projekata.

Lokalitet Velić nalazi se na šumskom predjelu između mjesta Jabuke i Velića, pokraj grada Trilja, u Dalmatinskoj zagori. Područje grada Trilja i njegove šire okolice bogato je arheološkim nalazištima od prapovijesti. Na tom se području u prapovijesno doba razvila speci�čna brončanodobna kultura koja se u litera-turi naziva Cetinskom, stoga velik broj prapovijesnih gomila u blizini Velića ne čudi. Među nalazištima iz antičkog razdoblja ističe se rimski vojni logor Tilu-rium te kolonija vojnih veterana Colonia Claudia Aequum. Tilurium, prvotno sjedište VII. legije C. P. F., s kontinuitetom korištenja do kasne antike, sustav-no se istražuje od 1997. godine, a nalazi se u selu Gardun, desetak kilometara od lokaliteta Velić. Komunikacije između ovih dvaju nalazišta nisu isključene, međutim dokazi o njima ne postoje. Colonia Claudia Aequum, iako nije u rela-tivnoj blizni Velića kao Tilurium, jedina je kolonija u unutrašnjosti provincije Dalmacije i najveće antičko naselje ovog kraja.

U literaturi nema spomena o ranokršćanskom lokalitetu na teritoriju današ-njih naselja Velić ili Jabuka, međutim postoje nasumični nalazi pronađeni izvan konteksta. Mihovil Abramić donosi miljokaz datiran u 236. godinu iz Velića te pretpostavlja postojanje trase antičke ceste smjerom slične današnjoj koja povezuje Trilj i Livno (Abramić 1926-27: 139-155). Ante Milošević spominje nalaz srednjovjekovne keramike i komade željeznog oruđa (Milošević 1981: 64)

UVOD

POVIJEST ISTRAŽIVANJA

47

D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović

nº5, 2017 f

te položaj Jabučki gaz s prapovijesnim, antičkim i srednjovjekovnim predme-tima i drvenim monoksilom (Milošević 1998: 258). Milošević govori i o mje-stimičnim nalazima nekoliko fragmenata kostiju i jednog komada keramike na položaju Grebčine u Jabuci (Milošević 1998: 254), koje je bilo dijelom reko-gnosciranja izvršenog 1980. godine. Rekognosciranje je krenulo s tog položaja, preko položaja Krcinih Ograda do mjesta Velić. Miloševićeva literatura o Jabuci nadalje spominje i dokumentaciju iz arhiva Muzeja Cetinske krajine. Ranosred-njovjekovni grobovi navedeni su na položajima kuće A. Krce (Milošević 1998: 262), Mali Dragavac (Milošević 1998: 265), Veliki Dragavac (Milošević 1998: 298) i Maroševa njiva (Milošević 1998: 265). Na položajima Ražište (Milošević 1998: 282), Crnograb (Milošević 1998: 238), Ulica na Ražištima (Milošević 1998: 249), Gomilica (Milošević 1998: 249) i Ogradica (Milošević 1998: 270) utvrđeno je postojanje prapovijesnih gomila, a moguća je i gomila (ili obrambe-na kula) na položaju Čabina gomila sjeverno od Jabuke (Milošević 1998: 239). Prostor Krcine ograde, koji se nalazi između Jabuke i Velića, povezuje se s pra-povijesnim suhozidnim bedemima (Milošević 1998: 260). U Veliću, osim njive Krivača gdje je pronađen miljokaz (Milošević 1998: 260), postoji i položaj Pod kosom s dvije gomile (Milošević 1998: 278) te položaj Pudari (Milošević 1998: 279) s kasnosrednjovjekovnim grobljem.1

Arheološka istraživanja na lokalitetu Velić krenula su nakon što je gospodin Anđelko Maroš, stanovnik sela Velić, slučajno otkrio grobnicu 2011. godine. Nakon toga, nalaznik je obavijestio Konzervatorski odjel u Splitu o otkriću i ugroženosti potencijalnog arheološkog lokaliteta. Nadležna konzervatorica Dubravka Čerina, dipl. arh. i pov. umj., zajedno s Tomislavom Šeparovićem i Antom Ivčevićem iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, obišla je lokalitet nakon čega se pokazala potreba za arheološkim pregledom terena. Iste se godi-ne zbog veličine lokaliteta arheološki pregled terena provodio u tri navrata. U njemu su sudjelovale četiri institucije: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Arheološki muzej Split, Muzej Triljskog kraja i Odsjek za arheologiju Filozof-skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovim preliminarnim rekognosciranjem pretpostavljeno je postojanje opkolnog bedema i naselja unutar njega. Lokalitet je nakon provedenog arheološkog istraživanja upisan u Registar kulturnih doba-ra pod brojem RH reg. br. Z-5709. (sl. 1) (Bubić 2015: 91, bilješka 1; „Izvješće“ 2011: 4, 9, 10; „Izvješće“ 2013a: 4).

1 Ovakav pregled literature donosi i: „Izvješće“ 2011: 6-7 te V. Bubić 2015: 94-96.

48


f nº5, 2017

Slika 1: Područje pod zaštitom (ARCOD, „Izvješće“ 2011: 9).

U veljači 2013. godine pod vodstvom doc. dr. sc. Domagoja Tončinića krenulo je iskopavanje otkrivene grobnice te je ustanovljena konstrukcija njenih zidova u tehnici opus coementitium. Unutrašnji zidovi grobnice nosili su polukružni svod sastavljen od crvenkastih kamenih ploča povezanih žbukom. Unutar grobnice otkrivene su dvije kamene ožbukane klupe za pokojnike smještene uz zid, a između njih se nalazi slobodan prostor. Na jednoj od klupa nalazio se skelet-ni ukop koji je poslan na analizu. Pokretni nalazi nisu pronađeni („Izvješće“ 2013a: 8). Pod vodstvom dr. sc. Dina Demichelija u srpnju 2013. godine rašči-šćen je okoliš grobnice te je nastavljeno istraživanje. Iskopavanje je oslobodilo najduži zid grobnice, međutim nije de�niralo ulaz. Utvrđeno je postojanje dviju odvojenih prostorija, prilazne i grobne komore (sl. 3 i 4), koje povezuje prolaz širine oko pola metra („Izvješće“ 2013b: 6, 7; Tončinić i Demicheli 2013).

49


nº5, 2017 f

Slika 2: Pogled na unutrašnju arhitekturu grobnice („Izvješće“ 2011: 14).

Geografski i tipološki najbližu poveznicu s grobnicom na lokalitetu Velić nalazi-mo na položaju Crkvine u mjestu Cista Velika u Imotskoj krajini. Godine 1936. na tom su lokalitetu otkriveni temelji dviju crkvi, ranokršćanski crkveni namje-štaj te grobovi, a devedesetih godina prošlog stoljeća utvrđeno je da se radi o složenom kompleksu duljeg vremenskog trajanja (Maršić et al. 2000: 115-123). Do 2010. godine istražen je veći dio područja, a danas je lokalitet uređen kao arheološki park (Gudelj 2011: 13). Tamošnji ranokršćanski nadsvođeni grobovi, namijenjeni pokapanju više pokojnika, tipom su paralelni grobnici na Veliću. Postojanje većih okolnih struktura na Veliću isto tako podsjeća na kompleks u Cisti Velikoj. Daljnje podudarnosti ovih dvaju lokaliteta s većom sigurnošću mogu dokazati tek buduća istraživanja, koja ne bi trebala stati na iskopavanju grobnice.

Slika 3: Grobna komora („Izvješće“ 2013a: 9).

50


f nº5, 2017

Zbog mogućnosti postojanja dobro očuvanog ranokršćanskog lokaliteta prekri-venog gustom šumskom vegetacijom, detaljniji pregled i mapiranje terena poka-zali su se potrebnima. Studentski projekt Mapiranje terena i arheoloških objekata na ranokršćanskom nalazištu Jabuka-Velić s tim je ciljem prijavljen na Natječaj za su�nanciranje studentskih projekata za kalendarsku godinu 2014. koji je raspisao Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Slika 4: Prilazna komora („Izvješće“ 2013b: 7).

Terenski dio projekta u 2014. godini provodio se od 7. do 12. srpnja s ci-ljem pozicioniranja istraživane grob-nice u širi kontekst. Terenski pregled koncentrirao se na relativno uzak krug oko prethodno iskopavanog prosto-ra. Postojanje zidnih struktura bilo je očito u preliminarnom pregledu, međutim te su zidove uglavnom oda-vale izbočine u prostoru, a gusta ve-getacija onemogućavala je percepciju njihovog međusobnog odnosa. Iz tog razloga prvi korak u pripremi bilo je čišćenje zatečene situacije, zatim de�-niranje struktura prekrivenih niskim raslinjem i tankim humusnim slojem. Uz grobnicu, utvrdili smo postojanje najmanje šest objekata i izradili na-crt rekognosciranog dijela („Izvješće“ 2014: 3; Tončinić et al. 2014).

STVARANJE PRVOTNE MAPE LOKALITETA

Slika 5: Čišćenjem otkriveni dio istočnog zida objekta 2 (fotografirao: dr. sc. D. Demicheli, „Izvješće“ 2014: 4).

51


nº5, 2017 f

Slika 6: Čišćenjem otkriven dio strukture sjevernog i zapadnog zida objekta 5 (fotografi-rao: dr. sc. D. Demicheli, „Izvješće“ 2014: 6).

Prema nacrtu pristupili smo snimanju vidljivih ostataka arhitekture totalnom stanicom radi mapiranja ovog dijela lokaliteta te dokumentiranju tih ostataka.

Slika 7: Nacrt objekata izrađen pomoću programa AutoCad (izradila: dr. sc. I. Miloglav, „Izvješće“ 2014: 8).

52


f nº5, 2017

Koristeći podatke dobivene totalnom sta-nicom u programu AutoCad izrađen je pre-cizan tlocrt dijela obuhvaćenog terenskim pregledom (sl. 7), a njegovim smještanjem na zračnu fotogra�ju prema koordinatama dobivamo međusobni odnos struktura i njihov realni odnos dimenzija (sl. 8) („Iz-vješće“ 2014: 4; Tončinić et al. 2014).

Rezultati ovog projekta, kao i prethodnih kampanja koje su se uglavnom orijentirale na iskopavanje ranokršćanske grobnice, in-dicirali su da lokalitet Velić zbog očuvane arhitekture te broja objekata utvrđenih na usko rekognosciranom području predstav-lja vrlo dragocjeno nalazište. Uspješnost kampanje iz 2014. godine stvorila je po-trebu proširenja pregleda na cijeli prostor pod zaštitom („Izvješće“ 2014: 5).

U 2015. godini na Natječaj za su�nanciranje studentskih projekata za kalendarsku godinu 2015., kojega je objavio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prija-vili smo projekt pod istim nazivom kao i prethodne godine. Radi boljeg uvida u gustom vegetacijom prekriven lokalitet podijelili smo terenski dio rada na ljetnu i zimsku kampanju. Plan ljetne kampanje bio je proširenje područja rekognos-ciranja s ciljem boljeg razumijevanja stanja i odnosa između struktura unutar područja zaštite koje je nekoliko puta veće od prethodno mapiranog područja. Veličina lokaliteta i okolina u kojoj se ti objekti nalaze onemogućavali su sni-manje svakog pojedinog objekta totalnom stanicom te smo zbog toga odlučili promijeniti metodu rada. Terenski pregled, prilikom kojeg smo za snalaženje u gustom raslinju koristili mobilnu aplikaciju Polaris Navigation, utvrdio je skicu s četrnaest objekata (sl. 9) od kojih su neki, čini se, međusobno povezani. Osim tih sa sigurnošću de�niranih objekata, ustanovili smo još nekoliko arti�cijel-nih struktura koje možda predstavljaju objekte. Te strukture u prostoru izgle-daju kao male kamene gomile i udubljenja koje je bez arheološkog iskopavanja nemoguće identi�cirati te ih zbog toga ne navodimo kao objekte. Osim toga, uzimajući u obzir gustu šumu, posebno na rubnim dijelovima gdje je smisleni

Slika 8: Tlocrt dokumentiranih objekata na zračnoj fotografiji (izradila: dr. sc. I. Miloglav, „Izvješće“ 2014: 7).

IZRADA CJELOVITE MAPE LOKALITETA

53


nº5, 2017 f

pregled onemogućen, moguće je da neke objekte nismo uspjeli identi� cirati. Rezultati ljetne kampanje prikazali su da prostiranje arheološkog lokaliteta Velić ne obuhvaća čitavo područje zaštite, međutim bez invazivnijih metoda pregleda to je nemoguće reći s apsolutnom sigurnošću („Izvješće“ 2015: 5, 7; Tončinić et al. 2015).

Slika 10: Skica približnog položaja objekata na satelitskoj snimci (izradio: M. Vuković).

Slika 9: Skica prostornog razmještaja objekata na lokalitetu Jabuka-Velić (izradio: A. Man-hard, „Izvješće“ 2015: 6).

54


f nº5, 2017

Kako bismo bili sigurni da nismo zbog guste vegetacije previdjeli moguće struk-ture tijekom ljetne kampanje te da bi dokumentirali pronađeno, vratili smo se na lokalitet u zimi iste godine, ponovili terenski pregled i obavili fotogra�ranje iz zraka pomoću bespilotne letjelice. Situacija s vegetacijom nije bila kakvu smo očekivali pa rezultati konvencionalnog pregleda i zračnih fotogra�ja nisu bili za-dovoljavajući što nas je potaklo na promjenu metode dokumentiranja i pristupa lokalitetu. Rješenje je predstavljalo fotogrametrijsko modeliranje u programu Agisoft Photoscan koji omogućuje izradu 3D modela terena uz pomoć kontinui-ranog slijeda fotogra�ja bespilotne letjelice i niskog štapa, ovisno o visini krošnji i drveća. Kao test učinkovitosti ovog pristupa u dokumentiranju u gustim šu-movitim predjelima uzeli smo ograničeno područje oko najveće dokumentirane strukture - Objekta 4. Od 4000 fotogra�ja snimljenih na visini od dva do četiri metra nakon �ltriranja podataka selektirane su 942 fotogra�je iz kojih je izve-den oblak od približno 450 milijuna točaka. Daljnjim �ltriranjem vegetacijskih podataka izveden je i poligonalni model terena na površini od 80 kvadratnih metara, na kojem možemo vidjeti tlocrt snimanog objekta u cijelosti, što je skri-veno ljudskom oku i zračnoj fotogra�ji.2 Mogućnost koju nudi ovakav model je i koloriranje visina pa time i lakše uočavanje visinskih anomalija u prostoru (sl. 14) („Izvješće“ 2015: 7, 8; Tončinić et al. 2015).

Slika 11: Zračna fotografija Objekta 4 (fotografirao: M. Vuković, „Izvješće“ 2015: 7).

Dobri rezultati ovakvog principa dokumentiranja u gustim šumovitim predje-lima i želja za prezentiranjem lokaliteta u najboljem mogućem obliku ohrabrili su nas na odluku o proširenju ove metode na širi prostor lokaliteta u budućoj kampanji. Daljnji motiv našeg rada je davanje povoda primjeni novih digitalnih tehnologija u arheologiji radi što e�kasnijeg neinvazivnog istraživanja.2 Usporedi priložene sl. 11, 12, 13.

55


nº5, 2017 f

Slika 12: Model Objekta 4 (izradio: M. Vuković, „Izvješće“ 2015: 8).

Slika 13: Model Objekta 4 s istaknutim zidnim strukturama (izradio: M. Vuković, „Izvješće“ 2015: 9).

Slika 14: Model Objekta 4 s koloriranim visinama u softveru Cloud Compare (izradio: M. Vuković, „Izvješće“ 2015: 9).

56


f nº5, 2017

Tijekom prethodnih istraživanja izrađena su dva 3D modela pojedinačnih objekata – model istražene grobnice te naš, nepotpuni, model Objekta 4. Cilj kampanje 2016. godine, podijeljene u ljetni i zimski dio, bio je omogućiti spa-janje oba modela u jedinstveni, prošireni susjednim Objektom 3 te nadopu-nom Objekta 4. Nakon prošlogodišnjeg ispitivanja metode preostalo je dokazati njezinu učinkovitost na širem području lokaliteta, kako bi dobili bolji pregled terena i uvid u odnose arheoloških struktura („Izvješće“ 2016: 3, 4).

Slika 15: Područje planirano za dokumentiranje 3D modelom označeno je kosim crtama u odnosu na prošlogodišnje rezultate rekognosciranja (izradio: D. Bužanić, „Izvješće“ 2016: 4).

Dokumentiranju ovog prostora prethodilo je čišćenje niskog raslinja i niskog granja do visine od oko 2,5 metra. Snimanje potrebnih fotogra�ja provodilo se sustavno u paralelnom pravocrtnom kretanju uzduž planiranog područja kako bismo postigli maksimalnu učinkovitost slikanja te kako bi se slike mogle po-klapati u što većem obujmu. Dobiveni model u budućnosti nam omogućava spajanje s već modeliranim kontekstom grobnice i dobar je temelj nastavku primjene ovog principa dokumentacije lokaliteta Velić („Izvješće“ 2016: 4, 6; Tončinić et al. 2016).

IZRADA 3D MODELA LOKALITETA

57


nº5, 2017 f

Slika 16: 3D model šireg područja izrađenog uz pomoć računalnog programa Agisoft Pho-toscan (izradio: M. Vuković, „Izvješće“ 2016: 5).

Slika 17: 3D models iscrtanim strukturama zidova (izradio: M. Vuković, „Izvješće“ 2016: 5).

58


f nº5, 2017

Slika 18: 3D model objekta 4 koloriran u softveru Cloud Compare (izradio: M. Vuković, „Izvješće“ 2016: 6).

U projekt mapiranja arheološkog nalazišta Velić krenuli smo s ciljem poboljšanja uvida u teško razumljiv kontekst tada novootkrivene ranokršćanske grobnice. Sa širenjem pregleda i izazovima koje je pred nas stavljao težak teren, gusta vegeta-cija i veličina prostora, prisiljeni smo mijenjati metodu rada i koristiti nove vrste dokumentiranja ovakvog tipa lokaliteta. Iako je ovakav način dokumentacije u gustim vegetacijama �zički i tehnički zahtjevan, nudi najbolje rezultate uzima-jući u obzir uloženo vrijeme i novac. Naši napori u razumijevanju, mapiranju i prikazivanju nalazišta Velić mogu uvelike doprinijeti planiranju budućih arhe-oloških istraživanja na ovom lokalitetu i omogućiti nam bolji uvid u njega i to bez korištenja invazivnih metoda.

Zahvaljujemo se Katedri za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju na kontinuiranoj logističkoj i moralnoj potpori u pro-vedbi projekta te dokumentaristu Odsjeka Miroslavu Vukoviću za pomoć na tehničkom planu. Posebnu zahvalu dužni smo mentoru Domagoju Tončiniću koji nas je kroz godine projekta podučavao njegovoj pripremi, organizaciji i provedbi.

ZAKLJUČAK

ZAHVALE

59


nº5, 2017 f

Abramić 1926-27 Abramić, Mihovil. „O novim miljokazima i rimskim ce-stama u Dalmaciji.“ VAHD, vol. 49, 1926-27., Narodna tiskara, Split, 1926. 27., str. 139.-155.

Bubić 2015 Bubić, Vinka. „Terenski pregled lokaliteta kod Velića.“ U: Skup Hrvatskog arheološkog društva - Istraživanja u Imotskoj krajini, Imotski, 11 - 13. listopada 2011., Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, vol. 29, Zagreb, 2015, pp. 91-102.

Gudelj 2011 Gudelj, Ljubomir. „Crkvine, Cista Velika.“ Muzej hrvat-skih arheoloških spomenika, Split, 2011.

„Izvješće“ 2011 Izvješće o rezultatima arheološkog pregleda provedenog na području između Jabuke i Velića kod Trilja u 2011. godini (podneseno Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu kultur-ne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu).

„Izvješće“ 2013a Izvješće o rezultatima arheoloških istraživanja provedenim na arheološkom lokalitetu Velić/Jabuka kod Trilja u veljači 2013. godine (podneseno Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu).

„Izvješće“ 2013b Izvješće o rezultatima arheoloških istraživanja provedenim na arheološkom lokalitetu Velić/Jabuka kod Trilja u srpnju 2013. godine (podneseno Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu).

„Izvješće“ 2014 Izvješće o rezultatima studentskog projekta mapiranja terena i arheoloških objekata provedenog na arheološkom lokalitetu Jabuka-Velić kod Trilja u lipnju 2014. godine (podneseno Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu).

„Izvješće“ 2015 Izvješće o rezultatima studentskog projekta mapiranja terena i arheoloških objekata provedenog na ranokršćanskom lokalitetu Jabuka-Velić kod Trilja u 2015. godini (podneseno Filozof-skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu).

„Izvješće“ 2016 Izvješće o rezultatima studentskog projekta izrade 3D mode-la provedenog na ranokršćanskom nalazištu Velić kod Trilja u 2016. godini (podneseno Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu).

Maršić et al. 2000 Maršić, Dražen et al. „Crkvine, Cista Velika Izvješće o arhe-ološkim istraživanjima 1992.-1999. godine.“ Starohrvatska prosvjeta, vol. 27, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2000, pp. 115-128.

Milošević 1981 Milošević, Ante. „Arheološki spomenici gornjeg i srednjeg toka rijeke Cetine.“ Zbornik Cetinske krajine, knjiga 2, Kul-turno društvo Cetinjanin, Sinj, 1981, pp. 3-71.

Milošević 1998 ---. Arheološka topogra�ja Cetine. Muzej hrvatskih arheološ-kih spomenika, Split, 1998.

Tončinić i Demicheli 2013 Tončinić, Domagoj i Dino Demicheli. „Velić 2013.“ HAG, br. 10, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2013, u tisku.

Tončinić et al. 2014 Tončinić, Domagoj et al. „Velić.“ HAG, br. 11, Ministar-stvo kulture Republike Hrvatske

fragmenti · 2 i m p r e s s u m f fragmenti Časopis studenata odsjeka za arheologiju broj 5....

Documents