Zagreb, 6. travnja 2016.

FLEKSIBILIZACIJA

RADNIH ODNOSA

MARINA KASUNIĆ PERIS, univ.spec.st.eu.

3

- Koncept koji izaziva brojne kontraverze

- Različita mišljenja o definiciji koncepta fleksibilizacije tržišta

rada

Podrazumijeva:

- Da se poslodavcima omogući da razinu i potrebu za radnicima

prilagode svojim potrebama

- Fleksibilnost u načinu određivanja plaće

- Fleksibilnost radnika itd.

Najuobičajenija interpretacija tog koncepta povezana je sa

regulativom radnog zakonodavstva i sa institucijama tržišta rada

Što bi fleksibilizacija tržišta rada, trebala

podrazumijevati?

4

• Sa makro aspekta: fleksibilnost se odnosi na brzinu

prilagodbe tržišta rada promjenama gospodarskih

uvjeta

• Sa mikro aspekta: sposobnost poduzeća da svoju

strukturu i organizaciju prilagode svojim potrebama

Fleksibilizacija sa makro/mikro aspekta

5

• S aspekta poslodavaca:

- Decentralizirano kolektivno pregovaranje/gransko

pregovaranje

- Radnička vijeća/sindikati

- Individualni ugovori/kolektivni ugovori

• S aspekta sindikata:

- Smanjenje članstva

- Atipični oblici rada

- Povećanje stope nezaposlenosti

Fleksibilizacija s aspekta poslodavaca/sindikata

6

• S aspekta poslodavca: veća raspoloživost zaposlenih i

njihova veća prilagodljivost na promjenjive zahtjeve

poslodavaca

• S aspekta radnika: više slobode u organiziranju

radnog vremena i privatnog života, napredovanje

Fleksibilizacija s aspekta poslodavca/radnika

Pretpostavka: da će deregulacija i fleksibilizacija tržišta

rada automatski dovesti do veće razine produktivnosti i

stoga do većeg dohotka i bolje socijalne sigurnosti

Sine qua non strukturalnim promjenama, gospodarskom

rastu i smanjenju nezaposlenosti

Opasnosti: da fleksibilnost rezultira visokim rizikom

socijalne i dohodovne nesigurnosti (radnici sa

nestandardnim ugovorima o radu imaju niže dohotke, nižu

sigurnost zaposlenja i ograničen pristup stručnom

osposobljavanju i usavršavanju) te segmentiranom tržištu

rada

7

8

Osnovna podjela (1):

Interna – obuhvaća sve strategije kojima se drugačije

raspoređuje radna snaga kod poslodavca prema potrebama

konkurentnosti bez korištenja eksterne fleksibilnosti, a

obuhvaća (radno vrijeme – interna numerička, plaću,

organizaciju rada – funkcionalna)

Eksterna - temelji se na tradicionalnim načinima

prilagodbe broja radnika potrebama poslodavaca, što

uključuje otkazivanje ugovora o radu, korištenje

fleksibilnih oblika zapošljavanja

Koji su pojavni oblici fleksibilizacije?

9

Osnovna podjela (2):

Numerička – obuhvaća prilagodbe poslodavaca koje se

mogu izraziti u jedinicama – (otkazivanje, fleksibilni

ugovori, radno vrijeme itd.)

Funkcionalna - podrazumijeva promjene u poslovima,

zadacima, kvalifikacijama itd.

Monetarna fleksibilnost – obuhvaća prilagodbu plaća

potrebama konkurentnosti, potražnji na tržištu, poslovanju

poslodavca, individualnoj produktivnosti radnika

Koji su pojavni oblici fleksibilizacije?

10

1. Deregulacija = slabi se uloga države u uređenju sustava radnih

odnosa

2. Decentralizacija = zahtjev za brisanjem pojedinih instituta

3. Zadire se u ugovorne oblike (mijenjaju se postojeći koncepti

zaposlenja) trajanje i prestanak

4. Mijenja se uloga države na tržištu rada i uloga države u

socijalnoj politici (individualizam = pojedinac treba biti

odgovoran za svoju socijalnu sigurnost)

Kako se fleksibilizacija reflektira na radne

odnose?

Učestalo korištenje ugovora o radu na određeno

vrijeme, rada u nepunom radnom vremenu i rada

putem agencija za privremeno zapošljavanje

Korištenje samozapošljavanja i ekonomski ovisnog

rada korištenjem građanskih ugovora

Rad na izdvojenom mjestu rada (telework)

Mini-jobs (povremeni i privremeni poslovi)

Rad po pozivu (on-call work)

11

Nesigurnost radnih odnosa

Smanjenje i neprilagođenost sustava socijalne sigurnosti (sustav socijalne sigurnosti izgrađivan je na obliku radnog odnosa kojeg karakterizira rad na neodređen vrijeme i rad u punom radnom vremenu)

Segmentacija i fragmentacija tržišta rada

Isključenje nekih radnika iz sustava radno-pravne zaštite (neprijavljeni rad)

Utjecaj na kolektivne radne odnose (smanjenje broja članova sindikata – smanjenje pregovaračke moći u kolektivnom pregovaranju)

12

U upravljanju poduzećem pojavile su se neke nove

okolnosti koje management čine kompleksnijim:

◦ Socijalna(društvena) odgovornost poslodavca,

◦ upravljanje različitostima u ljudskom potencijalu zbog

utjecaja migracije radne snage, potrebama zaštite okoliša,

◦ izazovi koje nosi informacijska i komunikacijska

tehnologija,

◦ postupanje prema osobnim podacima radnika,

◦ uspstava ravnoteže između investiranja u cjeloživotno

učenje radnika i lojalnosti radnika poslodavcu

13

Što podrazumijeva pojam fleksigurnosti?

Fleksibilni i pouzdani ugovorn odnosi

Sveobuhvatne politike cjeloživotnog učenja

Učinkovite politike tržišta rada

Moderni sustavi socijalne sigurnosti

Ujedno podrazumijeva uspstavu ravnoteže između prava i odgovornosti za poslodavca, radnika, nezaposlenih i tijela javne vlasti

(European Commission, Common Principles of Flexicurity(2007.))

14

15

• Globalno razrađene i obrađene mjere – Organizacija za ekonomsku

suradnju i razvoj (OECD) – EPL Indeks (Employment Protection

Legislation Indeks)

• Ograničen je na eksternu numeričku fleksibilnost = orijentiran je samo

na institucionalne aspekte fleksibilizacije (ne odražava faktičnu

situaciju – koliko se zakonodavstvo poštuje, na koji broj radnika se

odnosi itd.)

• OECD napustio upotrebu EPL indeksa kao indikatora fleksibilnosti

tržišta rada, te je alternativno predložio korištenje dva nova indeksa,

- zbirni indeks zakonske regulative individualnih i kolektivnih otpuštanja

kod ugovora na neodređeno vrijeme (engl. Employment protection for

regular contracts, including collective dismissals, EPRC), i

- zbirni indeks zakonske regulative rada na određeno vrijeme (engl.

Employment protection for temporary contracts, EPT).

Kako se mjeri fleksibilizacija radnih odnosa

Uobičajene procedure pri otkazu (1/2)

Odgoda početka otkaznog roka (1/2)

Otkazni rok nakon 9 mjeseci rada (1/7)

Otkazni rok nakon 4 godine rada (1/7)

Otkazni rok nakon 20 godina rada (1/7)

Otpremnina nakon 9 mjeseci rada (4/21)

Otpremnina nakon 4 godine rada (4/21)

Otpremnina nakon 20 godina rada (4/21)

Definicija nepravednog otkaza (1/5)

Trajanje probnog rada (1/5)

Kompenzacija za nepravedni otkaz (1/5)

Mogućnost povratka na radno mjesto (1/5)

Maksimalno vrijeme za prijavu nepravednog otkaza nadležnom sudu (1/5)

Definicija kolektivnog otkaza (1/4)

Dodatne potrebne obavijesti (1/4)

Dodatna odgađanja početka otkaznog roka (1/4)

Ostali dodatni troškovi poslodavaca (1/4)

Indeks zakonske

regulative

individualnih i

kolektivnih

otpuštanja, kod

rada na

neodređeno

vrijeme (EPRC)

Zakonska

regulativa rada

na neodređeno

vrijeme (5/7)

Procedure (1/3)

Otkazni rokovi i

otpremnine (1/3)

Nepravedni otkazi (1/3)

Zakonska

regulativa

kolektivnih

otkaza (2/7)

Kolektivni otkazi

16

0.0 1.0 2.0 3.0

Njemačka

Italija

Slovenija

Češka R.

Hrvatska

Austrija

Poljska

Slovačka

Mađarska

Estonija

EPRC 2013.

17

Izvor: HNB

Opravdani slučajevi za primjenu ugovora na određeno (1/2)

Maksimalan broj uzastopnih ugovora (1/4)

Maksimalno ukupno trajanje uzastopnih ugovora (1/4)

Dopuštene vrste poslova (1/3)

Ograničenje broja uzastopnih ugovora (1/6)

Maksimalno ukupno trajanje uzastopnih ugovora (1/6)

Autorizacija i evidencija agencija (1/6)

Jednakost plaće i dr. radnih uvijeta (1/6)

Indeks

zakonske

regulative rada

na određeno

vrijeme (EPT)

Ugovori na određeno

vrijeme (1/2)

Agencije za privremeno

zapošljavanje (1/2)

18

0.0 1.0 2.0 3.0

Estonija

Italija

Slovenija

Slovačka

Poljska

Austrija

Češka R.

Mađarska

Hrvatska

Njemačka

EPT 2013.

19

20

• Hrvatsko radno zakonodavstvo = glavni cilj zaštita stabilnosti

zaposlenja

• Nužnost reforme:

- Promjene u svijetu rada,

- Osjetljivost tržišta rada na promjene u gospodarskom okruženju,

- Povezanost globalnog tržišta

Reforme radnog zakonodavstva u RH:

- 2003. godine (područje temeljnih ljudskih, gospodarskih i socijalnih

prava, fleksibilniji radni odnosi, kolektivni radni odnosi)

- 2009. godine

- 2014. godine

Fleksibilizacija radnih odnosa u RH

21

Ciljevi „reforme”:

• Olakšati restrukturiranje poslodavcima

• Potaknuti fleksibilne oblike zapošljavanja

• Nomotehnički rasteretiti zakon i pojednostaviti

ga

Fleksibilizacija radnih odnosa u RH 2014.?

22

Hvala na pažnji!