enjoyistra no30 hr|it

50
enjoyistra proljećeprimavera14 ISSN 1847-7674 www.istra.com

Upload: enjoyistra-istria-tourist-board

Post on 11-Mar-2016

224 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

Proljeće | Primavera 2014

TRANSCRIPT

Page 1: EnjoyIstra no30 hr|it

enjoyistraproljećeprimavera14

ISSN 1847-7674

www.istra.com

Page 2: EnjoyIstra no30 hr|it

Rt Kamenjak

Brestova

National park

Limski kanal

BUTONIGA

RAŠA

MR N

AI

Medulin

LižnjanLisignano

NP Brijuni

FažanaFasana

Marčana

PulaPola

VodnjanDignano

FuntanaFontane

RovinjRovigno

VrsarOrsera

PorečParenzo

NovigradCittanova

UmagUmago

SavudrijaSalvore

BrtoniglaVerteneglio

BujeBuie

PlovanijaPožane

Jelovice

Kaštel

Buzet

Roč

Hum

Lupoglav

Rabac

Plomin

RašaLabin

VišnjanVisignano

VižinadaVisinada

MotovunMontona

Kršan

Pićan

Gračišće

Cerovlje

PazinTinjan

Sv. Petar u Šumi

SvetvinčenatBarban

ŽminjKanfanar

BaleValle

Sv. Lovreč

OprtaljPortole

Tar-VabrigaTorre-Abrega

GrožnjanGrisignana

Kaštelir LabinciCastellierSanta Domenica

RijekaOpatija

Page 3: EnjoyIstra no30 hr|it

impresumimpressumNakladnik | EditoreTuristiËka zajednica Istarske æupanijeEnte per il turismo dell’Istria

Pionirska 1, HR-52440 PoreË +385 (0)52 452797

[email protected] nakladnika | Per l’editore Denis IvoševićUrednica | Redattrice Vesna IvanoviÊOblikovanje | DesignSuzana BorzićFotografije | Fotografie Igor Zirojević, Marko Vrdoljak, Novena, Vladimir Bugarin, Reinhard Fichtinger, Ivo Pervan, Renco Kosinožić, Goran Šebelić, Petr Blaha, JU Kamenjak, JU Natura Histrica, Davor Maul & Arhiv TZIŽ | Archivio ETITisak | Stampa Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

sadržajindice

enjoyheights 04-09

enjoyhistory 10-13

enjoyart 14-17

enjoygourmet 18-21

enjoynature 22-27

enjoyoutdoor 28-35

enjoyevents 36-43

enjoyattractions 44-45

enjoymuseums 46-47

addressbook 48-49

Podaci su prikupljeni zaključno s 13/03/2014. Nakladnik nije odgovoran za naknadne promjene datu-ma ili neodržavanje manifestacije. Uza sav trud uložen u objavljivanje potpunih i točnih informacija, uredništvo ne može preuzeti odgovornost za eventualne pogreške. I presenti dati sono stati aggiornati il 13/03/2014. L’editore non risponde di eventuali cambiamenti di date o di appuntamenti rimandati. Nonostante l’attenzione rivolta alla raccolta e alla pubblicazione di dati esatti, la redazione non risponde di posibili errori riscontrabili nella presente pubblicazione.

enjoyistra [no. 30] proljećeprimaveraISSN 1847-7674 [01.04. - 30.06.2014]

@

Pogledi Immagini

Gore In altoRimska vila u uvali Verige,Nacionalni park BrijuniVilla romana in Val Catena,Parco nazionale di Brioni

Naslovnica Copertina Augustov hram, izvorno po-svećen božici Romi i prvom rimskom caru Augustu, sa-građen je na prijelazu iz stare u novu eru. Ovogodišnjom proljetnom obnovom krovi-šta, antičkom će se spome-niku udahnuti novi život, a sačuvati stari izgled.Originariamente dedicato alla dea Roma e il primo im-peratore romano Augusto, il Tempio di Augusto è sta-to costruito a cavallo tra la vecchia e la nuova era. Con la ristrutturazione del tetto realizzata quest’anno in pri-mavera, all’antico monumen-to sarà donata nuova vita e preservatol’aspetto antico.

3

Page 4: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yhei

ghts

Pogled iz visina La vista dall’altoIstra, srcoliki komad zemlje duboko zaronjen u modru vodu Jadrana predstavlja skroviti vrt prirode neviđenih ljepota...Istria, questa terra a forma di cuore, bagnata dall’Adriatico è il giardino nascosto delle bellezze mai viste...

Page 5: EnjoyIstra no30 hr|it

Red Bull Air Race World Championship 2014 Rovinj-Rovigno, 12. - 13.04Najekstremenije avio natjecanje na svijetu, razveselit će brojne poklonike. Svjetsko prvenstvo 2014. donosi poboljšanja na stazi, ali i novu postaju - po prvi puta u svojoj povijesti održava se u Hrvatskoj pa će s 8 spektakularnih utrka Red Bull Air Race obići 7 zemalja na 3 kontinenta. Rovnjska letačka staza bit će postavljena uz sjevernu obalu, Valdiboru, a rovinjski otoci i priobalje sa starogradskom jezgrom bit će savršena kulisa uzbudljivom spektaklu. La gara aerea più estrema del mon-do farà felici molti fan. La Coppa mondiale 2014 si presenta con miglioramenti della pista, ma anche con una nuova tappa - per la prima volta nella sua storia si svolgerà in Croazia. Con otto gare spettacolari la Red Bull Air Race visiterà sette paesi di tre continenti. La pista di Rovigno sarà posizionata lungo la costa settentrionale ovvero la Valdibora, mentre le isole di Rovigno e la terraferma con il centro storico saranno uno scenario perfetto per uno spettacolo così emozionante.

Page 6: EnjoyIstra no30 hr|it

6

in corso la costruzione di un

convento domenicanocon la

chiesa della Beata Vergine Ma-

ria del Carmelo; furono inoltre

edifi catisfarzosi palazzi, alcuni

dei quali sono ancora ricono-

scibili per le fi nestre gotiche e

altri dettagli peculiari. È verosi-

mile che i Rigo, la famiglia pa-

trizia più in vista di Cittanova,

ricoprissero già allora ruoli di

prestigio, tuttavia la loro popo-

larità è dovuta soprattutto ad

alcuni interventi edilizi succes-

sivi da loro commissionati: è

del 1770 la sfarzosa residenza

Novigrad-Cittanova Već 1149. godine Novigrad na vjer-

nost priseže Veneciji. Grade se nove

obrambene zidine, mogucće na mjestu

starijih, od kojih je sačuvana tek kva-

dratična kula kod hotela na ulazu u po-

vijesnu jezgru. Obnavljaju se u 15. st.,

dograđene su im i kružne kule. U gradu

se istovremeno podiže dominikanski

samostan s crkvom BDM od Karmela,

a grade se i bogato ukrašene palače

od kojih neke i danas prepoznajemo

po gotičkim prozorima i ostalim detalji-

ma. Najpoznatija novigradska plemićka

obitelj Rigo vjerojatno već tada obna-

šavažne gradske funkcije, no poznatiji

su njeni graditeljski poduhvati kasnijeg

datuma. Godine 1770. grade raskošnu

gradsku palaču, a prije toga, 1750. go-

dine, kasnobaroknu stanciju izvan gra-

da, u Karpinjanu. Taj luksuzni stambe-

no-gospodarski kompleks sa zgradama

razmještenima u obliku slova U može

se pohvaliti raskošnom izvedbom unu-

trašnjosti sa štu-ko i slikanim dekora-

cijama. Cijeli poduhvat, iako ga vodi

jedna obitelj, pokazuje moć Novigrada

u 18. st. Ipak, blagostanje nije trajalo

dugo. S padom Mlečana Novigrad dijeli

sudbinu svih ostalih istarskih gradova.

Stotinu godina kasnije komuna priku-

plja novac za gradnju novog gradskog

pečata - zvonika župne crkve obliko-

vanog prema uzoru na onaj sv. Marka

u Veneciji, jer Venecija još nije prestala

biti uzorom. Cittanova giurò fedeltà a

Venezia già nel 1149. Si costruirono

nuovi muraglioni, probabilmente sorti

sulla base dei vecchi bastioni, di cui

si è conservata soltanto una torre

quadrata (direttamente all’ingresso

del centro storico, ora nei pressi di un

hotel). Le mura furono ristrutturate nel

XV secolo e vi si inserirono delle tor-

rirotonde. Nel medesimo periodo era

Page 7: EnjoyIstra no30 hr|it

7

cittadina; solo di qualche decen-

nio precedente (1750) è invece la

villa di campagna tardo-barocca

di Carpignano, appena fuori dalla

città. Questa lussuosa villa rura-

le, i cui elementi sono disposti a

U, vanta interni sfarzosi, abbelliti

con stucchi e molteplici dipinti. Il

complesso delle opere, pur ge-

stito da un’unica famiglia, servì a

dimostrare la potenza della Citta-

nova del XVIII secolo. Purtroppo

questo periodo di benessere non

durò a lungo: al tracollo di Vene-

zia, Cittanova condivise lo stesso

destino delle altre città istriane. A

distanza di un centinaio d’anni,

la comunità raccolse i fondi per

costruire una nuova attrattiva: il

campanile della chiesa parroc-

chiale, modellato su quello di S.

Marco a Venezia: la Serenissima

non aveva ancora cessato di es-

sere un esempio da imitare.

infomust Avio panorameAvio panorami

Delić AirSportski aerodrom MedulinAeroporto sportivo Medolino

+385 (0)98 223577 +385 (0)98 849633

I - XII: 09 - Sunsetmax. 3 osobe/3 personemax. 2 odrasla/2 adulti +2 djece/2 bambini (35-40 kg)&Aero Taxi: max. 6 osoba/6 personsAll Europe& Skokovi/Salti

15.VI - 15.IX:

Aeropark VrsarZračna luka VrsarAeroporto Orseramax. 5 osoba/5 persone

+385 (0)98 233676 +385 (0)99 4411441 VII - VIII:

Skybar&Lounge: I - XII

Page 8: EnjoyIstra no30 hr|it

8

heights

Visinskim stazama BuzetaBuzet, popularni grad tartufa, obiluje atraktivnim penjačkim stazama za pro-fesionalce, ali i za rekreativne penjače.

Percorrendo le altitudini di Pinguente Pinguente, la famosa città del tartufo, abbonda in interessanti vie ferrate per scalatori professionisti e non.

Sopot, veliki previje-sni amfiteatar, impozantno je penjalište na padini iznad Buzeta. Od ukupno 27 smjerova uglavnom nudi teže, no i za rekreativce postoji njih nekoliko. Sopot je najbolje posjetiti u proljeće, kada kroz veliki otvor u središnjem dijelu prevjesa pada gotovo 30 metara visoki slap. Ipak, zbog orijentacije, penjalište je izrazito zimsko, a čak i tada zbog amfiteatralnog oblika za sunčanih dana zna biti vruće. broji čak 21 smjer, a djelo je buzetskih penjača.

Sopot, grande anfiteatro inclinato, è un’imponente salita sul pendio sopra Pinguente. Ci sono 27 percorsi principalmente più difficili tra i quali c’è ne anche qualcuno per scalatori con una po’ di esperienza. Il migliore periodo per visitare Sopot è in primavera, quando dalla grande apertura nella parte centrale della pendenza si forma una cascata di 30 metri di altezza. Tutta-via, a causa dell’orientamento, l’arrampicata è estremamente invernale ma grazie alla sua forma anfiteatrale nei giorni di sole può essere molto caldo.

Page 9: EnjoyIstra no30 hr|it

9

heights

Sopo

t by

Rei

nhar

d Fi

chtin

ger

Penjalište Kamena vrata pogodno je za početnike i rekreativne penjače željne novih iskustava i to prije svega zbog blizine prometnica te pre-težito laganih ruta. Penjalište broji čak 21 smjer, a djelo je buzetskih penjača.

La salita Kamena vrata (Porta di pietra) è adatta a principianti e scalatori che lo fanno per ricreazione, desiderosi di nuove esperienze grazie principalmente alla vicinanza di strade e soprattutto ai percorsi relativamente facili. La salita ha ben 21 percorsi, opera degli alpinisti pinguentini

Page 10: EnjoyIstra no30 hr|it

Povijest Umaga Storia di Umago Umag je nastao u antičko doba kada je stanov-ništvo s okolnog područja počelo naseljavati uski otočić koji se nasipavanjem postupno širio te postao poluotok kakvim ga znamo danas. U pisanim izvorima prvi se put spominje u 6. stoljeću kao Humagum, a njegovom je razvoju naročito pogodovao povoljan položaj. Naime, umaško se područje nalazilo na putu prema jugu iz Akvileje koju su Rimljani osnovali kao uporište za vojnu kontrolu Istre i sjevernog Jadrana. Umago nacque nell’antichità quando la popolazione delle zone circostanti iniziò a popolare uno stretto isolotto che grazie alla colmata diventava gradualmente sempre più esteso, trasformandosi nella penisola che conosciamo oggi. Nelle fonti scritte viene no-minata per la prima volta nel VI secolo come Humagum, e il suo sviluppo fu agevolato in particolare dalla posizione favorevole, poiché la zona umaghese si trova sulla strada verso il sud, da Aquileia, fondata dai Romani come caposaldo per il controllo militare dell’Istria e dell’Adriatico settentrionale. Mnogo godina prije nastanka današnjeg Umaga, na okolnom su području postojale prapovijesne gradine, dok je u rano rimsko doba bio aktivan veći broj luksuznih rustičnih vila, naročito uz obalu sjeverno od Umaga, od Zambratije do Katora. Molti anni prima della nascita dell’odierna Umago, nella zona circostante esistevano i castellieri preistorici, mentre nel periodo dell’antica Roma erano popolate la maggior parte delle lussuose ville rustiche, in partico-lare lungo la costa a nord di Umag-Umago, da Zambratija-Zambrattia a Katoro-Catoro. Iz razdoblja rane antike potječu mnogi vrijedni nalazi na rtu Katoro i sjeverno od njega, napose ostaci morske vile s podnim mozai-cima. U podmorju Katora sačuvani su ostaci građene obale i gatova, dok je podvodnim istraživanjima pronađeno mnogo keramičkih predmeta, uglavnom za kuhinjsku upotrebu. U vrtlogu povijesnih zbivanja naselja na Katoru počela su gubiti na važnosti, dok je Umag po-stupno rastao. Al periodo della prima antichità

history

enjo

yhis

tory

10

Page 11: EnjoyIstra no30 hr|it

risalgono numerosi reperti preziosi trovati a Punta Catoro e a nord di essa, in particolare resti di una ninfa marina con pavimenti musivi. Nel fondale di Catoro si sono conservati i resti delle costruzioni della costa e delle banchine, mentre ricerche subacquee hanno riportato alla luce numerosi oggetti di ceramica, generalmente per l’uso in cucina. Nel vortice degli avvenimenti storici, gli insediamenti a Catoro iniziarono a perdere importanza, mentre il valore di Umag-Umago cresceva gradualmente. Nakon pada Zapad-norimskog Carstva, u Umagu su se, kao i u čitavoj Istri, izmjenjivale vladavine germanskih kraljevstava i Bizantskog Carstva. No, društveni odnosi naslijeđeni iz rimskog vreme-na nisu se značajnije mijenjali, uz iznimku doseljavanja Slavena. Kraj 8. i 9. stoljeće obilježila je vladavina Franačke države kada započinje proces feudalizacije. Hrvatski knez Domagoj u tadašnjim ratovima s Francima razorio je Umag, nakon čega grad počinje slabjeti. Dopo la caduta dell’Impero romano d’Occi-dente, a Umago, come del resto in tutta l’Istria, si alternavano i domini dei regni germanici e dell’Impero bizantino, però i rapporti sociali ereditati dai tempi romani non sono mutati significativamente, ad eccezione dell’immigrazione slava. La fine dell’VIII secolo e il IX secolo

sono stati segnati dal dominio dello

Stato dei Franchi quando iniziò il

processo di feudalizzazione. Il prin-

cipe croato Domagoj nelle guerre

di allora con i Franchi distrusse

Umag-Umago, dopo di che la città

iniziò a indebolirsi. U kasnijem

srednjem vijeku, Umag je 1269.

godine, među prvima u Istri, priznao

vlast Mletačke Republike, rastuće

pomorske sile pod čijom će upra-

vom ostati sve do njene propasti

koncem 18. stoljeća.Širenje grada

na kopno, izvan poluotoka, prvi se

put spominje u prvoj polovici 14.

stoljeća. Godine 1370. zapalili su

ga Genovljani koji su u to vrijeme

vodili bitku s Mlecima za prevlast

na Jadranskom moru. Tim je činom

uništen i ondašnji gradski arhiv. Nel

pieno Medio evo, Umag-Umago nel

1269 è fra le prime città in Istria

ad aver riconosciuto il potere della

Repubblica di Venezia, potenza

marittima in crescita, sotto la cui

amministrazione rimarrà fino alla sua

caduta verso la fine del XVIII secolo.

‘ampliamento alla terraferma, fuori

dalla penisola, per la prima volta

viene nominato nella prima metà del

XIV secolo. Nel 1370 lo incendiarono

i Genovesi che in quel periodo si

contendevano per il predominio

dell’Adriatico. Con questo gesto fu

distrutto anche l’archivio cittadino.

history

Grožnjan-GrisignanaOduvijek vrlo živopisan, a

danas i umjetnički, ovaj

srednjovjekovni gradić po-

nosno nosi povijest koja

izvire iz svakog njegovog

kutka. Zadržao je konstruk-

ciju i oblik nekadašnjeg

življenja što nam približava

njegovu svakodnevicu sto-

ljećima unatrag.

Questa cittadina medievale

- da sempre molto pittore-

sca e oggi conosciuta come

“paese degli artisti” - va

fiera della storia di cui è

imbevuta. Grisignana ha

mantenuto la fisionomia e

lo stile di vita di un tempo,

facendo rivivere all’osser-

vatore la quotidianità dei

secoli trascorsi.

11

Page 12: EnjoyIstra no30 hr|it

Borisi, osnivači FuntaneIstaknuta vlastela Borisi (Boricius, Borisci, Boriš), razložno je pretpostaviti, jedina su patricijska obitelj porijeklom iz Bara koja se održala do 20. st. Danas je više nema, ali prošlost ovoga roda može se pratiti duž cijele jadranske obale, od venetske terraferme do Bara, odakle su potekli. Patricijski rod Borisi utjelovljuje etnokulturne i društvene interakcije te komunikacijske smjerove i utjecaje civilizacijskog nasljeđa jadranskog okruženja. Bilo kao plemići, pučani ili seljaci, Barani i žitelji okolnih mjesta od davnina su ljubomorno čuvali svoj identitet, navlastito vjerski, ostajući vjerni Katoličkoj crkvi i Kristovu namjesniku na zemlji i u vremena najvećih iskušenja.Pred turskim nasrtajima Borisi su iz Bara krajem 16. st. preselili u Istru; najvjerojatnije prvo u Kopar, s obzirom da se 1617. spominju kao plemići Kopra. Slijedile su ih i obitelji njihovih kolona. Rodo-načelnik im je Bernardo Borisi, koji je imao braću Francesca i Marc’ Antonia; potonji je bio mletački dragoman u Carigradu; određen za prevoditelja u Carigradu, prvi je od mletačkim građana nosio naslov Dragomano grande. Na svog pretka velikog dragomana, službenog prevoditelja, Borisi su se pozivali kad su ih teretili veliki troškovi smještaja izbjeglica. Vlasnički Funtana nije na Bernarda Borisija prešla izravno. U 15. st. kao dio dobra sv. Maura, odnosno biskupsko vlasništvo, pripisana je porečkom katedralnom kaptolu. Kanonici su pak feud prepustili pazenatičkom kapetanu sa sjedištem u Sv. Lovreču, koji je 1595. godine prodan Borisiju, a tek kasnije izgradnjom crkve (1621.) i normalizacijom života u feudu, porečki je kaptol ovoj obitelji i njihovom feudu dodijelio zaljev Molindrio.

history

La famiglia Borisi, i fondatori di Fontane Il prominente patriziato dei Borisi (Boricius, Borisci, Boriš), è plausibile supporre, sembra l’unica famiglia di nobili Docleati e Antivaresi che si è mantenuta fino al novecento. Oggi non esiste più ma i trascorsi di que-sto casato sono tangibili lungo tutta la costa adriatica, dalla terraferma veneta fino ad Antivari, da dove provengono. La stirpe patrizia dei Borisi incorpora le interazioni etni-

che, culturali e sociali, gli orientamenti comunicativi e gli influssi delle civiltà adriatiche. Gli abitanti di Antivari e dintorni, non importa se nobili, plebei oppure contadini, da secoli hanno gelosamente custodito la loro identità, soprattutto religiosa, restando fedeli alla Chiesa cattolica ed al vicario di Gesù Cristo sulla terra, anche in tempi delle più grandi tentazioni. Al cospetto dell’avanzata turca, verso la fine del cinquecento, i Borisi emigrarono da Antivari alla volta dell’Istria; verosimilmente a Capodistria, giacché nel 1617 venivano detti nobili di Capodistria. Al loro seguito vennero anche i loro coloni (mezzadri). Il capostipite della famiglia fu Bernardo Borisi, che ebbe due fratelli: Francesco e Marcantonio; questi fu dragomanno veneziano e traduttore a Costantinopoli, diventando il primo cittadino veneziano ad ottenere il titolo di Drago-manno grande. Al loro antenato, il grande drago-manno, traduttore ufficiale, i Borisi si appellavano quando venivano sommersi da eccessivi costi di sistemazione dei profughi. I diritti di proprietà di Fontane non passarono direttamente a Bernardo Borisi. Nel quattrocento, come parte del patrimonio di San Mauro, altresì della diocesi, essa venne attribuita al Capitolo della cattedrale parentina. I canonici, a loro volta, lasciarono il feudo alla Capitanìa (sede del capitano militare veneziano) di San Lorenzo del Pasenatico, attribuito nel 1595 ai Borisi. Soltanto con la normalizzazione della vita nel feudo, in seguito alla costruzione della chiesa nel 1621, il capitolo parentino conferì a questa famiglia e al suo feudo la baia Molindrio.

12

Page 13: EnjoyIstra no30 hr|it

history

Vodnjan-DignanoNastanak grada može se pratiti tek od srednjeg vijeka, unatoč tragovima prapovijesne gradine na brdu kod crkve sv. Marije Traverse. Ime grada izvodi se iz latinskog vicus Atinianus spomenutog u pisanim izvorima 1150. Najstarija gradska crkva, sv. Jakova delle Trisiere, već je 1212. proglašena župnom. Nakon razdoblja pod upra-vom akvilejskog patrijarha i pulskog komuna u 13. i 14. st., grad 1331. prihvaća skrbništvo Venecije pod kojom postaje samostalna komuna i važno trgovačko središte. Bježeći iz kužne Pule u grad se sklanjaju venecijanski providuri. Jezgra grada nastala je na predjelu od crkve sv. Jakova do romaničke crkve sv. Blaža, koja kasnije preuzima ulogu župne crkve. Stara župna crkva sv. Blaža uz koju se nalazilo groblje srušena je 1760. radi gradnje barokne trobrodne građevine. Zvonik uz nju, najviši u Istri (62 metra), izgrađen je u 19. st.Nonostante siano state rinvenute le tracce di un castelliere preistorico sul colle vicino alla chiesa della

Madonna della Traversa, di Dignano

si hanno notizie solo a partire dal

Medioevo. Il nome della città deriva

dal latino vicus Atinianus, citato in

fonti scritte del 1150. La chiesa di S.

Giacomo delle Trisiere, la più antica

della città, fu proclamata parrocchiale

già nel 1212. Passato un periodo

sotto il Patriarcato di Aquileia e il

comune di Pola (sec. XIII e XIV), nel

1331 la città accetta la protezione di

Venezia, sotto la quale si emancipa

a comune indipendente e diventa

un importante centro commerciale.

Vi si rifugiano anche i provveditori

di Venezia in fuga dalla pestilenza

che dilaga a Pola. Il centro della

città è sorto nella zona fra la chiesa

di S. Giacomo e la chiesa romanica

di S. Biagio, anch’essa elevata a

parrocchiale in epoca successiva.

La vecchia chiesa parrocchiale di S.

Biagio, a ridosso della quale si trovava

il cimitero, fu abbattuta nel 1760 per

costruirne una barocca a tre navate. Il

suo campanile, eretto nel XIX secolo,

è il più alto dell’Istria (62m).

infomust

Pula SuperiorumPula-Pola, 12. - 14.06.

U lipnju svi putevi vode u Pulu.Pulske seulice na par dana pretvaraju u pozornice slikovitog rimskog teatra, središta antičkih tragedija i komedija. Ljepotice nose an-tičke frizure i haljine, na sva-kom kutu povijesni spektakli zvuka i svjetla ostavljaju nas bez daha, a rimske gozbe i istarski autohtoni specijalite-

ti osvježavaju nepca.

A giugno tutte le strade portano a Pola. Le vie di Pola si trasformeranno per alcuni giorni in un vero te-atro romano all’aperto, con commedie e tragedie ispi-rate alla tradizione storica più antica. Giovani fanciulle sfoggeranno acconciature ed abiti dell’antica Roma, mentre abili attori metteran-no in scena spettacoli stori-ci con effetti sonori e visivi tanto belli da lasciarvi senza fiato; senza dimenticare pro-verbiali baccanali roman che avranno il compito di ristora-re il vostropalato.

13

Page 14: EnjoyIstra no30 hr|it

art

Župna crkva sv. Martina Tar S desne strane glavnog oltara nalazi

se monumentalni dvokatni oltar. Bočne

stranice retabla urešene su masivnim

pužolikim volutama preko kojih se spu-

štaju bogate cvjetne girlande. U središ-

njoj niši donjega kata nalazi se odjeven

kip Bogorodice s djetetom Isusom. U

lijevoj je niši kip sv. Dominika koji u ru-

kama drži knjigu i granu ljiljana, oznaku

čistoće, a u desnoj je kip dominikanske

redovnice sv. Katarine Sijenske koja u

desnoj, zamahnutoj ruci čvrsto, poput

jabuke, drži srce. Na gornjem su kutu li-

jevo i desno stojeći kipovi svetih aposto-

la Petra i Pavla s atributima, a u sredini

je kip nepoznatog sveca s otvorenom

knjigom, koji bi mogao predstavljati jed-

nog od apostola koji su pisali poslanice.

Do njega je smješten četvrti bočni oltar,

vrlo kićena i rustična varijanta renesan-

snog oltara iz 16. st., izvedena stoljeće

kasnije. Stupovi dijele retabl na tri polja

s nišama za kipove od kojih su danas na

oltaru samo dva. Desno je ranobarokni

kip sveca biskupa, možda sv. Donata,

biskupa aretinskog koji se u biskupskim

vizitacijama iz 17. st. spominje kao titular

jednog od oltara u tarskoj crkvi. U lijevoj

je niši kvalitetno izrađen kip sv. Roka,

zaštitnika oboljelih od kuge, smrtonosne

bolesti koja je u više navrata nemilosrd-

no pustošila domaće stanovništvo. Ele-

gantan kip bradata sveca poluduge kose

prikazan je u kratkom haljetku koji odiže

pokazujući kužnu ranu na bedru. Opre-

mljen je svim hodočasničkim atributima

(školjkama na prsima, torbom, štapom

i tikvicom), a do nogu mu sjedi pas,

njegov vjerni pratilac. Kazuje se da je

enjo

yart

14

Page 15: EnjoyIstra no30 hr|it

izvorno pripadao skulpturalnom

ansamblu renesansnog poliptiha,

što je potrebno utvrditi temelji-

tim stilskim istraživanjima. Kipovi

dviju Bogorodica i konjanički kip

sv. Martina koji su, prema izvje-

štajima dosadašnjih istraživača,

također resili spomenuti rene-

sansni poliptih, danas se čuvaju

u Muzeju biskupije u Poreču kao

istaknuti primjerci drvene skul-

pture 16. st. venecijanske prove-

nijencije u Istri.

La chiesa parrocchiale di San Martino TorreA destra dell’altare maggiore si

trova un altro altare monumen-

tale a due piani che, stando al

parere degli esperti, aveva la

funzione dell’altare maggiore

della chiesa precedente. Le facce

laterali del retablo sono intagliate

da massice volute a chiocciola,

lungo le quali scendono delle

opulenti ghirlande di fiori. Nella

nicchia centrale del piano infe-

rirore è allogata la statua vestita

della Madonna con il Bambino

Gesù. Nella nicchia a sinistra c’

è la statua di San Domenico, che

tiene nelle mani un libro e un

ramo da giglio, simbolo della pu-

rezza. A destra della nicchia cen-

trale c’ è la statua di una monaca

di Santa Caterina da Siena, che

tiene saldamente, nella mano

destra alzata, come si tratasse

di una mela, un cuore. Al piano

superiore, a destra e a sinistra,

ci sono le statue degli apostoli

Pietro e Paolo, in posizione eret-

art

ta, con i loro attributi, mentre al

centro c’ è la statua di un santo

ignoto con un libro aperto, che

potrebbe rappresentare uno degli

apostoli che scrissero le episto-

le. Accanto a quest’ ultimo altare

c’ è il quarto altare laterale, una

variante molto arzigogolata e ru-

stica dell’altare rinascimentale

del XVI secolo, eseguito cento

anni dopo. Le colonne dividono

l’altare in tre campi con le nic-

chie per le statue, di cui oggi,

sull’altare, rimangono soltanto

due. A destra si trova la statua

altobarocca di un santo vescovo,

forse quella di San Donato, ve-

scovo arentino che, nelle visite

pastorali del XVII secolo, viene

manzionato come titolare di uno

degli altari della chiesa di Torre.

Nella nicchia sinistra è collocata

la statua, di ottima fattura, di San

Rocco, prottetore degli ammalati

di peste, malattia mortale che a

più riprese, in maniera spietata

decimò gli abitanti del luogo. Si

tratta di una statua elegante,

dalla folta barba e dai capelli

piuttosto lunghi. Il santo indossa

una corta veste ed alzandola fa

intravedere sulla coscia, una fe-

rita causata dalla peste. La statua

possiede tutti gli attributi del pel-

legrino (le conchiglie sul petto, la

borsa, il bastone e la zucca), con

accanto ai piedi, seduto, il cane

suo fedele compagno di viaggio.

Nei saggi sull’argomento si dice

che originariamente faceva parte

di un gruppo scultoreo apparte-

nuto ad un politico rinascimenta-

le. Il che deve essere assodato da

approfondite ricerche stilistiche.

Le due statue della Madonna e

quella del cavaliere San Marti-

no, stando alla documentazione

scritta dei ricercatori che hanno

svolto in precedenza delle analisi

sulle sculture, adornavano pari-

menti il sunnominato polittico ri-

nascimentale. Oggi si conservano

nel Museo diocesano di Parenzo,

come eminenti esemplari della

scultura lignea del XVI secolo di

provenienza veneziana in Istria.

15

Page 16: EnjoyIstra no30 hr|it

art

Crkva Sv. Marije od Lakuća DvigradDvigrad se nalazi u Limskoj dragi,

zapadno od Kanfanara. Na izlazu

iz Kanfanara, uz prugu, skreće se

za Dvigrad, a crkvica se nalazi

podno mjesta. Crkva je roma-

nička građevina s polukružnom

upisanom apsidom i preslicom

na pročelju. Građena je od pra-

vilnih klesanaca. Zanimljiv detalj

je baldahin na pročelju - nalazi

se iznad ulaza, a ispod preslice.

Freske s kraja 15. stoljeća rad su

tzv. Šarenog Majstora, po sve-

mu sudeći domaćeg umjetnika

(pripisuje mu se niz fresaka u

Istri, pa čak i tri skulpture), tako

nazvanog zbog izvanrednih ko-

lorističkih efekata. Dobro saču-

vane freske na vanjskom dijelu

crkvice, na pročelnom baldahinu,

prikazuju Mariju zaštitnicu koja

ispod plašta

čuva župlja-

ne. Nažalost,

upravo donji

dio freske nije

sačuvan, jer je

bio najizloženiji

v r e m e n s k o m

utjecaju. U unu-

t rašn jos t i j e

oslikano samo

svetište, polja

kojima domini-

raju velike figu-

re. Središnji je

prikaz polja sa

scenom Krista

u Slavi. U crkvi

se nalazi mnoš-

tvo glagoljskih

grafita.

Chiesa Di S. Maria Di Lacuzzo Duecastelli Duecastelli si trova nella Draga

di Leme, ad ovest di Canfanaro.

All’uscita da Canfanaro, lungo

la linea ferroviaria, si gira per

Duecastelli, ai cui piedi è sita la

chiesetta. La chiesa è un edifi-

cio romanico con un’abside a

semicerchio e un campanile a

vela sulla facciata. Fu costruita

con pietre scalpellate regolari.

Un dettaglio interessante è il

baldacchino sulla facciata che

si trova sopra la porta d’entrata,

sotto il campanile a vela. Gli af-

freschi sono opera del cosiddet-

to Šareni majstor (in it. Maestro

variopinto), chiamato così per

gli straordinari effetti cromatici

che otteneva nel suo lavoro, e

furono dipinti verso la fine del XV

secolo (gli si attribuiscono tutta

una serie di affreschi in Istria,

ed addirittura tre sculture). Gli

affreschi sulla parte esterna del-

la chiesa, sul baldacchino, sono

ancor sempre ben conservati e

rappresentano Maria protettrice

che sotto il suo manto benedisce

i parrocchiani. La parte inferiore,

purtroppo, non si è preservata,

perchè è la più soggetta alle

intemperie. All’interno è dipinto

soltanto il presbiterio, suddiviso

in parti in cui dominano delle

grosse figure. L’immagine cen-

trale raffigura Cristo in gloria.

Nella chiesa c’è una moltitudine

di graffiti glagolitici.

Sv. Mihovil Kloštar (Vrsar) Od nekada moćne opatije sv.

Mihovila koja je bila u sukobu

s porečkim biskupima ostao je

napušten i zapušten samostan s

dvije crkve. Manja je ranobizant-

ska građevina, a veća, titulara sv.

Mihovila, iz 11. st. U svetištu je

visoka, polukružna, izvana ista-

knuta apsida. U bočnom zidu,

visoko ispod krovišta, sačuvane

su originalne tranzene s pleter-

nim ukrasom. U crkvi sv. Mihovi-

la ostaci su romaničkih fresaka.

Suđenje sv. Stjepanu i njegovo

16

Page 17: EnjoyIstra no30 hr|it

kamenovanje jedini su prizori koji

se mogu iščitati u apsidi i najstariji

osvrti na ove teme u Istri. Najbolje

očuvani prikaz je svetac na desnoj

strani trijumfalnog luka. Mladolik lik

s tonzurom i opatskim štapom pri-

kazuje benediktinskog sveca, pret-

postavlja se samog sv. Romualda. I

ljudski likovi i arhitektura predočeni

su stilizirano i sumarno. Likovi su

oblikovani konturama svijetle i ta-

mne boje, a na jagodicama lica jav-

ljaju se karakteristične crvene mrlje.

Ikonografski i likovni uzori razno-

liki su, od karolinških elemenata

u ornamentici do helenističko-ori-

jentalnih motiva u odjeći. Vladarska

kruna je karolinškog tipa, kakvu su

nosili njemački kraljevi. Svi navedeni

elementi obilježja su međunarodne

benediktinske umjetnosti otonskog

razdoblja.

S. Michele Madonna del Lago (Orsera) Di quella che una volta era la poten-

te abbazia di S. Michele - sempre in

conflitto con i vescovi di Parenzo - è

rimasto solo un convento abbando-

nato e trascurato con due chiese.

L’edificio minore è protobizantino,

mentre il maggiore, dedicato a S.

Michele, risale al secolo XI. Nel

presbiterio si

apre un’alta

abside se-

micircolare

e sporgente.

Nella pare-

te laterale,

in alto sotto

l ’ a r m a t u r a

del tetto, si

sono con-

servate le

t r a n s e n n e

originali con

decorazione

a intreccio. In questa chiesa sono

stati rinvenuti resti di affreschi ro-

manici. Il Processo e la Lapidazione

di S. Stefano, le uniche scene che

si possono scorgere nell’abside,

rappresentano i più antichi cenni

di questa tematica in Istria. L’im-

magine meglio conservata è quella

di un santo benedettino alla destra

dell’arco trionfale. Il giovane con la

tonsura e il bastone da abate raf-

figura probabilmente lo stesso S.

Romualdo. Sia i personaggi umani

che l’architettura sono tratteggiati

in modo stilizzato e sommario, deli-

neati da contorni chiaro-scuri, men-

tre sulle guance del viso appaiono

le caratteristiche macchie rosse.

Riconosciamo diversi modelli ico-

nografici e figurativi: spaziano dagli

elementi carolingi dell’ornamen-

tazione fino ai motivi ellenistico-

orientali dei vestiti. La corona è di

tipo carolingio, analoga a quella

portata dai re tedeschi. Tutti gli ele-

menti menzionati sono caratteristici

dell’arte benedettina internazionale

dell’epoca ottoniana.

art

infomust

Lim

Samostan sv. Mihovila,

prema legendi, osnovao

je sv. Romuald, utemeljitelj

reda kamaldoljana, koji je

prije toga živio pustinjačkim

životom u obližnjoj spilji na

Limskom kanalu. Nemojte

zaobići ovaj geološki feno-

men i jedini istarski fjord,

kao ni Romualdovu spilju.

Leggenda vuole che il con-

vento di S. Michele sia stato

realizzato da S. Romualdo,

fondatore dell’ordine dei

Camadolesi che in prece-

denza condusse vita da

eremita nella vicina grotta

del Canale di Leme. Vale

la pena di visitare questo

fenomeno geologico, l’uni-

co fiordo, nonché rifugio di

Romualdo.

17

Page 18: EnjoyIstra no30 hr|it

18

gourmet

ForumKapitolinski trg

enjo

ygo

urm

et

Istria: Best Wine Regions forWinter and Spring Travel 2014

Istria: Best of Europe - Top 15Food & Wine Destinations 2013

Istria: 10 Most AffordableWine Destinations 2013

Page 19: EnjoyIstra no30 hr|it

19

gourmet

Dobar glas o vinskoj IstriUSA Today objavio je listu najboljih vinskih

regija koje neizostavno vrijedi posjetiti

tijekom zime i proljeća. Na ovom je po-

pisu zanimljivih putovanja Istra pronašla

svoje mjesto visoko pri vrhu ljestvice.

Prestižno društvo odabranih destinacija

čine joj talijanski Chianti u Toskani, regija

Franschhoek u južnoj Africi i autralski

poluotok Mornington. Osim vina koje

“obara s nogu”, USA Today hvali i Istru

opisujući je kao iznimno šarmantnu regiju

s restoranima pokraj mora i prekrasnim

krajolicima u unutrašnjosti. Posebno mje-

sto zauzeo je Rovinj sa svojim savršenim

kulisama za predah uz more, uz užitak

kušanja nekog od vrhunskih istarskih vina.

L’ottima reputazione dell’Istria vinicolaL’USA Today ha pubblicato la lista delle

migliori regioni vinicole da visitare assolu-

tamente nei mesi invernali e primaverili.

L’Istria ha trovato il suo posto in cima

alla graduatoria di questo elenco di viaggi

interessanti. A suo fianco, in questa im-

portante compagnia, c’è l’italiana Chianti

in Toscana, la regione Franschoek in

Sudafrica e la penisola australiana di

Mornington. Oltre al vino, considerato

eccezionale, l’USA Today descrive l’Istria

come una regione dallo charme straor-

dinario con ristoranti in riva al mare e

paesaggi stupendi nell’entroterra. Un

posto a parte è dedicato a Rovigno

con i suoi scenari perfetti per rilassarsi

in compagnia di uno degli eccellenti

vini istriani.

Page 20: EnjoyIstra no30 hr|it

20

Gastro proljeće Južne Istre Primavera ga-stronomica dell’Istria meridionale Pula-Pola, Vodnjan-Dignano, Fažana-Fasana, Ližnjan-Lisignano, 03. - 13.04.Kada pomislimo na sipe, prvo što

nam pada na pamet je ukusni crni

rižoto sa sipama koji predstavlja

pravi klasik u hrvatskoj kuhinji ili

pak na slasnu salatu od sipa pri-

premljenu u raznim varijacijama,

bilo s krumpirom, maslinama,

rokulom, rajčicama ili jednostav-

no - s nekoliko kapi vrhunskog

istarskog ekstra djevičanskog

maslinova ulja. Ovo morsko blago

koje se izlovljava u proljeće, kada

temperatura mora pređe 14°C,

među kuharima

je vrlo omilje-

no jer se može

spravljati na

bezbroj načina.

Njezino crnilo

zaštitni je sim-

bol mnogih jela,

pa čak i kruha, a

može se pripre-

miti i sa šparo-

gama, drugom

n a m i r n i c o m -

vladaricom Istre

u proljetnim

danima.Divl ja

šaproga, ljeko-

vita samonikla

biljka gorkastog

okusa, pravi je

izvor vitamina

i antioksidan-

sa, a osim što

blagotvorno djeluje na zdravlje,

izvanredna je namirnica koja sva-

kom jelu daje posebnu notu i pra-

vi dašak autentičnosti teritorija.

Vrijedni kuhari južne Istre poka-

zat će vam kako pripremati sipe

i šparoge tijekom Gastronomskog

proljeća kada će birani restorani,

konobe pa i pizzerije na području

Pule, Fažane, Vodnjana i Ližnja-

na ponuditi promotivne cijene za

dva i tri slijeda na bazi ovih vrijed-

nih namirnica. I zato - uputite se

prema jugu Istre i okusite nove

proljetne gastronomske užitke!

Quando pensiamo alla seppia, la

prima cosa che viene in mente

è un delizioso risotto al nero di

seppia, un vero classico della

cucina croata, o una deliziosa

insalata di seppia preparata in

diversi modi, sia con patate, oli-

ve, rucola, pomodori o sempli-

cemente - con un paio di gocce

dell’ottimo olio extra vergine di

oliva istriano. Questa prelibatezza

marina che viene catturata in pri-

mavera quando la temperatura

del mare supera i 14°C, è molto

amata tra gli chef perché può

essere cucinata in mille modi.

Il nero di seppia contraddistin-

gue molti piatti tra cui anche il

pane e può essere preparato con

asparagi, secondo alimento per

popolarità in Istria nei giorni di

primavera. L’asparago selvatico,

erba spontanea medicinale dal

sapore amarognolo, è una vera

fonte di vitamine e antiossidanti,

e oltre ad avere un effetto bene-

fico sulla salute, è un ingrediente

eccellente che dà a ogni piatto

un tocco speciale, ricco in au-

tenticità del territorio. Durante

la Primavera culinaria, gli ottimi

cuochi dell’Istria meridionale vi

mostreranno come preparare

le seppie e gli asparagi, quan-

do ristoranti, konobe e persino

pizzerie prescelte della zona di

Pola, Fasana, Dignano e Lisigna-

no offriranno prezzi promozionali

per due o tre portate a base di

questi alimenti preziosi. Fate un

viaggio nel sud dell’Istria e degu-

state le nuove delizie culinarie

primaverili!

gourmet

Page 21: EnjoyIstra no30 hr|it

21

gourmet

infomustGault&Millau 2014

Bale-ValleStancija MeneghettiLa Grisa

Brtonigla-VerteneglioMorgan San Rocco Gourmet

Buje-BuieLa Parenzana

Buzet-PinguenteToklarija

LivadeZigante

Momjan-MomianoKonoba RinoStari podrum

Novigrad-CittanovaDamir & Ornella Konoba ČokMarina Pepenero Cittar Villa Cittar

Pula-PolaKonoba Batelina Milan

Rovinj-RovignoMonte Mediterraneo Wine VaultLone

Savudrija-SalvoreKempinski Hotel Adriatic

Villa Rosetta

Umag-UmagoKonoba NonoKonoba BuščinaMare e Monti

Istarske kuharske kape Poznati svjetski gastronomski vodič Gault

Millau još su 1965. godine pokrenuli gastronomski kritičari Henri Gault i Christi-

an Millau. Svake godine vlasnici restorana i gurmani s iščekivanjem dočekuju

dan kada izlazi iz tiska kako bi vidjeli koji je restoran ušao u novo izdanje, koji

je bolje ocijenjen i je li neki dobio kuharsku kapu više u odnosu na lani. Među

njima su u samom vrhu i brojni istarski restorani uvršteni u austrijsko izdanje

vodiča, kojima ovakva preporuka itekako znači jer se upravo zbog ovih vrijednih

kuharskih kapica često traži i stol više. Za vodič nije važno o kakvoj je vrsti

kuhinje riječ - može biti tradicionalna, ali i moderna, vegetarijanska, kineska,

japanska, meksička ili pak talijanska. Jedino što je važno pri dobivanju visokih

ocjena jest dobra kuhinja koja je spremna svake godine učiniti novi iskorak.

I cappelli della gastronomia istriana La prestigiosa guida

gastronomica Gault Millau fu lanciata nel 1965 dai critici gastronomici Henri

Gault e Christian Millau. Ogni anno i proprietari dei ristoranti e gli amanti

della buona forchetta aspettano con impazienza il giorno in cui questa esce

di stampa, per vedere quale ristorante è entrato nella nuova edizione, qual è

il meglio valutato e se qualche locale ha ottenuto un cappello in più rispetto

all’anno scorso. Fra questi, in cima alla graduatoria, ci sono numerosi risto-

ranti istriani inseriti nell’edizione austriaca della guida: una raccomandazione

di questo genere è molto ambita perché proprio per questi preziosi cappelli

che esprimono un giudizio per ogni locale, spesso i clienti cercano un posto

in più. Il tipo di cucina non è rilevante: questa può essere tradizionale, ma

anche moderna, vegetariana, cinese, giapponese, messicana oppure italiana.

Per ottenere un punteggio alto ciò che conta è una buona cucina, pronta ogni

anno a rimettersi in gioco.

Page 22: EnjoyIstra no30 hr|it

nature

enjo

ynat

ure

Morski životinjski svijet Kamenjaka La fauna dell’ambiente marino di capo Promontore Razvedena obala Kamenjaka odlikuje

se velikom raznolikošću morskih sta-

ništa i bogatstvom biljnog i životinj-

skog svijeta. Iako opsežna istraživanja

biocenoza tek predstoje, procjenjuje

se da podmorje poluotoka nastanjuje

nekoliko tisuća vrsta organizama,

među kojima se ističu i gospodarski

važne ribe, rakovi i mekušci te mnoge

zakonom zaštićene vrste. La costa

frastagliata di Capo Promontore è

caratterizzata dalla diversità e dalla

varietà degli habitat marini e dal ricco

regno animale e vegetale. Anche se ri-

cerche più ampie della biocenosi sono

ancora da condursi, si ritiene che nel

fondale della penisola abitino migliaia

di organismi tra i quali spiccano i pesci,

i granchi e i molluschi, importanti dal

punto di vista commerciale, nonché

molte altre specie protette dalla legge.

Od vrsta zaštićenih Zakonom o za-

štiti prirode podmorje Kamenjaka

nastanjuju školjkaši plemenita periska

(Pinna nobilis) i prstac te puž zupka

(Luria lurida). Zaštićene su i alge roda

Cystoseira, spužve Geodia cydonium,

Tethya sp., Axinella cannabina i Axinella

polypoides te svi trpovi (Holothurioidea)

- popularno zvani morski krastavci.

Izuzetno ugrožena morska cvjetnica

Posidonia oceanica upravo u ovom

području tvori posljednja naselja u Istri.

Tra le specie protette dalla Legge a

tutela dell’ambiente nel fondale di

Capo Promontore abitano i molluschi

come la nacchera (Pinna nobilis), il

22

Page 23: EnjoyIstra no30 hr|it

Prstac dug 10 centimetara je stogodišnjak Il dattero di mare di dieci centimetri è centenario Prstac (Litophaga

litophaga) je endemski sredozemni

školjkaš koji živi u samom kamenu koji

buši lučenjem kiselina. Izuzetno sporo

raste: nakon tri godine od prihvaćanja

za stijenu dugačak je tek oko centimetar.

Uvažavajući stopu rasta od tri do četiri

milimetra godišnje, a

uzimajući u obzir da ona starošću

opada, procijenjeno je da jedinka

od 10 cm može imati i do 100 go-

dina!!! Izlov prstaca je zabranjen,

kao i njihova prodaja, a zakon

za prekršitelje predviđa stroge i

visoke kazne koje se kreću od 10

do 150 tisuća kuna. Il dattero di

mare (Litophaga litophaga) è un

mollusco mediterraneo endemico

che vive nelle rocce corrodendole mediante delle

secrezioni acide. La sua crescita è estremamente

lenta: dopo tre anni che si incastra nella roccia è

lungo appena un centimetro. Considerando la crescita

di tre o quattro millimetri all’anno, e considerando

che diminuisce con gli anni, si ritiene che un’unità

di 10 centimetri può avere addirittura 100 anni!!!

Sono vietate la pesca o la raccolta e la vendita dei

datteri di mare, e la legge prevede multe severe

e salate che vanno dalle 10 alle 150 mila kune.

nature

dattero di mare e la ciprea porcellana (Luria lurida). Sono inoltre

protette le alghe dell’ordine Cystoseira, le spugne di mare Geodia

cydonium, Tethya sp., Axinella cannabina e la Axinella polypoides

nonché tutti gli oloturoidei (Holothurioidea) - detti anche cetrioli di

mare. È estremamente a rischio la Posidonia oceanica che proprio

in questa zona forma le ultime praterie in Istria. Na popisu ugroženih

vrsta našao se i ljupki morski konjic (Hippocampus guttulatus), koji,

na čuđenje mnogih, spada u ribe. Povremeni susreti na Kamenjaku

zabilježeni su i s glavatom želvom, dobrim dupinom te u novije

vrijeme sa sredozemnom medvjedicom, za koju se donedavno

mislilo da je potpuno nestala iz Jadranskog mora. Zbog gubitka

staništa, zaštiti podliježu i neke vrste galebova (Laridae) i gnjuraca

(Podicipedidae) koji čine poveznicu morskog i kopnenog ekosu-

stava. Nell’elenco delle specie in via di estinzione si trova anche

l’adorabile cavalluccio (Hippocampus guttulatus), che, a sorpresa di

molti, apparitene al gruppo dei pesci. A Capo Promontore sono stati

segnalati anche alcuni incontri saltuari con la tartaruga comune, con il delfino tursiope e recentemente

anche con la foca monaca, della quale fino a poco fa si pensava fosse del tutto scomparsa dal mare

Adriatico. A causa della perdita dell’habitat, sono protette anche alcune specie di gabbiani (Laridae) e

svassi (Podicipedidae) che costituiscono il legame tra l’ecosistema marino e quello terrestre.

23

Page 24: EnjoyIstra no30 hr|it

donekle u miru. No, na prijelazu stoljeća počinje njen nemilosrdni pogrom. Uz ne-smiljen lov veliki problem za medvjedicu postali su zagađenje mora i urbanizacija obale, budući da ona za odgoj svojih mladu-naca treba mirne špilje i obale nedostupne čovjeku. Takvih mjesta bilo je sve manje, a medvjedica je počela nestajati iz našeg mora. Od 1964. godine u Crvenoj knjizi vodi se kao izumrla vrsta, odnosno smatra se da sredozemne medvjedice u Jadranskom moru nema. Međutim od 2003. godine raste broj dojava o viđenju medvjedice uz hrvatsku obalu Jadranskog mora. Od 2009. na Kamenjaku stalno se viđa, naročito u blizini špilja. Veliko je to iznenađenje jer Kamenjak nije izoliran, a pogotovo ljeti kada vrvi turistima te se medvjedica tu gotovo stalno susreće s čovjekom. Sve to govori u prilog laganom oporavku jadranske populacije. Pretpostavlja se da je danas u našem moru stalno nastanjeno oko 20 jedinki, a ukupna populacija je svega nekoliko stotina jedinki. Sama spoznaja da je medvjedica tu ulijeva nadu da ideja o netaknutom Mediteranu još uvijek živi. La foca monaca mediterranea o testuggine (Monachus monachus), in croato morski čovik - uomo di mare, adriana, morski fra-tar - frate di mare, tutti questi sono i nomi del mammifero marino, della foca dal viso sorridente, dai grandi occhi neri e rotondi, dai baffi lunghi e del grande corpo adattato alla vita in acqua, lungo fino ai 3,5 metri e pesante fino ai 400 chili. La pelliccia è di colore nero o marrone, vellutata e tenera. Questa foca dei mari caldi è legata alla vita in mare e a quella a ter-ra. Si nutre di pesci, granchi e cefalopodi. Durante il pe-riodo riprodut-

Sredozemna medvjedica - tuljan nasmijana lica La foca monaca medi-terranea - la foca dal viso sorridente Sredozemna medvjedica (Monachus monachus), morski čovik, adriana, morski fratar... sve su to imena za morskog sisavca, tuljana nasmijana lica, velikih okruglih crnih očiju, dugih brkova i velikog tijela prilagođenog plivanju, dužine do 3,5 metara i težine do 400 kilograma. Krzno medvjedice je sive ili smeđe boje, sjajno je i meko. Ovaj tuljan toplih mora načinom života vezan je i za more i za kopno. Hrani se ribama, rakovima i glavonošcima. Zadržava se u blizini mjesta okota, a riječ je o podvodnim špiljama i morskim žalima. Žive u manjim skupinama od pet do sedam jedinki. Sredozemna medvjedica smatra se jednim od najugroženijih sisavaca u svijetu. Procjenjuje se da danas ukupna svjetska populacija ima svega nekoliko stotina jedinki, a žive duž obala Sredozemnog mora. Stoljećima je sredozemna medvjedica nastanjivala čitavu obalu Sredozemlja, pa čak i dio obale Atlantskog oceana, a u Jadranskom moru obitavala je od Istre do Dalmacije te dalje prema jugu. Česti su bili prizori skupine medvjedica koje se sunčaju na morskim obalama, a mogle su se vidjeti i medvjedice majke s mladuncima. Čovjek je medvjedicu čitavo vrijeme lovio, ali sve do kraja 19. stoljeća, odnosno početka 20. stoljeća lov nije bio toliko intenzivan i sredozemna medvjedica je uspijevala živjeti

nature

24

Page 25: EnjoyIstra no30 hr|it

tivo predilige tratti di mare vicino

alla costa, prevalentemente gotte

marine e spiagge. Vive in piccoli

gruppi che contano dalle cinque

alle sette unità. Si ritiene che la foca

monaca sia uno dei mammiferi più

a rischio nel mondo. La popolazione

è stimata a qualche centinaia di

unità soltanto, che vivono lungo la

costa del Mediterraneo. Da secoli la

foca monaca abitava lungo l’intera

costa del Mediterraneo, addirittura

fino alla costa dell’oceano Atlantico,

mentre nel mare Adriatico era diffusa

dall’Istria alla Dalmazia, ma anche più

a sud. Si potevano spesso vedere

le foche monache prendere il sole

sulla spiaggia, o avvistare le foche

madri con i loro cuccioli. L’uomo

la cacciava da sempre, ma verso

la fine dell’Ottocento e all’inizio

del Novecento la caccia non era

così intensa e la foca monaca

riusciva a vivere più o meno tran-

nature

infomustVažno:Ukoliko primijetite sredoze-

mnu medjedicu, ne prilazite

joj bliže od 10 m i nemojte

je uznemiravati (vikati ili ba-

cati predmete, plivati prema

njoj ili približavati se barkom,

uznemiravati dok leži na obali,

a niti hraniti - i kazne su vi-

soke), već vas molimo da o

tome obavijestite JU Kamenjak

(052/576513) i pomognete

nam da povećamo njihov broj

u Jadranskom moru.

Importante:Se per caso notate una foca

monaca del Mediterraneo,

non avvicinatevi a lei a meno

di 10 m e non disturbatela

(non gridare o lanciare ogget-

ti, nuotare verso di lei o av-

vicinarsi in barca, molestarla

mentre si trovava sulla riva,

ma nemmeno nutrirla - tutto

ciò è punibile). Vi preghiamo di

informare l’Istituzione pubbli-

ca Kamenjak (052/576513) e

di aiutarci nei nostri sforzi per

aumentare il loro numero nel

Mare Adriatico.

quillamente. In quel periodo però

iniziò la battuta spietata. La caccia

insistente non fu l’unico problema

per la foca monaca, lo diventarono

anche l’inquinamento del mare e

l’urbanizzazione della costa, dato

che per accudire i suoi cuccioli la

foca monaca ha bisogno di grotte

e spiagge tranquille e inaccessibili

all’uomo. Luoghi di questo tipo ce

n’erano sempre meno, e la foca iniziò

a scomparire dal nostro mare. Da

1964 è iscritta nel Libro rosso come

animale estinto, siccome la specie

fu ritenuta del tutto scomparsa dal

nostro mare. Tuttavia, dal 2003 au-

mentarono gli avvistamenti della foca

monaca nel mare Adriatico, lungo la

costa croata. È stata avvistata molto

spesso dal 2009 a Capo Promontore,

soprattutto vicino alle grotte. Questo

è sorprendente perché Capo Pro-

montore non è isolato, soprattutto

d’estate è pieno di turisti e la foca

monaca è praticamente a contatto

con l’uomo. Questo va a favore

del lento ma sicuro aumento della

popolazione adriatica. Si ritiene che

oggi nel nostro mare abitino 20 unità,

mentre la popolazione complessiva

conta qualche centinaio di unità. Il

fatto che qui vive la foca monaca fa

sperare che l’idea del Mediterraneo

intatto vive ancora.

25

Page 26: EnjoyIstra no30 hr|it

Istarski zvončić - ukras Plomina Plominjani znaju da će s vedrim

proljetnim danima jedna nadasve

posebna biljka okititi pročelja

njihovih kuća, crkvu, zidine i ba-

ladure. Tom nježnom cvijetu svi

se vesele i uvijek mu tepaju „naš

Plominski zvončić“. Ljubičasto-

plavi cvijetovi ove endemske biljke

krajem svibnja i početkom lipnja

nakratko pretvore ovaj stari gradić

iznad Kvarnerskog zaljeva u jednu

od najljepših destinacija u Istri.

Istarski zvončić ili Campanula

Istriaca Feer kako je zovu znalci,

biljka je koja se osim Plomina

pojavljuje i na obroncima Učke,

na Kalčiću, na stijenama kvarner-

skih otoka Cresa, Lošinja, Krka i

Paga. Kažu da se davnih 30-tih

godina prošlog stoljeća pojavio

i na pulskoj Areni,

ali i na labinskom

zvoniku! Zvončiću se

u Plominu pridaje sva

pažnja što ova biljka

to odista i zaslužuje.

Na Danima istarskog

zvončića ističe se po-

sebna prirodna vijed-

nost ovog fenomena.

Vode se okrugli sto-

lovi, njemu se u čast

organiziraju izložbe,

pjeva mu se i svira

pa se na licu mjesta

možete uvjeriti kako

to izgleda kada Istar-

ski zvončić potpuno

‘zaposjedne’ grad.

Zajedno s članovima

planinarskog društva krenite i u

potragu za zvončićem po obron-

cima Učke sve do vrha Sisol gdje

se također može pronaći. Istarski

zvončić zove u Plomin!

La campanula istriana - la decorazione di FianonaGli abitanti di Fianona sanno che

nelle splendide giornate primave-

rili una pianta molto speciale de-

corerà le facciate delle loro case,

la chiesa, le mura e le verande.

Tutti amano questo fiore delicato

e lo lusingano sempre con parole

come “la nostra campanula di

Fianona”. Fiori di un colore blu-

viola di questa pianta endemica

trasformano brevemente alla fine

di maggio e inizio giugno questa

antica cittadina sulla baia del

Quarnero in una delle più belle

destinazioni in Istria. La campanula

istriana o Campanula Istriaca

Feer, come viene chiamata dagli

esperti, è una pianta che cresce

anche sul Monte Maggiore, sulla

montagna Kalčić e sulle rocce

delle isole del Quarnero come

Cherso, Lussino, Veglia e Pago.

Dicono che nei lontani anni Trenta

del secolo scorso il fiore apparve

anche sull’Arena di Pola, ma

anche sul campanile di Albona!

A Fianona alla campanula viene

data tutta l’attenzione che questa

pianta merita. Durante le Giornate

della campanula istriana viene

sottolineato il particolare valore

naturale di questo fenomeno.

Vengono organizzate tavole roton-

de, in suo onore si organizzano

mostre, si canta e suona e sul

posto si può vedere com’è quando

la campanula istriana ‘occupa’

completamente la città. Insieme

con i membri dell’associazione

alpinistica andate in cerca di una

campanula sui pendii del Monte

Maggiore fino alla cima Sisol

dov’è anche possibile trovarla.

La campanula istriana vi invita

a Fianona!

nature

26

Page 27: EnjoyIstra no30 hr|it

nature

Lombardijska žaba (Rana

latastei) smatra se jednim od naj-ugroženijih vodozemaca u Europi, iznimno su rijetke i strogo zaštićene. U Hrvatskoj je nalazimo samo na području središnje i sjeverne Istre, najviše na području Motovunske šume, doline rijeke Mirne kao i njenih desnih pritoka, rječica Čepić, Zrin i Sluznice. Lombardijska ili talijanska smeđa žaba obitava u vlažnim listopadim šumama bogate vegetacije i s visokim razinama podzemnih voda. Izrazito je vezana uz rijeke, potoke, jezera i njihova močvarna područja, prvenstveno radi razmnožavanja, budući da se život punoglavaca prvih 3 do 4 mje-seca odvija isključivo u vodi. Nakon toga, lombardijske žabe prelaze na kopneni način života. Iako miruju u zimskom snu, ispod debelog sloja lišća i zemlje, mužjaci izlaze već u veljači pa svojim ljubavnim kreketanjem bude ženke da im se i one pridruže. Parenje može potra-jati sve do kraja ožujka, a time su toliko okupirane da gladuju sve do završetka tog razdoblja. Lombardij-ska žaba spada u male do srednje velike žabe, karakteristične su smeđe boje s bijelo-crnim trbuhom i tipič-nim tamnim dijelom koji se, poput maske, nalazi na bočnim stranama glave. Zanimljiv je podatak da ove žabe mogu skočiti i do 100 cm u daljinu što bi za ljude bio ekvivalent od 15 do 20 m.

Močvarni okaš

La ninfa delle torbiere

Coenonympha oedippus

Jedan je od najugroženijih

danjih leptira Europe. Javlja

se na mjestima po sjevernoj

Istri, a područje Pregona

jedan je od najznačajnijih

lokaliteta.

Una delle farfalle diurne

più a rischio di estinzione

in Europa. Appare in alcuni

punti dell’Istria settentriona-

le dove la zona di Pregon

si presenta come uno dei

luoghi più importanti.

infomust

Zaštita ugroženih

biljaka i životinja

Priroda je zajednički

dom. Pomognimo im!

La protezione delle

piante e degli animali

in via di estinzione

La natura è una casa

comune. Aiutiamoli!

La rana di Lataste (Rana

latastei) è considerata uno degli

anfibi più a rischio di estinzione in

Europa. Sono estremamente rare e

rigorosamente protette. In Croazia la

troviamo solo nella zona centrale e

settentrionale dell’Istria, soprattutto

nella zona del bosco di Montona, la

valle del fiume Quieto così come

nei suoi affluenti destri Čepić, Zrin e

Sluznica. La rana di Lataste o rana

italiana, è di colore marrone e abita

le foreste temperate umide ricche

di vegetazione e di elevati livelli di

falda acquifera. E’ altamente legata

ai fiumi, alle torrenti, ai laghi e le

loro zone paludose, principalmente

al fine della riproduzione dato che

la vita dei girini nei primi 3-4 mesi

avviene esclusivamente in acqua.

Dopo di che le rane di Lataste

passano alla vita sulla terraferma.

Anche se vanno in letargo sotto

uno spesso strato di foglie e terra,

i maschi escono già a febbraio

e con le loro movenze amorose

svegliano le femmine invitandole

a unirsi a loro. L’accoppiamento

può durare fino alla fine di marzo

e ciò le occupa a tal punto da far

lor patire la fame fino alla fine di

tale periodo.

Motovunska šumaBosco di Montona

27

Page 28: EnjoyIstra no30 hr|it

outdoor

enjo

you

tdo

or

28

Page 29: EnjoyIstra no30 hr|it

outdoor

Dvigrad

Pješačke staze dobrih vibracija Fažana Zaboravite stresnu svakodnevicu,

istražujte, šećite, čitajte, slušajte

glazbu, ljenčarite... Uz nezaboravne

kilometre lagane šetnje šetnicom

pored mora duž čitave fažanske

obale i pinija s pogledom na Brijun-

sko otočje, ove godine vodimo Vas i

stazama među maslinike, suhozide

i mjesta posebnog doživljaja spoko-

ja i prirode. A tamo, na jedinstve-

nim autorskim klupama, prepustite

se mislima i sanjarenju uz najljepši

zalazak sunca i klapsku pjesmu na

crvenom feralu, zvucima klavira i

violine među maslinicima uz crkvicu

Sv. Elizeja te ptičjeg pjeva u Valban-

donu, na spoju izvora i mora.

Sentieri pedonali dalle ottime vibrazioni FasanaDimenticatevi lo stress quotidia-

no, esplorate, passeggiate, leggete,

ascoltate della musica, poltrite... Chi-

lometri di passeggiata leggera lungo

il mare e i pini, per l’intera costa di

Fasana, con vista sulle isole di Brioni;

quest’anno vi porteremo anche per

gli uliveti, i muri a secco e i luoghi

che vi faranno vivere un’esperienza

particolare immersi nella tranquillità

della natura. Qui, sulle panchine

realizzate da artisti, abbandonatevi

ai sogni, in compagnia del più bel

tramonto e della musica delle “klape”

vicino al faro, delle melodie del piano

e del violino fra gli uliveti accanto

alla chiesa di S. Eliseo e al canto

degli uccelli a Valbandon, dove la

fonte si unisce al mare.

29

Page 30: EnjoyIstra no30 hr|it

outdoor

Istra Bike: Pazin - SvetvinčenatDobro došli na stazu koja vas vodi putem čarobnih

srednjovjekovnih kamenih gradića. Prošećite najprije

pazinskim ulicama i otkrijte srednjovjekovnu pazinsku

tvrđavu, Kaštel (danas sjedište Etnografskog muzeja

Istre i Muzeja Grada Pazina), smještene iznad 130

metara dubokog ponora u kojem rijeka Pazinčica

utječe u Pazinsku jamu, prikazujući zašto je Jules

Verne dio radnje svog romana Mathias Sandorf iz

1885. godine smjestio upravo u ovaj ambijent. Ne

propustite obići i pazinsku župnu crkvu Sv. Nikole.

Nakon Pazina put nas dalje vodi do Lindara koji

je tijekom srednjeg vijeka zajedno s Gračišćem i

Pićnom tvorio fortifikacijski sustav za obranu Pa-

zina od neprijatelja. Zavirite u gotičku crkvicu sv.

Katarine i u njenoj unutrašnjosti potražite fresku

jednog nadahnutog autora iz 1409. godine. Pro-

slijedimo li dalje put Salamunišća (Batluga), sela

Cere i Gržina, stižemo do apsolutno neponovljivog

Svetvinčenta. Neopisivo skladnom i lijepom placom

(trgom), okruženom impozantnim kaštelom Mo-

rosini-Grimani s kulama, župnom crkvom, ložom

i nizom renesansnih kuća iz 16.st. te gradskom

šternom (cisterna) u središtu, Svetvinčenat doista

spada u red najljepših mletačkih ostvarenja tog

vremena na ovome području. Istovremeno, to je i

gradić koji pamti jedan od rijetkih procesa protiv

vještica u Istri u 17.st. Danas, pak, ugošćuje mnoga

događanja, poput festivala plesa i neverbalnog

kazališta. Nekoliko kilometara sjeverno nalazi se

Žminj, u najstarije vrijeme važno cestovno čvorište,

na kojem se i danas nalazi Kalvarija iz 1720. godine

te sačuvani dio starog Kaštela, odnosno jedna od 4

okruglih kula i jedno krilo utvrde preko puta kojih se

nalazi lijepo uređena javna cisterna iz 1863. godine.

Prošećete li naseljem ne propustite obići crkvu sv.

Mihovila sagrađenu tijekom 17-18.st. na mjestu

starije iz 12.st. Potom, preko Katuna Lindarskog i

Lindara vraćamo se polako natrag u Pazin odakle

smo i krenuli. Ukoliko ste odabrali alternativu od

Savičente preko Kanfanara do Žminja, očekuje

vas posebno živopisno mjesto stasalo na rubu

Limske drage - Kanfanar. Gradić se razvio u 17.st.

naseljavanjem preživjelog stanovništva iz obližnjeg

Dvigrada. Ovdje ne propustite razgledati glasovitu

kamenu propovjedaonicu na šest stupova čiji će

vam niski reljef iz 13. st. otkriti ponosnu dvigradsku

sveticu s dva kaštela na dlanovima. Benvenuti

su un percorso che vi porterà alla scoperta di

magici paesi medioevali costruiti in pietra. Pisino,

indimenticabile grazie al suo suggestivo sito sulla

cima del burrone carsico che sovrasta la Foiba,

rappresenta una richiamo per tutti i curiosi e gli

avventurieri, specialmente la fortezza della città,

il Castello (oggi sede del Museo Etnografico e del

Pazin

30

Page 31: EnjoyIstra no30 hr|it

outdoor

Museo civico di Pisino), situata in cima al profon-

do burrone di 130 m d’altezza, in fondo al quale

scorre il fiume Pazinčica che sbocca dalla Foiba di

Pisino. Proprio questo era la motivazione per Jules

(Giulio) Verne da ambientare proprio in questi luoghi

una parte del suo romanzo ‘Mathias Sandorf’ del

1885. A Pisino non dovete perdervi nemmeno la

visita della chiesa parrocchiale di S. Nicola con i

suoi affreschi e stemmi. Dopo Pisino il percorso ci

porta verso Lindaro. Mentre nel Medioevo Lindaro

formava, con Gallignana e Pedena, un sistema di

fortezze che formavano un sistema di difesa di

Pisino dai nemici, oggi è un luogo silenzioso e

misterioso conosciuto per una particolare croce.

Per scoprire di che cosa si tratta basta sbirciare

all’interno della chiesa gotica di Santa Caterina e

trovare il particolare affresco. Se proseguiamo per

Salamunišće (Batlug), passando per Cere e Gržini,

arriviamo all’assolutamente insostituibile Sanvincenti.

L’indescrivibilmente armonica ed incantevole piazza,

circondata dall’imponente castello Morosini-Grimani

con le cupole, la chiesa parrocchiale, la loggia ed

una serie di case rinascimentali risalenti al 16.

secolo insieme alla cisterna cittadina al centro,

rendono Sanvincenti certamente una delle più

belle creazioni veneziane del tempo in questo

territorio. La città, oggi conosciuta grazie a varie

manifestazioni culturali ed artistiche, come Festi-

val della danza e del teatro non verbale fino alle

varie rassegne e feste, che rappresentano una

Svetvinčenat

Dvigrad

delle destinazioni più magiche per tutti i visitatori

dell’Istria meridionale. Proseguiamo in direzione

di Gimino, un altro gioiello dell’Istria centrale, nei

tempi più remoti un importante incrocio di strade,

sito sul quale si trova ancora oggi il Calvario del

1720. Si sono conservati fino ad oggi una parte del

vecchio castello, più precisamente una sola delle

quattro torri originarie ed un’ala del bastione, in

opposizione dei quali si trova ben conservata la

cisterna cittadina datata al 1863. Visitate la chiesa di

S. Michele arcangelo, ma anche la chiesa della SS.

Trinità che si trova accanto alla chiesa parrocchiale

al cui interno è decorata da affreschi. Attraverso

Cattuni di Lindaro e Lindaro potete fare ritorno a

Pisino, luogo dal quale siete partiti. Comunque,

se avete scelto la via alternativa da Sanvincenti

passando per Canfanaro fino a Gimino, ecco l’al-

ternativa: dopo Sanvincenti partite in direzione di

Canfanaro. Canfanaro, il particolare e pittoresco

luogo sorto sul margine del vallone di Leme, si è

sviluppato nel 17. secolo con l’insediamento degli

abitanti sopravissuti dal vicino Due castelli. Proprio

in quel periodo a Canfanaro sono stati trasferiti gli

oggetti di valore ed i mobili della chiesa di Due-

castelli, oggi conservati nella chiesa parrocchiale

di S. Silvestro a Canfanaro.

Dužina staze/Lunghezza del percorso: 47 km

Težina staze/Difficoltà del percorso: lagana/lieve

Tip staze: asfalt/Tipo di percorso: asfalto

Vrijeme vožnje/Tempo di guida: 1:45 - 2:00 h

31

Page 32: EnjoyIstra no30 hr|it

outdoor

Rekreativna Parenzana Parenzana ricreativaPoreč-Parenzo, 03.05.

Krenite sa svojom obitelji i prijate-

ljima putem zdravlja i prijateljstva,

stazom Parenzane, na pustolovno

i rekreativno druženje od Poreča

do Baredina. Parenzana, neka-

da popularna uskotračna pruga

koja je vijugavo povezivala Trst

i Poreč, služila je prvenstveno

za prijevoz vina. Danas je ona

atraktivna pješačka i biciklistička

staza protkana brojnim tunelima

i vijaduktima koji bez daha ostav-

ljaju bicikliste, hodače, tragače i

trkače. Najpoznatija istarska staza

poziva vas da biciklijadom, trča-

njem ili hodanjem dijelom njezine

veličanstvene trase, budete dio

manifestacije koja duž 10 km

spaja prirodne ljepote i rekreaciju

na proljetnom suncu. Prvomajska

Parenzana vodi iz Poreča, preko

plaže Borik do Špadića i glavnom

cestom do kružnog toka Vranići,

zatim trasom Parenzane sve do

jame Baredine i istim itinerarom

natrag do Poreča. Partite con la

vostra famiglia e con gli amici sulla

strada della salute e dell’amicizia,

partite alla volta della Parenzana

con spirito avventuroso e ricre-

ativo da Parenzo a Baredine. La

Parenzana, un tempo popolare

rete ferroviaria che collegava

in maniera tortuosa Trieste e

Parenzo, in primo luogo era de-

dita al trasporto del vino. Oggi la

troviamo nelle sembianze di una

piacevole pista sfruttabile sia in

bici che a piedi,

caratterizzata da numerosi tunnel e viadot-ti che lasciano senza fiato ci-clisti, viandanti, escursionisti e corridori. La pi-sta istriana più famosa vi invita a prendere par-te ad un giro in biciletta, ad una corsa o ad

una camminata

seguendo una delle tratte del suo

magnifico percorso; a divenire

parte della manife stazione lunga

10 chilometri che saprà scindere

le bellezze naturali ad una ricrea-

zione sotto al sole primaverile.La

Parenzana ricreativa ci guiderà da

Parenzo, attraverso Borik fino a

Špadići e, attraversando la strada

principale, ci porterà fino a Vranići

dove, imboccando un’altra tratta

della Parenzana, giungeremo fino

a Baredine. Seguendo lo stesso

percorso ritorneremo indietro

fino a Parenzo.

Start: Poreč-Parenzo, Uvala Peš-

kera-Cala Peškera, 10:00 sati/ore

32

Page 33: EnjoyIstra no30 hr|it

camera d’aria di riserva. La quota

di partecipazione pari a 30 HRK

copre il pranzo sotto la tenda a

Castelvenere. Partecipate anche

voi a questo divertente tour cicli-

stico! Una compagnia piacevole

e i paesaggi attraenti dell’Istria

nord-occidentale vi garantiscono

il divertimento che non dovete

lasciarvi sfuggire.

klističke vožnje!

Ugodno druš-

tvo i atraktivni

pejzaži sjevero-

zapadne Istre

garantiraju Vam

zabavu koju ni-

kako ne smijete

propustiti.

Con l’arrivo del-

la primavera lo

sport e la ricreazione subiscono

un forte slancio, portando nuo-

ve occasioni per esperienze

emozionanti e fuori dal co-

mune nei paesaggi dell’Istria

nord-occidentale.Il tour ciclistico

ricreativo In bici alla ricerca degli

asparagi è ispirato a questa

pianta selvatica che in Istria sin

dai tempi antichi compare come

importante ingrediente della cu-

cina popolare. Oltre a fornire uno

sguardo nella tradizione culina-

ria, la manifestazione fa scoprire

in piena luce la bellezza degli

itinerari ciclistici, della natura

incontaminata e del patrimonio

culturale nei dintorni di Buie.La

partenza è prevista alle ore 10

da Castelvenere vicino a Buie.

Un itinerario in macadam di 25

chilometri porta verso Plovania

e Canegra e lungo una parte

della Parenzana ritorna verso

Castelvenere, con possibilità

di piccole variazioni del tragit-

to, a seconda delle condizioni

meteorologiche. È obbligatorio

indossare il casco di protezione

e si consiglia di portare una

outdoor

Biciklom u šparogeIn bici alla ricerca degli asparagiKaštel-Castelvenere (Buje-Buie), 27.04.Sport i rekreacija dolaskom pro-

ljeća dobivaju snažan zamah,

noseći nove prilike za uzbudljive

i neobične doživljaje u pejzažima

sjeverozapadne Istre. Rekreativna

biciklistička vožnja Biciklom u

šparoge inspirirana je samoniklom

biljkom koja se u Istri od davnina

pojavljuje kao bitan sastojak narod-

ne kuhinje. Uz to što nudi pogled

u kulinarsku tradiciju, manifestacija

u punom sjaju otkriva ljepotu bici-

klističkih puteva, očuvane prirode i

kulturnog naslijeđa u okolici Buja.

Polazak je u 10 sati iz mjesta Kaštel

kod Buja. Oko 25 kilometara duga

makadamska staza vodi prema

Plovaniji i Kanegri te se dijelom

trase Parenzane vraća prema

Kaštelu, uz mogućnost manjih

izmjena rute, ovisno o vremenskim

prilikama.Startnina u iznosu od 30

kuna pokriva ručak pod šatorom u

Kaštelu, ali i okrjepu tijekom vožnje.

Budite i vi sudionik zabavne bici-

infomust

Vožnja se priređuje kao

dio festivala Dani istarske

šparoge pa sudionici mogu

kušati i ukusna jela na bazi

ove biljke specifičnog oku-

sa koja se probila na me-

nije najboljih chefova kao

vrhunska namirnica istar-

skog podneblja.

Il tour si organizza come

parte del festival Giorna-

te dell’asparago istriano

e i partecipanti possono

assaggiare anche gusto-

si piatti a base di questa

pianta dal sapore specifi-

co che ha trovato il posto

nei menu dei migliori chef

come ingrediente di prima

classe della regione istriana.

Šparogurmani ne propusti-

te Dane istarskih šparuga!

A tutti gli appassionati

dell’asparago: non perdete-

vi le Giornate dell’asparago

istriano!

Umag-Umago,

Novigrad-Cittanova,

Buje-Buie,

Br ton ig la -Vertenegl io ,

24.03. - 15.05.

33

Page 34: EnjoyIstra no30 hr|it

outdoor

Pješačke staze i šetnice Labinštine Rabac - LabinKarta staza i šetnica promovira prirodne ljepote i povijesno-kulturnu baštinu Labi-

na, Rapca i okolice. Uz preglednu kartu sa sedam staza i šetnica koje su obilježe-

ne razlikovnim bojama, gosti mogu pročitati i kratke priče, legende i zanimljivosti

vezane uz pojedinu stazu i šetnicu. Staza izvora, Staza kadulje, Šetnica skrivenih

čari i zaštićeni krajobraz Sentonine staze Labin - Rabac nezaobilazni su za sve

ljubitelje prirode i rekreativce. Legenda o zakopanom rimskom blagu otkrit će

vam se na Stazi Svetog Flora u Kranjcima, dok Staza svetica predstavlja ljepotu

sakralne baštine Labinštine.

34

Page 35: EnjoyIstra no30 hr|it

outdoor

infomust Karte Istra Bike potražite u

turističkim uredima

Per le mappe Istra Bike

rivolgersi all’ufficio turistico

più vicino

Sentieri e passeggi dell’area di Albona Rabac - Albona La mappa di sentieri e pas-

seggi promuove le bellezze

naturali e il patrimonio cul-

turale e storico di Rabac,

Albona e i dintorni.Oltre alla

mappa ben definita con set-

te sentieri e passeggiate se-

gnati con colori diversi, vi si

possono leggere pure brevi

racconti, leggende e curiosi-

tà legate a ciascun sentiero

e passeggio. Il Sentiero delle

sorgenti, il Sentiero della sal-

via, il Passeggio degli incanti

nascosti e il paesaggio pro-

tetto del Sentiero di Sentona

Labin - Rabac non possono

venire a mancare nell’itinera-

rio degli amanti della natura

e della ricreazione. Scoprire-

te la leggenda sul tesoro ro-

mano sepolto lungo il Sentie-

ro di San Fiorenzo a Kranjci,

mentre il Sentiero delle sante

rivela tutta la bellezza del

patrimonio sacrale dell’area di Labin.

35

Page 36: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

KA

LEN

DA

R M

AN

IFES

TAC

IJA

CA

LEN

DA

R O

F EV

ENTS

VER

AN

STA

LTU

NG

SK

ALE

ND

ERC

ALE

ND

AR

IO M

AN

IFES

TAZI

ON

I

[2

1.03

. - 3

0.06

.201

4.]

... -

31.

12. P

ore

č, V

iale

, 08:

00 -

15:

00Pe

tkom

/Frid

ays/

Frei

tags

/Ven

erdi

Saja

m a

ntik

vite

ta i

umje

tnos

tiA

ntiq

ues

and

num

ism

atic

s fa

irA

ntiq

uitä

ten

- un

d Ku

nstm

esse

Fier

a de

ll’ar

te e

del

l’ant

iqua

riato

... -

30.

10. R

ovi

nj,

Zavi

čajn

i muz

ejŠp

icije

Izlo

žba/

Exhi

bitio

n/A

usst

ellu

ng/M

ostr

a08

.03.

- 1

3.04

. Vrs

ar, P

ore

č,

Um

ag, R

ovi

nj,

Pu

laIs

tars

ka r

ivije

ra -

Istr

ian

Rivi

era

Teni

ski t

urni

ri/Te

nnis

tour

nam

ents

Tenn

is T

urni

er/C

iclo

di t

orne

i di t

enni

s...

- 2

0.04

. No

vigr

ad,L

apid

ariu

mIs

tra-

Istr

ia: M

emen

toIz

bor

iz fu

ndus

a Zb

irke

star

ih r

azgl

ed-

nica

/Sel

ectio

n fr

om th

e O

ld P

ostc

ards

C

olle

ctio

ns/A

usw

ahl a

us d

em F

undu

s al

ter

Post

kart

en/F

ondo

del

la C

olle

zio-

ne d

i car

tolin

e d’

epoc

a24

.03.

- 1

5.05

. Um

ag, N

ovi

grad

, B

uje

, Brt

on

igla

Dan

i ist

arsk

ih š

paro

ga

Day

s of

istr

ian

aspa

ragu

s Sp

arge

ltage

Gio

rnat

e de

ll’as

para

go is

tria

no29

.03.

- 0

6.04

. Um

ag, A

TP s

tadi

on28

. Ist

ratu

rist O

pen

Teni

ski t

urni

r/Te

nnis

tour

nam

ent

Tenn

is T

urni

er/T

orne

o di

tenn

is01

.04.

- 3

1.10

. No

va V

as (

Po

reč)

, Ja

ma-

Gro

tta

Bar

edin

e

Knjiž

evno

-zna

nstv

eni s

kup

/ Li

tera

ry

conf

eren

ce /

Lite

ratu

rwis

sens

chaf

tli-

ches

Tre

ffen

/Con

vegn

o le

tter

ario

04.0

4. -

06.

04. U

mag

, Nov

a ob

ala

Međ

unar

odni

dan

i glji

vaIn

tern

atio

nal M

ushr

oom

Day

sIn

tern

atio

nale

Pilz

tage

Gio

rnat

e in

tern

azio

nali

dei f

ungh

i04

. - 0

6.04

. Sv.

Mar

ija n

a K

rasu

U

mag

Gra

nd P

rixM

eđun

arod

ni b

oćar

ski t

urni

r pa

rova

Inte

rnat

iona

l bou

les

pairs

tour

nam

ent

Inte

rnat

iona

les

Bocc

ia-T

urni

er d

er P

aare

Torn

eo in

tern

azio

nale

di b

occe

a c

oppi

e 04

. - 1

1.04

. Ro

vin

jPu

tovi

ma

rovi

njsk

ih d

elic

ijaO

n th

e pa

ths

of R

ovin

j del

icac

ies

Weg

en d

er R

ovin

jer

Spez

ialit

äten

Sui s

entie

ri de

lle d

eliz

ie r

ovig

nesi

05.0

4. V

od

nja

n, N

arod

ni tr

gSm

otra

vin

a i m

aslin

ovog

ulja

Win

e an

d ol

ive

oil e

xhib

ition

Öl u

nd W

ein

Aus

stel

lung

Rass

egna

dei

vin

i e d

ell’o

lio d

’oliv

a05

.04.

Pre

man

tura

(M

edu

lin)

18. X

CO

Pre

man

tura

Roc

ky T

rails

MTB

05

.04.

Pu

la, T

ržni

ca, 0

9:00

- 1

3:00

Miri

si i

okus

i Ist

reA

rom

as a

nd fl

avor

s of

Istr

ia

Düf

te u

nd A

rom

en v

on Is

trie

nSa

pori

e pr

ofum

i del

l’Ist

ria06

.04.

Pre

man

tura

(M

edu

lin)

2. X

CM

Kam

enja

k Ro

cky

Trai

ls M

TB1.

Kam

enja

k Ro

cky

Trai

ls R

unni

ng06

.04.

Tar

, Mot

odro

m10

. Hyu

ndai

Aut

okuć

a Ko

šara

: Ta

r-Va

brig

a Pr

ize

Car

Rac

e06

.04.

Um

agPu

tevi

ma

smrč

kaRe

krea

tivna

bic

iklij

ada

12.0

4. B

rto

nig

laSv

. Zen

on

Dan

opć

ine

/ M

unic

ipal

ity d

ay /

Tag

e de

r G

emei

nde

/ G

iorn

ata

del C

omun

e12

.04.

Pu

la, P

orta

rata

, 10:

30Pu

lske

maž

oret

kinj

e: P

lesn

o pr

olje

ćePu

la’s

maj

oret

tes:

Spr

ing

danc

eM

ajor

etes

von

Pul

a: F

rühl

ing

Tanz

Maj

oret

tes

di P

ola:

dan

za d

i prim

aver

a 12

.04.

Vrs

ar, S

v.M

arija

od

Mor

a, 1

9Pr

amal

iće:

Men

dule

Fem

ale

Cho

ir &

G

uest

s -

Gla

zben

i sus

reti

/ M

usic

al E

n-co

unte

rs /

Mus

ikal

isch

e B

egeg

nung

en/

Inco

ntri

mus

ical

i12

.04.

Žm

inj

Istr

ijans

ke p

ince

pod

čer

epnj

on n

a ug

njiš

će /

Istr

ian

pinc

a un

der

the

baki

ng li

d /

Istr

isch

er P

inca

(Hef

ezop

f) un

ter

der

Glo

cke

/ Pi

nza

istr

iana

cot

ta

sott

ocam

pana

12.0

4. K

ašte

lir5.

Oka

rinaf

est -

Međ

unar

odni

sus

ret

svira

ča n

a ok

arin

i / In

tern

atio

nal o

ca-

rina

play

ers

mee

ting

/ In

tern

atio

nale

s Zu

sam

men

tref

fen

von

Oka

rina-

Mu-

sike

rn/R

asse

gna

inte

rnaz

iona

le d

ei

suon

ator

i del

l’oca

rina

12.0

4. N

ovi

grad

Smot

ra m

aslin

ovog

ulja

O

live

oil f

estiv

al /

Oliv

enöl

Mes

se

Rass

egna

del

l’olio

d’o

liva

12.0

4. N

ovi

grad

Eko

dan

/ Ec

o da

ko-T

age

/ Ec

o-gi

orna

ta12

.04.

Faž

ana,

Crk

va S

v. K

uzm

e i

Dam

jana

: Cvj

etni

ca /

Pal

m S

unda

yPa

lmso

nnta

g /

Dom

enic

a de

lle p

alm

e12

. - 1

3.04

. Po

reč,

Tar

Pore

č G

ran

Fond

oRe

krea

tivna

ces

tovn

a bi

cikl

istič

ka u

trka

19.0

4. P

ula

Trž

nica

, 10

- 13

Usk

rs u

Pul

i / E

aste

r in

Pul

aO

ster

n in

Pul

a /

Pasq

ua a

Pol

a&

Por

tara

ta, 1

1-12

: Jaz

z Q

uart

et19

.04.

Bu

jeTo

mos

ijada

- M

eđun

arod

ni s

usre

t lju

bite

lja o

ld ti

mer

mot

ora

Inte

rnat

iona

l mee

ting

of o

ld ti

mer

To

mos

mot

orcy

cle

fans

Inte

rnat

iona

les

Tref

fen

alle

r Li

ebha

ber

des

Old

timer

-Mop

ed T

omos

Radu

no in

tern

azio

nale

deg

li am

anti

delle

mot

o d’

epoc

a To

mos

19. -

21.

04. N

ovi

grad

, Gal

erija

Aga

taG

alle

ry O

pen

Doo

r D

ays

20. -

23.

04. U

mag

Rave

nna

- U

mag

- R

aven

na

Rega

ta k

rsta

ša /

Cru

iser

reg

atta

Rega

tta

der Y

acht

-Kla

sse

Rega

ta c

ateg

oria

incr

ocia

tori

21.0

4. V

od

nja

n, S

tanc

ija B

urši

ć, 1

2-18

Vodn

jans

ka š

pale

ta

Gas

tro

delic

ije /

Gas

tron

omy

fest

ival

G

astr

oang

ebot

/ O

ffer

ta g

astr

onom

ica

21.0

4. G

rači

šće,

Sta

rogr

adsk

a je

zgra

21. i

zlož

ba v

ina

sred

išnj

e Is

tre

Cen

tral

Istr

ia W

ine

Exhi

bitio

nW

eins

chau

in Z

entr

alis

trie

nRa

sseg

na d

ei v

ini d

ell’I

stria

cen

tral

e21

.04.

K

ald

anija

(B

uje

) &

S

v.P

eleg

rin

, Đu

ba

(Um

ag)

Usk

rsni

pon

edje

ljak

/Eas

ter

Mon

day

Ost

erm

onta

g /

Lune

dì d

i Pas

qua

21.0

4. S

eget

(U

mag

)D

an S

eget

a i b

oćar

ski t

urni

r Se

get c

eleb

ratio

n da

y &

bou

les

tour

-na

men

t / T

ag d

es V

erei

ns S

eget

und

B

occi

atur

nier

/ G

iorn

ata

di S

eghe

tto

e to

rneo

di b

occe

Page 37: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

Izlo

žba

star

ih tr

akto

raO

ld tr

acto

rs e

xhib

ition

Aus

stel

lung

von

Old

timer

Tra

ktor

enM

ostr

a di

trat

tori

antic

hi03

.04.

Um

agA

lpe

Adr

ia N

BB

Fina

lni m

eđun

arod

ni k

ošar

kašk

i tur

nir

Inte

rnat

iona

l bas

ketb

all t

ourn

amen

tFi

nale

des

inte

rnat

iona

len

Bas

ketb

all

Turn

iers

/ F

inal

e de

l tor

neo

inte

rnaz

iona

le d

i bas

ket

03. -

06.

04. P

ore

č, H

otel

Mat

erad

aM

usik

reis

enKo

ncer

t/C

once

rt/K

onze

rt/C

once

rto

03. -

13.

04. P

ula

, Vo

dn

jan

, Fa

žan

a, L

ižn

jan

Gas

tro

prol

jeće

južn

e Is

tre

Gas

tron

omic

spr

ing

of s

outh

Istr

iaG

astr

ofrü

hlin

g in

Süd

istr

ien

Prim

aver

a ga

stro

nom

ica

dell’

Istr

ia

mer

idio

nale

03

. - 1

8.04

. Po

reč,

Ista

rska

sab

orni

caPr

o Fu

tura

Nat

ječa

jna

skup

na iz

ložb

a lik

ovni

h am

ater

a/A

Com

petit

ive

Gro

up E

xhib

it of

Am

ateu

r Art

ists

/Gem

eins

ame

Wet

tbew

erbs

-Aus

stel

lung

von

Am

ateu

-re

n bi

lden

der

Küns

te/M

ostr

a co

lett

iva

com

petit

iva

di a

mat

ori d

i art

e fig

urat

iva

04.0

4. P

azin

, Spo

men

dom

, 11:

0014

. Mal

i kan

atSu

sret

pje

vačk

ih z

boro

va d

jece

i m

la-

deži

/ M

eetin

g of

chi

ldre

n an

d yo

uth

choi

rs /

Tre

ffen

der

Cho

rgru

ppen

von

Ki

nder

n un

d Ju

gend

liche

nRa

sseg

na d

i cor

i inf

antil

i e g

iova

nili

04. -

05.

04. R

ovi

nj,

MM

CŠo

ljano

vi d

ani /

Šol

jan’

s D

ays

Šolja

ns T

age

/ G

iorn

ate

di Š

olja

n

Recr

eatio

nal c

yclin

g ra

ceRa

dtou

r fü

r Fr

eize

itspo

rtle

rG

iro c

iclis

tico

ricre

ativ

o07

. - 1

0.04

. Um

agM

icro

soft

Win

Day

s 14

Bus

ines

s &

tech

nolo

gy c

onfe

renc

e09

.04.

Ro

vin

j, M

MC

, 18:

00KU

D M

arco

Gar

bin

C

iklu

s ed

ukat

ivni

h ko

ncer

ata

/ Ed

ucat

i-on

al c

once

rt s

erie

s /

Konz

ertz

yklu

s C

iclo

di c

once

rti e

duca

tivi

09. -

25.

04. P

azin

, Spo

men

dom

Izlo

žba:

Met

eoro

lošk

i kon

tras

tiEx

hibi

tion:

Met

eoro

logi

cal c

ontr

asts

Aus

stel

lung

:Met

eoro

logi

sche

Kon

tras

teM

ostr

a: C

ontr

asti

met

eoro

logi

ci10

. - 1

4.04

. Po

reč,

Hot

el P

ical

4. M

RF Is

tria

Mus

ic F

estiv

alM

eđun

arod

ni fe

stiv

al z

boro

va i

orke

-st

ara

/ C

hoirs

and

orc

hest

ras

fest

ival

Inte

rnat

iona

les

Cho

rfes

tival

und

Orc

he-

ster

fest

ival

/ F

estiv

al in

tern

azio

nale

dei

co

ri e

delle

orc

hest

re11

. - 1

2.04

. Lab

in T

rg la

bins

kih

ruda

raSa

jam

cvi

jeća

/ F

low

er F

air

Blu

men

mes

se /

Fie

ra fl

orea

le11

. - 1

3.04

. Lab

in, B

uze

t, U

mag

100

Mile

s of

Istr

ia E

ndur

ance

Rac

e11

. - 1

3.04

. Sve

tvin

čen

atFe

šta

od r

ožic

/ F

low

er fa

irB

lum

enm

arkt

/ F

esta

dei

fior

i11

. - 1

3.04

. Ro

vin

j, O

bala

P. B

udic

in

Prol

jeće

u R

ovin

ju /

Spr

ing

in R

ovin

jFr

ühlin

g in

Rov

inj/

Prim

aver

a a

Rovi

gno

Gas

tro

ponu

da u

z tr

adic

iona

lnu

glaz

buG

astr

onom

y an

d tr

aditi

onal

mus

icG

astr

onom

ie m

it tr

aditi

onel

ler

Mus

ikO

ffer

ta g

astr

onom

ica

e m

usic

a tr

adiz

iona

le

Recr

eatio

nal r

oad

bicy

cle

raci

ngFr

eize

it St

raße

n Ra

dren

nen

Gar

a ci

clis

tica

ricre

ativ

a su

str

ada

12. -

13.

04. R

ovi

nj

Red

Bul

l Air

Race

Wor

ld C

ham

pion

ship

13.0

4. S

avu

dri

ja, G

olf C

lub

Adr

iatic

Špar

ogad

a O

pen

Gol

f Tou

rnam

ent

13.0

4. O

prt

alj

Ant

ique

s -

Saja

m a

ntik

vite

ta

Ant

iqui

ties

fair

/ M

esse

für A

ntiq

uitä

ten

Fier

a de

ll’an

tqua

riato

15.0

4. -

01.

05. P

ore

č, L

apid

ariu

mPo

reč

grad

moz

aika

Pore

č C

ity o

f Mos

aics

Pore

č D

ie S

tadt

der

Mos

aike

Pare

nzo

Citt

a’ d

ei m

osai

ciU

mje

tnič

ka k

olon

ija /

Art

col

ony

Küns

tler-

Kolo

nie

/ C

olon

ia a

rtis

tica

17.0

4. R

ovi

nj,

Hot

el L

one

10. M

yste

ry S

hopp

ing

Day

18. -

21.

04. R

ovi

nj,

Oba

la P

. Bud

icin

Pr

olje

će u

Rov

inju

/ S

prin

g in

Rov

inj

Früh

ling

in R

ovin

j/Pr

imav

era

a Ro

vign

o18

. - 2

1.04

. Po

reč,

Trg

Slo

bode

Usk

rs u

Por

eču

/ Ea

ster

in P

oreč

Ost

ern

in P

oreč

/ P

asqu

a a

Pare

nzo

19. -

20.

04. P

ore

č, Ž

atik

aKi

ckbo

xing

Tou

rnam

ent D

avid

Sai

n19

. - 2

1.04

. R

ovi

nj G

rads

ko s

redi

šte

Faža

na,

Trg

Sv.

Kuz

me

i Dam

jana

Obi

lježa

vanj

e U

skrs

a uz

prig

odni

za

bavn

i pro

gram

East

er c

eleb

ratio

n w

ith a

spe

cial

en

tert

ainm

ent p

rogr

amO

ster

n m

it de

m P

asse

nden

U

nter

haltu

ngsa

ngeb

otPr

ogra

mm

a d’

intr

atte

nim

ento

per

le

fest

ività

Pas

qual

i

22.0

4 -

16.0

5. U

mag

, Muz

ej U

mag

Muz

ejsk

o pe

dago

ške

radi

onic

eM

useu

m-e

duca

tiona

l wor

ksho

psPä

dago

gisc

he W

orks

hops

im M

useu

mLa

bora

tori

educ

ativ

o-m

usea

li23

.04.

Vrs

ar, R

iva,

oto

k Sv

. Jur

ajD

an S

veto

g Ju

rja /

St.

Geo

rge

Day

Vjer

ska

pros

lava

/ R

elig

ious

Fes

tivity

Ki

rche

n- u

nd V

olks

fest

Cel

ebra

zion

e re

ligio

sa tr

adiz

iona

le23

.04.

Faž

ana,

Riv

aD

an p

lane

ta Z

emlje

/ E

arth

day

Tag

der

Erde

/ G

iorn

ata

della

Ter

ra23

. - 2

6.04

. Po

reč,

Trg

Mar

afor

BO

OKt

iga

- Fe

stiv

al p

roči

tani

h kn

jiga

H

and

book

fair

/ M

esse

von

geb

rauc

h-te

n B

üche

rn /

Fie

ra d

el li

bro

usat

o23

. - 2

6.04

. Um

ag7.

Nat

our A

dria

Bur

za a

ktiv

nog

odm

ora

Act

ive

holid

ay tr

avel

and

trad

e sh

owA

ktiv

urla

ub-B

örse

Con

vegn

o de

lle v

acan

ze a

ttiv

e24

.04.

Bu

zet

Saja

m c

vije

ća /

Flo

wer

Fai

rB

lum

enm

esse

/ F

iera

flor

eale

24. -

26.

04. R

ovi

nj,

MM

C, H

otel

Par

k &

CVU

Bat

ana:

6.

Etn

ofilm

- M

eđun

arod

ni fe

stiv

al

etno

graf

skog

film

a/In

tern

atio

nal

fest

ival

of e

thno

film

/Int

erna

tiona

ler

Ethn

ogra

phis

cher

Film

fest

ival

/Fes

tival

in

tern

azio

nale

del

film

etn

ogra

fico

24. -

27.

04. R

ovi

nj,

Gra

dsko

sre

dišt

ePo

pola

na

Spor

tsko

-rek

reat

ivna

man

ifest

acija

Recr

eatio

nal s

port

s ev

ent

Spor

t- u

nd F

reiz

eitv

eran

stal

tung

Man

ifest

azio

ne s

port

ivo-

ricre

ativ

a

Page 38: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

25.0

4. U

mag

, Muz

ejU

pozn

ajm

o za

bora

vlje

no b

lago

Um

aga

Get

to k

now

abo

ut th

e fo

rgot

ten

trea

-su

res

of U

mag

/Erk

undu

ng d

er v

erge

-ss

enen

Sch

ätze

Um

ags/

Alla

sco

pert

a de

i tes

ori d

imen

ticat

i di U

mag

o25

.04.

Lab

in, 1

1:00

- 1

8:00

8. g

astr

o ok

usi I

stre

/ F

lavo

urs

of Is

tria

Gas

tron

omis

che

Del

izie

n au

s Is

trie

n/Sa

pori

enog

astr

onom

ici d

ell’I

stria

25. -

26.

04. U

mag

, Trg

Slo

bode

Um

ag S

prin

g Fe

stiv

alZa

bavn

i pro

gram

/ E

nter

tain

men

t pro

-gr

amm

e /

Unt

erha

ltung

spro

gram

mPr

ogra

mm

a d’

intr

atte

nim

ento

25. -

27.

04. F

iori

ni (

Brt

on

igla

)O

ttav

a Fi

orin

i - P

učka

fešt

a /

Folk

fe

stiv

al/V

olks

fest

/ F

esta

pop

olar

e25

. - 2

7.04

. Um

ag, N

ova

obal

aU

mag

Spo

rt &

Um

ag F

loria

Saja

m s

port

a, s

lobo

dnog

vre

men

a i s

a-ja

m c

vije

ća/S

port

, lei

sure

and

flow

ers

Spor

t-, F

reiz

eit-

und

Blu

men

mes

seFi

era

dello

spo

rt e

del

tem

po li

bero

e

fiera

dei

fior

i25

. - 2

7.04

. Ro

vin

j, V

rsar

, Pu

laKr

oz Is

tru

- Thr

ough

Istr

ia

Dur

ch Is

trie

n - A

ttra

vers

o l’I

stria

Et

apna

bic

iklis

tička

utr

ka/C

yclin

g Ra

ce/

Fahr

rad

Renn

en/G

ara

cicl

istic

a a

tapp

e25

. - 2

7.04

. Ro

vin

j, O

bala

Pin

a B

udic

ina,

10:

00 -

13:

00 &

18:

00-2

2:00

Prol

jeće

u R

ovin

ju /

Spr

ing

in R

ovin

jFr

ühlin

g in

Rov

inj/

Prim

aver

a a

Rovi

gno

25. -

27.

04. K

ašte

l (B

uje

)Šp

arog

ada:

Zla

tna

špar

oga

Asp

arag

us fe

stiv

al: G

olde

n A

spar

agus

Spar

gelfe

st: G

olde

ner

Spar

gel

Spar

isad

a: A

spar

ago

d’or

o26

.04.

- 3

1.08

. Faž

ana

alle

in s

prie

ßend

en P

flanz

enFe

stiv

al d

elle

erb

e sp

onta

nee

27.0

4. F

ažan

a, R

iva

12:0

0 -

17:0

0Fa

žans

ki g

ušti

i del

icije

Faža

na’s

del

ight

s an

d de

licac

ies

Fasa

nas

Bes

onde

rhei

ten

und

Del

ikat

e-ss

en /

Gus

ti e

deliz

ie F

asan

esi

27.0

4. R

abac

, Riv

aVo

ga te

lefe

rica

Utr

ka č

amci

ma

/ B

oat r

ace

Boo

tsre

nnen

/ C

ompe

tizio

ne d

i bar

che

27.0

4. U

mag

, Nov

a ob

ala,

10:

30-1

4:00

Um

ag B

ike

Rekr

eativ

na v

ožnj

a/Re

crea

tiona

l rid

eFr

eize

itrad

tour

/Tou

r ci

clis

tico

ricre

ativ

o27

.04.

Kaš

tel (

Bu

je),

10:0

0O

ld T

imer

Bik

e To

ur (R

ecre

atio

nal)

27.0

4. G

rim

ald

a (D

ragu

ć)Su

pci p

od m

avric

unSu

sret

mla

dih

svira

ča n

a is

tars

kim

tr

adic

ijski

m in

stru

men

tima/

Mee

ting

of

youn

g pl

ayer

s on

the

Istr

ian

trad

ition

al

inst

rum

ents

/Tre

ffen

der

jung

en M

usi-

ker

der

istr

isch

en tr

aditi

onel

len

Inst

ru-

men

te/I

ncon

tro

dei g

iova

ni s

uona

tori

di s

trum

enti

trad

izio

nali

istr

iani

28.0

4. K

ašte

lirD

an O

pćin

e Ka

štel

ir /

Mun

icip

ality

Day

Tag

der

Gem

eind

eG

iorn

ata

del C

omun

e29

.04.

- 0

4.05

. Ro

vin

jRe

gata

Pes

aro

- Ro

vinj

- P

esar

oJe

drili

čars

ka r

egat

a/Sa

iling

reg

atta

Sege

lrega

tta/

Rega

ta d

i vel

a30

.04.

- 0

4.05

. Kan

egra

(B

uje

)B

ig S

prin

g B

reak

Elec

tron

ic m

usic

fest

ival

30.0

4. T

arO

tvar

anje

turis

tičke

sez

one

Tour

ist S

easo

n O

peni

ng

01. -

04.

05. R

ovi

nj,

Oba

la P

ina

Bud

icin

a, 1

0-13

,18-

22Pr

olje

će u

Rov

inju

/ S

prin

g in

Rov

inj

Früh

ling

in R

ovin

j/Pr

imav

era

a Ro

vign

o01

. - 0

4.05

. Pu

laFo

to d

ani m

ladi

h /

Phot

o da

ys o

f the

yo

ung

peop

le /

Fot

o Ta

ge d

er Ju

gend

Foto

gio

rnat

e de

i gio

vani

02.0

5. B

arb

arig

a (V

od

nja

n)

Eko

akci

ja: č

iste

pla

že /

Cle

an b

each

esRe

inig

ung

der

Küst

e /

Spia

gge

pulit

e02

.05.

Faž

ana,

AC

Pin

eta

Med

itaci

ja u

prir

odi u

z zv

ukov

e G

onga

/G

ong

soun

d m

edita

tion

in n

atur

e/M

edita

tion

in d

er N

atur

mit

Gon

gsc-

hläg

en/M

edita

zion

e in

nat

ura

al s

uono

de

l gon

g02

. - 0

4.05

. Um

ag, N

ova

obal

a9.

Cro

fish

Međ

unar

odni

saj

am r

ibar

stva

i rib

arsk

e op

rem

e /

Inte

rnat

iona

l fish

erie

s an

d fis

hing

equ

ipm

ent f

air

/ In

tern

atio

nale

Fi

sche

rei-

und

Fisc

here

iaus

rüst

ung-

smes

se /

Fie

ra in

tern

azio

nale

di p

esca

e

dell’

attr

ezza

tura

ittic

a02

. - 0

3.05

. Ro

vin

j, G

rads

ko s

redi

šte

Rovi

nj P

hoto

days

Nat

iona

l pho

to fe

stiv

al02

. - 0

3.05

. Um

ag, N

ova

obal

aC

rofis

hŽi

vot s

mor

em /

Life

with

the

sea

Lebe

n m

it de

m M

eer

/ Vi

ta c

ol m

are

Eduk

ativ

ne r

adio

nice

ves

lanj

a i p

lete

-nj

a/W

orks

hops

of t

radi

tiona

l pad

dlin

g an

d kn

ittin

g/W

orks

hops

im R

uder

n un

d St

ricke

n/La

bora

tori

di c

anot

tagg

io e

re

aliz

zazi

one

di d

amig

iane

e p

arab

ordi

02. -

04.

05. U

mag

, Nov

a ob

ala

5. U

mag

Lan

dSa

jam

agr

opro

izvo

da/A

gro

prod

ucts

03. -

04.

05. U

mag

3. S

tree

t Car

Rac

e U

mag

03

.05.

Bu

jeVa

trog

asna

zab

ava/

Fire

-figh

ting

part

yFe

uerw

ehrf

est /

Fes

ta d

ei v

igili

de

l fuo

co03

.05.

Faž

ana,

14:

00Re

krea

tivna

obi

teljs

ka b

icik

lijad

a i

krea

tivne

rad

ioni

ceRe

crea

tiona

l fam

ily b

icyc

le r

ace

&

crea

tive

wor

ksho

psRe

krea

tive

Fam

ilien

fahr

radt

our

und

krea

tive

Wor

ksho

psG

iro r

icre

ativ

o in

bic

icle

tta

per

fam

iglie

e

wor

ksho

p cr

eativ

i04

.05.

Paz

inM

eđun

arod

ni d

an p

ješa

čenj

aIn

tern

atio

nal w

alki

ng d

ayIn

tern

atio

nale

r Wan

deru

ngst

agG

iorn

ata

inte

rnaz

iona

le d

ella

pas

segg

iata

04.0

5. K

ašte

lir, P

lac

Oku

si p

rirod

e/N

atur

e’s

Flav

ours

Ges

chm

ack

der

Nat

urG

usti

della

nat

ura

04.0

5. N

ova

Vas

(B

rto

nig

la)

Špar

ogad

a /

Asp

arag

us fe

stiv

alSp

arge

lfest

/ S

paris

ada

04.0

5. U

mag

Kup

6. s

vibn

ja -

Međ

unar

odni

kup

u

spor

tsko

m r

ibol

ovu

/ In

tern

atio

nal c

up

in s

port

fish

ing/

Inte

rnat

iona

ler

Cup

im

Spo

rtfis

chfa

ng /

Cam

pion

ato

inte

rnaz

iona

le d

i pes

ca s

port

iva

07.0

5. R

ovi

nj,

MM

CC

iklu

s ed

ukat

ivni

h ko

ncer

ata

Educ

atio

nal c

once

rt s

erie

sKo

nzer

tzyk

lus

Cic

lo d

i con

cert

i edu

cativ

i08

.05.

Ro

vin

jA

vant

gard

e Ja

zz F

estiv

al

Page 39: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

Mal

a rib

arsk

a ak

adem

ija S

arde

laSm

all fi

shin

g ac

adem

y Pi

lcha

rdKl

eine

Fis

cher

akad

emie

Sar

delle

Picc

ola

acca

dem

ia d

ei p

esca

tori

Sard

ella

26.0

4. V

rsar

, Riv

a, 1

9.00

Riba

rska

fešt

a /

Fish

erm

an F

estiv

alFi

sche

r-Fe

st /

Fes

ta d

ei p

esca

tori

26.0

4. V

ozi

lići (

Krš

an) 1

0:00

- 1

7:00

Saja

m c

vije

ća /

Flo

wer

Fai

rB

lum

enm

arkt

/ F

iera

dei

fior

i26

.04.

Man

jad

vorc

i8.

Dan

sel

a M

anja

dvor

ci/V

illag

e D

ay/

Tag

des

Dor

fs/G

iorn

ata

del v

illag

gio

26.0

4. R

ovi

nj

Mai

stra

na -

Rek

reat

ivna

MTB

bic

iklij

ada

Recr

eatio

nal M

TB b

icyc

le r

ace

MTB

Rad

wan

deru

ng fü

r Fr

eize

itspo

rtle

rG

iro c

iclis

tico

MTB

ric

reat

ivo

26.0

4. U

mag

25. R

ivie

ra In

tern

atio

nal M

ini M

arat

hon

26.0

4. U

mag

, Nov

a ob

ala

5. iz

ložb

a ol

dtim

era

Old

tim

er e

xhib

ition

O

ldtim

er-A

usst

ellu

ng

Espo

sizi

one

di a

uto

d’ep

oca

26. -

27.

04. T

rib

an (

Bu

je)

Sv. J

uraj

- P

učka

fešt

a /

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t / F

esta

pop

olar

e26

. - 2

7.04

. Um

agM

ittel

Eur

opa

Opt

i Rac

eJe

drili

čars

ka r

egat

a /

Saili

ng r

egat

taSe

gelre

gatt

a /

Rega

ta d

i vel

a26

. - 2

7.04

. Um

agSt

reet

Bal

l Kin

g of

the

Cou

rt

Bas

ketb

all t

ourn

amen

t 3 o

n 3

26. -

27.

04. K

ršan

, SRC

Pris

tav,

11-

195.

fest

ival

sam

onik

log

bilja

Wild

pla

nt fe

stiv

al /

Fes

tival

der

von

01.0

5.

No

vigr

ad, K

arpi

njan

Po

reč,

Gra

dsko

kup

ališ

teV

ižin

ada

Vrs

ar, G

rads

ka p

laža

Šiš

an (

Ližn

jan

), Sv

etic

aPr

osla

va 1

. svi

bnja

Labo

ur D

ay C

eleb

ratio

n1.

Mai

feie

rFe

sta

del I

° m

aggi

o01

.05.

Sav

ud

rija

, Gol

f Clu

b A

dria

ticSa

vudr

ija G

olf O

pen

01.0

5. U

mag

, Sav

ud

rija

45. m

eđun

arod

ni n

ogom

etni

turn

ir ve

tera

na/I

nter

natio

nal v

eter

an fo

otba

ll to

urna

men

t / 4

5. In

tern

atio

nale

s Fu

ßbal

lturn

ier

der V

eter

anen

/Tor

neo

calc

istic

o in

tern

azio

nale

per

vet

eran

i01

.05.

Po

reč,

Trg

slo

bode

Vike

nd z

a sl

oven

sko

trži

šte

Wee

kend

for

the

Slov

enia

n M

arke

tW

oche

nend

e fü

r de

n sl

owen

isch

en

Mar

ktW

eeke

nd d

edic

ato

al tu

rism

o sl

oven

o01

.05.

Krš

an, S

RC P

rista

v, 1

2-20

Krafi

fest

- G

astr

o-m

anife

stac

ijaG

astr

onom

ic e

vent

Gas

tron

omis

che

Even

tsM

anife

staz

ione

gas

tron

omic

a01

.05.

Orb

anić

i (M

arča

na)

Trka

na

tova

rima

/ D

onke

y ra

ceEs

elre

nnen

/ G

ara

sugl

i asi

ni01

.05.

Bu

jeM

eđun

arod

ni k

onjič

ki tu

rnir

Inte

rnat

iona

l equ

estr

ian

tour

nam

ent

Inte

rnat

iona

les

Reitt

urni

er/T

orne

o in

tern

azio

nale

di e

quita

zion

ePr

epon

sko

jaha

nje/

Show

jum

ping

Sprin

grei

ten/

Salto

ad

osta

coli

fair/

Mes

se d

er A

grar

prod

ukte

/Fie

ra d

ei

prod

otti

agric

oli

03.0

5. F

un

tan

a, 1

2:00

1. F

ešta

od

sipa

/ C

uttle

fish

fest

ival

Fest

der

Tin

tenfi

sche

Fest

a de

lle s

eppi

e03

.05.

Po

reč,

Tra

saRe

krea

tivna

Par

enza

naRe

crea

tive

Pare

nzan

a03

.05.

No

vigr

ad, V

elik

i trg

Gna

m G

nam

Fes

t: Šp

arug

ada

Asp

arag

us fe

stiv

al /

Spa

rgel

fest

Spar

isad

a03

.05.

Um

ag, N

ova

obal

aC

rofis

h 20

14M

eđun

arod

no n

atje

canj

e u

podv

od-

nom

rib

olov

u/In

tern

atio

nal s

pear

fis-

hing

com

petit

ion/

Wet

tkam

pfan

geln

un

ter W

asse

r/G

ara

di p

esca

sub

acqu

ea03

.05.

Faž

ana,

Riv

a, 1

7:00

11. Š

kola

sol

jenj

a sa

rdel

aSc

hool

of s

altin

g pi

lcha

rdSc

hule

des

Sar

delle

nein

lege

nsSc

uola

fasa

nese

di s

alat

ura

delle

sa

rdel

le03

.05.

Faž

ana,

Ska

te p

ark,

12:

00Sk

ate

kont

est /

Ska

te-c

onte

stSk

atew

ettb

ewer

b /

Gar

a di

ska

te03

.05.

Zav

ršje

(G

rožn

jan

)O

živi

mo

Zavr

šje-

Revi

ving

Zav

ršje

Rekr

eativ

na b

icik

lijad

aRe

crea

tiona

l cyc

ling

race

Radt

our

für

Frei

zeits

port

ler

Giro

cic

listic

o ric

reat

ivo

03. -

04.

05. Z

avrš

je (

Gro

žnja

n)

Pros

lava

u č

ast s

v. F

ranč

eška

Cel

ebra

tion

of S

t. Fr

anci

sFe

ier

zu E

hren

des

hl.

Fran

zisk

usFe

sta

in o

nore

di S

. Fra

nces

co

08. -

11.

05. U

mag

, Cam

p St

ella

Mar

is13

. Sta

aari

Roke

ri B

iker

s’ M

eetin

g09

. - 2

4.05

. Vo

dn

jan

Moj

kaž

un -

La

mia

cas

itaRa

dion

ice

obno

ve s

uhoz

ida

i kaž

una

The

reco

nstr

uctio

n of

kaž

uni

Die

Rek

onst

rukt

ion

der

Kažu

ni u

nd

Troc

kenm

auer

n/Ri

cost

ruzi

one

delle

ca

site

e m

asie

re09

.05.

Vrs

ar, R

iva,

19.

00Ri

bars

ka fe

šta

/ Fi

sher

man

Fes

tival

Fisc

her-

Fest

/ F

esta

dei

pes

cato

ri09

.05.

Ro

vin

jA

vant

gard

e Ja

zz F

estiv

al09

. - 1

1.05

. Ro

vin

j, ex

TD

R7.

Art

exch

ange

- Is

tars

ki s

ajam

um

jetn

ina/

Istr

ian

art f

air

/ Is

tris

che

Kuns

taus

stel

lung

/ A

rtefi

era

istr

iana

09. -

11.

05. R

ovi

nj -

Bu

zet

11. H

istr

ia C

lass

ic O

ld T

imer

Fes

tival

10.0

5. B

etig

a (V

od

nja

n),

Bar

bošk

aB

arbo

ška

Gre

en V

olle

y C

up10

.05.

Ro

vin

jA

vant

gard

e Ja

zz F

estiv

al10

.05.

Bar

ban

7. s

mot

ra v

ina

/ W

ine

Exhi

bitio

nW

einm

esse

/ R

asse

gna

del v

ino

10.0

5. P

ula

, Trž

nica

, 09:

00 -

13:

00M

irisi

i ok

usi I

stre

Aro

mas

and

flav

ors

of Is

tria

D

üfte

und

Aro

men

von

Istr

ien

Sapo

ri e

prof

umi d

ell’I

stria

10.0

5. U

mag

, Trg

slo

bode

Obi

teljs

ki d

an /

Fam

ily D

ayFa

mili

enta

g /

Gio

rnat

a in

fam

iglia

10. -

11.

05. P

ula

, Por

tara

ta, F

orum

Fest

ival

puh

ački

h or

kest

ara/

Fest

ival

of

Bra

ss O

rche

stra

s/Fe

stiv

al d

er B

laso

r-ch

este

r/Fe

stiv

al d

elle

orc

hest

re a

fiat

o

Page 40: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

10. -

11.

05. R

Z ar

mon

iku

v Ro

č M

eđun

arod

ni s

usre

t svi

rača

na

trie

štin

ama

/ In

tern

atio

nal m

eetin

g of

dia

toni

c ac

cord

ion

play

ers

Inte

rnat

iona

les

Tref

fen

von

diat

onis

chen

Har

mon

ikas

piel

ern

In-

cont

ro in

tern

azio

nale

di s

uona

tori

di fi

sarm

onic

he d

iato

nich

e-tr

iest

ine

10. -

11.

05. B

uze

tEn

duro

Mot

ocro

ss

10. -

11.

05. F

ažan

a, R

iva

Tito

vi d

ani u

Faž

ani

Tito

’s d

ays

in F

ažan

a Ta

ge T

itos

in F

ažan

aG

iorn

ate

di T

ito a

Fas

ana

11.0

5. K

ašte

lir, P

lac

Oku

si p

rirod

e /

Gus

ti de

lla n

atur

aN

atur

e Fl

avou

rs /

Ges

chm

ack

der

Nat

ur11

.05.

Op

rtal

j, St

arog

rads

ka je

zgra

Ant

ique

s -

Saja

m a

ntik

vite

taA

ntiq

uitie

s fa

ir/M

esse

für A

ntiq

uitä

ten

Fier

a de

ll’an

tqua

riato

12. -

18.

05. U

mag

Fest

ival

ruk

omet

a /

Han

dbal

l Fes

tival

Palla

man

o fe

stiv

al15

.05.

Um

agSi

mfo

nijs

ki o

rkes

tar

Gla

zben

e šk

ole

Kope

r/Ko

per

Mus

ic S

choo

l Sym

phon

y O

rche

stra

/Sin

foni

eorc

hest

er d

er

Mus

iksc

hule

Kop

er/O

rche

stra

sin

foni

ca

del C

onse

rvat

orio

di C

apod

istr

ia15

. - 1

8.05

. Po

reč,

Inte

rspo

rtEu

rops

ko e

kipn

o pr

vens

tvo

vete

rana

u

mač

evan

ju/E

urop

ean

Seni

or T

eam

Fe

ncin

g C

ham

pion

ship

/Eur

opai

sche

s Ve

tera

nen

Fech

ten

Wet

tbew

erb

Cam

pion

ato

euro

peo

vete

rani

di

sche

rma

a sq

uadr

e15

. - 1

8.05

. Ro

vin

j, H

otel

Lon

e

17.0

5. N

ovi

grad

, Vel

iki t

rgG

nam

Gna

m F

est:

Sard

elaf

est

17.0

5. U

mag

, PO

U A

nte

Bab

ićSu

sret

kla

pa S

v. P

eleg

rinC

once

rt o

f har

mon

y-si

ngin

g gr

oups

Auf

tritt

von

Ges

angs

grup

pen

Con

cert

o de

i gru

ppi m

usic

ali

17.0

5. S

avu

dri

ja, G

olf C

lub

Adr

iatic

Gol

f Cup

Ope

n To

urna

men

t17

. - 1

8.05

. Bu

zet

Form

ula

Driv

er17

. - 1

8.05

. Um

agJe

drili

čars

ka r

egat

a N

erio

Vok

Ner

io V

ok S

ailin

g Re

gatt

aSe

gelre

gatt

a /

Rega

ta d

i vel

a18

.05.

Gra

čišć

eZa

sopi

mo

na o

rgan

ićSu

sret

svi

rača

na

usni

m h

arm

onik

ama

Mee

ting

of h

arm

onic

a pl

ayer

sTr

effe

n de

r M

undh

arm

onik

a-Sp

iele

rIn

cont

ro d

i suo

nato

ri d’

arm

onic

a a

bocc

a18

.05.

Kaš

telir

, Pla

cO

kusi

prir

ode

/ G

esch

mac

k de

r N

atur

Nat

ure’

s Fl

avou

rs /

Gus

ti de

lla n

atur

a20

.05.

Fu

nta

na,

Crk

va s

v.

Ber

nard

a, 2

1:00

Žens

ki p

jeva

čki z

bor

Men

dule

Fem

ale

Cho

ir M

endu

leFr

auen

chor

Men

dule

Cor

o fe

mm

inile

Men

dule

22.0

5. U

mag

, Muz

ej G

rada

Um

aga

19. M

uzej

ske

eduk

ativ

ne a

kcije

19th

Mus

eum

-edu

catio

nal c

ampa

ign

19. P

ädag

ogis

che

Mus

eum

s A

ktio

n19

° A

zion

e ed

ucat

ivo-

mus

eale

22. -

24.

05. P

azin

Međ

unar

odni

fest

ival

pje

snik

aIn

tern

atio

nal p

oetr

y fe

stiv

al

24.0

5. P

ula

, Trž

nica

, 09:

00 -

13:

00M

irisi

i ok

usi I

stre

Aro

mas

and

flav

ors

of Is

tria

D

üfte

und

Aro

men

von

Istr

ien

Sapo

ri e

prof

umi d

ell’I

stria

24.0

5. R

ovi

nj

Ava

ntga

rde

Jazz

Fes

tival

24.0

5. V

od

nja

n, G

uran

Bum

bar

Bik

e M

arat

hon

Rekr

eativ

na b

icik

lijad

aRe

crea

tiona

l bic

ycle

rid

eRa

dwan

deru

ng fü

r Fr

eize

itspo

rtle

rG

iro c

iclis

tico

ricre

ativ

o24

. - 2

5.05

. Pu

la, D

om H

B6.

Can

tate

Cro

atia

201

4M

eđun

arod

ni fe

stiv

al z

boro

vaIn

tern

atio

nal c

hoir

fest

ival

Inte

rnat

iona

les

Cho

r Fe

stiv

alFe

stiv

al in

tern

azio

nale

dei

cor

i24

. - 2

5.05

. Bu

zet,

Sta

za Š

krbi

naD

ownh

ill B

uzet

MTB

25.0

5. V

insk

e ce

ste

Istr

e, 1

0-19

Win

e D

ay -

Dan

vin

aD

an o

tvor

enih

vin

skih

pod

rum

a u

Istr

iO

pen

win

e ce

llars

day

in Is

tria

Tag

der

offe

nen

Wei

nkel

ler

in Is

trie

nG

iorn

ata

delle

can

tine

aper

te in

Istr

ia25

.05.

Šaj

ini (

Bar

ban

)M

ajni

ca -

Puč

ka fe

šta

/ Fo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est /

Fes

ta p

opol

are

25.0

5. K

ašte

lir, P

lac

Oku

si p

rirod

e /

Gus

ti de

lla n

atur

aN

atur

e Fl

avou

rs/G

esch

mac

k de

r N

atur

25.0

5. K

aro

jba,

Kar

ojsk

o po

ljeB

adav

caSu

sret

čak

avsk

ih p

jesn

ika/

Mee

ting

of p

oets

in th

e Č

akav

ian

dial

ect

Zusa

mm

entr

effe

n vo

n ts

chak

awis

chen

D

icht

ern

/ In

cont

ro d

i poe

ti ča

kavi

25.0

5. P

azin

, Spo

men

dom

31.0

5. N

ovi

grad

Veče

r fo

lklo

ra /

Eve

ning

of f

olkl

ore

Folk

lore

-Abe

nd /

Ser

ata

del f

olcl

ore

31.0

5. F

un

tan

a, C

rkva

sv.

B

erna

rda,

20:

30C

rkve

ni p

jeva

čki z

bor

Sv. B

erna

rdo

St. B

erna

rd c

hurc

h ch

oir

Kirc

henc

hor

hl. B

erna

rdo

Cor

o pa

rroc

chia

le S

. Ber

nard

o31

.05.

Hu

mKa

ntad

uri v

a H

um

Trad

icio

naln

i nas

tup

klap

aFe

stiv

al o

f a c

apel

la a

nd v

ocal

gro

upKl

apa-

und

Vok

algr

uppe

n-Tr

effe

nIn

cont

ro d

i gru

ppi v

ocal

i31

.05.

- 0

1.06

. Um

agTr

ofeo

Leg

ea U

mag

oN

ogom

etni

turn

ir/Fo

otba

ll to

urna

men

tFu

ßbal

lturn

ier

/ To

rneo

di c

alci

o31

.05.

- 0

1.06

. Um

ag, R

ovin

j, Pu

la66

. Ist

arsk

a je

drili

čars

ka r

egat

aIs

tria

n Sa

iling

Reg

atta

Sege

lrega

tta

/ Re

gata

di v

ela

01.0

6. B

arb

an 4

. Bes

ide

u ja

tuSu

sret

bar

bans

kih

pjes

nika

/ M

eetin

gof

poe

ts in

the

Cha

kavi

an d

iale

ctZu

sam

men

tref

fen

von

tsch

akaw

isch

eD

icht

ern

/ In

cont

ro d

i poe

ti ci

acav

i01

.06.

Ro

vin

j, Tr

g br

odog

radi

lišta

M

ali s

ajam

sta

rina

Smal

l ant

ique

s fa

irKl

eine

Ant

iqui

täte

nmes

sePi

ccol

a fie

ra d

ell’a

ntiq

uaria

to01

. - 3

0.06

. Um

agB

each

Gam

es 2

014

02.0

6. P

azin

Dan

Gra

da P

azin

aTo

wn

of P

azin

Cel

ebra

tion

Tag

der

Stad

t Paz

inG

iorn

ata

della

Citt

à di

Pis

ino

Page 41: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

Dan

i kom

unik

acija

Day

s of

com

mun

icat

ion

Tage

der

Kom

mun

ikat

ion

Gio

rnat

e de

lla c

omun

icaz

ione

15.0

5. -

15.

06. P

lom

inD

ani i

star

skog

zvo

nčić

aD

ays

of th

e Is

tria

n B

lue-

bell

Tage

der

istr

isch

en G

lock

enbl

umen

Gio

rnat

e de

lla c

ampa

nula

istr

iana

16.0

5. N

ovi

grad

, Man

drać

Riba

rska

fešt

a /

Fish

erm

an’s

fest

ival

Fisc

herf

est /

Fes

ta d

ei p

esca

tori

16. -

17.

05. R

ovi

nj,

Teat

ro G

andu

sio

10. J

adra

nM

eđun

arod

ni fe

stiv

al a

mat

ersk

ih

kaza

lišta

/ In

tern

atio

nal a

mat

eur

thea

tre

fest

ival

/ In

tern

atio

nale

s Fe

stiv

al d

es A

mat

eurt

heat

ers

/ Fe

stiv

al

inte

rnaz

iona

le d

el te

atro

am

ator

iale

16. -

18.

05. R

abac

, Riv

aLa

bins

ka R

epub

lika

Rega

ta k

rsta

ša /

Saili

ng c

ruis

er r

egat

taSe

gelk

reuz

er R

egat

taRe

gata

di b

arch

e a

vela

da

croc

iera

17

.05.

Pu

la, P

orta

rata

, 10:

30Pu

lske

maž

oret

kinj

e: p

lesn

o pr

olje

ćePu

la’s

maj

oret

tes:

spr

ing

danc

eM

ajor

etes

von

Pul

a: F

rühl

ing

Tanz

Maj

oret

tes

di P

ola:

dan

za d

i prim

aver

a 17

.05.

Ro

vin

j, 10

:00

- 18

:00

Sreb

rni š

par,

natje

canj

e u

udič

aren

juA

nglin

g co

mpe

titio

nA

ngel

wet

tbew

erb/

Gar

a di

pes

ca17

.05.

Ro

vin

j, Tr

g Ri

vier

a, 1

9:00

Međ

unar

odni

dan

muz

eja

Inte

rnat

iona

l Mus

eum

Day

Inte

rnat

iona

ler

Mus

eum

stag

Gio

rnat

a in

tern

azio

nale

del

mus

eo

Inte

rnat

iona

les

Tref

fen

der

Dic

hter

Fest

ival

inte

rnaz

iona

le d

ei p

oeti

23. -

25.

05. P

ore

č, T

ar, L

ante

rna

Ligh

thou

se F

estiv

al 2

014

Elec

tron

ic M

usic

On

Vaca

tion

23.0

5. R

ovi

nj

Ava

ntga

rde

Jazz

Fes

tival

23.0

5. N

ovi

grad

, Man

dra

čPu

čka

fešt

a/Fo

lk fe

stiv

al/V

olks

fest

/Fe

sta

popo

lare

23. -

24.

05. U

mag

Foru

m T

omiz

zaKn

jižev

no-z

nans

tven

i sku

pLi

tera

ry-s

cien

tific

conf

eren

ceLi

tera

turw

isse

nsch

aftli

ches

Tre

ffen

Con

fere

nza

scie

ntifi

co-le

tter

aria

23.0

5. S

v P

eleg

rin

, Đu

ba

(Um

ag)

Sv. P

eleg

rin -

pro

slav

a da

na z

aštit

nika

gr

ada/

Pat

ron

of th

e ci

ty c

eleb

ratio

nFe

ier

des

Stad

tpat

rons

Fest

a de

l pat

rono

del

la c

ittà

23. -

24.

05. K

asta

nija

(N

ovi

grad

)Pi

rate

s Pa

rty

Bik

ers’

Mee

ting

23. -

25.

05. N

ovi

grad

Turn

ir u

podv

odno

m r

ibol

ovu

Spea

rfish

ing

tour

nam

ent

Turn

ier

des

Unt

erw

asse

rfisc

hfan

gsTo

rneo

di p

esca

sub

acqu

ea24

.05.

Um

agD

edic

ato

a Sa

n Pe

llegr

ino

Kultu

rno-

zaba

vni p

rogr

amC

ultu

re a

nd e

nter

tain

men

t pro

gram

Kultu

r- U

nter

haltu

ngs-

Prog

ram

mPr

ogra

mm

a cu

ltura

le-d

’intr

atte

nim

ento

24.0

5. B

uje

Istr

Art

- M

eđun

arod

ni li

kovn

i nat

ječa

jIn

tern

atio

nal a

rt c

ompe

titio

nIn

tern

atio

nalle

r M

alw

ettb

ewer

bC

onco

rso

artis

tico

inte

rnaz

iona

le

18. P

lesn

i sus

ret I

stre

18th

Istr

ian

danc

e gr

oups

mee

ting

18. A

uftr

itt is

tris

cher

Tan

zgru

ppen

18˚ I

ncon

tro

di g

rupp

i di b

allo

del

l’Ist

ria27

. - 2

8.05

. Pu

la, P

ore

č, R

ovi

nj

Nik

ola

Tesl

a EV

Ral

ly C

roat

ia 2

014

Rally

ele

ktrič

nih

vozi

laRa

lly fo

r el

ectr

ic v

ehic

les

Rally

e fü

r El

ektr

ofah

rzeu

geRa

lly p

er v

eico

li el

ettr

ici

28.0

5. -

01.

06. P

ore

č, In

ters

port

Inte

rnat

iona

l Dan

cest

ar F

estiv

al29

.05.

Ro

vin

j, M

MC

, 19:

00C

once

rto

di P

rimav

era

Konc

ert/

Con

cert

/Kon

zert

30.0

5. -

01.

06. L

abin

, Rab

acIs

tria

Val

amar

Ter

ra M

agic

aIn

tern

atio

nal M

TB b

icyc

le r

ace

30.0

5. -

12.

06. F

un

tan

a, G

aler

ija Z

gor

mur

ve, 1

8:00

- 2

1:00

Žens

ka u

drug

a Lo

zaIz

ložb

a ru

čnih

rad

ova

Exhi

bitio

n of

Istr

ian

hand

craf

tA

usst

ellu

ng v

on H

anda

rbei

ten

Mos

tra

di m

anuf

atti

30.0

5. P

ore

č, Ž

atik

aD

ance

star

Nig

ht30

.05.

Paz

in, S

pom

en d

om13

. SKA

GI

Susr

et is

tars

kih

kaza

lišni

h am

ater

skih

gr

upa

/ A

mat

eur

thea

tre

grou

ps o

f Is

tria

/ B

egeg

nung

von

Am

ateu

r-Th

ea-

terg

rupp

en Is

trie

ns /

Inco

ntro

di g

rupp

i te

atra

li am

ator

iali

dell’

Istr

ia30

.05.

- 0

1.06

. Um

ag,

ATP

Dan

ce A

rena

Um

agin

atio

nG

lazb

eni s

pekt

akl /

Mus

ic s

pect

acle

Mus

iksp

ekta

kel /

Spe

ttac

olo

mus

ical

e

02.0

6. U

mag

, Kaz

ališ

na d

vora

naD

omin

ic M

iller

Ban

d03

.06.

Fu

nta

na,

Trg

sv.

Ber

nard

a 21

hC

once

rt: V

olje

n G

rbac

, Vi

vien

Gal

lett

a &

Vla

dim

ir B

abin

04. -

08.

06. R

ovi

nj

Euro

pean

Foo

tbal

l Cha

mpi

onsh

ip05

. - 0

7.06

. Bu

jeFe

stiv

al is

trom

leta

čkog

gov

ora

Fest

ival

of I

stria

n-Ve

netia

n di

alec

tFe

stiv

al d

er is

tris

ch-v

enez

iani

sche

n M

unda

rt/F

estiv

al d

ell’I

stro

vene

to06

. - 0

8.06

. Ro

vin

jD

olce

Vita

Vin

tage

fest

ival

06. -

30.

06. R

ovi

nj,

CVU

Bat

ana

Pres

s Ph

oto

Exhi

bitio

n06

.06.

Fu

nta

na,

Mar

ina,

20:

00Ri

bars

ka fe

šta

/ Fi

sher

man

fest

ival

Fisc

herf

est /

Fes

ta d

ei p

esca

tori

06. -

09.

06. U

mag

Sprin

g B

reak

Eur

ope

Elec

tron

ic m

usic

fest

ival

06. -

07.

06. N

ovi

grad

, Man

drač

G

nam

Gna

m F

est:

5. V

ečer

nov

igra

dske

kap

ešan

teN

ovig

rad

scal

lop

nigh

tA

bend

der

Nov

igra

der

Jako

bsm

usch

eln

Sera

ta d

ella

cap

asan

ta c

ittan

oves

e06

. - 0

7.06

. No

vigr

ad31

. Tra

nsad

riatic

a:

Vene

zia-

Nov

igra

d-Ve

nezi

aJe

drili

čars

ka r

egat

a Sa

iling

reg

atta

Sege

lrega

tta

/ Re

gata

di v

ela

07.0

6. H

um

Dan

gra

da H

uma

Tow

n of

Hum

Cel

ebra

tion

Tag

der

Stad

t Hum

Gio

rnat

a di

Col

mo

Page 42: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

07.0

6. P

azin

, Sta

ri tr

g, K

ašte

lD

ani J

ules

a Ve

rnea

Jule

s Ve

rne

Day

sJu

les

Vern

e Ta

geG

iorn

ate

di Ju

les

Vern

e07

.06.

Pu

la, T

ržni

ca, 0

9:00

- 1

3:00

Miri

si i

okus

i Ist

reA

rom

as a

nd fl

avor

s of

Istr

ia

Düf

te u

nd A

rom

en v

on Is

trie

nSa

pori

e pr

ofum

i del

l’Ist

ria07

. - 0

8.06

. Faž

ana,

Riv

aPr

iča

s fa

žans

ke r

ive

Stor

ies

from

Faž

ana’

s w

ater

fron

tG

esch

icht

e de

r Ri

va v

on F

ažan

aSt

oria

del

la r

iva

fasa

nese

08

.06.

Faž

ana,

Crk

va S

v. K

uzm

e i

Dam

jana

, 09:

00 -

10:

15D

uhov

i / P

ente

cost

Pfing

stm

onta

g /

Pent

ecos

te

08.0

6. B

oru

tD

uhov

i / P

ente

cost

Pfing

sten

/ P

ente

cost

e08

.06.

Ro

vin

j, A

kvat

orij

Rega

ta b

rodi

ca s

ogl

avni

m je

drom

Rega

tta

of b

oats

with

latin

sai

lRe

gatt

a m

it B

oote

n m

it dr

eiec

kige

m S

egel

/ R

egat

a di

ba

rche

con

vel

a a

terz

o08

.06.

Op

rtal

jA

ntiq

ues

- Sa

jam

ant

ikvi

teta

Ant

iqui

ties

fair/

Mes

se fü

r Ant

iqui

täte

nFi

era

dell’

antq

uaria

to08

.06.

Um

agPr

vens

tvo

u rib

olov

u Fi

shin

g ch

ampi

onsh

ip

Bez

irksm

eist

ersc

haft

im F

isch

fang

Cam

pion

ato

di p

esca

08.0

6. Ž

min

j46

. sab

or č

akav

skog

pje

sniš

tva

Mee

ting

of C

haka

vian

Poe

ts

13.0

6. P

rem

antu

ra (

Med

ulin

)Fu

ll M

oon

Cyc

ling

Race

13.0

6. R

ovi

nj

Ava

ntga

rde

Jazz

Fes

tival

13. -

14.

06. Š

išan

6. F

elik

sfes

t - Š

išan

ski s

aman

jFa

ir in

Šiš

anW

oche

nmar

kt in

Šiš

anFi

era

di S

issa

no

13. -

15.

06. P

ore

č, R

iva

Fest

ival

mal

vazi

jeM

alva

sia

Win

e Fe

stiv

alM

alva

sia

Wei

n Fe

stiv

alFe

stiv

al d

ella

Mal

vasi

a13

. - 1

5.06

. Gro

žnja

nD

an O

pćin

e/ G

iorn

ata

del C

omun

eM

unic

ipal

ity d

ay/T

ag d

er G

emei

nde

13.0

6. -

10.

07. F

un

tan

a, G

aler

ija

Zgor

mur

ve, 1

8-22

: Rob

ert B

urši

ćIz

ložb

a/Ex

hibi

tion/

Aus

stel

lung

/Mos

tra

14.0

6. F

ažan

a, R

iva,

18:

30Fa

žans

ki ta

nac

Smot

ra fo

lklo

ra /

Fol

klor

e fe

stiv

alFo

lklo

resc

hau

/ Fe

stiv

al d

el fo

lclo

re14

.06.

Ro

vin

jA

vant

gard

e Ja

zz F

estiv

al14

.06.

Dra

guze

ti (

Bar

ban

)3.

dan

sel

a /

Villa

ge D

ayTa

g de

s D

orfs

/Gio

rnat

a de

l vill

aggi

o14

.06.

Ro

vin

j, C

rkva

sv.

Fra

nje,

20:

30Ko

mor

ni z

bor

Rubi

no/C

ham

ber

choi

rKa

mm

erch

or /

Cor

o da

cam

era

Rubi

no14

.06.

Viž

inad

a, B

atis

telin

a št

erna

Susr

et is

tars

kih

pjes

nika

Mee

ting

of is

tria

n po

ets

Tref

fen

der

istr

ishe

n D

icht

erIn

cont

ro d

i poe

ti is

tria

ni14

.06.

Kaš

telir

, Pla

cO

kusi

prir

ode

/ G

usti

della

nat

ura

Nat

ure

Flav

ours

/Ges

chm

ack

der

Nat

ur

17.0

6. L

abin

, Sta

ri gr

ad, 2

1:30

- 2

3:00

LAR:

noć

ni r

azgl

ed g

rada

Noć

ni r

azgl

ed s

taro

g gr

ada

Labi

naN

ight

tour

of t

he L

abin

old

tow

nN

ächt

liche

Sta

dtbe

sich

tigun

g in

der

A

ltsta

dt v

on L

abin

/Vis

ita n

ottu

rna

al

cent

ro s

toric

o di

Alb

ona

17.0

6. F

un

tan

a, T

rg s

v. B

erna

rda,

21h

Con

cert

: Trio

Sen

timen

toZd

enka

Žib

ert,

Mar

io Š

imun

ović

&

Nen

ad B

an17

.06.

Po

reč,

Trg

Slo

bode

Sjaj

por

ečko

g ba

roka

Shin

e of

Por

eč b

aroq

ueG

lanz

des

Bar

ok v

on P

oreč

Sple

ndor

e de

l bar

occo

par

entin

o17

.06.

- 0

5.07

. Ro

vin

j, C

rkva

sv

Tom

eRo

vinj

Art

Pro

gram

(RA

P)Iz

ložb

a/Ex

hibi

tion/

Aus

stel

lung

/Mos

tra

17.0

6. P

ula

, For

um, 2

1:00

KUD

Ulja

nik

Folk

lorn

a ve

čer

/ Ev

enin

g of

folk

lore

Folk

lore

-Abe

nd /

Ser

ata

del f

olkl

ore

18.0

6. F

ažan

a, C

rkvi

ca S

v. E

lizej

a,

18:0

0: S

v. E

lizej

Pros

lava

suz

aštit

nika

Faž

ane

Sv. E

lizej

aFe

ast o

f the

pat

ron

sain

t of F

ažan

aFe

ier

des

zwei

ten

Stad

tpat

rons

von

Fa

žana

, des

Hl.

Elis

eus

Fest

a de

l cop

atro

no d

i Fas

ana

18.0

6. F

ažan

a, R

iva,

20:

00H

and

Mad

e Fa

ir &

Istr

a G

ourm

et18

.06.

Ro

vin

j, Tr

g Ri

vier

a, 2

0:00

Veče

r u

duhu

rov

injs

ke tr

adic

ijeTr

aditi

onal

Rov

inj E

veni

ng

Abe

nd d

er R

ovin

jer T

radi

tion

Sera

ta a

ll’in

segn

a de

lla tr

adiz

ione

18

.06.

No

vigr

ad, S

taro

grad

ska

jezg

raG

lazb

a na

sva

kom

kut

kuM

usic

on

ever

y co

rner

21.0

6. V

išn

jan

, Zvj

ezda

rnic

a Ti

čan

Ast

rofe

st

Susr

et lj

ubite

lja a

stro

nom

ijeM

eetin

g of

ast

rono

my

love

rsTr

effe

n vo

n Fr

eund

en d

er A

stro

nom

ieIn

cont

ro d

i app

assi

onat

i di a

stro

nom

ia21

.06.

Sve

tvin

čen

atIv

anja

& N

aj-k

oza

Istr

eFo

lk fe

stiv

al a

nd c

onte

st fo

r th

e B

est

Goa

t of I

stria

Fest

spie

le u

nd W

ahl d

er s

chön

sten

Zi

ege

Istr

iens

Fest

a po

pola

re e

con

cors

o M

iss

Cap

ra d

’Istr

ia21

.06.

Rab

acLj

etni

kar

neva

l / S

umm

er C

arni

val

Som

mer

karn

eval

/ C

arne

vale

est

ivo

21.0

6. V

abri

ga, S

anta

Mar

ina,

19.

00Fe

šta

od p

edoć

iM

usse

ls F

estiv

alM

iesm

usch

eln

Fest

Fest

a de

lle c

ozze

21

.06.

Ro

vin

jA

vant

gard

e Ja

zz F

estiv

al21

.06.

Gra

bri

(B

arb

an)

11. V

ilija

Ivan

je -

Puč

ka fe

šta/

Folk

fe

stiv

al/V

olks

fest

/Fes

ta p

opol

are

21.0

6. G

rači

šće

Vido

va -

Puč

ka fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

&Fe

stiv

al is

tars

kih

man

eštr

iIs

tria

n ‘m

aneš

tra’

fest

ival

Fest

ival

der

istr

isch

en M

ines

tron

eFe

stiv

al d

elle

min

estr

e is

tria

ne21

. - 2

2.06

. No

vigr

ad2.

Mag

ical

Nov

iGra

dFe

stiv

al u

lični

h ča

robn

jaka

Stre

et W

izar

ds F

estiv

alSt

rass

enza

uber

er F

estiv

alFe

stiv

al d

egli

artis

ti di

str

ada

Page 43: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

Vers

amm

lung

čak

avis

cher

Dic

htun

gSo

ciet

à le

tter

aria

cia

cava

10.0

6. F

un

tan

a, T

rg s

v. B

erna

rda,

21h

Con

cert

: Jos

o B

utor

ac &

Mla

den

Žmak

10.0

6. P

ore

č, T

rg S

lobo

deSj

aj p

oreč

kog

baro

kaSh

ine

of P

oreč

bar

oque

Gla

nz d

es B

arok

von

Por

ečSp

lend

ore

del b

aroc

co p

aren

tino

11.0

6. R

ovi

nj,

Trg

Rivi

era,

19:

30Ve

čer

u du

hu r

ovin

jske

trad

icije

Trad

ition

al R

ovin

j Eve

ning

A

bend

der

Rov

inje

r Tra

ditio

nSe

rata

all’

inse

gna

della

tr

adiz

ione

rov

igne

se12

.06.

Ro

vin

j, C

rkva

sv

Fran

je, 2

0:00

Pian

o co

ncer

tC

once

rto

per

pian

ofor

te

12. -

14.

06. P

ula

, Are

na, F

orum

, Po

rtar

ata,

Kin

o Va

lli13

. Pul

a su

perio

rum

Dan

i ant

ike/

Day

s of

ant

iqui

tyTa

ge d

er A

ntik

e/G

iorn

ate

dell’

antic

hità

12. -

21.

06. P

azin

, Kaš

tel

TRA

Din

ETN

OFe

stiv

al tr

adic

ijske

i et

no g

lazb

eTr

aditi

onal

and

eth

no m

usic

fest

ival

Fest

ival

trad

ition

elle

r M

usik

und

Vo

lksm

usik

/ F

estiv

al d

ella

mus

ica

trad

izio

nale

e e

tno

13.0

6. V

rsar

, Riv

a, 1

9.00

Riba

rska

fešt

a Fi

sher

man

’s fe

stiv

alFi

sche

rfes

t Fe

sta

dei p

esca

tori

13.0

6. N

ovi

grad

, Man

dra

čRi

bars

ka fe

šta

Fish

erm

an’s

fest

ival

Fisc

herf

est /

Fes

ta d

ei p

esca

tori

14.0

6. N

ovi

grad

, Par

k Irm

e B

enči

ć11

. Ex

tem

pore

Međ

unar

odni

slik

arsk

i nat

ječa

jIn

tern

atio

nal p

aint

ing

com

petit

ion

Inte

rnat

iona

ler

Mal

wet

tbew

erb

Con

cors

o in

tern

azio

nale

di p

ittur

a14

. - 1

5.06

. Mo

tovu

nM

otov

un D

ownt

own

Cyc

ling

Race

14. -

21.

06. P

ore

č, Ž

atik

aEu

rops

ko p

rven

stvo

u p

ikad

uD

arts

Cha

mpi

onsh

ipEu

ropä

isch

es D

arts

wet

tbew

erb

Cam

pion

ato

euro

peo

di fr

ecce

tte

15.0

6. G

rožn

jan

, 14:

004.

Art

istic

Gro

žnja

nRe

krea

tivna

bic

iklij

ada

Recr

eatio

nal c

yclin

g rid

eFr

eize

it Ra

dtou

rG

iro c

iclis

tico

ricre

ativ

o15

.06.

Ro

vin

j, Tr

g Ri

vier

a, 1

9:30

Veče

r u

duhu

rov

injs

ke tr

adic

ijeTr

aditi

onal

Rov

inj E

veni

ng

Abe

nd d

er R

ovin

jer T

radi

tion

Sera

ta a

ll’in

segn

a de

lla

trad

izio

ne r

ovig

nese

15.0

6. P

ula

, For

um, 2

0:00

Na

ulic

ama

i trg

ovim

aO

n th

e st

reet

s an

d sq

uare

sA

uf d

en S

traß

en u

nd P

lätz

enSu

lle s

trad

e e

sulle

pia

zze

15.0

6. -

15.

09. B

arb

arig

a (V

od

nja

n)

Čet

vrtk

om/T

hurs

days

/Don

erst

ags/

Gio

vedi

: Ist

ra G

ourm

et16

.06.

Um

agPr

vens

tvo

u rib

olov

u s

bark

eB

oat fi

shin

g ch

ampi

onsh

ipB

ezirk

smei

ster

scha

ft im

Fis

chfa

ng

aus

dem

Boo

t her

aus

Cam

pion

ato

di p

esca

dal

la b

arca

Mus

ik a

n je

der

Ecke

Mus

ica

ad o

gni a

ngol

o19

.06.

Faž

ana,

Cr.

Sv. K

uzm

e i

Dam

jana

: Tije

lovo

- C

orpu

s C

hris

tiFr

onle

ichn

am/C

orpu

sdom

ini

Crk

vena

sve

čano

st /

Chu

rch

fest

ivity

Kirc

hfes

t / F

esta

rel

igio

sa19

. - 2

0.06

. Pu

laPU

lične

več

eri

Fest

ival

ulič

nih

čaro

bnja

kaSt

reet

wid

zard

s fe

stiv

alSt

rass

enza

uber

er F

estiv

alFe

stiv

al d

egli

artis

ti di

str

ada

20.0

6. P

ero

j (V

od

nja

n),

Svet

i Stje

pan

Izlo

žba/

Exhi

bitio

n/A

usst

ellu

ng/M

ostr

a20

.06.

Fu

nta

na,

Mar

ina,

20:

00Ri

bars

ka fe

šta

/ Fi

sher

man

’s fe

stiv

alFi

sche

rfes

t / F

esta

dei

pes

cato

ri20

.06.

Rab

ac, R

iva

Jadr

ansk

e ig

re /

Adr

iatic

Gam

esA

dria

tisch

en S

piel

e G

ioch

i del

l’Adr

iatic

o20

.06.

Gra

čišć

eD

an o

pćin

e /

Gio

rnat

a de

l Com

une

Mun

icip

ality

day

/ Ta

g de

r G

emei

nde

20.0

6. R

ovi

nj

Ava

ntga

rde

Jazz

Fes

tival

20.0

6. N

ovi

grad

, Sta

rogr

adsk

a je

zgra

Gla

zba

na s

vako

m k

utku

Mus

ic o

n ev

ery

corn

erM

usik

an

jede

r Ec

keM

usic

a ad

ogn

i ang

olo

20. -

24.

06. D

ajla

(N

ovi

grad

)Sv

. Iva

n Kr

stite

lj -

Pučk

a fe

šta/

Folk

fe

stiv

al/V

olks

fest

/Fes

ta p

opol

are

20. -

22.

06. R

ovi

nj

Sum

mer

Sen

sual

Day

s of

Lat

in D

ance

s20

. - 2

2.06

. Ro

vin

jYo

mad

: Yog

a, m

usic

and

dan

ce fe

stiv

al

21. -

22.

06. U

mag

Trof

eo L

egea

Um

ago

Nog

omet

ni tu

rnir/

Foot

ball

tour

nam

ent

Fußb

alltu

rnie

r/To

rneo

di c

alci

o21

. - 2

8.06

. Um

agM

eđun

arod

ni k

ošar

kašk

i kam

pIn

tern

atio

nal B

aske

tbal

l Cam

pIn

tern

atio

nale

s B

aske

tbal

l-Cam

pTo

rneo

inte

rnaz

iona

le d

i bas

ket

21.0

6. P

ula

, Trž

nica

, 09:

00 -

13:

00M

irisi

i ok

usi I

stre

Aro

mas

and

flav

ors

of Is

tria

D

üfte

und

Aro

men

von

Istr

ien

Sapo

ri e

prof

umi d

ell’I

stria

22.0

6. F

ažan

a, R

iva,

20:

00M

ore

na s

tolu

/Sea

on

the

tabl

eM

eer

auf d

em T

isch

/Mar

e in

tavo

la22

.06.

Dra

guć

Svira

či n

a ba

jsev

ima

Trad

ition

al m

usic

eve

ntTr

aditi

onal

les

Mus

ik V

eran

stal

tung

enM

anife

staz

ione

trad

izio

nale

mus

ical

e22

.06.

Cer

ovl

jePu

čka

fešt

a i s

usre

t svi

rača

trad

icio

nal-

ne g

lazb

e/Fo

lk fe

stiv

al a

nd m

eetin

g of

tr

aditi

onal

mus

ic p

laye

rs/V

olks

fest

und

B

egeg

nung

von

Inte

rpre

ten

trad

ition

e-lle

r M

usik

/Fes

ta p

opol

are

e in

cont

ro d

i es

ecut

ori d

i mus

ica

trad

izio

nale

22.0

6. R

ovi

nj,

Trg

Rivi

era,

19:

30Ve

čer

u du

hu r

ovin

jske

trad

icije

Trad

ition

al R

ovin

j Eve

ning

A

bend

der

Rov

inje

r Tra

ditio

nSe

rata

all’

inse

gna

della

trad

izio

ne

23.0

6. V

od

nja

n, N

arod

ni tr

gIv

anjs

ke v

atre

- F

uoch

i di S

. Gio

vann

iEn

tert

ainm

ent p

rogr

amU

nter

haltu

ngsp

rogr

amm

Prog

ram

ma

d’in

trat

teni

men

to

Page 44: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

23. -

30.

06. R

ovi

nj

Cro

atia

n Su

mm

er S

alsa

Fes

tival

24.0

6. F

un

tan

a, T

rg s

v. B

erna

rda,

21h

Klap

ska

veče

r A

Cap

ella

eve

ning

A C

apel

la A

bend

Sera

ta a

cap

ella

24.0

6. P

ore

č, T

rg S

lobo

deSj

aj p

oreč

kog

baro

kaSh

ine

of P

oreč

bar

oque

Gla

nz d

es B

arok

von

Por

ečSp

lend

ore

del b

aroc

co p

aren

tino

24.0

6. Š

ušn

jevi

ca (

Krš

an)

Ivan

ja -

Puč

ka fe

šta

/ Fo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est /

Fes

ta p

opol

are

24.0

6. L

abin

, Sta

ri gr

ad, 2

1:30

- 2

3:00

LAR:

noć

ni r

azgl

ed g

rada

Nig

ht to

ur o

f the

Lab

in o

ld to

wn

Näc

htlic

he S

tadt

besi

chtig

ung

in d

er

Alts

tadt

von

Lab

in/V

isita

not

turn

a al

ce

ntro

sto

rico

di A

lbon

a24

.06.

Ro

vin

j, Ro

vinj

ska

obal

a -

Spa-

cio

Mat

ika,

20:

00Po

vork

a ba

tana

s fe

ralo

m i

veče

rom

u

spac

iu/L

ight

ed B

atan

a bo

at p

arad

e an

d a

dinn

er a

t the

Spa

cio

/Der

B

atan

a-B

oote

mit

Abe

ndes

sen

in d

er

Sche

nke

Sfila

ta d

i bat

ane

con

cena

allo

Spa

cio

24.0

6. L

abin

ciSv

. Iva

n -

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

24.0

6. S

veti

Ivan

(U

mag

)Sv

. Iva

n -

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

24.0

6. U

mag

, Trg

slo

bode

Mel

odije

Istr

e i K

varn

era

Mel

odie

s of

Istr

ia a

nd K

varn

erM

elod

ie a

us Is

trie

n un

d de

m K

varn

erM

elod

ie d

ell’I

stria

e d

el Q

uarn

ero

25.0

6. F

ažan

a, R

iva,

20:

00H

and

Mad

e Fa

ir &

Istr

a G

ourm

et25

. - 2

6.06

. Um

ag, P

ovije

sna

jezg

ra13

. Sep

omai

a vi

va

Međ

unar

odni

fest

ival

ant

ike

Inte

rnat

iona

l ant

iqui

ty fe

stiv

alIn

tern

atio

nale

s Fe

stiv

al d

er A

ntik

eFe

stiv

al in

tern

azio

nale

del

l’ant

ichi

tà25

.06.

Ro

vin

j, Tr

g Ri

vier

a, 1

9:30

Veče

r u

duhu

rov

injs

ke tr

adic

ijeTr

aditi

onal

Rov

inj E

veni

ngA

bend

der

Rov

inje

r Tra

ditio

n /

Sera

ta

all’i

nseg

na d

ella

trad

izio

ne r

ovig

nese

26.0

6. P

ore

č, Z

elen

a la

guna

, 10-

24Be

ach

Expe

rienc

e,

Spor

ts &

Ent

erta

inm

ent

26.0

6. V

rsar

, Sv.

Mar

ija o

d M

ora,

21.

00G

uita

rISTR

A F

estiv

alM

ore

i gita

reSe

a an

d G

uita

rsM

eer

und

Gita

rre

Mar

e e

le C

hita

rre

26.0

6. R

ovi

nj,

Oba

la-S

paci

o M

atik

a 20

Povo

rka

bata

na s

fera

lom

i ve

čero

m u

sp

aciu

/ L

ight

ed B

atan

a bo

at p

arad

e an

d a

dinn

er a

t the

Spa

cio

/ D

er

Bat

ana-

Boo

te m

it A

bend

esse

n in

der

Sc

henk

e /

Sfila

ta d

i bat

ane

con

cena

al

lo S

paci

o26

.06.

Brt

on

igla

U b

ojam

a tr

adic

ije...

In th

e co

lors

of t

radi

tion.

..In

den

Far

ben

der T

radi

tion.

.N

ei c

olor

i del

la tr

adiz

ione

...26

.06.

No

vigr

ad, S

taro

grad

ska

jezg

raG

lazb

a na

sva

kom

kut

ku

Mus

ic o

n ev

ery

corn

er

Mus

ik a

n je

der

Ecke

Mus

ica

ad o

gni a

ngol

o

26. -

28.

06. V

rsar

, Mon

trak

erC

asan

ovaf

est

Fest

ival

ljub

avi i

ero

tike

Love

and

Ero

tic F

estiv

alFe

stiv

al d

er L

iebe

und

Ero

tikFe

stiv

al d

ell’a

mor

e e

dell`

erot

ism

o27

. - 2

8.06

. No

vigr

adPa

rkfe

st Y

outh

Mus

ic F

estiv

al27

.06.

Um

ag, T

rg s

lobo

deVe

čer

trad

icije

i fo

lklo

raTr

aditi

on a

nd fo

lklo

re e

veni

ngA

bend

der

Tra

ditio

n un

d Fo

lkor

eSe

rata

di t

radi

zion

i e fo

lklo

re28

.06.

Ro

vin

j, Ek

omuz

ej B

atan

a, 1

9:00

Istr

a In

spiri

t: Sp

acio

28.0

6. S

v. Iv

an (

Bu

zet)

Ivan

ja -

Puč

ka fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t / F

esta

pop

olar

e28

.06.

Lab

in, S

tari

grad

Petr

ova

- Pu

čka

fešt

a /

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

28.0

6. Ž

elis

ki (

Bar

ban

), C

r. sv

. Pav

laD

an s

v. P

avla

Cel

ebra

zion

e di

S. P

aolo

S. P

aul’s

day

/Ta

g de

r H

l. Pa

ul28

.06.

Per

oj (

Vo

dn

jan

), M

artu

lina

Mar

tulin

a C

up V

olle

ybal

l Tou

rnam

ent

28.0

6. K

atu

n T

rviš

ki (

Paz

in),

19:3

021

. sm

otra

nar

odne

gla

zbe

i ple

sa/F

olk

mus

ic a

nd d

ance

fest

ival

/Tre

ffen

der

Vo

lksm

usik

und

der

Fol

klor

etän

zeFe

stiv

al d

i mus

ica

e da

nza

popo

lare

28.0

6. U

mag

, Ste

lla M

aris

4. B

each

Vol

ley

Cha

mpi

onsh

ip28

.06.

- 0

5.07

. Um

ag15

. Zla

tni l

av -

Leo

ne d

’oro

Gol

den

Lion

- G

olde

ner

Löw

eM

eđun

arod

ni fe

stiv

al k

omor

nog

teat

rant

erna

tiona

l cha

mbe

r th

eatr

e fe

stiv

alIn

tern

atio

nale

s Th

eate

rfes

tival

Fest

ival

in

tern

azio

nale

del

teat

ro d

a ca

mer

a

28. -

29.

06. K

ršet

e (B

uje

)Sv

. Pet

ar i

Sv. P

avao

/St

. Pet

er a

nd S

t. Pa

ul/F

eier

des

hl.

Pete

rs i

hl. P

aulu

s/C

eleb

razi

one

dei S

S. P

ietr

o e

Paol

o29

.06.

- 1

2.07

. Um

ag, S

tella

Mar

isJu

vent

us S

umm

er F

ootb

all C

amp

29.0

6. P

ore

č, E

ufra

zije

va b

azili

kaKo

ncer

ti u

Eufr

azija

niC

once

rts

in th

e Eu

phra

sian

aKo

nzer

te in

der

Eup

hras

iana

Con

cert

i nel

l’Euf

rasi

ana

Prin

ceto

n Pr

o M

usic

a (U

SA)

29.0

6. P

ula

, For

um, 2

1:00

St. C

hate

rine

Col

ledg

e C

hoir

29.0

6. M

arča

na

Petr

ova

- Pu

čka

fešt

a/Fo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est/

Fest

a po

pola

re29

.06.

Ro

vin

j, Tr

g Ri

vier

a, 2

0:00

Veče

r u

duhu

rov

injs

ke tr

adic

ijeTr

aditi

onal

Rov

inj E

veni

ng /

Abe

nd d

er

Rovi

njer

Tra

ditio

n /

Sera

ta a

ll’in

segn

a de

lla tr

adiz

ione

rov

igne

se29

.06.

Sav

ud

rija

, Luk

aPu

čka

fešt

a/Fo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est/

Fest

a po

pola

re29

.06.

Kan

egra

- P

ort

oro

ž7.

međ

unar

odni

pliv

ački

mar

aton

Inte

rnat

iona

l sw

imm

ing

mar

atho

n7.

Inte

rnat

iona

ler

Schw

imm

-Mar

atho

n7˚

Mar

aton

a in

tern

azio

nale

di n

uoto

29.0

6. G

aliž

ana

(Vo

dn

jan

), ZT

Sv. P

etar

i Sv

. Pav

ao/S

t. Pe

ter

and

St.

Paul

/Fei

er d

es h

l.Pet

ers

i hl.

Paul

us/

Cel

ebra

zion

e de

i SS.

Pie

tro

e Pa

olo

30.0

6. -

06.

07. U

mag

Svje

tsko

prv

enst

vo u

kar

ateu

Kara

te W

orld

Cha

mpi

onsh

ipW

eltm

eist

ersc

haft

im K

arat

eC

ampi

onat

o m

ondi

ale

di k

arat

e

Page 45: EnjoyIstra no30 hr|it

addr

essb

ook

enjo

yist

ra

Turi

stič

ke z

ajed

nic

eEn

ti t

uri

stic

iTo

uri

st O

ffice

sTo

uri

smu

sver

bän

de

BA

LE

Rovi

njsk

a 1

+38

5 (0

)52

8242

70

BA

RB

AN

Bar

ban

69

+38

5 (0

)52

5674

20

BR

TON

IGLA

Mlin

ska

2

+38

5 (0

)52

7743

07

BU

JE

1. s

vibn

ja 2

+38

5 (0

)52

7733

53

BU

ZET

Vlad

imira

Gor

tana

9

+38

5 (0

)52

6623

43

FAŽA

NA

43. i

star

ske

divi

zije

8

+38

5 (0

)52

3837

27

Važ

ni t

elef

onsk

i bro

jevi

Num

eri t

elef

onic

iim

port

anti

Impo

rtan

t te

leph

one

num

bers

Wic

htig

e Te

lefo

nnum

mer

n

FUN

TAN

A

Ber

nard

a B

oris

ija 2

+38

5 (0

)52

4451

19G

RO

ŽNJA

N

Um

bert

o G

orja

n 3

+38

5 (0

)52

7761

31K

AN

FAN

AR

Tr

g M

arka

Zel

ka 6

+38

5 (0

)52

8252

44K

TELI

R-L

AB

INC

IKa

štel

ir, P

lac

bb +

385

(0)5

2 46

3140

KR

©A

NPl

omin

, Voz

ilići

66

+38

5 (0

)52

8801

55LA

BIN

Ald

o N

egri

20 +

385

(0)5

2 85

5560

LAB

IN -

TIC

STA

RI

GR

AD

Tito

v tr

g 2/

1 +

385

(0)5

2 85

2399

LIŽN

JAN

Ližn

jan

147

+38

5 (0

)52

5784

26

Me

unar

odni

poz

ivni

bro

jza

Hrv

atsk

uPr

efiss

o in

tern

azio

nale

per

la C

roaz

iaIn

tern

atio

nal d

ialli

ng p

refix

for

Cro

atia

Inte

rnat

iona

le R

ufnu

mm

erfü

r Kr

oatie

n+3

85

MA

AN

AM

arča

na 1

58 +

385

(0)5

2 57

1058

MED

ULI

NC

enta

r 22

3 +

385

(0)5

2 57

7145

MO

TOV

UN

Trg

And

rea

Ant

ico

1 +

385

(0)5

2 61

7480

NO

VIG

RA

DM

andr

ač 2

9a +

385

(0)5

2 75

7075

, 758

011

OP

RTA

LJM

atka

Lag

inje

21

+38

5 (0

)52

6440

77P

OR

E»Za

greb

ačka

9 +

385

(0)5

2 45

1293

, 451

458

PU

LAFo

rum

3 +

385

(0)5

2 21

9197

RA

©A

Trg

Gus

tavo

P. F

inal

i bb

+38

5 (0

)52

8523

99

Polic

ija |

Poliz

ia |

Polic

e | P

oliz

ei

+385

192

Vat

roga

sci |

Vig

ili d

el f

uoco

Fi

re b

riga

de |

Feue

rweh

r +3

85 1

93 H

itna

pom

oć |

Pron

to s

occo

rso

Am

bula

nce

| Ers

te H

ilfe

+385

194

RO

VIN

JO

bala

Pin

o B

udic

in 1

2 +

385

(0)5

2 81

1566

SV

ETV

IN»

ENA

TSv

etvi

nčen

at 2

0 +

385

(0)5

2 56

0349

TAR

-VA

BR

IGA

Tar,

Ista

rska

8/A

+38

5 (0

)52

4432

50U

MA

GTr

gova

čka

6 +

385

(0)5

2 74

1363

UM

AG

- T

IC S

AV

UD

RIJ

AIs

tars

ka b

b +

385

(0)5

2 75

9659

VIŽ

INA

DA

Viži

nada

bb

+38

5 (0

)52

4461

10V

OD

NJA

NN

arod

ni t

rg 3

+38

5 (0

)52

5117

00V

RS

AR

Rade

Kon

čar

46 +

385

(0)5

2 44

1746

, 441

187

Jedi

nstv

eni b

roj z

a po

moć

Num

ero

unic

o di

pro

nto

inte

rven

toFo

r al

l em

erge

ncy

situ

atio

nsEi

nhei

tsnu

mm

er f

ür a

lle N

otfä

lle+3

85 1

12

HA

K -

Pom

oć n

a ce

sti

Ass

iste

nza

stra

dale

Road

ass

ista

nce

| V

erke

hrsn

otru

f+3

85 1

987

ŽMIN

akav

ska

kuća

bb

+38

5 (0

)52

8467

92SR

EDIŠ

NJA

ISTR

A |

CEN

TRA

L IS

TRIA

ZEN

TRA

LIST

RIE

N |

ISTR

IA C

ENTR

ALE

Pazi

n, F

rani

ne i

Jurin

e 14

+38

5 (0

)52

6224

60

Trag

anje

i sp

aπav

anje

na m

oru

Rice

rca

e sa

lvat

aggi

oin

mar

eSe

arch

and

res

cue

at s

eaN

otru

f zu

r Su

che

und

Rett

ung

auf

See

+385

195

Po

n -

pet

| Mon

- F

ri | L

un -

ven

:08

:00

- 18

:00

& Sub/

Sat

| Sam

/Sab

: 09

:00

- 14

:00

Page 46: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yatt

ract

ions

enjo

yist

ra

Par

k sk

ulp

tura

Scu

lptu

re p

ark

Sku

lptu

ren

par

kP

arco

del

le s

cult

ure

Du

šan

Dža

mo

nja

Vrs

ar -

Fu

nta

na,

Val

kane

lakn

gra

tis

IV

- VI:

09 -

18

Par

k sa

rdel

aP

ilch

ard

Par

k P

ark

der

Sar

del

len

P

arco

del

le s

ard

elle

Faža

na

Du

bro

vaLa

bin

Ale

ja g

lago

ljaša

G

lago

litic

Ale

eA

llee

der

Gla

golit

en

Via

le d

ei g

lago

liti

Ro

č -

Hu

m

Šp

ilje

Cav

esH

öh

len

Gro

tte

Brt

on

igla

, Mra

mor

nica

+38

5 (0

)99

2502

958

kn 5

0/25

Kn

IV:

10

- 16

V - V

I: 10

- 1

7

Po

reč,

Nov

a Va

sB

ared

ine

+38

5 (0

)52

421

333

kn 6

0/35

Kn

IV:

10

- 16

V - V

I: 10

- 1

7&

Tra

ktor

Sto

ryIz

ložb

a st

arih

trak

tora

Old

trac

tors

exh

ibiti

onA

usst

ellu

ng v

on O

ldtim

er

Trak

tore

nM

ostr

a di

trat

tori

antic

hikn

30/

20 K

n I

V:

1

1 - 1

4

V

- VI

: 11

- 14

Žmin

j, Fe

štin

sko

kral

jevs

tvo

+38

5 (0

)91

5616

327

kn 4

0/25

Kn

IV

- V:

: 10

- 1

8

VI

:

10

- 18

Akv

ariji

Aq

uar

ium

sA

qu

ariu

m A

qu

ari

Um

ag,

1. s

viba

nj b

b +

385

(0)9

1 36

72 7

77kn

40/

20

20.

- 3

0.IV

: 10

- 18

V: 1

0 -

20

VI

: 10

- 22

Po

reč,

F. G

lavi

nića

4 +

385

(0)9

1 36

72 7

77kn

40/

20

20.

IV. -

30.

IV: 1

0 -

18

V:

10

- 20

VI: 1

0 -

22

Ro

vin

j, O

bala

G. P

alia

ga 5

+38

5 (0

)52

804

700

kn 3

0/15

Kn

20.

IV -

VI:

10 -

17

Pu

la, F

ort V

erud

ella

+38

5 (0

)52

381

402

kn 6

0/30

I

V - V

: 10

- 18

VI:

0

9 -

22

Ad

ren

alin

ski p

arko

viA

dre

nal

ine

par

ksA

dre

nal

in P

arks

Par

co a

dre

nal

ina

Um

ag, C

ampi

ng S

tella

Mar

is +

385

(0)9

8 21

7 26

5kn

75/

90/1

10 K

n (c

hild

ren

50%

) I

V - V

:

VI

:

17

- 21

Gla

van

i, B

arba

n (6

km

) +

385

(0)9

8 22

4 31

4kn

40/

100/

120

Kn (c

hild

ren

50%

) I

V - V

I: 09

- 2

0

Zip

-Lin

e (2

20 m

)P

azin

, Paz

insk

a ja

ma

+38

5 (0

)91

1683

126

+

385

(0)9

1 54

37 7

18kn

120

Kn

IV:

V - V

I: 12

- 2

0

Go

-kar

tU

mag

, Kar

t-ka

rt C

ross

+38

5 (0

)91

5333

070

kn 1

00/5

0 Kn

1

5.V

- VI:

10 -

13,

17

- 22

Tar

- P

ore

č, M

otod

rom

Por

eč +

385

(0)5

2 45

6 10

0 +

385

(0)9

8 29

0 72

1kn

50

- 11

0 Kn

15.

III -

V: 1

0 -

19

VI

:

1

0 -

23P

ula

, Gre

en G

arde

n +

385

(0)5

2 53

5 63

9 +

385

(0)9

8 72

3 45

5kn

10

min

= 7

0 Kn

I

II -

IV: 0

9 -

18

V

- VI:

08 -

23

Saj

mo

vi u

Istr

iFi

ere

in Is

tria

Fair

s in

Istr

iaJa

hrm

ärkt

e in

Istr

ien

... u

mje

secu

| ...

del

mes

e...

of t

he m

onth

| ...

im M

onat

Bal

e (V

alle

)& B

arb

an (

Bar

ban

a)dr

uge

subo

tese

cond

Sat

urda

yje

den

zwei

ten

Sam

stag

ogni

sec

ondo

sab

ato

Brt

on

igla

(V

erte

neg

lio)

treć

eg u

tork

ath

ird T

uesd

aydr

itten

Die

nsta

gte

rzo

mar

tedì

Bu

je (

Bu

ie)

prve

srij

ede

first

Wed

nesd

ayje

den

erst

en M

ittw

och

prim

o m

erco

ledì

Bu

zet

(Pin

guen

te)

prvo

g pe

tka

i tre

ćeg

četv

rtka

first

Frid

ay a

nd th

ird T

hurs

day

jede

n er

sten

Fre

itag

und

jede

ndrit

ten

Don

ners

tag

prim

o ve

nerd

i e te

rzo

giov

edi

Kaš

telir

(C

aste

llier

)pe

tkom

Fr

iday

sfr

eita

gs

vene

rdi

Page 47: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

yatt

ract

ions

enjo

yist

ra

Aq

uap

ark

Istr

alan

dia

No

va V

as, B

rton

igla

+38

5 (0

)52

433

427

VI:

10 -

18.

30

Zvje

zdar

nic

e O

bse

rvat

ori

esS

tern

war

ten

O

serv

ato

ri

Viš

nja

n, I

star

ska

5 +

385

(0)5

2 44

9 21

2

Pu

la, P

ark

Mon

te Z

aro

+38

5 (0

)91

2141

966

Po

lja la

van

de

Lave

nd

er F

ield

sLa

van

del

-Fel

d

Cam

pi d

i lav

and

aV

ižin

ada,

Vrb

ani 3

Lava

nda

Okl

en +

385

(0)5

2 44

6 10

1 +

385

(0)9

8 99

13 7

87kn

gra

tis

Sve

tvin

čen

at, P

ekic

i 1Sa

ndra

Pek

ica

+38

5 (0

)99

5156

666

kn g

ratis

Bo

škar

in B

osc

arin

Fab

ci, F

abci

28

+38

5 (0

)52

462

129

+38

5 (0

)91

5561

021

M

IN. 1

5 pe

rson

s

Viš

nja

n, Z

agre

bačk

a 21

Stan

cija

Boš

karin

+38

5 (0

)91

5272

683

M

IN. 3

0 pe

rson

s

Kam

enja

kP

rem

antu

ra +

385

(0)5

2 57

6 51

3kn

gra

tis

IV

- VI:

07 -

15

Min

i Cro

atia

Ro

vin

j, Tu

rnin

a bb

+38

5 (0

)52

830

877

+

385

(0)9

1 20

68 8

85kn

25/

10 K

n 1

5. V

. - V

I: 10

- 1

9

Din

osa

ur

Par

kFu

nta

na

+38

5 (0

)52

445

327

kn 8

0/60

Kn

30.

III -

14.

IV: 1

0 -

18

15

.IV -

VI:

1

0 -

22

Pu

la C

ity

Tou

r P

ula +

385

(0)5

2 41

05 0

02 1

5.IV

- V

I: 11

- 1

4

Paz

in, P

azin

ska

jam

a +

385

(0)5

2 62

3 05

4kn

25/

18 K

n 1

.IV -

15. I

V: 1

0 - 1

5 2

3 4

1

1 -

16

5

1

0 -

16

16. I

V - V

I:

10

- 18

Lim

ski k

anal

Rom

uald

ova

špilj

aRo

mua

ld’s

Cav

eRo

mua

ld-H

öhle

Gro

tta

di R

omua

ldo

+ 3

85 (0

)52

830

582

kn 3

0/15

Kn

IV

- VI:

10 -

16

Mu

zej J

ure

Gra

nd

oM

uze

j vam

pir

a V

amp

ire

Mu

seu

mM

use

um

der

Vam

pir

eM

use

o d

ei v

amp

iri

Tin

jan

, Krin

ga 3

2 +

385

(0)9

1 16

26 0

90kn

20

Kn/c

hild

ren

grat

is

IV

- V:

VI: 1

7 -

21 2

4

Lab

in (

Alb

on

a)tr

eće

srije

deth

ird W

edne

sday

jede

n dr

itten

Mitt

woc

hog

ni te

rzo

mer

cole

di

Paz

in (

Pis

ino

)pr

vog

utor

kafir

st T

uesd

ayje

den

erst

en D

iens

tag

ogni

prim

o m

arte

di

Sve

tvin

čen

at (S

anvi

nce

nti

)tr

eće

subo

teth

ird S

atur

day

jede

n dr

itten

Sam

stag

ogni

terz

o sa

bato

Viš

nja

n (

Vis

ign

ano

)po

slje

dnje

g če

tvrt

kala

st T

hurs

day

jede

n le

tzte

n D

onne

rsta

gul

timo

giov

edi

Vo

dn

jan

(D

ign

ano

)pr

ve s

ubot

efir

st S

atur

day

jede

n er

sten

Sam

stag

ogni

prim

o sa

bato

Žmin

j (G

imin

o)

svak

e dr

uge

srije

deev

ery

othe

r Wed

nesd

ayje

den

zwei

ten

ogni

sec

ondo

mer

cole

di

[OPENING_1.6.]

Page 48: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

ymu

seu

ms

enjo

yist

ra

Sre

diš

nja

Istr

aC

entr

al Is

tria

Zen

tral

istr

ien

Istr

ia c

entr

ale

Zavi

čajn

i mu

zej B

uze

tRe

gion

al M

useu

mH

eim

atsm

useu

m

Mus

eo c

ivic

o B

uzet

, Trg

raš

pors

kih

kape

tana

5

+38

5 (0

)52

6627

92

IV -

VI:

09 -

15

:

Etn

ogr

afsk

i mu

zej I

stre

(EM

I)Et

hnog

raph

ic M

useu

mEt

hnog

raph

isch

es M

useu

mM

useo

etn

ogra

fico

dell’

Istr

ia +

385

(0)5

2 62

4351

, 622

220

& Mu

zej g

rad

a P

azin

aPa

zin

Tow

n M

useu

m

Mus

eum

der

Sta

dtM

useo

del

la C

ittà

di P

isin

o +

385

(0)5

2 62

5040

, 616

866

Paz

in, I

star

skog

raz

voda

1

IV -

VI:

10 -

16,

Jura

j Do

bri

laM

emor

ijaln

a zb

irka

| Mem

oria

l Col

lect

ion

Mem

oria

lsam

mlu

ng |

Racc

olta

mem

oria

le P

azin

, Vel

i Jež

enj

+38

5 (0

)52

6250

40, 6

1686

6 +

385

(0)9

1 68

2001

8 IV

- V

I:

Sve

ta s

rca

Muz

ejsk

o-ga

leri

jski

pro

stor

Sa

cred

Hea

rts

Mus

eum

Gal

lery

Mus

eum

- un

d G

aler

iera

umH

eilig

e H

erze

nM

usea

le-e

spos

itivo

Sac

ro C

uore

Pul

a, D

e Vi

lleov

usp

on 2

IV

- V

I: 09

- 2

1

MS

UI

Muz

ej s

uvre

men

e um

jetn

osti

Istr

eM

useu

m o

f Con

tem

pora

ry A

rts

of Is

tria

Mus

eum

mod

erne

r Ku

nst I

strie

nsM

useo

d’a

rte

cont

empo

rane

a de

ll’Is

tria

Pul

a, S

tara

tisk

ara,

Sv.

Ivan

a 1

+38

5 (0

)52

4232

05 +

385

(0)9

8 42

0 40

1, (0

)91

9191

495

IV -

VI:

11 -

19

NP

Bri

jun

iN

acio

naln

i par

k | N

atio

nal p

ark

Nat

iona

lpar

k | P

arco

naz

iona

le

+38

5 (0

)52

5258

82, 5

2588

3 IV

- V

: 08

- 19

V

I:

08

- 20

Nez

akci

j-Viz

ače

Val

tura

+

385

(0)5

2 55

0117

+

385

(0)9

8 53

5826

IV -

V: 0

9 -

12, 1

5 -

19

VI:

0

9 -

12, 1

6 -

20

Ro

vin

jK

uća

o b

atan

i | T

he B

atan

a H

ouse

H

aus

der

Bat

ana

| C

asa

della

bat

ana

Rov

inj,

Oba

la P

. Bud

icin

2

+38

5 (0

)52

8125

93

IV -

V: 1

0 -

13, 1

6 -

18,

V

I:

10

- 14

, 19

- 23

Zavi

čajn

i mu

zej R

ovi

nja

Ro

vinj

Her

itage

Mus

eum

Hei

mat

smus

eum

der

Sta

dt R

ovin

jM

useo

civ

ico

della

citt

à di

Rov

igno

Rov

inj,

Trg

mar

šala

Tita

11

+38

5 (0

)52

8167

20

IV -

V: 1

0 - 1

3

VI:

1

0 - 1

4, 1

8 - 2

2,

Lap

idar

ium

Bal

eŽu

pna

crkv

a | P

aris

h ch

urch

Pf

arki

rche

| C

hies

a pa

rocc

hial

e +

385

(0)5

2 82

4270

IV

- V

:

VI:

1

0 -

13, 1

7 -

20

Pu

la/M

edu

linA

ugu

sto

v h

ram

| Te

mpl

e of

Aug

ustu

s A

ugus

tust

empe

l Tem

pio

d’A

ugus

to

Pul

a, F

orum

+

385

(0)5

2 35

1300

, 351

301

IV -

14.

V:

1

5.V

- VI:

09 -

21,

:

09 -

15

Arh

eolo

ški m

uze

j Ist

re (A

MI)

Arc

haeo

logi

cal M

useu

m o

f Ist

ria

Arc

häol

ogis

ches

Mus

eum

Istr

iens

Mus

eo a

rche

olog

ico

dell’

Istr

ia

Pul

a, C

arra

rina

3 +

385

(0)5

2 35

1300

, 351

301

Zat

vore

no |

Chi

uso

C

lose

d | G

esch

loss

en

Um

ag/N

ovi

grad

Mu

zej g

rad

a U

mag

a C

ity o

f Um

ag M

useu

m

Um

ag S

tadt

mus

eum

Mus

eo c

ivic

o di

Um

ago

Um

ag, T

rg s

v. M

artin

a 1

+38

5 (0

)52

7203

86

+38

5 (0

)98

4406

91 IV

- VI

:

Mu

zej-M

use

o L

apid

ariu

m

Nov

igra

d, V

elik

i trg

8a

+38

5 (0

)52

7265

82

IV -

V: 1

0 -

13, 1

7 -

20,

V

I:

10

- 13

, 18

- 22

,

Gal

leri

on

Pom

orsk

a zb

irka

aust

roug

arsk

e m

orna

rice/

The

Aus

tro-

Hun

garia

n N

avy

mar

itim

e co

llect

ion

/See

fahr

tssa

mm

lung

de

r ös

terr

eich

isch

-ung

aris

chen

Mar

ine/

La c

olle

zion

e m

aritt

ima

della

Mar

ina

aust

ro-u

ngar

ica

Nov

igra

d, M

linsk

a 1

+38

5 (0

)98

2542

79 1

7.IV

- V

I: 09

- 1

3, 1

5 -

19

RECO

NST

RUCT

ION

Page 49: EnjoyIstra no30 hr|it

enjo

ymu

seu

ms

enjo

yist

ra

Ple

s m

rtva

ca -

Dan

se m

acab

reC

rkva

Maj

ke B

ožje

na

Škril

inah

Chu

rch

of S

t. M

ary

on Š

krili

nah

Kirc

he d

er M

utte

rgot

tes

auf Š

krili

nah

Chi

esa

della

Mad

onna

su

Škril

inah

Fam

. Šes

tan,

Ber

am 3

8 +

385

(0)5

2 62

2903

IV

- V

I:

Min

i mu

zej P

aren

zan

aM

ini-M

useu

m |

Min

i mus

eo L

ivad

e +

385

(0)5

2 64

4077

IV -

VI:

Are

na

Am

fitea

tar

| Am

phith

eatr

e A

mph

ithea

ter

| A

nfite

atro

P

ula,

Fla

vije

vska

bb

+38

5 (0

)52

2190

28 IV

: 08

- 20

V:

08 -

21

VI:

08 -

21.

30

An

ton

io S

mar

eglia

Spom

en s

oba

| Mem

oria

l Roo

mG

eden

kzim

mer

| St

anza

mem

oria

le P

ula,

Aug

usto

v pr

olaz

3 +

385

(0)5

2 21

3888

IV -

VI:

11 -

12,

Po

vije

sni i

po

mo

rski

mu

zej I

stre

His

toric

al a

nd M

ariti

me

Mus

eum

of I

stria

His

toris

che

und

Mar

itim

e M

useu

m Is

trie

nsM

useo

sto

rico

e n

aval

e de

ll’Is

tria

P

ula,

Gra

dins

ki u

spon

6

+38

5 (0

)52

2115

66 IV

- V

: 09

- 17

V

I:

09

- 20

Zero

stra

sse

Pu

laPo

dzem

ni tu

neli

| Und

ergr

ound

tunn

els

Unt

erird

isch

en T

unne

ls |

Tunn

el s

otte

rren

ei P

ula,

Car

rarin

a 3

+38

5 (0

)52

2115

66 1

5.VI

- 3

0.VI

: 10

- 22

Etn

ogr

afsk

a zb

irka

Ethn

ogra

phic

Col

lect

ion

Ethn

ogra

phis

che

Sam

mlu

ng

Col

lezi

one

etno

grafi

ca B

uje,

Trg

slo

bode

4 +

385

(0)5

2 77

2023

+38

5 (0

)91

5208

938

IV -

V:

V

I:

10

- 13

, 17

- 20

,

Po

reč

Eufr

azije

va b

azili

kaEu

phra

sian

Bas

ilica

Eu

phra

sius

-Bas

ilika

Bas

ilica

Euf

rasi

ana

Por

eč, E

ufra

zije

va u

lica

22

+38

5 (0

)52

4320

64

+38

5 (0

)98

4341

14kn

30/

15/g

ratis

IV

:

09

.30

- 18

V -

14.

VI:

09.

30 -

20

1

5.VI

- V

III: 0

9:30

- 2

2:00

Etn

ogr

afsk

a zb

irka

Ethn

ogra

phic

Col

lect

ion

Ethn

ogra

phis

che

Sam

mlu

ng

Col

lezi

one

etno

grafi

ca K

ašte

lir-L

abin

ci +

385

(0)5

2 46

3140

, 463

141

IV:

0

8 -

15,

:

V

- V

I: 08

- 1

5, 1

7 -

21,

1

2 -

14

Vrs

ar/F

un

tan

aS

akra

lna

zbir

ka F

un

tan

e i V

rsar

a Vr

sar

and

Funt

ana

Sacr

al C

olle

ctio

nSa

kral

e Sa

mm

lung

von

Vrs

ar u

nd F

unta

naCo

llezio

ne d

i ogg

etti

sacr

i di O

rser

a e

Font

ane

Vrs

ar, C

rkva

sv.

Foš

ke

+38

5 (0

)52

4411

09

IV -

V:

V

I:

09

- 12

, 18

- 21

Zbir

ka s

akra

lne

um

jetn

ost

iSa

cral

Art

Col

lect

ion

Sam

mlu

ng d

er s

akra

len

Kuns

tC

olle

zion

e d’

arte

sac

ra

Vod

njan

, Žup

na c

rkva

sv.

Bla

ža

+38

5 (0

)52

5114

20

IV -

VI:

(09.

30 -

19)

Pal

ača

Bet

tica

| B

ettic

a Pa

lace

Pala

st B

ettic

a | P

alaz

zo B

ettic

a V

odnj

an, U

lica

Cas

tello

7 +

385

(0)5

2 53

5953

IV -

VI:

Lab

in/R

abac

Nar

od

ni m

uze

j Lab

inLa

bin

Nat

iona

l Mus

eum

V

olks

mus

eum

Lab

inM

useo

pop

olar

e di

Alb

ona

Lab

in, 1

. svi

bnja

6

+38

5 (0

)52

8524

77

IV -

V: 1

0 -

14,

V

I:

10

- 13

, 17

- 20

Mat

ija V

lači

ć Ili

rik

Mem

orija

lna

zbirk

a | M

emor

ial C

olle

ctio

nM

emor

ials

amm

lung

| Ra

ccol

ta m

emor

iale

Lab

in, G

. Mar

tinuz

zi 7

+

385

(0)5

2 85

2477

IV -

V:

V

I:

10

- 14

,

Zbir

ka s

akra

lnih

um

jetn

ina

Sacr

al A

rt C

olle

ctio

n Sa

mm

lung

der

sak

rale

n Ku

nstw

erke

Col

lezi

one

d’ar

te s

acra

L

abin

, Crk

va s

v. M

arije

Tje

šite

ljice

+

385

(0)5

2 85

2477

IV -

VI:

Lege

nd

a | L

egge

nd

a K

ey |

Zeic

hen

erkl

äru

ng

Adr

esa

| Ind

irizz

o | A

ddre

ss |

Adr

esse

Tel

efon

| Te

lefo

no |

Phon

e | T

elef

on

GSM

Rad

no v

rijem

e | O

rario

d’a

pert

ura

Ope

ning

hou

rs |

Öff

nung

szei

ten

IV -

VI

U

z na

javu

| A

ric

hies

taBy

arr

ange

men

t | N

ach

Vere

inba

rung

Dan

i u tj

ednu

| G

iorn

i del

la s

ettim

ana

Wee

kday

s | W

oche

ntag

e

1 =

Pon

edje

ljak|

Lune

dì|M

onda

y|M

onta

gH

OL

= B

lagd

an|F

estiv

ità|H

olid

ays|

Feie

rtag

e

Zatv

oren

o | C

hius

o | C

lose

d | G

esch

loss

en

Page 50: EnjoyIstra no30 hr|it

[email protected]

www.istra.com

Turistička zajednica Istarske županijeIstria Tourist BoardTourismusverband IstrienEnte per il Turismo dell’Istria