Filozofija obinog jezika, performativni iskazi

Hrvatski studiji

Sveuilita u Zagrebu

Kolegij: Analitika filozofija 20. st.

Studentica: Valentina Asanai

Filozofija obinog jezika, performativni iskazi

J.L. Austin

How to do things with words

(Kako stvari initi rijeima?)

CILJ DJELA: Razmotriti uporabu performativa, iskaza koji (gramatiki) nalikuju tvrdnji, koji imaju smisao, a koji nisu niti istiniti niti neistiniti.

Performativi i konstativi

Izjavna reenica kao sud koji nije besmislen, no nije niti istinit niti neistinit

Osoba kada izgovara takav jedan sud neto ini, performativi ukazuju na djelovanje neke osobe

Konstativi iskazi kojima se neto tvrdi te mogu biti istiniti i neistiniti, dok su performativi iskazi kojima se neto ini te ne mogu biti istiniti ili neistiniti

Pretpostavimo, na primjer, da u proceduri vjenanja kaem, kao to se to i kae, Da (tj. uzimam ovu enu za zakonitu enu). Ili na primjerpretpostavimo da sam vam stao na nogu i rekao Izvinite. Takoerpretpostavimo da imam bocu ampanjca u ruci i da kaem: Ovom brodudajem ime Kraljica Elizabeta. Zamislite da kaem: Kladim se u estpenija da e sutra padati kia. U svim navedenim sluajevima bilo biapsurdno tvrditi da je ono to sam rekao izvjetaj uinjene radnje koja je bezsumnje izvedena, tj. radnja klaenja, krtenja ili izvinjenja. Prije bih rekaoda govorei ono to radim prenosim samo izvrenje radnje. Kada kaem:Ovom brodu dajem ime Kraljica Elizabeta time ne opisujem ceremonijukrtenja ve stvarno izvravam tu ceremoniju. Kad kaem Da (uzimamovu enu za zakonitu enu) ne prenosim to se dogaa na vjenanju ve sevjenavam. (Austin, 1987, 30)

U primjeru navodi rijei kojima bi se neto uinilo

Da bi se performativima doista neto uinilo, oni moraju zadovoljiti odreene uvjete

Ti uvijeti su sljedei:

Performativni iskaz mora biti izreen u odreenim uvjetima (drutvenim uvjetima, a to su: ) (A) Mora postojati prihvaena konvencionalna procedura s odreenomposljedicom. Ta procedura mora ukljuivati izricanje odreenih rijei od strane odreenih osoba u odreenim okolnostima,

(A) Te osobe i okolnosti u danom sluaju moraju biti prikladne za vrenje teprocedure.

(B) Proceduru svi sudionici moraju izvriti ispravno i potpuno

(C) Procedura je namijenjena ljudima koji imaju odreene misli ili osjeaje te vodi budue ponaanje sudionika, stoga sudionici i vritelji moraju imatite misli ili osjeaje i moraju imati namjeru djelovati u skladu s njima, i moraju se zaista ponaati sukladno njoj. Govornik mora ozbiljno misliti ono to govori

Pravila se meusobno razlikuju ovisno o posljedicama njihova krenja. Prema Austinu:Ako kaem estitam ali ne vjerujem da je osoba kojoj sam uputila te rijei iim zasluila estitku neiskrena sam, iako sam izvrila in obeanja. Jednako sam tako neiskrena ako neto obeam bez da imam namjeru ispuniti svoje obeanje. Neiskrena sam i ako dam nekome savjet ne vjerujui u to da bi za tu osobu bilokorisno da me poslua. U ovakvim sluajevima ne mogu rei da nisam obeala ili dala savjet, ali sam to uinila neiskreno

O sluajevima neiskrenog obeanja, Austin kae:

U konkretnom sluaju davanja obeanja, kao i u sluajevima mnogih drugih performativa, prikladno je da osoba koja izgovara obeanje ima odreenu namjeru, u ovom sluaju tu da odri svoju rije [...] Ne govorimo li, kada takva namjera izostaje, o lanome obeanju? Ipak, govoriti na taj nain nije isto to i rei da je iskaz Obeavam da... neistinit u smislu da iako osoba tvrdi da se ispriava ona to ne ini, ili da iako ona opisuje,izvjetava da to ini pogreno. Ona zaista obeava: to obeanje nije ni isprazno iako je izreeno u looj vjeri. Njezin iskaz moda navodi na krivi trag, vjerojatno je varljiv i bez sumnje je pogrean, no nije la ili lano iskazivanje. [...] Nadalje, ne govorimo o lanoj okladi, ili o lanom krtenju;a to to govorimo o lanom obeanju ne obvezuje nas ni na to vie nego govorenje o loem potezu. Lano nije nuno vezano samo uz sudove. (Austin, 1999, 11).

Neuspjehe pravila A i B, Austin naziva promaajima, dok neuspjehe pravila C, zlouporabama.

Autor razlikuje eksplicitne i implicitne performative.

PERFORMATIVNI ISKAZI

EksplicitniImplicitni

Kladim se da nee dovriti zadatak.

Obeavam da u doi veeras.

Upozoravam te da u provjeriti jesi li obavio zadatak.Dolazim veeras.

Dakle, da bi iskaz bio uspjean odreeni uvjeti moraju biti zadovoljeni, a prema autoru to znai da je za uspjeni iskaz nuno da odreeni sudovi budu istiniti. Na taj nain ako se govorei Ispriavam se uspijevam ispriati onda:

1) je istina da ja inim (ili sam uinila) neto u stvari, mnogo toga, ali nadasve dase ispriavam (da sam se ispriala). Drugim rijeima ako je performativni iskazIspriavam se uspjean onda je izjava da se ja ispriavam istinita.

je istina da su neki uvjeti zadovoljeni, posebno oni obuhvaeni pravilima A 1 iA2. Dakle, da bi performativni iskaz ispriavam se bio uspjean onda izjava dasu neki uvjeti (pravila A 1 i A 2) zadovoljeni mora biti istinita.

je istina da su zadovoljeni uvjeti vrste C, pogotovo uvjet da neto podrazumijevam. Dakle, da bi performativni iskaz Ispriavam se bio uspjean onda izjava da su neki drugi uvjeti (C) zadovoljeni mora biti istinita.

je istina da imam obvezu da zatim uinim neto. Ako su barem neki performativniiskazi uspjeni, npr. oni ugovornog tipa, onda su izjave koje imaju oblik da jatrebam ili ne trebam uiniti neto istinite. (Austin, 1999, 46, 53)Konstativi

iskazi kojima se neto tvrdi te mogu biti istiniti i neistiniti, dok su performativi iskazi kojima se neto ini te ne mogu biti istiniti ili neistini.Potekoe u razlikovanju performativa i konstativa

koritenje aktivnog indikativa u prvom licu jednine

Taj se oblik moe koristiti i za izricanje naina na koji se osoba obino ponaa.Primjeri takvog koritenja su Kladim se svakog dana i Obeavam samo kadaimam namjeru odrati svoju rije

Moe se koristiti za izraavanje prolosti ili budunosti, tj. moe se koristiti zaopisivanje radnje koju je govornik inio na mjestu i u vremenu razliitima odmjesta i vremena iskaza, npr. Upozoravam ja (juer) Marka, kad ono...(3)

Moe se koristiti za istovremeno izraavanje performativa i konstativa. Primjer je iskaz Nazivam inflaciju kolanjem prevelike koliine novca za premalo dobara ukojoj su prisutne i performativna i opisna komponenta. Morali bismo u performative uvrstiti mnoge formulacije koje Austin ne smatra performativima ve konstativima kao to je npr. Tvrdim da...

Postoje sluajevi u kojima se radnja prilagoava rijeima, kao kada kaemoCitiram i onda ponemo citirati. U tom sluaju rije citiram samo oznaavaradnju, no njome se ne izvodi radnja.

Ne moramo uvijek koristiti performativnu formulu da bi neto uinili. Moemo nekoga izvrijeati bez da kaemo Vrijeam te.

Ne moemo uvijek preformulirati performativ u eksplicitni oblik bez da doe do promijene u znaenju. Tako na primjer nije isto rei ao mi je i Ispriavam se. (Austin, 1999, 64 66) TESTOVI UTVRIVANJA PERFORMATIVNOSTI

ini li stvarno x?

Moe li se radnja uinjena iskazom uiniti i bez njega?

Moemo li prije pretpostavljenog performativa ubaciti prilog namjerno ili sintagmu spreman/a sam da? Ovime test

Izriaj se smatra performativom ako se s pravom moe umetnuti rije ovime prije glavnog glagola.

Ovime proglaavam vas muem i enom.

Ovime krstim ovaj brod imenom Kraljica Elizabeta.

Ovime zahvaljujem na poklonu.

Pitanje o istinitosti govornikove tvrdnje.Nedostaci performativa i Austinove teorije uporabe jezika? Govorni inovi su konvencionalni inovi koji su ukorijenjeni u drutvenim obiajima, praksama i institucijama te njima definirani. Njihovim izvoenjem upravljaju razliita pravila.

Searle razlikuje, primjerice, konstitutivna i regulativna pravila.

REGULATIVNA PRAVILA reguliraju prethodno ili postojee oblike ponaanja.

KONSTITUTIVNA PRAVILA stvaraju ili odreuju nove oblike ponaanja

krenjem istih pravila, prema Austinovom miljenju, iskaz koji je performativan jednostavno nije prikladan.