EU standardi LGBTI prava s naglaskom na LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu

Bojana Ivanišević, odvjetnica

DIREKTIVE EU

• Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenog 2000.g. o uspostavi općeg pravnog okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja

• Direktiva Vijeća 2006/54/EZ od 5. srpnja 2006. g. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanju zapošljavanja i rada ( preinaka)

• DIREKTIVA je zakonodavni akt kojim se uređuje CILJ koje sve

države članice moraju ostvariti, s tim da svaka država

samostalno odlučuje o načinu na koji će ostvariti taj cilj. Direktiva postavlja minimalne zahtjeve i državama članicama daje mogućnost

uvođenja ili zadržavanja povoljnijih odredaba. Provedba ove Direktive ne smije služiti kao opravdanje za vraćanje unazad u odnosu na stanje koje već prevladava u pojedinoj državi članici.

• UREDBA je obvezujući zakonodavni akt koji se mora u cijelosti primjenjivati u čitavoj Europskoj uniji

• ODLUKA je obvezujuća za one kojima je upućena (npr. država članica EU-a ili pojedinačno poduzeće) i izravno se primjenjuje.

• PREPORUKE, MIŠLJENJA neobvezujuće stajalište o nekom pitanju

• Svrha Direktive Vijeća 2000/78/EZ je utvrditi opći okvir za borbu protiv diskriminacije u vezi sa zapošljavanjem i obavljanjem zanimanja na temelju:

• vjere, ili uvjerenja, • invaliditeta, • dobi • spolnog opredjeljenja kako bi se u državama članicama ostvarila primjena načela jednakog postupanja Područje primjene Direktive: sve osobe u javnom ili privatnom sektoru uključujući i javna tijela • Europsko vijeće koncem 1999 godine donosi smjernice za zapošljavanje u kojem naglašava potrebu

za jačanjem tržišne radne snage te utvrđuje da diskriminacija na temelju gore pobrojanih osnova može ugroziti ostvarivanje ciljeva postavljenih Ugovorom Europske unije:

• (i) o postizanju visoke razine zaposlenosti i socijalne zaštite, • (ii) podizanje životnog standarda i kvalitete života, • (iii) gospodarsku i društvenu koheziju i solidarnost • (iv) te slobodu kretanja osoba.

• Nakon utvrđenja da postoji uzročno posljedična veza između diskriminacije na temelju vjere ili

uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolnog opredjeljenja i ostvarenja gore nabrojenih ciljeva, kao rezultat borbe protiv diskriminacije donesena je Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenog 2000.g.

• Kako bi se osigurala provedba Direktive, žrtve diskriminacije moraju imati na

raspolaganju učinkovita sredstva pravne zaštite. Radi toga su Direktivom propisane određene specifične novine u sudskim postupcima:

omogućava se Udrugama ili drugim javim tijelima da sudjeluju u postupcima u ime

ili kao podrška žrtvama,

• poticanje dijaloga između socijalnih partnera i nevladinih organizacije radi upozoravanja za različite oblike diskriminacije na radnom mjestu i borbe protiv takve diskriminacije,

• nalaže se uspostava učinkovite, proporcionalne, odgovarajuće sankcije za slučaj

povreda obveza iz ove Direktive • uvođenje mjera kojima se zaposlenici štite od otkaza ili nekog drugog nepovoljnog

postupanja od strane poslodavca kao reakcija na pritužbu iznesenu u okviru poduzeća ili na bilo koji drugi pravni postupak koji ima za cilj provedbu usklađenja s načelom jednakog postupanja

• mijenjanje standarda pravila o teretu dokazivanja u parničnom postupku

• Izravna diskriminacija postoji kada se prema jednoj osobi postupa

lošije nego prema drugoj osobi ili je došlo do takvog postupanja ili je moglo doći do takvog postupanja u sličnim situacijama zbog nekog od diskriminatornih razloga.

• Neizravna diskriminacija postoji u slučaju kada kakva naizgled

neutralna odredba, mjera ili postupanje dovede u neravnopravan položaj osobe određene vjere, ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolnog opredjeljenja, u usporedbi sa ostalim osobama osim u opravdano predviđenim iznimkama.

• Uznemiravanje se smatra oblikom diskriminacije pri kojem dolazi

do nepoželjnog ponašanja uzrokovanog s nekim od diskriminatornih osnova, sa svrhom ili učinkom povrede dostojanstva osobe i stvaranje zastrašujuće, neprijateljske, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljive sredine.

• YOGYAKARTSKA NAČELA • usvojena na konferenciji pravnih stručnjaka 2006.

godine u Yogyakarti, Indonezija • cilj konferencije je bio uspostava načela primjene

međunarodnopravnih dokumenata za zaštitu ljudskih prava u odnosu na spolno opredjeljenje i rodni identitet, a kako bi se uspostavili pravni standardi koji bi bili obvezni za sve države jednako.

• usvojeno je 29 načela od kojih svako načelo proklamira određeno pravo i obvezu za državu.

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Ustav Republike Hrvatske ( N.N. 56/90) članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Izmjene Ustava ( NN. 113/2000) od 16. prosinca 2000.g. članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

III. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda

• Čl. 14. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

• Svi su pred zakonom jednaki.

• 2. Osobne i političke slobode i prava Čl. 35. Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Čl. 39. Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti

Zakon o radu

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN br. 114/03) uvode se novine iz područja: • temeljnih ljudskih, gospodarskih i socijalnih prava, •uređuje se materija zabrane diskriminacije kod osoba koja traži zaposlenje i radnika •uređuje se da uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja diskriminaciju •propisuje se postupak povodom pritužbe radnika u kojem traži zaštitu dostojanstva •uvodi se suvremeni i učinkovit mehanizam zaštite u postupku ostvarivanja prava - prebacivanje tereta dokaza na poslodavca. • uređuje se pitanje jednakih mogućnosti za žene i muškarce, zaštite principa jednakosti plaća za jednaki rad.

članak 2. • (1) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli

(zaposlenik, namještenik, službenik ili drugi radnik (u daljnjem tekstu: radnik) na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnoga stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

• (2) Izravna diskriminacija, u smislu ovoga Zakona, znači svako postupanje uvjetovano nekim od temelja iz stavka 1. ovoga članka kojim se osoba iz stavka 1. ovoga članka stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.

• (3) Neizravna diskriminacija, u smislu ovoga Zakona, postoji kada određena naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, osobu iz stavka 1. ovoga članka, zbog njenoga određenog obilježja, statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sustava koji čine temelje za zabranu diskriminacije iz stavka 1. ovoga članka, stavlja ili bi stavila u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe.

članak 2.b • (1) Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavljaju di­skri­minaciju u smislu članka 2. ovoga Zakona. • (2) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od temelja iz članka 2. stavka 1. ovoga

Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

• (3) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

• Naknada štete zbog diskriminacije • Teret dokazivanja u slučaju spora članak 2.d • Ako osoba koja traži zaposlenje odnosno radnik u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sumnju

da je poslodavac postupio protivno odredbama članka 2. ovoga Zakona, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije odnosno da je postupio u skladu s odredbama članka 2.a ovoga Zakona.

Zakon o suzbijanju diskriminacije

(N.N. 85/2008, a stupio je na snagu 1. siječnja 2009.g.)

• Diskriminacijom se smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po nekoj od pobrojanih diskriminatornih osnova, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama.

• Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od diskriminatornih osnova kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.

• Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po diskriminatornoj osnovi u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje • Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano

nekim od diskriminatornih osnova koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

• Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.

• Na uznemiravanje i spolno uznemiravanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona koje se odnose na diskriminaciju.

ZAKON O ŽIVOTNOM PARTNERSTVU OSOBA ISTOG SPOLA (na snazi od 5.8.2014.g.)

• stupanjem na snagu Zakona o životnom partnerstvu prestaje važiti Zakon o

istospolnim zajednicama (»Narodne novine« br. 116/03). • životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola

sklopljena pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

• neformalno životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva.

• postojanje neformalnog životnog partnerstva dokazuje se na isti način i pod istim uvjetima kao i izvanbračna zajednica.

Transrodne osobe

• spol dobivamo (biološkim) rođenjem • spolni identitet je naš psihološki spol, naše poimanje da li smo muškog ili

ženskog spola i razvija se u dobi između 3-5 godine • rodna uloga je karakteristično postupanje u svezi spola (ponašanje, govor,

aktivnosti i dr.) i to ne ovisi samo o nama već se kroz povijest mijenja • seksualna orijentacija je ono što nas u seksualnom smislu privlači Karakteristika transrodnih osoba je neusklađenost (različit doživljaj)

spolnog identiteta (psihološkog spola) od spola (biološkog spola) . Stoga je CILJ kod transrodnih osoba uskladiti biološki i psihološki spol tj.

prilagoditi tijelo unutarnjem identitetu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama (N.N. 96/93, 76/13, stupio na snagu 29.6.2013.) a) kod temeljnog upisa: 1. podaci o rođenju: osobno ime i spol djeteta; dan, mjesec, godina, sat i mjesto rođenja; nacionalnost i državljanstvo;

b) kao naknadni upisi i bilješke: 10. promjena spola

članak 9.a (76/13) Promjena spola kao izmjena podataka u temeljnom upisu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog ureda. Rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donosi se na temelju mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove. Način prikupljanja medicinske dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka te utvrđivanje uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i života u drugom rodnom identitetu, propisat će se posebnim propisom.

Ustavni sud RH je presudom U-IIIB-3173/12 utvrdio:

• kod odlučivanja koja se odnose na građanski status potrebna je

izrazita revnost u postupanju suda ili upravnih tijela • pitanja koja se odnose na rodni identitet spadaju u područje

„osobnog života” pa time u domašaj čl. 8 Konvencije i čl. 35 Ustava kojim se jamči štovanje i pravna zaštita osobnog života ( ESLJP – Goodwin v UK)

• čl. 35. Ustava ne jamči samo zaštitu protiv samovoljnog postupanja javnih vlasti, već se povreda ogleda i u slučaju nedjelovanja države

• nedonošenje novog Pravilnika od strane javnih vlasti u razumnim rokovima radi čega se zahtjev podnositelja nije mogao riješiti, čime ga se držalo u stanju produljene neizvjesnosti u pogledu njegovog osobnog (rodnog) identiteta predstavlja povredu poštovanja njegovog osobnog života ( čl. 35 Ustava)

Goodwin v UK

Odlukom Goodwin (2002) prvi put je naloženo državi da osigura pravno priznanje rodnog identiteta transrodne osobe i to na temelju slijedećih utvrđenja ESLJP:

• da je podnositelj zahtjeva pretrpio štetu jer nema odgovarajuće dokumente

• čak i ako se kromosomski element ne može mijenjati (ni nakon operacije) Sud smatra da to nije nužno za definiranje rodnog identiteta u pravne svrhe

• sud je utvrdio trend povećanja društvenog prihvaćanja transrodnih osoba

• sud nije mogao utvrditi bilo kakve negativne posljedice prihvaćanja ovakvih stavova

METODA ZA RJEŠAVANJA KONKRETNIH SLUČAJEVA U POSTUPCIMA

DISKRIMINACIJE (na osnovu spola ili spolnog opredjeljenja) 1. ULAZE LI ČINJENCE IZ ZAHTJEVA U DOSEG ČLANKA 8.

KONVENCIJE/ILI NEKI DRUGI ? - dokazuje tužitelj 2. DA LI JE POSTOJALO RAZLIČITO POSTUPANJE MEĐU OSOBAMA U

RELATIVNO SLIČNOM POLOŽAJU? – dokazuje tužitelj 3. DA LI JE POSTOJALO OBJEKTIVNO I RAZUMNO OPRAVDANJE

DRAŽAVE ZA RAZLIČITO POSTUPANJE? – dokazuje tuženik

TERET DOKAZA

U Izmjenama Zakona o radu iz 2010.g. i svim kasnijim izmjenama tog Zakona

• teret dokazivanja određuje da u slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj, radnik mora učiniti

vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa pa kada to učini, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj u odnosu na drugog radnika.

• po pravilu tereta dokazivanja sukladno odredbama ZPP-a tužitelj je dužan činjenice na kojima temelji svoje tvrdnje

dokazati na razini izvjesnosti. Učiniti „vjerojatnim“ ne podrazumijeva takvu vrstu dokazivanja već se taj pojam u ovom kontekstu treba tumačiti u smislu prima facie dokaza (dokaz na prvi pogled).

• dakle, žrtva diskriminacije u sudskom postupku u svojoj tužbi opisuje postojanje tipičnog razvoja događaja koje

prema pravilima iskustva upućuje na kauzalnu vezu s diskriminacijskim ponašanjem ili na odgovornost za takvo ponašanje.

• kada je teret dokaza prešao na tuženika, on mora sa dokazati da nije bilo diskriminacije na razini izvjesnosti. • sudska praksa: presuda Županijskog suda u Zagrebu, Gžr- 1225/15 …”Vjerojatnost da je došlo do nejednakog postupanja prema tužiteljici u odnosu na druge radnike zapravo znači

postojanje opravdane sumnje da je mogući motiv postupanja tuženika upravo istaknuta osnova diskriminacije”….

• Općinski sud u Varaždinu – presuda Krešić v Fakultet organizacije i informatike Varaždin

• Sud je utvrdio, odnosno tužitelj je učinio vjerojatnim da je bio diskriminiran na osnovi spolne orijentacije jer je fakultet bez ikakvog opravdanog razloga odbio postupiti u uobičajenoj proceduri kojom profesor traži napredovanje u profesiji

PITANJA

• da li se državni službenik (matičar) može opravdano pozivati na slobodu vjerskog uvjerenja i odbiti sklopiti životno partnerstvo ?

• da li je moguće u RH da osobe istog spola budu u braku?

• da li se slažete sa tvrdnjom da zakonsko izjednačavanje braka i istospolnih zajednica znači da bi se većina trebala odreći nekih svojih vrlo bitnih prava? Ako da, koja bi to prava bila?

.