UNIVERZITET U TUZLIEKONOMSKI FAKULTETŠK. 2011. /12.

Seminarski rad iz nastavnog predmeta MEĐUNARODNE FINANSIJE

- FINANSIJSKE TRANSAKCIJE NA DEVIZNOM TRŽIŠTU -

Predmetni nastavnik: Studenti:Dr.sc. Senija Nuhanović, docent Ademović Adela I - 1941/08

Bradarić Lejla I - 1950/08

Tuzla, oktobar, 2011.

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................2

1 POJAM DEVIZNOG TRŽIŠTA.............................................................................................3

1.1. Formiranje i karakter deviznog tržišta.............................................................................3

1.2. Učesnici na deviznom tržištu...........................................................................................4

1.2.1. Komercijalne banke..................................................................................................4

1.2.2. Firme i multinacionalne kompanije..........................................................................4

1.2.3. Centralne banke........................................................................................................5

2 TRANSAKCIJE NA DEVIZNOM TRŽIŠTU.......................................................................6

2.1. Definicija i faktori deviznog kursa............................................................................................6

2.1.1. Faktori deviznog kursa.............................................................................................9

2.1.2. Rizik deviznog kursa.................................................................................................9

2.1.3. Instrumenti pokrića deviznog rizika........................................................................10

2.2. Ponuda i tražnja deviza..................................................................................................11

2.3. Kako se trguje devizama?..............................................................................................12

3 PRIMJERI UČEŠĆA BANAKA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU............................................13

3.1. Alpha Bank Srbija..........................................................................................................13

3.2. NLB Tuzlanska banka ..................................................................................................14

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................15

LITERATURA.........................................................................................................................16

1

UVOD

Devizno tržište je kupoprodaja stranih sredstava plaćanja. Predmet poslovanja deviznog tržišta je kupovina i prodaja deviza koje su od značaja za likvidnost privrede u međunarodnim plaćanjima. Kupovina i prodaja deviza na deviznom tržištu može se vršiti promptno i terminski. Za prvo važi da se kupoprodaja vrši slobodno, dok se kod drugog kupoprodaja može obavljati samo za konkretan spoljnotrgovinski posao. Subjekti na deviznm tržištu su poslovne banke koje imaju ovlašćenje za obavljanje devizno-valutnih poslova i poslova platnog prometa sa inostranstvom. Da bi postojalo devizno tržište mora postojati međunarodni platni promet.

Cilj pisanja seminarskog rada je da shvatimo šta je i kako funkcioniše devizno tržište, kako se formira devizni kurs te koje su to finansijske transakcije koje vrše učesnici na deviznom trzištu.

U prvom dijelu seminarskog rada obrađene su osnovne karakteristike deviznog trzišta kao i subjekti koji se pojavljuju kao učesnici na deviznom trzištu.

Drugi dio se odnosi na objašnjenje koje se transakcije obavljaju na deviznom trzištu te način formiranja deviznog kursa bez kojeg se ne bi mogle obavljati ove transakcije.

U trećem dijelu su prikazani konkretni primjeri na koji način banke mogu učestvovati na deviznom trzištu.

Literaturu za seminarski rad uglavnom sačinjavaju udbenici, a neki podaci su pronađeni na Internetu.

2

1 POJAM DEVIZNOG TRŽIŠTA

1.1. Formiranje i karakter deviznog trzišta

Pod deviznim trzištem podrazumijevamo organizovan sistem kupovine i prodaje deviza, efektivnog stranog novca koji se obavlja na teritoriji jedne zemlje, a na način kako je to uređeno propisima. Predmet transakcija na deviznom trzištu jesu devize. Devize predstavljaju potrazivanja nominirana u stranim valutama koja su u obliku depozita na računima stranih banaka. Devize u širem smislu obuhvataju : depozite, mjenice, čekove, efektivni strani novac.Efektivni strani novac se lako konvertuje u devize na računima kod stranih banaka. Cijena stranih valuta se vrjednuje preko deviznog kursa. Kupovinu i prodaju deviza na deviznom trzištu vrše ovlaštene banke za devizno poslovanje kao i domaća i strana lica. Banke koje su ovlaštene za poslovanje sa inostranstvom vrše kupovinu i prodaju deviza između sebe kao i na međubankarskom sektoru. Za domaća i strana lica je karakteristično, da kupuju i prodaju devize kod ovlaštenih banaka za poslovanje sa inostranstvom ili kod ovlaštenih mjenjačnica.

Funkcionisanje deviznog tržišta doprinosi međusobne povezanosti nacionalnih finansijskih tržišta. Ova povezanost izraz je realnih ekonomskih tokova: međunarodne trgovine, međunarodnih usluga i kretanja stanovništva, koji dovode do ekonomske aktivnosti vezane za inostranstvo, odnosno aktivnosti izražene u novcu različitom od domaćeg, kao i kretanje kapitala između različitih zemalja.

Devizno tržište ostvaruje sljedeće funkcije:

- Omogućava vlasnicima deviza da ih pretvore u nacionalnu valutu, a drugim licima da nabave odgovarajuća sredstva za plaćanje u inostranstvu;

- Usklađuje zahtjeve za prodaju deviza sa zahtevom za njihovu kupovinu;

- Usklađuje ponudu i tražnju posredstvom deviznog prometa u zemlji i deviznog prometa sa inostranstvom;

- Omogućava obavljanje deviznog prometa sa inostranstvom.

 Devizni promet sa inostranstvom obično se dijeli na tri oblika:

- Devizni sistem;- Devizno poslovanje;- Devizna politika.

Devizni sistem predstavlja skup principa i odnosa datih u obliku zakonskih propisa kojima se regulišu devizni odnosi i devizni poslovi privrednih i drugih subjekata u robnom i nerobnom prometu u zemlji i sa inostranstvom.

 Karakter deviznog sistema zavisi od karaktera privrednog sistema, privredne strukture, razvoja i ekonomske politike svake zemlje. Izmjene deviznog sistema su rezultat izmjena društveno – ekonomskih tokova i izmjena u cjelokupnom privrednom sistemu. Geneza deviznog sistema kod nas rezultat je izmjena nastalih u privrednom i društveno – političkom sistemu i u konceptima razvojne politike.Devizni sistem može biti: liberalan i regulisan.

3

U liberalnom deviznom sistemu, subjektima u poslovanju sa inostranstvom ostavljena je veća sloboda u poslovanju i raspolaganju deviznim sredstvima.

U regulisanom deviznom sistemu, u poslovanju sa inostranstvom ova prava su ograničena više ili manje oštrim regulativama i odlukama.

Devizno poslovanje predstavlja sistem platnog prometa (naplate, plaćanja i prijenose) između rezidenata i nerezidenata (ili pojednostavljeno: platni promet s inozemstvom) u stranim sredstvima plaćanja. 1

1.2. Učesnici na deviznom tržištu

Učesnici na deviznom tržištu su vlasnici valuta, deviznih sredstva i deviznih hartija od vrijednosti u nacionalnoj ekonomiji, kao i banke i druge berzansko-finansijske institucije koje je centralna banka za to posebno ovlastila. Specifična uloga na deviznom tržištu pripada centralnoj banci. Ona se na deviznom tržištu pojavljuje kao direktan reuglator i kontrolor. Iako smo rekli da se devizno tržište može posmatrati kao međubankarsko devizno tržište gdje dominantno mjesto imaju komercijalne banke, sasvim bi neopravdano bilo ne spomenuti i ostale učesnike na deviznom tržištu, koji možda nemaju tako značajnu ulogu u smislu obima trgovanja, ali čija uloga nije zanemarljiva. Pored komercijalnih banaka učešće na deviznom tržištu ostvaruju i:

- firme koje se bave spoljnotrgovinskim poslovima,- nebankarske finansijske institucije (osiguravajuće kompanije),kao i- centralne banke

Devizno tržište je standardizovano. Pravila koja važe na ovom tržištu regulišu procedure trgovine, način izvršenja, rokove izvršenja, način plaćanja i sl. Ova pravila obavezuju sve učesnike, iako su oni najčešće iz različitih zemalja.

1.2.1. Komercijalne banke

Neosporno je da, imaju najznačajniju ulogu u realizaciji većine međunarodnih transakcija, i one na deviznim tržištima trguju sa bankarskim depozitima denominiranim u različitim valutama. Banke ne trguju svim svojim depozitima. No, treba imati u vidu da je minimalni iznos kojim banke trguju na deviznom tržištu 1 milion dolara. Devizni kurs koji se formira u ovoj trgovini je ustvari devizni kurs koji možemo pročitati u finansijskim izveštajima pod nazivom Interbank rate.2

1.2.2. Firme i multinacionalne kompanije

koje imaju razgranat biznis u različitim zemljama su takođe značajni učesnici na deviznom tržištu. One kupuju i prodaju valute neophodne za normalno funkcionisanje njihovog biznisa. Nebankarske finansijske institucije – osiguravajuća društva, penzioni fondovi – takođe predstavljaju značajne učesnike na deviznom tržištu. U potrazi sa sigurnim i konstantnim

1 http://www.bdm.hr/Usluge/Devizno-poslovanje.hr.html2Kamatna stopa naplaćuje se na kratkoročne kredite između banaka. Banke uzimaju i daju novac na međubankarskom tržištu, kako bi se upravljalje likvidnošću  i ispunjavale zahtjeve koj su im postavleni .Kamatna stopa ovisi o dostupnosti novca na tržištu, na prevladavajućim cijenama i posebni uslovima  ugovora.

4

prinosima nebankarske finansijske institucije prenose svoje fondove sa jednih na druga finansijska tržišta i na taj način postaju značajni učesnici na deviznim tržištima.

 1.2.3. Centralne banke

Centralne banke imaju veoma značajnu ulogu na deviznim tržištima. Njihovo učešće na deviznom tržištu nije u formi stalnog igrača, prije bi se moglo reći da one ulaze sa klupe rezervnih igrača, povremeno, i kada je to potrebno. Stoga je učešće centralnih banaka više u cilju intervenisanja na deviznim tržištima. Intervencije centralnih banaka na deviznim tržištima, u formi kupovine ili prodaje određenih valuta, imaju za cilj održavanje određenog nivoa deviznog kursa ili pak sprječavanje značajnijih oscilacija deviznih kurseva. Obim intervencija centralnih banaka na deviznom tržištu po pravilu nije velik (osim u slučaju finansijskih kriza, ili špekulativnih napada na valutu) ali je snaga i uticaj informacije koju ta intervencija nosi daleko značajnija, i veća od samog obima intervencije. Zašto? Zato što intervencijama na deviznom tržištu centralne banke šalju signal učesnicima na deviznom tržištu (i ne samo njima) o monetarnoj politici koju sprovode i efektima iste na devizni kurs.

Prethodno pomenute učesnike na deviznom tržištu posmatrali smo sa institucionalne tj. personalne osnove. Međutim, učesnike na deviznom tržištu možemo posmatrati i sa funkcionalne osnove, a to znači da učesnike na deviznom tržištu možemo klasifikovati u tri kategorije:

- ne-špekulanti (hedžeri) su oni učesnici na deviznom tržištu koji žele da se zaštite od rizika promjene deviznog kursa;

- špekulanti su oni učesnici na deviznom tržištu koji kupuju (prodaju) valute za koje očekuju da će im se vrijednost u budućnosti promijeniti tako da će ponovnom prodajom (kupovinom) ostvariti profit; i

- monetarne vlasti u većini slučajeva predstavlja centralna banka koja ima mogućnost intervenisanja na deviznim tržištima, ali i mogućnost uvođenja raznih oblika devizne kontrole.

5

2 TRANSAKCIJE NA DEVIZNOM TRŽIŠTU

Transakcije na deviznom tržištu odvijaju se kao:

- Transakcije između komercijalnih banaka i njihovih komitenata, - Devizne transakcije među komercijalnim bankama u zemlji,  - Transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inostranstvu ili s

korespondentima u inostranstvu, i  - Devizne transakcije među centralnim bankama  radi uticaja na kurseve i na kretanje

kapitala.

Postoje dvije vrste deviznih transakcija.3

1. Promptne (spot) transakcije - Kada se na deviznom tržištu zaključuje posao o kupoprodaji deviza, a ugovoreni posao se izvršava odmah ili u roku od 2 dana, devizni kurs po kojem se tada trguje je spot (promptni) devizni kurs. Od trenutka zaključenja do trenutka izvršenja kupoprodaje prođe najviše dva radna dana. Spot transakcije koriste se u dnevnim poslovima kao što su plaćanje dospjelih doznaka u inostranstvo, nedostatak sredstava za izmirenje postojećih obaveza i u trgovanju devizama sa svrhom ostvarenja profita na transakcijama.2. Terminske transakcije (forward~outright)- Kada se zaključuje posao o kupoprodaji deviza, ali sam čin kupoprodaje se obavlja kasnije prema ugovorenom roku (rok izvršenja veći od dva dana ). To znači, kada kupac i prodavac ugovaraju devizni kurs po kojem će se posao obaviti a kada dođe vrijeme izvršenja kupoprodaje, ona se vrši po ugovorenom kursu, bez obzira na sada formirani. Devizni kurs po kojem se realizuje terminska trgovina je terminski devizni kurs.

2.1. Definicija i faktori deviznog kursa

Deviznim kursom se naziva cijena po kojoj se jedna nacionalna valuta razmjenjuje za drugu valutu. Od deviznog kursa treba razlikovati devizni (valutni) paritet koji predstavlja zvanično utvrđenu vrijednost nacionalnog novca izraženu u zlatu ili nekoj stabilnoj valuti. U normalnim prilikama, devizni kurs se kreće oko deviznog pariteta kao osnove. Devizni kurs uspostavlja vezu između nivoa cijena u zemlji i inostranstvu; pomoću njega se inostrane cijene preračunavaju u nacionalnu valutu i domaće cijene iskazuju u devizama. Time se omogućava poređenje cijena i identifikacija proizvoda čija je cijena u zemlji niža, pa se mogu izvoziti, odnosno proizvoda koji su u inostranstvu jeftiniji pa ih treba uvoziti. Na duži rok, razlike u cijenama dovode do usmjeravanja faktora proizvodnje u one sektore u kojima je privreda efikasnija. U vrijeme čistog zlatnog standarda, kada je u prometu bio zlatni novac, devizni kurs je bio određen tzv. kovničkom stopom koja je pokazivala koliko je zlata sadržano u jedinici nacionalnog novca. Jednostavnim poređenjem sadržaja zlata u jedinici jedne i druge valute dobijao se devizni paritet. Devizni kurs je mogao da se kreće samo u uskim okvirima oko deviznog pariteta – u granicama između donje i gornje zlatne tačke, odnosno tačke uvoza i izvoza. Gornja zlatna tačka određena je troškovima prenosa zlata do zemlje gdje treba izmiriti obaveze. U ovakvim uslovima, devizni kurs nije mogao da mnogo odstupa od deviznog pariteta – obično oko 0.5% na gore i na dolje. Napuštanjem zlatnog standarda nestalo je čvrste osnove za određivanje deviznog kursa.

3 www.erstebank.rs/rs/Downloads?chronicleId

6

Svaka međunarodna trgovinska transakcija sastoji se od dvije kupovine : kupovine valute i strane robe ili usluge. Želi li uvoznik iz zemlje A uvesti robu Y iz zemlje B,on mora kupiti ne samo tu robu nego i valutu zemlje B kojom će je platiti.Isto vrijedi i za uvoznika u zemlji B . Zbog toga se u međunarodnoj razmjeni formiraju ne samo cijene robe i usluga,nego i cijene pojedinih valuta.Zato na vrijednost izvoza i uvoza utiču ne samo cijene robe i usluga,nego i cijene valuta kojima se uvoz i izvoz plaća.Naime vrijednost izvoza E dobra i jednaka je umnošku količine izvoza Q cijene postignute na stranom tržištu u devizama p i kursatrane valute T :

E= Q*p*T

Isto tako je i vrijednost uvoza nekog dobra i jednaka umnošku količine uvoza s njenom cijenom na tržištu nabavk i kursa devize kojom se uvoz plaća.

U=Q*p*T(1+t)

Zbog toga promjena vrijednosti uvoza i izvoza može biti posljedica ne samo promjena i količina i cijena u devizama,nego i deviznog kursa.Devizni kurs jeste cijena jedne jedinice strane valute izražena brojem jedinica domaće valute.On pokazuje koliko jedinica domaće valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute.Kao što se cijene drugih dobara formiraju na njihovim tržištima, tako se i cijena deviza, devizni kurs, formira na deviznom tržištu.Devizni se kursevi važnijih valuta formiraju na različitim tržištima i objavljuju u većim novinama, pa je informiranost sudionika na deviznim tržištima o kretanju kurseva važnijih valuta velika.Devizni kurs tj. cijena devize, ima vrlo važne funkcije kao i cijene ostalih dobara, informacijsku, alokativnu, redistributivnu i razvojnu.Promjene deviznog kursa utiču na cijene uvoza, na rentabilnost izvoza, na rentabilnost proizvodnje uvoznih supstituta, ali i na domaće cijene izvoznih dobara.Na taj način promjena kursa utiče na promjene relativnih cijena,a time i na redistribuciju nacionalnog dohotka i na realokaciju ekonomskih resursa i na tempo privrednog razvoja.Promjene kursa utiču na promjene uslova razmjene,a time i na koristi koje zemlja ima od vanjske trgovine.Kurs je zbog toga vrlo važna varijabla ekonomske politike jer utiče na sve makroekonomske pojave.Porast kursa utiče na domaću inflaciju poskupljenjem uvoza kako direktno tako i indirektno.Promjenom odnosa cijena uvoza i izvoza, promjena kursa utiče na promjenu uvoza i izvoza, a preko njih procesom multiplikatora i na proizvodnju, zaposlenost i sve ostale makroekonomske agregate.Devizni se kurs, dakle, cijena jedinice strane valute, kao i svaka druga cijena, formira na tržištu djelovanjem snaga ponude i potražnje strane valute.Potražnja za devizama (uz danu domaću ponudu novca M) funkcija je uvoza robe i usluga iz inozemstva, investicija u inozemstvu i zajmova i transfera danih inozemstvu.Zbog toga potražnja za devizama odgovara dugovnim (debit) stavkama u bilansu plaćanja.Budući da je uvoz funkcija domaćeg proizvoda, odnosa cijena, ukusa i sl.,a investicije u inostranstvu i zajmovi funkcije odnosa kamatnih stopa u zemlji i inostranstvu, a one opet funkcija makroekonomskih varijabli, to je funkcija potražnje za devizama funkcija velikog broja varijabli.Ponuda deviza na deviznom tržištu ( uz danu domaću ponudu novca M) funkcija je izvoza robe i usluga, vanjskih investicija u zemlji i primljenih zajmova i transfera iz inostranstva.

7

Zbog toga ponuda deviza odgovara potražni ( credit) stavkama iz bilanse plaćanja. Izvoz robe i usluga funkcija je odnosa cijena u zemlji i inozemstvu, ukusa potrošača i sl., a zajmovi i investicije funkcija su odnosa kamatnih stopa koje su opet funkcija velikog broja varijabli.Potražnja i ponuda za devizama funkcija je ponude domaće valute. Zato monetarna politika ima ključnu ulogu u određivanju kursa.Osim ovih objektivnih faktora, na kurs utiču i mnogi drugi (subjektivni) faktori.Uticaj prije svega ljudskih faktora na devizni kurs provodi se kroz autonomne promjene potražnje ili ponude za stranom valutom,kao što su :

1. Osnovni trend tržišta,2. Vremenska neusklađenost plaćanja za uvoz i naplata izvoza,3. Pregovaračka vještina subjekata u vanjskoj trgovini,4. Tržišna očekivanja u pogledu terminskih tečajeva,5. Špekulativna kretanja kapitala zbog politike,privredne i društvene situacije,6. Promjena uslova na novčanom i finansijskom tržištu,7. Fiskalne i monetarne mjere koje vlasti donose radi kontrole kurseva.

Analiza kretanja deviznih kurseva kojoj je svrha i predviđanje tih kretanja vrlo je kompleksna,jer mora uzeti u obzir veliki broj varijabli.Budući da jednim modelom nije moguće obuhvatiti sve varijable i njihove međuzavisnosti, pretpostavkom ceteris paribus izoliraju se najvažnije i apstrahiraju uticaji drugih, manje važnih varijabli i međuzavisnosti.Ako se apstrahiraju ostale promjene, može se reći da je funkcija ponude i potražnje neke devize, npr. dolara, ceteris paribus funkcija njegove cijene, deviznog kursa.Potražnja za devizama opadajuća je funkcija njihove cijene, deviznog kursa.Kao i kod promjene cijene svakog ekonomskog dobra, tako se i kod promjene cijena inozemne valute javljaju dva efekta : efekt supstitucije i efekt dohotka. Naime, što je niži devizni kurs, cijena deviza, to svaka marka uložena u devize donosi veću korisnost, pa time i više deviza želimo kupiti, a potražnja za njima je veća.To znači da će biti veći uvoz robe i usluga i veći izvoz kapitala u obliku investicija, zajmova i transfera u inostranstvo.Porast deviznog kursa, cijene deviza, znači da marka uložena u devize donosi manje korisnosti, pa manje deviza želimo kupiti.Zbog toga se smanjuje uvoz jer strane robe i usluge postaju skuplje. Isto tako porast deviznog kursa utiče na smanjenje deviznog odliva po osnovi investicija, zajmova i transfera, jer inozemstvo postaje skuplje budući da za svaku devizu plaćamo više jedinica domaće valute.Ponuda deviza rastuća je funkcija deviznog kursa, cijene deviza. Naime, porast deviznog kursa povećava prihode u domaćoj valuti svakog imaoca stranih deviza.Zbog toga porast deviznog kursa utiče na porast svih oblika sticanja deviza kao što su izvoz robe i usluga, devizni priliv po osnovi investicija, zajmova i transfera iz inozemstva.Potrebno je pomenuti da ponuda deviza bar u onom dijelu koji se odnosi na razmjenu robe i usluga ne mora biti rastuća funkcija deviznog kursa. To zavisi prije svega o elastičnosti potražnje inozemstva za dobrima i uslugama iz zemlje A.Naime promjena kursa, npr. deprecijacija domaće valute uvjetuje djelovanje dvije sile suprotnoga smjera:

1. Zbog deprecijacije valute α raste potražnja za njom, dakle, povećava se potražnja za uvozom iz zemlje a u zemlju B. Time se utiče na porast ponude valute zemlje B.

2. Međutim zbog deprecijacije valute zemlje a ista se količina robe iz zemlje A može kupiti sa manjom količinom valute zemlje B. To utiče na smanjivanje ponude valute zemlje B u zemlji A.

8

Ako je potražnja u zemlji B za proizvodima zemlje A elastična na cijenu tada će deprecijacija valute zemlje A kojom se smanjuje cijene izvoza zemlje A u terminima valute zemlje B za recimo 100% rezultirati u povećanju uvoza zemlje B iz zemlje A za više od 100%, čime će se ukupna masa valute zemlje B koju zarade izvoznici iz zemlje A povećati, pa će se tako povećati i ponuda deviza zemlje B u zemlji A.Ako je pak potražnja u zemlji B za proizvodima zemlje A neelastična, tada će 10-postotno smanjenje cijene dobara zemlje A zbog deprecijacije njene valute uticati na porast potražnje za uvozom iz zemlje A za manje od 10%, pa će ukupni prihod izvoznika zemlje a izražen u valuti zemlje B biti manji, a ponuda deviza iz zemlje B u zemlji a biti manja.Ako je elastičnost potražnje u zemlji B za proizvodima zemlje A jedinična, tada će 10% smanjenje cijene izvoza zemlje A u zemlji B biti jednako povećanju količine izvoza iz zemlje A u B, pa će umnožak cijene u valuti B i količine izvoza iz A u B biti jednak kao i prije deprecijacije.

2.1.1. Faktori deviznog kursa:

1.stopa inflacije → valute zemalja u kojima su stope inflacije visoke pokazivaće tendenciju slabljenja2.stanje platnog bilansa → je u određenoj mjeri posljedica nivoa deviznog kursa, ali i uzrok promjena samog deviznog kursa. Trajniji deficiti iziskivaće depresijaciju (odnosno devalvaciju) nacionalne valute3.veći obim spoljne zaduženosti → nametaće potrebu depresijacije nacionalne valute kako bi se kroz podsticaj izvoza i dekuražiranje uvoza obezbjedio veći devizni priliv za plaćanje anuiteta.4.visina kamatnih stopa → utiče na ponudu i tražnju pojedinih valuta, što znači i na njihove devizne kurseve5. brz tempo naučno-tehnološkog progresa → u nekoj zemlji činiće proizvode te zemlje atraktivnijim na svjetskom tržištu, tražnja date valute će rasti, a devizni kurs jačati.6.otkriće i korišćenje novih prirodnih resursa → (npr.  nafte u Sjevernom moru) ojačaće nacionalnu valutu7.mjere ekonomske, naročito monetarne politike → brzo će se odraziti na poziciju nacionalne valute8.politička situacija → u pojedinim zemljama, regionima i svijetu u cjelini može imati krupne efekte na kretanje deviznih kurseva.

2.1.2. Rizik deviznog kursa

Devizni rizik je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital usljed promjene deviznog kursa.

Uvijek kada se plaćanja odvijaju u neko buduće vrijeme, postoji rizik deviznog kursa ili tzv. otvorena pozicija. Odomaćen izraz u stručnoj literaturi za ovu vrstu deviznog rizika je transakciona izloženost (transaction exposure). Spomenimo da osim transakcione izloženosti promjeni deviznog kursa, postoje i:- tzv. operativna izloženost (operating exposure) ili, drugačije nazvana, ekonomska

izloženost (economic exposure), i - računovodstvena izloženost (accounting exposure), odnosno drugačije označena kao

translaciona izloženost (translation exposure).

9

Operativna izloženost, koja se ponekad označava kao ekonomska, konkurentska ili strateška izloženost, mjeri promjene sadašnje vrijednosti preduzeća koje nastaju usljed budućih operativnih gotovinskih tokova dohotka (income stream), koji su prouzrokovani neočekivanim promjenama deviznog kursa. Moglo bi se reći da operativna izloženost pokazuje uticaj promjena deviznog kursa na konkurentski položaj posmatranog preduzeća u odnosu na ostala preduzeća. Operativna i transakciona izloženost su povezane sa budućim tokovima gotovine. Računovodstvena izloženost koja se označava i kao translaciona izloženost, nastaje zbog toga šte se finansijski izveštaji inostranih filijala – koji se iskazuju u inostranoj valuti – moraju iskazati u domaćoj valuti kada preduzeće priprema konsolidovani finansijski izveštaj (bilans stanja i bilans uspeha). Ovaj računovodstveni postupak se naziva translacija. Translaciona izloženost može dovesti do povećanja ili smanjenja neto vrijednosti preduzeća i ostvarenog dohotka, zbog promjene deviznog kursa.

2.1.3. Instrumenti pokrića deviznog rizika

Kao i u poslovnim finansijama,tako se i u međunarodnim finansijama rizici mogu pokriti različitim instrumentima. Ti se instrumenti izvedeni iz temeljnih finansijskih instrumenata i adaptirani za posebne svrhe.Zato se oni zovu izvedenice ili derivati (eng. derivates).Privredni subjekti mogu se osigurati od deviznih rizika terminskim ugovorima, swapovima, futures ugovorima ili opcijama.Terminski ugovori su devizni ugovori kojima stranke ugovaraju sada razmjenu valuta u neko buduće vrijeme po cijenu koju dogovore sada.Datum, kada se terminski ugovor treba izvršiti zove se datum isporuke ili datum dospijeća. Tako bi na primjer bosanski uvoznik kupio sada eure po sadašnjem terminskom kursu za isporuku u budućnosti ( na primjer 60 dana) radi plaćanja uvoza iz Njemačke.Na taj način bosanski investitor izbjegava rizik promjene kursa i eventualni gubitak zbog nepovoljne promjene kursa u tom razdoblju.Iz terminskog ugovora izvedeni su i ostali instrumenti kao sto su futures i opcije.Ako su terminski ugovori standardizirani, oni se zovu futures ugovori. Devizni futures ugovori su dakle, standardizirani terminski ugovori za trgovanje najraširenijim valutama, USD, EUR, jenima itd. kako bi se mogli lakše tražiti na berzama.Standardizacija se odnosi na pet elemenata :

1. Količina, recimo ugovori od 100 000 EUR kojima sudionici mogu trgovati,2. Vrijeme isporuke (mart, maj, decembar),3. Kvaliteta (državne obveznice određenog roka dospijeća)4. Mjesto gdje se isporuka treba izvršiti,5. Identitet ugovorenih stranaka.

Neposredni cilj ove standardizacije jeste minimiziranje transakcijskih troškova i povećanje njihove utrživosti kako bi se mogli prodavati aukcijski na burzama u New York-u, Chicagu i Londonu.Nakon što su stranke zaključile devizni futures ugovor, izvršenje garantuje klirinška kuća.Da bi smanjila svoj rizik, klirinška kuća uvodi sistem margine i dnevnog usklađivanja sa tržištem (marking the market). Ako je npr. terminski kurs porastao na kraju dana, tada trgovac, koji je u dugoj poziciji, plaća taj iznos porasta onome ko je u kratkoj poziciji.

10

Taj se iznos bilježi na računu margine. Ako saldo na tom računu padne ispod određene razine, trgovac u dugoj poziciji mora deponirati nova sredstva.Ako se terminski ugovor može, ali ne mora izvršiti, takav se terminski ugovor zove opcija.Drugim riječima opcija je terminski ugovor koji ugovornoj strani omogućuje da i ne ispuni ugovor, ako joj je to u interesu. Zato ona plaća premiju. Opcije se dijele na Call-opcije ili opcije za kupovinu i Put-opcije za prodaju.Osim toga opcije se dijele na europske koje se mogu izvršiti samo na dan dospijeća i na američke opcije koje se mogu izvršiti prije dana dospijeća.Kod swap ugovora razmjenjuje se određeni broj promptnih (spot) i terminskih (forward) transakcija u kojima terminske transakcije izravnavaju promptne.Devizni swapovi mogu biti „fiksni za fiksni“ (plain vanilla) u kojima se glavnica i kamate zajma uz fiksni kamatnjak u jednoj valuti razmjenjuje za slični zajam uz fiksni kamatnjak u drugoj valuti. Prvi takav swap ugovor bio je između IBM-a i Svjetske banke 1981. godine. Od tada je swap tržište premašilo 1.000 milijardi USD.Unakrsni ili fiksni fluktuirajuci swap jeste razmjena glavnice i kamata (dakle ugovora) uz fiksni kamatnjak u drugoj valuti.Postoje također i swap ugovori kojim se zamjenjuju ugovori uz fluktuirajući kamatnjak u različitim valutama.Česti su swap aranžmani između banaka dviju (čak i više) zemalja kojima se one međusobno kreditiraju od jednakog iznosa u valuti druge zemlje.

2.2. Ponuda i tražnja deviza

Na deviznom tržištu koncentrišu se ponuda i tražnja deviza. Motivi ove ponude i tražnje mogu biti različiti kao što su komercijalni motiv, kamatne arbitraže, špekulativni motiv i oficijelni motiv.Kod komercijalnog motiva ponuda i tražnja proističu iz prometa robe i usluga, investicija, transfera imovine i sl.Kod kamatne arbitraže kretanje sredstava uslovljeno je razlikama u kamatnim stopama u različitim zemljama uz osiguranje od deviznog rizika.Špekulativni motiv postoji kada je ulaganje u inostranstvu motivisano profitom, ali bez vodjenja računa o riziku promjene deviznog kursa, odnosno ovdje je prisutna težnja za višim prinosom uz rizik deviznog gubitka.Oficijelni motiv vezan je za intervenciju centralne banke na deviznom tržištu, kupovinom ili prodajom deviza, radi odrzavanja kretanja kurseva u predviđenom rasponu, akumulacije deviznih rezervi, uticaja na formiranje deviznog kursa i sl.Devizni kurs formira odnos ponude i tražnje deviza. Kada funkcioniše slobodno devizno tržište, rezultat međusobnog odnosa ponude i tražnje je ravnotežni devizni kurs, koji izražava vrijednost inostrane valute u domaćoj valuti. Ovaj kurs, formiran na deviznom tržištu, naziva se nominalni kurs, i on je najčešće rezultat spontanih tržišnih kretanja, ali može biti i posljedica intervencije centralne banke. Nominalni kurs se primenjuje na sve transakcije sa inostranstvom, pa je on, prema tome, oficijelni kurs. Država u nekim slučajevima može da odredi kurs koji je nezavisan od tržišnih kretanja, u kom slučaju je oficijelni kurs administrativni kurs. Kada je zvanični kurs niži od ravnotežnog, dolazi do formiranja premije na oficijelni kurs, kojau ravnotežava ponudu i tražnju na višem nivou, čime se stvara tzv. crni kurs.Nominalni kurs može biti na režimu fiksnog, fluktuirajućeg, korigovanog plivajućeg i vezanog kursa.

11

Fiksni devizni kurs izražava odnos dviju nacionalnih valuta, koji odgovara njihovom zlatnom paritetu.Fluktuirajući kurs izražava odnos ponude i tražnje za devizama, nezavisno od zlatnog pariteta ili medjuvalutnih odnosa.Korigovani plivajući kurs postoji kada država, u režimu fluktuirajućeg kursa, utiče na odnose ponude i tražnje deviza radi formiranja kursa koji odgovara interesima ekonomske politike koju vodi.Vezani kurs postoji kada se varijacije kursa domaće valute drže u fiksiranim razmjerama u odnosu na vrijednost druge valute.U teoriji je konstruisan pojam efektivnog kursa. Ovaj kurs se računa kao ponderisani geometrijski prosjek deviznih kurseva domaće valute u odnosu na niz stranih valuta. Ponder učešća strane valute u efektivnom deviznom kursu izveden je iz trgovačkih tokova u industrijskim proizvodima i predstavlja relativnu važnost zemlje te valute u međusobnim transakcijama. Efektivni kurs izražava se kao indeks u odnosu na određenu baznu godinu. Realni efektivni kurs je nominalni efektivni kurs korigovan relativnim odnosima cijena na veliko u respektivnim zemljama. Nominalni devizni kurs ne mora biti i realni kurs. Realni kurs izražava odnos vrijednosti domaće prema stranoj, koji zadovoljava uslov dugoročne ekonomske ravnoteže između dvije nacionalne privrede.

2.3. Kako se trguje devizama? 

Nije moguće otići na neko centralizovano mjesto, gdje bi se moglo promatrati kako se određuju devizni kursevi. Valutama se ne trguje na berzama poput Njujorške. Umjesto toga, devizno tržište je organizovano kao OTC tržište , na kojem nekoliko stotina dilera (većinom banaka), pažljivo čeka kupovinu odnosno prodaju depozita denominiranih u stranoj valuti. Zbog toga su ti dileri u stalnoj telefonskoj i kompjuterskoj vezi. Tržište je jako konkurentno, ali na kraju ono ne funkcionira drugačije od nekog centralizovanog tržišta.Vazno je uočiti, da kada banke, predućeca ili vlade kupuju ili prodaju valute na deviznim tržištima, one ne raspolažu buntom novčanica dolara koje žele prodati za bunt novčanica npr. britanske funte. Umjesto toga, većina trgovina podrazumijeva kupovinu i prodaju bankarskih depozita denominiranih u različitim valutama. Pa tako, kada kažemo da banka kupuje dolare na deviznom tržištu , mislimo ustvari , da banka kupuje depozite denominirane u dolarima.Trgovina na deviznom tržištu se sastoji od transakcija, od kojih svaka premašuje 1 milion dolara.

12

3 PRIMJERI UČEŠĆA BANAKA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU

3.1. Alpha Bank Srbija

Korporativnim klijentima Banke su na raspolaganju sljedeći, po uslovima izuzetno atraktivni, devizni poslovi:4

- Kupoprodaja deviza- Forward transakcije- Nepokrivene forward transakcije- Pokrivene forward transakcije- FX swap transakcije

Kupoprodaja deviza

Klijentima se omogućava kupoprodaja jedne valute za drugu valutu po cijeni baziranoj na trenutnim tržišnim uslovima za sve valute iz kursne liste Banke. U slučaju da klijent ima potrebu za deviznom doznakom ili kupoprodajom deviza za iznose veće od 10.000 eura, može se obratiti Banci i tržini kurs će biti kotiran specijalno za njega.

Forward transakcije

FX Forward transakcija ili terminska transakcija predstavlja ugovaranje kupoprodajne transakcije na određeni datum u budućnosti (ne kraći od tri radna dana niti duži od šest mjeseci) po unaprijed ugovorenoj cijeni i u unaprijed određenom iznosu. Uvoznik/izvoznik primjenom Forward-a eliminiše rizik promjene kursa, te može planirati sa unaprijed poznatim novčanim tokovima. 

Nepokrivene forward transakcije

Nepokriveni forward predstavlja forward transakciju u kojoj klijent preuzima obavezu da dva radna dana prije datuma dospjeća, obezbjedi ugovoren iznos sredstava na računu kod Banke.

Pokrivene forward transakcije

Pokriveni forward predstavlja forward transakciju u kojoj klijent preuzima obavezu da obezbjedi ugovoren iznos sredstava na računu kod Banke na datum ugovaranja transakcije, koji Banka istog dana prenosi na račun namjenskog oročenog depozita, na koji se klijentu plaća kamata.

Klijent sa Bankom kod pokrivenog/nepokrivenog forwarda potpisuje opšti Ugovor, koji predstavlja preduslov za ove transakcije, odnosno okvir kojim se regulišu osnovna prava i obaveze Banke i Klijenta.

FX swap transakcije

FX swap predstavlja transakciju pri kojoj se istovremeno ugovaraju dvije kupoprodajne transakcije – prodaja jedne valute za drugu uz istovremeno ugovaranje terminske kupovine prve valute za drugu. Swap transakcija omogućava klijentu da višak likvidnosti u jednoj valuti iskoristi za izmirenje obaveza u drugoj valuti.

4 http://www.alphabankserbia.com/privredno_bankarstvo/novcano_i_devizno_trziste/devizni_poslovi.rdglqo.html

13

3.2. NLB Tuzlanska banka 5   

NLB Tuzlanska banka ucestvuje na deviznom trzistu takos to obavlja poslove terminske prodaje deviza tzv. forward poslovi.

Terminska kupoprodaja deviza - forward poslovi predstavljaju kupovinu ili prodaju deviza sklopljenu danas po kursu formiranom danas sa valutacijom u budućnosti. Uveliko se koristi kao instrument zaštite od valutnog rizika (hedging), odnosno budućih novčanih tokova. Kurs u budućnosti je produkt trenutnog tržišnog kursa te razlike u visini tržišnih kamatnih stopa na dvije valute, te ne predstavlja špekulaciju ili predviđanje. 

Prednosti za klijenta: FX Forward služi kao zaštita od valutnog rizika, Garantuje fiksni kurs danas, za kupovinu ili prodaju valute u budućnosti, Ne predstavlja prognozu kursa u budućnosti, transakcija se izvršava na dogovoreni

dan u budućnosti, bez obzira na kurs koji tada bude važio, Klijentu daje sigurnost da gubici na kursnoj razlici ne mogu biti veći od iznosa cijene

koštanja.

Zaključivanje posla: Potrebno je imati otvoren devizni i transakcijski račun kod NLB Tuzlanske banke d.d.,

Tuzla; Minimalan iznos transakcije je 50.000,00 EUR (ili protuvrijednost u bilo kojoj valuti

koja se nalazi na kursnoj listi NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla); Klijent je dužan u svrhu zaštite od rizika izvršenja osigurati namjenski depozit

srazmjeran dužini trajanja ugovorenog posla, a koji se računa procentualno od iznosa osnovne transakcije ovisno o kreditnom bonitetu klijenta,

Posao se zaključuje telefonom, a zaključnica sa dogovorenim detaljima se šalje faksom,

 

 

ZAKLJUČAK

Na kraju, kao zaključak možemo navesti to da je postojanje deviznog tržišta veoma bitan faktor za odvijanje međunarodne trgovine i razmjene.

5 http://www.nlbtuzlanskabanka.ba/Pages/Page.aspx?id=BNyVPFToTXIUiiuGebRQhw==&t=Forward_poslovi

14

Mogućnost trgovanja različitim valutama, preko cijena tih valuta, tj. deviznog kursa, olakšava kupovinu i prodaju realnih dobara i usluga na međunarodnom tržištu.

Funkcionisanje deviznog tržišta doprinosi međusobne povezanosti nacionalnih finansijskih tržišta. Ova povezanost izraz je realnih ekonomskih tokova: međunarodne trgovine, međnarodnih usluga i kretanja stanovništva, koji dovode do ekonomske aktivnosti vezane za inostranstvo, odnosno aktivnosti izražene u novcu različitom od domaćeg, kao i kretanje kapitala između različitih zemalja.

Učesnici na deviznom tržištu su vlasnici valuta, deviznih sredstva i deviznih hartija od vrijednosti u nacionalnoj ekonomiji, kao i banke i druge berzansko-finansijske institucije koje je centralna banka za to posebno ovlastila.

Devizni kurs uspostavlja vezu između nivoa cijena u zemlji i inostranstvu; pomoću njega se inostrane cijene preračunavaju u nacionalnu valutu i domaće cijene iskazuju u devizama. Time se omogućava poređenje cijena i identifikacija proizvoda čija je cijena u zemlji niža, pa se mogu izvoziti, odnosno proizvoda koji su u inostranstvu jeftiniji pa ih treba uvoziti.

Razvojem medjunarodnih poslovnih i finansijskih odnosa javlja se potreba da se finansijske institucije kao sto su banke sve više uključuju u poslovanje na deviznim tržištima.

LITERATURA

1. OMERHODŽIĆ, S., Finansijska tržišta i institucije, Harfo-graf, Tuzla, 2008.2. BABIĆ, M., BABIĆ, A., Međunarodna ekonomija, Mate, Zagreb, 2000.

15

3. VUNJAK, N., KOVAČEVIĆ, LJ., Finansijska tržišta i berze, Ekonomski fakultet, Subotica, 2009.4. Mishkin, F., Eakins, S., Finansijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb, 2005.

Internet izvori:

1. http://www.maturskiradovi.net/srb2. http://www.bdm.hr/Usluge/Devizno-poslovanje.hr.html3. www.erstebank.rs/rs/Downloads?chronicleId4. http://www.alphabankserbia.com/privredno_bankarstvo/novcano_i_devizno_trziste/devizni_poslovi.rdglqo.html5. http://www.nlbtuzlanskabanka.ba/Pages/Page.aspx?id=BNyVPFToTXIUiiuGebRQhw==&t=Forward_poslovi

16