estonija-kejs

2
Estonia: From Transition to EU Membership Glavni grad: Taljin. Mala država na obali Baltičkog mora. Veliki kulturološki uticaj Finske. Prvi izbori nakon nezavisnosti održani u septembru 1992. Po pravilu, Vlada se menja na svake 4 godine. Međutim, u Estoniji je to bilo mnogo češće. Ipak, svaka Vlada je bila usmerena na sprovođenje ekonomske politike. Na razvoj Estonije uticao njen geografski položaj. Zemlje koje su kontrolisale i uticale na njen razvoj su Švedska, Finska, Rusija i Danska. U periodu između dva svetska rata Estonija je bila nezavisna. Glavni klasteri: proizvodnja proizvoda od drveta, papir i celuloza, prehrambena industrija, logistika (luke). Tarkon: kompanija koja je proizvodila radio prijemnike i telefone, delom u vlasništvu švedske telekomunikacione kompanije, izvozila je svoje proizvode u 27 zemalja sveta. Drugi svetski rat je razorio Estoniju i Sovjetski savez je preuzeo kontrolu nad njom. Celokupna industrija Estonije bila je nacionalizovana. Dijaspora Estonije se pretežno nalazila u Finskoj. Životni standard je u poređenju sa drugim zemljama Sovjetskog saveza bio visok, ali u poređenju sa zemljama Evrope nizak. Poljoprivreda je činila 20% BDP. Glavne industrije: prehrambena proizvodnja, tekstilna industrija, proizvodnja papira, proizvodnja hemikalija, elektronika. Teška industrija slabo zastupljena. Najveći deo izvoza u zemlje Sovjetskog saveza i COMECON zemlje (Mađarska, Rumunija, Albanija, Bugarska itd.). Važne političke i ekonomske odluke su se donosile u Moskvi. Nezavisnost i ekonomske promene 1991-1995. Nezavisnost Estonije 1991. godine. Nedostatak ustava, demokratskih institucija, legalnog sistema. Infrastruktura razorena.

Upload: ivana-jovanovic

Post on 16-Dec-2015

8 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Estonija

TRANSCRIPT

Estonia: From Transition to EU MembershipGlavni grad: Taljin.Mala drava na obali Baltikog mora.Veliki kulturoloki uticaj Finske. Prvi izbori nakon nezavisnosti odrani u septembru 1992. Po pravilu, Vlada se menja na svake 4 godine. Meutim, u Estoniji je to bilo mnogo ee. Ipak, svaka Vlada je bila usmerena na sprovoenje ekonomske politike.

Na razvoj Estonije uticao njen geografski poloaj. Zemlje koje su kontrolisale i uticale na njen razvoj su vedska, Finska, Rusija i Danska. U periodu izmeu dva svetska rata Estonija je bila nezavisna. Glavni klasteri: proizvodnja proizvoda od drveta, papir i celuloza, prehrambena industrija, logistika (luke).Tarkon: kompanija koja je proizvodila radio prijemnike i telefone, delom u vlasnitvu vedske telekomunikacione kompanije, izvozila je svoje proizvode u 27 zemalja sveta.

Drugi svetski rat je razorio Estoniju i Sovjetski savez je preuzeo kontrolu nad njom. Celokupna industrija Estonije bila je nacionalizovana. Dijaspora Estonije se preteno nalazila u Finskoj.ivotni standard je u poreenju sa drugim zemljama Sovjetskog saveza bio visok, ali u poreenju sa zemljama Evrope nizak. Poljoprivreda je inila 20% BDP. Glavne industrije: prehrambena proizvodnja, tekstilna industrija, proizvodnja papira, proizvodnja hemikalija, elektronika. Teka industrija slabo zastupljena. Najvei deo izvoza u zemlje Sovjetskog saveza i COMECON zemlje (Maarska, Rumunija, Albanija, Bugarska itd.).Vane politike i ekonomske odluke su se donosile u Moskvi.

Nezavisnost i ekonomske promene 1991-1995.Nezavisnost Estonije 1991. godine.Nedostatak ustava, demokratskih institucija, legalnog sistema. Infrastruktura razorena.Pad BDP, pad proizvodnje, pad izvoza, rast nezaposlenosti, inflacija, smanjenje populacije (veliki broj Rusa napustio zemlju), mnoge firme bankrotirale itd.Prvi izbori 1992. godine. Formirana Vlada bila je usmerena na ublaavanje ekonomske krize. Subvencije preduzeima drastino su smanjene, broj lanova Vlade znatno smanjen. Vlada je bila okrenuta ka zapadu, ministri su uglavnom bili mladi, verovali su u zakone slobodnog trita.lanstvo u EU i NATO.Estonian Kroon konvertibilna sa nemakom markom.Strukturne reforme. Oduzeta imovina u periodu socijalizma je vraena njenim privatnim vlasnicima restitucija.Privatizacija: preteno direktna prodaja investitorima (German Treuhand approach). Prisustvo stranog kapitala. Strani investitori su imali ista prava kao i domai.Otvoreno trite. Ukinute uvozne tarife i kvote. Ugovor o slobodnoj trgovini sa Evropskom zajednicom 1994. Naredne 1995. godine aplicirala za lanstvo u EU. EFTA. Politika tenzija izmeu Rusije i Estonije: Rusija duplirala iznos uvoznih tarifa na sve proizvode iz Estonije.ETC Estonian Telecom Company. Velika ulaganja u telekomunikacioni sistem.

Baltiki tigar 1995-2002.1995. godine zabeleen je ekonomski rast, dok je inflacija opadala. Nezaposlenost je rasla kako su se firme restrukturirale. Strani investitori doprineli rastu izvoza (Elcoteq).