ess broŠura - european social survey · 2010/11 • rad, obitelj i dobrobit u recesiji •...

ESS BROŠURAEUROPSKO DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE KONZORCIJ EUROPSKIH ISTRAŽIVAČKIH INFRASTRUKTURA

Europsko društveno istraživanje (ESS) pokrenuto je zbog slabe dostupnosti znanstveno utemeljenih, komparativnih i usporedivih među državama, podataka, naročito po pitanju stavova, uvjerenja i vrijednosti. Osnivači ESS-a, Roger Jowell i Max Kaase, imali su viziju i odlučnost, ne samo kada je riječ o osmišljavanju metodološkog nacrta znanstvenog istraživanja, već i kada je riječ o uvjeravanju nacionalnih financijera, odnosno Europske znanstvene zaklade i Europske komisije kako postoji praznina u znanju, da financiraju i podupru znanstveno vrsno, usporedivo opće društveno istraživanje korisno za širu zajednicu društvenih znanosti.

Budući da se Europa suočava s velikim društvenim izazovima, uključujući imigracije, promjenjiva uređenja obitelji i partnerstava, klimatske promjene, reforme socijalne skrbi, pad političkog povjerenja, povećanje populizma i stalne zdravstvene nejednakosti (između ostaloga), Europsko društveno istraživanje na raspolaganje stavlja robusne podatke koji rasvjetljavaju promjene i stabilnost u društvenoj strukturi Europe. S više od 100.000 registriranih korisnika i više od 3.000 objavljenih publikacija, zajedno s jasnim dokazom 'izvan akademskog' odjeka, ESS se već afirmirao kao kritičan stup u europskom istraživačkom području. Dodatno, usmjerenost na modernost istraživačkih metoda i istraživačkog programa jamče da ESS infrastruktura pozicionira Europu kao svjetskog lidera u pogledu komparativnih društvenih istraživanja.

Vizija osnivača istraživanja jasno je ostvarena. Budući da ESS se transformira u formalnu istraživačku infrastrukturu s

PREDGOVOR vlastitim pravnim statusom, pozivamo sve zemlje unutar zemljopisnog područja Europe da se pridruže postojećim članicama i osiguraju paneuropsku pokrivenost. Zajedno možemo pružiti platformu koja osigurava da se glasovi ljudi unutar Europe vezani uz sve najveće izazove čuju. Članovi znanstvene zajednice, tvorci politika i članovi civilnog društva tada će imati čvrste podatke na koje će se moći pozvati kako u raspravama tako i u odlukama. Ova brošura daje detalje o ESS infrastrukturi, kao i informacije o tome kako podnijeti zahtjev za članstvo.

Dr. Rory FitzgeraldDirektor ESS ERIC, veljača 2017

Pristup komparativnim podacima visoke kvalitete pomoći će nam da poboljšamo svoje razumijevanje dubokih društvenih, ekonomskih i demografskih promjena koje se zbivaju u Europi, kao i odnosa između Europe i ostatka svijeta.

Máire Geoghegan-QuinnEuropska povjerenica za istraživanje, inovacije i znanost (2010.-14.), govor na pokretanju ESS ERIC, London, Ujedinjeno Kraljevstvo, 31. siječnja 2014.

Oni koji prate dnevne vijesti, prilično su svjesni različitih aktualnih prijetnji demokraciji u našim društvima, kao što su svjesni ideoloških, političkih, ekonomskih te izazova vezanih uz okoliš, koji traže žurne odgovore. Vjerodostojni podaci koje pruža Europsko društveno istraživanje (ESS) ključni su temelj u odgovaranju na ovakve izazove.

Osiguranjem provjerenih podataka o vrijednostima, mišljenjima, stavovima kao i uvjerenjima europskih građana, izgrađuje se temelj čvrstim spoznajama, istovremeno vjerodostojnim i opsežnim. U vremenu kada su nepouzdani podaci, 'lažne vijesti' i 'alternativne činjenice' lako dostupne u bilo kojoj tražilici, posebice je to važno.

Ova brošura predstavlja doprinos ESS-a. Nadamo se da će političarima, zakonodavcima, kreatorima politika, rukovoditeljima, jednako kao i običnim građanima pružiti predodžbu koliko ti podaci mogu biti važni. Kao i da će potaknuti one koji mogu utjecati da dođemo u situaciju da cijela Europa sudjeluje u budućima istraživanjima ESS-a.Professor Michael BreenPredsjednik ESS ERIC Skupštine članova

UVOD

Europsko Društveno Istraživanje ERIC 1

1

2

3. KRUG2006/07• Osobna i društvena dobrobit• Životna razdoblja

8. KRUG2016/17• Klimatske

promjene i energija• Socijalna skrb

9. KRUG2018/19• Pravda i poštenje• Životna razdoblja

1. KRUG2002/03• Građanstvo• Imigracija

2. KRUG2004/05• Rad, obitelj i dobrobit• Zdravstvena zaštita• Ekonomski moral

4. KRUG2008/09• Stavovi prema dobi

i starijim osobama• Socijalna skrb

7. KRUG2014/15• Nejednakosti u zdravlju• Imigracija

5. KRUG2010/11• Rad, obitelj i dobrobit

u recesiji• Povjerenje u pravdu

6. KRUG2012/13• Osobna i društvena dobrobit• Shvaćanje i evaluacija

demokracije

3

4

5

6

7

8

9

ROTIRAJUĆI MODULI ODABIRU SE ZA SVAKI KRUG

OSNOVNE TEME U SVIM KRUGOVIMA• Kriminal• Demokracija i politika• Ljudske vrijednosti• Imigracija• Korištenje medija• Nacionalni i etnički identitet• Diskriminacija• Religija• Društvena isključenost• Društveno povjerenje/

povjerenje u institucije• Subjektivna dobrobit• Sociodemografija

Europsko Društveno Istraživanje ERIC 32 www.europeansocialsurvey.org

SAŽETAKEuropsko društveno istraživanje (European Social Survey – ESS) je nadnacionalna, europska istraživačka struktura koja omogućuje slobodno dostupne podatke za članove znanstvene zajednice, tvorce politika, civilno društvo i širu javnost. Dodijeljen mu je status Konzorcija europskih istraživačkih infrastruktura (European Research Infrastructure Consortium – ERIC) 2013. godine.

Djelovanje ESS ERIC-a uključuje organizaciju istraživanja koje mjeri društvene stavove i ponašanje svakih dvije godine; korištenje i razvoj najviših standarda u komparativnim nacionalnim istraživanjima; pružanje izravnih i virtualnih programa obuke te podršku slobodnom pristupu rastućem arhivu podataka i dokumentacije (www. europeansocialsurvey.org).

Sudjelujuće članice financiraju temeljni znanstveni tim koji oblikuje i osigurava kvalitetu istraživanja, kao i distribuciju i obradu podataka. Članice financiraju vlastite nacionalne timove za provođenje istraživanja u svojoj zemlji, angažiraju istraživačke agencije, nacionalne statističke institucije i neprofitne istraživačke ustanove za provođenje intervjua u domovima ljudi.

ESS već više od 15 godina bilježi, sistematizira stavove i promjene u ponašanju u europskoj društvenoj, političkoj i moralnoj klimi. Pokrenut 2001. godine, prvi krug istraživanja proveden je 2002. godine i prikupljeni su rezultati iz 22 zemlje. Od njegova osnutka u ESS-u je sudjelovalo ukupno 36 zemalja.

Prihvaćanjem i slijeđenjem strogih pristupa probabilističkog uzorkovanja, testiranju pitanja, bilježenju događaja, prijevodu i povećanju odaziva, ESS je postao mjerodavan izvor informacija o mijenjajućim društvenim vrijednostima u Europi.

Ovo opće društveno istraživanje mjeri širok spektar društvenih stavova. ESS je

primarno osmišljen kao istraživanje koje prati promjene stavova i vrijednosti diljem Europe kroz vrijeme. Upitnik stoga sadrži jedinstveni dio koji čini osnovni dio ('temeljni modul'), skup istih pitanja na koja se odgovara svake dvije godine od 2002. godine. Svako od tih ponavljajućih pitanje ima jedinstveni identifikator koji ljudima omogućuje laku usporedbu podataka tijekom vremena.

Razvoj ovoga 'temeljnog' dijela ESS upitnika na tragu je preporuka sveučilišnih stručnjaka s kojima se tijekom ranih faza planiranja ESS istraživanja konzultirao istraživački tim projekta. Dodatno, u svakom krugu ESS-a odabiru se multinacionalni timovi istraživača sa sjedištem u zemljama ESS-a kako bi doprinijeli oblikovanju samog upitnika. To rezultira dodatnim uključenjem dvaju 'rotirajućih' modula, koji se odabiru nakon poziva na natječaj u Službenom listu Europske Unije (Official Journal of the European Union – OJEU).

U konačnici, ESS uvijek uključuje pitanja koja mjere stavove prema medijima, zdravlju i dobrobiti, povjerenje u institucije i vladu, obrazovanje i zaposlenje, društveni kapital i društveno povjerenje, okolnosti u kućanstvu, građansku uključenost i demokraciju, društvenu isključenost, političke vrijednosti i uključenost, sociodemografiju, imigraciju i kriminal.

ESS je do sada imao pitanja, kao što je naznačeno koja su osmišljena u suradnji s 'vanjskim' znanstvenicima, o građanskoj uključenosti, zdravlju i njezi, ekonomskom

moralu, obitelji, radu i dobrobiti, životnim razdobljima, osobnoj i društvenoj dobrobiti, stavovima o socijalnoj skrbi, diskriminaciji starijih osoba, povjerenju u policiju i sudstvo, demokraciji, imigraciji, društvenim nejednakostima u zdravlju te stavovima o klimatskim promjenama i energetskoj sigurnosti. Neke od ovih tema su i ponavljane kroz pojedine valove.

Praćenjem i mjerenjem rezultata tijekom vremena, podaci otkrivaju intrigantne suprotnosti i sličnosti između europskih zemalja. Ovaj snažno usporediv skup podataka od prilične je koristi znanstvenoj zajednici, čija istraživanja često olakšavaju političku, ekonomsku i društvenu raspravu, paneuropsku i između zemalja članica. To omogućuje znanstvenicima, nositeljima politika, skupinama za strateško promišljanje i drugim zainteresiranim stranama mjerenje i interpretaciju stajališta Europljana među državama i tijekom vremena.

Do sada je prikupljeno sedam krugova podataka dobivenih istraživanjem, dok je terenski dio istraživanja za osmi krug krenuo u rujnu 2016., a deveti krug službeno će se odvijati od 1. lipnja 2017. do 31. svibnja 2019. godine.

Europske zemlje su dobrodošle da se pridruže ESS-u, čak i ako nisu prethodno sudjelovale ili su neko vrijeme bile odsutne. Uključivanje novih članica omogućuje ESS ERIC-u širenje dostupnosti usporedivih podataka te vodi nižim troškovima sudjelovanja za sve uključene zemlje. Središnji ESS tim može pružiti podršku kako bi pomogao u pripremi zemalja koje prvi put sudjeluju.

Kada zemlja postane članica ESS-a, tada treba imenovati nacionalnog predstavnika koji dobiva puno pravo glasa o svim pitanjima koja se razmatraju na Skupštini članova. Svaka članica također treba imenovati nacionalnog koordinatora za upravljanje ESS ERIC aktivnostima u svojoj zemlji. Oni imaju punu odgovornost za osiguravanje uspješne provedbe terenskog

Sažetak (nastavak)

Prilikom razmatranja novih politika, vlade su u prošlosti često bile neupućene u preferencije i potrebe svojih građana. Nove europske vlade imaju izvor za djelovanje protiv te neupućenosti.

Professor Sir Roger Jowell CBESuosnivač ESS-a

1. Uvod i predgovor 12. Sažetak 2

Što je Europsko društveno istraživanje? 3. Europsko društveno istraživanje ERIC 6 Povijest 6 Struktura i upravljanje 8 Operativne aktivnosti 84. Pridruživanje Europskom društvenom

istraživanju ERIC i financijski podaci 10 Afilijacija zemalja ESS ERIC-u 10 Troškovi terenskog rada, nacionalna

koordinacija i doprinos zemlje 11 Postupci prijave za sudjelovanje 12 Revizija ESS ERIC računa 135. Dvogodišnje međudržavno društveno

istraživanje visoke kvalitete 14 Metodološka strogost 14 Izrada upitnika 16 Testni upitnik 16 Prijevod 16 Uzorkovanje 18 Uvježbavanje anketara 18 Praćenje medijskih tvrdnji 18 Priprema i polaganje podataka 196. Bogat alat za znanstvene studije,

obrazovanje i uvježbavanje 20 ESS EduNet za e-učenje 20 Tečajevi uvježbavanja 20 Statistike registriranih korisnika 20 ESS Bibliografija 217. Podaci i dokumentacija s

neograničenim pristupom 22 Podatkovne datoteke dostupne bez

dodatnih troškova 22 Kumulativni i usklađeni podaci 22 Višerazinski i kontekstualni podaci 23

Nalazi iz Europskog društvenog istraživanja8. Rotirajući moduli koji se bave ključnim

društvenim temama 24 Demokracija i građanska uključenost 24 Obitelj, posao i dobrobit 25 Stavovi prema imigraciji 26 Društvene nejednakosti u zdravlju 27 Stavovi prema socijalnoj skrbi u

mijenjajućoj Europi 28 Stavovi javnosti prema klimatskim

promjenama i energiji 299. Kreiranje politika iz međudržavne

europske perspektive 3010. ESS Publikacije 32 ESS Glavni rezultati 32 Knjižice nalaza 32 ESS o dobrobiti 3311. Reference 33 Kontakt informacije 33


dijela istraživanja. Taj dio često obavlja vanjski isporučitelj, a nacionalni koordinator je odgovoran za nacionalnu provedbu ESS intervjua.

ESS pomaže brojnim napomenama i objašnjenjima uz svoj upitnik u izvornom obliku prevoditeljima pri formiranju nacionalnih instrumenata, kako bi istraživanje imalo jednako značenje na svim jezicima. Upitnik je preveden na svaki jezik koji kao prvi jezik govori više od pet posto populacije svake zemlje.

U skladu s glavnim Specifikacijama za zemlje članice dostupnima za svaki krug, svaki nacionalni koordinacijski tim utvrđuje primjeren okvir uzorkovanja i stvara prijedlog nacrta koji će provoditi u svojoj zemlji.

ESS dostavlja sveobuhvatne materijale za uvježbavanje anketara i informirajuće sastanke. Važno je da je intervjuiranje što je više moguće konzistentno u svim europskim zemljama, uzimajući u obzir potrebnu nacionalnu prilagodbu i specifičnosti. Informirajući sastanci objašnjavaju ESS projekt: upitnik i pravila. Svi anketari trebaju biti ponaosob upućeni nakon što su odabrani za provedbu ESS terenskog dijela istraživanja.

Terensko prikupljanje podataka traje minimalno mjesec dana unutar određenog maksimalnog razdoblja od četiri mjeseca te sve zemlje ciljaju dosegnuti efektivnu veličinu uzorka od najmanje 1.500 sudionika, iako se taj broj smanjuje za zemlje s manjim brojem stanovnika. Po završetku terenskog rada nacionalni koordinacijski timovi prilažu svoje podatke ESS-ovom arhivu podataka.

ESS nastavlja širiti količinu slobodno dostupnih podataka koji mjere ponašanje i društvene stavove stanovnika Europe. Uz to, Nacionalni timovi prate i bilježe političke tvrdnje sadržane u medijskim izvješćima za vrijeme trajanja terenskog rada. To na određeni način osigurava sadašnjim i budućim analitičarima da podatke cjelovitije

smjeste u nacionalni kontekst i događaje koji su obilježili postupak prikupljanja odgovara na pitanja.

Više od 350.000 intervjua licem-u-lice ispunjeno je od 2001. godine. Postoji preko 100.000 registriranih korisnika podataka, koji ih mogu analizirati online korištenjem internetskog programa Nesstar, ili ih preuzeti za detaljniju analizu u programima kao što su SPSS, R ili STATA. Korisnicima je također omogućena pomoć putem online programa obuke koji se zove ESS EduNet.

Podaci su dostupni za besplatno preuzimanje iz bilo kojeg dijela svijeta. Pri preuzimanju prilagodljivih podatkovnih datoteka korisnicima se nude brojne mogućnosti: mogu preuzeti informacije iz više od jednog kruga istraživanja te za više zemalja. Podatkovne datoteke mogu se preuzeti u više formata. Čarobnjak za podatke ESS-a omogućuje korisnicima da odaberu koje varijable da uključe u vlastiti prilagođeni skup podataka.

Višerazinsko preuzimanje ESS podataka omogućuje dodavanje informacija o zemljama i nekoliko regionalnih razina sudionicima. To je djelomično financirano Descartes nagradom za izvrsnost u

SADRŽAJ

znanstvenim suradnim istraživanjima, dodijeljenom ESS-u 2005. godine.

Interna analiza Google Znalca je u razdoblju od 2003. do 2015. pronašla da se 3.104 engleskih znanstvenih članaka, knjiga, poglavlja, konferencijskih radova ili radnih dokumenata pozivalo na ESS.

Cilj ESS-a je povećati vidljivost i doseg podataka o društvenim promjenama u znanstvenoj zajednici, među tvorcima politika i u široj javnosti.


EUROPSKO DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE ERIC

POVIJESTEuropsko društveno istraživanje (European Social Survey – ESS) je znanstveno utemeljeno međudržavno opće društveno istraživanje koje se provodi diljem Europe od 2002. godine. Svake dvije godine u domovima ljudi provode se intervjui licem-u-lice, s novoizabranim međunarodnim uzorcima svih ljudi starijih od 15 godina koji žive unutar zemlje.

Inicijativa za razvoj ESS-a započela je 1995. godine unutar Stalnog odbora za društvene znanosti Europske znanstvene zaklade (European Science Foundation – ESF). Odbori pod vodstvom prof. Sir Rogera Jowella iz Ujedinjenog Kraljevstva i prof. Maxa Kassea iz Njemačke osnovani su kako bi proizveli okvirni plan ESS-a.

Uz pomoć dr. Johna Smitha iz ESF-a, to je pružilo temelj za odluku ESF-a o početku razvoja ESS projekta. Sir Roger Jowell zamoljen je da okupi temeljni tim i da podnese zahtjev za središnje financiranje Europskoj komisiji s kojim će se uskladiti zemlje sudionice. Taj zahtjev bio je uspješan i prvi krug ESS-a započet je 2001. godine, s početkom terenskog rada u 2002. godini.

Istraživanje je mjerilo stavove, uvjerenja i obrasce ponašanja različitih populacija u više od trideset nacija. Glavni ciljevi ESS-a su:

• Prikazati stabilnost i promjenu u društvenoj strukturi, uvjetima i stavovima u Europi te interpretirati kako se europska društvena, politička i moralna struktura mijenja;

• Postizanje i širenje viših standarda strogosti u međudržavnim istraživanjima u društvenim znanostima, uključujući, primjerice, oblikovanje upitnika i njegovo pred-testiranje, uzorkovanje, prikupljanje podataka, smanjenje pristranosti te pouzdanost pitanja;

• Uvođenje čvrstih pokazatelja nacionalnog napretka, temeljenih na percepcijama i procjenama građana o ključnim aspektima njihovih društava;

• Organizirati i olakšati uvježbavanje europskih društvenih istraživača u komparativnom kvantitativnom mjerenju i analizi;

• Povećati vidljivosti i doseg podataka o društvenim promjenama u znanstvenoj zajednici, među tvorcima politika i u široj javnosti.

2005. godine, ESS je bio prvi društveno-znanstveni projekt koji je osvojio godišnju nagradu Descartes za izvrsnost u znanstvenom suradnom istraživanju. Nagrada Descartes dodijeljena je od strane Europske Unije transnacionalnom timu koji je ostvario iznimne znanstvene ili tehnološke rezultate kroz suradno istraživanje.

ŠTO JE EUROPSKO DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE?

Nakon zahtjeva Europskoj komisiji koju je podnijelo Ujedinjeno Kraljevstvo u ime ukupno 15 zemalja, ESS-u je u studenom 2013. godine dodijeljen status Konzorcija europskih istraživačkih infrastruktura (European Research Infrastructure Consortium – ERIC). ERIC je u potpunosti priznat pravni entitet prema zakonu Europske Unije.

U ožujku 2016. godine Europsko društveno istraživanje ERIC priznato je od strane Europskog strateškog foruma za istraživačku infrastrukturu (European Strategy Forum on Research Infrastructures – ESFRI) kao ESFRI orijentir. Ova objava je bila značajno postignuće za ESS ERIC, odražavajući zrelost infrastrukture.

ESFRI je strateški instrument Europske Unije za razvoj znanstvene integracije Europe i jačanje njezina međunarodnog dosega. ESS je bio prethodno uključen u ESFRI smjernice u 2006., 2008. i 2010. godini. Smjernice identificiraju istraživačke infrastrukture od paneuropskog interesa, koje odgovaraju dugoročnim potrebama europskih istraživačkih zajednica i pokrivaju sva znanstvena područja.

ESFRI orijentiri su istraživačke infrastrukture koje su uspostavljene ili su započele uspostavu u prethodnim stadijima ESFRI smjernica. Samo visokokvalitetnim i utemeljenim istraživačkim infrastrukturama dodijeljen je status ESFRI orijentira – koji pomaže osigurati da i dalje budu prepoznate od nacionalnih vlada.

31

3435

33

32

30

29

22

28

23

23

2421

19

17

15

14

13

12

11

10

9

8

76

516

4

3

2

18

1

20

26

25

27

36

8 KRUGOVA 1 Belgija 2 Finska 3 Francuska 4 Njemačka 5 Mađarska 6 Irska 7 Nizozemska 8 Norveška 9 Poljska 10 Portugal11 Slovenija12 Španjolska13 Švedska14 Švicarska15 Ujedinjeno

Kraljevstvo

7 KRUGOVA16 Austrija 17 Češka Republika18 Danska19 Estonija

6 KRUGOVA20 Izrael21 Slovačka

5 KRUGOVA22 Litva23 Rusija24 Ukrajina

4 KRUGA 25 Bugarska26 Cipar27 Grčka28 Italija

3 KRUGA 29 Island30 Latvija

2 KRUGA 31 Hrvatska32 Luksemburg33 Rumunjska34 Turska

1 KRUG35 Albanija36 Kosovo

ESS ZEMLJE SUDIONICERounds 1-8

8 www.europeansocialsurvey.org Europsko Društveno Istraživanje ERIC 9

OPERATIVNE AKTIVNOSTI

Kao što je navedeno u ESS ERIC statutu, svaka zemlja mora imenovati nacionalnog predstavnika koji će prisustvovati Skupštini članova. Odabrani nacionalni predstavnik imati će punu ovlast glasati o svim pitanjima iznesenim tijekom Skupštine članova.

Svaka zemlja također mora imenovati nacionalnog koordinatora. Ključne uloge nacionalnog koordinatora su koordinacija ESS ERIC aktivnosti na nacionalnoj razini i osiguravanje usklađenosti sa specifikacijama koje izdaje direktor, kada je potrebno. Oni također pridonose raspravi o ESS metodologiji i konstrukciji upitnika.

Nacionalni koordinator ima punu odgovornost za provođenje terenskog rada istraživanja. To može obaviti vanjski isporučitelj, no ukupna odgovornost za terenski rad je na njemu.

STRUKTURA I UPRAVLJANJE

Statut ESS ERIC-a detaljno opisuje svoje upravljanje i detalje financiranja. ESS ERIC-om upravlja Skupština članova koja imenuje direktora. Članove Skupštine članova predstavlja nacionalni predstavnik.

Sadašnji predsjednik Skupštine članova je prof. Michael Breen iz Mary Immaculate College, Sveučilište u Limericku, Irska. Zamjenik predsjedatelja je prof. Algis Krupavičius iz Vytautas Magnus Sveučilišta u Kaunasu, Litva.

Središnji ured ESS ERIC-a nalazi se u Školi za umjetnost i društvene znanosti, na Gradskom Sveučilištu London. To je prvi ERIC kojem je domaćin Ujedinjeno Kraljevstvo.

Direktora dr. Roryja Fitzgeralda i njegov tim u ESS ERIC središnjem uredu u Gradskom Sveučilištu London u osmišljavanju i provedbi ESS ERIC Radnog programa podržava šest drugih institucija koje zajedno čine temeljni znanstveni tim (Core Scientific Team – CST). One su:

• GESIS –Institut za društvene znanosti iz Leibniza (Njemačka)

• Katholieke Universiteit Leuven (Belgija)• NSD – Norveški centar za istraživačke

podatke (Norveška)• SCP – Nizozemski institut za društvena

istraživanja (Nizozemska)• Universitat Pompeu Fabra (Španjolska)• Sveučilište u Ljubljani (Slovenija)

Zamjenici direktora nalaze se u četiri institucije:• Zamjenik direktora u središnjem uredu:

Dr. Eric Harrison, ESS ERIC središnji ured, Gradsko sveučilište London

• Znanstveni zamjenik direktora: Dr. Angelika Scheuer, GESIS, Mannheim, Njemačka

• Metodološki zamjenik direktora: Dr. Ineke Stoop, SCP, Hag, Nizozemska

• Strateški zamjenik direktora: Bjørn Henrichsen, NSD, Bergen, Norveška

Skupština članova imenuje neovisnog predsjednika (koji nije član) čiji mandat traje četiri godine (uz mogućnost produljenja). Zamjenik predsjednika imenuje se među nacionalnim predstavnicima koji prisustvuju Skupštini članova na period od četiri godine.

Skupština članova sastaje se najmanje dvaput godišnje i ima tri stalna odbora: Znanstveni savjetodavni odbor (Scientific Advisory Board – SAB), Savjetodavni odbor o metodologiji (Methods Advisory Board – MAB) i Financijski odbor (Finance Committee – FINCOM).

Ustanova domaćin je Gradsko sveučilište London, nakon kratkog početnog razdoblja u kojem su to bila NatCen društvena istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, a to uređenje periodički razmatra Skupština članova svake četiri godine.

Direktor ESS ERIC-a također saziva Forum nacionalnih koordinatora, kojem prisustvuju nacionalni koordinatori koje su imenovali ESS ERIC članovi ili promatrači zajedno s temeljnim znanstvenim timom.

ESS ERIC je potpisnik Deklaracije o etici Međunarodnog statističkog instituta (International Statistical Institute – ISI), koje se trebaju pridržavati sve istraživačke agencije koje provode prikupljanje podataka, uz bilo koje postojeće nacionalne obaveze koje imaju.


PRIDRUŽIVANJE EUROPSKOM DRUŠTVENOM ISTRAŽIVANJU ERIC I FINANCIJSKI PODACI

AFILIJACIJA ZEMALJA ESS ERIC-U

Afilijacija zemalja ESS ERIC-u definirana je u tri kategorije: članice, promatrači i gostujuće zemlje.

Članice imaju puno prava glasanja na Skupštini članova i pravno su odgovorne ERIC-u. One imaju dugoročnu obvezu prema ESS ERIC-u, ali mogu povući članstvo davanjem dvogodišnje najave Skupštini članova, koja mora biti predana prije kraja razdoblja dvogodišnjeg ciklusa istraživanja.

Zemlje-promatrači se primaju u ESS ERIC na razdoblje od četiri godine, no nemaju pravo glasanja i nisu pravno odgovorne ESS ERIC-u. Da bi ostale promatrači, trebaju podnijeti zahtjev za produljenje Skupštini članova.

Gostujuće zemlje se primaju u ESS ERIC na razdoblje od dvije godine (jedan krug). Kao i promatrači, nemaju pravo glasa niti su pravno odgovorne ERIC-u.

TROŠKOVI TERENSKOG RADA, NACIONALNA KOORDINACIJA I DOPRINOS ZEMLJESve članice, promatrači i gostujuće zemlje trebaju provesti dvogodišnja ESS istraživanja o svom trošku, u skladu s ESS specifikacijama distribuiranim za svaki krug. Nacionalni koordinator je ključni informator za ove troškove. U njegovoj odsutnosti potencijalni financijer mora konzultirati relevantne znanstvenike kako bi procijenio troškove.

Sve zemlje sudionice također su dužne doprinijeti troškovima središnje koordinacije ESS ERIC. Ovaj doprinos sastoji se od minimalnog doprinosa za sve zemlje i, za bogatije zemlje, dodatnog troška, izračunatog u odnosu na BDP svake zemlje. Štoviše, značajan dodatni financijski doprinos daje zemlja domaćin, Ujedinjeno Kraljevstvo.

Središnji proračun za ESS-ov radni program tijekom 9. kruga biti će 2.538.405 € za 2017.-2018. financijsku godinu i 2.563.789 € u 2018.-2019.

Tablica u nastavku prikazuje doprinose zemalja za zemlje članice i promatrače koje sudjeluju u devetom (2017.-2019.) i desetom (2019.-2021.) krugu.

Gostujuće zemlje trebaju doprinijeti kao da su članice, stoga od statusa gostujuće zemlje

ZEMLJA 2017-2018(€)

2018-2019(€)

2019-2020(€)

2020-2021(€)

Ujedinjeno Kraljevstvo 764.909 764.909 764.909 764.909

Austrija 61.447 62.204 62.968 63.741

Belgija 69.831 70.749 71.675 72.611

Češka Republika 41.033 41.399 41.770 42.144

Estonija 21.855 21.855 21.855 21.855

Finska 46.509 46.981 47.457 47.938

Francuska 278.671 283.581 288.541 293.551

Njemačka 371.913 378.607 385.368 392.197

Mađarska 21.855 21.855 21.855 21.855

Irska 46.664 47.138 47.617 48.101

Italija 216.120 219.834 223.586 227.376

Litva 21.855 21.855 21.855 21.855

Nizozemska 101.340 102.859 104.395 105.945

Norveška 66.671 67.528 68.393 69.268

Poljska 71.089 72.031 72.981 73.942

Portugal 42.712 43.110 43.513 43.920

Slovenija 21.855 21.855 21.855 21.855

Švedska 74.328 75.332 76.345 77.369

Švicarska 87.386 88.639 89.905 91.183

Gosti 110.365 111.469 112.584 113.710

Ukupno 2.538.405 2.563.789 2.589.427 2.615.321

nema financijske koristi. Ukupni prihod od gostujućih zemalja doprinosi središnjem proračunu. Status gostujućih omogućuje zemljama da se pridruže jednom krugu i ostvare korist od iskustva, što u idealnom slučaju vodi prema budućem članstvu.

Sredstva se također koriste za promicanje korištenja podataka, kao i osiguravanje da ESS ostane na čelu metodološkog razvoja.

Prednosti pridruživanja ESS ERIC-u su višestruke. Svaka zemlja dobiva punu podršku temeljnog znanstvenog tima, koji djeluje iz sedam zemalja diljem Europe, u pripremi za terenski rad kao i pružanje pomoći tijekom prikupljanja podataka. Osim toga, temeljni znanstveni tim pomaže u provjeravanju kvalitete podataka, kao i u pažljivom sastavljanju jedinstvene međunarodne podatkovne datoteke i pripremi podataka za buduće korištenje.

Znanstvenici diljem Europe sudjeluju u SAB, MAB i Forumu nacionalnih koordinatora, dajući aktivan doprinos stalnom razvoju infrastrukture, što dovodi do visoko kvalitetnog oblikovanja kako je opisano u 5. poglavlju i dostupnosti podataka i nalaza kako je opisano drugdje u ovoj brošuri.

Prema našem mišljenju, financijski izvještaji nepristrano prikazuju, u svim materijalno značajnim aspektima, financijski položaj Konzorcija na dan 21. svibnja 2015. godine, kao i financijske rezultate za prethodnu godinu, sukladno Standardima financijskog izvještavanja za manje entitete (na snazi od travnja 2015.)

Izvješće o revizijiGrant Thornton UK LLP, 21. prosinca 2015.


POSTUPCI PRIJAVE ZA SUDJELOVANJE

Za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje u ESS ERIC-u, prijave za članstvo u pisanom obliku trebaju biti upućene predsjedniku Skupštine članova, uz kopiju direktoru.

Potencijalne nove članice u pismu trebaju objasniti kako namjeravaju doprinijeti ciljevima i aktivnostima opisanima u članku 2, te kako će ispuniti obveze koje su potrebne za sudjelovanje.

Podnositelji zahtjeva trebaju objasniti kako će ispuniti zahtjev za provođenjem istraživanja u svojoj zemlji o svom trošku i prema specifikacijama koje je odredio direktor i s kojima se složila Skupština članova. Predložak se može dobiti od Ureda direktora.

Nakon što je primljeno pismo od podnositelja zahtjeva, Skupština članova će na temelju jednostavnog većinskog glasanja donijeti odluku može li nova zemlja biti uključena. Svaku prijavu treba odobriti relevantno ministarstvo zemlje, iako privatna poduzeća ponekad financiraju sudjelovanje zemalja s gostujućim statusom.

Postupak podnošenja zahtjeva za sudjelovanje u statusu gostujuće zemlje je sličan i opisan je u dokumentu koji je dostupan na zahtjev.

REVIZIJA ESS ERIC RAČUNA

Računi ESS ERIC-a su profesionalno i nezavisno revidirani.

Konačni obračun prihoda i troškova za godinu koja je završila 31. svibnja 2015.

1. lipnja 2014. do 31.

svibnja 2015. €

1. lipnja 2014. do 31.

svibnja 2015. €

Ponovno izraženo*

PRIHOD 2.714.720 1.171.275

Izravni troškovi (2.696.973) (1.161.917)

BRUTO TROŠKOVI 17.1747 9.358

Administrativni troškovi (17.747) (9.358)

REZULTAT ZA FINANCIJSKU GODINU

- -

BILANCE NA DAN 31. SVIBNJA 2015.

2015 2014

€ € € €

Ponovno izraženo*

TEKUĆA IMOVINA

Dužnici 22.581 619.091

Gotovina u banci 3.024.895 1.233.288

3.047.476 1.852.379

VJEROVNICI: iznosi koji dospijevaju u roku od jedne godine

(3.047.476) (1.852.379)

NETO SREDSTVA - -

KRATKOTRAJNE IMOVINE

- -

REZERVE

Akumulirani rezultat - -

Konačni obračun prihoda i troškova

- -

UKUPNE REZERVE - -

U 9. krugu novi modul će promatrati pravdu i poštenje u kontekstu prihoda sudionika kako bi se pomoglo utvrditi na koji način se Europa nosi s rastućom nejednakošću.


DVOGODIŠNJE MEĐUDRŽAVNO DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE VISOKE KVALITETE

METODOLOŠKA STROGOST

Dijeljenjem središnjih troškova koordinacije ESS-a i pokrivanjem vlastitih nacionalnih troškova, svaka ESS ERIC sudionica dobiva pristup visokokvalitetnim komparativnim podacima koji pomažu staviti u kontekst njihove vlastite nacionalne podatke.

Visokokvalitetna metodologija i prikupljanje podataka čine ESS skupljim od manje strogih istraživanja. Postoji nekoliko razloga koji opravdavaju ovo ulaganje:

1. Kako bi se mogle usporediti zemlje nužno je osmisliti i implementirati istraživanje na ekvivalentan način. U suprotnom razlike između zemalja mogu biti odraz metodoloških, a ne postojanja stvarnih razlika.

2. Budući da znanstvenici iz područja društvenih znanosti često koriste manje znanstvene ali jeftinije metode, nužno je imati visokokvalitetne referentne podatke. Za znanstvenike koji se bave društvenim znanostima ESS ima tu ulogu, djelujući kao zlatni standard izvora podataka. ESS nije ispitivanje javnog mnijenja provedeno korištenjem neznanstvenih metoda tijekom kratkog vremenskog razdoblja i ne treba se uspoređivati s njim u smislu troškova ili metoda.

3. Alternative podacima dobivenim ovim istraživanjem, poput administrativnih, transakcijskih i podataka s društvenih medija ne mogu se prilagoditi teorijskim

istraživačkim pitanjima, ograničavajući akademsku strogost bilo kakve analize.

4. Alternative podacima dobivenim ovim istraživanjem navedene u točki 3 su rijetko dostupne u istoj mjeri ili formatu na međudržavnoj razini, sprječavajući njihovu korisnost za komparativni rad. Također, postoji malo izvora alternativnih podataka koji pokrivaju ESS-ovu usmjerenost na stavove.

ESS stoga koristi i razvija najbolje prakse i znanstveno utemeljene metode koje su potrebne za produkciju visokokvalitetnih rezultata na koje se društveni znanstvenici oslanjaju.

Upitnici u svakom krugu obuhvaćaju širok raspon tema koje prodiru u ključna pitanja s kojima se suočava suvremena Europa. Primjena upitnika traje u prosjeku sat vremena na britanskom engleskom jeziku, no može trajati nešto dulje u drugim

zemljama. Od 9. kruga sve zemlje obvezne su primjenjivati upitnik koristeći računalno potpomognuto intervjuiranje. Alternativni načini prikupljanja podataka nisu dozvoljeni budući da miješanje načina prikupljanja podataka može ozbiljno narušiti usporedivost između zemalja i tijekom vremena.

Razvijen od strane vodećih europskih stručnjaka za područje, upitnik kombinira kontinuitet s promjenom putem konzistentnog temeljnog modula i serije rotirajućih modula – odabranih putem natječaja u cijeloj Europi.

Temeljni modul:ESS je ponajprije osmišljen kao vremenska serija koja bi mogla pratiti promjene u stavovima i vrijednostima diljem Europe. Zbog toga je u upitnik uključen jedan temeljni modul koji sadrži čestice koje mjere širok raspon tema od trajnog interesa za društvene znanosti, kao i najopsežniji skup socio-strukturalnih ('pozadinskih') varijabli u odnosu na bilo koje međudržavno opće

društveno istraživanje. Točan broj čestica može se mijenjati iz kruga u krug, no svako pitanje ima jedinstveni naziv varijable kako bi se pomoglo korisnicima koji rade s podacima tijekom vremena.

Rotirajući moduli:U svakom krugu ESS-a odabiru se međunarodni timovi istraživača kako bi doprinijeli oblikovanju dvaju rotirajućih modula upitnika. Rotirajući moduli odabiru se nakon Poziva za dostavu prijedloga objavljenog u Službenom listu Europske Unije (Official Journal of the European Union – OJEU) i brojnim medijima. Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti zahtjev za 'nove' module, a, od 2010. godine, također i za ponavljanjem modula. Kreiranje i pred-testiranje modula je intenzivno i odvija se tijekom razdoblja od 19 mjeseci.

Za 9. krug ESS-a (2018.) odabrana su dva modula. 'Životna razdoblja' je ponavljajući modul koji ispituje percepcije tijeka života i stavove prema ključnim trenutcima unutar njega. Njegov nacrt uključuje i pitanja postavljena na dva različita načina koji omogućuje analizu rodnih razlika u perspektivama. Primijenjen je u 3. krugu (2006.), a uspješnu prijavu za ponavljanjem modula vodio je prvotni podnositelj, prof. Francesco Billari, Sveučilište u Bocconi, Milano, Italija.

'Pravda i poštenje u Europi' je odgovor na znatan porast nejednakosti u posljednjim desetljećima putem ispitivanja višestrukih dimenzija pravde, radeći distinkciju između, primjerice: distributivne i proceduralne pravde, refleksivne i ne-refleksivne evaluacije pravde te djelokruga i rokova pravde. Novi modul će promatrati pravdu i poštenje u kontekstu prihoda sudionika kako bi se pomoglo utvrditi na koji način se Europa nosi s rastućom nejednakošću. Biti će uključen po prvi puta, nakon podnošenja prijave koju je vodio prof. Stefan Liebeg s Odsjeka za sociologiju Sveučilišta u Bielefeldu, Njemačka.

Rotirajući moduli sada su podvrgnuti stručnoj recenziji, primjedbama nacionalnih timova, spoznajnom intervjuiranju u više zemalja, etapama kvantitativnog pred-testiranja i naprednom prevođenju.

Poziv timovima za oblikovanje pitanja modula

PrijevodRazvoj izvornog upitnika

Specifikacije istraživanja

Prikupljanje podataka

Praćenje nacionalnih konteksta

Oblikovanje uzorka

Procjena kvalitete podataka

Obrada i arhiviranje podataka

Dostupnost podataka i

dokumentacije

ESS koristi timski pristup prevođenju koji uključuje nekoliko faza recenzije, odlučivanja, pred-testiranja i dokumentacije.


TESTNI UPITNIKESS uključuje skup eksperimenata u svakom krugu kako bi evaluirao pouzdanost i valjanost ESS pitanja. Ovi eksperimenti s višestrukim osobinama i metodama također su korišteni za popunjavanje baze podataka prediktora kvalitete istraživanja (Survey Quality Predictor – SQP) koja pomaže kreatorima upitnika predvidjeti pouzdanost i valjanost skice čestica upitnika prije primjene na terenu.

PRIJEVOD U međudržavnim istraživanjima u kojima se prikupljanje podataka provodi na različitim jezicima, ključno je da je prijevod doveden do najviše moguće kvalitete.

Riječi i fraze kao što su 'demokracija', 'društveni život' ili 'ujedinjenje' mogu značiti različite stvari različitim ljudima u različito vrijeme u različitim zemljama. ESS dodaje bilješke svom izvornom upitniku u pokušaju da osigura da prijevod koji prenosi isto značenje može biti korišten u svim zemljama.

ESS koristi timski pristup prevođenju koji uključuje nekoliko faza recenzije, odlučivanja, pred-testiranja i dokumentacije. Kako bi se osiguralo da je istraživanje potpuno reprezentativno za svaku zemlju, upitnik se prevodi na svaki jezik koji kao prvi jezik govori više od 5 posto populacije svake zemlje.

ESS teži postizanju načela ekvivalentnosti po pitanju svojih prijevoda. Postupci prijevoda ESS-a vođeni su zahtjevima navedenim u Specifikaciji za zemlje sudionice i sljedećim ključnim principima:

• Izvorni ESS upitnik kreiran je na britanskom engleskom jeziku uzimajući u obzir kako će biti preveden. Svaki nacionalni tim prevodi ga na jedan ili više ciljanih jezika.

• ESS slijedi TRAPD metodologiju – prijevod, recenzija, odlučivanje, pred-testiranje i dokumentacija (Translation, Review, Adjudication, Pretesting, Documentation).

• Svi nacionalni timovi dobivaju detaljne Smjernice za prevođenje i kontrolnu listu kvalitete prijevoda koja opisuje postupke koje treba slijediti

• Nakon prevođenja, odabrane čestice podliježu dvama inovativnima dodatnim koracima – verifikaciji i kodiranju u prediktoru kvalitete istraživanja (SQP).

• Svi prevedeni upitnici moraju biti pred-testirani nakon završetka verifikacije i SQP kodiranja.

Proces prevođenja ESS-a nadgleda ESS-ov prevodilački tim, uz pomoć Panela stručnjaka za prevođenje (Translation Expert Panel – TEP). Uloga Povjerenstva je savjetovanje ESS-a o pitanjima koja se odnose na prijevod. To se odnosi i na opće strategije prijevoda ESS-a i na specifična pitanja za koja je ESS-ovom prevodilačkom timu i/ili ESS-ovom temeljnom znanstvenom timu potrebna vanjska stručnost. Povjerenstvo održava sastanke, obično jednom tijekom svakog kruga ESS-a te u međuvremenu daje stručne primjedbe kada je potrebno.

Europsko društveno istraživanje čini svoje podatke slobodno dostupnima svima za nekomercijalnu upotrebu.


UZORKOVANJE Cilj strategije uzorkovanja ESS-a je izrada i implementacija izvedivih i ekvivalentnih planova uzorkovanja u svim zemljama sudionicama. Uzorkovanje je u ESS-u vođeno zahtjevima navedenim u Specifikaciji za zemlje sudionice i sljedećim ključnim principima:

• Uzorci u svakoj zemlji moraju biti reprezentativni za sve osobe u dobi od 15 i više godina (bez gornje granice dobi) koje žive u privatnim kućanstvima, bez obzira na njihovu nacionalnost, državljanstvo ili jezik

• Pojedinci se u svakoj fazi odabiru strogo slučajnim probabilističkim metodama

• Mogu biti korišteni okviri uzorkovanja pojedinaca, kućanstava i adresa

• Sve zemlje moraju ciljati minimalno na 'efektivnu postignutu veličinu uzorka' od 1.500, odnosno 800 u zemljama s ESS populacijom manjom od 2 milijuna, kad se uzmu u obzir učinci nacrta

• Kvotno uzorkovanje nije dozvoljeno u niti jednoj fazi

• Zamjena kućanstava ili pojedinaca koji se nisu odazvali (bez obzira je li riječ o odbijanju, nemogućnosti kontaktiranja ili nedostupnosti) nije dozvoljena u niti jednoj fazi.

Svaki nacionalni koordinacijski tim odgovoran je za identifikaciju (ili generiranje) primjerenog okvira uzorkovanja i stvaranje nacrta uzorka prikladnog za implementaciju u svojoj zemlji. U tom zadatku ih podržava član ESS Povjerenstva stručnjaka za uzorkovanje i ponderiranje koji je zadužen da im pomogne.

UVJEŽBAVANJE ANKETARA ESS-ovi anketari moraju biti uvježbani (specifično za zadatke) i upućeni (specifično za projekt). Temeljni znanstveni tim pruža niz unaprijed strukturiranih slajdova i srodnih materijala koji se koriste kao osnova pri sesijama davanja uputa.

Upućivanje je različito od uvježbavanja po tome što je specifično za projekt, tj. opisuje ESS projekt, ESS upitnik i ESS pravila. Svi anketari moraju biti osobno upućeni od strane nacionalnog koordinatora ili istraživačke agencije nakon što su angažirani za krug istraživanja i prije izvršenja svog zadatka. Upućivanje mora detaljno pokriti način kodiranja opaženih podataka, kako slijediti obrasce za kontakt te kako slijediti postupke odabira sudionika (ako je primjenjivo).

PRAĆENJE MEDIJSKIH TVRDNJIDogađaji mogu intenzivno utjecati na stavove i percepcije kratkoročno i dugoročno. Jedan teroristički čin može, primjerice, promijeniti kontekst reakcija ljudi na niz tema, što može utjecati na odgovore iz različitih zemalja.

ESS nacionalni koordinatori prate i bilježe političke tvrdnje koje se odražavaju u ključnim medijskim izvješćima u svakoj zemlji tijekom provedbe terenskog rada. Ovo pomaže osigurati da aktualni i budući analitičari podataka budu svjesni nacionalnog konteksta u kojem se odgovara na pitanja. To je osobito važno ako nacionalni događaji imaju privremeni učinak na dane odgovore.

PRIPREMA I POLAGANJE PODATAKAKao jedinstven kvantitativni izvor podataka o stabilnim kao i promjenjivim europskim stavovima, Europsko društveno istraživanje čini svoje podatke slobodno dostupnim svima za nekomercijalnu upotrebu.

Pristup ESS podatkovnim datotekama, od kojih svaka obuhvaća preko 20 zemalja i uključuje više od 350.000 intervjua licem-u-lice diljem Europe, na raspolaganju je putem ESS internetske stranice. Vrlo prilagođena korisniku, ona korisnicima podataka nudi mogućnosti provođenja jednostavnih analiza online te preuzimanja cijelih ili dijelova podatkovnih datoteka za detaljniju ili kompleksniju analizu.

Period ESS terenskog rada trajat će najmanje mjesec dana unutar četvero-mjesečnog razdoblja, obično između rujna i prosinca u kalendarskoj godini. Odgovornost nacionalnog koordinacijskog tima je provesti terenski rad te položiti podatke u ESS-ov arhiv podataka po završetku terenskog rada.

Nema ograničenja pristupa niti povlaštenih aranžmana za određene korisnike. Stoga znanstvenici, novinari, istraživači, opća javnost te oni najintimnije uključeni u vođenje projekta svi imaju jednak i istovremen pristup nalazima svakoga kruga. Osim toga, imaju pristup tehničkom izvješću i popratnim podacima koji opisuju i objašnjavaju sve aspekte projekta. Međutim, komercijalna upotreba podataka generalno nije dopuštena.


BOGAT ALAT ZA ZNANSTVENE STUDIJE, OBRAZOVANJE I UVJEŽBAVANJE

ESS EDUNET ZA E-UČENJE

Internetski vodič za obuku, ESS EduNet, dostupan je kao pomoć korisnicima kako bi iskoristili podatke preko jednostavne deskriptivne statistike.

Alat za e-učenje posebno je razvijen za korištenje u visokom obrazovanju. On pruža praktične primjere i vježbe osmišljene da vode korisnika kroz istraživački proces, od teorijskog problema do interpretacije statistički rezultata.

EduNet stvoren je kako bi se implementirao društveno-znanstveni laboratorij u kojem se teorijska pitanja mogu istražiti korištenjem visokokvalitetnih empirijskih podataka.

Dostupno je nekoliko tema, koje pokrivaju pogreške mjerenja; višerazinske modele; imigraciju; ponderiranje ESS-a; dobrobit; obitelj, rod i posao; regresiju; ljudske vrijednosti; društveno i političko povjerenje i modeliranje latentnih varijabli. Prateći podaci su isječci iz ESS-a dostupni za online analizu ili preuzimanje. Ti isječci posebno su pripremljeni za obrađene teme.

STATISTIKE REGISTRIRANIH KORISNIKA ESS ERIC je glavno europsko postrojenje koje nudi pristup stalno rastućem skupu podataka o društvenim stavovima i ponašanjima Europljana.

ESS ERIC dokumentira korištenje ESS podataka od pokretanja prvog kruga ESS-a 2002. godine do danas. Promatraju se dvije skupine korisnika:

• "Registrirani korisnici" – registrirani na ESS-ovoj internetskoj stranici te stoga ispunjavaju uvjete za korištenje ESS podataka

• "Preuzimatelji ESS podataka" – registrirani korisnici koji su barem jednom preuzeli ESS podatke

Postoji 104.729 registriranih korisnika i ESS podaci su preuzeti 72.920 puta (ožujak 2017.).

Registrirani korisnici i preuzimatelji ESS podataka razvrstani su prema zemlji, tipu korisnika (fakultetski djelatnici, studenti itd.) i prema tipu podataka (krug ESS-a, kumulativni podaci i višerazinski podaci). Daljnje informacije mogu se pronaći na ESS ERIC internetskoj stranici.

Korištenje ili preuzimanje podataka dovelo je do objavljivanja 3.140 znanstvenih članaka, knjiga, poglavlja, konferencijskih radova ili radnih dokumenata na engleskom jeziku od 2003. do 2015. To uključuje 1.439 znanstvenih članaka, 618 konferencijskih radova, 493 knjige i poglavlja te dodatnih 415 radnih dokumenata. Od 3.140 publikacija, 2.615 ih je bilo na temu iz područja istraživanja, a 525 ih je bilo metodoloških.

U ovom vremenu temeljenom na podacima, opremanje sljedeće generacije podatkovnom pismenošću ključnije je nego ikad prije. ESS podaci su stoga važan resurs za obrazovanje društvenih znanstvenika budućnosti. Korištenjem podataka iz ESS-a, mlađi društveni znanstvenici mogu biti opremljeni analitičkim i komunikacijskim vještinama ključnim za karijeru u brojnim industrijama. Ponovljena kros-sekcijska istraživanja kao što je ESS pribavljaju tvorcima politika sutrašnjice podatke potrebne za razvoj vještina potrebnih za bolje razumijevanje njihova društva za dobrobit sviju.

U zemljama bez razvijenih podatkovnih infrastruktura, ESS pruža nacionalno značajan, a usporediv izvor podataka koji privlači tisuće korisnika diljem Europe. Dok neki nastavljaju biti društveni znanstvenici, mnogi drugi prenose te vještine upravljanja podacima u druga polja i karijere. ESS pruža alat za podučavanje vještinama upravljanja podacima kako bi pomogao opremiti sljedeću generaciju za doba temeljeno na podacima.

Alat uključuje animirane videozapise koji interaktivno odgovaraju na često postavljana pitanja.

TEČAJEVI UVJEŽBAVANJA ESS-ovi tečajevi uvježbavanja usredotočeni su na ključne aspekte tijeka istraživanja iz komparativne, međudržavne perspektive. Specifičan cilj je opremiti istraživače vještinama i znanjem koje im je potrebno da unaprijede strogost i ekvivalentnost međudržavnih istraživanja u europskom kontekstu.

Sesije uvježbavanja se nude osobno ili online, a odnose se na izradu upitnika za istraživanje, prijevod, prikupljanje odgovora, metodologiju i ponderiranje. Podučavaju ih stručnjaci iz područja društvenih znanosti, licem-u-lice ili putem ESS-ove internetske stranice. Trenutačno ESS ERIC pruža tečajeve u suradnji s ostalim društveno-znanstvenim infrastrukturama putem H2020 SERISS potpore (vidi www.seriss.eu).

GRAF 1 Registrirani ESS korisnici od siječnja 2005.

GRAF 2 Preuzimanja podataka godišnje

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

Siječa

nj-1

7R

ujan

-16

Svi

banj

-16

Siječa

nj-1

6R

ujan

-15

Svi

banj

-15

Siječa

nj-1

5R

ujan

-14

Svi

banj

-14

Siječa

nj-1

4R

ujan

-13

Svi

banj

-13

Siječa

nj-1

3R

ujan

-12

Svi

banj

-12

Siječa

nj-1

2R

ujan

-11

Svi

banj

-11

Siječa

nj-1

1R

ujan

-10

Svi

banj

-10

Siječa

nj-1

0R

ujan

-09

Svi

banj

-09

Siječa

nj-0

9R

ujan

-08

Svi

banj

-08

Siječa

nj-0

8R

ujan

-07

Svi

banj

-07

Siječa

nj-0

7R

ujan

-06

Svi

banj

-06

Siječa

nj-0

6R

ujan

-05

Svi

banj

-05

Siječa

nj-0

5

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

ESS BIBLIOGRAFIJA ESS bibliografija je dostupna online i sadrži informacije o mnogim publikacijama temeljenima na međudržavnom Europskom društvenom istraživanju. To uključuje analizu ESS podataka, istraživanja i opise ESS metodologije te dokumentaciju ESS-a.

Za navedene znanstvene tekstove, bibliografija pruža sve detalje o publikaciji, uključujući naslov, godinu izdavanja, autora(e) i izdavača. Bibliografija korisnicima omogućuje da doznaju je li autor(i) koristio podatke ESS-a u drugim publikacijama ili da potraže knjigu online.

Ukupan broj znanstvenih publikacija temeljenih na ESS-u nastavlja rasti zbog sadržaja ESS upitnika, standarda visoke kvalitete, gustih vremenskih serija, otvorenog pristupa i izvrsnih online alata.

Online bibliografija se periodično ažurira kako bi se osiguralo da je većina znanstvenih publikacija koje koriste ESS prijavljena te da ima mogućnost pretraživanja za sve korisnike.

Svako novo istraživanje pruža još jedan sloj točnih podataka kako bi se izvijestila akademska rasprava i europsko upravljanje.


PODACI I DOKUMENTACIJA S NEOGRANIČENIM PRISTUPOM

PODATKOVNE DATOTEKE DOSTUPNE BEZ DODATNIH TROŠKOVA ESS podaci dostupni su besplatno za nekomercijalnu upotrebu i mogu se preuzeti preko ESS-ove internetske stranice nakon kratke registracije.

Sve informacije prikupljene od 2001. godine uključene su online. Svako novo istraživanje pruža još jedan sloj točnih podataka kako bi se informirala akademska rasprava i europsko upravljanje.

Omogućuje vladama, analitičarima politika, znanstvenicima, studentima i članovima javnosti da interpretiraju kako ljudi u različitim zemljama i u različito vrijeme vide sebe i svijet oko sebe.

S ciljem razmjene najbolje prakse širom svijeta, svi ESS-ovi protokoli, metode, postupci i podaci svima su dostupni na internetskoj stranici. Sve je potpuno transparentno.

Registrirani korisnici mogu preuzeti skupove podataka ili analizirati informacije online. Korištenjem online alata pod nazivom Nesstar, može se kreirati i preuzeti prilagođena podatkovna datoteka u različitim formatima, za korištenje u SPSS-u, Stata-i, SAS-u i drugim statističkim programima. Međutim, korisnici također mogu pretraživati, pregledavati i analizirati podatke online ako ih ne odaberu preuzeti.

KUMULATIVNI I USKLAĐENI PODACI

ESS-ov Čarobnjak za kumulativne podatke omogućuje pristup kumulativnim podacima iz zemalja koje su uključene u integrirane ESS podatke u dva ili više krugova.

To znači da korisnici mogu generirati i preuzeti prilagođeni podskup ESS-ove kumulativne datoteke odabirom krugova, zemalja i varijabli. Opisi istraživanja i dokumentacija odabranih varijabli generiraju se za svaku prilagođenu podatkovnu datoteku i uključeni su u preuzimanje.

VIŠERAZINSKI I KONTEKSTUALNI PODACI Svrha ESS-ovih višerazinskih podataka je olakšati istraživačkoj zajednici razumijevanje konteksta u kojem su sudionici ESS-a živjeli u vrijeme intervjua. To znači da se ESS-ovi podaci dobiveni istraživanjem mogu nadopuniti dodatnim podacima o zemljama i regijama u kojima žive sudionici.

Nomenklatura teritorijalnih jedinica za statistiku ili Nomenklatura jedinice za teritorijalnu statistiku (Nomenclature of Units for Territorial Statistics – NUTS) je geokodni standard za referiranje na grupiranje zemalja u statističke svrhe. Razvijena je i uređena od strane Europske Unije i primjenjuje se na Europsku Uniju, Europsku udrugu za slobodnu trgovinu i zemlje kandidatkinje.

Višerazinsko preuzimanje omogućuje da se sudionicima u ESS podacima dodaju informacije o zemljama i nekoliko regionalnih razina. Varijabla specifična za pojedinu zemlju određuje u kojoj mjeri je moguće spojiti kontekstualne podatke o regijama s individualnom razinom ESS podataka.

Kontekstualne varijable prikupljaju se kako bi se rasvijetlile teme kao što su:

• Demografija i geografija• Ekonomija• Zdravlje• Obrazovanje• Kriminal• Političke institucije• Kompozitne mjere

Većina varijabli prikuplja se tijekom nekoliko godina. ESS-ovi višerazinski podaci dijelom su financirani od Descartes istraživačke nagrade dodijeljene ESS-u 2005. godine.

NALAZI IZ EUROPSKOG DRUŠTVENOG ISTRAŽIVANJA


ROTIRAJUĆI MODULI KOJI SE BAVE KLJUČNIM TEMAMA

DEMOKRACIJA I GRAĐANSKA UKLJUČENOST Europski stavovi prema demokraciji činili su dio 6. kruga istraživanja (2012.), a Građanska uključenost ispitana je tijekom 1. kruga (2002.). Obje teme bile su pokrivene kao rotirajući moduli.

Dr. Mónica Ferrin, Sveučilište u Zürichu

Rotirajući modul o demokraciji 6. kruga Europskog društvenog istraživanja pruža detaljan prikaz toga kakva Europljani misle da demokracija treba biti i kakvi misle da njihovi demokratski sustavi jesu – ili kako oni funkcioniraju. Ovo pitanje je od ključne važnosti u svjetlu navodne krize legitimiteta koju su europske demokracije pretrpjele posljednjih desetljeća. 6. krug otkriva relevantne nalaze po tom pitanju.

Kao prvo, među građanima postoji snažna predanost demokraciji, neovisno o demokratskoj kvaliteti zemlje u kojoj žive. Ne samo da Europljani smatraju da je demokracija sama po sebi dobra stvar, nego vrednuju sve idealne karakteristike demokracije, poput slobode izražavanja i odgovornosti.

Kao drugo, među Europljanima postoji zajedničko razumijevanje onoga što je bitno u demokraciji: jednakost pred zakonom te slobodni i pošteni izbori dva su bitna obilježja demokracije većini ljudi u svim europskim

zemljama. Povrh toga, neki Europljani dodaju dugi popis problema po pitanju demokracije koji zahtijevaju pažnju (od posvećivanja veće pažnje političara potrebama građana do povećanja uključenosti građana u donošenje odluka itd.). Kako se čini, najzahtjevniji građani žive u zemljama u kojima je kvaliteta demokracije niža u odnosu na europski prosjek.

Kao treće, postoji veliki jaz između onoga što Europljani očekuju od idealne demokracije i onoga što dobivaju o svojih demokratskih sustava u praksi. Iako procjene građana variraju s obzirom na dimenzije demokracije i s obzirom na zemlju, niti jedna demokracija ne dostiže ideale građana. Ovo je naročito slučaj kad je riječ o ishodima demokracije (socijalna jednakost i zaštita od siromaštva), gdje je jaz gotovo alarmantan. 6. krug pruža političarima snažan alat za razumijevanje onoga čime su građani nezadovoljni u svojim demokratskim zemljama i spoznaju izvora razočaranja.

6. krug također je koristan za identifikaciju potencijalnih nedostataka u građanskoj uključenosti budući da nalazimo povezanost između loših procjena demokratskog funkcioniranja i suzdržanosti na izborima. Doista, među ne-glasačima evaluacije različitih aspekata demokracije značajno su lošije nego među glasačima. Ovaj nalaz ima važne implikacije za proučavanje građanske uključenosti. Opskrbljuje dodatnim objašnjenjem toga zašto se ljudi suzdržavaju od glasanja koje može upozoriti europske vlade: dugotrajno nezadovoljstvo demokracijom moglo bi ne samo ugroziti demokratsku podršku u zemlji već bi – budući da je izraženije među ne-glasačima – također moglo dovesti u opasnost legitimnost odluka koje su donijeli politički predstavnici.

OBITELJ, POSAO I DOBROBIT

Pitanja koja se odnose na obitelj, posao i dobrobit uključena su u rotirajuće module tijekom 2. kruga (2004.) i 5. kruga (2010.) istraživanja.

Prof. Helen Russell, Institut ekonomskih i društvenih istraživanja, Dublin

Prof. Duncan Gallie, Nuffield College, Sveučilište u Oxfordu

Ekonomska kriza pokrenuta bankovnim neuspjesima 2008. godine bila je najteža kriza od tridesetih godina prošloga stoljeća. Prvi ponavljajući modul Europskog društvenog istraživanja (ESS) proveden je 2010. godine (5. krug) , temeljen je na skupu pitanja ESS-a o obitelji, zaposlenju i dobrobiti iz 2004. godine (2. krug). To je omogućilo direktnu usporedbu razdoblja prije krize i razdoblja u kojem je većina zemalja izašla iz recesije.

Ponavljajući modul procijenio je implikacije svakodnevnog iskustva ljudi vezanog uz njihov posao, njihove obiteljske živote i osobnu dobrobit za njihov osjećaj predanosti institucijama njihova društva. To je omogućilo procjenu je li iskustvo krize bilo slično diljem Europe, ili je bilo različito kao rezultat ozbiljnosti krize ili stupnja protekcije pružene od strane nacionalnih institucionalnih sustava. Ključni nalazi zabilježeni su za 19 zemalja za koje su do proljeća 2012. godine bili dostupni usporedivi podaci za 2004. i 2010. godinu.

Rezultati Europskog društvenog istraživanja pružaju dokaze da je ekonomska kriza imala značajne učinke na kvalitetu rada. Dovela je do smanjenja u razini obuke koju pružaju poslodavci, promjena u obrascima organizacije rada u nekoliko istočnoeuropskih zemalja, do viših razina

intenzivnog rada i do veće nesigurnosti posla. Istovremeno je potkopala socijalnu integraciju putem negativnih učinaka nesigurnosti posla na predanost mladih ljudi zaposlenju te putem potkopavanja povjerenja ljudi u politiku i njihovog zadovoljstva demokracijom.

Međutim, u mnogim je razlikama između zemalja i skupina zemalja utvrđena znatna stabilnost tijekom vremena. Nordijske zemlje su se posebice nastavile isticati pružajući daleko najvišu kvalitetu rada i najveću zaštitu od psiholoških tegoba uzrokovanih nezaposlenošću. Jasno je da institucionalni okvir država – naročito njihovi obrasci regulacije zapošljavanja i priroda stanja njihovog sustava socijalne skrbi – ima važnu ulogu u određivanju kvalitete svakodnevnih života ljudi.

Dva ESS-ova modula omogućuju nam proučavanje učinaka ekonomske krize do 2010. godine. No, to je očito daleko od završetka priče. Od 2011. godine Europa je ušla u novu fazu krize – krizu državnog duga. Ovo je vjerojatno dovelo do još većeg remećenja poslovnog i obiteljskog života ljudi, naročito u Južnoj Europi. Moglo je dovesti i do još veće polarizacije između različitih europskih regija. Također se odvila bila faza krize koju je u mnogim zemljama karakteriziralo posebno ozbiljno restrukturiranje javnog sektora, što je po svoj prilici moglo dovesti do osobito teških posljedica za žene.

Biti će važno osigurati da ESS nastavi pratiti mijenjajuće obrasce radnoga života u Europi te njihove implikacije kako za obitelj tako i za širu zajednicu.


STAVOVI PREMA IMIGRACIJI

Pitanja o imigraciji uključena su u svaki krug istraživanja. Opsežniji skup pitanja o imigraciji također je uključen u rotirajuće module za koje se teren odvio u prvom krugu (2002.) i 7. krugu (2014.).

Prof. Anthony Heath, Centar za društvena istraživanja, Sveučilište u Oxfordu

Lindsay Richards, Centar za društvena istraživanja, Sveučilište u Oxfordu

Imigracija nastavlja biti jedno od najaktualnijih i neodložnih političkih pitanja u Europi, koje birači u mnogim zemljama rangiraju visoko na političkom planu, a nove 'radikalno desne' političke stranke (poput Nacionalne fronte u Francuskoj) usmjerene su na protivljenje migracijama koje se javljaju u svim zemljama. Uz nastavak visoke razine migracija radne snage u mnoge bogate zapadnoeuropske zemlje, kao i kontinuiran pritisak za prihvaćanjem tražitelja azila iz ratnih zona diljem svijeta, ova tema teško da će u doglednoj budućnosti izgubiti svoj politički značaj.

Odgovori vladajućih na imigraciju i izbjegličku krizu dijelom proizlaze iz javnog mnijenja i straha da će glasači biti ili da već jesu razočarani liberalnim imigracijskim politikama. Međutim, stavovi javnosti imaju tendenciju biti raznolikiji nego se to često shvaća. Primjerice, u 7. krugu Europskog društvenog istraživanja utvrđeno je da je europska javnost suosjećajnija prema visokokvalificiranim migrantima nego prema niskokvalificiranim ili slabije obrazovanim migrantima te je ključnim kriterijima za prihvaćanje migranata smatrala usvajanje načina života odredišne zemlje, poznavanje jezika zemlje te radne vještine.

Podaci iz 7. kruga Europskog društvenog istraživanja pružaju još jedan izazov prevladavajućim pretpostavkama o pokretačima protuimigracijske naklonosti. Kao što sljedeći grafikon pokazuje, negativni stavovi prema imigraciji nisu neposredno vezani uz broj migranata koji pristiže u zemlju. Primjerice, Island i Švedska imaju relativno visoke stope migracije, no istovremeno su dvije zemlje koje su najnaklonije imigraciji. Pokretači protu-imigracijske naklonosti kompleksniji su nego što se to obično pretpostavlja.

Podaci iz 7. kruga ESS-a, provedenog 2014. godine, omogućuju nam provedbu temeljitog ispitivanja pokretača ovih međudržavnih razlika te promjena u protu-

imigracijskoj naklonosti tijekom vremena. Primjerice, omogućuju nam usporedbu važnosti konkurencije za poslove i smještaj sa zabrinutošću za mogućnost zemlje da asimilira migrante iz različitih vjerskih i kulturnih tradicija. Trebali bi razjasniti toplinu dobrodošlice za različite vrste migranata, poput onih iz muslimanskih zemalja, ili za one koji su izbjeglice.

GRAF 3 'Način života', jezik i vještine smatraju se važnijim imigracijskim kriterijima od vjerske, ekonomske i rasne pozadine

GRAF 4 Stope migracije ne odgovaraju stavovima prema imigraciji (zemlje su poredane od pozitivnih stavova (Švedska) prema negativnima (Češka Republika))

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Biti bijel

Kršćanskapozadina

Kvalifikacije

Imati radnevještine

Govoritijezik

Usvajanjenačina života

Iznimno važno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Iznimno nevažno

0

Šved

ska

Dans

ka

Norve

ška

Finsk

a

Poljs

ka

Njem

ačka

Švica

rska

Irska

Nizo

zems

kaIzr

ael

Špan

jolsk

aLit

va

Eston

ija

Fran

cusk

a

Belgi

ja

Slov

enija

Austr

ija

Portu

gal

Mađ

arsk

a

Češk

a Rep

ublik

a

Ujed

injen

o Kra

ljevs

tvo

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

Lošijim mjestom za život

Stopa migracije (RH-os)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 Boljim mjestom za život

Pitanje: Molim Vas, recite mi koliko svaku od sljedećih stvari smatrate važnom pri odlučivanju bi li netko tko je rođen, odgojen i živi izvan [zemlja] trebao moći doći i živjeti ovdje.Uključuje: Austriju, Belgiju, Švicarsku, Češku Republiku, Njemačku, Dansku, Estoniju, Španjolsku, Finsku, Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Mađarsku, Irsku, Izrael, Litvu, Nizozemsku, Norvešku, Poljsku, Portugal, Švedsku i Sloveniju.

Samo 7. krug ESS-a (2014./15.); korišteni ponderi za populaciju i nacrt; N = 42.000

Pitanje: Čine li [zemlja] ljudi koji dolaze iz drugih zemalja u nju živjeti lošijim ili boljim mjestom za život? 0-10 s višim rezultatom za bolje mjesto.Stope migracije su na tisuću populacije iz 2015. Izvor: CIA knjiga svjetskih činjenica

Samo 7. krug ESS-a (2014./15.)

DRUŠTVENE NEJEDNAKOSTI U ZDRAVLJUPodaci o zdravstvenim nejednakostima diljem Europe prikupljeni su u rotirajućem modulu 7. kruga (2014.)

Dr. Tim Huijts, Kraljica Marija, Sveučilište u Londonu

U 2005. godini Svjetska zdravstvena organizacija uspostavila je „Povjerenstvo za društvene odrednice zdravlja“ koje je sustavno ispitalo doprinos društvenih odrednica

nejednakosti u zdravlju unutar i između zemalja. Od objave njegova finalnog izvješća 2008. godine, različite nacionalne vlade zatražile su slična izvješća (poput Marmotova Izvješća o zdravstvenim nejednakostima u Engleskoj) kakva ima Europska Unija. Stoga je sve više prepoznata važnost društvenih odrednica zdravlja i zdravstvenih nejednakosti za zdravlje stanovništva.

Međutim, malo je toga na putu prema sveobuhvatnim paneuropskim podacima o društvenim odrednicama zdravlja, ili niza zdravstvenih ishoda. Temeljni modul ESS-a sadrži detaljne podatke o nizu društveno određenih varijabli (npr. nezaposlenost, klase zanimanja, obiteljska struktura, dimenzije socijalnog kapitala, prihod itd.), no manje

o zdravlju (izuzev samo-procjene zdravlja i ograničavajućih dugotrajnih bolesti) te uopće ne pokriva ostale ključne odrednice (poput načina života). Društvenim istraživanjima općenito nedostaju bogate informacije o zdravlju i načinima života, dok zdravstvenim istraživanjima nedostaju detaljne informacije o socijalnoj strukturi društava.

Uključivanjem rotirajućeg modula o društvenim odrednicama zdravlja u ESS usmjerili smo se na ovaj problem. Osim mjera koje su već bile prisutne u ranijim valovima ESS-a, ovaj rotirajući modul uključivao je čestice o kroničnim stanjima, indeksu tjelesne mase, korištenju i pristupačnosti zdravstvene zaštite, rizičnim ponašanjima, uvjetima rada, stanovanju, neplaćenoj skrbi te uvjetima u djetinjstvu. Vjerujemo kako bi ESS sada mogao postati ključan izvor podataka o zdravlju i odrednicama zdravlja, kako za tvorce politika, tako i za istraživače unutar komparativnog istraživanja zdravlja.

Europske vlade sve više prepoznaju da one intervencije koje pozitivno mijenjaju društvene odrednice također mogu poboljšati zdravlje i smanjiti zdravstvene nejednakosti. Međutim, sva službena izvješća istaknula su nedostatak dokaza o načinima smanjivanja zdravstvenih nejednakosti. Naravno, jedan od načina da to napravimo je provedba više eksperimentalnih evaluacija intervencija. Drugi je provođenje više „eksperimenata u prirodnim uvjetima“ postojećih politika i intervencija usporedbom različitih država.

Rotirajući modul o društvenim odrednicama zdravlja i zdravstvenih nejednakosti pomagao je u postizanju toga stvaranjem sveobuhvatnog paneuropskog skupa podataka koji uključuje širok raspon zdravstvenih ishoda i čineći ga javno dostupnim. Nakon toga je moguće usporediti utjecaj različitih uređenja europskih politika (režima politika) na zdravlje i zdravstvenu nejednakost. Dodatno, budući da modul uključuje niz validiranih ishoda psihičkog i tjelesnog zdravlja, te usporedbe će biti opsežnije i specifičnije u odnosu na prethodne koje su koristile ESS podatke.


Osim toga, modul će pomoći istraživačima da ispitaju i usporede utjecaje društvenih odrednica zdravlja, s namjerom testiranja relativnog empirijskog doprinosa različitih teorija o zdravlju i zdravstvenim nejednakostima (kulturno-bihevioralnih, materijalnih i psihosocijalnih) te kako bi on mogao varirati ovisno o zemlji i kontekstu politike.

Do sada to nije bilo moguće učiniti na paneuropskoj razini. Utvrđivanje koji model ima najveći utjecaj na različite zdravstvene ishode u različitim europskim zemljama važno je u smislu teorijskog razvoja te u smislu razmatranja prioriteta za akcijske mjere poboljšanja zdravlja stanovništva i/ili smanjivanja zdravstvenih nejednakosti. Inicijalni rezultati dostupni su u broju 6 Serije glavnih rezultata.

STAVOVI PREMA SOCIJALNOJ SKRBI U MIJENJAJUĆOJ EUROPIStavovi prema socijalnoj skrbi diljem Europe bili su uključeni u 4. krug (2008.) istraživanja i biti će ponovljeni u 8. krugu (2016.). Neka pitanja o socijalnoj skrbi uključena su u temeljni modul.

Prof. Wim van Oorschot, Centar za sociološka istraživanja, KU Leuven

U svim europskim zemljama sustav socijalne skrbi sa svojim društvenim olakšicama i uslugama tijekom posljednjih desetljeća počeo se dovoditi u pitanje. Primjerice, pojačana međunarodna ekonomska konkurencija prijeti kapacitetu preraspodjele nacionalnih sustava socijalne skrbi, dok populacija stari, novi ustroji obitelji i povećana fleksibilnost tržišta rada suočavaju sustav socijalne skrbi s novi društvenim rizicima za koje se treba pobrinuti. Međutim, sustav socijalne skrbi nije doveden u pitanje samo strukturalnim promjenama, također je u sve većoj mjeri podvrgnut ideološki utemeljenim

optužbama za podrivanje individualne autonomije i odgovornosti, oštećivanje tradicionalnih društvenih veza i slabljenje privatnih oblika solidarnosti i samo-pomoći.

Kao rezultat, u mnogim europskim zemljama vidljive su značajne reforme socijalne skrbi, iako one često poprimaju različite oblike i smjerove, u ovisnosti o nacionalnim ostavštinama i okolnostima. No, u svim slučajevima tradicionalne solidarnosti, poput onih između starijih i mlađih generacija, bogatih i siromašnih, između aktivnih i neaktivnih ljudi, pod pritiskom su. Za mnoge se solidarnost između domaćih i pridošlica pretvorila u središnje pitanje socijalne skrbi. U osnovi, kohezija europskih društava, kojoj je toliko doprinio tradicionalni oblik socijalne skrbi, postala je velik problem.

Stavovi prema socijalnoj skrbi europskih populacija imaju važnu ulogu u otvaranju ili blokiranju puta predviđenim mjerama reformi socijalne skrbi, dok također imaju snažno djelovanje na društveni legitimitet poduzetih mjera. Zbog toga je važno znati ne samo kakvi su stavovi ljudi prema današnjim raspravama

i politikama socijalne skrbi, već i što javnost misli o budućnosti svojih oblika socijalne skrbi. Moduli o stavovima o socijalnoj skrbi Europskog društvenog istraživanja osmišljeni su kako bi proizveli ovaj oblik spoznaje.

Ono što je dosad utvrđeno prvim modulom iz 2008. godine je da, primjerice, u smislu stavova prema socijalnoj skrbi čini se postoje dva europska svijeta. Na sjeverozapadu ljudi generalno odobravaju načelo preraspodjele i odgovornost sustava socijalne skrbi za dobrobit građana te pozitivno ocjenjuju način na koji se ta načela primjenjuju. Na jugu i istoku ljudi odobravaju načela, ali uglavnom su razočarani olakšicama i uslugama koje im se zapravo isporučuju.

Što se tiče općeg legitimiteta sustava socijalne skrbi, utvrđeno je da je vrlo malo Europljana kritično prema moralnim i političkim posljedicama pružanja socijalne skrbi (npr. da bi socijalna skrb mogla učiniti ljude manje odgovornima jedne za druge i za same sebe, da bi socijalna skrb mogla biti loša za radnu etiku ljudi i gospodarsku konkurentnost), već Europljani više vide

društvene prednosti pružanja socijalne skrbi (da socijalna skrb smanjuje nejednakost i potiče društveni red te da pružanje socijalne skrbi dovodi do bolje kvalitete života za mnoge).

Uzimajući u obzir ekonomske probleme, zanimljiv primjer nalaza također je i da što su gospodarska zbivanja bolja, Europljani imaju tendenciju biti više orijentirani prema socijalnoj skrbi i solidarnosti. Ili obrnuto, što možda više govori, u vremenima ekonomske oskudice, šira javnost u Europi ima tendenciju biti manje sklona uzajamnoj solidarnosti.

STAVOVI JAVNOSTI PREMA KLIMATSKIM PROMJENAMA I ENERGIJI Ovo je potpuno novi rotirajući modul uključen u 8. krug (2016.) istraživanja s terenskim radom koji se odvijao krajem 2016. i početkom 2017. godine.

Prof. Wouter Poortinga, Cardiff Sveučilište

Globalne klimatske promjene su jedna od glavnih prijetnji okolišu s kojima se svijet u ovom trenutku suočava. Načini na koje pojedinci, vlade i međunarodna zajednica reagiraju na tu prijetnju u velikoj su mjeri uvjetovani stajalištima javnosti o stvarnosti i posljedicama klimatskih promjena. Temeljni pomaci u potrošnji i proizvodnji energije koji su potrebni za ublažavanje klimatskih promjena mogu se ostvariti samo kroz kontinuiranu javnu potporu djelovanju. Međutim, u javnosti postoje velike razlike u razumijevanju klimatskih promjena i spremnosti na poduzimanje i podupiranje djelovanja. Percepcije javnosti imaju tendenciju variranja između zemalja i kulturno-političkih skupina te također fluktuiraju tijekom vremena.

Različite studije pokušale su shvatiti složenost mišljenja javnosti o klimatskim promjenama. Psihologijska istraživanja su pokazala da je spremnost na individualno djelovanje u velikoj mjeri ovisna o brizi za okoliš i osobnim normama. Stajališta o klimatskim promjenama su, čini se, postala politizirana. Posebno u SAD-u, nacionalna istraživanja pokazuju porast polarizacije s obzirom na političku ideologiju i identifikaciju sa strankama. S druge strane,

u Ujedinjenom Kraljevstvu su konzervativne i neuključene skupine sklonije izražavanju skeptičnog pogleda na klimu i manje sklone poduprijeti djelovanje po pitanju klimatskih promjena, no nema dokaza daljnje polarizacije tijekom vremena.

Varijacije među zemljama i tijekom vremena je možda teže objasniti, prvenstveno zbog nedostatka kvalitetnih međudržavnih i longitudinalnih podataka. Izneseno je nekoliko objašnjenja za sve veći klimatski skepticizam, uključujući gubitak povjerenja u klimatsku znanost, gospodarsku recesiju koja gura u stranu brigu za okoliš i preveliku medijsku pažnju koja se daje klimatskim skepticima. Istraživanja pokazuju da ekstremni vremenski događaji, poput poplava, mogu utjecati na stajališta javnosti o klimatskim promjenama, a niz studija pokazao je da su temperaturne anomalije povezane s uvjerenjima javnosti o stvarnosti klimatskih promjena.

Važnost društveno-ekonomskih čimbenika pokazuju istraživanja kojima je utvrđeno da se klimatske promjene izravno natječu za pažnju s ostalim svakodnevnim brigama, poput onih vezanih uz stanje ekonomije. Međutim, dokazi o učincima medija na klimatske percepcije su manje jasni, iako se čini da je klimatski skepticizam u pogledu medijske pokrivenosti uglavnom anglofonski fenomen.

Modul o klimi i energiji koji je dio 8. kruga Europskog društvenog istraživanja posebno je osmišljen kako bi stvorio sveobuhvatan, teorijski utemeljen skup podataka koji će pomoći napraviti robusnu usporedbu percepcija Europljana o klimatskim promjenama, energetskoj sigurnosti i energetskim prioritetima. Ovaj sveobuhvatan skup podataka pomoći će pružiti bolje razumijevanje načina na koji su takve percepcije oblikovane individualnim i društveno-političkim čimbenicima.

Europsko društveno istraživanje je veliki projekt nevjerojatne vrijednosti. Ogromna količina prikupljenih znanstvenih podataka o stavovima i ponašanju javnosti, koja omogućuje usporedbe europskih naroda te također tijekom vremena, čini ga vrlo korisnim alatom za učinkovito donošenje politika, uključujući smanjivanje društvenih nejednakosti u zdravlju.

Vytenis AndriukaitisEuropski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane, 23. veljače 2017. (ESS omogućuje)

vladama, analitičarima politika i znanstvenicima da održe korak s društvenim trendovima koji utječu na način na koji demokracija djeluje i kako Europljani percipiraju svoje živote, svoj narod i svijet.

David WillettsMinistar sveučilišta Ujedinjenog Kraljevstva, lipanj 2011.


KREIRANJE POLITIKA IZ MEĐUDRŽAVNE EUROPSKE PERSPEKTIVE

Razumijevanje stavova javnosti ključno je za formuliranje javnih politika, osobito u razdoblju pada političkog sudjelovanja i odaziva na izbore. Rezultati ESS istraživanja mogu imati koristan učinak na paneuropsko upravljanje i doprinijeti izmjenama politika u zemljama sudionicama.

ESS rasvjetljava društvene i političke stavove stanovništva i to povezuje s podacima o ponašanju ljudi ili društvenim okolnostima. Koristi visoke znanstvene standarde, od kojih su mnogi ranije bili smatrani nedostižnima u istraživanjima ovoga tipa. To znači da se ESS podaci mogu koristiti za prikupljanje spoznaja o učincima legislativnih promjena na stanovništvo.

Ovaj odjeljak sadrži niz primjera u kojima je ESS direktno utjecao na politike.

Podaci iz 4. kruga pomogli su bugarskom parlamentu pri razvoju dvaju dijelova nacionalne imigracijske legislative: Zakona o poticanju investicija i Zakona o strancima u Republici Bugarskoj. Zakon o poticanju investicija osigurao je jednako postupanje prema bugarskim i stranim ulagačima, dok je Zakon o strancima dozvolio povećanje zakonskih prava stranih državljana.

Podaci preuzeti iz rotirajućeg modula 5. kruga, Povjerenje u pravdu, korišteni su u Euro-Justis projektu Europske komisije. Euro-Justis projekt pružio je institucijama Europske Unije i zemljama članicama nove pokazatelje za procjenu povjerenja javnosti u pravosudni sustav.

Nacionalni ured za reviziju (National Audit Office – NAO) Ujedinjenog Kraljevstva se parlamentarnom odboru Donjeg doma parlamenta pozvao na modul ESS-a kao primjer kako bi vladin odjel Ministarstva pravosuđa mogu usporediti pravosuđe u Ujedinjenom Kraljevstvu s pravosuđem u ostalim europskim zemljama. Podaci iz modula Povjerenje u pravdu osim toga su se pojavili u izvješću Ministarstva pravosuđa za 2012. godinu, što je dovelo do promjena u načinu na koji Policijski inspektorat Njezina veličanstva prati rad viših policijskih službenika.

ESS je organizirao seminar o pravosuđu, kojem je domaćin bio Centar za europske političke studije, vodeća europska skupina za strateško promišljanje, a prisustvovali su viši dužnosnici Europske komisije. Seminar o pravosuđu također je održan Vladinom uredu Ujedinjenog Kraljevstva u 2012. godini.

Estonsko Ministarstvo za socijalna pitanja i obrazovanje imalo je koristi od korištenja ESS metodologije. Seminari o ESS-u održani su 2009. godine te je ESS korišten u inicijativama koje financira Ministarstvo, poput studije Programa za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (Programme for the International Assessment of Adult Competencies – PIAAC) iz 2011. godine. Prije toga, podaci o imigraciji prikupljeni tijekom 3. kruga korišteni su u izvješću estonskog Ureda ministra za populacijska pitanja u 2008. godini.

Program mjerenja nacionalne dobrobiti Ureda za nacionalnu statistiku (Office of National Statistics – ONS) Ujedinjenog Kraljevstva započeo je 2010. godine. Pokrenut je kako bi pružio puniju sliku društva dopunjujući postojeće ekonomske, društvene i ekološke mjere mišljenjima stanovništva.

Kao podršku programu, ONS je analizirao temeljne čestice iz ESS upitnika koje mjere zadovoljstvo životom i sreću te modul o dobrobiti iz 3. kruga ESS-a.

Također su razvijene ONS-ove mjere subjektivne dobrobiti, nakon rasprava sa Zakladom za novu ekonomiju (New Economics Foundation – NEF) o nalazima iz 3. kruga ESS-a. Osim toga, Skupina za strategiju i analizu Vladinog ureda Ujedinjenog Kraljevstva priložila je dokaze iz ESS-a kako bi osigurala razumijevanje koncepta dobrobiti u svim vladinim odjelima.

Rotirajući modul 4. kruga ESS-a Izražavanje i iskustva s diskriminacijom starijih osoba razvili su Sveučilište u Kentu i ESS. Modul je nadopunjen dubinskim programom koji je rezultat rada između Sveučilišta u Kentu, zaklade Dob iz Ujedinjenog Kraljevstva i Odjela za rad i mirovine (Department for Work and Pensions – DWP) Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

DWP Ujedinjenog Kraljevstva pokrenuo je tim za izradu izvješća na temelju ESS podataka, koji je radio u suradnji s višim istraživačem u DWP-u. ESS je održao seminar o ovoj temi u DWP-u 2013. godine, kako bi upoznao DWP i ostale Vladine analitičare s ESS-ovim skupom podataka i predstavio ESS-ove nalaze. Na ovom događaju su o ESS-ovim podacima raspravljali i koordinatori Godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti iz Europske Unije i Ujedinjenog Kraljevstva, ističući važnost pripreme za društvo koje stari.

Ostali primjeri politika uključuju:

• Podaci o mladima iz 3. i 6. kruga istraživanja pojavili su se u izvješću iz 2016. godine koje je objavilo francusko Ministarstvo za socijalna pitanja i zdravlje (Ministère des Affaires Sociales et de la Santé).

• ESS podaci korišteni su u izvješćima njemačkih saveznih ureda i ministarstava, kao i u lokalnim upravama u Njemačkoj, često kao referentna distribucija za lokalna istraživanja, primjerice o migracijama.

• Poljski ESS nacionalni koordinacijski tim održao je obuku temeljenu na ESS-u u Poljskoj narodnoj banci 2011. godine.

• ESS periodički organizira seminare o svojim podacima značajne za politike. Održani su seminari o demokraciji u Europskim i Talijanskim parlamentima (2015.), dobrobiti, stavovima o socijalnoj skrbi, obitelji, radu i dobrobiti (2013. i 2014.) te imigraciji (2017.) u OECD-u. U Europskom političkom centru (2012.) održane su manifestacije o povjerenju u policiju i sudove. U 2017. godini s povjerenikom Vytenisom Andriukaitisom (Zdravlje i sigurnost hrane) održana je manifestacija u Europskoj komisiji.

• ESS je 2016. godine prikazao podatke i portal za online analizu djelatnicima istraživačkog odjela knjižnice Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva.


ESS PUBLIKACIJE REFERENCE

KONTAKTIRAJTE NAS

ESS GLAVNI REZULTATI U 2011. godini ESS je pokrenuo novu seriju dokumenata Glavni rezultati, koji su koncizni međudržavni sažeci pojedinih tema obuhvaćenih upitnikom.

http://www.europeansocialsurvey.org/

http://www.europeansocialsurvey.org/data/

http://nesstar.ess.nsd.uib.no/webview/

http://www.europeansocialsurvey.org/bibliography/

http://essedunet.nsd.uib.no/

Upiti za članstvo trebaju biti upućeni direktoru ESS ERIC-a, korištenjem niže navedenih podataka za kontakt.

Ukoliko imate opći upit o Europskom društvenom istraživanju ili biste htjeli saznati više, molimo kontaktirajte ESS-ov tim sa središnjim uredom u Gradskom sveučilištu London:

ESS ERIC središnji uredGradsko sveučilište LondonNorthampton SquareLondon, EC1V 0HBUjedinjeno Kraljevstvo+44 (0)20 7040 4901

[email protected]

http://www.europeansocialsurvey.org/

ESS O DOBROBITIKljučni budući izazov za tvorce politika diljem Europe je osiguravanje zdravlja i dobrobiti svojih populacija. S tim u vidu, ESS je 2015. godine izradio novu interaktivnu internetsku stranicu kako bi prikazao najnovije nalaze o dobrobiti: www.esswellbeingmatters.org

KNJIŽICE NALAZA Izrađene su dvije knjižice nalaza koje nude općenitiji pregled širokog raspona tema koje pokriva ESS.

Prva od njih – korištenjem rezultata iz prva tri kruga istraživanja (2002.-2006.) – prikazuje pouke niza znanstvenika o pružanju socijalne skrbi, starenju i financijskoj sigurnosti, pristupu internetu, povjerenju u institucije, obrazovanju i politici, obiteljima i radu, religiji, migracijama, seksu i seksualnosti te obuci.

Novija publikacija obuhvaća pet krugova istraživanja (do 2010.) i uključuje niz znanstvenih članaka o integraciji Europskog društvenog istraživanja, radu na obje strane gospodarske krize, društvenim odrednicama zdravlja, rodnoj jednakosti, zdravlju i dobrobiti, stanju socijalne skrbi, zadovoljstvu demokracijom, diskriminaciji starijih osoba, političkom sudjelovanju, braku i partnerstvu, zločinu i imigraciji.

Svi izrađeni dokumenti dostupni su u obliku tiskanog formata ili kao PDF koje se može preuzeti s ESS ERIC internetske stranice.

Glavni rezultati Korišteni ESS podaci

1. Povjerenje u pravdu 5. krug

2. Stavovi prema socijalnoj skrbi u Europi 4. krug

3. Ekonomska kriza, kvaliteta rada i društvena integracija 2. i 5. krug

4. Shvaćanje i evaluacija demokracije Europljana 6. krug

5. Osobna i društvena dobrobit Europljana 6. krug

6. Društvene nejednakosti u zdravlju i njihove odrednice 7. krug

7. Stavovi o imigraciji i njihove pretače 7. krug

Knjižice nalaza Korišteni ESS podaci

Ključni nalazi iz prva tri kruga ESS-a 1.-3. krug

Ključni nalazi iz prvih pet krugova ESS-a 1.-5. krug

Ova inicijativa – Mjerenje i izvještavanje o dobrobiti Europljana: nalazi iz Europskog društvenog istraživanja – prikazuje domet koji pružaju ESS podaci za istraživanje definicije, raspodjele i pokretača subjektivne dobrobiti diljem Europe. Članovi znanstvene zajednice, tvorci politika i studenti se potiču da istraže novu internetsku stranicu i koriste taj resurs za vlastita istraživanja i politiku informiranja.

Internetska stranica je popraćena knjižicom o dobrobiti objavljenom u lipnju 2015. godine: Mjerenje i izvještavanje o dobrobiti Europljana: nalazi iz Europskog društvenog istraživanja.

Dizajn i izrada: Blackwood Creative Ltd weareblackwood.com

SAZNAJ VIŠEO ESS-UEuropsko društveno istraživanje je Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura (ESS ERIC) koji pruža međudržavne podatke o stavovima, uvjerenjima i ponašanju javnosti.

Ukoliko imate opći upit o Europskom društvenom istraživanju ili biste htjeli saznati više, molimo kontaktirajte ESS-ov tim sa središnjim uredom u Gradskom sveučilištu London:

ESS ERIC središnji uredGradsko sveučilište LondonNorthampton SquareLondon, EC1V 0HBUjedinjeno Kraljevstvo+44 (0)20 7040 4901

[email protected] europeansocialsurvey.org

esswellbeingmatters.org

ESS_Survey

EuropeanSocialSurvey

Projekt je dobio sredstva iz programa Europske Unije za istraživanje i inovaciju Horizon 2020 pod ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava br. 676166.

ess broŠura - european social survey · 2010/11 • rad, obitelj i dobrobit u recesiji •...

Documents