evalucija_hrvatski

Evaluacija primjene nastavnih planova i programa u pet skupina srodnih zanimanja u SSO BiH

Evaluacija primjene nastavnih planova i programa u pet skupina srodnih zanimanja u SSO BiH

Izdava:AGENCIJA ZA PREDKOLSKO, OSNOVNO I SREDNJE OBRAZOVANJE

Za izdavaa: Maja Stojki, ravnateljicaSlavica Ivoevi, zamjenica ravnateljice i voditeljica PJ Banja Luka

Autori: Slavica IvoeviDuan Sarajli Muharem SaraeviAhmet PelkoZoran BogdanoviMehmed RahmanoviMiroslav uri

Lektorica:Zdenka Leeni

Tisak: tamparija Grafid d.o.o. Banja Luka

Naklada: 550 komada

Projekt podrao GIZ u okviru Programa jaanja javnih institucija BiH

Banja Luka, veljaa 2013.

Evaluacija primjene nastavnih planova i

programa u pet skupina srodnih zanimanja u SSO BiH

NAPOMENA:

Gramatiki izrazi u ovom tekstu upotrijebljeni su u jednom rodu i oznaavaju osobe i mukog i enskog pola.

Skraenice tradicionalni B, tradicionalni H i tradicionalni S NPP, koje su upo-trijebljene u dokumentu, nisu slubeni nazivi nastavnih planova i programa i koriteni su radi lakeg prikupljanja, objedinjavanja i obrade podataka. Poja-njene tih kratica dano je u odjeljku 3. Pregled nastavnih planova i programa u SSO BiH.

Agencija za POiS obrazovanje 5

Sadraj

1. UVOD .......................................................................................71.1.CILJEVI I ZADATCI ISTRAIVANJA ......................................................... 7

2. METODOLOGIJA EVALUACIJE ......................................................92.1. METODE I INSTRUMENTI .................................................................... 92.2. POPULACIJA I UZORAK ..................................................................... 11

3. PREGLED NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA u SSO BiH ............ 15

4. EVALUACIJA PET SKUPINA SRODNIH ZANIMANJA U SSO BiH ........ 244.1. REZULTATI ANALIZE IZ SKUPINE SRODNIH

ZANIMANJA U UMARSTVU I OBRADI DRVETA .................................. 244.1.1. OPIS UZORAKA U SRODNIM ZANIMANJIMA

U UMARSTVU I OBRADI DRVETA ............................................................. 244.1.2. ANKETA NASTAVNIKA ............................................................................... 264.1.3. ANKETA UENIKA I RODITELJA ..................................................................374.2.4. ANKETA DRUTVENIH PARTNERA/PODUZEA .........................................544.2.5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA KOMISIJE ZA SKUPINU

SRODNIH ZANIMANJA U UMARSTVU I OBRADI DRVETA .........................554.2. REZULTATI ANALIZE IZ SKUPINE SRODNIH ZANIMANJA

U STROJARSTVU I OBRADI METALA .................................................... 594.2.1. OPIS UZORAKA U SRODNIM ZANIMANJIMA

U STROJARSTVU I OBRADI METALA ........................................................... 594.2.2. ANKETA NASTAVNIKA ............................................................................... 614.2.3. ANKETA UENIKA I RODITELJA ................................................................. 74Zanimanje: strojobravar ...................................................................................... 91Zanimanje: limar ................................................................................................. 924.2.4. ANKETA DRUTVENIH PARTNERA/PODUZEA .........................................954.2.5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA KOMISIJE ZA SRODNA

ZANIMANJA U STROJARSTVU I OBRADI METALA ......................................984.3. REZULTATI ANALIZE IZ SKUPINE SRODNIH ZANIMANJA

U GEODEZIJI I GRAEVINARSTVU..................................................... 1004.3.1. OPIS UZORAKA U SRODNIM ZANIMANJIMA

U GEODEZIJI I GRAEVINARSTVU ............................................................1004.3.2. ANKETA NASTAVNIKA ............................................................................. 1014.3.3. ANKETA UENIKA I RODITELJA ............................................................... 1144.3.4. ANKETA DRUTVENIH PARTNERA /PODUZEA .......................................1284.3.5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA KOMISIJE ZA SRODNA ZANIMANJA U

GEODEZIJI I GRAEVINARSTVU ..............................................................129

Agencija za POiS obrazovanje6

4.4. REZULTATI ANALIZE IZ SKUPINE SRODNIH ZANIMANJA U UGOSTITELJSTVU I TURIZMU ............................................................1314.4.1. OPIS UZORAKA U SKUPINI SRODNIH ZANIMANJA U UGOSTITELJSTVU I

TURIZMU .................................................................................................. 1314.4.2. ANKETA NASTAVNIKA ............................................................................. 1324.4.3. ANKETA UENIKA I RODITELJA................................................................1504.4.4. ANKETA DRUTVENIH PARTNERA/PODUZEA .......................................1634.4.5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA KOMISIJE ZA SRODNA ZANIMANJA U

UGOSTITELJSTVU I TURIZMU .................................................................. 1704.4.6 ZAKLJUNA RAZMATRANJA ISTRAIVANJA UNUTAR SKUPINE SRODNIH

ZANIMANJA U UGOSTITELJSTVU I TURIZMU U BOSNI I HERCEGOVINI ... 1764.5. REZULTATI ANALIZE IZ SKUPINE SRODNIH ZANIMANJA U EKONOMIJI,

PRAVU, ADMINISTRACIJI I TRGOVINI ................................................1794.5.1. OPIS UZORAKA IZ SKUPINE SRODNIH ZANIMANJA U EKONOMIJI, PRAVU,

ADMINISTRACIJI I TRGOVINI ................................................................... 1794.5.2. ANKETA NASTAVNIKA .............................................................................1804.5.3. ANKETA UENIKA I RODITELJA ...............................................................1884.5.4. ANKETA DRUTVENIH PARTNERA/PODUZEA .......................................2004.5.5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA KOMISIJE ZA SRODNA ZANIMANJA U

EKONOMIJI, PRAVU, ADMINISTRACIJI I TRGOVINI ...................................201

5. ZAKLJUAK I OPE PREPORUKE ............................................... 205Prilog ................................................................................................................. 211


1. UVOD

Reformskim procesima u Bosni i Hercegovini u srednjokolskom strukovnom obrazovanju od 1998. god. pa do danas, aktivnostima obrazovnih institucija i/ili radom vie projekata, izvrene su razliite promjene u nastavnim planovima i programima.

Stalan i ubrzan napredak tehnologija zahtijeva promjene i razvoj u oblasti obra-zovanja. Fleksibilnost u pogledu znanja, vjetina i stavova postaje kljunim zah-tjevom svake organizacije i sustava, a vrsnoa postaje imperativom. U BiH nije uspostavljen sustav za osiguranje vrsnoe na dravnoj razini, kao ni indikatori, a do sada nije bilo znaajnijih istraivanja i procjene vrsnoe NPP-a te njegovih primjena.

U okviru ovog projekta planirana je i provedena prva faza evaluacije NPP-a, od-nosno vrsnoe primjene NPP-a za sva srodna zanimanja iz pet skupina. Nositelj svih aktivnosti, uz materijalnu podrku GIZ-a, bila je Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. Istraivanje je provedeno u FBiH i Brko dis-triktu, a predstavlja nastavak (drugi dio metodoloki kompatibilnih) aktivnosti koje su prethodno u 2011. godini voene u Republici Srpskoj. U fazi statistike analize i predstavljanja rezultata objedinjeni su i prezentirani rezultati istraivanja za itavu BiH (za FBiH i RS).

Obraeni podatci i prikazani rezultati predstavljaju povratne informacije koje mogu pomoi kljunim akterima u oblasti SSO-a u BiH pri analizi, procjeni, plani-ranju i kreiranju stavova i odluka vezanih za razvoj i primjenu NPP-a.

1.1.CILJEVI I ZADATCI ISTRAIVANJA

Opi cilj:

postavljanje mjerila za evaluaciju reforme srednjeg strukovnog obrazovanja - eva-luacija primjene NPP-a.

Specifini ciljevi:

provesti prvu fazu evaluacije NPP-a za pet skupina srodnih zanimanja kroz anali-zu primjene NPP-a u pet skupina srodnih zanimanja u SSO-u BiH na uzorku kola.


Razviti metodologiju, tehnike i instrumentarij za evaluaciju kao temelj za davanje preporuka u unaprjeenju postojeih praksi.

Zadatci:

formiranje ekspertnog tima (glavne komisije) i potkomisija za evaluaciju (mi-nistarstava obrazovanja/prosvjete, pedagoki zavodi/Zavod za kolstvo, na-stavnici)

rad na instrumentariju formiranje uzorka kola i prikupljanje podataka priprema i izvoenje evaluacije unos i analiza podataka priprema izvjea i publikacija predstavljanje rezultata.


2. METODOLOGIJA EVALUACIJE

2.1. METODE I INSTRUMENTI

Ovo pilot-istraivanje imalo je teoretsku metodoloku osnovu u dokumentima i metodologiji uraenoj u okviru projekta EU-a (Prirunik o pilot testiranju, prae-nju i evaluaciji NPP, EU VET3, 2009. god.).

Predmet evaluacije je organizacija i vrsnoa NPP-a zanimanja, odnos NPP-a s re-alnom situacijom i potrebama trita, primjenljivost NPP-a, prikladnost i ukljue-nost odgovarajuih predstavnika u razvoj NPP-a, zadovoljnost i utjecaj NPP-a na bolje zapoljavanje. Na temelju toga kreirani su i kriteriji te razraena i definirana pitanja za evaluaciju (upitnici).

Primijenjena je forma eksterne kvantitativne/kvalitativne evaluacije koritenjem tehnika pismene komunikacije/ankete i instrumenata razvijenih u obliku upitnika.

U istraivanju su se kao izvor podataka/informacija koristile skupine ispitanika (anketirani): uenici zavrnih razreda srednjih strukovnih kola, tehnikih i mje-ovitih kola iz cijele BiH, nastavnici koji predaju anketiranim uenicima, roditelji uenika i predstavnici gospodarskih subjekata iz podruja anketiranja.

Dio istraivanja koji je u ovoj fazi proveden u FBiH i Brko distriktu nastavak je (2. dio) aktivnosti koje su prethodno u 2011. godini voene u Republici Srpskoj. U fazi statistike analize i predstavljanja rezultata objedinjeni su i prezentirani re-zultati istraivanja za itavu BiH (i za FBiH i RS).

Kriteriji evaluacije

U skladu s ciljevima, predmetom, odabranom formom, tehnikama i vrstom in-strumenata glavno je povjerenstvo utvrdilo skupine kriterija za evaluaciju:

vrsnoa NPP-a zanimanja (profila) planiranje u profilu odnos nastavnog plana i programa s realnom situacijom i potrebama trita primjenljivost NPP-a proces razvoja NPP-a dugoroni utjecaj NPP-a.


Na temelju utvrenih skupina kriterija uraena su pitanja i razvrstana u etiri vrste upitnika (pogledati prilog: Upitnici za evaluaciju):

upitnik za nastavnike (30 pitanja) upitnik za uenike (10 pitanja) upitnik za roditelje (10 pitanja) upitnik za drutvene partnere (gospodarske subjekte/poduzee/kompanije)

(12 pitanja).

Izraena su dva seta upitnika s pitanjima prilagoenima ovisno o tomu je li u primjeni modularni NPP ili klasini (tradicionalni) NPP. Takoer treba naglasiti da se, zbog potrebe za objedinjavanjem rezultata za cijelu BiH, vodilo rauna o tomu da kriteriji i pitanja iz upitnika koji su koriteni za istraivanje u RS-u budu zastu-pljeni i u FBiH i Brko distriktu u skladu s primijenjenom vrstom NPP-a.

Evaluacijsko tijelo

Glavna komisija za evaluaciju

Projektni tim Agencije za POiS formirao je glavnu komisiju (ekspertni tim) za eva-luaciju sa sedam lanova (pet eksternih lanova, eksperata iz svih dijelova BiH, i dva predstavnika Agencije za POiS obrazovanje):

Muharem Saraevi Ahmet Pelko Zoran Bogdanovi Mehmed Rahmanovi Miroslav uri Duan Sarajli Slavica Ivoevi.

Glavna je komisija pripremila, razradila i metodoloki vodila proces evaluacije od izbora metoda, tehnika, instrumenata, izbora uzorka, nadzora i pruanja podrke potkomisijama. Glavna komisija izradila je i usvojila jedinstvenu formu za obradu i analizu podataka te interpretaciju rezultata za svaku skupinu srodnih zanimanja.

Potkomisije za evaluaciju

Za svaku skupinu srodnih zanimanja (pet skupina) formirana je potkomisija koju su inila tri lana. Predsjednik svake potkomisije bio je jedan od eksternih lano-va glavne komisije, a ostali su lanovi bili nastavnici/ravnatelji koji rade u kolama gdje su zastupljene promatrane skupine zanimanja. Predsjednici potkomisija (ujedno i lanovi glavne komisije) autori su poglavlja vezanog za interpretaciju rezultata u ovoj publikaciji.


Potkomisija za skupinu srodnih zanimanja umarstvo i obrada drveta: Muharem Saraevi, Enes Hrki, Nada Mileti.

Potkomisija za skupinu srodnih zanimanja Strojarstvo i obrada metala: Ahmet Pelko, Zijah Malibegovi, Zoran Landeka.

Potkomisija za skupinu srodnih zanimanja Geodezija i graevinarstvo: Zoran Bogdanovi, Mirsad Jusi, Damir Kadribai.

Potkomisija za skupinu srodnih zanimanja Ugostiteljstvo i turizam: Mehmed Rahmanovi, Iso Kadui, Mate Rebrina.

Potkomisija za skupinu srodnih zanimanja Ekonomija, pravo, administracija i trgovina: Miroslav uri, Elizabeta Dervievi, Dragica trbac.

Potkomisije su bile odgovorne za dio istraivanja koji je obuhvatio pripremu (ko-munikaciju sa kolama, pripremu procesa anketiranja), anketiranje nastavnika, uenika zavrnih razreda, njihovih roditelja i poslodavaca u odabranu uzorku primjenom upitnika kao i za analizu rezultata ankete. Svaki lan potkomisije bio je zaduen za odreeni broj kola.

Ravnatelji kola

Svaki je ravnatelj anketirane kole u suradnji s lanom potkomisije u fazi pripreme evaluacije upoznao nastavnike, uenike, roditelje i poslodavce s istraivanjem, a tijekom faze evaluacije omoguio provoenje (podjelu i popunjavanje upitnika) ankete i sumiranje rezultata na razini kole.

2.2. POPULACIJA I UZORAK

Populacija

Projektne aktivnosti zapoele su u kolskoj 2011./2012. godini kada su formirana evaluacijska tijela, pripremljen detaljan metodoloki dizajn te odreeni izvori dok je faza anketiranja provedena u kolskoj 2012./13. godini (u prvom polugoditu). Zato su u istraivanju koriteni podatci o uenicima i kolama iz kolske 2011./2012. godine.

U tablici br. 1 prikazani su podatci o uenicima srednjih strukovnih, tehnikih i mjeovitih kola (osim gimnazija, umjetnikih, vjerskih i kola za djecu s posebnim potrebama) koji su prikupljeni izravno od svake kole (od ukupno 207 dravnih kola obraene su 204) za 2011./2012. k. godinu. Kakav je omjer kola i uenika trogodinjih i etverogodinjih zanimanja prikazan je u tablici br. 2.


Tablica 1. Broj uenika po podrujima obrazovanja (upanije, entiteti, Brko distrikt, BiH) za k. god. 2011./12.

upa

nija

Poro

dica

zan

iman

ja

Unsko-sanska

upanija

Posavska upanija

Tuzlanska upanija

Zeniko-dobojska

upanija

Bosansko-

podrinjska upanija

Srednjobosanska

upanija

Hercegovako nere-

tvvanska upanija

upanija zapadno-

hercegovaka

Sarajevska upanija

Hercegbosanska

upanija

Federacija BiH

Republika Srpska

Brko distrikt

Ukupno BiH

1.

Poljo

priv

reda

i pr

erad

a hr

ane

521

129

1435

616

108

143

225

150

695

4640

6829

7854

375

89

2.

um

arst

vo i

obra

da

drve

ta32

40

7848

30

256

00

358

3515

3412

990

2833

3.

Geo

logi

ja, r

udar

stvo

i m

etal

urgi

ja0

078

226

30

00

00

010

4575

011

20

4.

Stro

jars

tvo

i obr

ada

met

ala

2000

8830

2022

8676

1479

844

428

2130

207

1255

854

8132

018

359

5.

Elek

trot

ehni

ka81

685

2142

2113

2513

7810

2415

715

8449

498

1851

5035

615

324

6.

Kem

ija, n

emet

ali i

gr

afia

rstv

o18

40

532

145

1931

124

056

016

1611

678

022

89

7.

Teks

tils

tvo

i ko

ars

tvo

349

1845

776

718

169

330

400

1851

275

8122

07

8.

Geo

dezi

ja i

gra

evin

arst

vo29

20

797

765

1925

856

20

753

034

4616

6810

652

20

9.

Prom

et79

30

1433

1173

1874

060

516

366

30

5588

2562

5282

0210

. U

gosti

teljs

tvo

i tu

riza

m73

288

779

748

3172

171

20

552

286

4649

3640

301

8590

11.

Ekon

omija

, pra

vo,

adm

inis

trac

ija i

trgo

vina

1644

150

3668

2998

8923

7318

2910

5015

4158

515

927

9819

832

2657

8

12.

Zdra

vstv

o53

511

022

9497

80

1037

1090

015

9634

7674

3493

366

1153

313

. O

stal

e dj

elat

nosti

228

1449

482

570

460

220

178

548

5830

9592

918

742

11U

kupn

o za

sva

pod

ruj

a84

1868

217

911

1416

047

390

4572

6821

2611

020

1761

7286

438

047

3144

1140

55


Tablica 2. Broj kola i uenika (po spolu) trogodinjih i etverogodinjih kola (upanije, entiteti, Brko distrikt, BiH) za k. god. 2011./12.

kol

aBr

oj

obra

en

ih

kol

a

Ue

nici

tr

ogod

inj

ih

zani

man

ja

MU

KI

Ue

nici

tr

ogod

inj

ih

zani

man

ja

EN

SKI

Ue

nici

e

tver

ogod

i-n

jih

zani

man

ja

MU

KI

Ue

nici

e

tver

ogod

i-n

jih

zani

man

ja

EN

SKI

Uku

pno

uen

ika

Uns

ko-s

ansk

a u

pani

ja14

1421

6910

6525

6626

1884

18

Posa

vska

up

anija

22

168

6923

121

468

2

Tuzl

ansk

a u

pani

ja24

2436

6616

3360

4865

6417

911

Zeni

ko-

dobo

jska

u

pani

ja20

2038

6618

3546

2438

3514

160

Bosa

nsko

-pod

rinj

ska

upa

nija

33

165

6190

157

473

Sred

njob

osan

ska

upa

nija

2121

2074

892

3161

2918

9045

Her

cego

vak

o-ne

retv

ansk

a u

pani

ja20

2012

8355

028

2526

1072

68

upa

nija

za

padn

oher

cego

vak

a 4

342

425

375

669

321

26

Sara

jevs

ka

upan

ija

2119

1921

904

4568

3627

1102

0

Her

cegb

osan

ska

upa

nija

66

334

211

666

550

1761

Fede

raci

ja B

iH13

513

216

070

7473

2553

523

786

7286

4

Repu

blik

a Sr

pska

6969

+2

priv

atne

6416

2432

1415

115

048

3804

7

Brk

o di

stri

kt3

361

826

310

5512

0831

44

Uku

pno

BiH

207

204

+2

priv

atne

2310

410

168

4074

140

042

1140

55


UzorakUsvojenom metodologijom za evaluaciju pet skupina zanimanja - umarstvo i obrada drveta, strojarstvo i obrada metala, geodezija i graevinarstvo, ugostitelj-stvo i turizam, ekonomija, pravo, administracija i trgovina - utvreno je da e evaluacija biti vrena na uzorku i da e se koristiti metoda sustavnog stratumskog uzorka gdje su stratumi entiteti, odnosno upanije u FBiH. Pored kola u RS-u, uzorak obuhvaa minimalno jednu kolu svake upanije u kojoj se pojavljuju za-nimanja iz promatrane populacije (pet skupina srodnih zanimanja).

U istraivanju se tretiraju etiri skupine ispitanika:

uenici jednog odjela zavrnog razreda svakog zanimanja uzorkovane kole nastavnici strukovnih predmeta i opeobrazovnih predmeta ispitanih uenika roditelji ispitanih uenika (po jedan roditelj) predstavnici drutvenih partnera/poduzea/kompanija (najmanje dva) iz obla-

sti rada za koju se obrazuju anketirani uenici.


3. PREGLED NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA u SSO BiH

Reforma srednjeg strukovnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini zapoela je 1998. godine. Prvi modularni nastavni planovi i programi razvijeni su u okviru EU PHA-RE programa za est zanimanja.

Uoi poetka reforme u srednjem strukovnom obrazovanju u Bosni i Hercegovini primjenjivali su se sljedei nastavni planovi i programi:

Nastavni planovi i programi za srednje strukovne kole, Republika Bosna i Hercegovina, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Pedagoki zavod, kolska 1994./95. i 1995./96. godina

Nastavni planovi i programi za tehnike i srodne kole, Republika Bosna i Her-cegovina, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Pedagoki zavod, kolska 1994./95. i 1995./96. godina

Zajedniki i posebni strukovni dijelovi nastavnih planova srednjih strukovnih kola HRHB za kolsku 1996./97. godinu, Ministarstvo drutvenih djelatnosti Hrvatske Republike Herceg Bosne

Nastavni planovi i programi Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske iz 1993./94. godine

Nakon uvoenja modularnih nastavnih planova i programa za navedene nastavne planove i programe koriste se termini klasini ili tradicionalni. Ti nastavni planovi i programi temelj su tradicionalnim NPP-ma koji se jo uvijek primjenjuju.

Od dvijetisuite godine u okviru projekata PHARE VET, EU VET 1, EU VET 2, EU VET 3 i GTZ razvijeni su modularni nastavni planovi i programi za 79 zanimanja. Na temelju razvijene metodologije i ve razvijenih modularnih NPP-a u Republici Srpskoj izraeni su modularni NPP-i za sve skupine zanimanja (Modularni nastav-ni planovi i programi Republike Srpske, Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a) i primjenjuju se u svim srednjim strukovnim i mjeovitim kolama Republike Srpske od 2004./05. kolske godine.

U Federaciji BiH modularni NPP-i implementirani su u pilot-kolama. Primjena modularnih NPP-a razliita je po upanijama. U nekim upanijama pilot-kole nastavljale su s primjenom modularnog NPP-a, a pridruivale su im se i ostale


kole dok se u drugim upanijama poslije pilot-faze odustajalo od modularnih NPP-a.

Nastavni planovi i programi za srednje strukovno obrazovanje u Bosni i Herce-govini u kolskoj 2011./12. godini

Tijekom kolske 2011./12. godine prikupljeni su i obraeni podatci iz 207 srednjih strukovnih i mjeovitih kola u Bosni i Hercegovini. Na temelju tih podataka uraen je pregled NPP-a koji se primjenjuju u srednjem strukovnom obrazovanju Bosne i Hercegovine te je utvreno da se u upanijama FBiH, Republici Srpskoj i Brko distriktu primjenjuju sljedei nastavni planovi i programi:

EU VET NPP Modularni nastavni planovi i programi za 60 zanimanja; ti su na-stavni planovi razvijeni u okviru EU VET projekata.

GTZ NPP - Modularni nastavni planovi i programi za 23 zanimanja; ti su nastavni planovi razvijeni u okviru GTZ projekata.

Modularni RS NPP Modularni nastavni planovi i programi koje je razvilo Mini-starstvo prosvjete i kulture Republike Srpske; primjenjuju se u srednjim strukovnim i mjeovitim kolama u Republici Srpskoj od 2004./05. kolske godine.

Tradicionalni B NPP Temelj ovih nastavnih planova i programa su NPP-i za srednje strukovne i tehnike kole Republike Bosne i Hercegovine iz 1994./95. i 1995./96. godine; primjenjuju se u kolama u kojima se nastava izvodi na bosanskom jeziku.

Ovi se NPP-i primjenjuju u Unsko-sanskoj upaniji, Tuzlanskoj upaniji, Zeniko--dobojskoj upaniji, Bosansko-podrinjskoj upaniji, Srednjobosanskoj upaniji, Hercegovako-neretvanskoj upaniji i Sarajevskoj upaniji. Veina upanija koristi ove NPP-e u izvornom obliku i pod imenom pod kojim su objavljeni. U Sarajevskoj upaniji ovi su NPP-i inovirani, a izmjene su uglavnom nastale u nacionalnoj sku-pini predmeta prilagoavanjem zanimanju i uvoenjem izbornih predmeta.

Tradicionalni H NPP Temelj ovih nastavnih planova i programa ine Zajedniki i posebni strukovni sadraji nastavnih planova srednjih strukovnih kola HRHB iz 1996./97. godine. Primjenjuju se u kolama u kojima se nastava izvodi na hrvat-skom jeziku.

Izvorni nastavni plan i program inoviran je uvoenjem novih zanimanja i manjim korekcijama. Ovako izmijenjene tradicionalne NPP-e usvojila su upanijska mini-starstva Posavske upanije, Hercegovako-neretvanske upanije, upanije zapa-dnohercegovake i Hercegbosanske upanije, a primjenjuje se i u Srednjobosan-skoj upaniji u kolama koje izvode nastavu na hrvatskom jeziku.

Tradicionalni S NPP Nastavni planovi i programi iz 1993. godine koji se u Repu-blici Srpskoj primjenjuju za tri zanimanja.


Vlastiti modularni NPP Modularni nastavni planovi i programi koje su razvile kole; primjenjuju se u Ekonomskoj koli u Bijeljini, Srednjoj trgovakoj koli u Sarajevu i Srednjoj koli za promet i komunikacije u Sarajevu.

Vlastiti tradicionalni - novi Tradicionalni nastavni planovi i programi za nova zanimanja; razvile su ih kole, a primjenjuju se u Srednjoj koli metalskih zanima-nja u Sarajevu.

Vlastiti (danski) Primjenjuje se u Ekonomskoj koli u Sarajevu od 1999./2000. kolske godine; razvijen je u suradnji s danskim Sindikatom trgovine i Udruenjem poslodavaca trgovine i uslunih djelatnosti, a usklaen je s europskim standardi-ma i suvremenim metodama obrazovanja.

Primjena nastavnih planova i programa za srednje strukovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini u kolskoj 2011./12. godini

Za srednje strukovno obrazovanje Bosne i Hercegovine karakteristina je primje-na vie razliitih modularnih i tradicionalnih nastavnih planova i programa. Ana-liza primjene NPP-a za 2011./12. kolsku godinu raena je na temelju podataka koje su dostavile kole i predstavlja u velikoj mjeri pouzdanu sliku o primjeni razliitih NPP-a u srednjem strukovnom obrazovanju.

Svi NPP-i koji su u primjeni mogu se svrstati u modularne (EU VET i GTZ NPP, mo-dularni RS, vlastiti modularni) i tradicionalne (tradicionalni B, tradicionalni H, tradicionalni S, vlastiti tradicionalni).

U tablici br. 1 dani su sumirani podatci o broju uenika po primijenjenim nastavnim planovima i programima u SSO BiH. Tablica br. 2 prikazuje broj zanimanja po vrsti primijenjenih nastavnih planova i programa.


Tablica 1. Primjena nastavnih planova i programa po broju uenika u BiH za kolsku godinu 2011./12.

Unsko- sanska upanija

Posavska upanija

Tuzlanska upanija

Zeniko-dobojska

upanija

Bosansko-podrinjska

upanija

Srednjobosanska

upanija

Hercegovako-

neretvanska upanija

upanija

zapadnohercegovaka

Sarajevska upanija

Hercegbosanska

upanija

Federacija BiH

Republika Srpska

Brko distrikt

Ukupno BiH

NPP

12

34

56

78

910

1112

1314

EU V

ET30

0036

379

4023

5024

615

747

523

223

0317

066

1216

1067

1934

9

GTZ

727

300

182

7025

015

2951

720

46

Mod

ular

ni R

S0

3609

529

3612

4

Trad

icio

naln

i S0

100

100

Trad

icio

naln

i B54

1892

4410

484

227

4722

2534

7368

3999

739

997

Trad

icio

naln

i H31

910

2639

8441

8918

9417

6113

173

1317

3

Vla

stiti

mod

ular

ni13

013

011

920

4822

97

Vla

stiti

tr

adic

iona

lni-n

ovi

341

341

341

Vla

stiti

(Dan

ski)

628

628

628

Uku

pno

za s

ve

NPP

8418

682

1791

114

160

473

9045

7268

2126

1102

017

6172

864

3804

731

4411

4055


Tablica 2. Primjena nastavnih planova i programa po broju zanimanja u BiH za kolsku godinu 2011./12.

Broj

zan

iman

ja p

o N

PP

Broj zanimanja po dva NPP

Broj zanimanja ukupno

Broj zastupljenih porodica

zanimanja

EU VET

GTZ

Modularni RS

Tradicionalni B

Tradicionalni H

Tradicionalni S

Vlastiti modularni

Vlastiti

tradicionalni-novi

Vlastiti (Danska)

Enti

tet/

upa

nija

/dis

trik

t1

34

56

78

910

1112

13

Uns

ko-s

ansk

a u

pani

ja24

403

6112

Posa

vska

up

anija

98

178

Tuzl

ansk

a u

pani

ja31

745

974

13

Zeni

ko-

dobo

jska

u

pani

ja25

556

2032

7413

Bosa

nsko

-pod

rinj

ska

upa

nija

614

2010

Sred

njob

osan

ska

upa

nija

52

3742

2561

13

Her

cego

vak

o-ne

retv

ansk

a u

pani

ja9

232

3821

6011

upa

nija

za

padn

oher

cego

vak

a 3

131

156

Sara

jevs

ka

upan

ija

275

413

31

971

12

Her

cegb

osan

ska

upa

nija

2020

10

Repu

blik

a Sr

pska

116

693

114

7613

Brk

o di

stri

kt11

123

3510


Vidljivo je da se od ukupno 114.055 uenika po modularnim NPP-ma obrazuje 60.444 uenika ili 53 %, a po tradicionalnim 53.611 uenika ili 47 %.

Najzastupljeniji su tradicionalni B NPP-i i kolovanjem po ovim nastavnim plano-vima i programima obuhvaeno je 39.997 uenika (35 %). Sljedei po zastuplje-nosti su modularni RS NPP-i s 36.124 uenika i EU VET NPP s 19.349 uenika.

Unsko-sanska upanija

Srednje strukovne kole Unsko-sanske upanije koluju uenike za 61 zanimanje iz 12 skupina zanimanja (nije zastupljena geologija, rudarstvo i metalurgija).

Primjenjuju se tradicionalni NPP-i na bosanskom jeziku i EU VET nastavni planovi i programi. Karakteristino za US jest da se modularni EU VET programi primje-njuju u potpunosti, bez izmjena. Tradicionalni B NPP primjenjuje se za 40 zanima-nja, EU VET NPP za 24 zanimanja, a za tri zanimanja primjenjuju se oba NPP-a.

Srednjim strukovnim obrazovanjem obuhvaeno je 8.418 uenika. Po EU VET NPP-u obrazuje se 3.000 uenika, ili oko 36 %, a 5.418 uenika, ili oko 54 %, po tradicionalnom B NPP-u.

Posavska upanija

Dvije srednje strukovne kole Posavske upanije obrazuju 17 zanimanja iz osam oblasti zanimanja.

Zastupljen je tradicionalni NPP na hrvatskom jeziku za osam zanimanja i EU VET NPP za osam zanimanja. Po EU VET NPP-u koluje se 363 uenika (53 %) i po tra-dicionalnom H NPP koluje se 319 uenika.

Tuzlanska upanija

Srednje strukovno obrazovanje Tuzlanske upanije obrazuje uenike za 74 zani-manja i zastupljena su zanimanja iz svih skupina zanimanja.

Primjenjuju se tradicionalni B NPP, a od modularnih EU VET i GTZ nastavni plano-vi i programi. Obrazovanjem po modularnim NPP-ma obuhvaeno je 8.667 ue-nika, ili oko 48 % (7.940 uenika po EU VET NPP-u i 727 uenika po GTZ NPP-u). Po tradicionalnom B NPP-u obrazuje se 9.244 uenika, ili 52 %.

Tuzlanska upanija je na drugom mjestu u Federaciji BiH poslije Bosansko-podrinj-ske upanije po postotku primjene modularnih NPP-a i treba istaknuti da se u odnosu na prethodnu kolsku godinu taj postotak uveao za 7 % (41 % za 2010./11. i 48 % za 2011./12. kolsku godinu).

Kada se primjena NPP-a promatra po broju zanimanja, podatci su sljedei: najvei broj, 45 zanimanja, koristi tradicionalni B NPP; po EU VET NPP-u obrazuje se 31 zanimanje i po GTZ NPP-u sedam zanimanja. Za devet zanimanja primjenjuju se dva razliita nastavna plana i programa.


Zeniko-dobojska upanija

U Zeniko-dobojskoj upaniji srednjim strukovnim obrazovanjem kroz 74 zanima-nja iz svih 13 skupina zanimanja obuhvaeno je 14.160 uenika.

Primjenjuju se tradicionalni NPP-i na bosanskom jeziku i tradicionalni NPP-i na hrvatskom jeziku, a od modularnih EU VET i GTZ NPP. Najvei broj uenika obu-hvaen je obrazovanjem po tradicionalnom B NPP-u i to 10.484 uenika ili 74 %. Po modularnim NPP-u koluje se 2.650 uenika ili oko 19 %.

Promatrano po broju zanimanja, tradicionalni NPP ha bosanskom jeziku primje-njuje se za 56 zanimanja, tradicionalni NPP na hrvatskom jeziku za 20, a modu-larni NPP za 30 zanimanja. Primjena modularnih NPP-a prema broju zanimanja bila bi oko 28 %. Specifino za ZD jest da se u obrazovanju velikog broja zanima-nja, ak 32, koriste dva razliita nastavna plana i programa.

Bosansko-podrinjska upanija

U Bosansko-podrinjskoj upaniji u srednjim strukovnim kolama zastupljeno je 20 zanimanja iz 10 skupina zanimanja.

U primjeni su tradicionalni B i EU VET NPP-i. Tradicionalni NPP usvojilo je upanijsko ministarstvo s izmjenama i novim zanimanjima preuzetima od Sarajevske upanije. Po EU VET NPP-u obrazuje se 246 uenika (52 %) za est zanimanja, a 227 ueni-ka (48 %) obrazuje se po tradicionalnom B NPP-u za 20 zanimanja.

Srednjobosanska upanija

Srednje strukovne kole u Srednjobosanskoj upaniji obrazuju 9.045 uenika za 61 zanimanje iz svih 13 skupina zanimanja.

Tradicionalni NPP na hrvatskom jeziku primjenjuje se u 42 zanimanja za koja se obrazuje 4.722 uenika ili 52 %. Po tradicionalnom NPP-u na bosanskom jeziku koluje se 3.984 uenika, ili 44 %, za 37 zanimanja. SB vrlo je mala zastupljenost modularnih nastavnih planova i programa po kojima se obrazuje 335 uenika ili oko 4 % i to za sedam zanimanja. Za velik broj zanimanja, ak 25, primjenjuju se dva NPP-a.

Hercegovako-neretvanska upanija

U Hercegovako-neretvanskoj upaniji srednjim strukovnim obrazovanjem obu-hvaeno je 7.268 uenika koji se obrazuju za 60 zanimanja iz 11 skupina.

Najvei broj uenika koluje se po tradicionalnom NPP-u na hrvatskom jeziku (4.189 uenika, ili 58 %), a ti se NPP-i primjenjuju od 1998. kada su prihvaene izmjene i nova zanimanja u dotad koritene NPP-e. Po tradicionalnom NPP-u na bosanskom jeziku koluje sa 2.534 uenika, ili 35 %. Obrazovanjem po modularnim NPP-u obuhvaeno je samo 545 uenika, ili oko 7 %.


Promatrano po broju zanimanja, primjena NPP-a je sljedea: tradicionalni H za 38 zanimanja, tradicionalni B za 32 zanimanja, EU VET za devet zanimanja i GTZ za dva zanimanja. Za 21 zanimanje primjenjuju se dva NPP-a.

upanija zapadnohercegovaka

Srednjim strukovnim obrazovanjem u upaniji zapadnohercegovakoj obuhvae-no je 2.126 uenika koji se koluju za 15 zanimanja iz est skupina srodnih zani-manja.

Primjenjuje se tradicionalni NPP na hrvatskom jeziku za 13 zanimanja i EU VET NPP za tri zanimanja (za jedno se zanimanje koriste dva NPP-a). Ako se primjena NPP-a promatra po broju uenika, onda se dolazi do podataka da je tradicionalnim H NPP-om obuhvaeno 89 % uenika, a 11 % uenika obrazuje se po modularnim EU VET NPP-u.

Sarajevska upanija

Srednje strukovne kole Sarajevske upanije obrazuju 11.020 uenika za 71 zani-manje iz 12 skupina srodnih zanimanja (nema geologije, rudarstva i metalurgije).

Za Sarajevsku je upaniju karakteristino arenilo u promjeni nastavnih planova i programa, a prema podatcima dobivenima iz kola koristi se sedam razliitih NPP--a.

Obrazovanjem po tradicionalnim nastavnim planovima i programima obuhvaeno je 70% uenika. Po tradicionalnim B NPP-u koluje se 7.368 uenika u 41 zanima-nju. Vlastiti tradicionalni - novi NPP razvila je i primjenjuje Srednja kola metalskih zanimanja u Sarajevu za tri zanimanja u kojima je 341 uenik.

Po modularnim nastavnim planovima i programima obrazuje se 30 % uenika. Pored EU VET i GTZ modularnih NPP-a, primjenjuje se izmijenjen EU VET NPP te dva tipa vlastitog modularnog NPP-a. Po razliitim modularnim nastavnim plano-vima i programima obrazuje se ukupno 36 zanimanja. Za devet zanimanja primje-njuju se dva NPP-a.

Hercegbosanska upanija

U Hercegbosanskoj upaniji za 20 se zanimanja iz 10 skupina zanimanja obrazuje 1.761 uenik.

Primjenjuju se tradicionalni NPP-i na hrvatskom jeziku za svih 20 zanimanja. Ti se NPP-i primjenjuju od 2004. godine kada je donesena odluka o upanijskim na-stavnim planovima i programima (ishodite je NPP HRHB s unesenim izmjenama i novim zanimanjima).


Republika Srpska

Srednjim strukovnim obrazovanjem u Republici Srpskoj obuhvaeno je 38.047 uenika. Zastupljeno je 76 zanimanja iz svih 13 skupina zanimanja.

U Republici Srpskoj od 2004./05. kolske godine primjenjuju se modularni nastav-ni planovi i programi koje je razvilo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske modularni RS NPP. Ti NPP-i se u kolskoj 2011./12. godini primjenjuju za 69 zanimanja. Obrazovanjem po tim nastavnim planovima i programima obu-hvaeno je 36.095 uenika ili 95 %.

Od ostalih NPP-a u RS-u je zastupljen i EU VET NPP prema kojemu se obrazuje 1.216 uenika u 11 zanimanja te GTZ NPP s 517 uenika u est zanimanja. Vlasti-ti modularni NPP primjenjuje se u Ekonomskoj koli u Bijeljini kojim je obuhvae-no 119 uenika. Jedini tradicionalni NPP (tradicionalni S) koristi se u Tehnolokoj koli u Banjoj Luci za tri zanimanja sa 100 uenika (0,26 %).

etrnaest zanimanja obrazuje se po dvama razliitim nastavnim planovima i pro-gramima.

Brko distrikt

Srednje strukovne kole u Brko distriktu obrazuju 3.144 uenika za 35 zanimanja iz 10 skupina zanimanja.

SSO jedino je u Brko distriktu u potpunosti temeljeno na modularnim nastavnim planovima i programima.

Najvei broj zanimanja i uenika obuhvaen je vlastitim modularnim NPP-om (23 zanimanja i 2.048 uenika ili 65 %). EU VET NPP-i primjenjuju se za 11 zanimanja i 1.067 uenika dok se za jedno zanimanje (ginekoloko-porodniarski tehniar) koristi modularni RS NPP.


4. EVALUACIJA PET SKUPINA SRODNIH ZANIMANJA U SSO BiH

4.1. REZULTATI ANALIZE IZ SKUPINE SRODNIH ZANIMANJA U UMARSTVU I OBRADI DRVETA

4.1.1. OPIS UZORAKA U SRODNIM ZANIMANJIMA U UMARSTVU I OBRADI DRVETA

Metodologijom istraivanja odreeno je da se evaluacija provede na uzorku ko-la, a da se anketom obuhvate uenici iz jednog odjela zavrnih razreda, nastavni-ci koji predaju promatranim uenicima, roditelji uenika i predstavnici gospodar-skih subjekata iz podruja anketiranja.

U skupini srodnih zanimanja u umarstvu i obradi drveta u kolskoj 2012./2013. godini na podruju FBiH postoji 20 kola u kojim se za neko od zanimanja obra-zuju uenici u zavrnim razredima. kole koriste razliite NPP-e, tj. tradicionalne i modularne (GTZ i EU-VET), NPP na bosanskom i hrvatskom jeziku.

Vodei rauna o kriterijima uzorkovanja, odreeno je da se evaluacija u FBiH provede na uzorku kola (7 kola) to je prikazano tablicom br. 1.

Tablica 1. Uzorak kola koje obrazuju za zanimanja u umarstvu i obradi drveta u FBiH

Grad/Mjesto Naziv kole Naziv Zanimanja StepenPrimjenjen NPP

(vrsta)UKUPNO UENIKA

Bosanska Krupa MS Safet KrupiTehniar finalne obrade drveta

IV TRADICIONALNI B 24

Bosanska Krupa MS Safet Krupi Stolar III EU VET 14Bosanska Krupa MS Safet Krupi umarski tehniar IV TRADICIONALNI B 22Graanica MS Graanica Stolar III EU VET 18

ZavidoviiSrednja tehnika kola Zavidovii

umarski tehniar IV TRADICIONALNI B. 30

ZavidoviiSrednja tehnika kola Zavidovii

Tehniar finalne obrade drveta

IV TRADICIONALNI B. 23

ZenicaJU Mjeovita srednja kola

Zenicakoloki tehniar IV EUVET 24

Kiseljak SS Fojnica umarski tehniar IV TRADICIONALNI H 14

SarajevoSrednja kola za

okoli i drvni dizajnTehniar

hortikultureIV EUVET 19



okoli i drvni dizajnRasadniar III EUVET 12


okoli i drvni dizajnumar III EUVET 6


okoli i drvni dizajnStolar III GTZ 5


okoli i drvni dizajnTapetar-dekorater III GTZ 5

HadiiSrednjokolski centar Hadii

Stolar III tradicionalni B 12

228

Planirano je da se obuhvate sva zanimanja i zvanja III. i IV. stupanja iz gore nave-denih tehnikih i strukovnih kola:

stolar (EU-VET i GTZ, tradicionalni NPP na bosanskom jeziku) rasadniar (EU-VET ) umar (EU-VET ) tapetar-dekorater (GTZ ) umarski tehniar (tradicionalni NPP na bosanskom i hrvatskom jeziku) tehniar hortikulture (EU-VET) ekoloki tehniar (EU-VET) tehniar finalne obrade drveta (tradicionalni NPP na bosanskom jeziku).

Planirani uzorak iz umarstva i obrade drveta: 228 uenika i roditelja, 105 nastav-nika OOP i ST nastave i 28 drutvenih partnera. Ostvareno brojano stanje nakon anketiranja uzorka iz tog podruja: 218 uenika (95,50 %), 180 roditelja (79 %), 13 drutvenih partnera (46,50 %) te 78 nastavnika OOP i ST nastave (74,30 %).

Tablica 2. Pregled kola, zanimanja i uzorka u skupini srodnih zanimanja u umarstvu i obradi drveta

ZanimanjeNastavnici Uenici Roditelji Poslodavci

FBiH RS FBiH RS FBiH RS FBiH RSumarski tehniar

78 26

57 56 49 56

13 14

Tehniar za obradu drveta 40 26Tehniar finalne obrade drveta 48 36umar 6 23 6 18

Rasadniar 12 12

Stolar 45 12 35 12Tapetar-dekorater 6 6

Tehniar hortikulture 18 18

Ekoloki tehniar 26 18

UKUPNO: 218 131 180 112


4.1.2. ANKETA NASTAVNIKA

Evaluacija u FBiH

Modularni NPP

Nastavnici strukovnih predmetaPrema ispitivanjima iz anketa 90,50 % nastavnika smatra da je klasifikacija zani-manja primijenjena u kolama usklaena s potrebama trita rada, a 9,50 % smatra da to nije sluaj te misle da potrebe trita rada moemo zadovoljiti obra-zovanjem tehniara za CNC tehnologije i CNC operatore.

Grafikon 1. Smatrate li da je klasifikacija zanimanja primijenjena u vaoj koli usklaena s potrebom trita rada?

90,48%

9,52%

0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00% 100,00%

1

neda

Nastavnici misle da su suvina zanimanja uslunih djelatnosti i tekstilne struke te da se treba dati prednost proizvodnim zanimanjima.

Isto tako, 90,50 % nastavnika smatra da je adekvatna zastupljenost predmeta NPP-om jednog zanimanja, a njih 9,50 % smatra da to nije sluaj te da treba izba-citi klasine predmete koji nemaju veze sa strukom npr. povijest, demokraciju i ljudska prava te dodati napredne i one koji su podrani novijom tehnologijom, strukovne predmete iz umarstva te, primjerice, informatiku sve 4 godine.

Nadalje, 90,48 % nastavnika smatra da je tjedni fond sati predmeta koji predaju (po razredima) dobro planiran NPP-om, a 9,52 % smatra da nije te navode da slube ministarstva trebaju o tomu voditi brigu te da se predmet drvne konstruk-cije uvede 3 sata tjedno u I., II. i III. godini.

Da je dobar omjer teorije i prakse (promatrajui zanimanje, predmet i godinu) smatra 85,71 % nastavnika, a ostalih 14,29 % nastavnika ima suprotno miljenje te istiu da za prvu godinu tehniara za obradu drveta treba smanjiti broj sati praktine nastave sa 6 na 3 sata, a poveati fond sati iz struke za predmete iskr-enje uma i tehnologija drveta te da kod stolara treba uvesti 12 sati praktine nastave tjedno.


Grafikon 2. Tjedni fond sati predmeta koji predajete (po razredima) dobro je planiran NPP-om

90,48%

9,52%

0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00% 100,00%

1neda

Znanja i vjetine koje uenici steknu tijekom kolovanja omoguuju uspjeno ukljuivanje na trite rada ili nastavak kolovanja - slae se 57,14 % nastavnika, u potpunosti se slae ili ne zna 19,05 %, ne slae se 4,76 % nastavnika.

U izradu modularnih NPP-a trebaju se podjednako ukljuiti predstavnici pedago-kih zavoda (Zavod za kolstvo) i predstavnici gospodarstva, a nakon toga pod-jednako se ukljuuju sindikati, predstavnici trita rada te predmetni nastavnici.

Kad je rije o strukovnim nastavnim predmetima, 95,24 % nastavnika sma-tra da je broj modula u okviru njihovog predmeta/razreda dovoljan, a 4,76 % smatra da je potrebno u praktinoj nastavi smanjiti broj modula tako da se obuhvati predvien NPP. To trebaju zajedniki uraditi predmetni nastav-nici u suradnji s ministarstvom.Nastavnici su sloni da naziv modula i ifra ukazuju na sadraje koji se u okviru njega prouavaju te da su ciljevi, zadatci i sadraji modula dobro definirani. Takoer se slau da pojedinane jedinice koje ine sadraj modula odgovaraju sadrajima i definiranim ciljevima modula tako da su smjernice za nastavnike u okviru mo-dula precizno i sveobuhvatno definirane.

Izborni predmeti u okviru zanimanja dobro su odreeni - u potpunosti se slae 9,53 % nastavnika, slae se 57,14 % nastavnika, ne zna 28,57 %, a ne slae se 4,76 % nastavnika. Navode dendrologiju i organizaciju i ekonomiku poslovanja kao nove izborne predmete.

Da su sadraji NPP-a/predmeta/modula prilagoeni lokalnim potrebama trita rada i da su smjernice za projektni tjedan dobro definirane te da su upute za maturu precizne i sveobuhvatne i smjernice za ocjenjivanje modula precizno definirane slae se 71,43 % nastavnika, 9,53 % u potpunosti se slae, 14,28 % ne zna, a 4,76 % se ne slae.

Da zajedniki moduli omoguuju vodoravnu i okomitu prohodnost slae se 76,19 % nastavnika, 14,28 % se ne slae, a 9,52 % nastavnika ne zna.


S tvrdnjom da zbir svih modula zajedno ini NPP-e jednog zanimanja u potpuno-sti se slae 9,52 % nastavnika, 76,19 % nastavnika se slae, a 14,28 % se ne slae s tom tvrdnjom.

Nadalje, 61,90 % nastavnika smatra da tjedni/dnevni broj sati uenike ne optereuje, da optereuje smatra 23,80 % nastavnika, jako optereuje 9,52 %, a uope ne optereuje 4,76 % nastavnika.

Nastavnici opeobrazovnih predmetaKada je rije o klasifikaciji zanimanja, 77,28 % nastavnika smatra da je klasifikaci-ja primijenjena u njihovoj koli usklaena s potrebom trita rada, a 22,72 % to ne smatra tonim te navode sljedea zanimanja koja su potrebna lokalnoj zaje-dnici, a nedostaju u postojeoj klasifikaciji zanimanja: kuhar, konobar, frizer, elektriar, elektromehaniar, obuar, urar, umarski tehnolog, preraiva drveta, vatrogasac. Kao suvinima ocijenili su zanimanja umarski tehniar, cvjear i veterinarski tehniar.

Da je adekvatna zastupljenost predmeta NPP-om jednog zanimanja slae se 77,27 % dok se 22,73 % nastavnika ne slae te navode da treba izostaviti fiziku i povijest za I. razred, a dodati 2-3 izborna strukovna predmeta: sigurnost i mjere zatite na radnom mjestu, zatita stanovnitva u raznim situacijama (poar, poplava, udar groma, udar struje), zatita kolske populacije od nasilja i uporabe narkotika, opeobrazovne predmete (poveati broj modula - tjedni fond sati po razredima, povijest I. i IV. razreda ili I. i II. razreda, a tehniarima bi trebalo vie fizike).

Grafikon 3. Je li adekvatna zastupljenost predmeta NPP-om jednog zanimanja?

77,27%

22,73%

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00% 70,00% 80,00%

1neda

Nastavnici imaju podijeljeno miljenje oko planiranja tjednog fonda sati po pred-metima koje predaju te navode da se treba vratiti na stari NPP, ukinuti module, u svim razredima poveati fond sati, u III. razredu poveati broj sati matematike za 1, dodati 1 sat TZO-a, vie sati materinskog jezika, poveati fond sati na 4 + 4 + 3 + 3 i dio uvrstiti u vjebe (praktinu nastavu).


Da je omjer teorije i prakse odgovarajui smatra 81,81 % nastavnika, a 18,18 % smatra da nije te navode da teorija iz matematike ne prati praksu, da je nedosta-tan broj sati za potrebnu dopunu, primjerice trigonometrija za umarsku struku.

Da znanja i vjetine koje uenici steknu tijekom kolovanja omoguuju uspjeno ukljuivanje na trite rada ili nastavak kolovanja u potpunosti se slae 9 % na-stavnika, 54,54 % se ne slae, 18,18 % ne zna ili se ne slae.

Nastavnici opeobrazovnih predmeta misle da se u izradu modularnih NPP-a prvo trebaju ukljuiti predmetni nastavnici i predstavnici trita rada zajedno, zatim predstavnici pedagokih zavoda/Zavoda za kolstvo i predstavnici iz gospodarstva, a potom i sindikat.

Na upit o broju modula u okviru predmeta koji predaju 63,63 % nastavnika sma-tra da je dovoljan, a 36,37 % smatra da nije dovoljan. Takoer istiu da bi promje-na broja modula tijekom jedne kolske godine u okviru TZO-a trebalo biti mini-malno 4 zbog raznovrsnosti programa, odreenih sportova te fizike aktivnosti uenika tijekom godine: I. razred - 4 sata tjedno, II. razred - 4 sata tjedno, III. razred - 3 sata tjedno, IV. razred - 3 sata tjedno. Moduli u nastavi matematike nisu i ne mogu biti zaokruene cjeline.

Grafikon 4. Broj modula u okviru vaeg predmeta/razreda je:

63,64%

36,36%

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00% 70,00%

1nedovoljandovoljan

Naziv modula i ifra ukazuju na sadraje koji se u okviru njega prouavaju. Nastav-nici to potvruju u 86,36 % sluajeva, a ne potvruju u 13,63 % sluajeva te istiu promjenu modula u okviru islamskog vjeronauka i za II. strani jezik, ali bez kon-kretnih naziva.

Nastavnici misle da su ciljevi, zadatci i sadraji modula dobro definirani te da pojedinane jedinice koje ine sadraj modula odgovaraju sadrajima i definiranim ciljevima modula.

Nastavnici navode prijedlog promjena jedinica u modulima: bosanski jezik - spo-jiti 3. i 4. modul; 2. i 4. modul imao bi naziv fonetika s morfologijom, to bi bio uvod u postojei 6. modul (sintaksa); promijeniti jedinice modula u 4. razredu za TZO te dodati po jo jedan modul u svim razredima radi raznovrsnosti programa. Treba redefinirati module u cijelosti.


Nastavnici misle da su smjernice za nastavnike u okviru modula precizno i sveo-buhvatno definirane, ali da treba redefinirati smjernice za nastavnike: engleski jezik - smjernice su suvie ture, ograniavajue i suvine; u svim modulima iz vjeronauka nemogue je pratiti neke smjernice, odnosno realizirati ciljeve.

Na pitanje o odreenosti izbornih predmeta u okviru zanimanja u potpunosti se slae 9% nastavnika, slae se 45,45 %, ne zna 36,36 %, a ne slae 9 % nastavnika.

Nastavnici navode sljedei prijedlog promjena izbornih predmeta: da i engleski jezik bude izborni predmet te da se ukine mogunost izbora NITA za uenike pri izboru pohaanja vjeronauka i kulture religija.

Na upit jesu li sadraji NPP-a/predmeta/modula prilagoeni lokalnim potrebama trita rada, jesu li smjernice za projektni tjedan dobro definirane, jesu li upute/smjernice za maturu precizne i sveobuhvatne, omoguuju li zajedniki moduli vodoravnu i okomitu prohodnost, nastavnici su odgovorili da se u potpunosti slau 4,54 %, slae se 59 %, ne zna 30 %, a ne slae se 6,46 % nastavnika.

Na upit o tome jesu li smjernice za ocjenjivanje modula precizno definirane, ine li svi moduli zajedno NPP jednog zanimanja, 73 % nastavnika odgovara da se slae, ne zna 4,5% nastavnika, ne slae se 22,5 %.

Da tjedni/dnevni broj sati optereuje uenike smatra 31,82 % nastavnika, 13,64 % ne zna, 50 % smatra da ne optereuje i 4,54 % uope ne optereuje.

Tradicionalni NPP (nastava se izvodi na bosanskom i hrvatskom jeziku)

Nastavnici strukovnih predmetaNastavnici koji rade po programu na bosanskom jeziku podijeljena su miljenja oko tvrdnje da je klasifikacija zanimanja primijenjena u njihovoj koli usklaena s potrebom trita rada, tj. njih 57,14 % tvrdi da jest, a 42,86 % tvrdi da nije i navode da je zanimanje kulinar potrebno lokalnoj zajednici, a nedostaje u posto-jeoj klasifikaciji zanimanja. Nastavnici koji rade po programu na hrvatskom jezi-ku 100 % tvrde da je klasifikacija zanimanja zadovoljavajua.

Isto tako, 57,14 % nastavnika koji izvode program na bosanskom jeziku tvrdi da je adekvatna zastupljenost predmeta u NPP-u jednog zanimanja, a njih 42,86 % tvrdi da to nije sluaj te navode da treba izostaviti opeobrazovne predmete koji nemaju vezu s praksom, a dodati predmete CNC tehnologije u proizvodnji namje-taja, konstruiranje s pomou raunala... Nastavnici koji rade po programu na hrvatskom jeziku miljenja su da je adekvatna zastupljenost predmeta u NPP-u jednog zanimanja, uz to da treba dodati latinski jezik.

Nastavnici misle da je tjedni fond sati predmeta koji predaju (po razredima) dobro planiran NPP-om na bosanskom i hrvatskom jeziku.


Grafikon 5. Je li adekvatna zastupljenost predmeta u NPP-u jednog zanimanja?

57,14%

42,86%

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00%

1dane

Nadalje, 42,85 % nastavnika koji rade po programu na bosanskom jeziku smatra da je omjer teorije i prakse odgovarajui dok njih 57,15 % smatra da nije i navode prijedlog promjene: u II. i III. razredu smanjiti fond teoretske nastave, povezati teoriju i praksu putem vjebi i zadataka te poveati broj sati. Strukovni predmeti imaju malo sati u odnosu na praktinu nastavu (prvi razred 2 sata, etvrti razred 4 sata), umarski tehniar - uvesti praksu u sve razrede. Nastavnici po programu na hrvatskom jeziku slau se da je omjer teorije i prakse zadovoljavajui.

Da znanja i vjetine koje uenici steknu tijekom kolovanja omoguuju uspjeno ukljuivanje na trite rada ili nastavak kolovanja, slae se 71,43 % nastavnika koji izvode program na bosanskom jeziku, a 28,57 % nastavnika se ne slae dok se nastavnici programa na hrvatskom jeziku slau u potpunosti.

Nastavnici programa na bosanskom jeziku misle da tradicionalne nastavne pla-nove i programe koje koriste treba mijenjati i navode sljedei prijedlog: pristup informatikim tehnologijama, opremljenost kole, dodatna edukacija nastavnog kadra, CNC tehnologije, konstruiranje putem raunala. Nastavnici programa na hrvatskom jeziku istog su miljenja i navode da treba osvjeiti teoriju i praksu i uskladiti ju sa suvremenim dostignuima znanosti i tehnike umarske struke.

Obje skupine nastavnika misle da svi subjekti podjednako trebaju sudjelovati u izradi NPP-a, ali daju prioritet predmetnim nastavnicima. Takoer, obje skupine nastavnika misle da je dovoljan broj nastavnih cjelina/jedinica u okviru predmeta.

Grafikon 6. Broj nastavnih cjelina/jedinica u okviru vaeg predmeta je?

100,00%

0,00%

0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00% 100,00%

1nedovoljandovoljan


Nastavnici misle da su ciljevi, zadatci i sadraji u okviru predmeta precizno defi-nirani, da su upute za izvoenje nastave precizno i sveobuhvatno definirane te da je potrebno uvesti izborne predmete u okviru zanimanja.

Nastavnici misle da se u njihovim kolama vri izmjena NPP-a u skladu s potrebama trita rada te se slau da u okviru NPP-a, kao metode za razvoj vjetina uenika, moe posluiti uvoenje projektnog tjedna.Nastavnici izjavljuju da pri realizaciji sadraja NPP-a koriste nastavne metode u skladu sa zahtjevima suvremenog pristupa. Slau se da su upute za maturu pre-cizno definirane.

Zatim, 57,14 % nastavnika koji realiziraju program na bosanskom jeziku slae se da nastavni planovi i programi koje koriste omoguavaju vodoravnu i okomitu prohodnost, 14,28 % nastavnika slae se u potpunosti dok 14,29 % nastavnika ne zna ili se ne slae. Nastavnici hrvatskog programa odgovorili su u 75 % sluajeva da ne znaju, a ne slae se 25 % nastavnika.

Grafikon 7. NPP-i koje primjenjujete ne omoguuju vodoravnu i okomitu prohodnost.

14,29%57,14%

14,29%14,29%

0,00%

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00%

1

bosanski program

uop e se ne slaemne slaem sene znamslaem seu potpunosti se slaem

0,00%0,00%

75,00%25,00%

0,00%

0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00%

1

hrvatski program

uop e se ne slaemne slaem sene znamslaem seu potpunosti se slaem

Nastavnici obiju skupina slau se da NPP-i koje primjenjuju sadre detaljne upute za ocjenjivanje.


S tvrdnjom da NPP-i koje primjenjuju ne omoguuju brze izmjene nastavnih sa-draja, u potpunosti se slae 14,28 % nastavnika koji izvode nastavu na bosanskom jeziku, slae se 42,85 %, ne zna 28,57 %, a ne slae se 14,28 % nastavnika. Nastav-nici koji izvode program na hrvatskom jeziku izjasnili su se da ne znaju, njih 75 %, a ne slae se 25 % nastavnika.

Nastavnici imaju podijeljeno miljenje da tjedni/dnevni broj sati uenike optereuje, misle da ih optereuje ili ne optereuje.

Nastavnici opeobrazovnih predmetaNastavnici koji rade po programu na bosanskom jeziku, njih 70 %, tvrde da je klasifikacija usklaena s potrebom trita rada dok 30 % nastavnika smatra da nije te navode da je zanimanje kuhar potrebno lokalnoj zajednici, a misle da je gim-nazija nepotrebna. Nastavnici po programu na hrvatskom jeziku slau se da je klasifikacija zanimanja u redu.

Da je adekvatna zastupljenost predmeta NPP-om jednog zanimanja smatra 75 % nastavnika koji rade po programu na bosanskom jeziku, a 100 % po hrvatskom programu. Da nije tako izjasnilo se 25 % nastavnika koji rade po programu na bosanskom jeziku i misle da treba izostaviti vjeronauk, a da je potrebno dodati vie sati engleskog jezika u IV. razredu, etiku i drugi strani jezik.

Nastavnici misle da je tjedni fond sati predmeta koji predaju (po razredima) dobro planiran NPP-om te da je omjer teorije i prakse odgovarajui, ali da treba poveati broj sati strukovne nastave na tetu opih predmeta.

Grafikon 8. Tjedni fond sati predmeta koji se predaje (po razredima) dobro je planiran NPP-om:

100,00%

0,00%

0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00% 100,00%

da

ne neda

Nastavnici se slau da znanja i vjetine koje uenici steknu tijekom kolovanja omoguuju uspjeno ukljuivanje na trite rada ili nastavak kolovanja.

Nastavnici po programu na bosanskom jeziku misle da tradicionalne NPP-e treba mijenjati i navode prijedlog promjena: vie audiovizualnih sadraja, modernije tematske jedinice; samim tim i interesantnija nastava, novi nastavni planovi, obuka za nove alate i strojeve, za novu tehnologiju, vie povezati teoriju s kon-kretnim radom strojeva, koristiti internet za potrebe predmeta, nastavni plan i


program iz bosanskog jezika preopsean je za ovo zanimanje, treba reducirati udbenik u skladu s izabranim zanimanjem. Nastavnici koji rade po programu na hrvatskom jeziku misle da tradicionalni NPP ne treba mijenjati.

Nastavnici obiju skupina misle da se u izradu/reviziju/promjenu NPP-a trebaju ukljuiti redom: predmetni nastavnici, predstavnici pedagokih zavoda/Zavoda za kolstvo, predstavnici trita rada, predstavnici gospodarstva te sindikat.

Broj nastavnih cjelina/jedinica u okviru predmeta je dovoljan za 75 % nastavnika, a za njih 25 % nije iz bosanskog programa te sugeriraju da se malo suze i urede nastavne cjeline za predmet bosanski jezik jer su preopirne, a udbenici nepri-mjereni. Nastavnici hrvatskog programa misle da je broj nastavnih cjelina/jedini-ca u okviru predmeta dovoljan.

Grafikon 9. Broj nastavnih cjelina/jedinica u okviru predmeta:

75,00%

25,00%

0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00%

dovoljan

nedovoljan

bosanski program

nedovoljandovoljan

100,00%

0,00%

0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00% 100,00%

dovoljan

nedovoljan

hrvatski program

nedovoljandovoljan

Nastavnici se slau da su ciljevi, zadatci i sadraji u okviru predmeta precizno definirani s tim da bi bilo poeljno kod predmeta organizacija i ekonomika rada redefinirati sadraj, ciljeve i zadatke. Isto tako, suglasni su da su upute za izvoe-nje nastave precizno i sveobuhvatno definirane.

Kad je rije o uvoenju izbornih predmeta u okviru zanimanja, 70 % na-stavnika programa na bosanskom jeziku smatra da je potrebno uvesti iz-borne predmete, a 30 % je zbog preoptereenosti uenika protiv toga jer


uenici ve imaju strukovne predmete. Nastavnici koji rade na hrvatskom jeziku 100 % su za uvoenje izbornih predmeta.Polovica nastavnika, 50 %, koji rade na bosanskom jeziku misli da se u koli vri izmjena NPP-a u skladu s potrebama trita rada, a 50 % nije upoznato s tim te misle da je neophodno uspostavljanje stalne veze izmeu trita rada i obrazova-nja uenika u skladu sa zanimanjima koja su odabrali i tako ih pripremati za rad i osposobljavati za trite rada. Nastavnici programa na hrvatskom jeziku misle 100 % da se u njihovim kolama vri izmjena NPP-a u skladu s potrebama trita rada.

Nastavnici su podijeljenih miljenja izmeu onih koji ne znaju 50 % i 50 % onih koji se slau da u okviru NPP-a, kao metode za razvoj vjetina uenika, moe po-sluiti uvoenje projektnog tjedna.

Nastavnici pri realizaciji sadraja NPP-a koriste nastavne metode u skladu sa zah-tjevima suvremenog pristupa.

Da su upute za maturu precizno definirane smatra 60 % nastavnika iz obiju sku-pina.

U 60 % sluaja nastavnici ne znaju da NPP-i koje primjenjuju ne omoguuju vo-doravnu i okomitu prohodnost.

Polovica nastavnika, 50 %, smatra da NPP-i koje primjenjuju ne sadre detaljne upute o ocjenjivanju, 40 % ne zna, a ne slae se 10 %.

Nastavnici su podijeljenih miljenja da NPP-i koje primjenjuju ne omoguuju brze izmjene nastavnih sadraja (50 % se slae, a 50 % ne slae).

Da tjedni/dnevni broj sati ne optereuje uenike misli 60 % nastavnika.

Evaluacija u RS-u (GTZ, EU-VET I RPZ)Nastavnici u RS-u navode da je nomenklatura zanimanja usklaena s potrebama trita rada. Nastavnici navode da tritu rada trebaju sljedea zanimanja: tehni-ar za obradu drveta, tehniar za hortikulturu, ekoloki tehniar, tehniar za pejsanu arhitekturu. Veina tih zanimanja ne postoji u sadanjoj nomenklaturi.

Da je adekvatna zastupljenost predmeta u NPP-u smatra veina nastavnika.

Nastavnici koji su se izjasnili da nije adekvatna zastupljenost predmeta u NPP-u predlau da se smanji broj opeobrazovnih predmeta, povea broj strukovnih predmeta i doda ekologija.

Nastavnici rade po programima u kojima je tjedni fond sati adekvatno rasporeen, pa nema prijedloga za bilo kakve izmjene.

Raspodjela vremena za teoriju i praksu je adekvatna. Nastavnici su se izjasnili 100 % potvrdno i nema prijedloga za promjene.


Anketirani nastavnici slau se s tvrdnjom da znanja koja uenici steknu tijekom kolovanja u koli omoguavaju njihovo uspjeno ukljuivanje na trite rada ili nastavak kolovanja.

Prema miljenju nastavnika u izradi NPP-a trebaju se ukljuiti sljedei imbenici i to redom:

1. strunjaci iz gospodarstva2. predmetni nastavnici3. strunjaci za trite rada 4. predstavnici pedagokog zavoda5. sveuilini profesori6. socijalni partneri.

Prema rezultatima, nastavnici misle da su za izradu modularnih NPP-a najvaniji strunjaci iz gospodarstva.

Nastavnici su 100 % miljenja da je broj modula u okviru predmeta/razreda do-voljan, kao i da naziv modula ukazuje na sadraje koji se u okviru njega proua-vaju.

Svi anketirani nastavnici misle da su ciljevi, zadatci i sadraji modula adekvatno definirani.

Nastavnici se slau da pojedinane jedinice koje ine sadraj modula odgovaraju sadrajima i definiranim ciljevima modula. Svi anketirani nastavnici misle da su smjernice za nastavnike u okviru modula precizno i sveobuhvatno definirane.

Miljenje je nastavnika da je izborni predmet u okviru zanimanja adekvatno od-reen.

Nastavnici se slau da su sadraji modula prilagoeni potrebama lokalnog gospo-darstva, kao i da su smjernice za projektni tjedan adekvatne.

Nastavnici se slau i s tvrdnjom da su upute/smjernice za maturu precizne i sve-obuhvatne.

Nastavnici se slau da su zajedniki moduli dovoljni i adekvatni za vodoravnu prohodnost.

Smjernice za ocjenjivanje modula detaljne su i precizne, a zbir svih modula zaje-dno ini cjelinu NPP-a zanimanja.

Nastavnici su suprotnog miljenja o optereenosti uenika fondom sati.

Prema gore navedenom moe se zakljuiti da nastavnici iz FBiH i RS u veini slu-ajeva dijele ista miljenja. Korelacije u slinim razmiljanjima moemo nai u navodima o adekvatnoj zastupljenosti predmeta u NPP-u jednog zanimanja te da se primat obrazovanja uenika da obrazovanju u strukovnim predmetima i prak-tinoj nastavi, misle da je fond sati dobro rasporeen uz preporuke za poveanjem


fonda sati strukovnih predmeta i praktine nastave (FBiH - drvne konstrukcije I., II., III. godina). Nastavnici se slau da moduli i ifra modula ukazuju na sadraje koji se prouavaju u okviru predmeta, da su izborni predmeti dobro rasporeeni, da nazivi modula ukazuju na sadraje istih, da je zbir svih modula dobro raspo-reen, da NPP-i omoguuju vodoravnu i okomitu prohodnost te da su uenici neoptereeni fondom sati. Isto razmiljanje dijele oko reevidencije NPP-a te ukljuenja strunjaka iz gospodarstva, socijalnih partnera, sindikata, predstavnika trita rada, nastavnika.

4.1.3. ANKETA UENIKA I RODITELJA

Zanimanje: umarski tehniar

Evaluacija u FBiH

Tradicionalni NPP (nastava se izvodi na bosanskom i hrvatskom jeziku)

Prema podatcima, roditelji uenika ovog zanimanja imaju sljedei stupanj strune spreme: O 18,4 %, SSS 67,3 %, VS 4,1 %,te VSS 10,2 %.

Anketirani uenici iz ovog zanimanja u omjeru 61,43 % mukih i 38,57 % enskih uenika izjanjavaju se razliito na pitanje optereuje li ih dnevni raspored sati.

Grafikon1. Dnevni raspored sati vas:

21,05%

26,32%5,26%

38,60%

8,77%

jakoe

ne znamne

ne

Roditelji su suprotnog miljenja i 50 % njih izjasnilo se da dnevni raspored sati njihovo dijete ne optereuje ili uope ne optereuje, 21,4 % roditelja odgovorilo je da ne zna, a 28,6 % da optereuje ili uope ne optereuje.

Uenici i roditelji imaju istovjetne stavove na pitanje jesu li predmeti koje prou-avaju uenici u okviru ovog zanimanja odgovarajui, to potvruju podudarnim stavom: 80 % slae se da su predmeti odgovarajui dok se 20 % ne slau s tim i


navode da bi trebalo izostaviti politiku, vjeronauk, TZO, engleski jezik, povijest, gospodarstvo, a dodati praktini rad na terenu i drugi strani jezik.

Uenici odgovaraju da je tjedni fond kolskih sati po razredima i predmetima dobro planiran. S DA je odgovorilo 64,91 % ispitanih, a s NE 35 % navodei da je uzrok tomu previe sati strukovnih predmeta u jednom danu i puno predmeta dok IV. razredi nemaju dovoljno matematike. Roditelji 100 % potvruju dobro planiranje fonda kolskih sati po razredima i predmetima.

Uenici i roditelji istovjetno odgovaraju da predmeti koji najvie pridonose razvo-ju sposobnosti bitnih za uspjeno ukljuivanje na trite rada su strukovno-teo-retski predmeti i praktina nastava te predmeti u funkciji struke, strani jezik i matematika.

Uenici i roditelji misle da nastavne predmete opeobrazovne funkcije (TZO, vjeronauk, latinski, sociologija, gospodarstvo) s kompletnim sadrajem treba smatrati suvinim.

Na pitanje treba li nastavnim planom i programom omoguiti uvoenje izbornog predmeta, uenici raznoliko odgovaraju, ali se veinom slau (u potpunosti se slae 15,78 %, slae 38,59 % uenika, ne zna 14 %, ne slae se ili se uope ne slae 30 %). Roditelji podravaju uvoenje izbornog predmeta 92 % , a samo se 8 % roditelja ne slae.

Zanimljiva su stajalita uenika i roditelja na tvrdnju da e znanja i vjetine koje stjeete tijekom srednjokolskog obrazovanja omoguiti uspjeno zapoljavanje. Tako uenici odgovaraju :

Grafikon2. Znanja i vjetine steena tijekom srednjokolskog obrazovanja omoguit e uspjeno zapoljavanje

15,79%

28,07%26,32%

15,79%

14,04%

u potpunosti se slaemslaem sene znamne slaem se

se ne slaem


Roditelji:

Grafikon 3. Znanja i vjetine koje vae dijete stjee tijekom srednjokolskog obrazovanja uz primjenu postojeih NPP-a ne omoguuju uspjeno zapoljavanje u struci

12,24%

34,69%36,73%

12,24%4,08%


se ne slaem

Uenici i roditelji dodaju da je neophodno vie terenskog rada, vie praktine nastave, vie strunih ekskurzija i posjeta rasadnicima i gospodarskim subjektima, vie suradnje roditelja i profesora, vie strukovnih predmeta, da treba uvesti strune ekskurzije, ukinuti usmeni dio ispita iz matematike na maturi, poboljati materijalne uvjete za rad.

Evaluacija u RS-uDa dnevni raspored sati jako optereuje misli 7,14 % uenika, optereuje 46,43 %, ne zna 19,64 %, a da ne optereuje misli 21,43 % uenika dok 5,35 % se izja-snilo da ih uope ne optereuje. Roditelji misle suprotno. U ostalim navodima roditelji podravaju miljenja uenika.

Grafikon 1. Optereenost dnevnim fondom sati

7,14%46,43%

19,64%

21,43%

5,35%

0 105 15 20 25 30

1

D asovanevni raspored

jakoe

ne znamne

ne

Da su predmeti dani u NPP-u adekvatni misli 89,29 % ispitanika, a da nisu 10,71 % ispitanih uenika.

Uenici su miljenja da praktinu nastavu treba uvesti u sve godine, ali bez nazna-ke s kojim sadrajima.


Da je ukupan tjedni fond sati po predmetima i godini prouavanja adekvatno odreen NPP-om misli 83,93 % uenika, a da nije 16,07 %.

Prijedlog uenika je da se tjedni fond sati smanji na 25 i istodobno uvede predmet zatita uma s 2 sata u etvrtom razredu.

Najvei doprinos razvoju sposobnosti bitnih za uspjeno ukljuivanje na trite rada, prema miljenju uenika, daju sljedei predmeti: iskoritavanje uma, zati-ta uma, srpski jezik, strukovni predmeti, ureivanje uma, botanika, primjena raunala.

Uenici misle da su suvine funkcije (86,95 %) u okviru matematika, zatim povijest i poduzetnitvo.

Da su izborni predmeti adekvatno odreeni NPP-om u potpunosti se slae 10,71 % ispitanika, slae se 57,14 %, ne zna 21,43 %, ne slae se 10,71 % .

Sa tvrdnjom da znanja koja steknu tijekom kolovanja omoguavaju uspjeno ukljuivanje na trite rada u potpunosti se slae 21,43 %, slae se 60,71 %, 14,29 % ne zna, a 3,51 % se ne slae.

Iz svega navedenoga mogu se izvesti sljedea miljenja uenika i roditelja iz RS-a i FBiH za zanimanje umarski tehniar: uenici misle da ih dnevni raspored sati optereuje, a roditelji misle suprotno; obje skupine misle da su predmeti dani u NPP-u ovog zanimanja adekvatni, ali navode potrebu za poveanje praktine nastave, smanjenje broja sati opeobrazovnih predmeta te da se izostave vjero-nauk, povijest, poduzetnitvo, demokracija i ljudska prava. Misle da je tjedni fond sati po razredima dobro planiran, ali prijedlog je da se povea fond sati strukovnih predmeta jer, kako navode, oni su i najzasluniji za razvoj sposobnosti uenika u struci. Slau se da su izborni predmeti dobro rasporeeni te da znanja i vjetine koje stjeu tijekom kolovanja omoguuju uspjeno ukljuivanje uenika na trite rada. Veina uenika i roditelja navode neprimjerene uvjete rada tijekom prakti-ne nastave (nepostojanje adekvatnih didaktikih pomagala, kabineta, i sl.).

Zanimanje: tehniar za obradu drveta

Evaluacija u RS-uStruna sprema anketiranih roditelja uenika u okviru ovog zanimanja: O 6,67 %, SSS 73,33 %, VS 13,33 %, VSS 6,67 %.

Da dnevni raspored sati njihovu djecu mnogo optereuje misli 13,33 % roditelja, da ih optereuje misli 40 % roditelja, ne zna 26,67 %, ne optereuje 6,67 %, a da uope ne optereuje misli 13,3 % dok veina uenika smatra da ih optereuje.


Adekvatno su predmeti zastupljeni NPP-om misli 93,33 % roditelja, a da nisu zbog optereenosti gradivom iz strukovnih predmeta misli 6,67 %. Uenici se slau s tvrdnjom u 95,83 % sluajeva.

Svi roditelji i uenici potvrdno su se izjasnili o tvrdnji da je ukupan tjedni fond sati po predmetima i godini izuavanja adekvatno odreen Nastavnim planom i pro-gramom te nema prijedloga za korekcije, dok je prijedlog uenika da se praktina nastava uvede u sve godine.

Da engleski jezik najvie doprinosi razvoju sposobnosti bitnih za uspjeno uklju-ivanje na trite rada misli 40 % roditelja, matematika 33,33 %, a strojevi i urea-ji, konstruiranje, praktina nastava i obrada drveta po 6,66 %. Isto miljenje zadr-avaju i uenici.

Roditelji i uenici navode da je u okviru engleskog jezika suvina knjievnost, u matematici funkcije, a u tjelesnom odgoju vjebe snage.

S tvrdnjom da su izborni predmeti adekvatno odreeni NPP-om u potpunosti se slae 26,67 % roditelja, slae se 46,67 %, ne zna 26,67 %. Uenici se veinom slau u slinom omjeru.

Miljenja roditelja podijeljena su i oko znanja koja djeca stjeu tijekom kolovanja, a koja im omoguuju da se uspjeno ukljue na trite rada. S tvrdnjom se u po-tpunosti slae 13,33 % roditelja, slae se 60 %, ne zna 13,33 %, ne slae se 6,67 %, a uope se ne slae 6,67 % anketiranih roditelja. Uenika miljenja: u potpu-nosti se slae 12,5 %, slae se 20,8 %, 37,5 % ne zna, 8,33 % se ne slae, 20,8 % uenika u potpunosti se ne slae. Roditelji su u okviru svoje ankete dali preporu-ku da se vie panje posveti opem obrazovanju.

Modularni NPP (GTZ)Struna sprema anketiranih roditelja uenika u okviru ovog zanimanja je: SSS 100 %.

Da dnevni raspored sati njihovu djecu mnogo optereuje misli 9,09 % roditelja, optereuje 36,4 %, ne optereuje 36,36 %, a da uope ne optereuje 18 %. Ue-nici su se izjasnili da ih ne optereuje.

Predmeti su adekvatno zastupljeni NPP-om misli 72,23 % anketiranih roditelja, 87,5 % uenika, a 27,3 % roditelja, 12,5 % uenika da nisu i da u okviru zanimanja treba vie praktine nastave. Uenici navode da se ponavlja gradivo iz predmeta tehnologija.

Ukupan tjedni fond sati po predmetima i godini uenja adekvatno je odreen prema NPP-u misli veina roditelja i uenika. Nema prijedloga za izmjene.

Prema miljenju roditelja i uenika, predmeti koji najvie pridonose razvoju spo-sobnosti bitnih za ukljuivanje na trite rada su praktina nastava i strukovni


predmeti, a predmet koji je suvian u okviru ovog zanimanja je demokracija i ljudska prava.

Roditelji se 100 % slau s tvrdnjom da su izborni predmeti adekvatno odreeni u okviru zanimanja, kao i da znanja koja djeca stjeu tijekom kolovanja omoguu-ju uspjeno ukljuivanje na trite rada.

Zanimanje: tehniar finalne obrade drveta

Evaluacija u FBiH

Tradicionalni NPP (nastava se izvodi na bosanskom jeziku)Struna sprema roditelja ispitanika: O 33,33 %, SSS 52,8 %, VS 8,3 % i VSS 5,6 %.

Ispitani uzorak uenika: 56,25 % mukih i 43,75 % enskih uenika.

Uenici su miljenja da ih dnevni raspored sati optereuje ili jako optereuje (66,5 %), a roditelji imaju slino miljenje te ih 55,5 % misli da uenike optereuje dnevni raspored sati.

Grafikon 1. Optereenost dnevnim rasporedom sati

12,50%

54,17%4,17%

25,00%4,17%

jakoe

ne znamne

ne

Uenici i roditelji imaju isto miljenje oko toga da su predmeti koje prouavaju uenici ovog zanimanja odgovarajui, to potvruju u 77 % sluajeva. Istog su miljenja i da treba izostaviti predmete koji nemaju veze sa strukom mislei na opeobrazovne predmete, a da treba dodati praktinu nastavu zbog rada kod zapoljavanja, dizajn i oblikovanje namjetaja, vie sati praktine nastave, uvesti CNC tehnologije, konstruiranje s pomou raunala.

Nadalje, 60,74 % uenika slae se da je tjedni fond kolskih sati za jedan predmet u jednoj kolskoj godini dobro planiran, a 39,58 % ne slae se te navode da treba smanjiti blok-sate te da dnevno smiju imati najvie 6 sati. S time se slau i njihovi roditelji.

Uenici i roditelji slau se da strukovno-teoretski predmeti i praktina nastava najvie pridonose razvoju sposobnosti bitnih za uspjeno ukljuivanje uenika na trite rada, te da opeobrazovnim predmetima kao to su povijest, bosanski,


kemija, vjeronauk, demokracija, fizika, matematika, tjelesni i sociologija treba smanjiti fond sati ili izbaciti dio sadraja.

Roditelji i uenici istovjetnog su miljenja oko uvoenja izbornog predmeta.

Grafikon 2. Nastavnim planom i programom potrebno je omoguiti uvoenje izbornog predmeta:

33,33%

47,22%

13,89%5,56% 0,00%


se ne slaem

Roditelji i uenici istovjetnog su miljenja oko tvrdnje da znanja i vjetine koje uenik stjee tijekom srednjokolskog obrazovanja uz primjenu postojeih NPP-a ne omoguuju uspjeno zapoljavanje u struci.

Grafikon 3. Znanja i vjetine koje uenik stjee tijekom srednjokolskog obrazovanja uz primjenu postojeih NPP-a ne omoguavaju uspjeno zapoljavanje u struci:

11,11%22,22%

38,89%

22,22%5,56%


se ne slaem

Zanimanje: umar

Evaluacija u FBiH

Modularni NPP Struna sprema roditelja ispitanika: O 16,66 %, SSS 83,34 %.

Ispitani uzorak uenika: 100 % muki uenici.


Uenici su odgovorili da ih dnevni raspored sati uope ne optereuje ili ne opte-reuje u 66,66 % odnosu, a roditelji su suprotno odgovorili, tj. da su njihova djeca previe optereena rasporedom sati.

Grafikon 1. Optereenost dnevnim rasporedom sati: uenici

0,00% 16,67%

16,67%

33,33%

33,33%

jakoe

ne znamne

ne

roditelji

33,33%

33,33%16,67%

16,67% 0,00%

jakoe

ne znamne

ne

Uenici i roditelji miljenja su da su predmeti koje uenici prouavaju u okviru svog zanimanja odgovarajui, ali da bi trebali izostaviti demokraciju i ljudska pra-va, a dodati strani jezik.

Obje skupine istog su stajalita da je ukupan tjedni fond kolskih sati za jedan predmet u jednoj kolskoj godini dobro planiran.

Grafikon 2. Ukupan tjedni fond kolskih sati za jedan predmet u jednoj kolskoj godini dobro je planiran

83%

17%

dane

16,67%


Obje skupine slau se u miljenju da strukovni predmeti i praktina nastava naj-vie pridonose razvoju sposobnosti bitnih za uspjeno ukljuivanje uenika na trite rada.

Roditelji su miljenja da opeobrazovne predmete (demokracija i ljudska prava, bosanski jezik, vjeronauk) treba izostaviti s cjelokupnim sadrajem, dok se ueni-ci po tom pitanju nisu izjasnili.

Na pitanje jesu li izborni predmeti u NPP-u dobro planirani, uenici su se izjasnili da se u potpunosti slau ili slau 50 %, a 50 % njih ne zna dok se 66,66 % roditelja slae, 16,66 % ne zna i 16,66 % se ne slae.

Uenici se u potpunosti slau ili slau (83,33 %) da znanja i vjetine koje steknu tijekom srednjokolskog obrazovanja omoguavaju uspjeno ukljuivanje na tri-te rada dok se samo 50 % roditelja slae s tom tvrdnjom, a ostali se ne slau ili ne znaju.

Evaluacija u RS-uDnevni raspored sati jako optereuje misli 4,34 % uenika, optereuje 34,78 %, ne zna 21,74 %, ne optereuje 17,39 %, a uope ne optereuje 21,74 %, dok 50 % roditelja ne zna, a ostali imaju podijeljeno miljenje da ih optereuje i ne op-tereuje.

Da su predmeti dani u nastavnom planu i programu zanimanja adekvatni, slae se 65,22% ispitanika, a da nisu 34,78 % anketiranih uenika dok 100 % roditelja podrava tu tvrdnju.

Da je ukupan tjedni fond sati po predmetima i godini prouavanja adekvatno odreen NPP-om misli 69,57 % uenika, a da nije 30,43 %, a 100 % roditelja po-drava tu tvrdnju.

Kad je rije o predmetima koji najvie razvijaju sposobnosti potrebne za uspjeno ukljuivanje na trite rada, uenici misle da su to lovstvo (68 %) i iskoritavanje uma (30,4 %). Roditelji takoer misle da strukovni predmeti najvie pridonose razvoju sposobnosti bitnih za uspjeno ukljuivanje na trite rada.

Za matematiku uenici misle da treba izbaciti trigonometriju (100 %).

S tvrdnjom da znanja koja se stjeu tijekom kolovanja omoguavaju uspjeno ukljuivanje na trite rada, slae se 21,74 %, ne zna 65,22 %, a ne slae se 13,04 % anketiranih uenika, dok 50 % roditelja ne zna, a 50 % se slae.

Iz svega navedenoga mogu se nai podudarnosti u miljenjima roditelja i uenika na razinama RS-a i FBiH za zanimanje umar: da uenike optereuje fond sati, da su adekvatni predmeti u okviru zanimanja, a da je ukupan broj sati po predmetu i godina adekvatan, da su strukovno-teoretski predmeti najzasluniji za razvoj vjetina i znanja uenika, te da se izostavi trigonometrija (matematika) iz zanima-


nja. Uenici i roditelji nisu iznijeli pozitivan stav prema tome da znanja koja uenik stjee tijekom kolovanja omoguavaju uspjeno ukljuivanje na trite rada.

Zanimanje: rasadniar

Evaluacija u FBiH

Modularni NPP Stupanj strune spreme roditelja ovog zanimanja: O 16,66 %, SSS 58,33 %, VS 25 %.

Uzorak broji mukih uenika 16,67 %, te enskih uenika 83,33 %.

Uenici su podijeljenog miljenja oko toga da ih dnevni fond sati optereuje (50 %) i ne optereuje (50 %), dok roditelji ipak zadravaju miljenje da uenike fond sati ne optereuje.

Grafikon1. Optereenost dnevnim rasporedom sati : 16,67%

33,33%

0,00%25,00%

25,00%jako

ene znamne

ne

Grafikon2. Dnevni raspored sati Vae dijete:0,00% 16,67%

8,33%

50,00%

25,00%jako

ene znamne

ne

Uenici i roditelji miljenja su da su predmeti koje uenici prouavaju u okviru svog zanimanja odgovarajui, ali da bi trebalo izostaviti matematiku, bosanski jezik i vjeronauk, a dodati engleski jezik, geografiju, informatiku.


Obje grupacije miljenja su da je tjedni fond sati dobro planiran po razredima i predmetima, ali da treba uvesti predmete koji e poveati ope znanje i utjecati na odgoj djece, a sve ostale osuvremeniti i uiniti interesantnijim.

Obje skupine navode strukovne predmete i praktinu nastavu, ali i bosanski jezik i matematiku kao predmete koji najvie pridonose razvoju sposobnosti bitnih za uspjeno ukljuivanje uenika na trite rada, te navode da su matematika i bo-sanski jezik potrebni predmeti, ali im je gradivo preopirno.

Uenici i roditelji slau se da je izborni predmet u NPP-u dobro odreen te su istog miljenja da znanja i vjetine koje uenici steknu tijekom kolovanja omo-guavaju uspjeno ukljuivanje na trite rada.

Zanimanje: stolar

Evaluacija u FBiH

Modularni NPPStupanj strune spreme roditelja ispitanika: O 28,57 %, SSS 64,28 %, VS 7,14 %.

Uzorak broji 100 % muku populaciju uenika.

Na pitanje optereuje li ih dnevni raspored sati, uenici su odgovarali razliito.

Grafikon1. Dnevni raspored sati vas:

27,78%

25,00%8,33%

27,78%11,11%

jakoe

ne znamne

ne

Roditelji tih uenika odgovorili su slino kao i uenici (43 % ne optereuje, 53 % optereuje, 4 % ne znaju).

Roditelji su zadovoljni s predmetima koje prouavaju njihova djeca 100 %, dok 88,88 % uenika je zadovoljno, a 11,11 % je nezadovoljno te navode da treba iz-ostaviti vjeronauk, engleski jezik, demokraciju i ljudska prava, bosanski jezik, a treba dodati fiziku i informatiku.

Obje skupine miljenja su da je tjedni fond sati dobro planiran po razredima i predmetima.


Obje skupine navode strukovne predmete i praktinu nastavu kao predmete najzaslunije za uspjeno ukljuivanje uenika na trite rada.

Na pitanje jesu li izborni predmeti u nastavnom planu i programu dobro odreeni, 22,22% uenika u potpunosti se slae, 33,33 % se slae, 36,11 % ne zna i 8,33 % se ne slae dok se 80 % roditelja slae s tom tvrdnjom.Uenici i roditelji slau se da je izborni predmet u NPP-u dobro odreen te su istog miljenja da znanja i vjetine koje uenici steknu tijekom kolovanja omo-guavaju uspjeno ukljuivanje na trite rada.

Tradicionalni NPP (program se izvodi na bosanskom jeziku)Stupanj strune spreme roditelja ispitanika: O 42,9 %, SSS 57,1 %.

Populacija uenika 100 % muka.

Uenici misle da ih tjedni i dnevni fond sati optereuje 44,4 %, a 55,6 % ne opte-reuje, dok 42,9 % roditelja smatra da njihovu djecu optereuje, 28,6 % ne zna, i 28,6 % roditelja izjavljuje da ne optereuje.

Roditelji misle da su predmeti koje uenici prouavaju u okviru zanimanja odgo-varajui, dok to miljenje dijeli samo 66,67 % uenika, ostali uenici misle da treba izostaviti engleski jezik, matematiku, vjeronauk, a treba dodati vie sati praktine nastave.

Grafikon 1. Jesu li su predmeti koje prouavate u okviru svog zanimanja odgovarajui?

66,67%

33,33%

dane

Obje skupine misle da je tjedni fond kolskih sati po razredima i predme-tima dobro planiran. Obje skupine navode strukovne predmete i praktinu nastavu kao predmete najzaslunije za uspjeno ukljuivanje uenika na trite rada. Uenici navode da su nastavni predmeti engleski jezik, matematika, bosanski jezik i vjeronauka su-vini.

Da je nastavnim planom i programom potrebno omoguiti uvoenje izbornog predmeta 33,3 % uenika u potpunosti se slae ili slae, 33,33 % ne zna, a 33,33 % se ne slae ili u potpunosti ne slae. S uvoenjem izbornog predmeta slae se 42,9 % roditelja, 42,9 % ne zna, a samo 14,3 % roditelja uope se ne slae s tvr-dnjom.


S tvrdnjom da znanja i vjetine koje stjeete tijekom srednjokolskog obrazovanja omoguavaju uspjeno zapoljavanje slae se 66,6 % uenika, a 33,3 % ne slae dok se roditelji slau ili ne znaju.

Grafikon 2. Znanja i vjetine koja stjeete tijekom srednjokolskog obrazovanja omoguit e vam uspjeno zapoljavanje:

44,44%

22,22%0,00%

33,33%u potpunosti se slaemslaem sene znamne slaem se

se ne slaem

0,00%

Grafikon 3. Znanja i vjetine koje vae dijete stjee tijekom srednjokolskog obrazovanja uz primjenu postojeih NPP-a ne omoguuju uspjeno zapoljavanje u struci:

14,29%

28,57%

57,14%0,00%


se ne slaem

Evaluacija u RS-uStruna sprema roditelja: O 41,67 %, SSS 58,33 %.

Dnevni raspored sati jako optereuje miljenje je 50 % uenika, da optereuje 25 %, ne zna 16,67, a uope ne optereuje 8,33 %, dok veina roditelja smatra da uenike ne optereuje.

Da su predmeti obuhvaeni NPP-om adekvatni misli 66,67 %, a da nisu 33,33 % uenika i roditelja.

Uenici trae dnevno optereenje od 6 sati te predlau da se izbaci matematika i tjelesni odgoj.

Ukupan tjedni fond sati po predmetima i godini prouavanja adekvatno je odreen NPP-om misle svi anketirani (100 %).

Nastavni predmeti koji po miljenju uenika i roditelja najvie pridonose razvoju sposobnosti bitnih za uspjeno ukljuivanje na trite rada su praktina nastava, tehnologija obrade drveta, strojevi i ureaji, konstruiranje.


Uenici su miljenja da su suvini predmeti tjelesni odgoj, matematika i demo-kracija i ljudska prava dok roditelji navode demokraciju i ljudska prava kao suvian predmet.

S tvrdnjom da znanj

evalucija_hrvatski

Documents