Univerzitet u BihauPedagoki fakultetOdsjek za Bosanski jezik i knjievnost

Divovsko predstavljanje ovjeka u djelu Gargantua i Pantagruel naznake humanizma i renesanse

Student: Merima oraliBiha, 14. 4. 2013. Francuska knjievnost smatra se jednom od najbogatijih i najraznolikijih knjievnosti, najznaajnija zbog svog istraivanja ljudskog drutva i pozicija pojedinca, individualca u drutvu. Fransoa Rable je pisac renesansne proze koji u svojim djelima nastoji nasmijati i zabaviti, ali izrie i sarkastinu kritiku srednjovjekovnog shvaanja ivota. Bio je znanstvenik pa stoga ne udi vjera u svemo ljudske prirode. Najznaajnije mu je djelo Gargantua i Pantagruel fantastino satirini roman o podvizima obitelji divova. Njegovi mitski divovi Gargantua i Pantagruel simboliziraju nezasitni apetit za stalnim uenjem. Pojam pantagruelizam se vee uz mo znanosti i ljudske prirode koji se trebaju slobodno razvijati.U djelima Pantagruel (1532.), Gargantua (1534.), Trea knjiga (1546.) i etvrta knjiga (1552.), Rable je satirizirao praznovjerje,te ponuene poglede na obrazovanje, rat, pravdu i religiju. U isto vrijeme je uzdigao cvjetanje svih ljudskih sposobnosti i potencijala. Humanist velike kulture, dobar poznavalac antike je sve svoje znanje unio u knjigu. Na svakoj stranici njegovog djela sreemo se sa mnotvom imena iz historije civilizacije, od kojih on pozajmljuje podatke, injenice, prie, izreke. Rableov humanizam dolazi do izraaja u visokoj vjeri u nadi koje polae u nauku koja se provjerava na mnogim mjestima knjige: I njegovo je uenje uzelo takav huk da vasceli dan nijednoga sata nije gubio i da je sve svoje vreme troio na izuavanje knjiestva i na dostojne nauke. (Gargantua); uste da govore o velikoj linosti nazvanoj metar-Pantagruel, koji je priznat kao najuevniji ovjek svog doba, posle velikih diskusija koje je javno odrao protiv svih. (Pantagruel). Ovaj pisac voli ivot svom svojom duom, i jako mi je poseban njegov dio upuen itaocima: Ja smijehom dajem razlog i tvrdnju: Smij se, ko hoe da bude ojstven smijeh je ovjeku zaista svojstven!Rable je naslikao i drutvo savremene Francuske, sve njene klase, stalee, profesije i zanimanja. Neke od ovih drutvenih kategorija ocrtao je sa simpatijama (npr. ire slojeve: seljake, zanatlije, mada ni njimane prata neke slabosti: praznoverje, lakovjemost i sl.), dok je o drugima dao vie satirinu i grotesknu sliku (slika svetenika i kaluera, upravnih funkcionera i dr.) Jednostavno reeno 'groteska' je prosto izoblien ivot. Ve po nazivima prepoznajemo temu poglavlja: Kako se Gargantua rodio svima za divno udo; Gargantuino mladovanje; Kakvi su bili dvori Telemiana; O roenju strah-i-trepet ulivajueg Pantagruela; Kako je Pantagruel naao Panurgija, koga je voleo celog svog ivota...Ukratko, prva knjiga Prejezovito itije velikoga Gargantue sadri niz pria koje nemaju mnogo veze meu sobom. Tu se opisuje: neobino roenje diva Gargantue, koji je doao na svijet (nakon jedanaest mjeseci trudnoe) kroz lijevo majino uho, jedno popodne, treeg dana februara u Vrbljaku, gdje se odravala gozba; vaspitanje Gargantue i njegov boravak u Parizu; Gargantuin povratak u zaviaj uslijed rata koji je nastao izmeu Gargantuinog oca (Granguzije-Nezajaza) i susjednog kralja, emer-Ljutice; Gargantua prekida svoje nauke u Parizu i vraa se udomovinu da je brani. U ovom ratu, koji Rable opisuje nadugo i nairoko, naroito se istakao, hrabrou i smjelou, kaluer Jovan Dezantomer. Iako kaluerski red on smatra parazitskim: Ali ako znate zato se s majmunom uvijek sprdnja tera, znaete i zato sve od kaluera bei, i staro i mlado. Majmun na kuu ne pazi kao pas; on ne vue plug kao vo; on ne daje ni mleka ni vune kao ovca. On samo balega gde stigne i kvari sve to nae, zato mu se rugaju i zato ga tuku. Isto tako i kaluer, niti ore poput teaka, niti brani zemlju poput ratnika, ne lei bolesnike poput lekara... , poslije pobjede nad neprijateljem, Granguzije i Gargantua grade kalueru Jovanu, za nagradu, opatiju posebne vrste Telemsku opatiju u kojoj vlada jedino pravilo: ini to ti se ushte (Fais ceque voudras). Rable smatra da ljudi koji su slobodni, dobra roda sa slobodom dobijaju dobroinski nagon te se na taj nain odmiu od poroka.U drugoj knjizi Pantagruel, kralj eara, vraen u svoje prirodno sastojanije i njegovi jezoviti podvizi, dat je opis: Pantagruela u djetinjstvu kao div, on pokazuje strahovitu snagu: smrskao je kolijevku u komade On pokua slomiti rukama lance u kolevci, ali nije mogao, jer su bili isuvie jaki. On ti se onda nogama dilitnu i probi donji deo kolevke, koja je meutim bila od pozamane i povrste grede, nekih sedam pedalja debljine... itd.; Pantagruelovog kolovanja u raznim univerzitetskim gradovima Francuske, posebno u Parizu, gdje od oca dobiva pismo u kome je izloen program novog vaspitanja i koje predstavlja pravu 'himnu renesansnoj kulturi' ; U Parizu se Pantagruel upoznaje sa Panurgijem, s kojimo dlazi u borbu protiv eara koji su porobili oblast Utopije-Gdejke..U romanu je prisutno mnotvo opisa, kako likova, tako i prirode, ratova, graevina: U sredini unutranjeg dvorita bila je izvanredna esma od belog alabastera. Nad njom tri Gracije, sa rogovima izobilja, izbacuju vodu na sise, na usta, na ui, oi i druge tjelesne otvore.

Divovsko predstavljanje ovjeka je prisutno kroz itavo djelo: Odredie mu sedamnaest hiljada devet stotina i trinaest krava iz Potija i Brehemonda, da ga mlekom hrane. Jer nai dojkinju kao to treba nije bilo ni misliti, usled grdne koliine mleka koja je bila potrebna za ishranu...; Pa, smeei se, raskopa nakitnjak, izvadi kianku svoju i tako ih zlo prepia , da ih se podavilo dvesta ezdeset hiljada etiri stotine i osamnaest, osim ena i dece.. Primjer Pantagruevog divovskog djetinjstva: On pokua slomiti rukama lance u kolevci, ali nije mogao, jer su bili isuvie jaki. On ti se onda nogama dilitnu i probi donji deo kolevke, koja je meutim bila od pozamane i povrste grede, nekih sedam pedalja debljine... itd.Ne mogu a da ne spomenem prisustvo alkohola kojim zapoinje roman i koje je zapravo proeto kroz cijeli roman. Alkohol je za Gargantuu i Pantagruela bio neophodan, kao voda. itavo poglavlje u Gargantui nosi naziv Pijani razgovori. ak i Gargantuine prve rijei su bile: Daj da se pije, pije, pije! U Pantagruelu je takoer alkohol sastavni dio njegovog ivota: De, de, ree Pantagruel, sad malo gozbice, i da se pijucne deco, molim vas, jer ceo ovaj mesec valja piti.Takoer djelo je protkano brojnim latinskim izrazima koje govore o autorovom znanju i dobrom poznavanju latinskog jezika: (...) spalivi veliki dio neba, onaj to ga filozofi zovu Via lactea (Mlijeni put); Ex nunc prout ex tune ; Va paragraf iz Katona, pa zakoni Frater, Gallus, Quinque pedum, Vinum, Si dominus... itd. Posebnu dra predstavlja Rableov jezik, koji je neobino raznolik i bogat, pun zvunih rijei, ritmikih fraza i perioda.Prisutne su i emocije, u manjoj koliini, ali ipak su tu. Prilikom Pantagruelovog roenja, poto je bio krupna 'beba', majka mu je umrla pri poroaju. Gargantua zaprepaten razmilja da li da se veseli zbog sina ili da ali zbog voljene supruge. Da plaem? Govorae on. Da, imam i zato! Umrla mi ena tako dobra, najtakvija, najonakvija na svetu. Nikad je videti neu, nikad rugu takvu nai neu, to je gubitak nedoknadiv. O, gospode boe, ta sam ti uinio da me tak kanjavas?... Zatim se sjeti sina, i postade veseliji. U romanu je prisutan i stav prema turcima, odnosno Panurgijev bijeg od njih, rijeima: Gospodaru, kaem im da su ti turski vragovi zbilja nesreni to ni kap vina ne smeju da okuse. Da nikakvog dugog zla u Koranu Muhamedovom nema, opet se nipoto ne bih stavio pod njegov zakon... Ta me turska gadija natakla na raanj... Tano je reeno da u Rableovim pogledima na obrazovanje dolazi do izraaja 'e renesanse za enciklopedijskim znanjem'. Primijetila sam paralelizam sa Ilijadom (Gargantuin rat) i Odisejom (Pantagruelova putovanja). Neki ovaj roman nazivaju obrazovnim romanom, a forma je fantastina (mitovi, religija katolika i protestantska, antiki motivi mnogi od njih lani...) Djelo je prepuno hiperbole i vulgarizamaa knjigaje bila ak i zabranjivana (u navoenju citata pokuala sam izbjei sve proste rijei koje se nalaze u djelu, koliko je to bilo mogue). Gargantua i Pantagruel simboliu duh mudrosti i renesanse. Iz Gargantuinog pisma Pantagruelu vidi se kako je Rable gledao na renesansu. U pismu otac sina upuuje na to bolje obrazovanje. Tu se vidi ozbiljnost njegova pogleda na svijet.

5