Pitanja iz etike

1. ET1KA je znanost o ljudskom djelovanju. ,2. FILOZOFSKA ETIKA je temeljito, kontinuirano i argumentirano domisljanje o

dobrom zivljenju i ispravnom djelovanju.Cf'5. DsTUCIONIZAM je kognitivisticka metaeticka teorija koja smatra da su" osnovna nacela i vrijednosni sudovi intuicijski, te da ih nije potrebno opravdavati

nikakvom argumentacijom. Moore i Ross,

\4. VITALISTICKA ETIKA je naturalisticka teorija koja smatra da je zivotvrijednost kojoj teiimo radi nje same. Dobar cm je onaj koji omogucavamaksimalnu ekspanziju zivota. Guyau, Nietzr,che, Bergson...

Pitanja iz etikc

Vf. BERGSON - zastupa vitalisticku etiku. Izvor snage morala su zivot i principizivota. Razlikuje zatvoreni moral socijalnog konformizma i otvoreni moralsvetosti.

JM?T KOZMOBIOLOSKE ETIKE nastoje moralni red svesti na zakone svemira.Spencer, Chardin, Schweitzer... ^ N'-f & a cie*v ***> f

Scs CI'I^Q '2l 'UH">/& KJJN iv it iyi Ofr OV*w. ^-Ji->Ub ^ C> UJC=J-&"nr'JH IWUtCS U ,VJC l-J*c X O>t^>j ' Af7. EUDAJMONIZAM se dijeli u 5 sustava, ovisno o tome pod cim se

podrazumijeva sreca; te vrste navedene su u pitanjima 15,16,17,18,19. ^ [^ * /u V,'^ j-b ^ ,V;-V x . .,SOW^'M"- L)^R^o^7,PAAv3ivOS?,liaAGA3-5T,Mu0^a5 t'ii?M/vfl uPoC-/J/;IY i-Ai, '^j^fcpJM 7 ' ''ftfaVTOfeU -^fc6>j) ^^HjgjsT^^iOS'^^^ ^ y D^f^U . C^Lonaf^a^T zli-'WfiA'JA-OTfelATWiST Di/jfe (^l&ivt U^y i^'"1f - rj j i u i L-.^ Jc'^ .^^ ^t _Jf^"vL/ J> /'''''-""* ] U J ; V^Mt^~UJ>^. Z.^, U Jj W> ' ''CX , ^" -/(--i,^*w ' .'"" -" o is.

^r ]. HET)ONIZA^1 sreciTstavlja u osjetno^dobro. AristTpTEpikufT^-^ W. RACIONALNI EUDAJMONIZAM sreca je onaj krajnji cilj radi kojeg se

covjek odlucuje radi njega samog. Eudajmonija se sastoji u dobrom, kreposnomzivotu. Uzitak je tek posljedica djelovanja. Aristotel.

%r 20. PHRONESIS U ARISTOTELA - 6. Knjiga NE. to je kljucna rijec. Oznacavarazbor i prakticnu mudrost. Tice se najuzvisenijih stvari. Um neposredno zahvacaprva nacela. Kreposti nema bez razboritosti.

. PITANJE KREPOSTI KOD ARISTOTELA - razlikuje dianoeticke (umne) ieticke kreposti. Umne su mudrost, rasudnost i razboritost, a cudoredne suplemenitost i umjerenost. Krepost je ona djelatnost koja tezi najboljem. Svojstvokreposti je teziti sredini izmedu suviska i manjka.

. ATARAKSIJA - stanje bez strasti. Za epikurejce je ono trajno zadovoljstvo kojese sastoji u manjku zelja. Za stoike je ona udaljenje od pozuda i osobnog interesa ine razlikuju je od apatije.

'. ESHATOLOSKI EUDAJMONIZAM smatra da je moralno dobar cin onaj kojicovjeka priblizava vjecnom spasenju (dakle, i u zagrobnom zivotu).

- 24. NEGATIVNI EUDAJMONIZAM prosuduje ljudsko djelovanje ukoliko onocovjeka oslobada od bola i individualne egzistencije koju smatra izvorom zla iboli. Ta je tendencija u budizmu, a u Europi joj je predstavnik Schopenhauer(smatra da su pokretaci ljudskog djelovanja egoizam, zloba i samilost. Najveciimperativ njegove etike je u samounistenju volje).

ryf. UTILITARIZAM ILI ZNANSTVENI HEDONIZAM smatra da je potrebnouspostaviti odnos uzitka i boli, te u svojim cinima izabrati sto vise uzitka.Bentham i Mill. Zacetnik je Bentham.

#>. MILL"-~ odb'acuje"mogucnost Vacionalizacije'moralnosti. Utilitarizam. Najbolje jeono djelovanje koje osigurava najvecu srecu najveceg broja ljudi. Takvo je ucenjepreuzeo iz antike = svrha etike je ljudska sreca, a sreca pojedinca mora se slagatisa srecom sviju. ^^I-'AUMV/A fts&i&H- tc^^-^ ^^*'-r-c^ - b^.. h.^ ^*.^-^^vn -i

Pilanja iz ctike

fr 2$. MORALNI NATURALIZAM normu moraine vrijednosti stavlja u covjeka, a lijos uvijek u nesto sto stoji izvan njegove duhovne aktivnosti.

-f ?4. MORALNI EKSTRINSECIZAM normu moralnosti stavljaju izvan samoga- > li_0

3

Pitanja iz etike 4

v41. KONSEKVENCIJALIZAM - posljedice (izvanjski rezultati) moralnogdjelovanja igraju presudnu ulogu.

42. AKSIOLOSKA ETIKA - vrijednosna (aksiologija = nauka o vrednotama).Etika njemacko - austrijske skupine filozofa (19/20 st) koji tvrde da postojiizravno iskustvo etickih vrijednosti koje sluze kao norme u prosudivanju.Brentano, Husserl, Scheler, Hartmann.Schlick pak odbacuje ideju o objektivnosti vrijednosti. Vrijednosti su teksubjektivni osjecaji.

#?. PRESKRIPTIVTZAM ILI DECIZIONIZAM - preskriptivnost znaci da iskaz spredikatorom "treba" imperativno odreduje normu djelovanja. Sudovi vrijednostisu preskriptivni, pa su i moralni sudovi imperativi. Takvo objasnjenje nudi Hare.(sudovi s predikatorom "dobro" i "ispravno" mogu se svesti na one spredikatorom "treba"). On razlikuje preskriptivnu i deskriptivnu uporabu jezika.Ostali predstavnici: Weber, Albert i Hampshire...

44. KAKO HARE RIJESAVA PROBLEM POOPCAVANJA - Hare smatra damoralni sudovi posjeduju dva obiljezja: preskriptivnost i mogucnostuniverzalizacije (poopcavanja).

^5. FRASTIKON - kod Harea i Stevensona izrazavaju stanje stvari bez stavagovornika. Sud koji samo formulira cinjenicu i sadrzaj.

NEUSTIKON - iznosi stav govornika.

G.E. MOORE - Principi etike. Kritika naturalizma. Intucionist. Odreduje zadacumetaetike: mogu li se odrediti pojmovi dobro i ispravno? Navodi dva znacenjarijeci ''dobro": 1) substantivisticki = dobro je ime za nesto i 2) adjektivisticki.=dobro je vrsta rijeci. "Dobro" je "dobro" i tu je rasprava zavrsena. To mozemoshvatiti samo intuicijom (navodi primjer "zutog"). Naturalisticka pogreska:eticari grijese kada dobro pokusavaju definirati pomocu nekog pojma. Dobro se nemoze definirati.

SCHELLER kao i Moore naglasava da se vrijednosni iskazi ne mogu svesti naopisne iskaze. Vrijednosti su neovisne od stvari i cinjenica. Glavno njegovootkrice je Ijestvica neformalnih vrijednosti u 4 razine (osjetne, zivotne, kulturalnei religiozne).

. - _ ., i.*,*.-*.49. DEONTOLOSKA ETIKA - duznosna etika, koja ocrtava granic'e djelovanja (u

negativnom smislu). Tri deonticke kategorije su obvezatno, pogresno i dopustivo.Kant, Fichte, Hegel...

.gtf. FENOMEN OBLIGACIJE - je za Kanta bitni vid dobra. Smatra da je dobaronaj cin koji je izvrsen iz duznosti. Pred nekim vrijednostima covjek je Slobodan,no pred moralnim vrijednostima nije (tu ulogu igra duznost).

Pitanja iz etike

)f 51. DOBRA VOLJA U ETICI KANTA - analizom moraine svijesti Kant dolazi dopojma dobre volje. Ona je dobra bez ogranicenja i kao takva je jedina. Ona nijedobra po cinu, po korisnosti ili posljedici, vec je dobra po sebi. U sebi nosi svojusvrhu, a to je ispunjenje duznosti.

* 52. KANTOVO POIMANJE ZAKONA - moralni je zakon opcenit, apsolutan inuzan i kao takav se ne moze temeljiti na iskustvenim cinjenicama.forme ovogzakona su nam dane apriori. Ukoliko su te forme u cistom prakticnom umu, Kantih naziva kategorickim imperativom.

-r 53. POSTULAT je pretpostavka koja ne treba drugi dokaz. Kantovi su postulatisloboda, besmrtnost i Bog.

* M. KRITIKA KANTOVE ETIKE - 1) prenaglasena autonomija volje 2) brisemjesto za moral ljubavi 3) kriterij moralnog djelovanja mu je tek formalnauniverzalnost zakona 4) zanijekana individualnost 5) reduciranje ljubavi naegoisticni osjecaj. Takoder, poznata je kritika Kantovog formalizma = Scheler iHartmann, koji govore o ravnodusnosti spram vrijednosnog sadrzaja Kantoveetike.

&>. KONSTRUKTIVISTI nastavljaju na Kantovom transcendentalnom pocetku, alipokusavaju princip morala razjasniti kao najvisi princip uciljnog 5 racionalnogdjelovanja, pokazujuci kako se konfliktne situacije mogu rijesiti sredstvimakomunikacije. Schwemmer, Kamlah, Lorenzen...

* $r 60. MAX STIRNER (Caspar Schmidt) zastupa anarhisticki liberalizam. Pojedinac injegovo vlasnislvo. Naglasava egoizam i samostalnost ljudskog djelovanja.

61. SMITH - TEORIJA KARAKTERA - karakter je odlucujuca pretpostavka>-^> djelovanja. Osim karaktera vazne su i sposobnosti, te izvanjske okolnosti.

. j ^ H / J . ^ t J_^s O :'^-\,'

62. ETHICA MORE GEOMETRICO DEMONSTRATA napisao Spinoza.

. SAVJEST je sposobnost prepoznavanja i razlikovanja moralnog dobra i zla,odnosno moralna savjest je subjektov sud o moralnosti cina. Zato je onaposljednja subjektivna norma djelovanja.

. TRI MOMENTA MORALNE SAVJESTI: prije, za vrijeme i poslije cina.

Pitanja iz elike

- 65. PODJELA SAVJESTI S OBZIROM NA PRISTANAK: sigurna i dvoumna.

* 66 PODJELA SAVJESTI S OBZIROM NA POKLAPANJE S OBJEKTOM:ispravna i pogresna.,

^ 67. CONSCIENTIA DUBITANS je nesigurna sayjest. Coyjek ne moze jasnoodrediti stoje dobro.

~ 68. CONSCIENTIA ERRANS je pogresna sayjest. U njoj je predocavanje moralnogreda uma iskrivljena.

< 64. TEORIJE O NASTANKU SAVJESTI: socioloska, bioloska, fizicko-psihicka,psiho - analiticka.

4-70. DIREKTNI ETICKI PRINCIPI su one istine iz kojih se neka stvar sigurnospoznaje.

^71 REFLEKSNI ETICKI PRINCIPI u sumnji pomazu doci do prakticnesigurnosti.

tr'yt.. NORMA je ono prema cemu se Ijudski cin mora uskladiti da bude ispravan.

*- 73. PRTMARNE NORME : odricanje od onoga sto ugrozava zivot drugih, odricanjeod svake stete, ne ugrozavanje slobode.

^ 74. RATIO RECTA = ispravan razum. Razum koji ispravno prepoznaje morainenorme. To je onaj prakticni urn koji je formiran bozanskim zakonom, odnosnoprincipima naravnog zakona i usavrsen vrlinom razboritosti.

>t 75. OBJEKTIVNI MORALNI RED obuhvaca sve ono sto ratio recta odredi natemelju spoznaje. '

4-. 76. TEMELJNE DUZNOSTI : otvorenost za istinu, trazenje smisla, spoznaja samogsebe, samoodgoj, nesebicnost.

w

7*7. KREPOST je sposobnost povezivanja normativnih zahtjeva u sinteziindividualnog i socijalnog. To je valjano djelovanje.

^7$. PODJELA KREPOSTI KOD SV. AMBROZIJA: mudrost, pravednost,hrabrost, umjerenost.

^ 7 .^ ZAKON je uredba uma za opce dobro. (po Tomi). Po Tomi je zakon praviloilimjerilo djelovanja. S obzirom na zakonodavca razlikuje "se Bozanski i Ijudski, sobzirom na proglasenje naravni i pozitivni, a s obzirom na trajanje vjecni ivremeniti.

I

r 80. PRVO ETICKO NACELO glasi: dobro treba ciniti a zlo izbjegavati.

^ 9i. KORIJEN SVIH ETICKIH ODREDBI je ljudska racionalna narav

Pitanja iz etike

9i. TEMELJ PRAVA je osobnost covjeka.

83. OSOBITOSTI PRAVA : nepovredivo, ograniceno, prisilno.

8A NARAVNO PRAVO temelji se na naravi svih zivih bice.

8$'. POZITIVNO PRAVO odnosi se na pozitivne Ijudske zakone.

& ACTIO TRANSIENS djelovanje prema van koje je karakteristicno za nezivabica.

8tf. VOLUNTARIUM IN SE je ona posljedica kod ljudskog cina koja je bilanarnjeravana.

S _

*"> VRIJEDNOST je ono dobro koje potice covjeka da radije bira ovo nego ono.S^b^ NHE OS-Ofce. *Li 5iVpft.l POA9) CtG/3 -). ODfcMiMo.

#1 DEFINICIJA DOBRA : dobro je ono za cim svi teze

OWO 5 DDt>SK\M

>

1. GLAVNA IDEJA HUMEOVOG ZAKONA

2. PROBABALIZAM

1. ETIKA SLOBODE. 5 informacija

2. ZAKON JE

3. HABERMAS I POOPCAVANJE U ETICI. 5 informacija

4. ATARAXIA

5. KONSEKVENCIJALIZAM

6. AKSIOLOSKA ETIKA. 5 informacija

7. KRITIKA KANTOVE ETIKE. 5 informacija

8. GLAVNE POSTAVKE HABERMAS A. 3 informacije

9. MORALNI POZITIVIZAM - 3 FILOZOFA- Levy - Bruhl, Durkheim, Hobbes

10. ETIKA BERGSONA

11. PHRONESIS U ARJSTOTELA - RAZBORITOST

12. CONSCIENTIA ERRANS . 3 informacije. .

13. PRESKRIPTIVIZAM U ETICI.. 3 informacije

14. DEONTOLOSKA ETIKA. 3 filozofa

15. VRSTE PRAVEDNOSTI

16. MILL 0 ETICI. 5 informacija

17. DOBRA VOLJA U ETICI KANTA. 3 informacije

18. VOLUNTARIZAM IN SE ...

19. ZACETNIK UTILITARIZMA

20. SUBSTANTIVISTICKA UPORABA RIJECI DOBAR>

21. TUCIORIZAM

22. LEVINAS - IDEJE ETIKE

23. KOJI ETICAR GOVORI 0 PRESKRIPTIVIZMU

24. KAKO HARE RJESAVA PROBLEM POOPCAVANJA

25. PRINCIPIA ETHICA

26. GLAVNE OZNAKE MORALNE VRIJEDNOSTI

POVIJEST ETIKE( Koprek )

Etikaje sustavno razumijevanje i razmatranje onoga sto je dobro, a sto je zio.ctarih Hrta if iicmirfn na iirfrfpnip Irn7mrca a n na nitania

*Ji~"i *** ^"-** "* "*-** "W J w Wf -AJ w* WX* i V *ij A* v\rr\\Tf\a rp^n $Q sasto1! u sluzen'u i konteni^laci1! ^ noniran'e^ Boaa.^_s J . J -i.^J I VH t* V *"'*J *" ***\ ** "-'*** " -'' Ufc*UfcJJ J. KA UJL w*_ifc-iij W A i . J i A * V i i J. JkJ i fc*

-Fiion- zidov, vise forme (ideje) nastaju u Bogu, ljudska je dusa napravljena na sliku

-Piutarh- svjetovna je dusa izvor zla.-PioUn- sveukupnosi si vari police iz vrnovnog prineipa iii Jeunog, Iz njega proiziazi umkoji sadrzi ideje. Covjek kao duhovno-materijalno bice je postavljen u stanje bivanja,sposoban se kretati gore ili dolje no Ijestvici bivanja. Gore znaci ici prerna Jednom.-Paristicka i srednioviekovna etika:Patristika je utemeljena na bozjem zakonu i volji.-Grcki krscanski komentatori moralnih teorrja: Hipolit, Klement AleksandrijskiStromata Orien-Latinski komentatori moralnih teorija:Tertuiijan- iruuio se odrediti ispravno iumacenjeosobe.Augustin- sreca je u ujedinjenju, nakon smrti tijela, s Bogom.Ivan Scott Eeiugena: covjek koji zivi s moraSnirn zivotom uiedinjuje se s Bogorn.Teoriia rati rectai etika renesanse: znaci isoravan razum. onai koii isoravno' . - * - A " J _ 1

prepoznaje moraine norrne. Prakticni um koji je forrniran bozanskim zakonom.-Rflrrm Alhprt Tnma Alrvin

-Jeremy Bentham.- kriterij dobrog zakona, Ijudskog ponaSanja, je njegova korisnost.73 H r vnl i t vr

-John Stuart Mill-oblikovati mis'ljenje na temeiju iskustva. Temeij moraia je korisnostili princip najvece sreee. Krepost je ono slo isiinski vodi do sreee.-Smart- zahtjeva kvalitativno raziikovanje zadovoljstva.

-Etika niemackogJdealizma: etika se odvaja od krsc.-zidovske tradicije.-Fichte-on uzima identitet kao Slobodan cbelatsn i morslan. Mo'a vol'a 'e mo^a i svaovisi o rneni. Gias savjesti postoji u svima nama.Eiieki imperaiiv- ujeiuj prema svom viasiilom uvjerenju o uuznosli.-Hegel-njegova dijaiektika krece od pozitivne afirmacije (teza), negacije (antiteza) ikonacnog stupnja gdje se dva prethodna stipnja ponistavaju i pretvaraju u visi stupanj.Bog je ideja. Iz prava vlasnistva proizlazi razvoj Etike. Volja je vidik svijesti u kojernse oblikuje sloboda.-Shonenhauer- vol^a nroizvodi sve 1'udi su u^edin'eni u v'ecno' vol'i Vol'a ne Testateteziti, nema konacnog cilja. Nema slobode u ljudskom htijenju. Iz osjecajaodgovornosli zakljucuje da je Ijuusko djelovanje Iranseedenlaino slobouno.-Posthegelovska etika: A, Comte- individuum je apstrakcija Covjek je c ukoliko seukljuci u tijelo druStva. Trazi sklad uma(spoznaja), srca(prihvaca spoznaju) i volje.Umjesto Boga stavlja covjecanstvo. Norma moralnosti - altruizam.-Marx- zadaca covjeka je da se oslobodi svi otudenja( religije) i da postane ono sto jest.

kroz rad.

-Francusko laiiianska ispirilii>licka Skola: odbija malerijalizam.-Nikola Maiehranch- svijet spoznajemo preko ideja koje nam je usadio Bog, Temeljmoraia je zivot u skladu s Bozjom voljom.-Bergson-Boga dozivljavamo u nama clni slobodno djelujemo. Dvije vrste drustva:zatvoreno-sve je regulirano zakoninia, co\yek nije Slobodan. Otvoreno - unutarnjasloboda iz privlacnosti.-AksioloSka ili vrijednosna etika:Husserl, Hartman. vrijednost je svaki objekt naeginteresa, sve sio je pozeijno.-Max Scheler- ljubav je najvaznija za etiku, Vrijednosti su neovisne od stvari icinjenica. Vrijednosti iskazi se ne mogu svesti na onisne iskaze Ljestvica neformalnihvriiednosti u 4 razine ( osietne. zivotne. kulturalne i religiozne.)

-Naturalisticka^tika: naturalisticka pogreska- kad se dobro pokusava definirati snrmnrn r?rnaro noima nfr-pcr rimonar^..^^- _. e"e r~j**-~ *--e _A.C5=,.Naturalisticka etika nastoji definirati moralno dobro pomocu naseg uobicajenogiskustva u zivotu.-Herbert Spencer: zivot je temeljna vrijednost, Etika nije apsolutno ispravna negorelativna-Freud- ignorira nadnaravno religiozno. Tri razine unutar ljudske psihe: id-nesyjesno(sjediste nagona). ego (svjesno podmcje), superego ( moralni diktator).Svako potiskivanje za covjeka je lose , dobro ie biti otvoren.-John Dewey- prediaze ravnotezu izmedu egoizma i altruizma. Etika mora posvetitipozomost posijedicama ijudskog djeiovanja.

Naturalisticka etika u sirem smislu rijeci kaze da se moze izvesti treba iz jest.-jarvmgji MsntsiFi- kFscsjisks etika *e bol'3 ! ^fsktiGUPS odr eisto filozoiske etike.-Erich Fromm-voljeti drugog je krepost, voljeti sebe je grijeh.Savjesi kao sirah ou aulorueia je lossi.-Analiticka etika i metaetika: (analiza jezika)-Hume- filozofi skaCu od iskaza da neto jest na treba iskaze, jezicni problem.-G.E.Moore-dobro ne mozemo defmirati jer ako kazemo biio sto drugo. osim dobro.mijenjamo znacenje. Dobro znaci neku kvalitetu koja pripada stvarima. Dobro ne znaciono sto pruza zadovoljstvo. Dobn> ne mozemo zamjetiti osjetilima i nije dio opisastvari. Emotivisticko znacenje jezika: nastojanje da rijecima izazovemo odredeneosjecaje u Ijudima.Kritizira naturaiizam. Navodo dva znacenja rijeci dobro: substantivisticko- dobro jeime za nesto. Adjektivisticki: dobro je dobro i tu je prici kraj. To mozemo shvatitisamo intuiciiom . navodi orimier zuto2

J -f i _/ W

-Etika egzistencijalizma i fenomenologije:- trt ra7ine na kniima nonha yivi- e^tetokt C cttilni

* * Ab.*AXV A-aw *^J **** V*,** w _ . , , vu*vw^&> y VU-JW^H^I

(upoznavanje samog sebe), religiozni ( najvisi oblik postojanja).-Nietzsche- kaze da nema Boga, Trebaih'O oubaciii stilre Irauicioriaine vreuriote i uzuicise na visu razinu , koju on zove nadcovjek- sam uspostavija moraine vrijednosti.-Sartre- dvije vrste postojanja: biti u sebi - bez otvorenosti da se postane nesto drugo

biti za sebe- svijestan. biti odvojen od samoga sebe.Temelj moralnih vrijednosti je u slobodi.

ETIKA-skripta

gledano anthopos-coyjek oznacuje:bice kqje gleda gore, prema svijetlu,bice razMika.Coviek je osoha, nije stvar5 duhovno bice uvijek u odnosu prema drugom.Roetie - rationis naturae individua supstantia,Predznanstveno shvacanje onoga sto je cudoredno dobro ill loSe. Znaci postoji intaitivnopredshvacanje. Cudoredno iskustvo prethodi govoru o cudoredu.-Svakodnevno predshvacanje rnorala: u vlastitom djelovanju vidimo da cinimo dobro illio^e. znaci razlikujemo dobro od zla (savjest). To znaci da slobodno djelujerno, a iz togaproiziazi odgovornost.-Filozoiska etika: je temeljito, kontinuirano i argumentirano dornisljanje o dobromzivyertjii i ispravnom djelovanju. Filozofska etika predpostavlja cudoredno iskustvo.F.rika je Tnanost o ljudskorn djelovanju,, moralnom, Ona ne ka/e sto je dobro, vec kako sedolazi do toga da nesto rnozerno kao dobro prosuditi.* - " > - , - -~- '^^^ , .--, ,V ._J . - ,N. ,"^',-...:-.;Za Aristotela etika je normativna (prakticna) disciplina. Ethos-obicaj,cud. HeH^is-'";traino stanje, karakter, vriina.-Karegoriie etikeTDeskriptiyna (istrazuje cinjenicne nacine djelovanja i ponasanja ,odredenog dnistva-opisuje obicaje naroda, njihov razvoj. Te jezicnoanaliticka).^7 'Normativna razyjja kriterije za moralnu prosudbu djelovanja,Deontolosko utemeljenje: etika je kategoricko-normativna znanost-to znaci da moramoTako i tako djelovati ne da bi bio dobar arhitekt, rnuzicar, vec dobar covjek.-Qbiekt etike: je ispravno djelovanje. i 1 , , ' v . ... i - - . , .-Argurneniaciia u etici: se rnoze utemeljiti prizivom ria cinjenice(ne smijes se rastati jerimas cetvero djece), prizivom na osjecaje( djeca ce ti ostati sirocad), prizivom na moralnikodeks( bracna vjemost je nesto vrlo kreposno), prizivom na savjest.-1 argumentacijskih metoda etike: 1). LogiCka metoda, deontiCka logika (duznost,moranje) 2), Diskur/ivna metoda- opravdanje normi, 3), Dijalekticka metoda-(Piaton)dijaloski postupak, argurnentirajuci. 4). Analogicka metoda-(Aristotel) usporedivanjenorme i situacije. 5). Transcedentalna metoda-(Kant) trazi ternelj koji ternelji moralnost.6). Ilermeneutska metoda- (ileideger) naglasava vaznost tradicije. 7). Analiticka metoda-anaiiza rijeci moraia (dobro, zlo). 6, i 7. su deskriptivne, a ostaie su normativne,-Eticki relativizam: ne postoje opce vazeci sudovi o tome sto je moralno dobro, a stomoralno krivo. Patzig razlikuje 3 vrste relativizmaideskriptivni, principijelni i normativni,(Vioral se ne mijenja vec samo vremena, i xato sto se materijalne norme moraia uvijekrnijenjaju nije moguce pronaci ztijednicku norrnu.-Metaetika: (Hare)- logicki Smw^j jezika moraia. Nju vodi interes ciste analize pojmova.'-Da ii rnoralni sudovi imaju istinosnu vrijednost. 'Teme metaetike: jezicno znacenje moralnih predikata, pitanje opravdanja moralnihsudova.-Metaetjgke teorrje: 1), KognitivistiCke(naturalizam i intuicionizam). 2) Nekognitivistieke(emotivi/am i deci/ioni/am ili preskriptivizam), iskazi etike su samo sivar osjecaja ilisamo volj ne ouluke. ^ -Emotivizam: Davi.Hume- istinite su one recenice koje se mogu poklapati sa stvarnoscu.Kod atekta,voljnih akata problematicno poklapanje sa stvanoscu. Zato raziikuje um i

volju. Um se ne rnoze- suprostaviti afektu, um jerob afekata. Pravila rnoraia nisuposljedica uma, stoga je moral podvrgnut osjecaju.-Ayer- pqjmove etike je nemoguce analizirati.Osjecaji su motivacija za djelovanje. Iskazisu istiniti ill neistiniti, a izrazaji iskreni ili neiskrenL Refiemce moraia ne 6ine iskaze oosjecajima vec izra/avaju stavpye,,Steven-son-govormorala-'

Dakle prema emotivizmu izrazi rnorala izazavaju samo osjecaje koji sami vise ne rnogubiti vrednovani ili podvrgnuti racionalnoj kritici.-Decizionizam: izrazi etike su stvar odluke i istp ne mogu biti podvrgnute racionalnoj ?--

-Hare-moralne%d6ve u(dobr ispravno) je sveo'natmpefart ve ftrela). ^Raztikujelzmedisfrastikona i neustikona, Frastikon izrazava stanje stvari bez stava govornika(svi vracajuposudeni novae). Neustikon donosi stav govornika (ja se pozivam na to). (Nrrv .v , \v^ < : . - . --Max Weber-znanstvena spoznaja treba biti neovisna od vrednovanja. Posljednjavrednovanja pocivaju na oaiuci.-Hans Albert- svaki moralni iskaz zahtjeva opce priznavanje.-Prigovor nekognitivistickim teorijama- um covjeka vodi da se orijentira prema svojimosjecajima, - : W - ; S M - . . . . :-,-Kognitivisticke metaeticke teorije:vrednujuci predikatori dobro, lose, hrabro5deonticki predikatori dozvoljeno, naredeno, zabranjeno-Naturalizarn i intuicionizam. Naturalizam je teorija koja Sinatra kako se posredstvomjezika moraia saopceno stanje rnoze racionaino provjeriti kao i empiricke cinjenice. Perryi Lewis.-intuicionizam- teorija koja srnatra da su osnovna nacela i vrijednosno sudovi intuicijskite ih nije potrebno dalje argumentirati. Moore i Ross.-Humeow zakon- kod moralnih iskaza nemoguce je preiaziti od jest iskaza na trebaiskaze. DeontiCki i vrijednosni sudovi ne mogu biti definirani opisnim predikatorima.-Searie-prigovor Humeu-iz cinjenice da netko nesto obeca se moze zakljuciti na deontickiiskaz.-Moore-naturalisticka falacija je kad se deonticki i vrijednosni predikatori defmirajuopisnim predikatorima. Ako su iskazi moraia analiticki (terija definicije) onda tooznacava kao nat. falaciju.-Shefler-vrijednosni se iskazi ne daju svesti na opisne iskaze. Isto kao i Moore kaze da sevrijednosne rijeCi odnose na stvari. Vrijednosti su neovisne od stvari i Cinjenica.-Ajdjektivisticka (pridjevna) uporaba rijeci dobar: Kod predikativnog adjektivanedopustiv je zakljucak gospodin Savic je dobar lijecnik, lijecnik je coyjek, gospodinSavic je dobar coyjek. Kod atributivnog adjektiva dobar izrazava odnos izmedu dvijuodnosnoh tocaka (tormina). Jedan je termin konkretni objekt, a drugi je fiat.Supstantivisticka uporaba ryeci dobar-zivot je dobro>>, zdravlje"je neko dobro-Liudsko dielovanje:proizlazi iz naravi. ^ 4 f - i \ , , . < . ' ;-Actio transiens-djelovanje prema vani kqje je1raktens$no^ ^*jo^-dvostrukost ljudskih cma-l)Actus hommis:cini u kqjima se covjek ravna prirodnomnuzdom, Cini su nesvojevoljni, u ne znanju i ne ulaze u etifiko prosudivanje. 2)Actushumanus:specificno ljudski cin, temelji se na razumu i na slobodi.

-Karaktenstike specificno ijudskog djeiovanja: 1 jpredociti si radnju, 2}zelja zaostvarenjem, 3)motivacija(teziti za nekim ciljem, motiv pokrece voiju na djeiovanje),4)sioboda (siijediti svqju volju), 5)odgovornost, 6) u uvjetovanosti siobodnog ina-Voluntarium in se- kod Ijudskog Cina ona posljediea koia je bila namjeravana,-Votumarium in causa-recimo ako nopijem par casa vina; onda nisam samo odgovoran z,ato vec iza pijanstvo. To sam mogao predvidjeti-Slobodan znaci biti Slobodan od i Slobodan za. Nista ne rnoze postati cilj ako se u tomene prepozna neka vrijednost. Vrste vnjednosti: individuaine(pojedinac), nadindividualne(vrijede za vise Ijudi), sveopce(vrijede za svakog). Vrijednost je ono dobro koje poticecovjeka da radije bira ovo nego ono.-Dobro je ono za Cim svi teze.-Hij erarh i j a vri j eon osti : 1 ) infrahumane(7,dravije5 ugodnost)52) inframoraine (pripadajucovjeku ali se njinia ne mjer vrijednost Covjeka-bogaistvo, znanje), 3) moraine ( ticu se" "samog subjekta). 4)religiozne (odnos subjekta prema vrhovnom principu vrijednosti).-Karakteristlke moraine vnjednosti:predstavlia objekiivni(pomoci drugorne) i subjektivnivia (nisam dobar je ne cinim dobro). Moralna se vrijecinost predstayya kao pozeijna

-Fenomen obligacije: Za Kanta" obligacijaje vid dobra, Dobar je ona Cin koji je izvrSen izduTTiosti, T judi svih kultura su vodeni normama, /akonima koji im se namecu iznutra,Temelj obligacije je u samom .dobru kao takvoin, u vrijednosti. ^ :\v^- -*^^. v &ro ^

-Norrne moraine vrijednosti: Norrna je ono prerna cernu se ljudski cm mora uskladiti dabude ispravan. Norma je kao neki uzorak po kojem djelujemo.

1) Moralni ekstrmsecizam: normu moralnosti stavljaju izvan samog cina. Hi

-Vitalisticka etika:zivot je vrijednost kqjqj tezirno radi me same. Bergson. To jenaturalisticka etika. Izvor snage morala su zivot i principi zivota. Razlikuje otvoreni izatvoreni moral tj. u moralnom zivotu razlikuje ono sto proiziazi iz prisile i sto proiziaziiztezRje - - - - - - , -----^-Kozmoboloska etika: nastoji moral svesti na zakone svemira. Spencer - normarnoralnosti je red u svemiru.-kritika- ako gledamo svemir, evoluciju kao normu rnoralnosti onda zaboravljamo naduhovni subjekt-covjeka.-Moralni intrinsecizam:treba traziti bit moraine vrijednosti u covjeku. Moralna vrijednostizvire iz siobode.-PraktiCni um-norma moraine vrijednosti-Volja kod Kanta;volia je jeaino dobro na sviietu. Volia djeluje prema zakonu i radizakona i iz postovanja prema zakonu, iz duznosti. Moralni zakon je opcenit i apsolutan ine ternelji se na pojedinirn iskustvenirn einjenicarna. Forme zakona su narn dane apriori inuzne su. POSTULAT je pretpostavka koii ne treba drugi dokaz. a to su u prakticnomumu besmrtnost, sioboda i Bog.-Kritika Kantove etike: prenaglaSena autonomija. volje, reducira ljubav na egoistiCniosjecaj,izbrisao je svako mjesto za moral ljubavi. Zasto trebamo djelovati prema nekojuniverzalnqi norrni zakona, tako niiecerno individualnosi (subjektivnost). Dobra volja DOKantu je dobra tek onda kad se pokorava zakonu radi zakona. Reakcija na Kanta je ietika situaeije- cudoredni zahtjevi ne rnogu biti opcenito odredeni vec izranjaju izpovijesnih situacija. ^ \ : zahtjevaju idealno komunikacijsko zajednistvo kao vv^^^^ ^u~ >J^transcendentalni uvjet moralnog djelovanja. Habermas ^ c^-^x^ ^",^-Norma rnoralnosti kod Tornisia je ; ratio recia. Torna -Bozji je uni najvisa norrnamoraine vrijednosti. Sreca je potpuna aktualizacija ljudske naravi koja je postigla onodobro od kojeg vise ne moze pozeljeti. Sreca se prerna Kopreku sastoji duhovnoj vezi sosobnim Bogomu kojoj se ipak cuva vlastita osobnost. Nas um prosuduje vrijednostistavijajuci ih u odnos s apsoiutnom vrijednoscu.Eudajmonisti i utiiitaristi tvrde da je moralnost samo sredstvo da Covjek docJe do srece,Zeija za vrijednoscu i /eija /a srecom medusobno se ukijucuju, Srecu covjek ne nala/i niu samom sebi ni u druginia, jer srno ograniceni. vec samo u Bogu koji je apsoluina istina.Za nasa dobra ili Iosa djcla postoji nagrada ili kazna. Moralna vrijednost trazi da budcpnznata.-Covjeku se postavija kao ideal prakticnog uma da pusti da stvari i ljudi budu sto su usebi. Ljubav prema bliznjemu.-Namece se kao vrhovna norma moraine vrijednosti postojanje jednog Bi6a koje bi u isto

stranc Kant govori o apsolutnoj autonomiji razuma koji jc jcdini tcrnelj morainevrijednosti, a ne Bog. Moguce je uspeti se do Boga polazeei od rnoralnosti. Postoji dakledokaz za Bozju opstojnost i kroz moralnu svijest.Finance smatra da se moralna duznost temelji na istorn temelju kao i moralna vrijednost.ratio recta-norma moralnog djelovanja.

-Zakon-uredba urna za opee dobro (Toma), zakon je pravilo, mjerilo djelovanja. Sobzirom na zakonouavea raziikujemo Bozanski i ijudski, s obzirom na progiasenjenaravni i pozitivni, a s obzirom na trajanje vjecni i vremeniti.-Prvo etiCko nac'elo - dobro treba Ciniti a zlo izbjegavati-Korijen svih etickih odredbi-je Ij.udska racionalna narav-Ternali pravaje osobnost covleka. Pravo se nalazi u sieri oanosa prerna drugoine.-Osobitosti prava- nepovredivo ograniceno prisilno.-Naravno pravo ternelji se na naravi svih zivih biea.-Pozitivno pruvo sc odnosi na pozitivne Ijudske zakone.-Moralan je onaj Ijudski Cin koji proizlazi iz slobodne ljudske volje u svijetlu razuma.-Teoriie o nastanku savijesti: 1 )socioioska teorija, 2)hioioska teorija (savjest je produktprirode, bioloskog razvoja. 3)fizicko-psihicka teorija (pokusa-pogreska) 4)psihoanaliiickateorija (savjest jc rezultat superega.- I'ri momenta moraine savijesti: prije, za vrrjeme i poslije ema.-Podjela savyesii s obzirom na pristanaksigunra i dvoumna,-Podjela savijesti s obzirom na poklapanje s objektom:ispravna i pogresna.-Concientia errans je pogreSna savijest, u njoj je predoCivanje moralnog zakona i redaurna iskrivijeno. No i krivoj savijesti, ako je u /abludi, se moramo pokoravati-Conscientia dubitans je nesiguma savijest, covjek ne rnoze jasno odrediii sto je dobro.-Moralni sustavi: l)tuciorizam-moralni stav u kojern se u surnnji treba uvijek priklonitisigurnijern rnisijeniu. 2)probabiiizarn- dozvoljeno je ueinti neki cin pa rnakar i rnalo billuvjereni da on nije zao, 3)probabiiiorizam 4)ekviprobabilizam-misljenje u priiogdjelovanju mora biti barem jednako vjerojatno kao i protivno.-Laksizam-dozvolieno je slijediti svako miSlienje,-Direktni eticki principi su one istine i/ koj.ih se neka stvar sigurno spo/naje. Refleksnieticki principi nani u suninji pomazu doci do prakiicne sigurnosti.-Prirnarne norme- odieanje od onog sto ugrozava zivot drugih, odricanje od svake stete,ne ugrozavanje slobode.-Temeljne duznosti-otvorenodt za istinu, trazenje smisia, spoznaja samog sebe,samoodgoj, nesebicnost.-Sv. Ambrozije-4 kardinalne kreposti:mudrost, hrabrost, pravednost i umjerenost.

FFDI: Opca i individualna etika lietni semestar 2006/2007

A. Opca etika1. Etika - filozofska disciplina1.1. Predmet, metoda, cilj etike kao filozofske discipline1.2. Podrijetlo i znacenje rijeci etika1.3. Etika i druge discipline (psihologija i etika / sociologija i etika / povijesne znanosti i etika /

pravo i etika / teologija i etika)2. Zasto eticki djelovati?2.1. Predfilozofska moralna svijest2.2. Moralno djelovanje2.3. Fenomenologija i oblici djelovanja2.4. Ljudsko djelovanje2.5. Cudoredan cin kao Slobodan cinLiteratura: Koprek, I.: Skripta Etika, WebCT

Koprek, I.: Utemeljenje etike kao filozofske discipline, u: Cehok, I.;_Koprek, I. i^jikaJPrirucnik jedne discipline, Zagreb 1996, l-34._

Talanga, J.: Uvod u etiku, Zagreb 1999, 9-36 (I. Etika kao filozofska disciplina)3. Vrijednost i moralna vrijednost4. Utemeljenje norme moraine vrijednosti4.1. Moralni ekstrinsecizam4.2. Moralni naturalizam4.3. Moralni intrinsecizam

5. Objektivni moraini redLiteratura: Koprek, I.: Skripta Etika, WebCT

B. Individualna etika1. Savjest - subjektivna norma moralnoga djelovanja2. Formiranje suda savjestiLiteratura: Koprek, I.: Skripta Etika, WebCT

Talanga, J.: Uvod u etiku, Zagreb 1999, 119-148 (III/l 1. Savjest)3. Toma Akvinski o savjesti3.1. Trostruka dimenzija savjesti (con-scientia: synderesis, sapientia, scientid)3.2. Lexnaturalis

4. Etika kreposti4.1. Klasican pojam kreposti4.2. Krepost u Platona, Aristotela i Tome Akvinskoga4.3 Mudrost kao kardinalna krepost

Literatura: Po slobodnom izboru (Primjerice: Talanga, J.: Uvod u etiku, Zagreb 1999,148-155).5. Primijenjena etika5.1. Opcenito o primijenjenoj etici5.2. Neke od primijenjenih etika (primjerice: Medicinska etika, Bioetika...)Literatura: Po ^ slobodnom izboru (primjerice: Koprek, I.: Utemeljenje etike kao filozofskediscipline, u: Cehok, I.; Koprek, I. i dr.: Etika. Prirucnik jedne discipline, Zagreb 1996, 133-280).