etnosimbolizam

7/25/2019 Etnosimbolizam

http://slidepdf.com/reader/full/etnosimbolizam 1/15

UVOD

Etnosimbolizam predstavlja objašnjenje nastanka nacije kroz specifične

konstitutivne elemente utemeljene na kulturnom polju, kroz mitove, vjersku pripadnost,

jezik.

Ono što smo u našem radu izdvojili je sam nastanak nacije objašnjen preko

mnogobrojnih teorija gdje smo svakako naglašavali u većoj mjeri etnosimbolizam kao

takvu. Upoznaćemo se sa terminima i pojmovima koje smatramo neophodnim za

temeljno proučavanje ove na prvi pogled teške teme, ali svakako i jako zanimljive.

edni od ključnih pojmova jesu etnija, etnička vezanost, etnička grupa, nacionalizam,

nacionalistička ideologija.

!ao naš primarni cilj mo"emo navest te"nju da temu sagledamo kako kroz totalitet tako

i kroz partikularne dijelove, te da shvatimo značaj etnosimbola u konstituisanju nacije.

#znosićemo neke svoje originalne izjave zaključene na bazi dostupne literature koje

ćemo pravdati relevantnim podacima. $iće spomena o etnosimbolizmu i njegovoj ulozi

kroz historiju, te poimanje i značaj danas, potkrijepito primjerima, kako stranim tako i

domaćim.

%okušaćemo da objasnimo značaj i odnos prema samim etnosimbolima kroz

nacionalističku ideologiju, te koliko se i u kojoj mjeri je pojedinac ili nacija spreman

"rtvovati u svrhu očuvanja za njega specifičnih etnosimbola.

#znijet ćemo odnos etnosimbolizma i demokratije te proučavati sličnosti i razlike, s

jedne strane re"ima političke zajednice tj. dr"ave i s druge strane etničke zajednice tj.

nacije. &uština rada će se ogledati u tome u kolikoj je mjeri etnosimboličko shvatanje

nacije prihvatljivo od nas samih, da li je ono kao takvo ispravno, o manama i vrlinama

kao pravca, teoretičarima te svemu bitnom za izradu.

3



TEORIJE NACIJE

#stra"ujući ovaj segment seminarskog rada, došli smo do zaključka da ne postoji

općeprihvatljiva definicija i odre'enje nacije.

(a odre'ivanje, kako najva"nijih tako i sporednih faktora u konstituisanju nacije, kroz

historiju su se protezale teorije me'u kojima svaka naglašava svoje stavove te

karakteristične konstitutivne elemente.

)*a osnovu toga , mo"emo govorit o sljedećim +

teorija iskonskog poimanja nacije primordializam - teorija mnogovjekovnog postojanja nacije perenializam -

modernizam etno/simbolizam interakcionizam postmodernistički pristup naciji).0

%očev od najstarije teorije tzv. primordijalne, gdje korijene nastanka nacije nalazimo još

od drevnih vremena te pojave čovjeka, ova društvena grupa se spontano razvijala i

formirala različite elemente kroz koje se ogleda uzrok i počelo njenog nastanka.

1eoretičari primordialisti pripisivali su naciji atribute poput sveprisutna, najdugotrajnija,

i najva"nija društvena grupa, svrstavajući je u grupaciju kojoj je pripadala i sama

porodica.

1eorija mnogovjekovnog poimanja nacije inzistira i naglašava dugotrajno kontinuirano

postojanje nacije, kako njeni pobornici zastupaju mišljenja, kroz vjekove i milenijume.

edan od glavnih iskaza njihovog shvaćanja nacije jeste poistovjećivanje nacije i etničke

grupe te da izme'u ova dva pojma nema suštinske razlike.

(načno bitnije i drugačije definiranje nacije donose modernisti. (ala"ući se za relativno

kasno nastajanje nacije te moderan pristup izučavanja ne više

kulturne, već političke zajednice. 2rancusku revoluciju iz 0345. godine )krive) kao

doga'aj s kojim je ro'ena nacija. Oni tvrde da je za egzistenciju nacije neophodna

1 Bokić , J.: Teorijsko-istraživački pristupi etničkoj vezanosti,

nacionalizmu i naciji, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2006.,str.232.

4



egzistencija dr"ave. %ored političkih činioca, modernisti daju riječ i normativnim

vrijednostima.

%osmatrajući naciju kao 6modernu zajednicu gra'ana) istaknuti sociolog 7ominik

8naper, ističe jednakost pred zakonom, ravnopravan odnos, te u"ivanje svih ljudskih igra'anskih prava. Ovakvo poimanje nacije je u društvenoj nauci najviše

rasprostranjeno. %ostmodernisti dodatno radikalizuju modernističke tvrdnje obrazla"ući

da etnička vezanost i svojstvo kao takvi ne postoje.

Etnosimbolizam, čija se teorija prvenstveno bazira na kulturnom polju , preko motiva i

junaka, te svega nepolitičkog i neekonomskog, u sferi etnohistorije, objašnjava

konstituisanje nacije . O etnosimbolizmu će biti daleko više riječi u daljoj analizi, gdje

će mu biti poklonjena najveća pa"nja.

#nterakcionionisti u svom radu naglašavaju me'usobnu suradnju članova etničkih grupa

ili nacija. !ao bitna karakteristika navodi se etnička vezanost tj. solidarnost uvjetovana

me'usobnom fizičkom ili kulturnom sličnošću. 9e'usobno dijeljenje jednog ili više

etničkih svojstava kao što su jezik, religija, polo"aj očiju, ne stvaraju nepremostive

diferencije me'u etničkim grupama. :ntropolog 2rederik $art 2rederik $arth- je

posebno zaslu"an za oblikovanje interakcionističke teorije.

Osvrt na izložene teorije

:ko posmatramo sve navedene teorije vidjećemo da se one ponašaju poput mozaika, u

kojem svaka pojedinačno "eli zauzeti najveći doprinos i postotak učešća u formiranju

konačne slike, tj. nacije.

%okušaćemo u formi dihotomije da analiziramo etnosimbolizam s jedne strane te ostalih

teorija na drugoj strani. !ao prvo, potrebno je naglasiti etnosimbolizam kao primarnu

teoriju u našem istra"ivanju, te povući paralelu izme'u nje i ostalih navodeći

me'usobne sličnosti, razlike i sukobe u mišljenu .

!ada posmatramo sličnost kao svojstvo, mo"emo primjetiti da etnosimbolizam nema

baš mnogo dodirnih tačaka s ostalim teorijama. *ajveću sličnost opa"amo kod

definisanja fenomena nastanka nacije. )$ez obzira na )školu mišljenja) kojoj pojedini

teoretičari pripadaju, definišu naciju utvr'ivanjem uslova njenog postojanja na osnovu



jednog konstitutivnog elementa ili više takvih elemenata);. %ojedini autori ističu da su

zajednički jezik, kontrola nad odre'enom teritorijom, zajednička ekonomija, osnovni

uslov postojanja nacije.

*asuprot tome, razlike su i više nego očigledne. %ojedini teoretičari dolaze do sukoba umišljenju, smatrajući da li pojedine nacije imaju ili nemaju pravo egzistiranja. <lavni

razlog jeste taj što se )zaraćene) strane ograničavaju na ispoljavanju jednog ili više

konstitutivnih elemenata. &matrajući vlastito poimanje nacije, kroz ma koju navedenu

teoriju jedino ispravnim i nepokolebljivim te strogo negirajući suprostavljena mišljenja,

predstavlja ključni razlog što danas nemamo općeprihvatljivo definiranu naciju.

7ok etnosimbolisti kroz svoje odre'enje nacije naglašavaju isključivo kulturni aspekt,

kao kontrarnost imamo politički aspekt modernista, nastao u procesu industrijalizacije i

razvoja moderne dr"ave.

)Osnovna razlika izme'u teorije mnogovjekovnog poimanja nacije i etnosimbolističkog

pristupa je u insistiranju na razlici izme'u etničke grupe i nacije, te historičnost

etnosimbolističkog pristupa. Od modernista su etnosimbolisti usvojili osjećaj za sve

novosti što je 9oderna unijela u društvo. & druge strane, ne prihvata se radikalni rez

koji su modernisti skloni da prave izme'u modernog i predmodernog vremena, već seinsistira na 6etničkom porijeklu nacija) i postepenom prerastanju etničkih grupa u nacije

tokom vremena. %osebno se kritikuju oni modernisti i sav postmodernizam koji

zagovaraju konstruktivizam u objašnjavaju nastanka nacije, jer oni zanemaruju etničko

naslije'e.

!ritičari etnosimbolizma ističu da je pretjeran naglasak na kulturnim činiocima nasuprot

političkih i ekonomskih. Oni smatraju da je zanemarena uloga dr"ave u objašnjenu

nastanka nacije)=.

2 Uzela! , ".: Kad nastaje nacija? Konstitutivni elementi i procesi na

primjeru Hrvatske, str.12#.

3 Bokić , J.: o$. !it., str.243.

6



TEMELJNE KARAKTERISTIKE ETNOSIMBOLIZMA

)U središtu etnosimbolističkog pristupa je, kao što i sam naziv ukazuje, istra"ivanje

etničkih i religijskih mitova o porjeklu etničke grupe, kao i mitova o izabranom narodu i

zlatnom dobu, koji su postali osnova nacionalnih mitova. !roz slo"enu kombinaciju

mitova, kolektivnih sjećanja manje ili više udaljenih od stvarne prošlosti etničkih grupa,

te stvarne prošlosti koju je zabilje"ila domaća i stana kritička historiografija, stvara se

jedna nacija. Ovu kombinaciju mitova i historije E.&mit naziva etnohistorijom.

U etnohistoriji svoje mjesto nalaze i veliki junaci, nekad stvarni nekad izmišljeni, kao i

glavna geografska mjesta na kojima su se odigrale velike bitke, datumi odr"avanja tih

bitaka, bez obzira da li se obilje"avaju datumi velikih pobjeda ili poraza i sl. (a

etnosimboliste analiziranje posebnih etnohistorija jeste jedan od osnovnih zadataka pri

proučavanju modernih nacija, jer bogatstvo etnohistorije neke etničke grupe omogućava

intelektualcima da nacionalističkom propagandom lakše podstaknu širenje nacionalne

svjesti i pretvaranje etničke grupe u naciju. 7rugim riječima, etnohistorija nam mo"e

pomoći u davanju odgovora na pitanje zašto se baš od nekih etničkih grupa stvaraju

nacije, a od nekih ne. Osim toga, analiziranje etno/nacionalnih simbola, kakvi su

zastave, grbovi, jezik, i pismo, odjeća i rituali, tako'er spadaju u neizostavnu djelatnost

etnosimboličkih usmjerenih istra"ivača nacije)>.

)Entoni &mit je formulisao originalnu etno/simboličku teoriju koja kritikuje

konstruktivističke i instrumentalističke pretpostavke 6modernističkog) pristupa. 9e'u

elementima koji su od suštinske va"nosti za naciju uopće, jeste predmoderna prošlostnacija, s tim u vezi teoretičari nacija mogu se podijeliti na + perenijaliste i moderniste tj.

na one koji smatraju da su nacije stare i vječite, te one koji u njima vide socijalne pojave

karakteristične samo za moderni period ljudske historije. & druge strane sa

socialističkog stanovišta nacije mogu biti smatrane prirodnim grupama koje samo

evoluiraju tokom ljudske historije) %o <elnerovoj tezi da se nacije mogu definisati

4 Bokić , J.: o$. !it., str.242%243.

&



samo posredstvom nacionalizma, odbacuje se poimanje nacije kao izvorne ili prirodne

realnosti primordijalizam-, kao i vjera u njenu drevnost i vječnost perenijalizam-)?.

On tvrdi da je nacija stvarna i nova društvena pojava, karakteristična samo za moderni

period ljudske historije, u kome je nakon 2rancuske revolucije nacionalna dr"ava postala norma političkog "ivota.

)%o &mitu, takvo objašnjenje pojave nacionalizma i nacija nije u siriktnom smislu riječi

pogrešno, ono je nedovoljno jer, zanemarujući pitanje odnosa nacija prema njhovoj

makar pretpostavljenoj- prošlosti, ne objašnjava u postpunosti genealogiju nacija.

&toga on smatra da je <elnerov model polovičan, jer, poput drugih modernističkih

teorija, uvjerljivo odgovara samo na pitanja zašto se i kada se nacionalizam uopšte

pojavio, ali ostavlja po strani va"na pitanja o pojavi konkretnih nacija, načinima na koje

nastaju i osnovama na kojima izrastaju gdje ka"e+ 6On nam govori kako moderne nacije

funkcionišu, u modernom, industrijskom dobu. :li, on nam ne mo"e reći koje nacije će

se negdje pojaviti i zašto te nacije a ne neke druge, ili zašto je tako mnogo ljudi

spremno da umre za njih)@.

(a &mita su kulturno/simbolički sadr"aji od presudne va"nosti jer upućuju na postojanje

izvijesnog kontinuiteta izme'u nacija i prednacionalnih zajednica. :ko etno/simbolizamraščlanimo na proste faktore, onda bi se njene karakteristike mogle izvesti iz definicije

da je nacija moderna i nova, ali istovremeno i ukorijenjena u znatno starijim

zajednicama od kojih preuzima niz elemeneta poput imena, skupa mitova i simbola,

vrijednosti sjećanja.

!orijen etno/simbolizma mo"emo reći da su etnije, predmoderne zajednice kojima &mit

pridodaje najveću pa"nju te na njima bazira svoje cjelokupno istra"ivanje

etnosimbolizma. *o, dolazi se do problema, kako uopće definisati i odrediti samuetnijuA *ajkraći &mithov odgovor glasi+ 6etnička zajednica ili etnija je imenovana

ljudska populacija sa zajedničkim mitovima porijekla, historijama i kulturama,

povezanošću sa odre'enom teritorijom i osjećanjem solidarnosti. Etnije se ne

konstituišu pod sredstvom fizičkog porijekla, nego posredstvom osjećanja kontinuiteta,

'u(otić , ).: Imaju li nacije pupak? , *nstitut za +lozo+u i dru-tvenu

teoriu, Beograd, str.1&#%13.

6 'u(otić , ).: o$. !it., str.1#4%1#.



zajedničkog pamćenja i kolektivne sudbine)3. )Ono što je zajedničko etniji i naciji je

vlastito ime, niz konstitutivnih mitova poput onih o porijeklu o historijskoj sudbini, te

postojanje zajedničkih simbola i vjere u jedinstvenu kulturu. Ovo zajedničko jezgro

uključuje i odnos prema domovini, ali za konstituciju nacije je presudno faktičko

posjedovanje ograničene teritorije i upravljanja njom, dok domovina za etnije ima, prije

svega, simbolički smisao svetog mjesta. &toga, iako dr"avu kao politički i pravni

koncept moramo razlikovat od nacije koja je tip ljudske zajednice, mo"emo zaključiti

da, za razliku od etnije, u pojmovnom odre'enju nacije upravo ovaj teritorijalni aspekt

naciju povezuje sa dr"avom. Ono što etnije zaista imaju i što ostavljaju u naslije'e

modernim nacijama je fond mitova, simbola, vrijednosti, i zajedničkih uspomena, neki

posebni običaji i tradicije, najopštija lokacija, i ponekad vlastito ime. Bez tih

zajedničkih uspomena i tradicija, mitova i simbola, osnova za stvaranje nacije je slaba,

a zadatak je herkulski.

&ocijalno/politički, ekonomski i kulturni procesi modernizacije sami po sebi nisu

dovoljni za stvaranje nacije, te da čitav proces ne mo"e biti shvaćen bez fokusiranja na

njegovu nu"nu pretpostavku/ etničku zajednicu i kulturno/simbolički sadr"aj)4

& 'u(otić , ).: o$. !it., str.1#&%1#.

'u(otić , ).: o$. !it., str.1#%200.

#



ETNOSIMBOLIZAM KROZ HISTORIJU I DANAS

Etnosimbolizam kroz historiju bi se mogao definisati i kao sam dio historije, jer

etnosimboli izme'u ostalog predstavljaju vidljivi, uočljivi trag u prošlosti.

Baznorazne gra'evine su svjedoci etnosimbolizma, koji opet svjedoče o naciji i njenom

postojanju kroz historiju, kao i mitovi priče i pripovjetke, čuvane i prenošene s

generacije na generaciju, u cilju sačuvanja nacionalne kulture i tradicije. #z ovog

mo"emo zaključiti da je etnosimbolizam kulturnog karaktera, me'utim, kulturni principi

su kroz historiju nerjetko znali rezultirati me'usobnim sukobima. &ukobi govore da su

se ljudi prepoznavali po obilje"jima, simbolima, po kojima su ljude do"ivljavali kao

6svoje), odnosno po kojima su ljude do"ivljavali kao suštu suprotnost, pa čak i kao

neprijatelje. *aravno, nacionalna ideologija je bila povod svih tih sukoba, ali ietnosimboli su svakako zatezali odnose i dizali tenzije vihoreći se na zastavi suprotne

teritorije.

Etnosimbolizam svakako zaslu"uje posebno mjesto, jer nudi široku lepezu

tradicionalnih dobara za cjelokupnu naciju, ne samo kroz historiju. *a kraju, mo"emo

definisati etnosimbole kao čuvare i graditelje kulturne tradicije, jer su je kroz historiju

stvarali, odnosno gradili, a danas su svjedoci odnosno čuvari iste.

7anas etnosimbolizam kao pojam je identičan kao i kroz historiju. $itna i ključna

razlika je u shvatanju i tumačenju spomenute teorije danas i način na koji se to radilo u

prošlosti. Bazlog drugačijeg shvatanja etnosimbolizma danas proizilazi iz raznih

iskustava odranije, koji su doveli do toga da se nacije me'usobno počnu gledati iz

nekog drugog ugla i iz nekih drugih interesa.

(bog takvog ishoda pogled je postao subjektivan, a kako je objektivnost blijedila tako

se i krivila prava slika etnosimbolizma kojeg posmatramo. !onkretan primjer mo"emo

10



naći, na našim prostorima. :ko pogledamo i dobro proučavamo prostore bivše

ugoslavije, preciznije prostor $osne i Cercegovine vidjećemo kako je ona bila dio

zemlje koji je trebao pasti pod srpsku teritoriju koja je kao ideologiju imala širenje i

nastanak Delike &rbije. *akon ratnog stanja, genocida i na kraju neuspjeha srpskih

te"nji imamo bosanski pogled uperen ka srpskim etnosimbolima. U ovakvoj atmosferi,

ispunjenoj subjektivnošću mišljenja na osnovu pro"ivljenih strahota, etnosimbolizam se

propagira u formi fanatizma s parolom+ 6&voje poštujem i prihvatam dok ostalo negiram

i odbacujem). %od ovakvim iskazom mislimo prije svega na neke srpske etnosimbole

kao što su zastava, )troprstaši), ili slični koji u očima $ošnjaka izazivaju osjećaje

prezira i mr"nje.

!oliko god na raspolaganju imali objektivnih činjenica da svi &rbi nisu izravni akteri u počinjenom genocidu, naša patnja i bol kroz sopstvenu subjektivnost nam ne dozvoljava

da to učinimo. %rema tome, ovakvi stavovi se odnose na sve pripadnike srpske nacije

kao takve, bez obzira na partikulirano učešće njenih pripadnika.

11



NACIONALISTIČKA IDEOLOGIJA- težnja ka ot!a"#!anj$

etno#%&o'a (o %ak#ja!e'#t#)ko% ("#n*#($ +*#'j ne &#"a "e,t!o

Od postanka svijeta, svjedoci smo, bezbroj sukoba bilo na principu podvlačenja

teritorija nekih naciju pod jednu drugu koja je svoje postupke pravdala kao $ogom data

nacija i kao takva superiornija po svojim kako fizičkim tako i kulturnim odrednicama.

Upravo ovakvo opho'enje stvarali su atmosferu me'usobnog sukoba ili u svrhu

interesnog sura'ivanja. %rimjetne su dvije struje koje su tekle, nazovimo ih

odbrambenom i osvajačkom. !ao suština jedne i druge mo"emo navesti pristrasnost

koja se više ispoljava u formi branilaca te odanost naciji kroz etnosimboličke elemente.

Cistorija i dugotrajnost postojanja odabrane nacije, me'usobno opho'enje pripadnika

kroz etničku vezanost, jedni su od pokazatelja odnosa pojedinac/nacija. Osvajačke

struje su imale kao primarni cilj širenje granice sopstvene nacije i pri tome po

mogućnosti nametnuti etnosimboličke odlike manifestovane prije svega kroz religiju, jezik, običaje i tradiciju. )Entoni &mit daje kratak pregled osnovnih principa

nacionalističke ideologije+

&vijet je podijeljen na nacije od kojih svaka ima svoj karakter i sudbinu. *acija je jedini izvor političke moći i lojalnost prema njoj jača je od svih drugih

vrsta lojalnosti. 7a bismo bili istinski slobodni moramo pripadati nekoj naciji. 7a bi ostvarile sebe, nacije moraju biti autonomne. 7a bi bilo mira i pravde u svijetu, nacije moraju biti slobodne i bezbijedne)5

%oznata je nacionalistička ideologija judevita <aja, vo'e ilirskog pokreta iz prvog

polovine devetnaestog vijeka. )U to vrijeme Crvatska je pripadala Cabsburškoj carevini

i Crvatsko/Ugarskom kraljevstvu i postojao je jak pritisak da se stanovništvo

ma'arizuje. <aj je smatrao da je nacija "ivo biće, s dugom historijom, a sopstveni jezik

je vidio kao izraz nečega što je nazvao duhom nacije i osobenih mitova o porijeklu koje

Crvatska nacija dijeli s drugim slovenskim nacijama. Dalja istaći da je sam judevit <aj

# Uzela! , ".: o$. !it., str.133.

12



aktivno učestvovao u ponovnom stvaranju hrvatskog knji"evnog jezika. %olazio je od

ideje da slovenske jezike treba pribli"iti jedan drugome. 7akle, iako <ajeva definicija

nacije jasno ka"e da su jezik i zajednički mitovi uslovi stvaranja nacije, očigledno je da

te konstitutivne elemente nije posmatrao kao nešto što je karakteristično samo za datu

naciju. E.9. 7espalatović zaključuje da je <ajev cilj bio da uspostavi zajedničku

knji"evnu tradiciju i, preko nje, nacionalni identitet svih ljudi u Crvatskoj , čime bi ih

me'usobno povezao i osposobio da se odupru ma'arizaciji)0F.

(a odgovor na pitanje koliko je i u kojoj mjeri odre'ena nacija ili pojedinac spreman

ići ka ostvarenju principa, primjetno je u te"nji $osanskohercegovačke nacije za

poptupunu autonomnost i samostalnost kroz izlazak iz okvira bivše ugoslavije. &ve

jugoslovenske dr"ave su "eljele suverenitet osim &rbije. U &rbiji na političkoj scenidominira vrlo sposoban vo'a 6agresivnog čopora) 9ilošević. Dlastodršci u $eogradu

nastoje ograničiti i ono postojeće pa ugoslaviju što više centralizirati, s naglašenim

srpskim vodstvom. $osna je odvajanjem od ugoslavije "eljela svoju slobodu, vjeru,

suverenitet, teritoriju i sve ono što bi gra'ane $osne činilo $osancima. Ukratko , "eljela

je u svojoj vlasti posjedovat konstitutivne elemente nacije.

10 Uzela! , ".: o$. !it., str.134.

13



ETNOSIMBOLIZAM I DEMOKRATIJA

7a bi se neki sistem mogao zvati demokratskim, u nekoj dr"avi, svaki gra'anin mora

imati ista prava i slobode sve dok tu'a prava i slobode ne prekrši-. 1e slobode

podrazumijevaju slobodu vjeroispovijesti, nacionalnog i etničkog oprjedjeljenja,

upotrebe jezika, slobodu medija i štampe, slobodu gra'ana da se okupljaju i

razmijenjuju mišljenja ili ispoljavaju svoj ai drugo.. &vaki gra'anin punoljetni- moraimati pravo na glas da bira svoga predstavnika u parlamentu ili vladi. On to radi na

izborima koji moraju biti redovni svakih četiri ili šest godina-, tajni mogućnost da

glasa u tajnosti- i korektni. 1ako'e, takvo društvo mora podr"avati svaki oblik

pluralizma. 1o znači da dr"ava mora imati više političkih stranaka i da gra'ani slobodno

mogu pristupati njima ili osnovati svoje.

Odr"ive i razvijene su samo one koncepcije nacije i nacionalnog identiteta koje

obuhvataju i liberalno/gra'anske i neliberalne, tj. etničko/kulturne elemente.

iberalna demokratija je ta koja je zaslu"na za političku jednakost svih članova jedne

zajednice. *ačela liberalne demokratije su+

Ustav koji ograničava moć vlade i štiti mnoga gra'anska prava Opće pravo glasa, koje svim gra'anima jamči pravo glasa bez obzira na rasu,

spol ili imovinsko stanje

&loboda govora &loboda medija i pristup nedr"avnim izvorima informacija &loboda okupljanja ednakost pred zakonom i pravo na su'enje prema zakonu %ravo na privatno vlasništvo i privatnost Obrazovanje koje gra'ane upućuje u njihova prava i gra'anske obveze 8iroko i duboko utemeljeno gra'ansko društvo *eovisno sudstvo &istem me'usobnog nadzora me'u granama vlasti

14



1radicionalno, svrha demokratije je da zaustavi preveliko gomilanje moći u rukama

jednog pojedinca ili nekoliko njih. Ona treba da stvori ravnote"u koja bi dala dovoljno

moći za ono što :leksandar Camilton naziva sna"nom i energetičkom vladom i da

izbjegne davanje previše moći koja bi se zloupotrijebila.

9e'utim neki smatraju da demokratija nije moralno idealna. (astupnici ove tvrdnje

govore da je u srcu demokratije vjerovanje da ako se većina sla"e, da je legitimno

povrijedit manjinu. *epolitičke organizacije civilnog društva su od vitalnog značaja za

demokratiju jer tvore društveni kapital, povjerenje i zajedničke vrijednosti, koje kad se

prenesu u političku sferu doprinose odr"avanju zajedništva u društvu. edna od

suštinskih sličnosti izme'u etnosimbolizma i demokratije jesu jednaka prava gra'ana

demokratskog re"ima te ravnopravan odnos svih pripadnika odgovarajuće nacije.Etnosimbolizam spada u grupu privatnog, dok demokratija kao takva pripada grupaciji

javnog i općeg te bi ovakav poredak trebao ostat stalan bez mogućnosti ula"enja jednog

u drugi.

!onstatovaćemo da je demokratija produkt političke zajednice u funkciji dr"ave, dok je

nacija kroz etnosimboličko objašnjene produkt etničke zajednice.

7emokratija koja daje slobodu ljudima prihvata etnosimbolička načela koja u punoj

mjeri podr"ava dok oni ne dosegnu formu ekstremnog. :ko je moje etnosimboličko

odre'enje musliman kao pripadnik vjere #slama, mogu kao takav obnašat va"nu ili

manje va"nu funkciju unutar demokratskog re"ima, sve dok moje samoodre'enje ne

poprima karakter popularnog islamskog teroriste koji je u modernom svijetu

neprihvatljiv.

1



ZAKLJUČAK

*aš seminarski rad temelji se na temi etnosimbolizma. !roz njeno proučavanje u

potpunosti smo shvatili njenu bit koja se ogleda u etnosimbolima. Etnosimbolizam

predstavlja tragove nacije isključivo temeljene na kulturnom principu bez političkog

uplitanja. Etnosimbolizam je prijateljstvo i rivalstvo.

Etnosimboli se vole i mrze, te nose skriveni značaj i mistiku svake nacije. U

potpunosti smo svjesni i u krajnjem slučaju ne mo"emo zamislit jednu naciju bez nekih

od konstitutivnih elemenata na bazi etnosimboličke teorije, te je kao takvu u potpunosti

neosporno prihvatamo. &vaka teorija u svom pokušaju objašnjenja nacije ima

nedostatke, dok smatramo da etnosimbolizam ima minimalne gotovo neprimjetne iz

razloga sto su etnosimboli glavni konstitutivni elementi u odre'enju nacije te njenih

pripadnika. 7a se kroz historiju ne pojavljuju karakteristični etnosimboli neke nacije,njeni tragovi bi odavno bili zameteni.

Etnosimboli su ti koje stvaraju granice izme'u nacija te je kao takvu čine posebnom i

jedinstvenom od druge.

16



LITERATURA

0. &ubotić , 9.+ Imaju li nacije pupak? Gelner i Smit o nastanku nacija*,

#nstitut za filozofiju i društvenu teoriju, $eograd.2. Uzelac , <.+ Kad nastaje nacija? Konstitutivni elementi i procesi na

primjeru Hrvatske.

3. $okić , .+ Teorijsko-istraživaki pristupi etnikoj ve!anosti" nacionali!mu inaciji, 2ilozofski fakulte, Univerzitet u $eogradu, ;FF@.

#. :nthonG , 7.&.+ $acionali!am i moderni!am, !ritički pregled suvremenih

teorija nacija i nacionalizma, (agreb, ;FF=.

1&

etnosimbolizam

Documents