erna rupa na balkanu

2
Nema dana da se u legionu ne desi neki zafednldki poslovni poduhvat i trebafobi dosta truda ulozltl da se BIH potpuno lz svegatoga lskljuil erna rupa na Balkanu Raz€ovarao: Danlel OilERAGtG o Mole li BiH do kraia godlne lspuntti uslove za ulddanje viznog relimaf - Tobi porazumijevalo visokupolitidlarsa- glasnostiznedu glavnih alcera uBiH oko ispu- njavanja uslova, a ondai onajtehnidkidio ko- ji mora da se realizuje, kao Sto suuradilei sve ostale zemlje kojeie sada dobiti novivizri te- tnan saEU. Dakle, u principu moguie je. oZemlleizokruienia ostavile su iz se- be BiH na ewopskom putu. Hode Il BiH os- tati crna rupa na Balkanu lli de, ipak, us- pjeti uhvatiti prikljuCak za njima? - Mislim da ne6e ostati crnarupazato 5to, htjeli mi to ili ne,mi smosvimedusobno ve- oma povezani i u nekim predstavama o re- gionu ipak seon gleda kao cjelina.Svaka ze- mUa ima bilateralne odnose saEU, a istovre- meno mi vodimo jedan paketpregovora. Vi- jeeg a regionalnu saradnju igra tu ulogu porlsticanja procesa integracija na regi- onalnojrarmi. Pored bilateralnih odnosaia EUwlo je vaina i regionalna dimenzija,a to na neki naCin BiH Stitiod dobijanja statusa nekecme rupe.M smowe vileponovo eko- nomski povezani. U te tje5njeekonomske veze we se vi5e ukliufuju zemljeiz na5eg ne- posrednog okruienla. Velikisumaterijalni interesiufinansijama, priwedi zemalakao Sto suAustrija,Slovenija, Grdka, Italija,sve suvedi interesii Madarske. Sve to nasna ne_ ki naCinpakuje kao region i tu dinjenicu bi nebalo iskoristiti. Trebato bi osmi$ljavati sa- ladnju, jer ako ditate biznis-vijeiti svaki dan, moZete vidjeti neki aranZman, kreta- njerobe, kapitalA kupovinufirmi. Nema da_ T-$-1ra nivou regiona nema nekih zaje_ dnidkih poduhvata. Naravno, trebalo bi dosta-truda da seBiH potpuno iz svega to- gaiskljudi. Zalednldki probteml o Da li to znadi da de ekonomija na- djadati politiCke podiete? - T9 bi bila prava sreia u ditavom regi_ onu,je.1.inak postojiniz problema kojiiu zajednidki. Oni semanifestujuna razlidite nadine, ali we nas je pogodila wjetskaeko- nomskakriza. Svimi imamo isti zadatak _ ewopske integracije. Svimi jo5 sredujemo odnose koje su nam ostavile devedesete godine. Dakle,neki osnovnipaket, koor- dinabri.sistem je manje-vi5e u wim zemlja- ma regionaisti. Ali, naravnoBiH ima svo_ ju specifidnu situaciju. Tirje i odgovornost susjednih zemalja da pomognu da sesitu- acija u BiH i na Kosovu rije5i na najbolji moguii nadin. r. U kojim oblastima zemlje jugois_ toC-ne- Ewope saraduJuu procesu ewop- sklh_ lritegracija i kroz Vi;ede ,a re{l- onalnu saradnju? - Mi smou Vijedu poku5ali da identifiku_ jemo interese zemalja regionaikoje suto in- strumentalne wijednostregionalne saradnje za proces evropskih integracija. S druge strane, pokrlali smodaidentifilcrjemo i gdle je tu najvedi interes same EU. prije wega, in- teres EUje da unabem regionusituacijabu- de koliko-toliko stabiln4 daje tu mir i da ne pravimo velikeprobleme. Ali, s druge stra_ ne, postoii interes EU da se ditav region ukljudi u tansporftie i energetske mreZdko- je vedpostojeu Evropi, jer mi smoi tranzi- tna trasa. Postoji, takoder, veliki interes da sezemlje Sto vi6e ukljude u borbuprotivor- ganizovanog kriminala. To su, otprilike, oblastigdje 6enekafunkcionalna integra- cija-regiona i6i brZe nego u mnogim drugim. Dokaz je stvaranje energetske zajednice jugoistodne Evrope. Odelcuje se dase do ka- ja godineformira i tansporbra zajednica ju- goistodne Ewope. Saradnja policija, tuiiia. Stava i sudstava generalno u regionu i sa EU jeizuzetro dinamidna iintenzivna. Tosugla- v.ni.nravcigdje oni Zele da nas Stopiije ukljude i, nararmo, ftgovina.Dakle, posto- je unilateralne mjere EUgdje seJibeializu- je trZi$te zana$e proizvode. M smosad osni- vanjem CEFTA i liberalizacijom trgovine unutar regiona u fazi kadapreko Sporazu- ma o stabilizaciji i pridruiivanju trebadase otvaramo i prema EU,da liberalizujemo na_ Su agovinu. Uzlazna putanfa - o_fako ilglerlaiu susred mlnistara koji dolaze iz do juCer zara6enlh strana? - U principu, kada sesjedne oko stola i kada se pristupi rje5avanju nekog pro- blema, kornunikacija je veomaaoUra. U krajnjojliniji, ta pitanjaprollosti osravlja- ju se postrani, a rje5avaju se ona kojasu bitna za buduinost. U tom smislu saridnja je zaista dobra. Sektorska saradnja ima je- $ay gkgnonencijalni rast ako biite to po- ku$ali da prikaZete kao krivulju, dok bila- teralna, politidkasaradnia ima ozbilineos_ cilacije. Ali, mi setrudimo u VijedJda taj toksektorske saradnje, koji je obeiavajuti', drZimo na uzlaznoj putanji.Izvanredno sa- raduju policije u regionu, tulioci i vojne strukture. Postoji oko 40 aktivnih regi_ onalnih inicijativa sa kojima je VijeZe uspostavilozajednidkumreZu.

Upload: others

Post on 01-Dec-2021

16 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: erna rupa na Balkanu

Nema dana da se u legionu ne desi neki zafednldki poslovni poduhvat i trebafo bi dostatruda ulozltl da se BIH potpuno lz svega toga lskljuil

erna rupa na BalkanuRaz€ovarao: Danlel OilERAGtG

o Mole li BiH do kraia godlne lspunttiuslove za ulddanje viznog relimaf

- To bi porazumijevalo visoku politidlar sa-glasnostiznedu glavnih alcera uBiH oko ispu-njavanja uslova, a onda i onaj tehnidki dio ko-ji mora da se realizuje, kao Sto su uradile i sveostale zemlje koje ie sada dobiti novivizri te-tnan sa EU. Dakle, u principu moguie je.

oZemlleizokruienia ostavile su iz se-be BiH na ewopskom putu. Hode Il BiH os-tati crna rupa na Balkanu lli de, ipak, us-pjeti uhvatiti prikljuCak za njima?

- Mislim da ne6e ostati crna rupa zato 5to,htjeli mi to ili ne, mi smo svi medusobno ve-oma povezani i u nekim predstavama o re-gionu ipak se on gleda kao cjelina. Svaka ze-mUa ima bilateralne odnose sa EU, a istovre-meno mi vodimo jedan paketpregovora. Vi-jeeg a regionalnu saradnju igra tu uloguporlsticanja procesa integracija na regi-onalnoj rarmi. Pored bilateralnih odnosaiaEU wlo je vaina i regionalna dimenzija, a tona neki naCin BiH Stiti od dobijanja statusaneke cme rupe. M smo we vileponovo eko-nomski povezani. U te tje5nje ekonomskeveze we se vi5e ukliufuju zemlje iz na5eg ne-posrednog okruienla. Veliki su materijalniinteresi ufinansijama, priwedi zemala kaoSto suAustrija, Slovenija, Grdka, Italija, svesuvedi interesi i Madarske. Sve to nasna ne_ki naCin pakuje kao region i tu dinjenicu binebalo iskoristiti. Trebato bi osmi$ljavati sa-ladnju, jer ako ditate biznis-vijeiti svakidan, moZete vidjeti neki aranZman, kreta-njerobe, kapitalA kupovinufirmi. Nema da_T-$-1ra nivou regiona nema nekih zaje_dnidkih poduhvata. Naravno, trebalo bidosta-truda da se BiH potpuno iz svega to-ga iskljudi.

Zalednldki probtemlo Da li to znadi da de ekonomija na-

djadati politiCke podiete?- T9 bi bila prava sreia u ditavom regi_

onu,je.1.inak postoji niz problema kojiiuzajednidki. Oni se manifestuju na razliditenadine, ali we nas je pogodila wjetska eko-nomska kriza. Svi mi imamo isti zadatak _ewopske integracije. Svi mi jo5 sredujemo

odnose koje su nam ostavile devedesetegodine. Dakle, neki osnovni paket, koor-dinabri.sistem je manje-vi5e u wim zemlja-ma regiona isti. Ali, naravno BiH ima svo_ju specifidnu situaciju. Tir je i odgovornostsusjednih zemalja da pomognu da se situ-acija u BiH i na Kosovu rije5i na najboljimoguii nadin.

r. U kojim oblastima zemlje jugois_toC-ne- Ewope saraduJu u procesu ewop-sklh_ lritegracija i kroz Vi;ede ,a re{l-onalnu saradnju?

- Mi smo u Vijedu poku5ali da identifiku_jemo interese zemalja regionaikoje su to in-

strumentalne wijednost regionalne saradnjeza proces evropskih integracija. S drugestrane, pokrlali smo da identifilcrjemo i gdleje tu najvedi interes same EU. prije wega, in-teres EU je da unabem regionusituacijabu-de koliko-toliko stabiln4 da je tu mir i da nepravimo velike probleme. Ali, s druge stra_ne, postoii interes EU da se ditav regionukljudi u tansporftie i energetske mreZdko-je ved postoje u Evropi, jer mi smo i tranzi-tna trasa. Postoji, takoder, veliki interes dase zemlje Sto vi6e ukljude u borbu protiv or-ganizovanog kriminala. To su, otprilike,oblasti gdje 6e neka funkcionalna integra-cija-regiona i6i brZe nego u mnogim drugim.Dokaz je stvaranje energetske zajednicejugoistodne Evrope. Odelcuje se da se do ka-ja godine formira i tansporbra zajednica ju-goistodne Ewope. Saradnja policija, tuiiia.Stava i sudstava generalno u regionu i sa EUjeizuzetro dinamidna iintenzivna. To sugla-v.ni.nravci gdje oni Zele da nas Sto piijeukljude i, nararmo, ftgovina. Dakle, posto-je unilateralne mjere EU gdje seJibeializu-je trZi$te zana$e proizvode. M smo sad osni-vanjem CEFTA i liberalizacijom trgovineunutar regiona u fazi kada preko Sporazu-ma o stabilizaciji i pridruiivanju treba da seotvaramo i prema EU, da liberalizujemo na_Su agovinu.

Uzlazna putanfa

- o_fako ilglerlaiu susred mlnistara kojidolaze iz do juCer zara6enlh strana?

- U principu, kada se sjedne oko stola ikada se pristupi rje5avanju nekog pro-blema, kornunikacija je veoma aoUra. Ukrajnjoj liniji, ta pitanja prollosti osravlja-ju se postrani, a rje5avaju se ona koja subitna za buduinost. U tom smislu saridnjaje zaista dobra. Sektorska saradnja ima je-$ay gkgnonencijalni rast ako biite to po-ku$ali da prikaZete kao krivulju, dok bila-teralna, politidka saradnia ima ozbiline os_cilacije. Ali, mi se trudimo u VijedJ da tajtoksektorske saradnje, koji je obeiavajuti',drZimo na uzlaznoj putanji. Izvanredno sa-raduju policije u regionu, tulioci i vojnestrukture. Postoji oko 40 aktivnih regi_onalnih inicijativa sa kojima je VijeZeuspostavilo zajednidku mreZu.

Page 2: erna rupa na Balkanu

Il{TERUJUrjenica generalno€l sekretara Vijeca za regionalnu saradnju

nefuo$atl[pana Balkanunu ne desl nekl zafedniikl poslovni poduhvat i trebalo bl dostartpuno lz svega toga isk[u6l

ISa-

ryu-lko-isveit€-

rcta-ada-zaie-lo bipto-

I na-

regi- r U koiim oblastima zemlle jugots-tji su toCne Ewope saraduiuu procesu ewop-liCite slilh lritegractia t kroz Vgede za regf-ieko- onalnu saradniu?ttak- - Mismo uvii"6,rnoku5ali daidentifiku-

strumentalne wijednost regionalne saradnjeza proces ewopskih integracija. S drugestane, polc.rlali smo da identifilcrjemo i gdjeje tu najved interes same EU. P;nje w.ega, in-teres EU je da una$em regionu situacijabu-de koliko-toliko stabilna da je tu mir i da nepravimo velike probleme. Ali, s druge stra-ne, postoji interes EU da se citav regionukljudi utansportrre i energetske mreZe ko-je vei postoje u Evropi, jer mi smo i tranzi-gla trasa. Postoji, takoder, veliki interes dase zemlie Stovi5e uHjude uborbu protivor-ganizovanog kriminala. To su, otprilike,oblasti gdje ie neka funkcionalna integra-cija regiona iii brZe nego u mnogim drugim.Dokaz je stvaranje energetske zajednicejugoistoCne Ewope. OCekuje se da se do kra-ja godine formira i tansporbra zajednica ju-goistoCne Ewope. Saradnja policija, tuZila-$tava i sudstava generalno u regionu i sa EUje izuzemo dinamidnaiintenzivna. To su gla-rari pravci gdje oni Lele da nas 5to prijeukljude i, naravno, trgovina. Dakle, posto-je unilateralne mjere EU gdje se-liberalizu-jetrZiSte zana5e proinode. Mismo sadosni-vanjem CEFTA i liberalizacijom trgovineunutar regiona u fazi kada preko Sporazu-ma o stabilizaciji ipridruZivanjutreba da seotvaramo i prema EU da liberalizujemo na-$u trgovinu.

Uzlazna putanlao Kako lzgledaju susretl mlnistara kojl

dolaze iz do juder zaradenlh strana?- U principu, kada se sjedne oko stola i

kada se pristupi rjeSavanju nekog pro-blema, kornunikacija je veoma dobra. Ukrajnjoj liniji, ta pitanja proSlosti ostavlja-ju se po strani, a rjeSavaju se ona koja subinra za budu6nost. U tom smislu saradniaje zaista dobra. Sektorska saradnja ima je-dan eksponencijalni rast ako biste to po-ku5ali da prikaZete kao krivulju, dok bila-teralna, politidka saradnja ima ozbiljne os-cilacije. Ali, mi se trudimo u Vije6u da tajtok sektorske saradnje, koji je obedavajudi,driimo na uzlaznoj putanji. Izvanredno sa-raduju policije u regionu, tulioci i vojnestrukture. Postoji oko 40 aktivnih regi-onalnih inicijativa sa kojima je Vijeie

tllodeli za biv5ufugoslaviiu

oDatfemogudapono-vna uEpoEtarxa neke zafe-dnldke drdave na prosto-rlma bivle fugoslav$e, o6emu se we Ce5de ptle tgovori u zapadnlm me-dtllma?

- To je, hipotetiCki gfeda-no, jedino moguCe u okvi-rima EU kad svi budemozemlje dlanice. Moguie jena naCin na koji se to deSa-va medu nordijskim ze-mljama, zemliama ViSe-gradske grupe ili central-noewopskim. Unutar EUnordijske zemlje tijesno sa-raduju. One su sve,intzevNorve5ke, dlanice EU, ali isa Norve$kom imaju mreiesaradnje koje ih wlo tijesnovezuju. Ekonomske veze,finansijske, borba protivkriminala, zajednidko nas-tupanje, stvaranje nekih fi -nih medusobnih strukturaje ne$to Sto je realno i{tomoZe biti naSa perspelctiva.Mi smo jedni pored drugih,vedina nas govori jezicimakoji se mogu razumieti, lju-di 6e we viSe naZiti posao ususjednim zemUama akone budumogli da ga naduu wojoj, postoje porodidneveze. To je jedan pmstor ko-ji je nasilno razatan, ali snnije u potpunosti razoren.Sve te veze, a narodito pri-wedne 6e vjerovabro vre-menom jadati. Uz to posto-je i ovi mehanizni koji pre-ko Vijeda za regionalnu sa-radnju i mnogih progm-ma EU podstidu saradnju.Imali smo vei drugi sasta-nak o izgradnji zajednidkestrategije za istraZivanje irazvoj u regionu bududida je to jedan od glavnihpreduslova konlurentros -ti kompletnog regiona iwlo lako se naSao zaje-dnidki jezik Imamo izvan-rednu saradnju koja ondaohrabruje evropske institu-cije, ali i Svjetsku banku,UNESCO,UNDPdanamutom projektu pomognu.

ntfi

z ge-Ios-I lls-

rStq)ve-0 re-l7E-

wte-uVi-logu:es-'a sa, ato,tusadso-nske3ne-ialnirkaobwelge-rubitisa-vatd

odnose koje su nam ostavile devedesetegodine. Dakle, neki osnovni paket, koor-dinatni sistem je manje-vi5e u wim zemlja-ma regiona isti. Ali, naravno BiH ima svo-ju specifidnu situaciju. Tir je i odgovomostsusjednih zemalja da pomognu da se situ-acija u BiH i na Kosovu rije$i na najboljimogudi nadin.