fgm 2003 tehnologija 3

Upload: zelenagora

Post on 30-Oct-2015

222 views

Category:

Documents


8 download

DESCRIPTION

Tehnologija gradjenja

TRANSCRIPT

  • Tesarski radoviUNIVERZITET UNION BEOGRADFAKULTET ZA GRADITELJSKI MENADMENTTehnologija graevinskih radova

  • Osnovni pojmoviVeliki broj konstrukcija, delova konstrukcija i proivoda od drveta koji se ugrauju u graevinske objekte ili koriste u toku ostalih vrsta radovaKoriste se razliite vrste kvalitetnog drveta Spajanje mehanikim ili hemijskim sredstvimaMehanika svojstva moraju biti garantovana standardima u pogledu dimenzija, geometrije i nosivosti

  • Osnovni pojmoviU poslednje vreme zamena drveta sa metalima i plastinim masamaKvalitenija obrada i otvaranje novih mogunosti primeneRanije su teke graevinske skele projektovane zajedno sa konstrukcijom za koju su namenjeneDanas se naruuju putem kataloga i vie puta primenjuju

  • Osnovni pojmoviSve manja primena obalaganja unutranjosti drvenim materijalimaTesarski radovi gube svoje nekadanje mesto u procesu graenjaTesarima se daje mogunost da primenjuju kvalitetnije materijale i alate

  • Tesarski radoviIzrada i primena oplate za izradu betonskih nosaaIzrada lakih i tekih skelaIzrada krovne konstrukcije od drvetaPriprema i obrada drvene graeIzrada potpornih konstrukcija za razupiranje rovova i jamaUgraivanje termoizolacionog materijala u montane elementeIzrada obloge konstrukcije od letvica, dasaka i drvenih preraevinaIzrada stolarskih elemenata (prozori, vrata) i podovaIzrada i oblaganje drvenih kostura od rezane grae...

  • Materijali i sredstva za spajanjeetinari ili listariVano je dobro suenje i smanjenje vlanosti za 15-25%Drvena graa razvrstana u tri klase:I klasa graa naroite nosivosti lepljene konstrukcijeII klasa - graa obine nosivosti sve klasine drvene konstrukcije i manje optereene lepljeneIII klasa - graa male nosivosti sve pomone i privremene konstrukcije za koje se ne trai poseban kvalitet drvene grae

  • Materijal za drvene konstrukcijeMonolitno drvo pripremljeno obradom Obla graa uklanjanjem svih grana i kore samo oblice deblje od 16cmPoluobla graa obradom polovine oble grae, obrada se vri zasecanjem poluoblice sa jedne, dve ili tri straneTesana graa runom obradom debla, daje elemente kvalitetnog pravougaonog preseka, enterijerki radoviRezana graa podunim struganjem oblovine u pilanama, razluiite dimenzije, kvadratni ili pravougaoni oblik

  • Izbor odgovarajue oplateNekorektnosti u projektovanju konstrukcije mogu eliminisati primenu odreenog oplatnog sistemaKompletirani oplatni sistem sa velikom frekvencijom primene veoma brzo omoguava svoje otplaivanjeRadnici sa savremenih oplatnih sitema postiu visok stepen produktivnosti rada i racionalizaciju proizvodnje

  • Izbor odgovarajue oplateDoprinos razionalizaciji rada se ogleda u:Pravilnom izboru oplatnog sistemaKvalitetnom reavanju organizacionih tokova angaovane radne snageJeftina klasina oplata je esto i najskuplja Ako postoji mogunost dugotrajne upotrebe - ekonominiji su savremeni oplatni sistemiEliminacija neproizvodnog rada, usklaivanje i organizacija radnih mesta Rad sa pravilno izabranom oplatom prua mogunosti za unapreenje procesa graenja

  • Zadatak oplateDa prihvati i oblikuje sveu betonsku masu, vibracijama pretvorenu u gust fluid, i da joj da projektovane dimenzije, ali i sauva ugraeni beton od moguih tetnih uticaja sve dok ne dostigne eljene mehanike i druge karakteristike i postane sposoban da primi eksploataciona optereenja

  • Zadatak oplateU oplati t = 5 - 40 Co, r.v. = 40 90 % Radi ouvanja vlage neovrsle mase potrebno je dobro prileganje ivica oplate i nepropustivostKvalifikaciona struktura radne snage i teki radni uslovi iziskuju oplatu jednostavnu za manipulaciju, koja moe da izdri desetine radnih ciklusa

  • Potrebna radna snagaTenja da se maksimalno smanji uee radne snage na montai i demontai oplate zahteva primenu:Oplate sa strukturalnim delovima malih teinaOplata sa jednostavnim i pouzdanim vezama koje e biti osigurane od posledica nesmotrenih pomeranja ili udaracaOplata sa to veim radnim povrinama

  • Zahtevi vertikalnog transportaU suaju ogranienih mogunosti za vertikalni transport oplate zahteva seUkrupljene table oplate su praktine ali zahtevaju osiguranje od pada betona sa velike visine i segragacijuPrimena puzajuih oplata za zidove kod kojih se kran koristi samo na poetku prilikom postavljanja i na kraju prilikom demontiranjaPrimena materijala koji se mogu transportovati runo, lakim dizalicama ili gradilinim liftomArmaturne sklopove za sve elemente konstrukcijePrimenu drugih sredstava za transport betona: pumpi za beton, transportnih trakaee korienje produenog radnog vremena i druge smene za transport i montau oplate i armaturnih sklopova

  • Tehno-ekonomska analiza faktora za usvajanje tipa oplateBroj upotrebaKonstruktivni sistemUsvojena tehnologija graenjaTehnoloka reenja obrade spljnih i unutranjih povrinaNain voenja horizontalnih i vertikalnih instalacijaNain ugradnje vrata i prozoraOekivana brzina izvoenja betonskih radova

  • Tehno-ekonomska analiza faktora za usvajanje tipa oplateRaspoloiva tehnoloka oprema za betonske radoveMogunost ulaganja u razvoj ili nabavku tipa oplateZahtevani kvalitet betonskih radovaVreme i utroak materijala neophodan za montau/demontau 1 m2 oplateUtroak norma-asova u jednom ciklusuKrakteristike sredstava za transport i primenu oplateSigurnost rada angaovane radne snageFleksibilnost oplate (razliite forme i dimenzije)Pogodnost za rad u zimskim uslovima

  • Racionalno projektovanje oplateIzbor sistema i dimenzija oplatePredvideti broj uzastopnioh upotreba oplate istog tipaStatikim proraunom izabrati najekonominiju debljinu oplate (na primer, vodootporne per-ploe), razmak podupiraa za stabilizaciju, kao i ukruenjeOdrediti optimalnu potrebnu koliinu oplate u zavisnosti veliine fronta rada i planiranog trajanja ciklusaIzraditi dnevne taktne planove proizvodnje

  • Racionalno projektovanje oplateOdrediti taan nacrt oplate za pojedine elemente i panoe sa naznaenom svakom spojnicom izmeu panoaPredvideti svaki nastavak oplate, njegovo mesto i uticaj na kvalitet povrine betona, nain uvravanja i ukruenja nastavakaDetaljno studiranje i razradatehnologije i organizacije radova, transport, montaa, demontaa, skladitenje i manipulacija oplateUsklaivanje projekta oplate sa drugim radovima, naroito sa instalaterskim radovimaPreciznio izvravanje tehnolokog procesa na tluReavanje mesta otvora, ljebova, prolaza i detalje privrenja odgovarajuih ablona

  • Prednosti i mane savremenih oplataSavremene oplate obezbeuju:Visoku produktivnost radnikaPrimenu efikasnih sredstava za zagrevanje betona u zimskim uslovimaMaksimalno skraenje radnog taktaVelika mana je visoka nabavna vrednost savremenih oplata ini je esto nedostupnim malim i srednjim preduzeima

  • Projektovanje oplatePriritetan zadatak tesarskog pogona je izrada oplate od materijala koji se mogu nabaviti na lokalnom trituObim i strukturu tog zadatka definie sluba za plan i pripremu proizvodnih procesa koja se bavi:Analizom konstrukcije objektaObimom i kvalitetom betonskih radovaDinamikom realizacije posla

  • Projektovanje oplateNa osnovu prethodne analize odreuje se:Optimalna veliina rdnog taktaDimenzije delova oplate vodei rauna o potrebi njihove lakje i viestruke primenePodela na taktove Kod stambenih i poslovnih objekata sa simetrinim osnovama spratova znatno lakaKod reprezentativnih objekata javljaju se nosai velikih raspona, nestandardnih dimenzija i oblikaKod stambenih viespratnica oblikovanih u niz identinih ili slinih lamela visok stepen paralelizacije radovaorganizacija tesarskih, armirakih i betonskih radova u skladnim, ritminim i sukcesivnim zahvatima

  • Projektovanje oplatePri ukrupljavanju delova oplate mora se voditi rauna o ogranienoj moi vertikalnog transporta na gradilituPotrebna je velika nosivost spojnih sredstava kod krupnih delova oplateOblikovanje oplate zavisi od materijala korienih za njenu izraduProrau dimenzija i oblika oplate i rasporeda njenih elemenata i spojnih sredstavaUticaji od pritiska svee betonske mase i sopstvene teine nacionalni normativi za odreivanje pritiska

  • Projektovanje oplateOdreivanje svih uticaja na oplatu momenata i sila po visini oplateTreba odrediti i uticaje od dejstva vetra na oplatu koji mogu biti veoma velikiSavremena oplata za razliku od klasine drvene oplateima manje delovazahteva manje rada za postavljanje i demontiranje

  • Karakteristike oplateOplata se sastoji od montanih tabli ojaanih noseom konstrukcijomMora da ostane kruta pri prijemu neravnomernih optereenja u okviru dozvoljenih tolerancijaMontane tableOd elinog limaMaterijala od drvetaNosea konstrukcijaRotilj od horizontalnih i vertikalnih drvenih ili metalnih profila

  • Delovi oplateDelovi oplateMotani elementi, standardnih ili modularnih dimenzijaSistem podupiraaRaspiraaPrivremenih vezaSvi delovi oplate su spojeni u stabilnu i relativno krutu celinu

  • Karakteristike oplate

    Savremene oplate omoguavaju dobijanje visokog kvaliteta vidljivih povrinaTehnike specifikacije zahtevaju da nakon skidanja oplate povrine zidova moraju biti potpuno ravne i sposobne da bez malterisanja prime zavrnu obraduMolerskuFarbarskuKeramiarsku Radi ostvarenja takvog kvaliteta neophodno je dugotrajno vibriranje koje moe da oteti glazirane povrine oplate

  • Karakteristike oplatePrimena plastinog betona moe da omogui niz prednostiSmanjeno vreme vibriranja u oplatiSmanjenje oteenja oplateSmanjenje broja kvarova opmeme za vibriranjePlastinost betona je ve decenijama veliki izazov arhitektima da mu daju ne samo konstruktivnu ve i estetsku uloguMatrice koje betonu daju ornametnu povrinu koja ne zahteva dodatnu obradu

  • Karakteristike oplateTenja da se maksimalno smanji uee radne snage na montai i demontai oplate dovodi do Oplate malih teinaJednostavnih i pouzdanih vezaPrimene velikih radnih povrinaVanost ovog zahteva se moe sagledati iz strukture trokova izrade betonskog zida debljine d=30 cm

  • Struktura trokova izrade betonskog zida debljine d=30 cmStruktura trokova je sledeaMaterijal za beton 29.6 %Rad sa betonom 7.4 %Rad sa oplatom 52.3 %Materijal za oplatu 10.7 %Iz ove strukture trokova se moe sagledati da rad sa oplatom obuhvata vie od polovine trokova izrade betonskog zida od 30 cm

  • Drvena oplataProces izrade oplate je dugo vremen abio usmeren samo na primenu drvene graeKoriena je rendisana ili nerendisana drvena graaNedovoljne mehanike karakteristike su nadoknaivane sa velikim poprenim presecima utrokom maseUdarna optereenja tokom transporta, montae i demontae su labavila veze ostvarene ekserima i zavrtnjevimaBrojni ciklusi kvaenja i suenja su uticali na smanjenje eksploatacionog periodaBila su neophodna nova reenja

  • Poboljanja klasine oplateRadi poboljanja uinjene su sledee izmeneStandardizacija elemenata oplateZatita impregnisanjem i premazivanjem vodootpornim lakovimaMetalne veze sa mogunou podeavanja Primena metalnih, cevastih profila umesto drvenih nosaa i podupiraaUee ivog rada je i dalje bilo veliko, dok se oplata mogla koristiti najvie 5-10 puta

  • Dalja poboljanja klasine oplatePrimenom vetaih materijala na bazi drvetaimpregniranih per-ploa, lesonita, iverice i sintetikih lepkova koji su postojani u vlanoj srediniBoljoj zatitielinim limovima, plastinim folijama, gumiranim platnenim prekrivaimaZameni metalnih profila aluminijumskim poboljanje manipulativnostiUkrupljavanju delova oplateNadogradnjom radnih platformama sa gredama, elementima za lako podizanje i tokovima za manipulaciju

  • Optereenje koje deluje na oplatuRadno optereenje zavisi od Visine oplateBrzine betoniranjaTemperature betonaDimenzije elemenataSastava betonske meavineGustine betona

  • Nestandardne oplateGotovo svaki objekat ima i nestandardne elementeProjektanti konstrukcije esto pokazuju potpuno nepoznavanje tehnologije tesarskih i betonskih radovaTemelji samci sa kosom gornjom ivicomRezultatKomplikovana i nepotrebna oplataJo jedna faza betoniranja

  • Pitanja znaajna za izbor tipa oplateKoji su zahtevi u pogledu kvaliteta betona koji treba proizvesti i koja e sredstva za to biti upotrebljena?Koji je dogovoreni obim finansujskih sredstava koji se sme utroiti za tesarske radove?Koliko oplate i kog tipa treba za izvoenje radova?

  • Pitanja znaajna za izbor tipa oplateDa li e se oplata koristiti u kontinuitetu ili samo povremeno, sa dugim intervalima ekanja na pripremu narednih pozicija betonskih radova?Da li se ceo posao moe podeliti na faze ujednaenog obima ipriblino istog sastava kompleta neophodne oplate?Koliko oplate treba pripremiti kao rezervu za sluaj veih oteenja ili pojavu neplanirane paralelizacije betonskih radova na odvojenim frontovima rada?

  • Uticaj tipa oplate na ekonominost tesarskih radovaTip olate ima veliki uticaj na ekonominost radovaInvestiranje u moderne oplatne sisteme se veoma brzo isplauje kroz ostvarene utede u raduZa poslednjih 30 godina vreme izrade oplate za betonske meuspratne konstrukcije je skraeno sa 1h/m2 (klasini sistem gredica, dasaka i podupiraa) na 0.23 h/m2 (PERI Skydeck oplata)Velike utede od primene savremenih oplata male teine (manje od 30 kg/m2)

  • Savremene oplatePolumontane Omnia tavanice omoguavaju primenu armaturnih mrea za armiranje tavanice (nema armaturnih sklopova karakteristinih za gredne nosae jeftiniji armiraki radovi)Polumontane LMT tavanice takoe omoguavaju velike utede u tesarskim radovima

  • Oplate za stubove i gredeZa linijske elemente se tradicionalno radila oplata od drvene grae na samom gradilituSavremene oplate se satoje od drvenih tabli koje su povezane pomou metalnih uzengija koje spajaju table i ine ih nepomerljivim ili pomou fiksiranog metalnog rotilja koji formira oplatu stuba proizvoljnog poprenog presekaOplate stubova su osetljive na horizonatlna dejstva kosi podupirai, stabilizatoriNa vrhu oplate se privruje radna platforma sa ogradomBetoniranje manjim posudama za beton zbog precizijeg radaMali obim radova na stubovima esto onemoguava kupovinu svaremenih sistema

  • Oplate za zidoveSpajanjem elemenata oplate nastaju velike radne povrine za betoniranje vertikalnih betonskih nosaaKarakteristina za masovnu stambenu izgradnju gde su elementi vertikalnih oplata:visine 2.5-2.7mstandardizovane irine 0.5-7.0m

  • Prenosna oplataVea brzina rada i produktivnostMogunost izrade kvalitetnijeg betonaVea primena mehanizovanog radaUteda u radnoj snazi za potrebe montae/demontae oplateViestruko korienje iste oplateDovoljno glatka povrina zida

  • Uslovi za primenu prenosne oplateOsnova tipske etae mora imati, ako je moguesimetrino i isto reenje bez zatvorenih unutranjih prostorasa ustaljenim ritmom pregradnih zidova meusobno spajanje podunih noseih zidova je mogue samo u nivou meuspratnih konstrukcija ploa

  • Uslovi za primenu prenosne oplateKod primene oplatnih stolova u ravni fasade radi omoguavanja izvlaenja ne smeju postojati parapetni zidoviProjektantima se ne proporuuje ni primena ojaanih ploa u vidu podvalakaProjektovanje osnove sparata mora biti u modularnoj mrei da bi se omoguila konkurentnost razliitih tipova oplata, pri emu se preporuuje modul M=10cm koji je i najrasprostranjeniji, ili krupniji modul M=30cm

  • Prenosna oplataPrimenom prethodno navedenih projektantskih standarda i principa Dobijanje viespratnih graevina visokog stepena duktilnosti koje u kratkom roku mogu dobiti noseu AB konstrukcijuPotreban je vei napor da se brzi napredak izgradnje prati odgovarajuim tempom ostalih radova: montaom fasadnih elemenata, unutranjih zidova, instalaterskim zanatskim i zavrnim radovima

  • Prenosna oplataRadne povrine prenosne oplateod vodootporne per-ploe blaujkaelinog lima d=3 mmZbog lakeg odravanja lim ima prednostBlaujka je donela veliku prednost u odnosu na drvenu grau jer je 15-tak puta tvra i 6-8 puta vra na savijanjeZbog vee cene treba je racionalno koristiti i ojaavati horizontalnim nosaima

  • Prenosna oplataPrimena prenosne oplate je karakteristina za visokogradnjuZbog velikih povrina mora se voditi uticaja o uticaju vetra u fai montae/demontae, prenosa i deponovanjaPrenosne oplate se koriste i kod izrade temelja i potpornih zidova, pri emu se praktikuje livenje betona direktno iz betonske mealica

  • Sastavni delovi prenosne oplateNosai oplateStabilizatori oplateRadna platformaPloa za sastavljanje nosaaPojasni i ugaoni elementiPodveziceAnker ploeCevni zatvaraiJuvidur cevi

  • Prenosna oplataSastavljanje prenosne oplate na radnom platouRastojanje se odrava pomou juvidur cevi koje ostaju u betonskoj masi i kroz koje prolaze anker-spone za vezivanje tabliNakon postavljanja armature, elektrinih instalacija, okvira za prozore i ostalih elemenata postavlja se i drugi pano i uvruje sa anketima

  • Oplata za ploeSastoji se od vrste i ravne povrine izraene od vodonepropusnih tabli (d=2-3 cm) Table lee preko sistema drvenih ili metalnih nosaa Ovi nosai lee na vertikalnim metalnim podupiraima koji prenose radno optereenje na vrstu i stabilnu povrinu ili meuspratnu konstrukciju

  • Oplata za ploeModularno projektovani paneliSavremene oplate za ploe uvrenje postiu primenom olakanih aluminijumskih nosaaOdlike oplatnih stolovaVelika nosivostJednostavno i lako prenoenjeJednostavno i tano podeavanje visinePostizanje tehniki idealno ravne ploe

  • Oplatni stoloviSmanjuju utroke radnog vremena i materijala jer se na gradilite dopremaju kao krupne oplatne formeLako se transportuju toranjskim kranovima i dizalicamaBrzo se montiraju na mesto upotrebeVeliki prenosni stolovi mogu imati povrinu do 40 m2 i teinu od 60-80 kg/m2Primena velikih stolova zahteva korienje monih toranjskih kranova

  • Oplata za ploePrecizno podeavanje visine okretanjem vretenastih umetaka cevastih oslonaca stola koji dozvoljavaju hod od 30-50 cm Na taj nain je olakana manipulacija i demontaa i iznoenje stolovaOperacije oko postavljanja stola, njegovog pripremanja i podeavanja, do izvlaenja i ienja ne angauju radnu snagu u veoj meriPostavljanje oplate 0.3-0.4 N/m2Postavljanje armature 0.15-0.25 N/m2 mreeUgraivanje betona 0.2-0.3 N/m2

  • Oplata za ploeSavremena tehnoloka reenja omoguavaju bri rad uz manje angaovanje radne snageModerna reenja stolova imaju sistem podupiraa koji se mogu preklopiti uz donju stranu ploe To olakava njihovo deponovanje i omoguava izvlaenje iz objekta u sluaju uraenih parapetnih zodova fasade

  • Tunelska oplataSpajanjem oplata za zidove i ploe formirani su prostorni sklopovi koji su zbog karakteristinog izgleda dobili naziv Tunelska oplataPrvi su na ovakvu ideju doli francuzi 1958 godinePosle desetak godina ovu vrstu oplate su poeli da koriste i nai graditelji

  • Tunelska oplataVeliki gabarit tunelske oplate i njena prostorna krutost zahtevalju zadovoljenje nekoliko zahteva koji se moraju ispuniti jo u fazi projektovanja:Betonski nosei zidovi moarju biti u jednom pravcuPregradni zidovi moraju biti izvedeni zidanjem ili montaom lakih panelaRazmak zidova koji se izvode u tunelskoj oplati mora se ritmiki ponavljatiFasadna strana objekta mora biti otvorena i bez parapeta

  • Odlike tunelske oplateDuina prostorija od 2-12 m zadovoljava gotovo sve potrebe koje viespratni objekti nameu omoguavajui taktove koji se prostiru od jedne do druge fasade objektairine prostorija od 1.5-8.0 mVisine prostorija, zahvaljujui mogunostima zamene panela, mogu biti od 2-3.5 m, ime je osim standardnih objekata sa slobodnom visinom od 2.6m omogueno i oblikovanje tehnikih etaa i reprezentativnih prostora

  • Tunelska oplataParovi polikoljki ijim spajanjem se dobija zatvoren prostorSvaka polutka ima svoj sistem cevastih nosaa koji fiksiraju vertikalni i horizontalni pano u projektovanom poloajuFino podeavanje poloaja panoa se vri okretanjem kosih podupiraa i vertikalnog stabilizatoraBonim vezama je izvreno precizno uklapanje i vrsto spajanje vie polutki u jedinstvenu celinu

  • Tunelska oplataOvakva konstruktivna reenja daju i do 50% bolje rezultate od klasine prenosne oplateGarantuje se od 300-700 upotreba (za neke tipove i 1000)Mali utroak radne snage 0.1-0.25 N/m2Nabavka oplate se isplati izvoau tek nakon 3-4 godine intenzivne upotrebe

  • Tunelska oplataHorizontalni i vertikalni panoi svoju trajnost duguju elinim limovima d=3-4 mmLimovi su otporni na dejstvo cementne emulzijedugotrajno vibriranjedinamiko naprezanje od transporta kranomProsena masa tunelskih oplata je 60-120 kg/m2Efikasna upotreba veoma zavisi od pravilnog izbora toranjskog krana

  • Primena tunelske oplateOplata se nakon upotrene prenosi na novu poziciju gde se pristupa ienju panela i premazivanju radnih povrinaPrethodno mora biti odlepljena od ovrslog betona i izvuena ispod tavanice koju je podupiralaOdvajanje se olakava primenom specijalnih premazaIzvlaenje olakavaju tokovi sa hidrauliim sistemom izvaenjaPrenos se vri kranom uz pomo elinih uadi

  • Tunelska oplataOmoguava ugraivanje velikih koliina betona u jednom ciklusu 3-15 m3Efikasnost primene bi bila veoma umanjena bez primene Sistema za brzo ovravanje betonaRitmiki radni proces treba pogodnim tehnolokim sredstvima dovesti na nivo u kojem je radni takt samo jedan dan

  • Tunelska oplataU trenutku uklanjanja oplate beton mora imati neophodnu vrstou na pritisak i zatezanje da kod adhezije oplate na beton ne bi otpao zatitni sloj betonaOvi uslovi mogu biti realizovani primenom plinskih grejalica koje emituju infracrveni zraenje i zagrevaju beton preko metalne oplate, odnosno spreavaju da temperatura padne ispod optimalnih 15-20 C

  • Tunelska oplataOsim grejalica, moe se koristiti mrea cevi kroz koju crpi topla vodaZatita betona se vri prenosnim kuicama od cevastog skeleta i platnenih zidova, ili PVC folija, ili prekrivaa od mineralne vune uivene u PVC folijeTunelska oplata je tri puta produktivnija od sistema prenosne oplateZa kompletan radni ciklus ukljuujui proces ubrzanog ovravanja potrebno je neto vie od 0.5 N/m2

  • Klizajua oplataVeliki problemi kod izgradnje visokih i vitkih objekata koji se moraju brzo graditiMali front rada i male koliine betona koje se ugrauju u slojevima onemoguavaju velike radne efekteOplate velikih povrina se ne mogu koristiti jer se kod demontiranja uvek otvarajuPotrebo je da oplata u zatvorenom obliku kliza preko ugraenog betona i da debljina betona bude po celom obimu ista

  • Klizajua oplataMoralo se odbaciti spajanje oplata metalnim spojnicama koji prolaze kod beton, kao i primena distancera koji reguliu razmak oplataNeophodno je omoguiti ciklian radKlizanje oplate se ostvaruje principom kontinualnog betoniranja elemenataNe postoje tehnoloke pauze

  • Klizajua oplataDimnjaci, stubovi mosta, televizijski tornjevi, rashladne i liftovske kuleOsnove moraju biti pravilnih dimenzijaDominantna dimenzija je visinaOplata se oslanja na izbetonirane delove objektaKritina vrstoa se obezbeuje pogodnim tehnolokim merama aditivima, specijalnim cementom, vetakim zagrevanjemNije standardizovana u pogledu dimenzija

  • Klizajua oplataSistemi se razlikuju poNainu oslanjanja na betonirane delove objektaNainu noenja opreme za klizanjeNaina podeavanja prostorne geometrije oplateKonstrukcija klizne oplate se sastoji od elinih nosaa dovoljno krutih da dre oplatu u projektovanom poloajuopremljenom hidraulinom dizalicomoslonjenom preko specijalno oblikovanih elinih ipkikoji nose spoljne i unutranje platforme

  • Klizajua oplataSlojevi koji se ugrauju su 20-30 cmOplata je visine 120-150 cmRadne platforme u tri nivoaZa distribuciju betonske maseKretanje radnikaObradu isklizanih slojevaVertikalni transport se ostvaruje lakim dizalicama

  • Primena klizajue oplateBrzina klizanja 3-12 m za 24 sataKonkretna brzina zavisi od vrste objekta, v-c faktora, temperature, ...U naoj zemlji su ostvarivani vrhunski rezultati primenom klizajue oplateDimnjaci termo-centrala Visina preko 350m, prenik 25-35m, debljina slojeva 0.25m, brzina klizanja 5m/24h

  • Primena klizajue oplateRashladni tornjevi termocentralaVisina preko 200m, prenik 25-100m, debljina slojeva 1.0m, brzina klizanja 0.3-0.5m/24h Silosa za smetaj cementa i itaricaStubove mostovabrzina klizanja 6.2m/24h

  • Samopodiue oplateSline oplatama za zidove ali su opremljene ureajima za lako horizontalno pomeranjevertikalan transportPogodno kod velikih oplatnih elemenata visine do 6mVeoma adaptilan oplata zahteva kratko vreme za montau i demontau

  • Oplata za struktur betonMatrice od poliuretanaDaju eljenu teksturu betonuMoraju biti paljivo privreneTeina 10-15 kg/m2Zatitni sloj mora biti debljiEstetski efekat

  • Ugraena oplataRedukovanje sopstvene teine u odnosu na pune ploeprimena je zapoela sa korienjem jeftinih i krutih sredstava koja se nisu deformisala pod dejstvom uticaja svee betonske maseDebele kartonske ceviOupljeni glineni blokoviKomadi stiroporaDruga sredstva male mase i velike krutosti

  • Ugraena oplataOstvarena poboljanjaSmanjena sopstvena teina konstrukcijePoveanje korisnog optereenjaPreseci nosaa i potrebna armatura se mogu redukovatiPojeftinjenje objekta zbog manje potronje matrijalaPrimena druge tehnologije izrade konstrukcijeOlakano postavljanje elektro-instalacija koje se polau u formirane upljine

  • Omnia tavaniceRacionalizacija klasinog graenjaPuna AB ploa se izrauje preko prethodno izlivene AB ploe velike povrine koja se koristi kao ugraena oplataOmnia polumontana tavanica se zasniva na tankim ploama prosene debljine 5cm, armiranim prema proraunu mreastom armaturom MA 500/560

  • Omnia tavaniceArmatura je dimenzionisana tako da ploa osim sopstvene teine moe da nosi i teinu svee betonske maseU fazi izrade ploe vri se podupiranje oplateProizvodnja se vri na samom gradilitu u nepokretnim i prethodno namazanim metalnim kalupimaU kalupima se nalazi montiruna armaturaUgrauje se beton i ostavlja da stoji 2-3 dana (ako se ne primenjuju sredstva za brzo ovravanje)

  • Omnia tavaniceKada beton ovrsne, vadi se iz oplate i prenosi na deponiju gde lei najmanje 7 danaPloe se na objektu postavljaju jedna pored druge, podupiru na krajevima i u sredini, i preko njih se izliva betonVeza izmeu novog i starog betona se ostvaruje isputanjem poprene armature tkz. BihaaPloa mora biti podrprta najmanje 14 dana posle betoniranja naknadnog sloja betona

  • Meuspratne tavanice od opekarskih proizvodaNastala razvojem opekarskih proizvodaTM, LMT (FERT)FERT - Njihova izrada se svodi na prefabrikaciju glinenih elemenata u vidu kanalica sa ubetoniranom armaturom koji se slau naizmenino sa redovima glinenih elemenata za ispunu

  • Meuspratne tavanice od opekarskih proizvodaTM - prefabrikacija glinenih elemenata u vidu blokova u ije ljebove je poloena glatka rmatura GA 240/360 Visinu konstrukcije odreuje visina glinenih elemenata (d=16 cm) i visina sloja betona koji se ugrauje u prostor izmeu, ali i na plou preko TM elemenata (d=3,4,5 cm) Za raspone do 5 m ugrauje se poduna TM gredica ljeb na povrini blokova stalno optereenje glinenih blokova je g=0.70 KN/m2