energija u hrvatskoj - mingo web.pdf · energija u hrvatskoj energy in croatia 2008 ... proizvodnja...

ENERGIJA U HRVATSKOJ

ENERGY IN CROATIA

2008

ANNUAL ENERGY REPORT

GODIŠNJI ENERGETSKI PREGLED

ISSN 1847-0602

SADRŽAJ

CONTENT

4

Predgovor

1. OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI

1.1. OsnovnistatističkipodaciRepublikeHrvatske

1.2. GospodarstvoRepublikeHrvatskeu2008.godini

1.2.1. Pregledgospodarskihkretanja

1.2.2. Makroekonomskipokazatelji

1.2.3. Financijskipokazateljiuenergetici

2. ENERGIJA U HRVATSKOJ 2008.

2.1. Uvod

2.2. Proizvodnjaprimarneenergije

2.3. Uvoziizvozenergije

2.4. Ukupnapotrošnjaenergije

2.5. Energijazaenergetsketransformacije

2.6. Proizvodnjatransformiranihoblikaenergije

2.7. Gubicienergetskihtransformacija

2.8. Potrošnjatransformiranihoblikaenergije

2.9. Energijazapogonenergetskihpostrojenja

2.10. Strukturaukupnoutrošeneenergije

2.11. Neposrednapotrošnjaenergije

2.12. Potrošnjaenergijeuindustriji

2.13. Potrošnjaenergijeuprometu

2.14. Potrošnjaenergijeuopćojpotrošnji

3. NAFTA I DERIVATI NAFTE

3.1. Rezerve

3.2. Kapacitetiunaftnomsustavu

3.2.1. Proizvodnjaiprerada

3.2.2. TransportJadranskimnaftovodom

3.2.3. Prodaja

3.2.4. Biogoriva

3.3. Energetskebilancetekućihgoriva

3.4. Energetskisubjekti

3.5. Cijenederivatanafte

4. PRIRODNI PLIN

4.1. Rezerve

4.2. Kapacitetiplinskogsustavaimreže

Foreword

1 GENERAL DATA, ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS

1.1 BasicFactsAbouttheRepublicofCroatia

1.2 EconomyoftheRepublicofCroatiain2008

1.2.1 Overviewofeconomictrends

1.2.2 Macroeconomicindicators

1.2.3 Energysectorfinancialindicators

2 ENERGY IN CROATIA 2008

2.1 Introduction

2.2 PrimaryEnergyProduction

2.3 EnergyImportandExport

2.4 TotalPrimaryEnergySupply

2.5 EnergyTransformationInput

2.6 EnergyTransformationOutput

2.7 EnergyConversionLosses

2.8 ConsumptionofTransformedEnergyForm

2.9 EnergySectorOwnUse

2.10 TotalPrimaryEnergySupplybySectors

2.11 FinalEnergyDemand

2.12 FinalEnergyDemandinIndustry

2.13 FinalEnergyDemandinTransportSector

2.14 FinalEnergyDemandinOtherSectors

3 OIL AND OIL DERIVATES

3.1 Reserves

3.2 OilSectorCapacities

3.2.1 Productionandprocessing

3.2.2 JANAF(Jadranskinaftovod)pipelinetransportation

3.2.3 Sellingcapacities

3.2.4 Biofuels

3.3 EnergyBalancesofLiquidFuels

3.4 EnergyCompanies

3.5 PetroleumProductPrices

4 NATURAL GAS

4.1 Reserves

4.2 GasSectorCapacitiesandNetworks

7

13

15

16

16

25

26

33

35

40

46

51

59

65

73

76

86

92

98

103

108

115

121

123

123

123

124

126

127

127

144

145

147

149

149

5


4.2.2. Transport

4.2.3. Skladištenje

4.2.4. Distribucija

4.3. Energetskabilancaprirodnogplina


4.5. Cijeneprirodnogplina

4.5.1. Cijenadobaveprirodnogplinazatarifnekupce

4.5.2. Cijenatransportaprirodnogplina

5. ELEKTRIČNAENERGIJA

5.1. Proizvodnikapacitetiimreže

5.1.1. Kapacitetizaproizvodnjuelektričneenergije

5.1.2. Kapacitetimreže

5.2. Energetskabilancaelektričneenergije


5.4. Cijeneelektričneenergije

6. TOPLINSKA ENERGIJA

6.1. Zakonodavnookruženje


6.3. Energetskabilancatoplinskeenergije

6.4. Cijenetoplinskeenergije

7. UGLJEN

7.1. Rezerveugljena

7.2. Energetskabilancaugljenaikoksa

7.3. Cijeneugljena

8. OBNOVLJIVI IZVORI

8.1. Klimatološkipokazatelji

8.2. Kapaciteti

8.2.1. RegistarOIEikogeneracije

8.3. Proizvodnjaelektričneenergije

8.3.1. Visinatarifnestavke

8.4. Proizvodnjatoplinskeenergije

8.5. Proizvodnjakrutihbiogoriva

8.6. Proizvodnjatekućihbiogoriva


4.2.2 Transportation

4.2.3 Storage

4.2.4 Distribution

4.3 EnergyBalancesofNaturalGas

4.4 EnergyCompanies

4.5 NaturalGasPrices

4.5.1 Naturalgassupplypricefortariffcustomers

4.5.2 Naturalgastransmissionprice

5 ELECTRICITY

5.1 GenerationCapacitiesandNetworks

5.1.1 Electricitygenerationcapacities

5.1.2 Networkcapacities

5.2 EnergyBalanceofElectricity

5.3 EnergyCompanies

5.4 ElectricityPrices

6 HEAT ENERGY

6.1 LegalFramework

6.2 EnergyCompanies

6.3 EnergyBalanceofHeatEnergy

6.4 HeatEnergyPrices

7 COAL

7.1 CoalReserves

7.2 CoalandCokeEnergyBalance

7.3 CoalPrices

8 RENEWABLE ENERGY SOURCES

8.1 ClimateIndicators

8.2 Capacities

8.2.1 RegistryofRESandCogeneration

8.3 ElectricityGeneration

8.3.1 TariffItem

8.4 HeatGeneration

8.5 SolidBiofuelsProduction

8.6 LiquidBiofuelsProduction

149

149

153

153

154

156

159

159

159

161

163

163

169

172

175

176

177

179

180

183

185

187

189

190

192

193

195

199

201

204

206

210

211

212

6

9. ENERGETSKAUČINKOVITOST

9.1. Indeksiitrendovi

9.2. Energetskaučinkovitostuzgradarstvu

9.2.1. Sektoropćepotrošnje

9.2.2. Zgradarstvo

9.3. Energetskaučinkovitostuindustriji

9.4. Energetskaučinkovitostuprometu

9.5. Institucionalneaktivnostiupodručju energetskeučinkovitosti

10. EMISIJEONEČIŠĆUJUĆIHTVARIU ZRAK IZ ENERGETSKOG SEKTORA

10.1. Međunarodneobveze

10.2. Emisijeuzrak

10.2.1. EmisijaSO2

10.2.2. EmisijaNOx

10.2.3. Emisijačestica

10.2.4. EmisijaCO2

11. ENERGETSKE BILANCE

11.1. EnergetskebilancepoIEAmetodi

11.2. EnergetskebilancepoEUROSTATmetodi

12. PRILOZI

12.1. Ogrjevnevrijednostiipretvorbenifaktori

12.2. Skraćeniceiakronimi

12.3. Skraćenicenazivazemalja

9 ENERGY EFFICIENCY

9.1. IndicesandTrends

9.2 EnergyEfficiencyinBuildingsSector

9.2.1 Otherconsumptionsectors

9.2.2 Thebuildingssector

9.3 EnergyEfficiencyinIndustrySector

9.4 EnergyEfficiencyinTransportSector

9.5. InstitutionalActivitiesinEnergy Efficiencyfield

10 AIR POLLUTANT EMISSIONS FROM

ENERGY SECTOR

10.1 InternationalObligations

10.2 AirEmissions

10.2.1 SO2emission

10.2.2 NOxemission

10.2.3 Emissionofparticles

10.2.4 CO2emission

11 ENERGY BALANCES

11.1 EnergyBalances(IEAmethod)

11.2 EnergyBalances(EUROSTATmethod)

12 ANNEXES

12.1 NetCalorificValuesandConversionFactors

12.2 AbbreviationsandAcronyms

12.3 OfficialShortCountryNames

213

215

220

220

223

229

231

246

253

255

256

258

260

262

263

267

269

273

285

287

289

291

PREDGOVOR

FOREWORD

8

DearReader,

With a great deal of pleasure we present theseventeenth edition of the review Energyin Croatia. With this Review the Ministry ofEconomy,LaborandEntrepreneurshipcontinuesthe practice of informing domestic and foreignpubliconrelationsandtrendswithintheCroatianenergysector.

This Review gives, in a recognizable andcomprehensibleway,dataandcharacteristicvaluesrelevanttotheCroatianenergysector,providinganoverviewonenergyproductionandconsumptionatalllevels.Thereisadetailedanalysisofthetrendspresent in theenergysectoraswellasanumberof information on capacities, reserves, pricesand energy balances for crude oil, all petroleumproducts,naturalgas,electricity,heatenergy,coaland renewable energy sources. The Review alsobringsthemaineconomicandfinancial indicators,data on air pollutant emissions and main energyefficiencyindicators.ItalsogivestheODEXenergyefficiency index,which isdeterminedaccording tothemethodologyusedintheEuropeanUnion.Thisindicatormonitorstheenergyefficiencytrendsoveraperiodoftimeinthesectorsofindustry,transport,households and in total consumption. Finally, theReviewbringstheenergybalancesoftheRepublicof Croatia for the years 2007 and 2008, madefollowingtheEUROSTATandIEAmethodologies.

Total annual primary energy supply in Croatia in2008was0.9percent lowerthantheyearbefore.Atthesametimegrossdomesticproductincreasedby2.4percent,whichresultedinfurtherreductioninenergyintensityby3.2percent.ThecomparisonwiththeEUaverageenergyintensity(EU27)showsthat energy intensity in Croatia was 3.2 percenthigher.

Theprimaryenergyproductionin2008grewby0.9percent.Theproductionofenergyfromrenewableenergysources increasedby22.5percent,energyfrom hydro power utilization increased by 18.9percent and energy from fuel wood increased by9.7 percent. In 2008, the production of crude oildecreasedby5percent,andtheproductionofnaturalgas decreased by 6.1 percent. Due to increasedprimaryenergyproductionanddiminishingoftotal

Poštovaničitatelji,

s osobitim zadovoljstvom predstavljamo Vamsedamnaestoizdanjeenergetskogpregleda‘’EnergijauHrvatskoj’’.ObjavljivanjemenergetskogpregledaMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništvanastavlja s informiranjem domaće i inozemnejavnosti o odnosima i kretanjima u hrvatskomenergetskomsustavu.

Upregledusu,nauobičajen iprepoznatljivnačin,dane brojne informacije i karakteristične veličinehrvatskogenergetskogsustava,kojeseodnosenaproizvodnjuipotrošnjuenergijenasvimrazinama.Provedena jedetaljnaanalizaenergetskih tijekovate su dane brojne informacije o kapacitetima,rezervama,cijenama,kaoipojedinačneenergetskebilancesirovenafte,svihderivatenafte,prirodnogplina,električneenergije,toplinskeenergije,ugljenai obnovljivih izvora energije. Također su prikazaniosnovnigospodarskiifinancijskipokazatelji,emisijeonečišćujućih tvari u zrak te osnovni pokazateljiučinkovitosti korištenja energije. Prikazan jeindeks energetske učinkovitostiODEX određen pometodologiji koja se koristi uEuropskojuniji. Timse indeksom prati višegodišnji razvoj energetskeučinkovitosti u sektoru industrije, prometa,kućanstavaiukupno.NakrajuenergetskogpregledaprikazanesuenergetskebilanceRepublikeHrvatskeza2007.i2008.godinuizrađenepremaEUROSTATiIEAmetodologiji.

UkupnapotrošnjaenergijeuHrvatskoju2008.godinismanjena jeza0,9postouodnosunaprethodnugodinu.Istodobnojebrutodomaćiproizvodpovećanza2,4posto,štojerezultiralodaljnjimsmanjenjemenergetskeintenzivnostiza3,2posto.UodnosunaprosječnuenergetskuintenzivnostuEuropskojuniji(EU27),energetskaintenzivnostuHrvatskojbilajevećaza3,2posto.

Proizvodnja primarne energije u 2008. godinipovećanajeza0,9posto.Povećanajeproizvodnjaenergijeizobnovljivihizvoraza22,5posto,energijaiskorištenihvodnih snagaza18,9posto i energijaogrjevnogdrvaza9,7posto.Proizvodnjasirovenaftesmanjena je za 5 posto, a proizvodnja prirodnogplina za 6,1 posto. Zbog povećanja proizvodnjeprimarne energije i smanjenja ukupne potrošneenergije,vlastitaopskrbljenostenergijompovećana

9

je za 0,8 posto te je u 2008. godini iznosila 47,7posto.

U strukturi ukupne potrošnje energije gubicienergetskihtransformacijasmanjenisuza1posto,potrošnjaenergijezapogonenergetskihpostrojenjaza22,3postoigubicitransportaidistribucijeenergijeza12,6posto.Neposrednapotrošnjaenergije,kaoi neenergetska potrošnja su povećane i to za 2,2odnosno za 0,4 posto. U sektorima neposrednepotrošnje–općojpotrošnji i industriji–ostvarenojepovećanjepotrošnjeenergijeod5,5odnosnood0,4posto,dokjeneposrednapotrošnjaenergijeuprometusmanjenaza0,8posto.

Udioobnovljivihizvoraenergijeuukupnojpotrošnjienergije iznosio je u 2008. godini oko 15,6 posto(primjenomEIHPmetodologije), odnosno oko 8,7posto, ako se u proračunu primjeni EUROSTATmetoda.Ukupnaproizvodnja električne energije uRepublici Hrvatskoj iznosila je 12 325,6 GWh, pričemujeizobnovljivihizvoraenergije,uključujućiivelikehidroelektrane,proizvedenooko43,7posto.U tomepostotku velike hidroelektrane sudjelovalesu s 42,4 posto, a 1,3 posto električne energijeproizvedeno je iz ostalih obnovljivih izvora (malehidroelektrane,energijavjetra,deponijskiibioplin).UukupnojpotrošnjielektričneenergijeuHrvatskoj,električna energija proizvedena iz obnovljivihizvora energije sudjelovala je s 28,5 posto. Pritome je električna energija proizvedena u velikimhidroelektranamaostvarilaudiood27,7posto,dokjeelektričnaenergijeproizvedenaizostalihobnovljivihizvorasudjelovalas0,8posto.

Tijekom 2008. godine povećana je potrošnjaelektrične energije, ugljena i koksa te ogrjevnogdrva, dok je potrošnja prirodnog plina, derivatanafte i toplinske energije smanjena. Ako sepromatra potrošnja svih derivata nafte zajedno,onda je ostvareno smanjenje potrošnje od 8,1postouodnosunaprethodnugodinu.Ostvarenojepovećanje potrošnje dizelskog goriva, ukapljenognaftnog plina i mlaznog goriva, dok je potrošnjaostalihderivatanaftesmanjena.Potrošnjadizelskoggoriva povećana je za 0,8 posto, a potrošnjaukapljenognaftnogplinaza10,3posto.Upotrošnjimlaznog goriva ostvareno povećanje potrošnjeiznosilo je 12,9 posto. Potrošnja ostalih derivatanaftejesmanjena,anajvećesmanjenjeostvareno

energy consumption, energy own supply was 0.8percent higher and in 2008 itwas at the level of47.7percent.

Asforthestructureoftotalprimaryenergysupply,energyconversionlosseswerereducedby1percent,energysectorownusewasreducedby22.3percentandtransportanddistributionlossesby12.6percent.Final energy demand as well as non-energy usewereincreasedby2.2and0.4percentrespectively.Inthefinalenergydemandsectors–othersectorsand industry – energy consumption increased by5.5and0.4percentrespectively,whilefinalenergydemandintransportdecreasedby0.8percent.

In 2008 the share of renewable energy sourcesin total primary energy supply was around 15.6percent (according to theEIHPmethodology),oraround8.7percent if thecalculation isbasedontheEUROSTATmethod.Totalelectricityproductionin Croatia in 2008 was 12 325.6 GWh, out ofwhich43.7percentcamefromrenewableenergysources,includinglargehydropowerplants,whichaccountedfor42.2percentintheRESshareoftotalelectricity production. Other renewable sources(smallhydro,windenergy,landfillgasandbiogas)accountedfor1.3percentofelectricityproduction.In total consumption of electricity in Croatia in2008electricitygeneratedfromrenewableenergysources made about 28.5 percent. Electricityfromlargehydropowerplantsaccountedfor27.7percent, while electricity generated from otherrenewable sources accounted for 0.8 percent oftotalconsumption.

In 2008 the consumption of electricity, coal andcoke, and fuel wood was increased, while theconsumption of natural gas, petroleumproducts,and heat energy was diminished. The overallconsumption of petroleum products combineddecreasedby8.1percentfromthepreviousyear.The consumptionofdiesel fuel, LPGand jet fuelhad a growth, while the consumption of otherpetroleum products was lower in relation to theprevious year. The consumption of diesel fuelincreasedby0.8percentandtheconsumptionofLPGgrewby10.3percent.Theconsumptionofjetfuelwas12.9percenthigher.Theconsumptionofotherpetroleumproductsdroppedandthebiggest

10

jeupotrošnjiloživoguljaza18,7postoisvihostalihnespomenutihderivatapromatranihzajednoza17,8posto.Potrošnjaekstralakogloživoguljasmanjenajeza7,8posto,dokjepotrošnjamotornogbenzinabilamanjaza4posto.Udiobiogorivaumotornimgorivimaza2008.godinuiznosioje0,08posto.

U2008.godiniostvarena jedosadanajvećabrutopotrošnja električne energije u Hrvatskoj od 18902,5GWhštopredstavljapovećanjeod1,8posto.Upotrošnjiprirodnogplinaostvarenojesmanjenjeod 3,1 posto, dok je potrošnja ugljena i koksapovećanaza2,8posto.Takođerjeostvarenporastpotrošnje ogrjevnog drva i ostale biomase za 0,5posto.

Učinkovitost potrošnje energije uHrvatskoj stalnosepoboljšavapasetako,tijekomrazdobljaod1995.do 2008. godine, indeks poboljšanja energetskeučinkovitosti za ukupno gospodarstvo (sve finalnepotrošače energije) smanjio za 12,3 posto. Ovojpromjeni najviše su pridonijeli sektori prometai industrije s poboljšanjem indeksa energetskeučinkovitostiza19,4odnosno14,5posto.

U 2008. godini emisija SO2 iz stacionarnih imobilnihenergetskihizvoraiznosilaje49,9tisućatona, odnosno ukupno 56,2 tisuća tona kada sedodaju i emisije SO2 iz neenergetskih sektora.UkupnaemisijaNOxu2008.godiniiznosilaje80,9tisuća tona,odčegaoko88posto izenergetskihizvora,dokjeukupnaemisijačesticaiznosila14,6tisuća tona s udjelom energetskih izvora od oko91 posto. Zbog globalnog utjecaja na promjenuklimevrlojevažnopratititrendemisijastakleničkihplinova,poglavitoemisijeCO2.UkupnaemisijaCO2 u 2008. godini je procijenjena na 23,9 milijunatona,odčega jeoko85postoemisijeposljedicaizgaranja goriva u stacionarnim i mobilnimenergetskimizvorima.Možeseuočitidaje,nakondesetogodišnjeg (1994.-2003.) rapidnog rastaemisijaCO2 izenergetikepoprosječnojgodišnjojstopiod4,4posto,uposljednjihpetgodinadošlodoznatnogusporavanjarasta.

Cijene svih naftnih derivata su porasle tijekom2008.godine.ProsječnaprodajnacijenabezolovnogmotornogbenzinaSuper95poraslajeza6,9posto,

decrease, of 18.7 percent, was recorded in theconsumptionoffueloil,whiletheconsumptionofother unspecified petroleum products combineddropped by 17.8 percent. The consumption ofheating gas oil was decreased by 7.8 percent,whiletheconsumptionofmotorgasolinedroppedby4percent.

In2008thegrosselectricityconsumptioninCroatiahad thehighest leveleverand itamounted to18902.5GWh,which is a 1.8 percent increase. Theconsumptionofnaturalgaswas3.1percentlower,while the consumption of coal and coke grew by2.8percentfromthepreviousyear.Therewasalsoa0.5percentgrowthinconsumptionoffuelwoodandotherbiomass.

In the period between 1995 and 2008 theODEX index, which measures energy efficiencyimprovements, decreased by 12.3 percent in theeconomy as a whole (all final consumers). Thischange ismostly due to transport (19.4 percent)andindustry(14.5percent).

In2008,theSO2emissionfromthestationaryandmobileenergysourcesamountedto49.9thousandtons or a total of 56.2 thousand tons when SO2 emissions from non-energy sources are included.ThetotalNOXemission in2008amountedto80.9thousandtons,outofwhich88percentcamefromtheenergysources.Thetotalemissionsofparticleswere14.6thousandtons,with91percentcomingfromtheenergysources.Dueto itsglobal impactontheclimatechange,monitoringofGHGemissiontrends, particularly the emissions of CO2, is ofparamountimportance.Thetotalemissionsin2008wereestimatedat23.9million tons,outofwhich85percentistheresultoffuelcombustionsinthestationaryandmobileenergysources.Itispossibleto recognize that, after tenyearsofa continuousandrapidincreaseofCO2emission(between1994and2003)fromenergysourceswithaverageannualgrowth rate of 4.4 percent, in the last 5 yearssignificantslowdownofCO2emissionincreasewasnoticed.

Therewasariseinpricesofallpetroleumproductsin2008.Theaverageretailpriceofunleadedmotorgasoline, brandedSuper95, increasedby6.9per

11

bezolovnogmotornogbenzinaSuperplus98za5,2posto, bezolovnog motornog benzina Eurosuper95 za 7,1 posto, dizelskih goriva Eurodizel i Dizelza16,6posto,dizelskoggorivaDizelplaviza19,2postoiLoživoguljaekstralakogza25,0posto.

Prosječnaprodajna cijenaelektričneenergije (bezporeza) u 2008. godini iznosila je za kategorijukućanstava0,64kn/kWh,azakategorijepoduzetništva0,65 kn/kWh na niskom naponu, 0,49 kn/kWhna srednjem naponu i 0,33 kn/kWh na visokomnaponu.Od1.srpnja2008.godineprimjenjujusenovetarifnestavkezaobračunpotrošnjeelektričneenergije strukturirane prema tarifnim sustavimaza pojedine energetske djelatnosti: proizvodnjuelektrične energije (s iznimkom za povlaštenekupce), prijenos i distribuciju električne energijete opskrbu električnom energijom (s iznimkomza povlaštene kupce). Odluka o provedbi mjeraza ublažavanje porasta cijena električne energijegrađanimaikućanstvimaprimjenjujesezaobračunpotrošene električne energije od 1. srpnja 2008.godinedo30.lipnja2010.godine.

Uredbom o sigurnosti opskrbe prirodnim plinomkojajestupilanasnagu1.listopada2008.godineodređene su mjere za osiguranje pouzdane iučinkovite opskrbe prirodnim plinom u RepubliciHrvatskoj, a Zakonom o izmjenama i dopunamaZakonaotržištuplinadefiniranesuinovedjelatnostiu području plinskog tržišta: organizacija tržištai trgovina plinom te su utvrđene dužnosti i pravaoperatoratržištaitrgovacaplinom.Cijenazadobavuprirodnog plina za opskrbljivače tarifnih kupacaostalajenaprošlogodišnjojraziniod1,07kn/m3/33338,35kJbezPDV-a,aprosječnaprodajnacijenaprirodnog plina za krajnje korisnike iznosila je od2,05 do 2,08 kn/m3. Prosječna cijena transportaprirodnogplinazasvekupceplinanatransportnomsustavuiznosilaje0,17kn/m3.

Prema podacimaHrvatske energetske regulatorneagencije u 2008. godini je 19 tvrtki posjedovalodozvolu za proizvodnju toplinske energije (dvijeviše nego u prethodnoj godini), 15 tvrtki jeposjedovalo dozvolu za distribuciju toplinskeenergije(trivišenegouprethodnojgodini),dokje19tvrtkiposjedovalodozvoluzaopskrbutoplinskomenergijom (jedna više nego u prethodnoj godini).Neposredna potrošnja toplinske energije (pare i

cent,ofunleadedmotorgasoline,brandedSuperplus 98, by 5.2 per cent, of unleaded motorgasoline,brandedEurosuper95,increasedby7.1per cent, of diesel fuels branded Eurodizel andDizel by 16.6 per cent, of “blue” diesel fuel by19.2percentandoffuelheatinggasoilby25.0percent.

Average electricity price (without VAT) in 2008was for households category 0.64 HRK/kWh,and for the industry category 0.65 HRK/kWhon low voltage, 0.49 HRK/kWh for the industrycategoryonmediumvoltageand0.33HRK/kWhonhighvoltage.SinceJuly1st,2008newtariffs,structuredaccording to the tariff systems foralltheenergyactivities:electricitygeneration(withthe exception for eligible customers), electricitytransmission and distribution as well as supply(with the exception for eligible customers),are applied. In addition, until June 30, 2010the Decree on implementation of measures formitigationofelectricitypricesincreaseforcitizensandhouseholdsisvalid.

The Regulation regarding the security of supplyof natural gas that came into effect on October1st 2008 definesmeasures to secure reliable andeffective supply of natural gas in Croatia. Newactivitieswithinnaturalgasmarket:organizationofgasmarketandgas tradingaswellasobligationsandrightsofgasmarketoperatorandgastradersaredefinedintheLawonamendmentstotheLawonGasMarket.Validpricefornaturalgasshippingforalltariffcustomers’suppliersremainedat2007levelof1.07HRK/m3/33338.35kJexcl.VAT.Averageselling price for end customers ranged between2.05 and 2.08HRK/m3, and average transmissionpriceforallcustomerswas0.17HRK/m3.

According to thedata obtained from theCroatianEnergy Regulatory Agency, in 2008 nineteencompanies owned a license for heat energyproduction (twomore than in the previous year),fifteencompaniesownedalicensedforheatenergydistribution (three more than in the previousyear), while nineteen companies held license forheat energy supply (than in previous year). Thefinal consumption of heat energy (steamand hot

vrelevode)u2008.godini je iznosila21,4PJ što jena razini prethodne godine. Putem Tarifnog sustavaRepublikaHrvatskaseopredijelilazaregulacijusektoratoplinarstva zasnovanu na regulaciji maksimalnogukupnog prihoda u regulacijskoj godini unutarodređenogregulacijskogciklusa.

UZagrebu10.prosinca2009.

water) in2008was21.4PJ,which isat the levelofthepreviousyear.ThroughTariffSystemforDHsectorRepublicofCroatiahasoptedfortheregulationofthesectorbasedontheregulationofthemaximumtotalrevenueintheyearofregulationwithinaregulatorycycle.

Zagreb,10December2009

1

OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI

GENERAL DATA, ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS

1.1. OsnovnistatističkipodaciRepublikeHrvatske

1.1 BasicFactsAbouttheRepublicofCroatia

1.2. GospodarstvoRepublikeHrvatskeu2008.godini

1.2 EconomyoftheRepublicofCroatiain2008







15


1.1. Osnovni statistički podaci RepublikeHrvatske

Površina:56594km2

Površina teritorijalnih mora i unutrašnjih morskihvoda:31067km2

Duljinaobalnelinijesotocima:5835,3km

Duljinakopnenegranice:2028km

Najvišivrh:Dinara(1831m)

Brojotoka(47nastanjeno): 1 185

Otocivećiod100km2:Krk,Cres,Brač,Hvar,Pag,Korčula,Dugiotok,Mljet

Brojstanovnika(popisstanovništva2001.):4 437 460

Gustoćastanovništvanakm2:78,5

Glavnigrad:Zagreb(779145stanovnika)

Vjeroispovijesti: Rimokatolička, pravoslavna,muslimanska,židovska,protestantskaidruge

Jezik:Hrvatski

Pismo:Latinično

Novčanajedinica:Kuna(Kn)

Političkisustav:Parlamentarnademokracija

Sveučilišta: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar,Dubrovnik,Pula

Nacionalniparkovi:Plitvičkajezera,Krka,Paklenica,Mljet,Risnjak,Brijuni,Kornati,SjeverniVelebit

Izvor:DZS

1.1 Basic Facts about the Republic ofCroatia

Area:56594km2

Territorialseaandinlandseaarea:31067km2

Lengthofseacoastlinewithislands:5835,3km

Landborderlength:2028km

Thehighestmountain:Dinara(1831m)

Numberofislands(47inhabited): 1 185

Islandsover100km2:Krk,Cres,Brač,Hvar, Pag,Korčula,Dugiotok,Mljet

Population(2001Census): 4 437 460

Populationdensityperkm2: 78.5

Capital:Zagreb(779145inhabitants)

Religions: Roman Catholic, Orthodox, Islamic,Jewish,Protestantandothers

Language: Croatian

Script:Latin

Currency:Kuna(HRK)

Politicalsystem:Parliamentarydemocracy

Universities: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar,Dubrovnik,Pula

National parks: Plitvička jezera, Krka, Paklenica,Mljet,Risnjak,Brijuni,Kornati,SjeverniVelebit

Source:CBS

16


1.2. Gospodarstvo Republike Hrvatske u2008. godini

Realnirastbrutodomaćegproizvoda(BDP)u2008.godinijeiznosio2,4posto,štoje3,1postotnibodmanjeuusporedbis2007.godinom.Navedenosemože smatrati izravnom posljedicom usporavanjaekonomskeaktivnostiudrugomdijelu2008.godine,uslijed prelijevanja efekata globalne financijskekrize.BDPpoglavistanovnikajepovećans9700eurau2007.na10700eurau2008.godini.Većinaostalih makroekonomskih pokazatelja također jezabilježila usporavanje u odnosu na ostvarenja iz2007. godine. Industrijska proizvodnja poraslaje u 2008. godini za 1,2 posto, trgovina namalozabilježila je realno smanjenje od 0,5 posto, abroj noćenja turista povećan je za 2,0 posto.Uslijedglobalnogtrendarastacijenaprehrambenihproizvoda i naftnih derivata, prosječna godišnjainflacija mjerena indeksom potrošačkih cijenaiznosila je u 2008. godini 6,1 posto. Nastavljenasupozitivna kretanjana tržištu rada te jeu svimmjesecima 2008. godine zabilježen manji brojnezaposlenihosobauusporedbisistimmjesecima2007. godine, a stopa anketne nezaposlenosti jeu prva tri tromjesečja 2008. godine iznosila 8,3posto.Deficittekućegračunapovećanjes7,6postoBDP-au2007.na9,4postoBDP-au2008.godini,prvenstveno kao posljedica povećanja deficita naračunuroba.


Realnisektor

Realnirastbrutodomaćegproizvodaiznosioje2,4posto u 2008. godini, što je usporavanje od 3,1postotni boduusporedbi s2007.godinom.Brutodomaći proizvod dosegnuo je razinu od 342,2milijarde kuna u 2008. godini, što predstavljanominalni rast od 8,9 posto u usporedbi s 2007.godinom.Brutodomaćiproizvodpoglavistanovnikau eurima povećan je 10,6 posto, s 9 656 eura u2007.na10682eurau2008.godini.Međugodišnjirastdeflatorabrutodomaćegproizvodaiznosiojeu2008.godini6,4posto,odnosno2,3postotnabodavišenegou2007.Promatrajući kategorije s rashodne strane brutodomaćegproizvoda,najviširealnirasttijekom2008.godinezabilježenjekodinvesticijaufiksnikapital,

1.2 Economyof theRepublicofCroatia in2008

RealGrossdomesticproduct(GDP)growthin2008was 2.4 %, and decreased for 3,1 percentagepoint compared to 2007. Above mentioned is aconsequence of decreased economic activity insecondpartof2008duetoeffectsofglobalfinancialcrisis.BDPpercapitaisincreasedfrom9700€in2007 to 10 700 in 2008. Other macroeconomicsdataalsoslowdowncomparedto2007.Industrialproductionincreasedin2008for1,2%,retailsaledecreased for 0.5 %, night stays increased for2.0%.Due to the global trend of rising prices offoodandpetroleumproducts, theaverageannualinflation measured by consumer price index wasin 2008. year of 6.1 percent. Positive trends inthe labormarket are continued. In allmonths of2008 the small number of recorded unemployedpersons compared to the samemonth 2007, andtheregisteredunemploymentrateinthefirstthreequarter of 2008 amounted to 8.3 percent. Thecurrentaccountdeficit increasedfrom7.6percentofGDPin2007to9.4percentofGDPin2008.year,primarilyasaconsequenceoftheincreaseddeficitongoodsaccount.


Realsector

RealGDPgrowthamounted2.4percentin2008,itistheslowdownof3.1percentagepointcomparedwiththe2007.GDPreachedalevelof342.2billionHRK in 2008 year, which represents a nominalincrease of 8.9 percent comparedwith the 2007.GDPpercapitaineuroincreasedby10.6percent,with9656eurosin2007to10682eurosin2008year. Interyear GDP deflator growth was i 6.4percentin2008or2.3percentagepointsmorethanin 2007.LookingattheexpenditurecategoriesofGDP,thehighest real growth during 2008was recorded ininvestment in fixed assets, which are comparedwith 2007 increased by 8.2 percent, and importsofgoodsandservices,whichroseby3.6percent.Itwashis lowestgrowthsince1999.Realgrowthingovernmentspendingwas in20081.9percent,

17


koje su u usporedbi s 2007. godinom povećaneza 8,2 posto te kod uvoza roba i usluga, koji jeporastaoza3,6posto.Tojenjegovnajmanjirastod1999.godine.Realnirastdržavnepotrošnjeiznosiojeu2008.godini1,9posto,izvozarobaiusluga1,7posto.Tojenjegovnajmanjirastod2002.godine,dok je osobna potrošnja ostvarila najniži rast od1999.godine,uiznosuodsamo0,8posto.Štosetiče doprinosa rastu bruto domaćeg proizvoda u2008.godini,najvećipozitivnidoprinosostvarilesuinvesticijeufiksnikapital,uiznosuod2,3postotnaboda.Doprinos izvozaroba iusluga iznosio je0,8postotnihbodovate je,uzvišinegativandoprinosuvozarobaiuslugaod-2,1postotnibod,doprinosnetoizvozabionegativaniiznosioje-1,3postotnaboda.Osobna potrošnja je doprinijela rastu brutodomaćegproizvodas0,6postotnihbodova,državnapotrošnja s0,4postotnaboda tepromjena zaliha(koje uključuju statističku diskrepanciju) takođers 0,4 postotna boda. Obračun bruto domaćegproizvoda s proizvodne strane pokazuje da jenajvećirealnirastdodanevrijednostiu2008.godinizabilježen kod djelatnosti građevinarstva (8,5%),prijevoza, skladištenja i veza (5,2%), financijskogposredovanja (3,4%) te poljoprivrede, lova,šumarstvairibarstva(3,2%).Ako se promatra rast BDP-a unutar dužegvremenskog intervala,može se primijetiti da je u2007.godininastavljenvišegodišnjipozitivni trendrasta hrvatskog gospodarstva. Kao što se vidi naslikama 1.2.1. i 1.2.2., BDP je posljednjih godinarastaoinaukupnojinapercapitaosnovi.

exportsofgoodsandservices1.7percent.Itwashislowestgrowthsince2002year,whilepersonalconsumption achieved the lowest growth since1999, amounting only 0.8 percent. The largestpositive contribution to the GDP growth in 2008madeinvestmentsinfixedcapital,2.3percentagepoints.The contributionof exportsofgoodsandservices amounted to 0.8 percentage points andwithahighernegativecontributionof importsofgoods and services from -2.1 percentage pointcontribution of net exports was negative andamounted to -1.3 percentage points. PersonalconsumptionhascontributedtoGDPgrowthwith0.6 percentage points, government spending to0.4percentagepointsandchangesofinventories(including statistical discrepancy), also with0.4 percentage points. Calculation of GDP fromthe production side shows that the highest realgrowth of value added in 2008 was recorded inconstruction activity (8.5%), transportation,storage and communications (5.2%), financialintermediation (3.4%) and agriculture, hunting,forestryandfishing(3.2%).

Observing GDP in longer time period it’s obviousthatin2007multiannualpositivetrendofCroatianeconomy iscontinued, for the last fewyearsGDPgrew also in per capita base (Figure 1.2.1 and1.2.2).

18


Slika1.2.1.Brutodomaćiproizvod

Izvor:DZSiOECD(IEA)

Figure1.2.1Grossdomesticproduct

Source:CBSandOECD(IEA)

Slika1.2.2.Brutodomaćiproizvodpoglavistanovnika

Izvor:DZSiOECD(IEA)

Figure1.2.2Grossdomesticproductpercapita

Source:CBSandOECD(IEA)

19


Cijene

Prosječni međugodišnji rast indeksa potrošačkihcijena ubrzan je s 2,9 posto zabilježenih u 2007.godini na 6,1 posto u 2008. godini.Međugodišnjirast indeksa potrošačkih cijena u prosincu 2008.godineiznosioje2,9posto.Cijenedobaraporaslesuu2008.godiniza6,6posto,acijeneuslugaza4,3posto.Kretanjecijenanasvjetskimtržištimau2008.godiniobilježiojenaglašenirastcijenasirovenafte te cijena prehrambenih proizvoda. Najvećidoprinosrastucijenau2008.godiniostvarenjeodcijena prehrane, koje su porasle za 10,6 posto uodnosu na 2007. godinu. Rastu ukupnih cijena u2008.godiniznatnojepridonioirastcijenagorivaimaziva za osobna vozila, koje su u usporedbi s2007.godinompovećaneza9,6posto.

Monetarnapolitika

Monetarna kretanja u prva tri tromjesečja 2008.godineobilježena suumjerenim rastomplasmanaunebankarskomsektoruteznatnimusporavanjemrastainozemnepasivebanaka,kojejebilopraćenosnažnim rastom deviznih depozita stanovništva.Međutim,uzadnjemtromjesečjubankesu,uslijedodljeva domaćih deviznih depozita, značajnopovećale inozemno zaduživanje. Umjerenakreditna aktivnost poslovnih banaka u znatnoj jemjeri rezultat djelovanjaOdlukeoupisuobveznihblagajničkihzapisateseunajvećemdijeluodnosilana usporavanje kreditiranja stanovništva, dok sukrediti poduzećima ubrzani u usporedbi s 2007.godinom.Ukupnikreditiposlovnihbanaka iznosili sukrajem2008. godine 246,6 milijardi kuna. Njihovameđugodišnjastoparastaiznosilajeu2008.godini14,4 posto te je, u usporedbi s 2007. godinomubrzana za 1,1 postotni bod. Krediti stanovništvuzabilježili su u 2008. godini rast od 12,1 posto,što u odnosu na prethodnu godinu predstavljausporavanje od 5,9 postotnih bodova. Pritom sustambeni krediti, koji sudjeluju s 41,3 posto uukupnim kreditima stanovništvu, porasli za 15,7posto.Međugodišnjirastkreditapoduzećimaiznosioje12,3posto, te jeuusporedbi s2007.godinomubrzanza2,0postotnaboda.

Prices

Average interyeargrowthofconsumerprice indexacceleratedfrom2.9%in2007to6.1%in2008.Interyear growth of the consumer price index inDecember2008amounted2.9%.Pricesofgoodsrosein2008yearby6.6%,whilepricesofservicesby 4.3%. Pricemovements on worldmarkets in2008 year was marked by a pronounced rise inthepriceofcrudeoilandfoodprices.The largestcontribution to price growth in 2008 year wasachievedbyfoodprices,whichincreasedby10.6%comparedto2007.Tooverallpricegrowthin2008was significantly contributed by rising fuel pricesand lubricants for cars,which comparedwith the2007increasedby9.6%.

Monetarypolicy

Monetary Trends in the first three quarter of2008aremarkedbymoderategrowth insalesofnon-banking sector and the significant slowdownin the foreign liabilities of banks, which wasaccompaniedbystronggrowthinforeigncurrencydeposits.However,inthelastquarterbankareduetooutflowofdomesticcurrencydeposits,significantlyincreased foreign borrowing. Moderate creditactivityofcommercialbankstoaconsiderablelevelisresultofDecisionsonadmissionofcompulsorybillsandmostlyeffecttoslowdowninlendingtothepopulation,whileloanstoenterprisesacceleratedincomparisonwith2007.Total loans of commercial banks amounted 246.6billionHRKattheendof2008.Theirinteryeargrowthratewas in200814.4%,andcomparedwith the2007 accelerated for 1.1 percentage point. Loanstopopulationrecordedin2008.growthof12.1%,comparedtothepreviousyearitisaslowdownof5.9 percentage points. Housing loans participatedwith41.3%,andgrewfor15.7%.Interyeargrowthofloanstoenterpriseswas12.3%,comparedwithacceleratedby2.0percentagepoints.

20


TheHRK/EURexchange rate during the first ninemonthsof2008wasstable.Mildappreciationinthisperiod was primarily caused by seasonal demandfor kuna during the tourist season, collectingfunds for thepaymentof theshareholdersof INAand inflow of foreign currency borrowing fromforeign enterprises. InOctober 2008.was startedto strengthen depreciation pressure on the kunaexchangerateduetoincreaseddemandforforeigncurrencies.AverageannualHRK/EURexchangeratedecreasedfrom7.34kunafortheeuroin2007at7.22kunatotheeuroin2008,whichrepresentstheappreciationofthekunaagainsttheeuroby1.5%.ExchangerateHRK/EURat the end of the period is slightlyappreciatedorloweredwith7.33kunatotheeuroinlate2007at7.32kunatotheeuroinlate2008.Croatian National Bank during 2008. intervenedin the foreign exchange market only twice.Intervention in January purchased from banks189.1millioneurostoeaseappreciationpressures

Slika1.2.3.Mjesečnastoparastapotrošačkihcijena Izvor:DZS

Figure1.2.3Monthlyconsumerpriceindexgrowth

Source:CNB

Tečaj kune prema euru je tijekom prvih devetmjeseci 2008. godine bio stabilan. Blagaaprecijacija kune u tom razdoblju uzrokovana jeprvenstveno sezonskom potražnjom za kunamatijekomturističkesezone,prikupljanjemsredstavaza isplatu dioničara INE te priljevom deviza odzaduživanja poduzeća u inozemstvu. U listopadu2008.godinepočelisujačatideprecijacijskipritiscina tečaj kune uslijed povećane potražnje zastranomvalutom.Prosječnigodišnjitečajkunepremaeurusmanjenjesa7,34kunezaeurou2007.godinina7,22kunezaeurou2008.godini,štopredstavljaaprecijacijukunepremaeuruod1,5posto.Tečajkunepremaeuru na kraju razdoblja neznatno je aprecirao,odnosno spustio se sa 7,33 kuna za euro krajem2007.na7,32kunazaeurokrajem2008.godine.Hrvatska narodna banka je tijekom 2008. godinena deviznom tržištu intervenirala samo dva puta.Intervencijom u siječnju od banaka je otkupljeno189,1milijuneurakakobiseublažiliaprecijacijski

21


pritiscinatečaj.Intervencijomulistopaduje,sciljemublažavanja deprecijacijskih pritisaka, bankamaprodano270,6milijunaeura.Tečaj američkog dolara prema kuni kretao seu skladu s fluktuacijama dolara prema euru nasvjetskomdeviznomtržištu.Takojekrajemprosinca2008. godine iznosio 5,16 kuna za dolar, dok jeprosječni tečaj u cijeloj 2008. godini iznosio 4,94kunezadolartejeuodnosuna2007.godinukunapremadolaruaprecirala8,0posto.

Odnosisinozemstvom

U2008.godinijerobniizvozostvariomeđugodišnjirastod4,7posto,dokjerastrobnoguvozaiznosio8,8posto.Pokrivenostrobnoguvozarobnimizvozombilajeu2008.godini45,9posto,štoje2,0postotnabodamanjenegou2007.godini.Vanjskotrgovinskideficitpovećanjeu2008.godiniza12,6posto(slika1.2.4.).

ontheexchangerate.InterventioninOctober,withtheaimofmitigatingdepreciationpressures,bankssold270.6millioneuros.U.S. dollar exchange rate moved to Kuna inaccordancewith the fluctuations of dollar againsttheeuroonworldforeignexchangemarket.SoattheendofDecember2008.exchangerateamounted5.16kunafordollar,whiletheaveragerateacrossthe2008amountedto4.94kunafordollarandover2007kunaappreciatedtothedollar8.0%.

Externalsector

Year–on–yearrealchangeofexportsin2008wasat the levelof4.8percent,while importsgrewatanannualrateof8,8percent.Coverageofnationalmerchandiseimportbythemerchandiseexportwas45.9%whichincomparisonwithyear2007is2.0percentagepointless.Thetradedeficithasroseby12.6%inyear2007(Figure1.2.4).

Slika1.2.4.Računrobaiusluga

Izvor:HNB

Figure1.2.4Goodsandservicesaccount

Source:CNB

22


Promatrano prema djelatnostima, najvećidoprinos rastu izvoza u 2008. godini ostvarenje od proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava,čiji je izvoz porastao za 21,6 posto, proizvodnjekemikalija i kemijskih proizvoda (rast izvoza od9,7%), proizvodnje električnih strojeva i aparata(16,0%),proizvodnjeproizvodaodmetala(13,7%)teproizvodnjestrojevaiuređaja(7,0%).Kategorijekoje su u 2008. godini najviše doprinijele rasturobnog uvoza bile su proizvodnja koksa, naftnihderivata i nuklearnog goriva (međugodišnji rastuvoza od 61,8%), proizvodnja ostalih prijevoznihsredstava(49,9%),vađenjesirovenafte izemnogplina (12,4%), proizvodnja hrane i pića (10,9%),proizvodnjakemikalijaikemijskihproizvoda(5,4%)teproizvodnjastrojevaiuređaja(4,9%).U2008.godinijedeficittekućegračunaiznosio4,5milijardi eura te je u usporedbi s 2007. godinompovećanza1,2milijardeeurailiza37,6posto.Takvokretanjeprvenstvenojerezultatdeficitanaračunurobakoji jezabilježiomeđugodišnjepovećanjeod15,2postotejeiznosio10,9milijardieura.To jesamodjelomičnouspjelopokritivisoksuficitnaračunuuslugauiznosuod7,0milijardieurakojijeuodnosuna2007.godinupovećanza11,1posto.Napovećanjesuficitana računuusluganajviše jeutjecaoporastprihodaodturizmakojisuu2008.godini iznosili 7,4 milijarde eura te zabilježenimeđugodišnji porast od 10,3 posto. Povećanjudeficita tekućeg računa bilance plaćanja u 2008.godinipridonijelojeipovećanjedeficitanaračunudohotkaza43,0posto,na1,6milijardieurateblagosmanjenje suficita na računu tekućih transfera za0,3 posto, na razinu od 1,0milijardi eura. DeficittekućegračunaizraženupostotkuBDP-apovećanjes7,6postou2007.na9,4postou2008.godini.Pokrivenostuvoza roba i usluganjihovim izvozomiznosilajeu2008.godini83,5posto,auusporedbis 2007. godinom smanjena je za 1,7 postotnihbodova.

Accordingtobusinessactivities,higheststimulusforexportgrowthinyear2008camefrommanufacturingofmachinesanddevices(exportgrowthof21.6%),manufacturing of electrical machines and devices(16.0 %), manufacturing of metal goods (13.7%), chemicals and chemical products (9.7 %),and manufacturing of machines and devices (7.0%). Categories that have contributed at most togrowthofnationalimportsin2008wereproductionof coke, refined petroleum products and nuclearfuel(year–on-yeargrowthinimportsof61.8%),manufactureofothertransportequipment(49.9%),extraction/productionof crudeoil andnaturalgas(12.4%),foodandbeverages(10.9%),productionof chemicals and chemical products (5.4%) andproductionofmachineryandequipment(4.9%).In2008currentaccountdeficitamounted4.5billionEUR,comparedwith2007itincreasedfor1.2billionEURor37.6%.This trend isprimarilya resultofthedeficitongoodsaccount,whichrecordedyear–on-yeargrowthof15.2%andamountedto10.9billionEUR.

This has only partially managed to cover a highsurplusintheservicesaccountintheamountof7.0billionEURwhichis11.1%increasecomparingto2007. Increaseof thesurplusonservicesaccountwas influencedmost by increased revenues fromtourism,which amounted 7.4 billion EUR in 2008andrecordedyear–on-yeargrowthof10.3%.Increaseinthecurrentaccountdeficitin2008wasdrivenbyanincreaseinthedeficitontheincomeaccount for 43.0 per cent to 1.6 billion EUR andslightreductionofthesurplusoncurrenttransfersaccount for 0.3 %, to the level of 1.0 billioneuros.ThecurrentaccountdeficitexpressedasapercentageofGDPincreasedfrom7.6%in2007to9.4%in2008.Coverageofimportsofgoodsandserviceswiththeirexportsamountedin200883.5%,andincomparisonwiththe2007decreasedby1.7percentagepoints.

23


Slika1.2.5.Strukturainozemnogdugapremasektoru

Izvor:HNB

Figure1.2.5Externaldebtstructurebysector

Source:CNB

Ukupniinozemnidugiznosiojekrajem2008.godine39,0milijardieura,štopredstavlja82,4postobrutodomaćeg proizvoda.Međugodišnji rast inozemnogdugaiznosiojeu2008.godini17,4posto,štoje3,8postotnihbodovavišenegou2007.godini.Najvećiporast inozemnog duga tijekom 2008. godinezabilježenjekodostalihdomaćihsektorauiznosuod3,5milijardieura.Slijediinozemnidugbanakakojijetijekom2008.godineporastaoza1,2milijardeeura,dokje inozemnidugvlasničkipovezanihpoduzećaputem inozemnih izravnih ulaganja povećan za992 milijuna eura. Inozemni dug države povećanje tijekom2008. godine za 193milijuna eura.Doznačajnihpromjenadošlojeiustrukturiinozemnogduga,pri čemu jeudio inozemnogdugadržaveuukupnom inozemnomdugu smanjen s 20,2postou 2007. godini na 17,7 posto u 2008. godini. Uistom razdoblju zabilježeno je i smanjenje udjelainozemnogdugabanakas26,8na25,8posto,dokjeudioinozemnogdugaostalihsektorapovećans41,0na43,8postou2008.godini.

Thetotalforeigndebtattheendo2008was39.0billionEURwhichis82.4%ofGDP.Year–on-yeargrowthofforeigndebtwasin200817.4%,whichis 3.8 percentage pointsmore than in 2007. Thelargest increase in foreign debt during 2008 wasrecordedinotherdomesticsectorsanditamounted3.5billionEUR.Nextinlinewastheexternaldebtofbanksthathasduring2008increasedfor1.2billionEUR, while foreign debt of companies related toforeign direct investment through their ownershipstructureincreasedfor992millionEUR.Governmentforeigndebtincreasedduring2008for193millionEUR.Significantchangesoccurredinthestructureofforeigndebt,bywhichtheshareofgovernmentforeigndebtintotalforeigndebtreducedfrom20.2% in 2007 year to 17.7% in 2008. In the sameperiodadecreaseintheshareofbanksforeigndebtfrom26.8to25.8%wasrecorded,whiletheshareofforeigndebtofothersectorsincreasedfrom41.0to 43.8 % in 2008.

24


Makroekonomskeprojekcijezarazdoblje2010.–2012.

Vlada Republike Hrvatske u rujnu 2009. godinedonosi Smjernice ekonomske i fiskalne politike zarazdoblje 2010.-2012. s ciljem utvrđivanja smjerafiskalnepolitikeunarednomtrogodišnjemrazdoblju.

Smjernice su do sada predstavljale prvi korak uprocesu planiranja državnog proračuna dajućiekonomske i fiskalne pretpostavke na kojimapočiva njegova daljnja izrada. Primjenom novogZakona o proračunu Smjernice su po prvi putaizrađene uvažavajući Strategiju Vladinih programaza razdoblje2010.-2012.koju jeVladausvojilanasjedniciodržanoj10.rujna2009.godine.

Uslijed prelijevanja financijske krize na hrvatskogospodarstvo u 2009. godini se očekuje realnipad bruto domaćeg proizvoda od 5,0 posto. U2010.godiniseočekujeblagioporavakekonomskeaktivnostiirealnirastbrutodomaćegproizvodaod0,5 posto, a prema kraju promatranog razdobljapostupno ubrzanje gospodarskog rasta, no ipaknešto sporijom dinamikom nego u razdoblju prije2008.godine.Takoseu2011.godinipredviđarealnirastod3,0posto,au2012.godininjegovodaljnjeubrzanje na 3,5 posto.Navedeni gospodarski rastrezultirat će prvo smanjenjem nominalnog brutodomaćeg proizvoda po glavi stanovnika s oko 10700eurau2008.naoko10300eurau2009.godini,a zatimpovećanjemna oko 12 100 eura u 2012.godini.Smanjenjegospodarskeaktivnostićedovestido pada zaposlenosti te povećanja anketne stopenezaposlenostina9,5postotijekom2009.godine.U2010.godiniseočekujedaljnjepovećanjestopenezaposlenostina9,7posto,dokćeunarednedvijegodinedoćidonjenogsmanjenjaido8,3postou2012. godini. Nakon snažnih inflatornih pritisakaprisutnihuvećemdijelu2008.godine,tijekom2009.godine se očekuje smanjenje prosječne godišnjestopeinflacijena3,0posto.Dokrajaprojekcijskograzdobljapredviđasekakoćeseinflacijazadržatinaraziniiz2009.godine.

Sažetak makroekonomskih projekcija za razdoblje2010.–2012.prikazanjeusljedećojtablici.

Macroeconomicoutlookforperiod2010–2012

CroatianGovernmenthasdefinedTheguidelinesfortheeconomicandfiscalpolicyfortheperiod2010-2012inSeptember2009inordertodeterminethedirectionoffiscalpolicyinthenextthreeyears.

The guidelines represent the first step so far intheprocessofplanningofthestatebudget,givingeconomicandfiscalassumptionsonwhichrestsitsfurtherdevelopment.ApplyingthenewLawonthebudgetGuidelineswereforthefirsttimemadetakinginto account the Government’s Strategy for theperiodof2010-2012adoptedbythegovernmentatitsmeetingheldonSeptember10th 2009.

Due to the global financial crisis spill over effecton theCroatian economy for 2009decline in realgross domestic product of 5.0% is expected. In2010 a slight recovery in economic activity andrealgrowthofgrossdomesticproductof0.5%isexpected,andbytheendoftheperiodconsidereda gradual acceleration of economic growth isexpected accompanied by slower dynamics thanintheperiodbeforethe2008.Thus,foryear2011a realgrowthof3.0percent ispredicted,and foryear2012afurtheraccelerationtolevelof3.5%isforecasted. The aforementioned economic growthwillfirstresultinthereductionofthenominalgrossdomestic product per capita, from about 10 700EURin2008toaround10300EURin2009,thenincreasingtoaround12100EURin2012.Slowdownineconomicactivitywillleadtofallingemploymentand increasing survey unemployment rates of 9.5%during2009.Inyear2010afurtherincreaseoftheunemploymentratetolevel9.7%isexpected,while thenext twoyears itwillbereducedto thelevelof8.3%in2012.Afterthestronginflationarypressurespresentinmostofthe2008,during2009adecreaseinaverageannualinflationratetolevelof3.0%isexpected.Bytheendoftheforecastedperioditispredictedthatinflationwillmaintainthelevelofthe2009.

Summery of macroeconomic forecasts for period2010–2012isgiveninthenexttable.

25


Tablica 1.2.1. Makroekonomski pokazatelji RepublikeHrvatske

Table 1.2.1 Macroeconomic indicators of the Republic ofCroatia

NazivDescription 2007. 2008.

Projekcija/Forecast2009.




BDP(milijuniHRK)GDP(millionHRK) 314 223 342 159 335 512 347 311 369 090 394 231

BDPpostanovniku(HRK)GDPpercapita(HRK) 70 835 77 158 75 659 78 320 83 231 88 901

BDPpostanovnikuEUR)GDPpercapita(EUR) 9 656 10 682 10 266 10 627 11 293 12 063

StoparastarealnogBDP-a(%)RealGDPgrowthrate(%) 5,5 2,4 -5 0,5 3 3,5

RealnirastpojedinihkomponentiBDP-a:RealGDPcomponentsgrowth:

OsobnapotrošnjaPersonalconsumption 6,2 0,8 -7 0,9 3,5 3,6

DržavnapotrošnjaGovernmentconsumption 3,4 1,9 0,9 -2,2 -0,8 -0,1

InvesticijeInvestments 6,5 8,2 -10,3 0 4,6 5,8

IzvozrobaiuslugaExportofgoodsandservices 4,3 1,7 -12 0,6 3,6 4,5

UvozrobaiuslugaImportofgoodsandservices 6,5 3,6 -16,9 0,5 4,4 5,3

Indekspotrošačkihcijena(%)Consumerpriceindeks 2,9 6,1 3 3 3 3

Anketnastopanezaposlenosti(%)Unemploymentrate(%) 9,6 8,4 9,5 9,7 9,4 8,3

Tekućiračunplatnebilance(%BDP-a)Currentaccountbalance(%ofGDP) -7,6 -9,4 -6 -5,5 -5,4 -5,4

Inozemnidug(%BDP-a)Externaldebt(%ofGDP) 76,9 83,2 90,4 90,2 90,1 89,9

Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske, DZS,EUROSTAT

Source: Ministry of Finance of Republic of Croatia, CBS,EUROSTAT


Sažetak glavnih makroekonomskih trendova zaRepublikuHrvatskutijekom2008.godineprikazanjeutablici1.2.2.


Thesummeryofthemainmacroeconomictrendsin2007isshowninthefollowingtable1.2.2.

26


Tablica 1.2.2. Makroekonomski pokazatelji RepublikeHrvatske

Table 1.2.2 Macroeconomic indicators of the Republic ofCroatia

NazivDescription 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

BDP(milijuniHRK2005.stalnecijene)GDP(millionHRK,2005constantprices) 253 689 264 367 276 897 292 047 298 937

StoparastarealnogBDP-a(%)RealGDPgrowthrate(%) 4,2 4,2 4,7 5,5 2,4

BDP(milijuniUSD2005.stalnecijene)GDP(millionUSD2005constantprices) 42 637 44 432 46 538 49 084 50 242

BDP(milijuniUSD2005.stalnecijenePKM)GDP(millionUSD2005constantpricesPPP) 64 794 67 521 70 742 74 667 76 562

BDPpostanovniku(USD2005.stalnecijene)GDPpercapita(USD2005constantprices) 9 605 10 003 10 481 11 065 11 329

BDPpostanovniku(USD2005.stalnecijenePKM)GDPpercapita(USD2005constantpricesPPP) 14 597 15 201 15 933 16 832 17 265

Godišnjirastpotrošačkihcijena(%)Year-on-yearconsumerpricegrowth(%) 2,1 3,3 3,2 2,9 6,1

Tekućiračunplatnebilance(milijuna€)Currentaccountbalance(million€) -1 434 -1 976 -2 715 -3 239 -4 485

Tekućiračunplatnebilance(%BDP-a)Currentaccountbalance(%ofGDP) -4,4 -5,5 -6,9 -7,6 -9,3

Izvozrobeiusluga(%BDP-a)Exportofgoodsandservices(%ofGDP) 43,5 42,8 43,5 42,8 42,0

Uvozrobeiusluga(%BDP-a)Importofgoodsandservices(%ofGDP) 49,4 48,8 50,2 50,2 50,1

Inozemnidug(milijuna€.krajrazdoblja)Externaldebt(million€.endofperiod) 22 933 25 748 29 274 32 929 39 125

Inozemnidug(%BDP-a)Externaldebt(%ofGDP) 70,0 72,1 74,9 76,9 82,6

Nezaposlenost(%,premaILO)Unemploymentrate(%,ILO) 13,8 12,7 11,2 9,6 8,4

Zaposlenost(%premaILO,starijiod15.god.)Employmentrate(%,ILO,personsagedover15) 43,5 43,3 43,6 44,2 44,5

Prosječnideviznitečaj(HRK:EUR)AverageexchangerateHRK:EUR) 7,6712 7,3756 7,3451 7,3251 7,3244

Prosječnideviznitečaj(HRK:USD)AverageexchangerateHRK:USD) 5,6369 6,2336 5,5784 4,9855 5,1555

Prosječnemjesečnenetoplaće(HRK)*Averagenetmonthlywage(HRK)* 4 172 4 375 4 603 4 841 5 207

MeđunarodnepričuveRH,mil.EUR2Internationalreserves,mil.EUR2 6 436 7 438 8 725 9 307 9 121

Brojzaposlenih,godišnjiprosjekTotalpersonsinemployment 1 409 634 1 420 573 1 467 876 1 516 909 1 544 232

Izvor:HNB,DZS,EUROSTAT

*korigiranipodaci

Source:CNB,CBS,EUROSTAT

*updated

27


Source:FINAIzvor:FINA

Tablica1.2.4.Vađenjeenergetskihsirovina Table1.2.4Energyresourceextraction



Financijski podaci za energetski sektor u cjelini ipojedinačno po djelatnostima dani su u sljedećimtablicama(utisućamakuna).

Tablica1.2.3.Konsolidiranabilancafinancijskihrezultata


Financial data for the energy sector are given inaggregateforallcompaniesaswellasforspecificactivities(inthousandsofHRK).

Table1.2.3Consolidatedfinancialresults

NazivDescription 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2008./2007.

BrojzaposlenihEmployment 32 710 33 078 33 799 33 813 34 289 100,3

UkupniprihodiRevenues 45 278 012 52 691 082 59 894 991 63 673 302 73 966 316 105,1

UkupnirashodiTotalexpenses 42 722 282 50 262 009 57 208 917 61 503 295 73 127 365 106,4

DobitprijeoporezivanjaIncomebeforetaxes 2 620 386 2 508 153 2 710 036 25 14 644 2 129 138 90,1

GubitakprijeoporezivanjaLossbeforetaxes 64 656 79 079 75 194 344 637 1 290 187 572,8

PoreznadobitIncometaxes 415 833 397 291 555 314 446 765 174 782 68,3

DobitnakonoporezivanjaNetincome 2 204 597 2 110 906 2 155 074 2 070 369 1 752 467 95,7

GubitaknakonoporezivanjaNetloss 64 702 79 119 75 552 347 127 1 088 298 570,9

KonsolidiranirezultatConsolidatedresults 2 139 896 2 031 785 2 079 518 1 723 240 664 169 78,4


BrojpoduzetnikaNumberofemployers 15 17 24 23 14 -




DobitprijeoporezivanjaIncomebeforetaxes 322 664 599 746 1 208 535 521 538 1 607 863 308,29

GubitakprijeoporezivanjaLossbeforetaxes 36 712 35 400 37 854 209 926 443,83


DobitnakonoporezivanjaNetincome 259 271 505 565 976 317 403 885 1 299 573 321,77

GubitaknakonoporezivanjaNetloss 36 712 35 400 37 885 209 926 443,91

KonsolidiranirezultatConsolidatedresults 222 559 470 164 938 431 403 676 1 298 647 321,71

28


Tablica1.2.5.Proizvodnjaproizvodaizkoksnihpeći

Tablica1.2.6.Proizvodnjanaftnihderivata

Table1.2.5Productionofcokeovenproducts

Table1.2.6Productionofpetroleumproducts




BrojpoduzetnikaNumberofemployers 1 1 1 1 - -

BrojzaposlenihEmployment - - - - - -

UkupniprihodiRevenues 2 267 558 570 611 - 107,16

UkupnirashodiTotalexpenses 2 321 891 589 888 - 150,65

DobitprijeoporezivanjaIncomebeforetaxes - - - - - -

GubitakprijeoporezivanjaLossbeforetaxes 54 333 19 277 - 1412,23

PoreznadobitIncometaxes - - - - - -

DobitnakonoporezivanjaNetincome - - - - - -

GubitaknakonoporezivanjaNetloss 54 333 19 277 - 1412,23

KonsolidiranirezultatConsolidatedresults -54 -333 -19 -277 - 1412,23






DobitprijeoporezivanjaIncomebeforetaxes 1 531 872 1 132 476 882 367 1 259 099 67 019 5,32

GubitakprijeoporezivanjaLossbeforetaxes 276 12 350 279 2 129 1 058 665 49703,63

PoreznadobitIncometaxes 299 443 227 376 179 631 216 229 -192 116 -88,85

DobitnakonoporezivanjaNetincome 1 232 428 905 100 702 736 1 042 870 57 268 5,49

GubitaknakonoporezivanjaNetloss 276 12 350 279 2 129 856 798 40226,11

KonsolidiranirezultatConsolidatedresults 1 232 153 892 750 702 457 1 040 740 -799 529 -76,82

29


Tablica1.2.7.Proizvodnjanuklearnoggoriva Table1.2.7Productionofnuclearfuel

Tablica1.2.8.Proizvodnjaidistribucijaelektričneenergije Table1.2.8Electricitygenerationanddistribution




BrojpoduzetnikaNumberofemployers - 1 1 1 - -

BrojzaposlenihEmployment 8 8 - - - -

UkupniprihodiRevenues 4 176 4 344 - 12 - -

UkupnirashodiTotalexpenses 3 994 4 162 - 11 - -

DobitprijeoporezivanjaIncomebeforetaxes 181 182 - 1 - -

GubitakprijeoporezivanjaLossbeforetaxes - - - 0 - -

PoreznadobitIncometaxes 43 46 - 0 - -

DobitnakonoporezivanjaNetincome 139 136 - 1 - -

GubitaknakonoporezivanjaNetloss - - - 0 - -

KonsolidiranirezultatConsolidatedresults 139 136 - 1 - -






DobitprijeoporezivanjaIncomebeforetaxes 598 338 623 594 429 151 485 149 274 008 56,48

GubitakprijeoporezivanjaLossbeforetaxes 4 700 6 274 9 146 255 998 36 563 14,28


DobitnakonoporezivanjaNetincome 568 795 573 332 318 014 411 846 251 944 61,17

GubitaknakonoporezivanjaNetloss 4 700 6 274 9 146 257 897 36 525 14,16

KonsolidiranirezultatConsolidatedresults 564 095 567 058 308 867 153 949 215 419 139,93

30


Tablica 1.2.10. Trgovina na malo motornim gorivima imazivima

Table1.2.10Motorfuelandlubricantretailsale



Tablica1.2.9.Proizvodnjaplinaidistribucijeplinskihgoriva Table1.2.9Gasproductionandgaseousfueldistribution











KonsolidiranirezultatConsolidatedresults 53 836 45 496 34 188 26 270 39 077 148,75



BrojzaposlenihEmployment 884 897 1 179 1 180 1 300 110,17








KonsolidiranirezultatConsolidatedresults 16 489 13 626 35 386 102 842 -67 433 -65,57

31





BrojzaposlenihEmployment 82 107 155 62 98 158,06

UkupniprihodiRevenues 86 327 153 638 216 590 144 680 221 757 153,27

UkupnirashodiTotalexpenses 86 082 155 720 215 025 145 789 222 093 152,34


GubitakprijeoporezivanjaLossbeforetaxes 977 3 505 1 163 2 638 1 886 71,51

PoreznadobitIncometaxes 270 267 317 291 388 133,61

DobitnakonoporezivanjaNetincome 951 1 169 2 410 1 238 1 162 93,86

GubitaknakonoporezivanjaNetloss 977 3 518 1 163 2 638 1 886 71,51

KonsolidiranirezultatConsolidatedresults -26 -2349 1 246 -1 400 -724 51,71







GubitakprijeoporezivanjaLossbeforetaxes 7 160 4 401 6 941 49.659 86 928 175,05

PoreznadobitIncometaxes 15 275 12 362 14 570 15.534 20 254 130,39

DobitnakonoporezivanjaNetincome 57 872 49 638 65 905 47.413 65 644 138,45

GubitaknakonoporezivanjaNetloss 7 167 4 401 6 943 50.249 86 930 173,00

KonsolidiranirezultatConsolidatedresults 50 705 45 237 58 962 -2 837 -21 287 750,33

Tablica 1.2.11. Posredovanje u trgovini gorivima, rudama imetalima

Table1.2.11Fuel,mineralandmetaltrading

Tablica1.2.12.Trgovinanavelikogorivimaimazivima Table1.2.12Fuelandlubricantwholesale


2

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2008.

ENERGY IN CROATIA 2008

2.1. Uvod

2.1 Introduction

2.2. Proizvodnjaprimarneenergije








2.6. Proizvodnjatransformiranjihoblikaenergije

2.6 EnergyTransformationOutputs



2.8. Potrošnjatransformiranihoblikaenergije

2.8 ConsumptionofTranformedEnergyForms

2.9. Energijazapogonenergetskihpostrojenja



2.10 TotalPrimaryEnergySupplyStructure






2.13 FinalEnergyDemandinTransportSector


2.14 FinalEnergyDemandinOtherSectors

35


2.1. Uvod 2.1 Introduction

Slika2.1.1.Osnovnipokazateljirazvoja

Izvor:EIHP

Značenjekraticanaslici2.1.1.jesljedeće:

GDP-brutodomaćiproizvodTPES-ukupnapotrošnjaenergijeGEC-ukupnapotrošnjaelektričneenergijeNEC - neto potrošnja električne energije (bezgubitaka)TPES/GDP - energetska intenzivnost ukupnoutrošene energije, veličina koja pokazuje ukupnoutrošenu energiju za ostvarenje jedinice brutodomaćegproizvodaGEC/GDP-energetskaintenzivnostukupnepotrošnjeelektričneenergije,veličinakojapokazujeprosječnubruto potrošnju električne energije za ostvarenjejedinicebrutodomaćegproizvodaNEC/GDP-energetska intenzivnostnetopotrošnjeelektričneenergije,veličinakojapokazujeprosječnupotrošnju električne energije bez gubitaka zaostvarenjejedinicebrutodomaćegproizvoda

Brutodomaćiproizvodu2008.godinipovećanjeza2,4postouodnosunaprethodnugodinu.Ukupnapotrošnja energije smanjena je za 0,9 posto, dokje u potrošnji električne energije ostvaren porast.Ukupna potrošnja električne energije povećana je

Figure2.1.1.Mainindicatorsofdevelopment

Source:EIHP

AcronymsusedinFigure2.1.1:

GDP-GrossDomesticProduct;TPES-TotalPrimaryEnergySupply;GEC-GrossElectricityConsumption;NEC - Net Electricity Consumption (lossesexcluded);TPES/GDP - Total Primary Energy Supply/GrossDomestic Product – the ratio showing the energyintensity of the total primary energy supply, i.e.the total primary energy supply per unit of grossdomesticproduct;GEC/GDP - Gross Electricity Consumption/GrossDomestic Product – the ratio showing the energyintensity of gross electricity consumption, i.e. theaverage electricity consumption per unit of grossdomesticproduct;NEC/GDP - Net Electricity Consumption/GrossDomestic Product - the ratio showing the energyintensity of net electricity consumption, i.e. theaverage loss-free electricity consumption per unitofgrossdomesticproduct.

In 2008gross domestic product increased by 2.4percent fromthepreviousyear.The totalprimary

0,80

0,85

0,90

0,95

1,00

1,05

1,10

1,15

1,20

1,25

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

GDP TPES GEC NEC TPES/GDP GEC/GDP NEC/GDP

36


za 1,6 posto, odnosno neto potrošnja električneenergijebilajevećaza3,7posto.Unetopotrošnjuelektričneenergijenisuuključenigubiciprijenosairazdiobe koji su u 2008. godini bilimanji za 15,8posto u odnosu na ostvarene gubitke u 2007.godini.Tijekomrazdobljaod2003.do2008.godinebrutodomaćiproizvodpovećavaosesprosječnomgodišnjomstopomod4,2posto,aukupnapotrošnjaenergije s prosječnom godišnjom stopom od 0,9posto. Prosječna godišnja stopa porasta ukupnepotrošnjeelektričneenergije iznosila je2,7posto,dok je neto potrošnja električne energije raslaznatnobržesprosječnomgodišnjomstopomod4,2posto.Gubiciprijenosairazdiobeelektričneenergijeintenzivnosusesmanjivaliitoprosječno7,7postogodišnje.

Trendoviporastabrutodomaćegproizvoda,ukupnepotrošnje energije i potrošnje električne energijerezultiralisusmanjenjemenergetskih intenzivnostiukupne potrošnje energije i ukupne potrošnjeelektrične energije te porastom energetskeintenzivnosti neto potrošnje električne energije.Energetskaintenzivnostukupnepotrošnjeenergijesmanjenajeu2008.godiniza3,2posto,aenergetskaintenzivnost ukupne potrošnje električne energijeza0,7posto.Istodobnojeenergetskaintenzivnostneto potrošnje električne energije povećana za1,3 posto. Tijekom razdoblja od 2003. do 2008.godine ostvaren je trend smanjenja energetskeintenzivnosti ukupne potrošnje energije i ukupnepotrošnjeelektričneenergijesprosječnimgodišnjimstopama od 3,2 odnosno 1,5 posto. Energetskaintenzivnost neto potrošnje električne energije uzmanjejevarijacijeostalanaraziniiz2003.godine(slika2.1.1.).

Naslici2.1.2.prikazanjerazvojukupnepotrošnjeenergijeu razdobljuod1988.do2008.godine.Uodnosu na prethodnu godinu ukupna potrošnjaenergijeu2008.godinismanjenajeza0,9posto.Do smanjenja ukupne potrošnje energije došlo jezbogsmanjeneaktivnostiuproizvodnjiprimarne itransformirane energije, odnosno zbog smanjenjagubitaka energetskih transformacija, smanjenjapogonskepotrošnjeenergije i smanjenjagubitakau transportu i distribuciji energije. Istodobno jefinalnapotrošnjaenergijepovećana.Urazdobljuod2003.do2008.godineostvarenjeporastpotrošnjeukupne energije s prosječnom godišnjom stopomod0,9posto.Od1992.godine,kadajeuHrvatskoj

energy supply decreased by 0.9 percent, whileelectricity consumption was increased. Grosselectricity consumption was increased by 1.6percent and net electricity consumption increasedby3.7percent.Netelectricityconsumptiondoesnotinclude transmission and distribution losseswhichin 2008 were 15.8 percent lower than in 2007.Over the period between 2003 and 2008 grossdomestic product increased at an average annualrateof4.2percent,andtotalprimaryenergysupplygrew at an average rate of 0.9 percent annually.Theprimaryenergysupplyincreasedatanaverageannualrateof2.7percent,whilethenetelectricityconsumptiongrewmuchfaster,atanaveragerateof4.2percentannually.Theelectricitytransmissionand distribution losseswere significantly reduced,byanaverageannualrateof7.7percent.

Thegrowinggrossdomesticproduct,totalprimaryenergysupply,andelectricityconsumptionresultedinlowerenergyintensityofthetotalprimaryenergysupply and gross electricity consumption and inincreasing energy intensity of the net electricityconsumption.In2008energyintensityofthetotalenergy consumption was lowered by 3.2 percentfrom the previous year, and energy intensity ofgross electricity consumption fell by 0.7 percent.In the same period, energy intensity of the netelectricity consumption increased by 1.3 percent.In the period between 2003 and 2008, energyintensityofthetotalenergyconsumptionandgrosselectricity consumption had a declining trend ataverageannualratesof3.2percentand1.5percentrespectively.Energy intensityof thenetelectricityconsumption, with minor variations, remained atthe2003level(Figure2.1.1.).

Figure2.1.2.showsthedevelopments in thetotalprimaryenergysupplyintheperiodbetween1988and2008.Comparedtothepreviousyear,thetotalprimary energy supply in 2008 decreased by 0.9percent.Theloweringoftheprimaryenergysupplyoccurred due to slowdownof the activities in theproduction of primary and transformed energy aswell as to reducing energy transformation losses,lowering energy own use and reducing losses inenergytransportanddistribution.Inthesameperiodthe final energy consumptionwas increased. Theperiodfrom2003to2008sawanincreaseintotalprimary energy supply at an average annual rateof0.9percent.Since1992,theyearwhenCroatia

37


Figure2.1.2Totalprimaryenergysupply

Source:EIHP

Slika2.1.2.Ukupnapotrošnjaenergije

Izvor:EIHP

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

PJ

2008.

0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

16 000

18 000

20 000

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

GW

h

Bruto potrošnja - Gross consumption Neto potrošnja (bez gubitaka) - Net consumption

Gubici prijenosa i distribucije - Transmission and Distribution Losses

2008.

Figure2.1.3Electricityconsumption

Source:EIHP

Slika2.1.3.Potrošnjaelektričneenergije

Izvor:EIHP

ostvarenaminimalnaukupnapotrošnjaenergije,do2008.godine jeukupnapotrošnjaenergije raslasprosječnomgodišnjomstopomod2posto.

hadtheeverlowestlevelofitstotalprimaryenergysupply,until2008,totalprimaryenergysupplygrewatanaverageannualrateof2percent.

38


Naslici2.1.3.prikazanjerazvojbrutoinetopotrošnjeelektričneenergijeu razdobljuod1988.do2008.godine.Potrošnjaelektričneenergijeraslajebržeuodnosunaukupnupotrošnjuenergije.Urazdobljuod2003.do2008.godineprosječnagodišnjastopaporastabrutopotrošnjeelektričneenergijeiznosilaje 2,7 posto, odnosno neto potrošnje 4,2 posto.U razdobljuod1992.godine, kada jeuHrvatskojostvarena najmanja potrošnja, bruto potrošnjaelektrične energije ostvarila je prosječnu godišnjustopuporastaod3,1posto,odnosnonetopotrošnjaelektrične energije rasla je tek neznatno brže sprosječnom godišnjom stopom od 3,3 posto. Uistomrazdobljugubicielektričneenergijepovećavalisuseznatnosporijetakodajeprosječnagodišnjastopaiznosila0,9posto.U2008.godiniuHrvatskojje ostvarenanajvećapotrošnja električne energijedosadatakodajebrutopotrošnjaiznosila18902,5GWh,anetopotrošnja17196,2GWh.

Na slici 2.1.4. prikazan je ostvareni bruto domaćiproizvod u 2008. godini u Hrvatskoj, europskimzemljama,SAD-u iJapanu.Brutodomaćiproizvodjeodređenprimjenomparitetakupovnemoćitejeu2008.godiniuHrvatskojiznosiopribližno17265USD 2005 po stanovniku. U odnosu na prosječnibruto domaći proizvod u Europskoj uniji (EU 27),bruto domaći proizvod po stanovniku u Hrvatskoj

Figure2.1.3.presentsthedevelopmentsingrossandnet electricity consumption in theperiodbetween1988and2008.Theelectricity consumptiongrewfasterthanthetotalprimaryenergysupply.Intheperiod2003to2008theaverageannualincreasingrateofgrosselectricityconsumptionwas2.7percent,andofnetelectricityconsumption4.2percent. Intheperiodfrom1992,whentheconsumptionlevelwas at its lowest in Croatia, the gross electricityconsumptiongrewatanaveragerateof3.1percentannually,andthenetelectricityconsumptiongrewonlyslightlyfaster,atanaverageannualrateof3.3percent. In the same period the electricity lossesgrewmuchslower,atanaverageannualrateof0.9percent.In2008Croatiahadthehighestelectricityconsumptionever,withgrosselectricityconsumptionof18902.5GWhandnetelectricityconsumptionof17196.2GWh.

Figure 2.1.4. presents the 2008 gross domesticproductinCroatia,intheEuropeancountries,USAand Japan.Gross domestic product is determinedby applying purchase power parity value, and in2008 in Croatia it was approximately 17265 USD2005perinhabitant.InrelationtotheaveragegrossdomesticproductintheEuropeanUnion(EU27),theCroatiangrossdomesticproductperinhabitantwas39.6 percent lower. Fourteen European countries

0

5 000

10 000

15 000

20 000

25 000

30 000

35 000

40 000

45 000

50 000

55 000

60 000

65 000

70 000

75 000

LU NO US IE CH NL IS AT GB DK BE SE DE FI JP FR ES ITEU

27 GR SI CZ PT EE SK HU LT LVPLHR RU TR RO BG BY RS MK UA BAAL MD

USD

200

5/st

anov

niku

US

$ 20

05/in

habi

tant

Figure2.1.4Grossdomesticproductpercapita–PPP

Source:EIHP

Slika2.1.4.Brutodomaćiproizvodpostanovniku-PKM

Izvor:EIHP

39


kgoe

/103 U

S$ 2

005

kge

n/10

3 USD

200

5

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

IE GRDK ITGB ESCH TRPT ATDELU JP NLEU

27 LV FR HUHR SI LTAL BE PL US MK NO EERO SESK CZ FI BGRSBA BY MDRU ISUA

kWh/

103 U

SD 2

005

kWh/

103 U

S$ 2

005

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1 000

AL LV SI LT IE RO MK GB NL DK IT EE TR LU GR DE CH ES BA AT SKEU

27 PT HU RS HR BG PL FR BE JP BY CZ US RU MD UA SE FI NO IS

Slika 2.1.5. Energetska intenzivnost ukupne potrošnjeenergije-PKM

Izvor:EIHP

Slika2.1.6.Intenzivnostbrutopotrošnjeelektričneenergije- PKM

Izvor:EIHP

Figure2.1.5.Totalprimaryenergysupplyintensity-PPP

Source:EIHP

Figure2.1.6.Grosselectricityconsumptionintensity–PPP

Source:EIHP

bio jemanji za39,6posto.Učetrnaesteuropskihzemalja ostvaren jemanji bruto domaći proizvod,dokjeusvimostalimzemljamaprikazanimnaslicionbioveći.

had a lower gross domestic product, while in allothercountriesmentionedintheFigurebelowgrossdomesticproductwashigher.

40


Figures 2.1.5. and2.1.6. present energy intensityof primary energy supply and of gross electricityconsumption.Thesevaluesaredeterminedbyuseof gross domestic product defined by purchasepowerparitiesandexpressedinUSD2005.Intheyear2008inCroatia,forrealizationofonethousandUSD2005determinedbypurchasepowerparities132kilogramsofoilequivalentoftotalenergywasused, which is 3.2 percent more than EuropeanUnionaverage(EU27).Fifteenobservedcountrieshad more favorable values of energy intensity oftotalprimaryenergy supply,whileother countriesshown in the Figures above had less favorableenergyintensity.Thegrosselectricityconsumptionper one thousand USD 2005 of gross domesticproductdeterminedbypurchasepowerparities inCroatiain2008was253kWh,whichis5.7percentabovetheEuropeanaverage(EU27).Inrelationtoindividual European countries, energy intensity ofgrosselectricityconsumptionislessfavorablethanenergyintensityoftotalprimaryenergysupply:intwenty-fourcountriesshownintheFigureabovetheelectricityconsumptionperunitofgrossdomesticproductwaslower.


Theprimaryenergyproductionintheperiodbetween2003and2008ispresentedinTable2.2.1.Figure2.2.1 presents the developments in the primaryenergy production starting from 1988 as well asthe projections of the future production trendsuntil2030.Inthefuture,agradualreducingofthefossil fuels production and an increase in energygeneration from renewable sources are expected.The renewable energy sources should play anincreasingly important role in the future energysupply. In 2008, the total primary energy supplyincreasedby0.9per cent.Theenergyproductionfromrenewablesourcesincreasedby22.5percent,productionofenergy fromhydropowerutilizationgrewby18.9percentandfuelwoodenergyby9.7percent. Energy from renewable energy sourcesincludes wind energy, solar energy, geothermalenergy, biodiesel, and landfill gas, while energyproducedfromfuelwoodincludesenergyfromwoodwaste in industry, wooden pallets and briquettesas well as energy from charcoal. The crude oilproductionin2008decreasedby5percent,andtheproductionofnaturalgasby6.1percent.

Naslikama2.1.5. i2.1.6.prikazanesuenergetskeintenzivnosti ukupne potrošnje energije i brutopotrošnje električne energije. Određene sukorištenjem bruto domaćeg proizvoda određenogprimjenomparitetakupovnemoćiiizraženoguUSD2005.U2008.godiniuHrvatskoj jezaostvarenjetisuću USD 2005 određenih primjenom paritetakupovnemoćiutrošeno132kgekvivalentnenafteukupneenergije,štojeza3,2postovišeuodnosuna prosjek u Europskoj uniji (EU 27). Povoljnijevrijednosti energetske intenzivnosti ukupnoutrošene energije ostvarene su 15 promatranihzemalja,dokostalezemljeprikazanenasliciimajulošiju energetsku intenzivnost. Ukupna potrošnjaelektrične energije za tisuću USD 2005 brutodomaćegproizvoda,određenogprimjenomparitetakupovnemoći,uHrvatskojjeu2008.godiniiznosila253 kWh, što je za 5,7 posto više u odnosu naeuropski prosjek (EU 27). U odnosu na pojedineeuropske zemlje energetska intenzivnost ukupnepotrošnje električne energije nepovoljnija je uodnosunaenergetskuintenzivnostukupnoutrošeneenergije, pa je tako u dvadeset i četiri zemlje nasliciostvarenamanjapotrošnjaelektričneenergijezajedinicubrutodomaćegproizvoda.

2.2 Proizvodnjaprimarneenergije

Proizvodnja primarne energije tijekom razdobljaod 2003. do 2008. godine prikazana je u tablici2.2.1.Naslici2.2.1.prikazanjerazvojproizvodnjeprimarneenergijeod1988.godinekaoipredviđanjeproizvodnje do 2030. godine. U budućnosti seočekujepostepenosmanjivanjeproizvodnjefosilnihgoriva i porast proizvodnje obnovljivih izvora, kojibi u daljoj budućnosti trebali imati sve značajnijuulogu.Proizvodnjaprimarneenergijeu2008.godinipovećanajeza0,9posto.Povećanajeproizvodnjaenergijeizobnovljivihizvoraza22,5posto,energijaiskorištenihvodnih snagaza18,9posto i energijaogrjevnogdrvaza9,7posto.Uenergijiobnovljivihizvorasadržanajeenergijevjetra,energijaSunca,geotermalnaenergija,biodizeltedeponijskiibioplin,dok je energiji ogrjevnog drva dodana energijadrvnihotpadakauindustriji,drvnihpeletaibriketate drvenog ugljena. Proizvodnja sirove nafte je u2008. godini smanjena za 5 posto, a proizvodnjaprirodnogplinaza6,1posto.

41


Tablica2.2.1.Proizvodnjaprimarneenergije Table2.2.1Primaryenergyproduction

Izvor:EIHP Source:EIHP

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %

Ogrjevno drvo Fuel wood

Sirova nafta Crude oil

Prirodni plin Natural gas

Vodne snage Hydro power

Obnovljivi izvori Renewables

UKUPNOTOTAL

15,11

37,27

100,12

42,21

0,84

195,57

15,96

44,61

76,83

46,48

183,87

15,86

42,44

77,08

69,00

0,02

204,40

14,77

40,11

79,76

62,40

0,20

197,23

17,18

38,90

94,27

58,18

0,24

208,76

9,7

-5,0

-6,1

18,9

22,5

0,9

0,8

-4,5

4,1

1,6

1,4

16,58

35,42

94,05

50,19

1,03

197,28

Figure2.2.1Primaryenergyproduction

Source:EIHP

Slika2.2.1.Proizvodnjaprimarneenergije

Izvor:EIHP

PJ

Ugljen - Coal Drvo i biomasa - Biomass Sirova nafta - Crude oil Prirodni plin - Natural gas Vodne snage - Hydro power Obnovljivi izvori - Renewables

0

50

100

150

200

250

300

1988. 1990. 2000. 2010. 2020. 2030.

42


2003. godinaYear:2003 Ogrjevno drvo - Fuel Wood

8,7%

Prirodni plin - Natural Gas41,8%

Sirova nafta - Crude Oil24,3%

Vodne snage - Hydro Power 25,3%

Overthesixyearperiodbetween2003and2008theprimaryenergyproduction inCroatia increasedatanaverageannualrateof1.4percent.Anincreasingtrendwaspresentinnaturalgasproductionandfuelwoodproductionaswellasinhydropowerutilization.Thecrudeoilproductiondeclinedatanaveragerateof4.5percentannually.Thenaturalgasproductionincreasedatanaverageannualrateof4.1percent,and the production of fuel wood at average 0.8percent annually. The hydrology conditions in theobservedperiodweresuchtoenableahigherhydropower utilization which increased at an averageannualrateof1.6percent.

Thesharesofspecificformsofenergyinthetotalprimary energy supply for the two characteristicyearsoftheobservedperiodandfortheyear2030arepresentedinFigure2.2.2..Intheperiodbetween2003and2008theshareofnaturalgasincreasedfrom41.8to47.7percent.Theshareofrenewableenergy sources was constantly increasing (windenergy,biodiesel,solarenergy,geothermalenergy,landfillgasandbiogas)sothatin2008theirsharewas 0.52 percent. Due to hydrology conditions,the share of hydro power only slightly increased,from25.3to25.4percent,whilethesharesofotherprimaryenergyformsdecreased.Thereductionoftheshareoffuelwoodwasminimal,from8.7to8.4percent,whilethereductionoftheshareofcrudeoil was significant, because it declined from 24.3down to18percent. In theperioduntil 2030 theshareoffossilfuelswillgraduallydecreasesothatnatural gas and crude oil combined will accountfor 25percent of primaryenergyproduction.Theremaining three quarters of the primary energyproductionwillconsistofrenewableenergysources,wherethehydropowerwillmakeabout32percent,fuelwoodandbiomasswillmake19.6percentandother renewable energy sources will make 23.6percent.

Tijekomšestogodišnjegrazdobljaod2003.do2008.godine proizvodnja primarne energije u Hrvatskojpovećavalasesprosječnomgodišnjomstopomod1,4 posto. Ostvaren je trend porasta proizvodnjeprirodnogplinaiogrjevnogdrvatekorištenjavodnihsnaga. Proizvodnja prirodnog plina povećavala ses prosječnom godišnjom stopom od 4,1 posto, aogrjevnog drva s 0,8 posto. U proizvodnji sirovenafte zabilježen je trend smanjivanja proizvodnjes prosječnom godišnjom stopom od 4,5 posto.Hidrološke prilike u promatranom razdoblju bilesu takve da je u njihovom korištenju ostvarenopovećanjesprosječnomgodišnjomstopomod1,6posto.

Udjelipojedinihoblikaenergijeuukupnojproizvodnjiprimarne energije za dvije karakteristične godineproteklograzdoblja iza2030.godinuprikazanisunaslici2.2.2.Urazdobljuod2003.do2008.godinepovećanjeudioprirodnogplinaitos41,8na47,7posto.U stalnomporastubio je i udioobnovljivihizvora energije (energija vjetra, biodizel, energijaSunca,geotermalnaenergija,deponijski ibioplin)takodasuoniu2008.godinisudjelovalis0,52posto.Hidrološke prilike bila su takve da se udio vodnihsnaganeznatnopovećaos25,3na25,4posto,doksuseudjeliostalihprimarnihenergenatasmanjili.Smanjenjeudjelaogrjevnogdrvabilojeminimalnoi to s 8,7 na 8,4 posto, dok je smanjenje odjelasirovenaftebiloznačajnoitos24,3na18posto.U razdoblju do 2030. godine udio fosilnih gorivapostupnoćesesmanjivatitakodaćeprirodniplinisirovanaftazajednosudjelovatispribližno25posto.Preostaletričetvrtineproizvodnjeprimarneenergiječinitćeobnovljivi izvorienergije,pričemućeudiovodnihsnagaiznositioko32posto,udioogrjevnogdrvaibiomase19,6posto,audioostalihobnovljivihizvora23,6posto.

43


2008. godinaYear:2008


Figure2.2.2Sharesinprimaryenergyproduction

Source:EIHP

Slika2.2.2.Udjeliuproizvodnjiprimarneenergije

Izvor:EIHP

25,4%

Obnovljivi izvori - Renewables

0,52%


Ogrjevno drvo - Fuel Wood8,4%


Vodne snage - Hydro Power




Vodne snage - Hydro Power 31,9%

Obnovljivi izvori - Renewables 23,6%

Na četiri sljedeće slike prikazana je ukupnaproizvodnja primarne energije i proizvodnjapojedinih primarnih oblika energije po stanovnikuu Hrvatskoj te u četrdeset europskih zemaljauključujući Europsku uniju (EU 27), SAD i Japan.Uzukupnuproizvodnjuprimarneenergijeprikazanaje specifična proizvodnja prirodnog plina, sirovenafte i električne energije u hidroelektranama. Uukupnoj proizvodnji primarne energije, u koju jeuključena i nuklearnaenergija, povoljnija situacijauodnosunaspecifičnuproizvodnjuuHrvatskojjeudvadesetisedamzemalja,uglavnomzbogkorištenjanuklearne energije. U proizvodnji prirodnog plinaveća specifična proizvodnja ostvarena je u šestzemalja,uproizvodnjisirovenafteusedamzemalja,uključujućiiprosjekzaEuropskuuniju(EU27),teuproizvodnjielektričneenergijeuhidroelektranamaudesetzemalja.

FourFiguresbelowpresentthetotalprimaryenergyproductionandtheproductionofindividualprimaryenergyformsperinhabitantinCroatiaandinfortyEuropeancountries,includingtheEuropeanUnion(EU27),USAandJapan.Inadditiontoprimaryenergyproduction,thespecificproductionsofnaturalgas,crudeoilandhydroelectricityarealsopresented.In primary energy productionwhere energy fromnuclear power plant is included, twenty-sevencountrieshadmorefavorablesituationthanCroatia,mainlybecauseofuseofnuclearenergyinsomeofthesecountries. Innaturalgasproduction,higherspecific production was realized in six countries;sevencountrieshadhigherproductionofcrudeoil,includingtheEuropeanUnionaverage(EU27);also,tencountrieshadhigherhydroelectricityproductionthanCroatia.

44


kgen

/sta

novn

iku

kgo

e/in

habi

tant

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

4 000

NO RU NL DK US GB HR RO UAEU

27 HU AT DE IT PL IE BG JP RS BY FR CZ TR AL GR ES SI BA EE LV LT MK MD BE FI IS LU PT SE CH

16 5

78

Slika2.2.4.Proizvodnjaprirodnogplinapostanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.2.4Naturalgasproductionpercapita

Source:EIHP

Slika2.2.3.Proizvodnjaprimarneenergijepostanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.2.3Primaryenergyproductionpercapita

Source:EIHP

kgen

/sta

novn

iku

kgo

e/in

habi

tant

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7 000

8 000

9 000

10 000

11 000

12 000

13 000

NO IS RU US DK SE FINLCZ GBEE CH FR PLSI

EU27 UAAT RSDE RO BG BE SK BA LT GR HR LV MK ES ALITPT TR BY IE LU MDHU JP

49 5

34

16 6

52

45


kg/s

tano

vnik

u

k

g/in

habi

tant

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

NO RU DK GB US RO EU27 HR BY AL AT IT HURSNL UA LT DE CZ TR PL FR GR SK BG ES JP MD BE FI IS IE LU PT SE CH BA EE LV MK SI

23 4

94

Slika2.2.5.Proizvodnjasirovenaftepostanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.2.5Crudeoilproductionpercapita

Source:EIHP

Figure2.2.6Hydroelectricityproductionpercapita Source:EIHP

Slika2.2.6.Proizvodnjaelektričneenergijeuhidroelektranamapostanovniku

Izvor:EIHP

kWh/

stan

ovni

ku

k

Wh/

inha

bita

nt

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7 000

8 000

NO IS SE ATCH FI LU SI ALBARS RU LV PT USHR FR ROSK MKJP ITEU

27 ES TR GRBG DE CZ UAIE BE GB LT PL MDHU EE NL DK BY

28 6

73

27 0

77

46



Utablici2.3.1.prikazanisupodaciouvozuenergijeu razdoblju od 2003. do 2008. godine, dok je naslici 2.3.1. prikazan razvoj uvoza pojedinih oblikaenergije u proteklom razdoblju od 1988. do2008. godine. Ukupni uvoz energije u Hrvatsku u2008. godini smanjen je za 1,5 posto u odnosuna prethodnu godinu. To smanjenje rezultat jesmanjenog uvoza sirove nafte za 23 posto, dokjeuvoz svihostalihoblikaenergijepovećan.Uvozderivatanaftepovećanjeza55,3posto,prirodnogplinaza16,3posto,ugljena i koksaza10posto ielektričneenergijeza4,5posto.Ostvarena jevrlovisokastopa rastauvozabiomase,ali se tu radiomalojkoličinienergije.Tijekomrazdobljaod2003.do 2008. godine ostvaren je trend porasta uvozaenergijeuHrvatskusprosječnomgodišnjomstopomod2,6posto.Trendporastauvozaostvarenjezasveoblikeenergije,asamojeuvozsirovenafteopadaosprosječnomgodišnjomstopomod4,2posto.Uuvozuderivatanafteostvarenajeprosječnagodišnjastoparastaod20,5posto,električneenergijepovećavaosesprosječnomgodišnjomstopomod12,8posto,augljenaikoksa7,3posto.Najsporijitrenduvozaostvaren je kodprirodnogplina i to sprosječnomgodišnjomstopomod1,5posto.


Table2.3.1.givesthedataonenergyimportintheperiodbetween2003and2008,whileFigure2.3.1.presentsthedevelopmentsinspecificenergyformsin the period from 1988 to 2008. Total import ofenergyinCroatiain2008decreasedby1.5percentin relation to the previous year. This reduction isthe resultof lower importofcrudeoil,whichwasreduced by 23 percent, while the import of allremainingenergyformswasincreased.Theimportof petroleum products was increased by 55.3percent,theimportofnaturalgasby16.3percent,theimportofcoalandcokeby10percentandtheimport of electricity by 4.5 percent. The importofbiomasswas increasedataveryhighrate,butimported quantities are still very low. During theperiodfrom2003to2008the importofenergy inCroatiahadagrowingtrend,withanaverageannualrateof2.6percent.Theimportofallenergyformshadagrowingtrend.Theonlyexceptioniscrudeoilwhoseimportdecreasedatanaverageannualrateof 4.2 percent. The import of petroleumproductsgrewatanaverageannualrateof20.5percent,theimportofelectricitygrewatanaverageannualrateof12.8percent,andimportofcoalandcokeatanaverage7.3percentannually.Theslowesttrendwasrecordedinthenaturalgasimport,whichincreasedatanaverageannualrateof1.5percent.

47


Tablica2.3.1.UvozenergijeuHrvatsku Table2.3.1ImportofenergyinCroatia

Ugljen i koks Coal and coke

Sirova nafta Crude oil

Derivati nafte Petroleum products

Prirodni plinNatural gas

Električna energija Electricity

Drvo i biomasaBiomass

UKUPNOTOTAL

35,69

191,31

50,86

35,87

28,12

0,03

341,89

39,26

147,27

79,01

41,71

29,39

0,11

336,74

27,54

182,41

31,08

38,72

16,12

0,00

295,88

33,73

189,49

40,01

35,82

19,07

0,00

318,12

31,51

182,57

43,34

38,56

31,49

0,03

327,47

35,56

167,96

53,10

38,30

29,93

0,03

324,89

10,0

-23,0

55,3

16,3

4,5

243,1

-1,5

7,3

-4,2

20,5

1,5

12,8

2,6

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


PJ

Ugljen i koks - Coal and Coke Sirova nafta - Crude oil Derivati nafte - Petroleum products

Ogrjevno drvo Prirodni plin - Natural gas Električna energija - Electricity

0

50

100

150

200

250

300

350

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Slika2.3.1.UvozenergijeuHrvatsku

Izvor:EIHP

Figure2.3.1ImportofenergyinCroatia

Source:EIHP

48


Udjelipojedinihoblikaenergijeuukupnojuvoznojenergiji, u 2003. i 2008. godini, prikazani su naslici 2.3.2. U razdoblju od 2003. do 2008. godineostvarene su značajne strukturne promjene te jetako udio uvozne sirove nafte smanjen s 61,7 na43,7posto,dokjeudiouvoznihderivatapovećans10,5na23,5posto.Takođerjepovećanudiougljenaikoksas9,3na11,7postoiudioelektričneenergijes5,4na8,7posto.Udioprirodnogplinajesmanjens13,1na12,4posto.

The shares of individual energy forms in totalimported energy in the years 2003 and 2008 areshowninFigure2.3.2.Intheperiodbetween2003and 2008 significant changes in import structureoccurred: the share of crude oil in imports wasreduced from 61.7 to 43.7 percent; the share ofpetroleum products was increased from 10.5 to23.5percent.Also,theshareofcoalandcokewasincreased from9.3 to11.7percentaswellas theshareofelectricitywhichgrewfrom5.4percentto8.7percent.Theshareofnaturalgaswasreducedfrom13.1percentto12.4percent.

Slika2.3.2Udjeliuuvoznojenergiji

Izvor:EIHP

Derivati nafte - Petroleum Products

10,5%


Električna energija - Electricity 5,4%

Ugljen i koks - Coal and Coke9,3%


Derivati nafte - Petroleum Products 23,5%


Električna energija - Electricity8,7%

Ugljen i koks - Coal and Coke11,7%





Figure2.3.2Sharesinimportedenergy

Source:EIHP

49


StrukturaoblikaenergijekojisuseizvoziliizHrvatskeu razdoblju od 2003. do 2008. godine prikazanajeutablici2.3.2.tenaslici2.3.3.zarazdobljeod1988.do2008.godine.U2008.godiniukupniizvozenergije izHrvatskesmanjenjeza10,5posto.Pritomejesmanjenizvozvećineoblikaenergijeosimelektrične čiji izvoz je povećan za 9,4 posto tebiomaseu čijem izvozu je ostvarena visoka stopaporasta. Izvoz derivata nafte smanjen je za 14,5posto,ugljenaikoksaza16,3postoiprirodnogplinaza7,4posto.Tijekomrazdobljaod2003.do2008.godine ostvaren je trend porasta izvoza energijes prosječnom godišnjom stopom od 3,8 posto. Uizvozuelektričneenergijeiprirodnogplinaostvarenje trend porasta s prosječnim godišnjim stopamaod22posto, odnosno15,3posto. Izvozugljena ikoksa je opadao s prosječnomgodišnjom stopomod11,2posto,dokjeizvozderivatanaftestagniraouzvarijacijeupojedinimgodinama.

ThestructureofenergyformsexportedfromCroatiaintheperiodfrom2003to2008ispresentedinTable2.3.2.whileFigure2.3.3.shows thisstructure fortheperiodfrom1988to2008.In2008totalexportofenergyfromCroatiadecreasedby10.5percent,withlowerexportofmostofenergyformsexceptforelectricityandbiomass.Theexportofelectricityincreasedby9.4andtheexportofbiomassgrewataveryhighrate.Theexportofpetroleumproductsdecreasedby14.5percent;theexportofcoalandcokedecreasedby16.3percentandtheexportofnaturalgasdecreasedby7.4percent.Intheperiodbetween2003and2008theexportofenergyhada growing trend, with an average annual rate of3.8percent.Thegrowingtrendwasrealizedintheexportofelectricityandnaturalgas,withaverageannual rates of 22 percent and 15.3 percentrespectively.Theexportofcoalandcokedeclinedatanaverageannualrateof11.2percent,whiletheexportofpetroleumproductswasunchanged,butwithcertainvariationsinsomeyearsoftheperiod.

Table2.3.2ExportofenergyfromCroatia

Ugljen i koksCoal and coke

Drvo i biomasa Biomass

Derivati naftePetroleum products



UKUPNOTOTAL

1,29

1,86

85,42

25,56

5,22

119,35

1,08

3,38

73,02

23,66

5,71

106,85

1,95

73,06

11,63

2,11

88,75

1,28

86,71

11,82

5,88

105,69

1,08

79,00

15,18

13,08

108,34

1,14

1,92

77,95

30,45

9,69

121,15

-16,3

81,8

-14,5

-7,4

9,4

-10,5

-11,2

-0,01

15,3

22,0

3,8

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


Tablica2.3.2.IzvozenergijeizHrvatske

50


Slika2.3.3.IzvozenergijeizHrvatske

Izvor:EIHP

Na slici 2.3.4 prikazani su udjeli pojedinih oblikaenergije u ukupnom izvozu energije iz Hrvatskeu 2003. i 2008. godini. U promatranom razdobljuostvarenesuznačajnepromjeneustrukturi izvozapojedinihoblikaenergije.Takojeudioderivatanaftesmanjens82,3na68,3posto,dokjeudioprirodnogplinapovećans13,1na22,1posto.Povećanjeudioelektričneenergijeitos2,4na5,3postoteizvozbiomase s udjelom od 3,2 posto u 2008. godinizauzimasveznačajnijemjesto.Udiougljenaikoksau strukturi izvoza energije smanjen je s 2,2 na 1posto.

Figure2.3.3ExportofenergyfromCroatia

Source:EIHP

Figure2.3.4presentsthesharesofindividualenergyforms in the total energy export from Croatia in2003 and in 2008. In the observed period thereweresignificantchangesinthestructureofexportin terms of various energy forms: the share ofpetroleumproducts decreased from82.3 down to68.3percent,whiletheshareofnaturalgasincreasedfrom13.1to22.1percent.Theshareofelectricityintheexportincreasedfrom2.4to5.3percent.Also,theexportofbiomass,withashareof3.2percentin2008,hadanincreasingimportanceintheenergyexportstructure.Theshareofcoalandcokeintheenergyexportdecreasedfrom2.2to1percent.

Ugljen i koks - Coal and coke Biomasa - Biomass Sirova nafta - Crude oil

Derivati nafte - Petroleum products Prirodni plin - Natural gas Električna energija - Electricity

PJ

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

2003. godinaYear:2003 Električna energija - Electricity

2,4%

Derivati nafte - Petroleum Products 82,3%


Ugljen i koks - Coal and Coke 2,2%

51



Prirodni plin - Natural Gas

Električna energija - Electricity

5,3%

22,1%

Derivati nafte - Petroleum Products68,3%



Figure2.3.4Sharesinexportedenergy

Source:EIHP


The shares of energy forms in the total primaryenergy supply in the period between 2003 and2008 are given in Table 2.4.1. Figure 2.4.1.presents the developments in the total primaryenergysupplyinthetwentyyearperiod,aswellastheprojecteddevelopments in the futureprimaryenergy supply. In 2008 the total primary energysupplyinCroatiadecreasedby0.9percentfromthepreviousyear.Thisdecreaseistheresultof lowerconsumptionof liquid fuelsandnaturalgaswhiletheconsumptionofotherenergyformsincreased.Thetotalconsumptionofliquidfuelsdroppedby5percent,and theconsumptionofnaturalgaswas3.5percent lower.Duetofavorablehydrologythehighest growth was realized in the hydro powerutilization, which grew by 18.9 percent from theprevious year. Also, the consumption of energyfrom renewable sourceshada veryhighgrowingrateof18.7percent.Theconsumptionofimportedelectricitygrewby3.4percent,theconsumptionofcoalandcokeby2.7percentandtheconsumptionoffuelwoodandbiomassby0.5percentinrelationtothepreviousyear.

Intheperiodfrom2003to2008thetotalprimaryenergysupplyhadagrowingtrendatanaverageannualrateof0.9percent.Inthesameperiodthe

Slika2.3.4.Udjeliuizvezenojenergiji

Izvor:EIHP


Strukturaoblikaenergijeuukupnojpotrošnjitijekomproteklog razdoblja od 2003. do 2008. godineprikazanajeutablici2.4.1.Naslici2.4.1.prikazanjerazvojukupnepotrošnjeenergijetijekomproteklograzdobljaoddvadesetgodina,kaoiočekivanirazvojpotrošnjeubudućnosti.UkupnapotrošnjaenergijeuHrvatskoju2008.godinismanjena jeuodnosunaostvarenuukupnupotrošnjuuprethodnojgodiniza 0,9 posto. To smanjenje rezultat je smanjenepotrošnje tekućih goriva i prirodnog plina dokje potrošnja ostalih oblika energije povećana.Ukupna potrošnja tekućih goriva bila jemanja za5 posto, a prirodnog plina za 3,5 posto. Najvećiporastostvaren jeukorištenjuvodnihsnagagdjejezbogpovoljnijihhidrološkihprilikauodnosunaprethodnu godinu povećanje iznosilo 18,9 posto.U potrošnji obnovljivih izvora energije također jeostvarenavrlovisokastopaporastaod18,7posto.Porastpotrošnjeuvozneelektričneenergijeiznosioje3,4posto,ugljenaikoksa2,7postoiogrjevnogdrva iostalebiomase0,5posto,sveuodnosunaprethodnugodinu.

Tijekom razdoblja od 2003. do 2008. godineostvarenjetrendporastaukupnepotrošnjeenergijes prosječnom godišnjom stopom od 0,9 posto. U

52


istome razdoblju ostvaren je trend smanjenjapotrošnje ogrjevnog drva i ostale biomase, kao itekućihgoriva,dokjeupotrošnjisvihostalihoblikaenergijeostvarentrendporastapotrošnje.Potrošnjaogrjevnog drva i ostale biomase smanjivala se sprosječnom godišnjom stopom od 3,5 posto, apotrošnja tekućih goriva 1,4 posto.Najbrži porastostvaren je u potrošnji uvozne električne energijei to s prosječnom godišnjom stopom od 11,1posto. Potrošnja ugljena i koksa povećavala ses prosječnom godišnjom stopom od 5,8 posto,potrošnjaprirodnogplinasprosječnomgodišnjomstopomod1,9posto ienergija iskorištenihvodnihsnagauhidroelektranamasprosječnomgodišnjomstopomod1,6posto.

Tablica2.4.1Ukupnapotrošnjaenergije

consumptionoffuelwoodandothertypesofbiomassdecreasedaswellastheconsumptionofliquidfuels,whiletheconsumptionofallremainingenergyformshadagrowingtrend.Theconsumptionoffuelwoodandothertypesofbiomassdecreasedatanaverageannual rate of 3.5 percent, and the consumptionof liquid fuels decreased at an average annualrateof1.4.Thefastestgrowthwasrealizedintheconsumptionof importedelectricityatanaverageannual rate of 11.1 percent. The consumption ofcoalandcokeincreasedatanaverage5.8percentannually, the consumption of natural gas at 1.9percent annually and hydro power utilization inhydropowerplantsincreasedatanaveragerateof1.6percentannually.

Table2.4.1Totalprimaryenergysupply


Drvo i biomasaBiomass

Tekuća gorivaLiquid fuels





UKUPNOTOTAL

33,74

13,31

189,70

114,22

42,21

22,90

0,82

416,91

34,65

13,38

180,15

110,22

50,19

23,68

0,97

413,24

26,18

15,96

192,85

100,45

46,48

14,01

0,0

395,93

29,70

15,86

179,62

104,66

69,00

13,19

0,0

412,04

32,95

14,77

181,88

101,06

62,40

18,41

0,20

411,66

31,61

15,28

185,15

99,86

58,18

20,24

0,24

410,56

2,7

0,5

-5,0

-3,5

18,9

3,4

18,7

-0,9

5,8

-3,5

-1,4

1,9

1,6

11,1

0,9

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


53


Slika2.4.1.UkupnapotrošnjaenergijeuHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure2.4.1TotalprimaryenergysupplyinCroatia

Source:EIHP

PJ

Ugljen i koks - Coal and coke Drvo i biomasa - Biomass Tekuća goriva - Liquid fuels Prirodni plin - Natural gas

Vodne snage - Hydro power Električna energija - Electricity Obnovljivi izvori - Renewables

0

100

200

300

400

500

600

700

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

07.

2010

.20

15.

2020

.20

25.

2030

.

Naslici2.4.2.prikazanisuostvareniudjelipojedinihenergenatauukupnojpotrošnjienergijeu2003. i2008. godini, kao i udjeli u predviđenoj potrošnjienergije u 2030. godini. Najveći udio u ukupnojpotrošnji energije u Hrvatskoj ostvarila su tekućagoriva. Njihov udio iznosio je 48,7 posto u 2003.godinitesedo2008.godinesmanjiona43,6posto.Nakon tekućih goriva prema visini udjela slijediprirodniplinkojijeu2008.godinisudjelovaos26,7posto.U2003.godiniudioprirodnogplinajeiznosio25,4posto,štoznačidaseupromatranomrazdobljupovećao za 1,3 posto. Udio vodnih snaga variraovisnoohidrološkimprilikamapa im je takoudiou2003.godiniiznosio11,7posto,au2008.godinije biomalo veći i iznosio je 12,1 posto. Povećanjeudiougljenaikoksas6,6postou2003.godinina8,4postou2008.godini.Sasvevećimudjelom

Figure2.4.2.presentsthesharesofenergyproductsin total primary energy supply in 2003and2008,as well as in the projected total primary energysupplyin2030.LiquidfuelshadthebiggestshareinthetotalprimaryenergysupplyinCroatia,with48.7 percent in 2003declining to 43.6 percent in2008. They are followedby natural gas,which in2008 accounted for 26.7 percent of total primaryenergysupply.In2003theshareofnaturalgaswas25.4percentwhichmeansthatitincreasedby1.3percentintheobservedperiod.Theshareofhydropowervariedpendingonhydrology;in2003itwas11.7percentwhile in2008 it slightly increased to12.1percent.Theshareofcoalandcokerosefrom6.6percentin2003upto8.4percentin2008.Theimported electricity had a growing share in totalprimary energy supply, from 3.5 percent to 5.7

54





Figure2.4.2Sharesintotalprimaryenergysupply

Source:EIHP

Slika2.4.2.Udjeliuukupnojpotrošnjienergije

Izvor:EIHP

Tekuća goriva - Liquid Fuels48,7%




Vodne snage - Hydro Power11,7%



0,23%





5,7%





6,7% Drvo i biomasa - Biomass

5,5%




55


u ukupnoj potrošnji energije sudjeluje i uvoznaelektričnaenergijakojoj jeudios3,5povećanna5,7posto.Suprotnotakvomtrenduudioogrjevnogdrvajesmanjenitos4postou2003.godinina3,2postou2008.godini.Uukupnojpotrošnjiobnovljivihizvora energije (energija vjetra, energija Sunca,geotermalnaenergija,biodizel,deponijskiplinibioplin)ostvarenajevisokastopaporasta,alisenjihovudio nije značajnije povećao te je u 2008. godiniiznosio 0,23 posto. Za razdoblje do 2030. godinepredviđenojepovećanjeudjelaugljena,prirodnogplina, drva i biomase, kao i ostalih obnovljivihizvora.Udio tekućihgorivaćesedo2030.godinesmanjiti na oko 36 posto. Udio prirodnog plinaiznosit će približno 31 posto, ugljena 11,4 posto,vodnihsnaga9posto,obnovljivihizvora6,7postote drva i biomase 5,5 posto. Predviđen je takavrazvojelektroenergetskogsustavaukojemnećebitipotrebanuvozelektričneenergije.

Na četiri sljedeće slike prikazana je ukupnapotrošnja energije, ukupna potrošnja tekućihgoriva,ukupnapotrošnjaprirodnogplinaiukupnapotrošnja ugljenapoglavi stanovnikauHrvatskoji u europskim zemljama, Europskoj uniji (EU 27),SAD-u i Japanu. Ukupna potrošnja energije postanovniku u Hrvatskoj u 2008. godini iznosila je2 229 kg ekvivalentne nafte te je u odnosu naodgovarajuću potrošnju u Europskoj uniji (EU27) bila manja za 38,8 posto. Manja potrošnjaostvarena je u šest zemalja, dok je u ostale 34promatranezemlje,uključujućiiprosjekzaEU27,ta potrošnja bila veća. U potrošnji tekućih gorivaostvarena je prosječna potrošnja po stanovnikuod984kgekvivalentnenafte,manjapotrošnjapoglavistanovnikaostvarenajeu18zemalja,dokjeuodnosunaprosjekzaEuropskuunijutapotrošnjabilamanjaza19,7posto.Vrlosličniodnosisu iupotrošnjiprirodnogplinagdjejepotrošnjapoglavistanovnikabilamanjaza31,9postouodnosunaEuropskuuniju,amanjapotrošnjaostvarena jeu17zemalja,odnosnovećaupreostale23zemlje.UpotrošnjiugljenaostvarenojenajvećezaostajanjeuodnosunaEuropskuuniju.PotrošnjaugljenapoglavistanovnikauHrvatskoju2008.godiniiznosilaje177kgekvivalentnenafte,štojeza73,5postomanjeuodnosunaprosječnupotrošnjuugljenauEuropskojunijiod666kgekvivalentnenafte.Manjapotrošnjaugljenaostvarenajeuosampromatranihzemalja,dokjeupreostale32zemljetapotrošnjabilaveća.

percent. Contrary to this trend, the share of fuelwoodwas reduced from 4 percent in 2003 downto3.2percentin2008.Theconsumptionofenergyfromrenewablesources(windenergy,solar,energy,geothermalenergy,biodiesel,landfillgasandbiogas)had a rather fast growth. However, the share oftheseenergysourcesdidnotincreasesignificantlyand in 2008 theymade only 0.23 percent of theprimary energy supply. For the period until 2030,theprojectionisthatthesharesofcoal,naturalgaswoodandbiomasswillgrowaswellasthesharesofotherrenewableenergysources.Upto2030,liquidfuelsareexpectedtoaccountfor36percentoftotalprimary energy supply. Natural gas would makeabout31percent,coal11.4percent,hydropower9percent,renewableenergysources6.7percentandwoodandbiomass5.5percent.Also,anticipatedissuchdevelopmentoftheelectricpowersystemthatwouldmaketheimportofelectricityredundant.

FourFiguresbelowpresentthetotalprimaryenergysupplyperinhabitant,thetotalconsumptionofliquidfuelsperinhabitant,thetotalconsumptionofnaturalgas per inhabitant, and the total consumption ofcoalperinhabitantinCroatiaandintheEuropeancountries,EuropeanUnion(EU27),USAandJapan.In2008theCroatiantotalprimaryenergysupplyperinhabitantwas2229kilogramsofoilequivalentanditwas38.8percentlowerthantherelevantprimaryenergy supply in the EuropeanUnion (EU27). Sixcountriesobservedherehadlowerprimaryenergysupplywhileinother34countriesitwashigherthanCroatian,includingtheEU27average.Theaverageconsumption of liquid fuelswas 984 kilograms ofoil equivalent per inhabitant; eighteen countriesconsumed less liquid fuels per inhabitant, whilethis consumption was 19.7 lower than the EUaverage.Similarrelationswereseeninnaturalgasconsumptionwhere the average consumption perinhabitant was 31.9 percent behind the EU, andlower consumptionwas recorded in 17 countries,while higher consumption was recorded in 23countries.IncoalconsumptionCroatialagsbehindtheEUmoresignificantly.In2008coalconsumptionperinhabitantinCroatiawas177kilogramsofoilequivalentor73.5percentbelowtheEUaverage666kilogramsofoilequivalent.Lowercoalconsumptionwasrealized ineightobservedcountrieswhiletheremaining32countrieshadhighercoalconsumptionlevel.

56


kgen

/sta

novn

iku

kgo

e/in

habi

tant

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

500

1 500

2 500

3 500

4 500

LU ISUS BE FI IENLNO JP AT CHSEES GR DK DEFR GBIT

EU27SI PT HR RU CZ BY LT HU BGLV SK RSPL EE MK AL RO TR UABA MD

5 16

7

Slika2.4.4.Ukupnapotrošnjatekućihgorivapostanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.4.4Totalconsumptionofliquidfuelspercapita

Source:EIHP

kgen

/sta

novn

iku

kgo

e/in

habi

tant

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7 000

8 000

9 000

10 000

11 000

IS LUNO US FI SE BE RU NL AT CZ FR CH DEJP SI DK GBEU

27EE IE SK ES IT UA BYGR BG HU RSPLLT PT HRLV RO BA MK TR ALMD

19 6

84

Figure2.4.3Totalprimaryenergysupplypercapita

Source:EIHP

Slika2.4.3.Ukupnapotrošnjaenergijepostanovniku

Izvor:EIHP

57


kgen

/sta

novn

iku

kgo

e/in

habi

tant

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

1 600

1 800

2 000

2 200

2 400

LU RU NL US BY BE GB IT HUUA NOSK DEIE ATEU

27 DK CZFIESLT FR HR ROJP EE LVMD SI CHTR PT BG PL GR RS SE BA MK AL IS

2 50

0

Slika2.4.5.Ukupnapotrošnjaprirodnogplinapostanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.4.5Totalconsumptionofnaturalgaspercapita

Source:EIHP

kgen

/sta

novn

iku

kgo

e/in

habi

tant

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

1 600

1 800

2 000

2 200

EE CZ US PL FI RS DKDE BG JPBA UA SKGR RUSI GBEU

27MK IE ATNLBERO ES TR PTHU SE ITIS LUFR HR NO LT BY LV MDCH AL

2 86

8

Slika2.4.6.Ukupnapotrošnjaugljenaikoksapostanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.4.6Totalconsumptionofcoalandcokepercapita

Source:EIHP

58


%

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

07.

2010

.20

15.

2020

.20

25.

2030

.

47,751,0

59,9

Slika 2.4.7. Vlastita opskrbljenost primarnom energijom uRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure2.4.7PrimaryenergyselfsupplyinCroatia

Source:EIHP

Na slici 2.4.7. prikazan je razvoj vlastiteopskrbljenostienergijomuproteklomrazdoblju,kaoipredviđanjezabudućerazdobljedo2030.godine.Vlastita opskrbljenost energijom je odnos ukupneproizvodnje primarne energije i ukupne potrošnjeenergije.Onajeu2008.godiniiznosila47,7posto,što je za 0,8 posto više u odnosu na prethodnugodinu,premdajeuproteklomrazdobljuostvarentrend njezinog smanjenja. U budućnosti će sevlastitaopskrbljenostenergijomnastavitismanjivatitakodaće2030.godineonaiznositioko28posto,odnosnosvuostalupotrebnuenergijuHrvatskaćemoratiosiguratiizuvoza.

Figure 2.4.7. presents the development of theenergy self supply in the observedperiod aswellas the forecast for the period until 2030. Energyself-supplyistheratiobetweentotalprimaryenergyproductionandtotalprimaryenergysupply.In2008itwas47.7percent,whichis0.8percenthigherthanthepreviousyear,although in thepreviousperioditdeclined.Inthefuturetheenergyselfsupplywillcontinuetodecreasesothatin2030itwillreachthelevelof28percent,i.e.,Croatiawillhavetoimporttheremainingneededenergy.

59



U tablici 2.5.1. prikazana je struktura oblikaenergije koji su u razdoblju od 2003. do 2008.godine iskorišteni za energetske transformacijeu Hrvatskoj. U 2008. godini ukupna energija zaenergetske transformacije smanjena je za 9,4postouodnosunaprethodnugodinu.Smanjenajepotrošnjatekućihgoriva,plinovitihgoriva idrvnihindustrijskih otpadaka, dok je potrošnja ugljena,kao i iskorištavanje vodnih snaga te obnovljivihizvoraenergijepovećano.Uodnosunaprethodnugodinusmanjenjepotrošnjetekućihgorivaiznosiloje14,4posto,plinovitihgoriva13,2postoidrvnihotpadakaindustrije12,2posto.Iskorištenaenergijavodnihsnagapovećanajeza18,9posto,apotrošnjaugljenaza3,4posto.Ienergijaobnovljivih izvorapovećanajeza46,2posto,alitrebanaglasitidaseturadiomalojkoličinienergijejerobnovljiviizvoriuenergijizaenergetsketransformacijesudjelujusvrlomalimudjelom.Tijekomproteklogšestogodišnjegrazdoblja ostvaren je trend opadanja energije zaenergetsketransformacijesprosječnomgodišnjomstopom od 2,3 posto. Opadajući trend ostvarenje u potrošnji tekućih goriva i drvnih otpadaka sprosječnim godišnjim stopama od 4,1 odnosno6,3 posto. Ostali oblici energije ostvarili su trendporasta potrošnje. Tako je potrošnja plinovitihgoriva i ugljena rasla s prosječnim godišnjimstopama2,3i0,8posto,dokjeenergijaiskorištenihvodnih snaga imala trend porasta s prosječnomgodišnjom stopom od 1,6 posto. Na slici 2.5.1.prikazanjerazvojpotrošnjeenergijezaenergetsketransformacijetijekomproteklograzdobljaod1988.do 2008. godine.


Table 2.5.1. shows the structure of energy formswhich were used for energy transformation inCroatia in theperiodbetween2003and2008. In2008 total energy transformation inputdecreasedby9.4percent in relation2007.Theuseof liquidfuels, gaseous fuels and industrial wood wastewasreduced,whiletheuseofcoalandutilizationofwaterpowerandof renewableenergy sourceswasincreased.Comparingtothepreviousyeartheuse of liquid fuels in energy transformation inputwas reduced by 14.4 percent, of gaseous fuelsby 13.2 percent and of industrialwoodwaste by12.2percent.Theuseofenergyfromhydropowerincreasedby18.9percent,andtheuseofenergyfromcoalincreasedby3,4percent.Also,theuseofenergyfromrenewablesources increasedby46.2percentbut itshouldbestressedthat it isaverysmall quantity of energy because the renewableenergysourcesaccountforonlyaslightportionintheenergytransformationinput.Intheobservedsixyearperiodenergytransformation inputsdeclinedat and average annual rate of 2.3 percent. Thedeclining trendwas recorded in the use of liquidfuelsandwoodwaste,withaverageannual ratesof4.1percentand6.3percentrespectively.Otherenergyformshadagrowingtrendinutilizationforenergy transformation input. The use of gaseousfuels and coal increased at average annual ratesof2.3percentand0.8percentrespectively,whileenergyfromhydropowerhadagrowingtrendwithanaverageannualrateof1.6percent.Figure2.5.1.showsthedevelopmentoftheenergytransformationinputsbetween1988and2008.

60


Tablica2.5.1.Energijazaenergetsketransformacije Table2.5.1Energytransformationinputs

Ugljen Coal

Drvni otpaci Solid biomass

Tekuća gorivaLiquid fuels

Plinovita goriva Gaseous fuels



UKUPNO TOTAL

23,23

2,06

264,05

50,77

42,21

0,40

382,72

24,03

1,81

225,95

44,05

50,19

0,59

346,60

23,13

2,50

278,06

39,39

46,48

0,00

389,56

21,88

2,72

261,55

44,47

69,00

0,02

399,64

23,36

2,26

257,19

36,69

62,40

0,20

382,09

21,94

2,16

246,32

37,91

58,18

0,24

366,75

3,4

-12,2

-14,4

-13,2

18,9

46,2

-9,4

0,8

-6,3

-4,1

2,3

1,6

-2,3

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %

PJ

Ugljen - Coal Drvni otpaci - Solid biomass Tekuća goriva - Liquid fuels

Plinovita goriva - Gaseous fuels Vodne snage - Hydro power Obnovljivi izvori - Renewables

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.


Slika2.5.1.Strukturaenergijezaenergetsketransformacije

Izvor:EIHP

Figure2.5.1Energytransformationinputsbyenergyforms

Source:EIHP

61


Na slici 2.5.2. prikazani su udjeli oblika energijeu ukupnoj energiji za energetske transformacijeu 2003. i 2008. godini. U navedenom razdobljupovećan je udio plinovitih goriva, vodnih snaga,ugljena te obnovljivih izvora, a smanjen udiotekućih goriva kao i drvnih otpadaka s 0,6 na0,5 posto. Najveći udio u energiji za energetsketransformacijeostvarilasutekućagorivakojimajeudiounavedenomrazdobljusmanjens71,4na65,2posto.Udio prirodnog plina povećan je s 10,1 na12,7posto,udiovodnihsnagas11,9na14,5postoiudiougljenas5,9na6,9posto.Udioobnovljivihizvorauenergijizaenergetsketransformacijevrlojenizaktejeu2008.godiniiznosio0,17posto.

Figure2.5.2.presents thesharesofenergy formsin total energy transformation inputs in 2003and2008. In thementionedperiod the shares ofgaseous fuels, hydro power, coal and renewableenergysourceswereincreased,whiletheshareofliquid fuels decreased. The share of wood wastealsodecreasedminimally,from0.6to0.5percent.Liquid fuelsaccount for the largestportionof theenergy transformation inputs, although this shareactuallydeclinedintheobservedperiodfrom71.4to65.2percent.Theshareofnaturalgasincreasedfrom10.1to12.7percent,theshareofhydropowerincreasedfrom11.9to14.5percentandtheshareofcoalfrom5.9to6.9percent.Renewableenergysources accounted for only a small portion ofenergytransformationinputs,oronly0.17percentin 2008.




Plinovita goriva - Gaseous Fuels

10,1%


Ugljen - Coal5,9%

Drvni otpaci - Solid Biomass0,6%



12,7%



0,17% Ugljen - Coal6,9%

Drvni otpaci - Solid Biomass0,5%

Figure2.5.2Sharesofenergyformsinenergytransformationinputs

Source:EIHP

Slika2.5.2.Udjeliuenergijizaenergetsketransformacije

Izvor:EIHP

62


Struktura energije za energetske transformacije,u razdoblju od 2003. do 2008. godine, premapostrojenjimaukojimaseenergetsketransformacijeobavljaju, prikazana ju u tablici 2.5.2. Razvojpotrošnje energije za energetske transformacije upojedinim postrojenjima u razdoblju od 1988. do2008. godine prikazan je na slici 2.5.3. Potrošnjaenergije za energetske transformacije u 2008.godini smanjena je za 9,4 posto. Pri tome jesmanjena ulazna energija u svim postrojenjimaza energetske transformacije, a samo je energijavodnih snaga iskorištena u hidroelektranamapovećana za 18,9 posto. Najveće smanjenje uodnosunaprethodnugodinu,izraženoupostocima,ostvareno jeugradskimplinarama za49,5posto,u elektranama (termoelektrane i vjetroelektrane)za16,1postoiurafinerijamanafteza14,9posto.Potrošnja energije za energetske transformacijeu industrijskim kotlovnicama smanjena je za 10,6posto,udegazolinažiza6,6posto,u industrijskimtoplanamaza3posto,u javnimtoplanamaza0,7postoiujavnimkotlovnicamaza0,3posto.

Tijekom razdoblja od 2003. do 2008. godineostvarenjetrendsmanjenjaenergijezaenergetsketransformacije s prosječnom godišnjom stopomod 2,3 posto. Pri tome je trend porasta ostvarenu hidroelektranama i u industrijskim toplanamas prosječnom godišnjom stopom od 1,6 odnosno1,3 posto. U svim ostalim postrojenjima ostvarenje trend smanjivanja. Najbrže se smanjivalaenergija za energetske transformacije u gradskimplinarama,industrijskimkotlovnicamairafinerijama,aprosječnegodišnjestopesu iznosile18,5posto,7,6 posto i 3,4 posto. U ostalim postrojenjima tosmanjenjeodvijalosesporijepajetakoenergijazaelektraneopadalasprosječnomgodišnjomstopomod2,8posto.Prosječnegodišnjestopesmanjivanjapotrošnjeenergijeudegazolinažiijavnimtoplanamaiznosilesu2,5odnosno1posto.

The structure of energy transformation inputs intheperiodfrom2003to2008bytheplantsinwhichthe transformation iscarriedout isgiven inTable2.5.2.Thedevelopmentsinenergyuseforenergytransformation in individual typesofplants in theperiodbetween1988and2008ispresentedinFigure2.5.3. The energy transformation inputs in 2008decreasedby9.4percent from thepreviousyear.Energyinputdecreasedinallenergytransformationplants,withexceptionofhydropowerplantswhereenergy transformation increasedby 18.9 percent.The largest decrease compared to the previousyear, expressed in percentage, occurred in thefollowing plants: city gasworks by 49.5 percent,power plants (thermal power plants and windpowerplants)by16.1percent,petroleumrefineriesby 14.9 percent. Energy transformation inputs inthe industrial heating plants decreased by 10.6percent, in theNGLplantsby6.6percent, in theindustrialcogenerationplantsby3percent,inthepubliccogenerationplantsby0.7percentandinthepublicheatingplantsby0.3percent.

In the period from 2003 to 2008 the energytransformationinputsweredeclining,fallingbyanaverage annual arte of 2.3 percent. However, anincreasingtrendwasrecordedinthehydropowerplants,withanaverage1.6percent annually andindustrial cogeneration plants with an average1.3 percent annually. In all other plants theenergy transformation inputs were decreasing.The decrease in energy transformation inputwasfastest in the city gasworks, industrial heatingplants,andpetroleumrefineries,and theaverageannualrateswere18.5percent,7.6percentand3.4percent respectively. Inotherplants thedecreasewasslower:energyforpowerplantsdecreasedatanaverageannualrateof2.8percent.Theenergytransformation input in theNGLplantsandpubliccogeneration plants decreased at average annualratesof2.5percentand1percentrespectively.

63


Tablica 2.5.2. Energija za energetske transformacije upostrojenjima

Table2.5.2Energytransformationinputsbyplants

HidroelektraneHydro power plants

Elektrane Power plants

Javne toplanePublic cogeneration plants

Javne kotlovnicePublic heating plants

Industrijske toplane Industrial cogeneration plants

Industrijske kotlovniceIndustrial heating plants

Rafinerije Petroleum refineries

DegazolinažaNGL plant

Gradske plinare Gasworks

UKUPNOTOTAL

42,21

50,04

23,57

3,63

22,05

6,63

226,84

7,32

0,44

382,72

50,19

41,98

23,42

3,62

21,39

5,93

193,03

6,83

0,22

346,60

46,48

48,30

24,57

4,11

20,03

8,80

228,91

7,75

0,61

389,56

69,00

35,37

24,33

4,06

22,68

8,02

227,33

8,34

0,52

399,64

62,40

35,25

22,86

4,32

22,21

6,88

219,49

8,14

0,54

382,09

58,18

37,58

21,87

3,74

22,01

7,10

207,96

7,75

0,57

366,75

18,9

-16,1

-0,7

-0,3

-3,0

-10,6

-14,9

-6,6

-49,5

-9,4

1,6

-2,8

-1,0

-2,5

1,3

-7,6

-3,4

-2,5

-18,5

-2,3

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


64


0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Hidroelektrane - Hydro Power Plants Elektrane - Power Plants Javne toplane - Public Cogeneration Plants Javne kotlovnice - Public Heating Plants Industrijske toplane - Industrial Cogeneration Plants Industrijske kotlovnice - Industrial Heating Plants Rafinerije - Petroleum Refineries Degazolinaža - NGL Plant Gradske plinare - Gasworks Koksara - Coke Oven Visoke peći - Blast Furnaces

PJ

Slika 2.5.3. Energija za energetske transformacije upostrojenjima

Izvor:EIHP

Udjeli pojedinih postrojenja u ukupnoj energiji zaenergetske transformacije u 2003. i 2008. godiniprikazani su na slici 2.5.4. S najvećim udjelom uenergiji za energetske transformacije sudjelovalesu rafinerije nafte. Njihov je udio u 2003. godiniiznosio 58,8 posto i u razdoblju do 2008. godinesmanjiosenavrijednostod55,7posto.Značajnijepovećanjeudjelaupromatranomrazdobljus11,9na14,5postoostvarilesuhidroelektranezahvaljujućipovoljnijojhidrologijiu2008.godini.Udjeliostalihpostrojenja nisu se značajnije mijenjali, a udiodegazolinaže zadržao je vrijednost od 2 posto.Povećanisuudjelijavnihi industrijskihtoplanaod6,3postona6,8posto,odnosnos5,1na6,2posto.Udjeliostalihpostrojenjasusmanjeniitoelektranas12,4na12,1posto,industrijskihkotlovnicas2,3na1,7posto, javnihkotlovnicas1,1na1posto igradskihplinaras0,2na0,1posto.

Figure2.5.3Energytransformationinputsbyplants

Source:EIHP

The shares of specific plants in total energytransformationinputsin2003and2008aregiveninFigure2.5.4.petroleumrefinersaccountedforthelargestportionintheenergytransformationinputs,withashareof58.8percentin2003,whichdroppedto55.7percentin2008.Intheobservedperiodthemostsignificantincreaseofshare,from11.9to14.5percent,wasrealizedbythehydropowerplantsduetofavorablehydrologyin2008.ThesharesofothertypesofplantsdidnotvarysignificantlyandtheNGLplantskept their2percentshare. Increasedwerethesharesofthepublicandindustrialcogenerationplants,from6.3to6.8percentandfrom5.1to6.2percent respectively. The shares of other plantsdecreased:thepowerplantsdecreasedtheirsharefrom 12.4 to 12.1 percent, the industrial heatingplants from2.3 to1.7percent, thepublicheatingplantsfrom1.1to1percentandthecitygasworksfrom0.2to0.1percent.

65


Slika 2.5.4. Udjeli postrojenja u energiji za energetsketransformacije

Izvor:EIHP

Figure2.5.4Sharesofenergytransformationplantsinenergytransformationinputs

Source:EIHP

Rafinerije - Petroleum Refineries

58,8%

Degazolinaža - NGL Plant2,0%

Gradske plinare - Gasworks0,2%

Javne toplane - Public Cogeneration Plants

6,3%

Javne kotlovnice - Public Heating Plants

1,1% Industrijske toplane -

Industrial Cogeneration Plants 5,1%

Industrijske kotlovnice - Industrial Heating Plants

2,3%

Hidroelektrane - Hydro Power Plants

11,9% Elektrane - Power Plants

12,4%


55,7%




6,8%

Javne kotlovnice - Public Heating Plants

1,0%

5,8%


1,7%

14,5% Elektrane - Power Plants12,1%


Industrijske toplane - Industrial Cogeneration Plants



66


2.6 EnergyTransformationOutputs

The energy transformation outputs in the periodfrom2003to2008isdescribedinTable2.6.1.Figure2.6.1. presents the developments of the energytransformation output in the period from 1988 to2008.In2008totalenergytransformationoutputsdecreasedby11.4percentinrelationto2007.Onlytheelectricitygenerationincreasedby0.7percent,whiletheproductionofallothertransformedenergyformswasdecreased.Theoutputofgaseousfuelsdropped by 29.8 percent, of solid fuels by 20.9percent and of liquid fuels by 14.3 percent. Theoutputofsteamandhotwaterfellminimally,by0.9percent.Also,during theperiodbetween2003 to2008,theenergytransformationoutputsdecreasedat an average annual rate of 2.7 percent. Thedeclining output was recorded in all transformedenergyforms,andthefastestdeclinewasthatofthegaseous fuelsoutput,withanaverage10percentannually.Thedecreaseofsolidfuelsandliquidfuelsoutputhadanaverageannualrateof3.2percent.Theslowestdeclinewasrecordedintheelectricitygeneration and steam and hot water production,with averageannual rates of 0.5percent and0.2percentrespectively.

Figure 2.6.2. presents the shares of transformedenergy forms in the total energy transformationoutput in Croatia in 2003 and in 2008. Liquidfuelsaccounted for the largestpart in theenergytransformationoutputandtheirshareintheobservedperiodwas reduced from70 to68.3percent.Theshare of gaseous fuels was also decreased, from4.2 to 2.8 percent,while the shares of electricityandsteamandhotwater increased.Theshareofelectricityincreasedfrom14.5to16.2percent,andtheshareofsteamandhotwaterfrom10.3to11.7percent.Theshareofsolidfuelsdidnotchangeintheobservedperiodandremainedat1percent.

2.6. Proizvodnja transformiranih oblikaenergije

Proizvodnja transformiranih oblika energije urazdoblju od 2003. do 2008. godine prikazana jeu tablici 2.6.1. Na slici 2.6.1. prikazan je razvojproizvodnjetransformiranihoblikaenergijetijekomproteklog razdoblja od 1988. do 2008. godine. U2008. godini ukupna proizvodnja transformiranihoblikaenergijesmanjenajeza11,4postouodnosunaprethodnugodinu.Samojeproizvodnjaelektričneenergijepovećanaza0,7posto,dokjeproizvodnjasvihostalihtransformiranihoblikaenergijesmanjena.Proizvodnja plinovitih goriva smanjena je za 29,8posto,krutihgorivaza20,9posto i tekućihgorivaza14,3posto.Minimalnojesmanjenaproizvodnjapareivrelevodeza0,9posto.Itijekomrazdobljaod2003.do2008.godineostvarenjetrendsmanjenjaproizvodnje transformirane energije s prosječnomgodišnjomstopomod2,7posto.Trendsmanjivanjaostvarenjeuproizvodnjisvihtransformiranihoblikaenergije, a najbrže se smanjivala proizvodnjaplinovitih goriva s prosječnom godišnjom stopomod10posto.Smanjenjeproizvodnjekrutihitekućihgoriva ostvareno je uz prosječnu godišnju stopuod3,2 posto.Najsporiji trend smanjenja ostvarenjeuproizvodnji električneenergije tepare i vrelevode,aprosječnegodišnje stope su iznosile0,5 i0,2posto.

Udjeli transformiranih oblika energije u ukupnojproizvodnji transformirane energije u Hrvatskoju 2003. i 2008. godini prikazani su na slici 2.6.2.Najvećiudioostvarilasutekućagorivatesenjihovudioupromatranomrazdobljusmanjios70na68,3posto.Također jesmanjenudioplinovitihgorivas4,2na2,8posto,doksuudjelielektričneenergijekao i pare i vrele vode povećani. Udio električneenergijepovećanjes14,5na16,2posto,audiopareivrelevodes10,3na11,7posto.Udiokrutihgorivase tijekom promatranog razdoblja nije mijenjao iiznosioje1posto.

67


0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Kruta goriva - Solid Fuels Tekuća goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Električna energija - Electricity Para i vrela voda - Steam and Hot Water

PJ

Figure2.6.1Energytransformationoutputs

Source:EIHP

Slika2.6.1.Proizvodnjatransformiranihoblikaenergije

Izvor:EIHP

Kruta goriva Solid fuels

Tekuća goriva Liquid fuels



Para i vrela voda Steam and hot water

UKUPNOTOTAL

3,51

218,50

10,98

44,08

32,45

309,52

2,77

187,15

7,71

44,37

32,16

274,17

3,26

220,26

13,09

45,61

32,51

314,73

3,46

218,14

13,24

47,96

35,09

317,90

3,23

211,39

12,22

44,85

34,42

306,10

3,53

199,88

10,76

44,75

33,22

292,15

-20,9

-14,3

-29,8

0,7

-0,9

-11,4

-3,2

-3,2

-10,0

-0,5

-0,2

-2,7

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


Tablica2.6.1.Proizvodnjatransformiranihoblikaenergije Table2.6.1Energytransformationoutputsbyenergyforms

68


Plinovita goriva - Gaseous Fuels 4,2%


14,5%

Para i vrela voda - Steam and Hot Water

10,3% Kruta goriva - Solid Fuels1,0%


2,8%


16,2%


11,7% Kruta goriva - Solid Fuels

1,0%





Figure2.6.2Sharesofenergyformsinenergytransformationoutputs

Source:EIHP

Slika 2.6.2. Udjeli u proizvodnji transformiranih oblikaenergije

Izvor:EIHP

Udjeli transformiranih oblika energije u ukupnojproizvodnji transformirane energije u Hrvatskoju 2003. i 2008. godini prikazani su na slici 2.6.2.Najvećiudioostvarilasutekućagorivatesenjihovudioupromatranomrazdobljusmanjios70na68,3posto.Također jesmanjenudioplinovitihgorivas4,2na2,8posto,doksuudjelielektričneenergijekao i pare i vrele vode povećani. Udio električneenergijepovećanjes14,5na16,2posto,audiopareivrelevodes10,3na11,7posto.Udiokrutihgorivase tijekom promatranog razdoblja nije mijenjao iiznosioje1posto.

Figure 2.6.2. presents the shares of transformedenergy forms in the total energy transformationoutput in Croatia in 2003 and in 2008. Liquidfuelsaccounted for the largestpart in theenergytransformationoutputandtheirshareintheobservedperiodwas reduced from70 to68.3percent.Theshare of gaseous fuels was also decreased, from4.2 to 2.8 percent,while the shares of electricityandsteamandhotwater increased.Theshareofelectricityincreasedfrom14.5to16.2percent,andtheshareofsteamandhotwaterfrom10.3to11.7percent.Theshareofsolidfuelsdidnotchangeintheobservedperiodandremainedat1percent.

69


Proizvodnjatransformiranihoblikaenergijeupoje-dinimpostrojenjima za energetske transformacije.prikazanajeutablici2.6.2.inaslici2.6.3.Tablicaseodnosinaprethodnošestogodišnjerazdoblje,dokjenasliciprikazanrazvojtijekomproteklograzdobljaod1988.do2008.godine.Uodnosunaprethodnugodinuuvećinijepostrojenjasmanjenaproizvodnjatransformiraneenergije,odnosnoporastproizvodnjeostvaren jesamouhidroelektranamaza21postoi u javnim toplanama za 1,2 posto. Smanjenjeproizvodnje u gradskimplinarama iznosilo je 50,6posto,urafinerijamanafte15,4postoiuelektranama(termoelektrane i vjetroelektrane) 14,6 posto. Uostalim postrojenjima smanjenje proizvodnje bilojeneštomanje.Takojeproizvodnjauindustrijskimkotlovnicamasmanjenaza9,9posto,udegazolinažiza6,5posto,uindustrijskimtoplanamaza1,3postoiujavnimkotlovnicamaza0,8posto.

Tijekom šestogodišnjeg razdoblja od 2003. do2008. godine ukupna proizvodnja transformiraneenergijeostvarilajetrendsmanjenjasprosječnomgodišnjomstopomod2,7posto.Trend smanjenjaproizvodnje ostvaren je u većini postrojenja, asamojeuindustrijskimtoplanamaproizvodnjaraslas prosječnomgodišnjomstopomod3,1posto i uhidroelektranama1,5posto.Najbržitrendsmanjenjaproizvodnje ostvaren je u gradskim plinarama uzprosječnu godišnju stopu od 17,3 posto. Slijedeindustrijskekotlovniceirafinerijenafteukojimaseproizvodnjasmanjivalauzprosječnegodišnjestopeod6,8odnosno3,5posto.Upreostalimpostrojenjima– javnim kotlovnicama, elektranama, degazolinažii javnim toplanama proizvodnja transformiraneenergijesmanjivalaseuzprosječnegodišnjestopeod3,1posto,2,8posto,2,4postoi0,5posto.

TheenergytransformationoutputsinspecificenergytransformationplantsaredescribedinTable2.6.2.andFigure2.6.3.TheTable refers to thesixyearperiod,whiletheFigurepresentsthetrendsduringtheperiodbetween1988and2008.Compared tothepreviousyear,theenergytransformationoutputdecreasedinmostoftheplants.Theoutputincreasewasrealizedonlyinthehydropowerplants,by21percent,andinthepubliccogenerationplants,by1.2percent.Theoutputinthecitygasworksdecreasedby50.6percent,inthepetroleumrefineriesby15.4percent and in the power plants (thermal powerplantsandwindpowerplants)by14.6percent.Inother plants the output reduction was somewhatlower.Theoutputfromtheindustrialheatingplantsdecreasedby9.9percent,fromtheNGLplantsby6.5percent,fromtheindustrialcogenerationplantsby1.3percentandfromthepublicheatingplantsby0.8percent.

In the six year period, from 2003 to 2008, thetotalenergytransformationoutputhadadecliningtrendwithanaverageannual rateof2.7percent.Suchdevelopmentsoccurredinmostoftheplants.The output was growing only in the industrialcogeneration plants, at an average 3.1 percentannually and in the hydro power plants at anaverage 1.5 percent annually. The fastest declineof the outputwas recorded in the city gasworks,at an average 17.3 percent annually, followed byindustrial heating plants and petroleum refinerieswheretheoutputdeclinedataverageannualratesof6.8percentand3.5percentrespectively.Intheremaining plants – public heating plants, powerplants,NGLplants andpublic cogenerationplants– energy transformation outputs decreased atrespectiveaverageannualratesof3.1percent,2.8percent,2.4percentand0.5percent.

70


Tablica 2.6.2. Proizvodnja transformirane energije upostrojenjima

Table2.6.2Energytransformationoutputsbyplants

HidroelektraneHydro power plants

Elektrane Power plants

Javne toplanePublic cogeneration plants

Javne kotlovnicePublic heating plants

Industrijske toplane Industrial cogeneration plants

Industrijske kotlovniceIndustrial heating plants

Rafinerije Petroleum refineries

DegazolinažaNGL plant

Gradske plinare Gasworks

UKUPNOTOTAL

15,84

18,78

16,29

2,99

17,25

5,38

225,27

7,30

0,42

309,52

19,17

16,04

16,49

2,96

17,01

4,85

190,60

6,83

0,21

274,17

17,77

18,47

16,93

3,47

14,60

6,88

228,36

7,71

0,54

314,73

25,38

13,01

17,20

3,30

17,76

6,39

226,12

8,30

0,43

317,90

23,18

13,10

16,60

3,48

17,29

5,62

218,21

8,12

0,51

306,10

22,04

14,24

15,64

2,98

17,29

5,78

205,92

7,72

0,54

292,15

21,0

-14,6

1,2

-0,8

-1,3

-9,9

-15,4

-6,5

-50,6

-11,4

1,5

-2,8

-0,5

-3,1

3,1

-6,8

-3,5

-2,4

-17,3

-2,7

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


71


Slika 2.6.3. Proizvodnja transformiranih oblika energije upostrojenjima

Izvor:EIHP

Naslici2.6.4.prikazanisuudjelipojedinihpostrojenjazaenergetsketransformacijeuukupnojproizvodnjitransformirane energije u 2003. i 2008. godini.Najveći udio u proizvodnji transformirane energijeostvarile su rafinerije nafte. Njihov se udio s 72,6postou2003.godinismanjiona69,5postou2008.godini.Udjeliostalihpostrojenjapromijenilisusezaodgovarajuće iznose, odnosno udjeli degazolinažei javnih kotlovnica ostali su nepromijenjeni te suiznosili 2,5 odnosno 1,1 posto. Povećani su udjelihidroelektrana, kao i javnih i industrijskih toplana.Udiohidroelektranapovećanjes5,6na7posto,udiojavnihtoplanas5,4na6posto iudio industrijskihtoplanas4,6na6,2posto.Udjeliostalihpostrojenjasu u promatranom razdoblju smanjeni. Smanjenjeudjelaelektranaigradskihplinarabilojeminimalno

Figure2.6.3Energytransformationoutputsbyplants

Source:EIHP

Figure 2.6.4. presents the shares of specificenergy transformation plants in the total energytransformation output in 2003 and 2008. Thepetroleumrefinerieshad thehighest share in theenergy transformation outputs. However, theirsharedroppedfrom72.6percent in2003to69.5percentin2008.Thesharesofotherplantsintheenergytransformationoutputsvariedbyrespectiveamounts,butthesharesofNGLplantsandpublicheatingplantsremainedunchangedandwere2.5percentand1.1percentrespectively.Thesharesofthehydropowerplantsaswellasofthepublicandindustrialcogenerationplantsincreased.Theshareofthehydropowerplantsincreasedfrom5.6to7percent,theshareofthepubliccogenerationplantsincreasedfrom5.4to6percentandtheshareoftheindustrial cogeneration plants increased from 4.6to6.2percent.Intheobservedperiodthesharesofotherplantsdecreased.Theshareofthepower

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

PJ

Hidroelektrane - Hydro Power Plants Elektrane - Power Plants Javne toplane - Public Cogeneration Plants Javne kotlovnice - Public Heating Plants Industrijske toplane - Industrial Cogeneration Plants Industrijske kotlovnice - Industrial Heating Plants Rafinerije - Petroleum Refineries Degazolinaža - NGL Plant

Gradske plinare - Gasworks Koksara - Coke Oven Visoke peći - Blast Furnaces

72


zasamo0,1postotakodasuimudjeliu2008.godiniiznosili 5,8 odnosno 0,1 posto. Udio industrijskihkotlovnicasmanjenjes2,2na1,8posto.

plantsandthecitygasworksdecreasedminimallybyonly0.1percent,sothattheirsharesin2008were5.8percentand0.1percentrespectively.Theshareoftheindustrialheatingplantsdecreasedfrom2.2to1.8percent.

Industrial Cogeneration Plants Elektrane - Power Plants

5,9%


5,6%


2,2%

Industrijske toplane -

4,6% Javne kotlovnice - Public

Heating Plants1,1%


5,4%



Rafinerije - Petroleum Refineries 72,6%

Elektrane - Power Plants5,8% 7,0%


1,8%

Industrijske toplane - Industrial Cogeneration Plants

6,2% Javne kotlovnice - Public

Heating Plants1,1%


6,0%



69,5%



Figure 2.6.4 Shares in energy transformation outputs byplants

Source:EIHP

Slika2.6.4.Udjelipostrojenjazaenergetsketransformacijeuproizvodnjitransformiranihoblikaenergije

Izvor:EIHP



73



Gubici energetskih transformacija u razdoblju od2003.do2008.godineprikazanisuutablici2.7.1.Oni nastaju u svim postrojenjima za energetsketransformacije, a određeni su kao razlika ukupneenergije za energetske transformacije i ukupneproizvodnje transformirane energije. U tablici2.7.2. su ukupni gubici energetskih transformacijapodijeljeni prema proizvedenim transformiranimoblicima energije. Tijekom 2008. godine ukupnigubici energetskih transformacija smanjeni suza 1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tosmanjenjejerezultatvećegsmanjenjaproizvodnjetransformirane energije (11,4 posto) u odnosuna smanjenje ukupne energije za energetsketransformacije (9,4 posto). U proizvodnji derivatanafteostvarenojepovećanjegubitakaproizvodnjeza 54,2 posto, dok su gubici proizvodnje ostalihtransformiranihoblikaenergijesmanjeni.Smanjenjegubitakauproizvodnjielektričneenergijeiznosiloje1,6posto,uproizvodnjipareivrelevode6postoiuproizvodnjiplinovitihgoriva19,4posto.

Tijekom razdoblja od 2003. do 2008. godineostvareni su slični trendovi pa su se tako ukupnigubici energetskih transformacija smanjivali sprosječnom godišnjom stopom od 0,7 posto. Uproizvodnjiderivatanafteostvarenjetrendporastagubitaka proizvodnje s prosječnom godišnjomstopomod32,7posto.Gubiciuproizvodnjiostalihtransformiranih oblika energije imali su trendsmanjivanja.Gubiciuproizvodnjielektričneenergijesmanjivalisusesprosječnomgodišnjomstopomod0,7posto,gubiciuproizvodnjipare ivrelevodesprosječnomgodišnjomstopomod4postoigubiciuproizvodnjiplinovitihgorivasprosječnomgodišnjomstopomod29,9posto.


Theenergyconversionlossesintheperiodbetween2003 and 2008 are given in Table 2.7.1. Energyconversion losses occur in energy transformationplantsandaredeterminedasadifferencebetweentotalenergytransformationinputandtotalenergytransformation output. In Table 2.7.2. the totalenergy conversion losses are sorted by producedtransformedenergyforms.In2008thetotalenergyconversionlosseswerereducedby1percentfromthepreviousyear.Thisreductionresultedfromthefact that transformed energy was reduced more(by11.4percent)thantotalenergytransformationinputs (reduced by 9.4 percent). The petroleumproducts production had the biggest increase ofenergy conversion losses, of 54.2 percent, whilethe conversion losses in the production of othertransformed energy forms decreased. The lossesin the electricity generation were reduced by 1.6percent,inthesteamandhotwaterproductionby6percentand in thegaseous fuelsproductionby19.4percent.

During the period between 2003 and 2008 thesimilardevelopmentstookplacesothattotalenergyconversion lossesdecreasedatanaverageannualrate of 0.7 percent. The conversion losses in thepetroleumproductproductionhadagrowingtrendatanaverageannualrateof32.7percent.Thelossesintheproductionofothertransformedenergyformsdecreased.The losses intheelectricitygenerationdecreasedatanaverageannualrateof0.7percent,losses in the steam and hot water productiondecreased at an average 4 percent annually andlossesinthegaseousfuelsproductionatanaveragerateof29.9percentannually.

74


Table2.7.1Totalconversionlosses

Energija za energetske transformacije Transformation sector input

Proizvodnja transformirane energije Transformation sector output

UKUPNI GUBICI TRANSFORMACIJA TOTAL CONVERSION LOSSES

382,72

309,52

73,20

346,60

274,17

72,43

389,56

314,73

74,84

399,64

317,90

81,74

382,09

306,10

75,99

366,75

292,15

74,61

-9,4

-11,4

-1,0

-2,3

-2,7

-0,7

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %

Source:EIHP

Table2.7.2Energytransformationlossesinthetransformedenergyproduction

Source:EIHP

Figure 2.7.1. presents the structure of energyconversionlossesintheperiodfrom1988to2008.Inthisperiodtheconversionlosseswereincreasingbyanaverageannualrateof0.5percent.Thesharesof losses in the energy transformation outputs in2003and2008arepresentedinFigure2.7.2.Thehighest conversion losses were recorded in theelectricity production. In2003 theyaccounted for

Izvor:EIHP

Tablica2.7.2.Gubicienergetskihtransformacijauproizvodnjitransformiranihoblikaenergije

Izvor:EIHP

Na slici 2.7.1. prikazana je struktura gubitakaenergetskihtransformacijaurazdobljuod1988.do2008.godine.Utomrazdobljuspomenutigubicisusepovećavali s prosječnomgodišnjomstopomod0,5 posto. Udjeli gubitaka u proizvodnji pojedinihtransformiranihoblikaenergijeu2003.i2008.godiniprikazanisunaslici2.7.2.Najvećigubicienergetskihtransformacijaostvarenisuuproizvodnjielektričneenergije. Oni su u ukupnim gubicima energetskihtransformacija u 2003. godini sudjelovali s 83,7

Derivati nafte Oil derivates


Električna energijaElectricity


UKUPNOTOTAL

1,58

0,02

61,55

10,05

73,20

2,43

0,01

60,54

9,45

72,43

0,59

0,08

62,61

11,56

74,84

1,25

0,09

69,67

10,73

81,74

1,31

0,04

64,44

10,21

75,99

2,08

0,02

62,62

9,88

74,61

54,2

-19,4

-1,6

-6,0

-1,0

32,7

-29,9

-0,7

-4,0

-0,7

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %

Tablica2.7.1.Gubicienergetskihtransformacija

75


83.7 percent of the total conversion losses, anduntil2008thisshareonlyslightlydecreasedto83.6percent.Thesteamandhotwaterproductionhadasignificantshareintheconversionlosses.In2003itwas15.5percent,anddecreased to13percentin 2008. The share of conversion losses in thepetroleum product production increased over thisperiod from0.8 to 3.4percent. The losses in thegaseousfuelsproduction(citygas)werenegligibleandin2008theyaccountedforonly0.02percentofthetotallosses,asaresultofdownsizingproductionofcitygaswhichisreplacedbynaturalgas.

posto, a do 2008. godine njihov udio se tekneznatnosmanjiona83,6posto.Značajnijiudiougubicimaenergetskihtransformacijaostvarilisujoši gubici u proizvodnji pare i vrela vode. Njihov jeudiou2003.godiniiznosio15,5posto,ado2008.godine je smanjen na 13 posto. Udio gubitakaostvarenihuproizvodnjiderivatanaftepovećaoseupromatranomrazdobljus0,8na3,4posto.Udiogubitaka u proizvodnji plinovitih goriva (gradskogplina) bio je zanemariv te je u 2008. godiniiznosiosamo0,02posto,kaorezultatsmanjivanjaproizvodnje gradskog plina, odnosno njegovesupstitucijeprirodnimplinom.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Derivati nafte - Oil Derivates Gradski plin - Gas Works Gas Električna energija - Electricity

Para i vrela voda - Steam and Hot Water Koks - Coke

PJ

Slika 2.7.1. Gubici u proizvodnji transformiranih oblikaenergije

Izvor:EIHP

Figure2.7.1Energytransformationlossesinthetransformedenergyproduction

Source:EIHP

76


2.7.2. Udjeli gubitaka u proizvodnji transformiranih oblikaenergije

Izvor:EIHP

2.8. Potrošnja transformiranih oblikaenergije

Razvoj potrošnje transformiranih oblika energijetijekomrazdobljaod2003.do2008.godineprikazanjeutablici2.8.1.Naslici2.8.1. jeprikazanrazvojpotrošnjetransformiranihoblikaenergijeuproteklomrazdobljuod1988.godinekao ipredviđeni razvojpotrošnjeubudućnosti do2030. godine.U2008.godini potrošnja transformiranih oblika energije uHrvatskojsmanjenajeza5,4posto

Figure2.7.2Sharesofenergy transformation losses in thetransformedenergyproduction

Source:EIHP

2.8 Consumption of Transformed EnergyForms

The consumption of transformed energy forms intheperiodfrom2003to2008isdescribedinTable2.8.1.Also,Figure2.8.1.showsthedevelopmentsin the consumption of transformed energy formsin the period from1988 aswell as the projecteddevelopmentsofthefutureconsumptionuntil2030.In 2008 the consumption of transformed energyformsinCroatiadecreasedby5.4percentfrom

Gradski plin - Gas Works Gas0,1%

Derivati nafte - Oil Derivates0,8%


15,5%


Gradski plin - Gas Works Gas0,02%

Derivati nafte - Oil Derivates3,4%


13,0%

83,6% Električna energija - Electricity



77


9,13

193,40

10,98

66,98

32,45

312,94

8,46

179,75

7,71

68,05

32,16

296,14

2,75

202,77

13,09

59,62

32,51

310,74

4,84

177,71

13,24

61,15

35,09

292,04

8,20

181,65

12,22

63,26

34,42

299,73

9,19

184,05

10,76

64,99

33,22

302,20

-7,3

-7,1

-29,8

1,6

-0,9

-5,4

25,2

-2,4

-10,0

2,7

-0,2

-1,0






UKUPNOTOTAL

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %

the previous year. Only the electricity productionincreasedby1.6percent,whiletheconsumptionofall other transformed energy forms declined. Theconsumptionofsteamandhotwaterdroppedby0.9percent,of liquidfuelsby7.1percentandofsolidfuels(cokeandpetroleumcoke)by7.3percent.Theconsumptionofgaseousfuels(citygasandrefinerygas)hadthelargestdecrease,by29.8percent.

Intheperiodfrom2003to2008theconsumptiondecreasedatanaverageannualrateof1percent.The consumption of solid fuels and electricityincreasedataverageannualratesof25.2percentand 2.7 percent respectively; the consumption ofother transformed energy forms had decreasingtrends.Theconsumptionof steamandhotwater,liquid fuels and gaseous fuels decreased atrespectiveaverageratesof0.2percent,2.4percentand10percentannually.

Table2.8.1Consumptionoftransformedenergyforms

uodnosunaprethodnugodinu.Samojepotrošnjaelektrične energije povećana za 1,6 posto, dok jepotrošnjasvihostalihtransformiranihoblikaenergijesmanjena.Potrošnjapareivrelevodesmanjenajeza 0,9 posto, tekućih goriva za 7,1 posto i krutihgoriva (koks i naftni koks) za 7,3 posto. Najvećesmanjenjeostvarenojeupotrošnjiplinovitihgoriva(gradskiirafinerijskiplin)itoza29,8posto.

Tijekomrazdobljaod2003.do2008.godineostvarenjetrendsmanjenjapotrošnjesprosječnomgodišnjomstopomod1posto.Pri tome jeupotrošnji krutihgoriva ielektričneenergijeostvaren trendporastapotrošnjesprosječnimgodišnjimstopamaod25,2i 2,7 posto, a u potrošnji ostalih transformiranihoblikaenergijetrendsmanjivanja.Potrošnjapareivrelevode,tekućihiplinovitihgorivasmanjivalasesprosječnimgodišnjimstopamaod0,2posto,2,4postoi10posto.

Tablica2.8.1.Potrošnjatransformiranihoblikaenergije


78


PJ

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1988

.19

90.

2000

.20

10.

2020

.20

30.

Kruta goriva - Solid Fuels Tekuća goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Električna energija - Electricity Para i v. voda - Steam and H. Water Vodik - Hydrogen

Slika2.8.1.Potrošnjatransformiranihoblikaenergije

Izvor:EIHP

Na slici 2.8.2. prikazani su udjeli pojedinihtransformiranih oblika energije u 2003. i 2008.godini,kao iočekivanevrijednostiu2030.godini.Najznačajnijioblicienergijeupotrošnjitransformiraneenergijesutekućagoriva,električnaenergijateparaivrelavoda.Najvećiudioupotrošnjitransformiraneenergijeostvarilasutekućagoriva.Njihovjeudios65,3postou2003.godinismanjenna60,7postou2008.godini.U istom je razdobljuudioelektričneenergijepovećanjes19,2na23posto,dokjeudiopareivrelevodeminimalnopovećans10,5na10,9posto.Plinovita i krutagorivauukupnojpotrošnjitransformiraneenergijesudjelujusaznatnomanjimudjelimapase takoudioplinovitihgorivasmanjios4,2na2,6posto.Potrošnjakrutihgorivaraslajenajbržezbogčegaje injihovudiood0,9postou2003.godinipovećanna2,9posto.u2008.godini.

Figure2.8.1Consumptionoftransformedenergyforms

Source:EIHP

Figure 2.8.2. presents the shares of transformedenergy forms in 2003 and 2008, as well as theexpectedvaluesin2030.Themostimportantenergyforms in the transformedenergyconsumptionareliquid fuels, electricity, and steam and hot water.Liquidfuelshadthehighestshareintheconsumptionoftransformedenergy.Theirshareof65.3percentin 2003was reduced to 60.7 percent in 2008. Inthesameperiod theshareofelectricity increasedfrom19.2percentto23percent,whiletheshareofsteamandhotwater increased from10.5 to10.9percent.Gaseousfuelsandsolidfuelsaccountforlesser parts in total consumption of transformedenergyand the shareof gaseous fuelsdecreasedfrom4.2to2.6percent.Theconsumptionofsolidfuels had the fastest increase, growing from 0.9percentin2003to2.9percentin2008.

79


Plinovita goriva - Gaseous fuels4,2%


Para i vrela voda - Steam and hot water

10,5% Kruta goriva - Solid fuels0,9%

Tekuća goriva - Liquid fuels65,3%

Plinovita goriva - Gaseous Fuels2,6%


10,9% Kruta goriva - Solid Fuels2,9%





26,3%

16,5%

Vodik - Hydrogen1,8%

Kruta goriva - Solid Fuels0,8%






Figure2.8.2Sharesinthetransformedenergyconsumption

Source:EIHP

Slika 2.8.2. Udjeli u ukupnoj potrošnji transformiraneenergije

Izvor:EIHP

80


Na slikama 2.8.3. i 2.8.4. prikazan je razvojpotrošnje najznačajnijih transformiranih oblikaenergije – električne energije i pojedinih derivatanafte, u razdoblju od 1988. do 2008. godine.Ukupnapotrošnjaelektričneenergijeu2008.godinipovećana je za1,6postouodnosunaprethodnugodinu. Pri tome je potrošnja električne energijeu industriji smanjena za 0,1 posto, a u sektoruenergetike za 11,2 posto, dok su gubici prijenosai distribucije smanjeni za 15,8 posto. U ostalimsektorimaostvareno jepovećanjepotrošnje i touprometu za 0,4 posto, u kućanstvima za 5 postoi u sektoru usluga za 8,8 posto. U grupi ostalihpotrošača(poljoprivredaigrađevinarstvo)potrošnjaelektrične energije povećana je za 8,9 posto uodnosunaprethodnugodinu.

U razdoblju od 2003. do 2008. godine ostvarenje trend porasta potrošnje električne energije sprosječnom godišnjom stopom od 2,7 posto. Pritomesusegubiciprijenosaidistribucijesmanjivalisprosječnomgodišnjomstopomod7,7posto,dokjeusvimostalimsektorimaostvarentrendporastapotrošnje. Najbrže je rasla potrošnja električneenergijeusektoruuslugaiugrupiostalihpotrošača(građevinarstvoipoljoprivreda),gdjesuprosječnegodišnje stope iznosile 7,2 i 4,6 posto. Potrošnjaelektrične energije u industriji i u kućanstvimapovećavalasesprosječnomgodišnjomstopomod3,3posto,dokjenajsporijiporastostvarenusektoruenergetikegdjejeprosječnagodišnjastopaporastaiznosilasamo0,3posto.

Ukupna potrošnja tekućih goriva u 2008. godinismanjena je u odnosu na potrošnju ostvarenu uprethodnojgodiniza7,2posto.Samojepotrošnjaukapljenogplinapovećanaza10,3posto,dokjeupotrošnjisvihostalihkarakterističnihgrupatekućihgoriva ostvareno smanjenje potrošnje. Tako jepotrošnja plinskog ulja bila manja za 0,7 posto,motornog benzina za 4 posto i ostalih derivataza 14,7 posto. Najveće smanjenje ostvareno je upotrošnjiloživihulja,aiznosiloje18,7posto.Tijekomrazdoblja od 2003. do 2008. godine ostvareno jesmanjenje potrošnje tekućih goriva s prosječnomgodišnjomstopomod2,5posto.Utomerazdobljupovećavala se potrošnja plinskih ulja i ukapljenognaftnog plina s prosječnim godišnjim stopama od2,2 i 9,1 posto, dok je u potrošnji ostalih tekućihgoriva ostvaren trend smanjenja. Najbrže sesmanjivalapotrošnjaloživihuljaiostalihderivatapričemusuprosječnegodišnjestopeiznosile9,8i5,5posto.Potrošnjamotornogbenzinasmanjivalasesprosječnomgodišnjomstopomod1,7posto.

Figures2.8.3.and2.8.4.presentthetrendsintheconsumption of themost important energy forms–electricity and somepetroleumproducts, in theperiod from1988 to2008.The total consumptionofelectricityin2008increasedby1.6percentfromthepreviousyear.Atthesametimetheelectricityconsumptiondroppedby0.1percent,intheenergysectorby11.2percent,whilethetransmissionanddistribution losseswere reduced by 15.8 percent.Othersectorsincreasedtheirenergyconsumption:transport sector by 0.4 percent, households by 5percentand servicesby8.8percent.As forotherconsumption sectors (agriculture and constructionindustry)theirelectricityconsumptionincreasedby8.9percentfromthepreviousyear.

In the period from 2003 to 2008 the electricityconsumptionhadagrowingtrendwithanaverageannual rate of 2.7 percent. The transmission anddistributionlossesdecreasedatanaveragerateof7.7percentannually,while inallothersectorstheconsumption had a growing trend. The servicesand the group of other sectors (agriculture andconstruction industry) recorded the fastest rise inthe electricity consumption, with average annualrates of 7.2 percent and 4.6 percent respectively.The electricity consumption in the industry andhouseholds increased at an average rate of3.3 percent, while the slowest rise in electricityconsumption was recorded in the energy sectorwhere the average annual rate was only 0.3percent.

Total consumption of liquid fuels in 2008 wasdecreasedby7.2percentinrelationtothepreviousyear.OnlytheconsumptionofLPGwasincreasedby10.3percent,whiletheconsumptionofallothercharacteristicgroupsofliquidfuelswasdecreased.Theconsumptionofgaseousoilswaslowerby0.7percent,ofmotorgasolineby4percentandofotherpetroleum products by 14.7 percent. The largestdecreasewasrecordedintheconsumptionoffueloils,whichdroppedby18.7percent.Intheperiodbetween2003and2008theconsumptionofliquidfuelswasreducedatanaverageannualrateof2.5percent.Inthisperiodtheconsumptionofgaseousoils and LPG was increasing at average annualrates of 2.2percent and9.1percent respectively,whiletheconsumptionofotherliquidfuelsdeclined.Theconsumptionof fueloilsandotherpetroleumproductshadthefastestdecrease,ataverageannualrates of 9.8percent and5.5percent respectively.Theconsumptionofmotorgasolinewasreducedatanaverage1.7percentannually.

81


1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7 000

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Gubici - Losses Energetika - Energy Sector Industrija - Industry Promet - TransportKućanstva - Households Usluge - Service sector Ostalo - Others

GW

h

Slika 2.8.3. Potrošnja električne energije u pojedinimsektorima

Izvor:EIHP

Figure2.8.3Electricityconsumptionbysectors

Source:EIHP

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

1 600

1 800

2 000

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Ukapljeni plin - LPGMotorni benzin - Motor GasolinePlinsko ulje - Gas Oil

Loživo ulje - Fuel OilOstali derivati - Other Petr. Products

1 00

0 t

Slika2.8.4.Potrošnjatekućihgoriva

Izvor:EIHP

Figure2.8.4Consumptionofliquidfuels

Source:EIHP

82


Na četiri sljedeće slike uspoređena je specifičnaukupna potrošnja po glavi stanovnika električneenergije, motornih benzina, plinskih ulja i loživihulja u Hrvatskoj i u četrdeset izabranih zemaljauključujućiiprosjekzaEU27.Spomenutaspecifičnapotrošnja karakterističnih transformiranih oblikaenergijeuHrvatskojimasljedećaobilježjauodnosunadrugezemlje:

bruto potrošnja električne energije po glavi•stanovnikauHrvatskojmanja je za37,2postouodnosunaodgovarajućuprosječnupotrošnjuu Europskoj uniji (EU 27), a manja potrošnjaostvarenajeudeseteuropskihzemaljapotrošnjamotornogbenzinapoglavistanovnika•uHrvatskojmanjajeza22,3postouodnosunaodgovarajuću prosječnu potrošnju u Europskojuniji(EU27),amanjapotrošnjaostvarenajeusedamnaestzemaljapotrošnja plinskih ulja po glavi stanovnika u•Hrvatskojmanja jeza21,7postouodnosunaodgovarajuću prosječnu potrošnju u Europskojuniji, a manja potrošnja ostvarena je usedamnaestzemaljapotrošnja loživih ulja po glavi stanovnika u•Hrvatskoj veća je za 97,4 posto u odnosu naodgovarajuću prosječnu potrošnju u Europskojuniji (EU 27), a veća potrošnja ostvarena je usedamzemalja

Five Figures below give the comparison of thespecific totalconsumptionpercapitaofelectricity,motorgasoline,gaseousfuelsandfueloilsinCroatiaand in forty selected countries including the EU(EU27) average values. This specific consumptionof typical transformed energy forms in Croatiahas the following features in comparison to othercountries:

Gross electricity consumption per capita in•Croatia is37.2percent lower thantherelevantaverage consumption in the European Union(EU27); ten European countries had lowerelectricityconsumptionthanCroatia,Consumption of motor gasoline per capita in•Croatia is22.3percent lowerthantherelevantaverage consumption in the European Union(EU27); seventeen countries had lower motorgasolineconsumptionthanCroatia,Consumption of gaseous fuels per capita in•Croatia is21.7percent lowerthantherelevantaverage consumption in the European Union;seventeen countries had lower gaseous fuelsconsumptionthanCroatiaConsumption of fuel oils per capita in Croatia•is 97.4 higher than the relevant averageconsumption in the European Union (EU27),while seven countries had higher consumptionthanCroatia.

83


0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

16 000

18 000

20 000

22 000

24 000

26 000

28 000

30 000

IS NO FI LU SE US BE CHJP AT FR SI DE NL DK IECZEE RU EU27 ES GB IT GR SK PT BG RS MK HU HR PL UA BY LT LV BA RO TR MD AL

kWh/

stan

ovni

ku

k

Wh/

inha

bita

nt

38 6

35

Slika 2.8.5. Bruto potrošnja električne energije postanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.8.5Grosselectricityconsumptionpercapita

Source:EIHP

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

US LU IS CH NLSE IEFI JP DK GR SI GB NODE ATEE ITEU

27CZ RU FRLV HR ES PTHU RSBE BYSK PLLT UA BGRO BA ALMK MD TR

kg/s

tano

vnik

u

k

g/in

habi

tant

Slika2.8.6.Potrošnjamotornogbenzinapostanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.8.6Motorgasolineconsumptionpercapita

Source:EIHP

84


0

50

100

150

200

250

300

350

GR NO FI IEITIS HRJP PT BE BYMK RUATNL RS FREU

27DE LTDK SKEE SEES TRUS ROBA GB PL BGCZ SIHU LVUA CH AL MD

kg/s

tano

vnik

u

k

g/in

habi

tant

Slika2.8.8.Potrošnjaloživoguljapostanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.8.8Heavyfueloilconsumptionpercapita

Source:EIHP

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1 000

1 100

1 200

1 300

1 400

LU IS BEFI NO AT CHES SIIE FRDK DEUS GREU

27 IT SEPT GB NLEE HR JPCZLV HU LT PL BY BGSK RSRU AL MKTR RO BA UA MD

4 32

8

kg/s

tano

vnik

u

k

g/in

habi

tant

4 10

0

Slika2.8.7.Potrošnjaplinskihuljapostanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.8.7Consumptionofgasoilspercapita

Source:EIHP

85


2.9. Energija za pogon energetskihpostrojenja

Potrošnjaenergijezapogonenergetskihpostrojenjaostvaruje seuenergetskimpostrojenjimaprilikomproizvodnje primarnih ili transformiranih oblikaenergije.Strukturaoblikaenergijekojisuutrošeniuspomenutimpostrojenjimaurazdobljuod2003.do 2008. godine prikazana je u tablici 2.9.1.Ukupna potrošnja energije za pogon energetskihpostrojenjasmanjenajeza22,3postouodnosunaprethodnu godinu. Smanjena je potrošnja većinekorištenih oblika energije, a samo je potrošnjapareivrelevodepovećanaza1,5posto.Potrošnjatekućihgorivasmanjenajeza63,7posto,plinovitihgoriva za 30 posto i krutih goriva za 21,8 posto.Smanjenje potrošnje električne energije bilo jeumjerenije te je iznosilo 11,2 posto. Tijekomrazdoblja od 2003. do 2008. godine energija zapogon energetskih postrojenja ostvarila je trendsmanjenjasprosječnomgodišnjomstopomod3,7posto.Upotrošnjitekućih,plinovitihikrutihgorivaostvaren je trend smanjenja, dok je u potrošnjipare i vrele vode i u potrošnji električne energijeostvarentrendporasta.Potrošnjapareivrelevodepovećavala se s prosječnom godišnjom stopomod 2,9 posto, a potrošnja električne energije sprosječnom godišnjom stopom od 0,3 posto.Najbrže se smanjivala potrošnja tekućih goriva itosprosječnomgodišnjomstopomod14,5posto.Smanjenje potrošnje plinovitih i krutih gorivaostvarivalo se sprosječnimgodišnjimstopamaod7,6odnosno2,2posto.


Theenergysectorownusetakesplaceintheenergyplants during the production of primary energyformsortransformedenergyforms.Thestructureofenergyformsusedintheseplantsintheperiodbetween2003and2008isdescribedinTable2.9.1.In2008totalenergysectorownusewasreducedby22.3percentinrelationtothepreviousyear.Therewasareductioninconsumptionofallenergyforms,apartfromsteamandhotwaterwhoseconsumptionincreasedby1.5percent.Theconsumptionofliquidfuelsdecreasedby63.7percent,theconsumptionofgaseousoilsby30percentandtheconsumptionofsolidfuelsincreasedby21.8percent.Thereductionofelectricityconsumptionwasmoremoderateandwas11.2percent.Duringtheperiodfrom2003to2008energysectorownusehadadecliningtrendwithanaverageannual rateof3.7percent.Also,the use of liquid, gaseous and solid fuels had adecreasing trend,while theuseofsteamandhotwaterandelectricityhadagrowingtrend.Theuseofsteamandhotwaterwasincreasingatanaverageannualrateof2.9percent,andtheelectricityusegrewatanaverageannualrateof0.3percent.Thefastest decrease was recorded in liquid fuels usewithanaverageannual rateof14.5percent.Theuse of gaseous and solid fuelswasdecreasing ataverageannualratesof7.6percentand2.2percentrespectively.

86


2,10

3,65

14,79

4,37

9,05

33,97

1,64

1,33

10,35

3,88

9,18

26,38

1,83

2,90

15,37

3,81

7,97

31,87

1,97

3,20

14,13

3,87

9,62

32,78

1,99

3,39

14,45

3,73

9,14

32,70

1,71

2,70

12,59

3,89

9,16

30,05

-21,8

-63,7

-30,0

-11,2

1,5

-22,3

-2,2

-14,5

-7,6

0,3

2,9

-3,7

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %






UKUPNOTOTAL

Table2.9.1EnergysectorownuseTablica2.9.1.Energijazapogonenergetskihpostrojenja


PJ

0

10

20

30

40

50

60

1988

.19

89.

1990

.19

91.

1992

.19

93.

1994

.19

95.

1996

.19

97.

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.

Kruta goriva - Solid Fuels Tekuća goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Električna energija - Electricity Para i vrela voda - Steam and Hot Water

Slika2.9.1.Pogonskapotrošnjaoblikaenergije

Izvor:EIHP

Figure2.9.1Energysectorownusebyenergyforms

Source:EIHP

87


Udjelioblikaenergijeuukupnojenergiji zapogonenergetskih postrojenja u 2003. i 2008. godiniprikazanisunaslici2.9.2.Najvećeudjeleuenergijiza pogon energetskih postrojenja ostvarila suplinovita goriva te para i vrela voda. U razdobljuod2003.do2008.godineudioplinovitihgorivajesmanjens48,2na39,2posto,audiopare ivrelevodejepovećans25na34,8posto.Povećan je iudioelektričneenergijeitos12na14,7posto,kaoiudiokrutihgorivas5,7na6,2posto.Udiotekućihgorivajesmanjens9,1na5posto.

The shares of energy forms in the total energysectorownusein2003and2008arepresentedinFigure2.9.2.Thelargestsharesintheenergysectorownusewerethoseofgaseousfuelsandsteamandhotwater.Intheperiodbetween2003and2008theshare of gaseous fuelswas reduced from48.2 to39.2percent,andtheshareofsteamandhotwatergrew from 25 percent to 34.8 percent. Also, theshareofelectricitywas increasedfrom12percentto14.7percentaswellastheshareofsolidfuelswhichgrewfrom5.7to6.2percent.Theshareofliquidfuelsdroppedfrom9.1downto5percent.



12,0%


25,0%






34,8%



Slika 2.9.2. Udjeli oblika energije u energiji za pogonenergetskihpostrojenja

Izvor:EIHP



Figure 2.9.2 Shares of energy forms in the energy sectorownuse

Source:EIHP

88


U tablici 2.9.2. prikazana je potrošnja energije zapogon u pojedinim energetskim postrojenjimatijekom razdoblja od 2003. do 2008. godine. Naslici2.9.3. je isti tajrazvojprikazanzavremenskorazdobljeod1988.do2008.godine.Tijekom2008.godinesmanjenajepotrošnjaenergijezapogonuvećinienergetskihpostrojenja,asamojeujavnimtoplanama ostvareno povećanja potrošnje za 9,7posto.Najvećesmanjenjepotrošnjeenergijezapogonostvareno jeuproizvodnjiprirodnogplina i sirovenafteitoza39,5posto.Takođerjerelativnovelikosmanjenjeostvarenoupotrošnjihidroelektranaza26,5postoiurafinerijamaza21,3posto.Smanjenjepotrošnjeutermoelektranamaiznosiloje10,6posto,a u degazolinaži 1,2 posto. Tijekom razdoblja od2003.do2008.godineostvarenjetrendsmanjenapotrošnje energije u skoro svim postrojenjima, asamojeuhidroelektranamaostvarentrendporastapotrošnjesprosječnomgodišnjomstopomod11,7posto. Najbrže se smanjivala potrošnja energijeu degazolinaži, rafinerijama i u proizvodnji naftei plina. U termoelektranama i javnim toplanamatrendsmanjenjapotrošnjeenergijezapogonbiojeznatnoumjereniji.

Tablica 2.9.2. Pogonska potrošnja energije u energetskimpostrojenjima

Table 2.9.2. describes the energy sector ownusein the energy plants over the period between2003 and 2008. Also, Figure 2.9.3. presents thedevelopments inthisconsumptionovertheperiodfrom1988to2008.In2008theenergysectorownuse decreased inmost of the energy plants. Theincreaseofthisconsumptionwasrealizedonlyinthepubliccogenerationplantsandwas9.7percent.Thelargestreductionoftheenergysectorownusewasrecordedinthenaturalgasandcrudeoilproduction,by39.5percent.Thereisarelativelylargereductioninenergysectorownuseinthehydropowerplantsby 26.5 percent and in petroleum refineries by21.3percent.Thereductioninconsumptioninthethermalpowerplantswas10.6percent,andinNGLplants1.2percent.Duringtheperiodfrom2003to2008thedecreaseinthesectorownusewasseeninalmostalltypesofplants.Theenergysectorownuseincreasedonlyinthehydropowerplantswithanaverageannualrateof11.7percent.ThefastestdecreaseintheenergysectorownusewasrecordedintheNGLplants,petroleumrefineriesandintheoilandgasproduction.Inthethermalpowerplantsandpubliccogenerationplantsthetrendofreducingtheenergysectorownusewasmuchmoremoderate.

Table2.9.2Energysectorownusebyplants

Proizvodnja nafte i plina Oil and gas extraction

Elektroprivreda Electric energy supply industry

Hidroelektrane Hydro power plants

Termoelektrane Thermal power plants

Javne toplane Public cogeneration plants

RafinerijePetroleum refineries

Degazolinaža NGL plant

UKUPNOTOTAL

5,17

0,12

0,95

1,40

1,14

24,52

0,65

33,97

3,13

0,11

0,70

1,26

1,25

19,29

0,64

26,38

3,82

0,12

0,40

1,37

1,30

23,66

1,22

31,87

3,42

0,11

0,60

1,03

1,43

25,17

1,03

32,78

4,84

0,12

0,66

1,07

1,24

23,94

0,83

32,70

4,10

0,12

0,78

1,14

1,12

22,05

0,74

30,05

-39,5

-7,6

-26,5

-10,6

9,7

-21,3

-1,2

-22,3

-3,9

-0,5

11,7

-1,7

-0,8

-4,0

-12,0

-3,7

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


89


PJ

0

10

20

30

40

50

60

1988

.19

89.

1990

.19

91.

1992

.19

93.

1994

.19

95.

1996

.19

97.

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.

Proizvodnja nafte i plina - Oil and Gas Extraction

Proizvodnja ugljena - Coal Mines

Elektroprivreda - Electric Energy Supply Industry Hidroelektrane - Hydro Power Plants Javne toplane - Public Cogeneration Plants Rafinerije - Petroleum Refineries Termoelektrane - Thermal Power Plants Degazolinaža - NGL Plant

Koksara - Coke Oven Plant

Slika2.9.3.Pogonskapotrošnjaenergijeupostrojenjima

Izvor:EIHP

Udjeli pojedinih postrojenja u ukupnoj potrošnjienergijezapogonenergetskihpostrojenjau2003.i2008.godiniprikazanisunaslici2.9.4.Najvećiudiou ukupnoj potrošnji energije za pogon ostvarilesu rafinerije nafte. Njihov je udio u 2008. godiniiznosio73,1postotejeuodnosuna2003.godinubiomanjiza1,1posto.Značajanudiouodnosunaostalapostrojenjaostvarilajepotrošnjaenergijezaproizvodnjusirovenafteiprirodnogplina.Tajudiojeu2008.godiniiznosio11,9postotejeuodnosunaostvarenjeu2003.godinibiotekneznatnomanjiza0,1posto.Udjeliostalihpostrojenjaupogonskojpotrošnjienergijebilisuznatnomanjiikretalisusedo4,8posto,kolikojeu2008.godiniiznosioudioenergijeutrošenezapogontermoelektrana.

Figure2.9.3Energysectorownusebyplants

Source:EIHP

Thesharesofspecifictypesofplantsintotalenergysectorownusein2003and2008arepresentedinFigure2.9.4.Thepetroleumrefineriesaccountedforthelargestportionintheenergysectorownuse,withashareof73.1percentin2008.Comparedto2003,thissharewas1.1percentlower.Theproductionofcrudeoilandnaturalgashadasignificantpart inenergysectorownuse.In2008itwas11.9percentand in relation to2003 itwasonly slightly lower,decreasing by 0.1 percent. The shares of otherplantsintheenergysectorownusearemuchlowerandrangedupto4.8percent,whichwastheshareofthermalpowerplantsinthiscategoryofenergyconsumptionin2008.

90



12,0%


4,1%

Termoelektrane - Thermal Power Plants

4,3% Hidroelektrane -

Hydro Power Plants1,3% Elektroprivreda -

Electric Energy Supply Industry0,4%


Rafinerije - Petroleum Refineries74,2%


11,9%


4,7%

4,8%

2,7% Elektroprivreda -

Electric Energy Supply Industry0,4%


Rafinerije - Petroleum Refineries73,1%


Termoelektrane - Thermal Power Plants

Slika2.9.4.Udjelipostrojenjaupotrošnjienergijezapogon

Izvor:EIHP



Figure2.9.4Sharesofplantsintheenergysectorownuse

Source:EIHP

91



Struktura oblika energije u ukupnoj potrošnjianaliziranajeupoglavlju2.4.Ukupnompotrošnjomenergijezadovoljavajusesvepotrebezaenergijomuenergetskomsustavu-ukupnaneposrednapotrošnjaenergije,neenergetskapotrošnjaenergije,potrošnjaenergije za pogon energetskih postrojenja, gubicienergije u energetskim transformacijama i gubicienergijeutransportu i razdiobienergije.Strukturapotreba u ukupnoj potrošnji energije tijekomproteklog razdoblja od 2003. do 2008. godineprikazana je u tablici 2.10.1. Struktura ukupnopotrebne energije tijekom proteklog razdoblja od1988. do 2008. godine, kao i predviđeni razvojstruktureubudućemrazdobljudo2030.prikazanisunaslici2.10.1.U2008.godiniukupnapotrošnjaenergije smanjena je za 0,9 posto u odnosu naprethodnu godinu. Pri tome su gubici energetskihtransformacija smanjeni za 1 posto, potrošnjaenergijezapogonenergetskihpostrojenjaza22,3posto i gubici transporta i distribucije energije za12,6 posto. Neposredna potrošnja energije, kao ineenergetska potrošnja energije su povećane i toza2,2odnosnoza0,4posto.

Tijekom proteklog razdoblja od 2003. do 2008.godine ukupna potrošnja energije imala je trendporasta,aprosječnagodišnjastopaporastaiznosilaje0,9posto.Trendporastaostvarenjeneposrednojpotrošnji energije i u neenergetskoj potrošnjienergije.Neposrednapotrošnjaenergijepovećavalase s prosječnomgodišnjom stopomod2,1 posto,aneenergetskapotrošnjasprosječnomgodišnjomstopomod1,7posto.Gubici transporta i razdiobeenergije, gubici energetskih transformacija, kao ipotrošnjaenergijezapogonenergetskihpostrojenjaostvarili su tijekomšest promatranihgodina trendsmanjenja. Gubici transporta i razdiobe energijesmanjivali su se s prosječnom godišnjom stopomod 7,9 posto, gubici energetskih transformacijas prosječnom godišnjom stopom od 0,7 posto ipotrošnjaenergijezapogonenergetskihpostrojenjasprosječnomgodišnjomstopomod3,7posto.

2.10 TotalPrimaryEnergySupplyStructure

The structure of energy forms is analyzed inChapter 2.4. Total primary energy supply is theamount of energy that meets all demand forenergy in the energy system – total final energydemand,non-energyuse,energysectorownuse,energy conversion losses, and energy transportand distribution losses. The structure of needs intotalprimaryenergysupplyduringtheperiodfrom2003 to 2008 is described in Table 2.10.1. Also,the structure of the total primary energy supplyduring the period from 1988 to 2008 as well astheprojecteddevelopmentsinthefuturestructureuntil2030arepresentedinFigure2.10.1.In2008the totalprimaryenergy supplydecreasedby0.9percentinrelationtothepreviousyear.Theenergyconversion losseswerereducedby1percent, theenergysectorownusedecreasedby22.3percentand the energy transport and distribution lossesdecreasedby12.6percent.Thefinalenergydemandaswellasnon-energyuseincreasedby2.2percentand0.4percentrespectively.

In the period between 2003 and 2008 the totalprimaryenergysupplyhadagrowingtrendwithanaverage annual increase rate of 0.9 percent. Theincreasewasrecordedinthefinalenergydemandand non-energy use. The final energy demandgrew at an average annual rate of 2.1 percent,andnon-energyusegrewannually at anaveragerateof1.7percent.Thetransportanddistributionlosses,energyconversionlossesandenergysectorownusehadadecreasingtrendduringthesixyearperiod.Theenergytransportanddistributionlossesdecreasedatanaverageannualrateof7.9percent,energy conversion losses at average annual rateof 0.7 percent, and the energy sector own usewas increasing at an average annual rate of 3,7percent.

92


Tablica2.10.1.Strukturaukupnoutrošeneenergije Table2.10.1Totalprimaryenergysupply

Ukupna potrošnja energije Total primary energy supply

Gubici transformacija Conversion losses

Pogonska potrošnja Energy sector own use

Gubici transporta i distribucije Transmission losses

Neenergetska potrošnja Non energy use

Neposredna potrošnja energije Final energy demand

Industrija Industry

Promet Transport

Opća potrošnjaOther sectors

416,91

73,20

33,97

10,79

29,75

269,20

60,53

90,86

117,81

413,24

72,43

26,38

9,43

29,89

275,11

60,75

90,13

124,23

395,93

74,84

31,87

14,24

27,49

247,49

52,39

74,88

120,21

412,04

81,74

32,78

12,14

29,83

255,55

57,15

76,68

121,23

411,66

75,99

32,70

11,47

28,17

263,33

57,80

80,02

125,51

410,56

74,61

30,05

10,62

27,39

267,90

59,68

84,81

123,40

-0,9

-1,0

-22,3

-12,6

0,4

2,2

0,4

-0,8

5,5

0,9

-0,7

-3,7

-7,9

1,7

2,1

3,0

3,8

0,7

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


PJ

0

100

200

300

400

500

600

700

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

07.

2010

.20

15.

2020

.20

25.

2030

.

Gubici transformacija - Conversion Losses Pogonska potrošnja - Energy Sector Own Use Gubici transporta i distribucije - Transmission Losses Ne energetska potrošnja - Non Energy Use Neposredna potrošnja energije - Final Energy Demand

Slika2.10.1.Strukturaukupnoutrošeneenergije

Izvor:EIHP

Figure2.10.1Totalprimaryenergysupplybysectors

Source:EIHP

93


Udjelipojedinihsektorauukupnojpotrošnjienergijeu 2003, 2008. i 2030. godini prikazani su na slici2.10.2. Najveći udio u ukupnoj potrošnji energijeostvarilajeneposrednapotrošnjatejenjezinudiou2008.godiniiznosio66,6posto.Urazdobljuod2003.do2008.godineudioneposrednepotrošnjeenergijepovećanjeza4,1posto.Upromatranomrazdobljujepovećan iudioneenergetskepotrošnjeenergijes 6,9 na 7,2 posto. Udjeli svih ostalih sektora uukupnojpotrošnjienergijesusmanjeni.Takojeudiogubitakaenergetskihtransformacijasmanjens18,9postou2003.godinina17,5postou2008.godini.Uistomrazdobljuudioenergijezapogonenergetskihpostrojenjasmanjenjes8,1na6,4posto,audiogubitaka u transportu i razdiobi energije s 3,6 na2,3posto.Urazdobljudo2030.godinepredviđenjeporastudjelaneposrednepotrošnjeenergijena71,4posto.Takođerćesepovećatiudjeligubitakaenergetskih transformacija i transporta i razdiobeenergije,dokćeseudjeliostalihsektorasmanjiti.

The shares of individual sectors in total primaryenergysupplyin2003and2008and2030aregiveninFigure2.10.2.Thefinalenergydemandhadthelargest share in the total primary energy supplyandin2008itwas66.6percent.Intheperiodfrom2003to2008theshareofthefinalenergydemandincreased by 4.1 percent. In the observed periodthe share of non-energy use increased from 6.9percentto7.2percent.Thesharesofothersectorsin the total primary energy supplywere reduced.The share of the energy conversion losses wasreduced from 18.9 percent in 2003 down to 17.5percent in2008. In thesameperiod theshareoftheenergysectorownusewas reduced from8.1downto6.4percent,andtheshareofthetransportanddistributionlossesdroppedfrom3.6percentto2.3 percent. For the period until 2030 projectedisan increasedshareofthefinalenergydemand,reaching71.4percent.Also,theshareoftheenergyconversionlossesandthetransportanddistributionlosseswillbe increased,whilethesharesofothersectorwilldiminish.

94


Gubici transporta i distribucije - Transmission Losses

3,6% 8,1%

18,9%

Neposredna potrošnja energije - Final Energy Demand

62,5%

6,9%

Gubici transformacija - Conversion Losses

Pogonska potrošnja - Energy Sector Own Use

Neenergetska potrošnja - Non Energy Use


2,3%6,4%

Neposredna potrošnja energije - Final Energy Demand

66,6%

7,2%

Gubici transformacija - Conversion Losses

17,5%

Pogonska potrošnja - Energy Sector Own Use



2,6% Pogonska potrošnja - Energy Sector Own Use

4,0%

18,7%

Neposredna potrošnja energije - Final energy demand

71,4%


3,3% Gubici transformacija -

Conversion Losses




Figure 2.10.2 Shares of sectors in total primary energysupply

Source:EIHP

Slika2.10.2.Udjelisektorauukupnojpotrošnjienergije

Izvor:EIHP

95


PJ

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

07.

2010

.20

15.

2020

.20

25.

2030

.

Industrija - Industry Promet - Transport Opća potrošnja - Other Sectors

U tablici 2.10.1. je prikazana struktura potrošnjeenergije u tri karakteristična sektora neposrednihpotrošača - industriji, prometu i općoj potrošnji.Jednako je tako na slici 2.10.3. razvoj potrošnjeenergije u tri spomenuta sektora prikazan urazdobljuod1988.godine,kaoipredviđenirazvojdo2030.godine.Uodnosunapotrošnjuenergijeostvarenuu2007.godini,potrošnjaenergijeuopćojpotrošnji povećana je za 5,5 posto, a potrošnjaenergije u industriji za 0,4 posto. Neposrednapotrošnjaenergijeuprometu smanjena je za0,8posto.Urazdobljuod2003.do2008.godineusvimsektorimaneposrednepotrošnjeostvarenjetrendporastapotrošnjeenergije.Najbržesepovećavalapotrošnja energije u prometu i to s prosječnomgodišnjom stopom od 3,8 posto. U industriji jeprosječnagodišnjastopaporastapotrošnjeenergijeiznosila3posto,auopćojpotrošnji0,7posto.

Table 2.10.1. shows the structure of final energydemand in threecharacteristic finalusesectors–industry, transportandothersectors.Also,Figure2.10.3.presentsthetrendsintotalprimaryenergysupply in the three sectors in the period from1998 as well as the projected developments forthe period until 2030. In relation to the energyconsumption in 2007, the energy consumption inother sectors increased by 5.5 percent, and theenergy consumption in industry increased by 0.4percent. The final energy demand in transportdecreasedby0.8percent.Intheperiodfrom2003to2008allfinaldemandsectorshadanincreasedenergyconsumption.Thefastestconsumptionwasrecorded in the transport sector with an averageannualrateof3.8percent.Intheindustryaverageannual rateofenergyconsumptiongrowthwas3percent,andinothersectors0.7percent.

Slika 2.10.3. Neposredna potrošnja energije u pojedinimsektorima

Izvor:EIHP

Figure2.10.3Finalenergydemandbysectors

Source:EIHP

96


Naslici2.10.4.prikazanisuudjelipojedinihsektoraneposrednepotrošnjeenergijeu2003,2008.i2030.godini.Najvećiudiouneposrednojpotrošnjienergijeostvarilajeopćapotrošnja.Udioopćepotrošnjeseu razdoblju od 2003. do 2008. godine smanjio s48,6 na 45,2 posto. U istom razdoblju udjeli dvaostalasektorasupovećani.Udioprometapovećanje s 30,3 na 32,8 posto, odnosno udio industrijeostvariojepovećanjeza0,9posto,s21,2na22,1posto. U odnosu na ostvarene odnose u 2008.godini,predviđenojedaćeseudioopćepotrošnjedo2030.godinesmanjiti,audioindustrijeiprometapovećati.

Figure2.10.4Sharesofsectorsinfinalenergydemand

Source:EIHP

Figure 2.10.4. presents the shares of the finalenergydemandbysectorsintheyears2003,2008and2030.Other sectorshad thehighest share inthefinalenergydemand.Theshareofothersectorsdecreasedfrom48.6percentin2003to45.2percentin2008.Inthesameperiodthesharesofthetworemaining sectors were increased. The share oftransportincreasedfrom30.3to32.8percent,andthe share of industry increased by 0.9 percent,from 21.2 percent to 22.1 percent. Compared tothe values from 2008, it is projected that in theperioduntil2030theshareofothersectorswillbereduced and the shares of industry and transportwillincrease.

Slika2.10.4.Udjelisektorauneposrednojpotrošnjienergije

Izvor:EIHP




Opća potrošnja - Other Sectors48,6%

Promet - Transport30,3%

Industrija - Industry21,2%







97



Utablici2.11.1.prikazanjerazvojpotrošnjeoblikaenergije u neposrednoj potrošnji u razdoblju od2003.do2008.godine.Istirazvojstruktureoblikaenergije u neposrednoj potrošnji prikazan je naslici 2.11.1. za proteklo razdoblje od 1988. do2008. godine, kao i predviđeni budući razvoj do2030. godine. Neposredna potrošnja energije u2008.godinipovećanajeza2,2postouodnosunaprethodnugodinu.Povećanajepotrošnjaprirodnogplina, električne energije i ogrjevnog drva, dokje potrošnja ugljena i koksa, pare i vrele vodete tekućih goriva smanjena. Najveće povećanjeizraženo u postocima ostvareno je u potrošnjiprirodnogplina,a iznosilo je9,9posto.Povećanjepotrošnjeelektričneenergijeu2008.godiniiznosiloje4,9posto,apovećanjepotrošnjeogrjevnogdrva2,4posto.Potrošnjaugljenaikoksasmanjenajeza1,4posto,pareivrelevodeza1,3postoitekućihgorivaza0,5posto.

Tijekom razdoblja od 2003. do 2008. godineostvarenjetrendpovećanjaneposrednepotrošnjeenergije s prosječnom godišnjom stopom od 2,1posto.U potrošnji većine oblika energije ostvarenje trend porasta potrošnje, a samo je u potrošnjiogrjevnogdrva i pare i vrele vodeostvaren trendsmanjenja.Potrošnjaogrjevnogdrvasmanjivalases prosječnom godišnjom stopom od 2,3 posto, apotrošnjapareivrelevodesprosječnomgodišnjomstopomod1,4posto.Najbržitrendporastaostvarenje u potrošnji ugljena i koksa i to s prosječnomgodišnjom stopom od 21,3 posto. Potrošnjaelektrične energije, plinovitih i tekućih goriva upromatranomserazdobljupovećavalasprosječnimgodišnjimstopamaod4,5posto,2,4odnosno1,1posto.


Table2.11.1.givesthedevelopmentsintheenergyforms in the finalenergydemandover theperiodfrom 2003 to 2008. The respective developmentsof the energy forms structure are presented inFigure2.11.1.fortheperiodfrom1988to2008,aswellastheprojectionoffuturedevelopmentsuntil2030.Thefinalenergydemand in2008 increasedby 2.2 percent in relation to 2007. The increasewas recorded in the consumption of natural gas,electricity,andfuelwood.Adifferentdevelopmentwas recorded in coal and coke, steam and hotwater and liquid fuels,whichwas in decline fromthepreviousyear.Thebiggest increase,describedinpercentage,occurred inconsumptionofnaturalgasandwas9.9percent.Theuseofelectricity in2008 increased by 4.9 percent, and of fuelwoodby2.4percent.Theconsumptionofcoalandcokedroppedby1.4percent,ofsteamandhotwaterby1.3percentandofliquidfuelsby0.5percent.

Over theperiodbetween2003and2008thefinalenergydemandincreasedatanaverageannualrateof2.1percent.Theincreasewasrecordedinmostofenergyforms;onlytheconsumptionoffuelwoodconsumptionandsteamandhotwaterdeclined.Theconsumptionoffuelwooddecreasedatanaverageannual rate of 2.3 percent, and consumption ofsteamandhotwateratanaverageannualrateof1.4percent.Theconsumptionofcoalandcokehadthefastestgrowthoverthisperiod,atanaveragerate of 21.3 percent annually. The consumptionofelectricity,gaseousfuels,andliquidfuelsintheobservedperiodgrewataverageannualratesof4.5percent,2.4percent,and1.1percentrespectively.

98


Ugljen i koks Coal and coke

Ogrj. drvo i biomasaBiomass




Para i vrela vodaSteam and hot water

UKUPNOTOTAL

11,92

11,67

128,02

40,62

55,32

21,65

269,20

11,76

11,95

127,34

44,65

58,03

21,38

275,11

4,48

13,46

120,36

39,61

46,65

22,93

247,49

9,31

13,14

119,66

40,25

49,28

23,91

255,55

10,83

12,51

120,77

43,75

51,86

23,61

263,33

11,49

13,12

124,36

42,14

54,22

22,56

267,90

-1,4

2,4

-0,5

9,9

4,9

-1,3

2,2

21,3

-2,3

1,1

2,4

4,5

-1,4

2,1

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %

PJ

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

07.

2010

.20

15.

2020

.20

25.

2030

.

Ugljen i koks - Coal and Coke Ogrjevno drvo i biomasa - Biomass Tekuća goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Električna energija - Electricity Para i v. voda - Steam and H. Water Obnovljivi izvori - Renewables


Slika2.11.1.Neposrednapotrošnjaoblikaenergije

Izvor:EIHP

Figure2.11.1Finaldemandofenergyforms

Source:EIHP

Tablica2.11.1.Strukturaneposrednepotrošnjeenergije Table2.11.1Finalenergydemandbyfuels

99


Naslici2.11.2.prikazanisuudjelipojedinihoblikaenergije u neposrednoj potrošnji u 2003. i 2008.godini,kaoipredviđenevrijednostiudjelau2030.godini.Urazdobljuod2003.do2008.godinepovećanjeudioelektričneenergije,ugljenaikoksaiprirodnogplina,doksuudjeliostalihoblikaenergijesmanjeni.Najveći udio u neposrednoj potrošnji energijeostvarilasutekućagoriva,anjihovseudios48,6postou2003.godinismanjiona46,3postou2008.godini. U istom razdoblju udio električne energijepovećanjes18,9na21,1posto.Povisiniudjelauneposrednojpotrošnjienergijeslijediprirodniplin,čijijeudios16postominimalnopovećanna16,2posto.Udiopareivrelevodejesmanjenitos9,3na7,8posto.Snajmanjimudjelomuneposrednojpotrošnji energije sudjelovali su ogrjevno drvo teugljenikoks.Urazdobljuod2003do2008.godineudiougljenaikoksapovećanjes1,8na4,3posto,dok jeudioogrjevnogdrva smanjen s5,4na4,3posto.Urazdobljudo2030.godinepredviđeno jepovećanjeudjelaprirodnogplina,ogrjevnogdrvaibiomasetepareivrelevodeuodnosunaostvarenevrijednosti iz2008.godini.Predviđenojedaćeseudio tekućih goriva, električne energije i ugljenasmanjiti,adaćeudioobnovljivihizvoraiznositi5,4posto.

Figure 2.11.2 presents the shares of individualenergy forms in the total final energy demand in2003and2008,aswellastheprojectedsharesin2030.Overtheperiodfrom2003to2008,electricity,coal and coke, and natural gas increased theirrespective shares, while other energy forms hadreducedsharesinthefinalenergydemand.Liquidfuels had the largest individual share in the finalenergy demand, although this sharewas reducedfrom48.6percentin2003to46.3percentin2008.Inthesameperiodtheshareofelectricityincreasedfrom18.9percentto21.1percent.Naturalgashadthesecondlargestshareinthefinalenergydemand,and it slightly increased from 16 to 16.2 percentoverthisperiod.Theshareofsteamandhotwaterdecreased from 9.3 percent to 7.8 percent. Thelowestshareinthefinalenergydemandwasthatoffuelwoodandcoalandcoke;intheperiod2003to2008thisshareincreasedfrom1.8to4.3percent.Theshareof fuelwooddecreased from5.4downto4.3percent.Intheperioduntil2030thesharesofnaturalgas,fuelwoodandbiomass,andsteamandhotwaterareexpectedtoincreaseinrelationtothe2008levels.Thesharesofliquidfuels,electricityandcoalwilldecrease.Alsotheshareofrenewableenergysourcesisprojectedat5.4percent.

100



Ogrjevno drvo i biomasa - Biomass

5,4% Ugljen i koks -Coal and Coke

1,8%


9,3%


18,9%


16,0%



4,3% Ugljen i koks -Coal and Coke

4,3% 7,8%


16,2% Para i vrela voda -

Steam and Hot Water




Obnovljivi izvori - Renewables5,4%

Tekuća goriva - Liquid fuels38,7%


4,8%

Ugljen i koks -Coal and Coke

0,7%

12,2%


17,4%



Figure 2.11.2 Shares of energy forms in total final energydemand

Source:EIHP

Slika2.11.2.Udjelioblikaenergijeuneposrednojpotrošnji

Izvor:EIHP


101


Na slikama 2.11.3. i 2.11.4. prikazana je ukupnaneposredna potrošnja energije i neposrednapotrošnja električne energije po stanovniku uRepubliciHrvatskojiučetrdesetizabranihrazvijenihitranzicijskihzemalja.Ukupnaneposrednapotrošnjaenergije,bezneenergetskepotrošnje,iznosilajeuHrvatskoju2008.godini1672kgekvivalentnenaftepo stanovniku. U odnosu na prosjek za Europskuuniju (EU 27) ta je potrošnja bilamanja za 28,6posto,amanjapotrošnjaodvrijednostiostvareneu Hrvatskoj ostvarena je u devet promatranihzemalja.NeposrednapotrošnjaelektričneenergijepostanovnikuuHrvatskojiznosilaje3740kWhtejeuodnosunaprosječnuvrijednostzaEuropskuuniju(EU27)bilamanjaza40,5posto.ManjaspecifičnapotrošnjaelektričneenergijeuodnosunaHrvatskuostvarenajeutrinaestzemalja.

Figures2.11.3.and2.11.4.present the total finalenergy demand per inhabitant and final energydemand per inhabitant in the Republic of Croatiaand in forty selected, developed and transitional,countries. The total final energy demand, notincluding non-energy use, in 2008 in Croatiaamounted to 1672 kilogram of oil equivalent perinhabitant. Compared to the European Union(EU27) average, this level of the final energydemand was 28.6 percent lower. Nine countrieshad a lower final energy demand thanCroatia in2008. The consumption of electricity per capitain Croatia amounted to 3740 kWh and was 40.5percentbelowtheEuropeanUnionaverage(EU27).ThirteencountrieshadlowerspecificconsumptionofelectricitythanCroatia.

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7 000

8 000

9 000

10 000

LU IS US FI NO BESE NLAT IE DERU CHDK CZJP FR SI GB

EU27 IT ESEE SK BY GR HUPTLV UA PLLT HR

BG RS RO TR MK BA AL MD

kgen

/sta

novn

iku

kgo

e/in

habi

tant

Slika2.11.3.Neposrednapotrošnjaenergijepostanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.11.3Finalenergydemandpercapita

Source:EIHP

102


0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

16 000

18 000

IS NO FI SELU US BE JP CH AT FR SINLDE DK IEEU

27 GBESCZ IT EE RUGR PTSK RS BGHRHU MK BY UAPL LV LT BATR RO MDAL

30 1

27

23 1

56

kWh/

stan

ovni

ku

k

Wh/

inha

bita

nt

37 0

39

24 9

76

Slika 2.11.4. Neposredna potrošnja električne energije postanovniku

Izvor:EIHP

Figure2.11.4Finalelectricitydemandpercapita

Source:EIHP


Struktura potrošnje oblika energije u industrijitijekompromatranograzdobljaod2003.do2008.godine prikazana je u tablici 2.12.1. Taj je razvojza proteklo razdoblje od 1988. do 2008. godineprikazan na slici 2.12.1. Potrošnja energije uindustrijiu2008.godinipovećana jeza0,4postou odnosu na prethodnu godinu. Takvom porastudoprinijelo jepovećanjepotrošnjeprirodnogplinaza11,7posto,dokjepotrošnjasvihostalihoblikaenergije u industriji smanjena. Najveće postotnosmanjenje ostvareno je u potrošnji ogrjevnogdrvaitekućihgoriva,aiznosiloje8,1odnosno7,2posto.Potrošnjapare ivrelevodesmanjenajeza4,5posto,apotrošnjaugljenaikoksaza1,5posto.Minimalno smanjenje od 0,1 posto u odnosu napotrošnju iz2007.godineostvarenojeupotrošnjielektričneenergije.Urazdobljuod2003.do2008.godineostvarenjetrendporastapotrošnjeenergijeu industriji s prosječnom godišnjom stopomod 3 posto. U tom razdoblju je ostvaren trend


Thestructureofthefinalenergydemandbyenergyformsintheindustryovertheobservedperiodfrom2003 to 2008 is described in Table 2.12. 1. Thedevelopmentsinthefinalenergydemandstructureovertheperiodfrom1988to2008isshowninFigure2.12.1.Energydemandinindustryin2008increasedby 0.4 percent from the previous year. Such anincreaseresultedfromanincreasedconsumptionofnaturalgasby11.7percent,whiletheconsumptionof all other energy forms in the industry actuallydecreased. The largest decrease, expressed inpercentage, occurred in the consumption of fuelwoodandliquidfuels,withrespectiveratesof8.1percentand7.2percent.Theconsumptionofsteamandhotwaterdecreasedby4.5percent,andtheconsumption of coal and coke decreased by 1.5percent.Theelectricityconsumptionhadaminimaldecrease from2007of0.1percent. In theperiodfrom 2003 to 2008 the electricity consumptionhadagrowingtrendintheindustryatanaverageannual rate of 3 percent. In this period most ofenergyformshadagrowingconsumption,withthe

103


11,74

0,55

6,94

13,65

13,29

14,38

60,53

11,56

0,50

6,44

15,25

13,27

13,73

60,75

3,88

10,11

12,64

11,28

14,48

52,39

8,98

8,29

13,17

11,58

15,63

57,65

10,43

6,44

14,09

11,77

15,07

57,80

11,15

0,52

6,66

13,96

12,44

14,96

59,68

-1,5

-8,1

-7,2

11,7

-0,1

-4,5

0,4

24,4

-8,6

3,8

3,3

-1,1

3,0


Ogrj. drvo i biomasaF. wood and biomass





UKUPNOTOTAL

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


porasta potrošnje većine oblika energije, a samose potrošnja tekućih goriva te pare i vrele vodesmanjila sprosječnimgodišnjimstopamaod8,6 i1,1posto.Najbržejeraslapotrošnjaugljenaikoksaitosprosječnomgodišnjomstopomod24,4posto.Brzinaporastapotrošnjeostalihoblikaenergijebilajeniža.Potrošnjaelektričneenergijepovećavalases prosječnom godišnjom stopom od 3,3 posto, apotrošnjaprirodnogplinasprosječnomgodišnjomstopomod3,8posto.

Tablica2.12.1.Neposrednapotrošnjaenergijeuindustriji

exceptionofliquidfuelsandofsteamandhotwaterwhose consumption decreased at average annualratesof8.6percentand1.1percentrespectively.Theconsumptionofcoalandcokehadthefastestgrowthwithanaverageannualrateof24.4percent.Theconsumptionofotherenergyformsdidnotriseasfastastheformer.Theconsumptionofelectricityincreasedatanaveragerate3.3percentannually,and the consumption of natural gas rose at anaveragerateof3.8percentannually.

Table2.12.1Finalenergydemandinindustry

104


Slika 2.12.1. Neposredna potrošnja oblika energije uindustriji

Izvor:EIHP

Udjeli oblika energije koji su sudjelovali u opskrbiindustrijeu2003.i2008.godiniprikazanisunaslici2.12.2. Para i vrela voda te prirodni plin su oblicienergije koji su u potrošnji energije u industrijiostvarili najveće udjele.U promatranom razdobljuudiopare i vrele vode smanjen je s27,6na22,6posto,dokjeudioprirodnogplinapovećans24,1na 25,1 posto. Najveće smanjenje udjela za 8,7postoostvarenojeupotrošnjitekućihgoriva,takodajenjihovudiou2003.godiniiznosio19,3posto,au2008.godini10,6posto.Vrloznačajnomjestouopskrbiindustrijeenergijomimaelektričnaenergija.Udio električne energije ostvario je minimalanporast s21,5postou2003.godinina21,8postou2008.godini.Ugljenikokssuoblikenergiječijajepotrošnjauindustrijiuproteklomrazdobljuraslanajbržepamujeiudiopovećanza11,6posto.Udiougljenaikoksau2003.godiniiznosioje7,4posto,au2008.godinijepovećanna19posto.

Figure 2.12.1 Final energy demand in industry by energyforms

Source:EIHP

Thesharesofenergyformsthatparticipatedintheenergy supply of the industry in 2003 and 2008are presented in Figure 2.12.2. Steam and hotwater and natural gas are the energy formswiththe largest shares in the final energy demand bythe industry. In the observedperiod the share ofsteam and hot water decreased from 27.6 downto 22.6 percent, while the share of natural gasincreased from 24.1 to 25.1 percent. The largestreductioninshare,by8.7percent,wasrealizedintheconsumptionofliquidfuels,sothattheirsharein 2003 was 19.3 percent, and in 2008 it fell to10.6percent.Electricityhasavery important roleintheenergysupplyoftheindustry.Theshareofelectricityhadaslightincreasefrom21,5percentin2003to21.8percentin2008.Coalandcokearetheenergyformwiththefastestgrowingconsumptionintheindustryovertheobservedsixyearperiod,sothatitsshareincreasedby11.6percent.Theshareofcoalandcoke in2003was7.4percent,and in2008itincreasedto19percent.

PJ

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2008.2007.

Ugljen i koks - Coal and Coke Ogrj. drvo i biomasa - F. Wood and Biomass Tekuća goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Električna energija - Electricity Para i v. voda - Steam and H. Water

105


Slika2.12.2.Udjelioblikaenergijeuneposrednojpotrošnjiindustrije

Izvor:EIHP

Potrošnja energije u pojedinim industrijskimgranamazaproteklorazdobljeod2003.do2008.godine prikazana je u tablici 2.12.2, odnosnona slici 2.12.3. na kojoj se vidi razvoj potrošnjeenergijeupojedinimindustrijskimgranamatijekomrazdobljaod1988.do2008.godine.Uodnosunaprethodnu godinu povećanje potrošnje energijeostvarenojeuprehrambenojindustriji,uindustrijiželjezaičelikaiuindustrijigrađevinskogmaterijala.Uostalimindustrijskimgranamapotrošnjaenergijeu2008.godinibilajemanjauodnosunaostvarenupotrošnju u prethodnoj godini. Najveći porastpotrošnjeostvaren jeuprehrambenoj industriji,aiznosio je 22,4 posto. U industriji željeza i čelikaporast potrošnje energije iznosio je 15,1 posto,a u industriji građevinskog materijala 5,1 posto.Najvećesmanjenjepotrošnjeenergijeostvarenojeuindustrijinemetalnihmineralatejeiznosilo29,3

Figure2.12.2Sharesofenergyformsinfinalenergydemandinindustry

Source:EIHP

The energy demand in specific industrial sectorsbetween 2003 and 2008 is described in Table2.12.2.Figure2.12.3.presentsthedevelopmentsinenergyconsumptioninindividualsectorsofindustryover the period from 1988 to 2008. In 2008 theincreaseinconsumptioninrelationtothepreviousyearoccurredinthefoodprocessingindustry,ironand steel production, and construction materialindustry.Othersectorsofindustryhadlowerenergyconsumption in 2008 in relation to the previousyear.Thelargestincreaseinconsumption,of22.4percent,occurred in the foodprocessing industry.In the iron and steel industry the consumptionincreasedby15.1percent,andintheconstructionmaterial industry it increasedby5.1percent.Thelargest reduction of the energy consumptionwasrecordedinthenon-metallicmineralindustryanditwas29.3percentlowerfromthepreviousyear.Inotherindustrialsectorsthereductionoftheenergyconsumption was lower and had the followingvalues: in other sectors energy consumption





27,6%

Ugljen - Coal7,4%


25,1%21,8%


22,6% Ugljen - Coal

19,0%

Plinovita goriva - Gaseous Fuels Električna energija - Electricity

Ogrjevno drvo i biomasa - Fuel Wood and Biomass

0,8%



106


posto u odnosu na prethodnu godinu. U ostalimindustrijskimgranamasmanjenjepotrošnjeenergijebilojemanjetejeuostalojindustrijiiznosilo11,6posto, u industriji obojenih metala 8,7 posto i ukemijskojindustriji8,1posto.

Tijekom razdoblja od 2003. do 2008. godine uindustrijijeostvarentrendporastapotrošnjeenergijesprosječnomgodišnjomstopomod3posto.Trendporasta potrošnje energije ostvaren je u većiniindustrijskih grana, odnosno samo se potrošnjaenergijeuindustrijinemetalnihmineralasmanjivalasprosječnomgodišnjomstopomod5,6postoteuindustriji papira s prosječnom godišnjom stopomod 1,4 posto. Najbrže je rasla potrošnja energijeu industriji željeza i čelika, zatim u prehrambenojindustrijiiindustrijigrađevinskogmaterijala,pričemusuodgovarajućeprosječnegodišnjestopeporastaiznosile9,3posto,6,6postoi3,4posto.Uostalimgranamaindustrijeporastpotrošnjeenergijebiojeneštosporijipajetakouostalojindustrijipotrošnjaenergije raslasprosječnomgodišnjomstopomod3,1posto,uindustrijiobojenihmetalaiznosilaje2,7postoiukemijskojindustriji0,9posto.

Tablica2.12.2.Potrošnjaenergijeuindustrijskimgranama

droppedby11.6percent,inthenon-ferrousmetalindustry it fellby8.7percentand in thechemicalindustryby8.1percent.

Between2003and2008 the finalenergydemandintheindustryincreasedatanaverageannualrateof3percent.Theenergyconsumptiongrewinmostoftheindustrialsectors,andtheonlytwoindustrialsectors that decreased their energy consumptionwerenon-metallicmineral industrywhich reduceditsenergyconsumptionatanaverageannualrateof5.6percentandthepulpandpaperindustrywhichreduceditsenergyconsumptionatanaverageannualrateof 1.4percent.The fastest growth in energyconsumption was recorded in the iron and steelindustry,foodprocessingindustry,andconstructionmaterial industry. The respective average annualratesofconsumption increasewerethe following:9.3 percent; 6.6 percent; and 3.4 percent. Theremainingindustrialsectorshadasomewhatslowergrowthofenergyconsumption:theconsumptionbyotherindustrialsectorsgrewatanaverageannualrateof3.1percent,non-ferrousmetal industryataverage2.7 annually and chemical industry at anaveragerateof0.9percentannually.

Table2.12.2Finalenergydemandbyindustrialsectors

Industrija željeza i čelika Iron and steel industry

Industrija obojenih metala Non-ferrous metals industry

Industrija nemetalnih minerala Non-metallic minerals industry

Kemijska industrija Chemical industry

Industrija građevnog materijala Construction materials industry

Industrija papira Pulp and paper industry

Prehrambena industrijaFood industry

Ostala industrijaOther manufacturing industries

UKUPNO INDUSTRIJATOTAL INDUSTRY

2,68

0,67

3,34

11,13

20,02

2,98

9,64

10,08

60,53

3,08

0,60

2,36

10,23

21,05

2,72

11,80

8,92

60,75

1,98

0,52

3,16

9,80

17,80

2,91

8,57

7,66

52,39

1,98

0,68

3,48

11,93

18,08

2,97

9,46

9,05

57,65

2,24

0,64

3,58

9,46

19,35

3,36

9,71

9,45

57,80

2,62

0,60

3,30

10,69

19,11

3,45

10,06

9,86

59,68

15,1

-10,9

-29,3

-8,1

5,1

-8,7

22,4

-11,6

0,4

9,3

2,7

-5,6

0,9

3,4

-1,4

6,6

3,1

3,0

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


107


PJ

0

10

20

30

40

70

80

90

100

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Industrija željeza i čelika - Iron and Steel Industry Industrija obojenih metala - Non-Ferrous Metals Industry Industrija nemetalnih minerala - Non-Metallic Minerals Industry Kemijska industrija - Chemical Industry Industrija građevnog materijala - Construction Materials Industry Industrija papira - Pulp and Paper Industry Prehrambena industrija - Food Industry Ostala industrija - Other Manufacturing Industries

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Slika2.12.3.Potrošnjaenergijeuindustrijskimgranama

Izvor:EIHP

Udjeli industrijskih grana u ukupnoj potrošnjienergijeuindustrijiu2003.i2008.godiniprikazanisunaslici2.12.4.Najznačajnijepromjenekojesusedogodileutomerazdobljusupovećanjeudjelaprehrambene industrije za 3 posto i industriježeljeza i čelika za 1,3 posto, kao i smanjenjeudjelaindustrijenemetalnihmineralaza2,1postoikemijskeindustrijeza1,9posto.Zbogtihpromjenaudio prehrambene industrije u ukupnoj potrošnjienergijeuindustrijiu2008.godini iznosioje19,4posto,industriježeljezaičelika5,1posto,industrijenemetalnihminerala3,9postoikemijskeindustrije16,8 posto. Udio industrije građevnog materijalaupromatranomjerazdobljupovećanza0,6postotakodajetaindustrijskagranaostvarilakudikamonajveći udio koji je u 2008. godini iznosio 34,6posto. Od ostalih industrijskih grana s najvećimudjelomsudjelovalajeostalaindustrijakojojjeudioneznatnopovećanza0,1postotejeu2008.godini

Figure2.12.3Finalenergydemandbyindustrialsectors

Source:EIHP

The shares of industrial sectors in the total finalenergydemandintheindustryin2003andin2008arepresentedinFigure2.12.4.Themostsignificantdevelopments that took place in this period arethe following: processing industry increased itsshare in the final energy demand by 3 percent,iron and steel industry increased its share by 1.3percent; non-metallicminerals industry decreaseditsshareinthefinalenergydemandby2.1percentand chemical industry decreased its share by 1.9percent. Due to these development the share ofthe food processing industry in total final energydemandof the industrials sector in 2008 reached19.4 percent, the share of the iron and steelindustrywas5.1percent,theshareofnon-metallicminerals industry was 3.9 percent and the shareof the chemical industry was 16.8 percent. Theshare of the constructionmaterial industry in theobservedperiod increasedby0.6percent so thatthis industrial sector, with a 34.6 percent share,wasbyfarthelargestindustrialenergyconsumerin2008.Asforremainingindustrialsectors,theotherindustrysectorshadthesecondhighestparticipationintheenergyconsumption,withaslightincreasein

108


share of 0.1 percent: in 2008 the share of otherindustrial sectors in the final energy demandwas14.7 percent. The share of the pulp and paperindustrywasreducedby1.1andon2008itwas4.5percent,while thenon-ferrousmetal industryhadthe lowestshareofonly1percent,whichdidnotchangeovertheobservedperiod.

Slika2.12.4.Udjeligranaindustrijeupotrošnjienergije

Izvor:EIHP

Figure 2.12.4 Shares of industrial sectors in final energydemand

Source:EIHP



Prehrambena industrija - Food Industry

16,4%

Ostala industrija - Other Manufacturing Industries

14,6%

Industrija nemetalnih minerala - Non-metallic Minerals Industry

6,0% Kemijska industrija - Chemical Industry

18,7%34,0%

Industrija papira - Pulp and Paper Industry

5,6% Industrija željeza i čelika - Iron and Steel Industry

3,8%

Industrija obojenih metala - Non-ferrous Metals Industry

1,0%

Industrija građevnog materijala Construction Materials Industry

Prehrambena industrija - Food Industry

19,4% Ostala industrija - Other Manufacturing Industries

14,7%

3,9% Kemijska industrija - Chemical Industry

16,8%

Industrija građevnog materijala - Construction Materials Industry

34,6%

Industrija papira - Pulp and Paper Industry

4,5% Industrija željeza i čelika - Iron and Steel Industry

5,1%

Industrija obojenih metala - Non-ferrous Metals Industry

1,0%

Industrija nemetalnih minerala - Non-metallic Minerals Industry

iznosio14,7posto.Udio industrijepapirasmanjenjeza1,1postoiu2008,godinijeiznosio4,5posto,dokjeindustrijaobojenihmetalaostvarilanajmanjiudiokojijeiznosiosamo1postoinijesemijenjaotijekompromatranograzdoblja.

109


2.13 Final Energy Demand in TransportSector

Table2.13.1describesthedevelopmentofenergyforms consumed in the transport sector between2003 and 2008. Also, Figure 2.13.1. presents therespective developments in the period from 1988to 2008. In 2008 the final energy demand in thetransportsectordecreasedby0.8percentinrelationtothepreviousyear.Thedecreasewasrecordedintheconsumptionofmotorgasoline,dieselfuel,andliquid biofuels,while the consumption of LPG, jetfuel, and electricity increased. There was a largeincreaseintheconsumptionofLPG,whichgrewbyasmuch as 33.9 percent, while the consumptionofjetfuelandelectricityincreasedby13.2percentand 0.4 percent respectively. The consumptionofmotor gasoline decreased by 4.2 percent, andthe consumption of diesel fuel decreased by 1.5percent.

Overtheperiodfrom2003to2008thefinalenergydemand in the transport grew at an averageannual rate of 3.8 percent. In the same periodthe consumption of most of energy forms had agrowingtrend,withtheexceptionofmotorgasolinewhichhadanegativeaveragegrowthrateof-1.8percent. The consumption of LPGhad the fastestgrowthatanaverageannualrateof39.1percent.Theconsumptionofdieselfuelgrewatanaverageannual rate of 6.5 percent, and the consumptionofjetfuelgrewatanaverageannualrateof10.6percent. The consumption of electricity in thetransporthadagrowingtrendatanaverageannualrateof2.4percent.


Utablici2.13.1prikazan je razvojstruktureoblikaenergijeutrošenihuprometuurazdobljuod2003.do2008.godine.Naslici2.13.1.jeprikazanistirazvojuvremenskomperioduod1988.do2008.godine.U2008.godinipotrošnjaenergijeuprometusmanjenaje za 0,8 posto u odnosu na potrošnju ostvarenuu 2007. godini. Smanjena je potrošnja motornogbenzina, dizelskog goriva i tekućih biogoriva, dokje potrošnja ukapljenog plina, mlaznog goriva ielektričneenergijepovećana.Ostvarenjevrlovelikporastpotrošnjeukapljenogplinazačak33,9posto,dokjeporastpotrošnjemlaznoggorivaielektričneenergijeiznosio13,2odnosno0,4posto.Potrošnjamotornog benzina smanjena je za 4,2 posto, apotrošnjadizelskoggorivaza1,5posto.

Tijekom proteklog razdoblja od 2003. do 2008.godine potrošnja energije u prometu rasla je sprosječnomgodišnjomstopomod3,8posto.Uistomrazdobljujeostvarentrendporastapotrošnjevećineoblikaenergije,osimkodmotornogbenzinagdjejeostvarenanegativnaprosječnastoparastaod1,8posto.Najbržejeraslapotrošnjaukapljenogplinasprosječnomgodišnjomstopomod39,1posto.Porastpotrošnjedizelskoggorivaostvarenjesprosječnomgodišnjomstopomod6,5posto,aporastpotrošnjemlaznog goriva s prosječnom godišnjom stopomod 10,6 posto. I u potrošnji električne energijeu prometu ostvareno je povećanje potrošnje sprosječnomgodišnjomstopomod2,4posto.

110


0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Ugljen - Coal Tekuća biogoriva - Liquid biofuels Ukapljeni plin - LPG Motorni benzin - Motor gasoline Mlazno gorivo - Jet fuel Dizelsko gorivo - Diesel oil Loživa ulja - Fuel oils Električna energija - Electricity

PJ

Slika2.13.1.Potrošnjaenergijeuprometu

Izvor:EIHP

Figure2.13.1Finalenergydemandintransport

Source:EIHP

Tekuća biogorivaLiquid biofuels

Ukapljeni plinLPG

Motorni benzinMotor gasoline

Mlazno gorivoJet fuel

Dizelsko gorivoDiesel oil

Loživa uljaFuel oils

Električna energijaElectricity

UKUPNOTOTAL

0,12

2,41

31,62

4,38

51,17

1,16

90,86

0,05

3,22

30,29

4,95

50,38

0,06

1,16

90,13

0,62

33,12

2,99

36,85

0,27

1,03

74,88

0,78

31,65

3,44

39,78

1,03

76,68

1,04

30,97

4,09

42,83

1,09

80,02

1,73

31,01

4,23

46,75

1,09

84,81

-57,6

33,9

-4,2

13,2

-1,5

0,4

-0,8

39,1

-1,8

10,6

6,5

-25,9

2,4

3,8

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


Tablica2.13.1.Potrošnjaenergijeuprometu Table2.13.1Finalenergydemandintransport

111


Udjeli pojedinihoblikaenergijeuukupnojenergijiutrošenojuprometuu2003.i2008.godiniprikazanisunaslici2.13.2.Unavedenomrazdobljudošlojedoznačajnihpromjenaustrukturipotrošnjeenergijeu prometu. Udio dizelskog goriva povećan je za15,7posto,audiomotornogbenzinasmanjenza19posto.U2003.godiniudiomotornogbenzinaiznosioje52,6postotesedo2008.godinesmanjiona33,6posto.Suprotnotomeudiodizelskoggorivapovećaose od40,2postou2003. godini na55,9postou2008. godini. Zbog vrlo brzog porasta potrošnje iukapljeniplinzauzimasveznačajnijemjestopamujeudiopovećans0,7na3,6posto.Udjelimlaznoggorivaielektričneenergijepromijenjenisuzaznatnomanjeiznose.Takojeudiomlaznoggorivapovećanza0,6postotejeu2008.godiniiznosio5,5posto,audioelektričneenergijesmanjenjeza0,3postoiu2008.godinijeiznosio1,3posto.

The shares of specific energy forms in the totalfinalenergydemand in the transport in2003and2008arepresentedinFigure2.13.2.Inthisperiodsome significant changes occurred in the sector’sfinaleenergydemandstructure:theshareofdieselfuel increased by 15.7 percent, and the share ofmotorgasolinedecreasedby19percent. In2003motor gasoline accounted for 52.6percent of thetransport’sfinalenergydemandbutuntil2008thissharedroppedto33.6percent.Contrarytothistrend,theshareofdieselfuelincreasedfrom40.2percentin 2003 to 55.9 percent in 2008. Because of fastconsumptiongrowth,LPGalsohasanincreasinglysignificantroleinthesector’sfinalenergydemand;itssharegrewfrom0.7percentto3.6percent.Thesharesofjetfuelandelectricitychangedbymuchsmalleramounts:theshareofjetfuelincreasedby0.6percentandin2008jetfuelaccountedforwas5.5percent;theshareofelectricitydecreasedby03percentandin2008itwas1.3percent.

Mlazno gorivo - Jet Fuel4,9%

Dizelsko gorivo - Diesel Oil40,2%

Loživa ulja - Fuel Oils0,1% Električna energija - Electricity

1,6%

Ukapljeni plin - LPG0,7%

Motorni benzin - Motor Gasoline52,6%

Mlazno gorivo - Jet Fuel5,5%

Dizelsko gorivo - Diesel Oil55,9%


Ukapljeni plin - LPG2,6%

Motorni benzin - Motor Gasoline33,6%

Tekuća biogoriva - Liquid biofuels

0,1%

Loživa ulja - Fuel Oils0,1%

Slika2.13.2.Udjelioblikaenergijeuneposrednojpotrošnjienergijeuprometu

Izvor:EIHP

Figure2.13.2Sharesofenergyformsinfinalenergydemandintransport

Source:EIHP



112


The final energy demand in specific means oftransportintheperiodfrom2003to2008isgivenin Table 2.13.2. Also, Figure 2.13.3. presents therespective trends in the final energy demand bymeansoftransportbetween1988and2008.In2008,thefinalenergydemandincreasedinthemaritimeand river transport, air transport, and public citytransport,whileintherailtransport,roadtransport,andothermeansoftransport,finalenergydemanddecreased. Expressed in percentage, the largestincrease,by20.4percent,occurredinthemaritimeand river transport; final energy demand in theairtransport increasedby12.8percentandinthepubliccitytransportitincreasedby3.8percent.Therailtransportdecreaseditsenergyconsumptionby0.8percent,aswellastheroadtransportandothermeansoftransport,whichreducedtheirrespectiveenergyconsumptionby2percentand9.4percentrespectively.

Over theperiodbetween2003and2008thefinalenergydemandhadagrowing trend inallmeansof transport. The final energy demand in the airtransport had the fastest growth, at an averageannual rate of 10.2 percent, while in the roadtransportfinalenergydemandgrewatanaverageannualrateof3.5percent.Inthemaritimeandrivertransportfinalenergydemandhadagrowthatanaverageannualrateof3.4percent,andintherailfinalenergydemanditgrewatanaverageannualrate of 2.6 percent. The slowest average annualratesoffinalenergydemandgrowthwererecordedintheothermeanstransportandinthepubliccitytransport and were 2.3 percent and 1.5 percentrespectively.

Potrošnjaenergijeupojedinimvrstamaprometaurazdobljuod2003.do2008.godineprikazanajeutablici2.13.2.Naslici2.13.3.jeprikazanistirazvojza razdoblje od 1988. do 2008. godine. U 2008.godinijeostvarenopovećanjepotrošnjeenergijeupomorskomiriječnom,zračnomijavnomgradskomprometu,dokjeuželjezničkom,cestovnomiostalomprometu potrošnja energije smanjena. Izraženou postocima najveće povećanje od 20,4 postoostvareno je u pomorskom i riječnom prometu,povećanje potrošnje u zračnom prometu iznosiloje 12,8 posto i u javnom gradskom prometu 3,8posto. U željezničkomprometu potrošnja energijesmanjenajeza0,8posto,aucestovnomprometuza2postoiuostalomprometuza9,4posto.

Tijekomrazdobljaod2003.do2008.godineostvarenjetrendporastapotrošnjeenergijeusvimvrstamaprometa. Tako je potrošnja energije u zračnomprometu rasla najbrže s prosječnom godišnjomstopomod10,2posto,dokjeucestovnomprometupotrošnja energije rasla s prosječnom godišnjomstopom od 3,5 posto. Porast potrošnje energijeu pomorskom i riječnom prometu ostvaren je sprosječnom godišnjom stopom od 3,4 posto, a uželjezničkom s prosječnom godišnjom stopom od2,6posto.Najnižeprosječnegodišnjestopeporastapotrošnjeenergijeostvarenesuuostalomijavnomgradskomprometu,aiznosilesu2,3odnosno1,5posto.

113


Željeznički promet Rail transport

Cestovni prometRoad transport

Zračni prometAir transport

Pomorski i riječni prometSea and river transport

Javni gradski prometPublic city transport

Ostali prometNon specified

UKUPNO PROMETTOTAL TRANSPORT

2,07

81,28

4,50

1,56

1,35

0,10

90,86

2,06

79,63

5,07

1,88

1,40

0,09

90,13

1,81

66,98

3,13

1,59

1,30

0,08

74,88

1,84

68,53

3,54

1,35

1,34

0,08

76,68

1,93

70,92

4,21

1,45

1,41

0,11

80,02

2,03

75,54

4,32

1,51

1,33

0,08

84,81

-0,8

-2,0

12,8

20,4

3,8

-9,4

-0,8

2,6

3,5

10,2

3,4

1,5

2,3

3,8

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


Tablica2.13.2.Potrošnjaenergijepojedinihvrstaprometa Table2.13.2Finalenergydemandbymeansoftransport

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Željeznički transport - Rail Transport Cestovni promet - Road Transport Zračni promet - Air Transport Pomorski i riječni promet - Sea and River Transport Gradski promet - Public City Transport Ostali promet - Non Specified

PJ

Slika2.13.3.Potrošnjaenergijepojedinihvrstaprometa

Izvor:EIHP

Figure2.13.3Finalenergydemandbymeansoftransport

Source:EIHP

114


4,2%

Pomorski i riječni promet - Sea and River Transport

2,1%1,7%0,1%

Željeznički transport - Rail Transport

2,4%

Cestovni promet - Road Transport 89,4%

Ostali promet - Non Specified

Zračni promet - Air Transport

Gradski promet - Public City Transport

Zračni promet - Air Transport

5,6%

Pomorski i riječni promet - Sea and River Transport

2,1% Gradski promet -

Public City Transport1,6%

Ostali promet - Non Specified

0,1%

2,3%

88,3% Cestovni promet - Road transport

Željeznički transport - Rail Transport

Slika 2.13.4. Udjeli vrsta prometa u neposrednoj potrošnjienergije

Izvor:EIHP



Figure2.13.4Sharesofmeansof transport in finalenergydemand

Source:EIHP

Udjelipojedinihvrstaprometau2003.i2008.godiniprikazanisunaslici2.13.4.Uspomenutomrazdobljuostvarene suodređene strukturnepromjene.Udiozračnog prometa povećan je za 1,4 posto, udiocestovnog prometa smanjen je za 1,1 posto, doksu udjeli željezničkog prometa i javnog gradskogprometa neznatno smanjeni za 0,1 posto. Udjelipomorskog i riječnogprometa teostalogprometanisusetijekompromatranograzdobljamijenjalitesuzadržaliostvareneudjeleod2,1odnosno0,1posto.Većinapotrošnjeenergijeuprometuostvarujeseucestovnomprometutakodajenjegovudiou2008.godiniiznosio88,3posto.Udiozračnogprometajeuistojgodiniiznosio5,6posto,željezničkogprometa2,3postoijavnoggradskogprometa1,6posto.

Thesharesofspecificmeansof transport in2003and 2008 are presented in Figure 2.13.4. In thisperiodsomestructuralchangesoccurred.Theshareof the air transport increasedby1.4percent, theshare of the road transport was reduced by 1.1percent,whilethesharesoftherailtransportandof the public city transport slightly decreased, by0.1percent.Thesharesof themaritimeandrivertransportandoftheothermeansoftransportdidnot vary over the observed period and kept theirvaluesof2.1percentand0.1percentrespectively.Theroadtransportmadethelargestportionofthetransport’sfinalenergydemand.In2008,itssharewas88.3percent.Theshareoftheairtransportinthe same yearwas 5.6 percent, the share of therailtransportwas2.3percentandtheshareofthepubliccitytransportwas1.6percent.

115



Potrošnja energije u općoj potrošnji obuhvaćapotrošnjuenergijeukućanstvima,uslužnomsektoru,poljoprivrediigrađevinarstvu.Razvojstruktureoblikaenergije utrošenih u općoj potrošnji u razdobljuod 2003. do 2008. godine prikazan je u tablici2.14.1.Istitajrazvojtijekomproteklograzdobljaod1988.do2008.godineprikazan jenaslici2.14.1.Potrošnjaenergijeuopćojpotrošnjipovećanajeza5,5postouodnosunaprethodnugodinu,pričemuje ostvareno povećanje potrošnje svih korištenihoblikaenergije.Najvećiporastpotrošnje izraženupostocimaostvarenjeukorištenjuobnovljivihizvora(energijaSunca,geotermalnaenergija ibiogoriva)tejeiznosio12,9posto.Porastpotrošnjeprirodnogplinaiznosioje9posto,ugljena7,8postoielektričneenergije6,7posto.Upotrošnjiostalihoblikaenergijeostvarenesuneštomanjestopeporastapajetakopotrošnjapareivrelevodepovećanaza5,2posto,ogrjevnogdrva,uključujućipelete,briketeidrveniugljenza3,3postoitekućihgorivaza1,5posto.

Tijekom razdoblja od 2003. do 2008. godinepotrošnja energije u općoj potrošnji ostvarila jetrendporastasprosječnomgodišnjomstopomod0,7posto.Utomerazdobljutrendporastaostvarenjeupotrošnjielektričneenergijeiplinovitihgoriva,dok jeupotrošnji ostalihoblikaenergijeostvarentrend smanjenja. Najbrže se smanjivala potrošnjaugljenaitosprosječnomgodišnjomstopomod20posto.Upotrošnjiogrjevnogdrvaiostalebiomaseostvareno je smanjenje potrošnje s prosječnomgodišnjomstopomod3,8posto.Potrošnjatekućihgoriva smanjivala se s prosječnom godišnjomstopomod2,5posto,apotrošnjapareivrelevodesprosječnomgodišnjomstopom2posto.Suprotnotakvome trendu, potrošnja električne energije iprirodnogplinapovećavalasesprosječnimgodišnjimstopamaod4,9i1,7posto.

2.14 FinalEnergyDemandinOtherSectors The final energy demand in the other sectorscomprises of the energy demand by households,publicservices,agricultureandconstructionindustry.The developments in the final energy demand ofspecificenergyformsintheothersectorsbetween2003and2008aregiveninTable2.14.1.Thesamedevelopmentsintheperiodfrom1988to2008arepresentedinFigure2.14.1.Thefinalenergydemandintheothersectorsincreasedby5.5percentfromtheprevious year,with increasing consumptionofall energy forms. The largest increase, expressedin percentage, occurred in the use of renewableenergy sources (solar energy, geothermal energy,andbiofuels) and this increasewas12.9percent.The growth in natural gas consumption was 9percent, the consumption of coal increased by7.8 percent and the consumption of electricityincreasedby6.7percent.Theconsumptionofotherenergyforms increasedbysomewhat lowerrates:theconsumptionofsteamandhotwaterincreasedby 5.2 percent, the consumption of fuel wood,including pellets, briquettes, and charcoal, grewby3.3percentandtheconsumptionofliquidfuelsgrewby1.5percent.

In theperiod from2003 to2008 the finalenergydemandbytheothersectorsincreasedatanaverageannual rate of 0.7 percent. Over the mentionedperiod theconsumptionofelectricityandgaseousfuels increased, while the consumption of otherenergy forms declined. The fastest decline wasrecordedintheconsumptionofcoal,atanaveragerateof20percentannually.Intheconsumptionoffuelwoodandothertypesofbiomassthedecreasehad an average annual rate of 3.8 percent; theconsumptionofliquidfuelsdecreasedatanaverageannual rate of 2.5 percent; and the consumptionof steamand hotwater decreased at an averageannualrateof2percent.Contrarytothistrend,theconsumptionofelectricityandnaturalgasincreasedat average annual rates of 4.9 percent and 1.7percentrespectively.

116


Table2.14.1FinalenergydemandinothersectorsbyfuelsTablica2.14.1.Potrošnjaenergijeuopćojpotrošnji

0,18

10,71

31,50

26,97

40,87

7,28

0,29

117,81

0,20

11,07

31,99

29,40

43,59

7,65

0,33

124,23

0,60

13,46

36,40

26,98

34,34

8,45

120,21

0,34

13,14

35,72

27,08

36,67

8,28

121,23

0,39

12,51

35,41

29,67

38,99

8,54

125,51

0,35

12,60

33,99

28,17

40,70

7,60

123,40

7,8

3,3

1,5

9,0

6,7

5,2

12,9

5,5

-20,0

-3,8

-2,5

1,7

4,9

-2,0

0,7

Ugljen Coal

Ogrj.drvo i biomasaF. wood and biomass






UKUPNOTOTAL

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


0

20

40

60

80

100

120

140

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Ugljen i koks - Coal and Coke Ogrj. drvo i biomasa- F. Wood and biomass Tekuća goriva - Liquid Fuels

Plinovita goriva - Gaseous Fuels Električna energija - Electricity Para i v. voda - Steam and H. Water Obnovljivi izvori - Renewables

PJ

Slika 2.14.1. Potrošnja oblika energije u sektoru općepotrošnje

Izvor:EIHP

Figure2.14.1Finalenergydemandinothersectorsbyenergyforms

Source:EIHP

117


Naslici2.14.2.prikazanisuudjelioblikaenergijekojisuutrošeniusektoruopćepotrošnjeu2003.i2008.godini. Strukturne promjene koje su se dogodiletijekom promatranog šestogodišnjeg razdobljakarakterizira veliko povećanje udjela električneenergije,odnosnorelativnovelikosmanjenjeudjelatekućihgoriva.Udioelektričneenergijepovećanjeza6,5posto,s28,6postou2003.godinina35,1posto u 2008. godini. Istodobno je udio tekućihgorivasmanjenza4,6posto,s30,3postou2003.godini na 25,7 posto u 2008. godini. Također jepovećan udio plinovitih goriva za 1,3 posto te jeu 2008. godini iznosio 23,7 posto. Udjeli ostalihoblikaenergijekojisekoristeuopćojpotrošnjisusmanjeni.Najvećesmanjenjeudjelaostvarenojezaogrjevnodrvoitoza2,3postopajeudioogrjevnogdrvau2008.godini iznosio8,9posto.Udiopare ivrelevodesmanjenjeza0,8postoitos7na6,2posto,odnosnoudiougljenaza0,3posto,takodajeu2008.godiniiznosiosamo0,2posto.Obnovljiviizvori energije (geotermalna energija, Sunčevaenergijaibiogoriva)sudjelovalisuuopćojpotrošnjiu2008.godinis0,3posto.

Figure 2.14.2. presents the shares of specificenergy forms in the final energy demand in theothersectors in2003and in2008.Thestructuraldevelopments that occurred during the observedperiodarecharacterizedbyverysignificantincreaseof the electricity share and relatively substantialreduction of the share of liquid fuels. The shareof electricity increased by 6.5 percent, from 28,6percent in 2003 to 35.1 percent in 2008. In thesameperiodtheshareofliquidfuelswasreducedby4.6percent,from30.3percentin2003downto25.7percent in 2008.Also, the share of gaseousfuelsincreasedby1.3percentandin2008gaseousfuelsaccountedof23.7percentinthesector’sfinalenergydemand.Thesharesofotherenergyformsparticipating in the finale energy demand werereduced. Fuel wood had the largest reduction inshare,by2.3percentandtheshareof fuelwoodin2008was8.9percent.Theshareofsteamandhotwaterdecreasedby0.8percent,from7percentdownto6.2percent.Theshareofcoaldecreasedby0.3percentandin2008itwasonly0.2percent.Renewable energy sources (geothermal energy,solarenergy,andbiofuels)made0.3percentofthesector’sfinalenergydemandin2008.



11,2%

Ugljen - Coal0,5%

Para i vrela voda - Steam and Hot Water7,0%


22,4% Plinovita goriva - Gaseous Fuels


118


Obnovljivi izvori - Renewables0,3%



Para i v. voda - Steam and H. Water6,2% Ugljen - Coal

0,2%



8,9%

Slika2.14.2.Udjelioblikaenergijeuopćojpotrošnjienergije

Izvor:EIHP


Figure2.14.2Sharesofenergyformsinfinalenergydemandinothersectors

Source:EIHP

Potrošnja energije u pojedinim sektorima općepotrošnje u razdoblju od2003. do 2008. godine iurazdobljuod1988.do2008.godineprikazanajeu tablici 2.14.2, odnosno na slici 2.14.3. Ukupnapotrošnjaenergijeuopćojpotrošnjiu2008.godinipovećana je za 5,5 posto, pri čemu je potrošnjaenergijepovećanausvimsektorimaopćepotrošnje.Najvećiporastpotrošnjeostvarenjeugrađevinarstvui iznosio je 12 posto. U sektoru usluga porastpotrošnje iznosio je 6,6 posto, u poljoprivredi 6,4postoiukućanstvima4,2posto.

Tijekom razdoblja od 2003. do 2008. godineostvarenjetrendpovećanjapotrošnjesprosječnomgodišnjom stopom od 0,7 posto. Pri tome sepotrošnja energije u kućanstvima smanjivala sprosječnom godišnjom stopom od 0,7 posto, dokjeusvimostalimsektorimaostvarentrendporastapotrošnje. Najbrže je rasla potrošnja energije ugrađevinarstvu gdje je prosječna godišnja stopaiznosila8,4posto.Uuslužnomsektorujeostvarentrendporasta sprosječnomgodišnjomstopomod2,8 posto, a u poljoprivredi je potrošnja energijeraslaprosječno0,5postogodišnje.

The final energy demand in specific sub-sectorsoftheothersectorsfrom2003to2008andintheperiodfrom1988to2008aregiveninTable2.14.2.andFigure2.14.3.In2008totalfinalenergydemandintheothersectorsincreasedby5.5percent,withagrowthinallsub-sectors.Thelargestgrowthofthefinal energy demand occurred in the constructionsub-sector and itwas12percent. In the servicessub-sector the final energy demand grew by 6.6percent,intheagricultureitgrew6.4percentandinthehouseholdsitgrewby4.2percent.

Overtheperiodfrom2003to2008thefinalenergydemand increased at an average annual rate of0.7 percent. Final energy demand by householdsdecreased at an average annual rate of 0.7percent, while in all other sub-sectors the finalenergy demandwas growing. The fastest growthinfinalenergydemandoccurredintheconstructionsub-sectorwheretheaverageannualratewas8.4percent.Intheservicessub-sectorthefinalenergydemandhadagrowingtrendatanaverageannualrate of 2.8 percent; the agriculture increased itsfinalenergydemandatanaverageannualrateof0.5percent.

119


Kućanstva Households

Uslužni sektorServices

PoljoprivredaAgriculture

GrađevinarstvoConstruction

UKUPNO OPĆA POTROŠNJATOTAL OTHER SECTORS

71,97

27,88

10,27

7,69

117,81

74,98

29,71

10,93

8,61

124,23

77,84

25,93

10,67

5,76

120,21

78,47

26,89

9,95

5,91

121,23

80,53

28,24

10,14

6,60

125,51

77,78

28,13

10,27

7,23

123,40

4,2

6,6

6,4

12,0

5,5

-0,7

2,8

0,5

8,4

0,7

2008. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008./07. 2003.-08.

PJ %


Tablica 2.14.2. Potrošnja energije u podsektorima općepotrošnje

Table 2.14.2 Final energy demand in other sectors bysub-sectors

0

20

40

60

80

100

120

140

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Kućanstva - Households Uslužni sektor - Services Poljoprivreda - Agriculture Građevinarstvo - Construction

PJ

Slika2.14.3.Potrošnjaenergijeupojedinimsektorimaopćepotrošnje

Izvor:EIHP

Figure 2.14.3 Final energy demand in other sectors bysub-sectors

Source:EIHP

120


Poljoprivreda - Agriculture8,9%

Uslužni sektor - Services21,6%

Kućanstva - Households64,8%

Građevinarstvo - Construction4,8%

Građevinarstvo - Construction6,9%

Kućanstva - Households60,4%

Uslužni sektor - Services23,9%

Poljoprivreda - Agriculture8,8%

Slika 2.14.4. Udjeli podsektora opće potrošnje u potrošnjienergije

Izvor:EIHP



Figure2.14.4Sharesofsub-sectorsinfinalenergydemandinothersectors

Source:EIHP

Figure2.14.4.presentsthesharesofsub-sectorsinthetotalfinalenergydemandoftheothersectorsin 2003 and in 2008. In the mentioned periodthe shares of the services and the constructionsub-sector continued to increase, and the sharesof household sector and agriculture continued todecrease.Thehouseholdsmakethelargestportioninfinalenergydemandwithashareof64.8percent.Thissharewasreducedto60.4percent.Theshareoftheservicesincreasedby2.3percentandin2008itwas23.9percent;theshareoftheconstructionsub-sector increasedfrom4.8to6.9percent.Theshareofagriculturewasslightlydecreasedby0.1percent,from8.9to8.8percentin2008.

Naslici2.14.4.prikazanisuudjelipojedinihsektorau ukupnoj potrošnji energije u općoj potrošnji u2003.i2008.godini.Unavedenomrazdobljuudjeliuslužnog sektora i građevinarstva nastavili su sepovećavati, a udjeli kućanstava i poljoprivredesmanjivati.Najvišeenergijetrošiloseukućanstvimakojimajeudios64,8smanjenna60,4posto.Udiosektorauslugapovećanjeza2,3postotejeu2008.godiniiznosio23,9posto,dokjeudiograđevinarstvapovećans4,8na6,9posto.Udiopoljoprivrede jeneznatnosmanjenza0,1posto,s8,9na8,8postou2008.godini.

3

NAFTA I DERIVATI NAFTE

OIL AND OIL PRODUCTS

3.1. Rezerve

3.1 Reserves






3.2.2 JANAF(Jadranskinaftovod)pipelinetransportation

3.2.3. Prodaja


3.2.4. Biogoriva

3.2.4 Biofuels




3.4 EnergyCompanies



123


3.1. Rezerve

Tablica 3.1.1. Bilančne rezerve i proizvodnja nafte ikondenzata

3.1 Reserves

Table3.1.1Oilandcondensatereservesandproduction

Izvor:Ministarstvogospodarstva,radaipoduzetništva Source:MinistryofEconomy,LabourandEntrepreneurship



Sirovanaftaproizvodiseiz35naftnihpolja,aplinskikondenzatizosamplinsko-kondenzatnihpolja.KapacitetipreradeurafinerijamanafteuRepubliciHrvatskojprikazanisuutablici3.2.1.

Tablica 3.2.1. Kapaciteti prerade u rafinerijama nafte uRepubliciHrvatskoj



Crude oil is produced from 35 oil fields and gascondensation products from 8 gas-condensationfields.ProcessingcapacitiesoftheCroatianrefineriesareshowninthefollowingTable.

Table 3.2.1 Processing capacities of oil refineries in theRepublicofCroatia

Izvor:INA Source:INA

124


Izvor:INA Source:INA

Tablica 3.2.1. Kapaciteti prerade u rafinerijama nafte uRepubliciHrvatskoj-nastavak

Table 3.2.1 Processing capacities of oil refineries in theRepublicofCroatia-exstension

3.2.2 JANAF (Jadranski naftovod) pipelinetransportation

JANAF pipeline was constructed in 1979 as aninternational oil transportation system from thetankerandterminalportofOmišaljtodomesticandforeign refineries in Eastern andMid-Europe.Thedesigned pipeline capacity amounts to 34 milliontonsofoilayear,andtheinstalledoneis20milliontons. The storage capacity at the Omišalj, SisakandVirjeterminalsequals900000m3foroil(Table3.2.2)and60000m3foroilproductsinOmišalj.


Jadranski naftovod je izgrađen 1979. godine kaomeđunarodnisustavtransportanafteodtankerskeluke i terminala Omišalj do domaćih i inozemnihrafinerijauistočnojisredišnjojEuropi.Projektiranikapacitetcjevovodaje34milijunatonatransportanafte godišnje, a instalirani 20 milijuna tona.KapacitetskladištanaterminalimaOmišalj,Sisak iVirjeiznosi900000m3zanaftu(tablica3.2.2.)te60000m3zaderivateuOmišlju.

125


Tablica3.2.2.KapacitetinaftnihterminalaJANAF-a Table3.2.2CapacitiesofJANAFoilterminals

Izvor:JANAF Source:JANAF

SustavJANAF-asesastojiod:prihvatno-otpremnogterminalaOmišaljnaotoku•Krku;cjevovodadugačkog622kilometrasdionicama:•Omišalj-Sisak, Sisak-Virje (s dionicom doLendave)-Gola (hrvatsko-mađarska granica),Sisak-SlavonskiBrod(sdionicomdoBosanskogBroda)-Sotin(hrvatsko-srpskagranica);prihvatno-otpremnih terminala u Sisku, Virju i•kodSlavonskogBroda;podmorskog naftovoda Omišalj-Urinj, koji•povezuje terminal Omišalj na otoku Krku sINA-RafinerijomnafteRijekanakopnu.Cjevovodjeukupneduljine7,2km,odčegajepribližno6kmpodmorskidio.

PromjeriiduljinetrasaJANAF-aprikazanisuutablici3.2.3.

Tablica3.2.3.TraseJANAFnaftovoda

TheJANAFsystemconsistsofthefollowing:ReceptionandforwardingterminalofOmišaljon•theislandofKrk;Pipelines in the total length of 622 kilometers•withthefollowingsections:Omišalj-Sisak;Sisak-Virje(withasectiontoLendava)-Gola(Croatian-Hungarian border); Sisak-Slavonski Brod (witha section to Bosanski Brod)-Sotin (Croatian-Serbianborder);Reception and forwarding terminals in Sisak,•VirjeandnearSlavonskiBrod;andOmišalj-Urinj submarine pipeline, which•connectsterminalportofOmišaljontheislandofKrkwiththeINA-RijekaOilRefineryonland.The total pipeline length is 7.2 kilometers,with the submarine sectionof approximately 6kilometers.

DiametersandlengthsofJANAFpipelineroutesareshownintheTable3.2.3.

Table3.2.3JANAFpipelineroutesintheRepublicofCroatia

Izvor:JANAF Source:JANAF

126


3.2.3. Prodaja

Poprocjeni jeuHrvatskoju2008.godinibilo785benzinskihpostaja.OdtogajeuvlasništvuINAGrupebilonjih435;INAd.d.imalaje413,INACROBENZ-12iINAOSIJEKPETROL–10benzinskihpostaja.NaautocestamauRepubliciHrvatskojnalazese43benzinskepostajeuvlasništvuINAGrupe.Kretanje ukupnog broja benzinskih postaja uRepubliciHrvatskojurazdobljuod2000.do2008.godineprikazanojeutablici3.2.4.inaslici3.2.1.

Tablica3.2.4.BrojbenzinskihpostajauRepubliciHrvatskojod 2000. do 2008. godine


In 2008, there were about 785 petrol stations intotalinCroatia.435petrolstationswereownedbyINAGroup,amongthem413ownedbyINAInc.,12byINACROBENZand10byINAOSIJEKPETROL.OnCroatianmotorwaysthereare43petrolstationsownedbyINAGroup.TrendsinthetotalnumberofpetrolstationsintheRepublicofCroatiafrom2000to2008areshowninthefollowingTableandFigure.

Table 3.2.4 Number of petrol stations in the Republic ofCroatiafrom2000to2008

Izvor:INA,EIHP Source:INA,EIHP

Slika3.2.1.BrojbenzinskihpostajauRepubliciHrvatskojod2000. do 2008. godine

Izvor:INA,EIHP

Figure 3.2.1 Number of petrol stations in the Republic ofCroatiafrom2000to2008

Source:INA,EIHP

0

100

200

300

400

500

600

700

800

INA d.d. Ostali/Others Ukupno/Total

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

127


3.2.4. Biogoriva

UkupniproizvodnikapacitetibiogorivauHrvatskojse pri kraju 2008. godine povećavaju na 61 000tonagodišnjebiodizelaili53763toe.

Tijekom 2008. godine u Republici Hrvatskojproizvedeno je 3 481 tona biodizela (3 068 toe)od čega je oko polovice plasirano na domaćetržište. 16% proizvedenog biodizela je nastalo izsakupljenogotpadnogjestivogulja.


Tablica3.3.1.Sirovanafta

3.2.4 Biofuels

Total capacities for liquid biofuels in Croatia areincreased in late2008to61000tonsperyearofbiodiesel.

In 2008, it was produced 3 481 t of biodiesel inCroatia, out of which about half is placed at thedomestic market. Some 16 percent of the totalamount originated from collected waste cookingoil.


Table3.3.1Crudeoil


128


Figure3.3.1CrudeoilsupplyintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

Slika3.3.1.RaspoloživasirovanaftauRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Slika 3.3.2. Proizvodnja derivata nafte u hrvatskimrafinerijama

Izvor:EIHP

Figure 3.3.2 Petroleum products production in Croatian oilrefineries

Source:EIHP

-1 000

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7 000

8 000tis

uće

tona

/tho

usan

d m

etric

tons

Proizvodnja - Production Uvoz - Import

Izvoz - Export

Saldo skladišta - Stock change Ukupna potrošnja - Energy supplied

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

4 000

4 500

5 000

5 500

6 000

6 500

7 000

tisuć

e to

na/t

hous

and

met

ric to

ns

Ukapljeni plin - LPG Motorni benzin - Motor gasoline Petrolej i MG - Kerosene type yet fuel

Dizelsko gorivo - Diesel oil Ekstralako loživo ulje - Extra light fuel oil Loživo ulje - Fuel oil

Primarni benzin - Naphtha Bitumen - Bitumen Rafinerijski plin - Refinery gas

Ostali derivati - Other products

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

129


Tablica3.3.2.Derivatinafte Table3.3.2Petroleumproducts


130


Slika3.3.3.RaspoložividerivatinafteuRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure 3.3.3 Petroleumproducts supply in theRepublic ofCroatia

Source:EIHP

Slika 3.3.4. Ukupna potrošnja derivata nafte u RepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure3.3.4PetroleumproductsconsumptionintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

131


Tablica3.3.3.Ukapljeniplin Table3.3.3LPG


132


Slika3.3.5.RaspoloživekoličineukapljenogplinauRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure3.3.5LPGsupplyintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

Slika 3.3.6.Ukupnapotrošnja ukapljenogplina uRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure3.3.6LPGconsumptionintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

tisuć

e to

na/t

hous

and

met

ric to

ns

Pogon energetike - Energy sector own use Energetske transformacije - Transformation sector Industrija - IndustryPromet - Transport Opća potrošnja - Other sectors

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

tisuć

e to

na/t

hous

and

met

ric to

ns

-300

-250

-200

-150

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

350

400

Proizvodnja rafinerija - Petroleum refineries Proizvodnja degazolinaže - NGL plant Uvoz - ImportIzvoz - ExportSaldo skladišta - Stock change- Ukupna potrošnja - Energy supplied

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

133


Tablica3.3.4.Motornibenzin Table3.3.4Motorgasoline


Figure3.3.7MotorgasolinesupplyintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

Slika3.3.7.RaspoloživakoličinamotornogbenzinauRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

tisuć

e to

na/t

hous

and

met

ric to

ns

-800

-600

-400

-200

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

1 600

Ukupna proizvodnja - Total production Uvoz - ImportIzvoz - Export

Saldo skladišta - Stock changeBruto raspoloživo - Energy supplied

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

134


Slika 3.3.8. Potrošnja motornog benzina u RepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Tablica3.3.5.Mlaznogorivoipetrolej

Figure3.3.8MotorgasolineconsumptionintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

Table3.3.5Jetfuelandkerosene


tisuć

e to

na/t

hous

and

met

ric to

ns

0

100

200

300

400

500

600

700

800

Cestovni promet - Road transportOstali promet - Public city transport

Poljoprivreda - Agriculture Graditeljstvo - Construction

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

135


Figure3.3.9JetfuelandkerosenesupplyintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

Figure 3.3.10 Jet fuel and kerosene consumption in theRepublicofCroatia

Source:EIHP

Slika3.3.9.RaspoloživomlaznogorivoipetrolejuRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Slika3.3.10.PotrošnjamlaznoggorivaipetrolejauRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

136


Tablica3.3.6.Dizelskogorivo Table3.3.6Dieselfuel


Figure3.3.11DieselfuelsupplyintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

Slika 3.3.11. Raspoloživo dizelsko gorivo u RepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

137


Figure 3.3.12 Diesel fuel consumption in the Republic ofCroatia

Source:EIHP

Slika3.3.12.PotrošnjadizelskoggorivauRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

tisuć

e to

na/t

hous

and

met

ric to

ns

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1 000

1 100

1 200

1 300

1 400

1 500

1 600

Termoelektrane - Thermal power plants Cestovni promet - Road transport Ostali promet - Public city transportIndustrija - IndustryPoljoprivreda - Agriculture Graditeljstvo - Construction

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

138



Table3.3.7ExtralightfueloilTablica3.3.7.Ekstralakoloživoulje

139


Figure 3.3.13 Extra light fuel oil supply in the Republic ofCroatia

Source:EIHP

Figure3.3.14ExtralightfueloilconsumptionintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

Slika 3.3.13. Raspoloživo ekstralako loživo ulje u RepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Slika3.3.14. Potrošnja ekstralakog loživoguljauRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Proizvodnja - Production Uvoz - ImportIzvoz - ExportSaldo skladišta - Stock change

Ukupna potrošnja - Energy supplied

-400

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

tisuć

e to

na/t

hous

and

met

ric to

ns

Pogon energetike - Energy sector own use Energetske transformacije - Energy transformationsIndustrija - Industry Promet - TransportKućanstva - Households Usluge - Service sectorOstali potrošači - Not specified

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

tisuć

e to

na/t

hous

and

met

ric to

ns

140


Tablica3.3.8.Loživoulje Table3.3.8Residualfueloil


141


Slika3.3.15.RaspoloživoloživouljeuRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Slika3.3.16.PotrošnjaloživoguljauRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure 3.3.15 Residual fuel oil supply in the Republic ofCroatia

Source:EIHP

Figure3.3.16ResidualfueloilconsumptionintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

tisuć

e to

na/t

hous

and

met

ric to

ns

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

1 600

1 800

Pogon energetike - Energy sector own use Termoelektrane - Thermal power plantsJavne toplane - Public cogeneration plantsOstale transformacije - Other transformations

Industrija - IndustryPromet - Transport

Opća potrošnja - Other sectors

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

tisuć

e to

na/t

hous

and

met

ric to

ns

-600

-400

-200

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

1 600

1 800

2 000

2 200

Proizvodnja rafinerija - Oil refineries production Uvoz - ImportIzvoz - Export Saldo skladišta - Stock changeBunker brodova - International marine bunkers Ukupna potrošnja - Energy supplied

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2008.

142


Table3.3.9NonspecifiedpetroleumproductsTablica3.3.9.Ostaliderivatinafte


143


Figure3.3.17NonspecifiedpetroleumproductssupplyintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

Slika 3.3.18. Potrošnja ostalih derivata nafte u RepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Slika 3.3.17. Ostali derivati nafte raspoloživi u RepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure3.3.18NonspecifiedpetroleumproductsconsumptionintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

144



Ukategorijiproizvodnjenaftnihderivataenergetskisubjektiu2008.godinibilisuINAIndustrijanafted.d. i MODIBIT d.o.o. U kategoriji transportanafte naftovodima i drugim oblicima transportaenergetski subjekti subili JADRANSKINAFTOVODd.d. i HRVATSKE ŽELJEZNICE d.o.o. U kategorijitransportanaftnihderivataproduktovodimaidrugimoblicima transporta prisutni su bili JADRANSKIPOMORSKI SERVIS d.d., KEMIKALIJE d.d. iHRVATSKEŽELJEZNICEd.o.o.

Do kraja 2008. godine su u kategoriji transportanafte,naftnihderivataibiogorivacestovnimvozilomdozvolu za obavljanje energetske djelatnosti odHrvatske energetske regulatorne agencije dobileukupno142tvrtke.

Dozvolu za obavljanje energetske djelatnostitrgovine na veliko naftnim derivatima je do kraja2008.godineishodiloukupno18tvrtki:INAIndustrijanafted.d,TIFONd.o.o,PETROLTRGOVINAd.o.o,OMV HRVATSKA d.o.o, ANTUNOVIĆ TA d.o.o,OG ADRIATIC d.o.o, NAUTICA-VUKOVAR d.o.o,SIROVINA BENZ d.o.o, CROBENZ d.d, MODIBITd.o.o,TANKERKOMERCd.o.o,GRIČPETROLd.o.o,EURO-PETROLd.o.o,INA-OSIJEKPETROLd.d,A.B.PETROLPROMETd.o.o,LUKOILCroatiad.o.o,LUKAPLOČE-TRGOVINAd.o.o.iZRAČNALUKAZAGREBTRGOVINAd.o.o.

Dozvolu za obavljanje energetske djelatnostiskladištenja nafte i naftnih derivata je do kraja2008.godineishodiloukupno19tvrtki:KEMIKALIJEd.d,TANKERKOMERCd.d,JADRANSKINAFTOVODd.d,TIFONd.o.o,NAFTNITERMINALIFEDERACIJEd.o.o,MAZIVA-ZAGREBd.o.o,NAUTICAVUKOVARd.o.o, GRIČ PETROL d.o.o, EURO-PETROL d.o.o,ANTUNOVIĆTAd.o.o,CROBENZd.d,LUKAPLOČE-TRGOVINAd.o.o,INAIndustrijanafted.d,MODIBITd.o.o, TERMINAL SLAVONSKI BROD d.o.o, DIOKIOrganskapetrokemijad.d,KEPOLTERMINALd.o.o,PROPLINd.o.o.iBUTANPLINd.o.o.

Dozvolu za trgovinu na veliko i malo ukapljenimnaftnimplinom(UNP)sudokraja2008.godinedobileukupno 4 tvrtke: PROPLIN d.o.o, INA Industrijanafted.d,CROBENZd.d.iMODIBITd.o.o.

3.4 EnergyCompanies

In the production of oil products the energycompanies in 2008were INA Industrija nafte andMODIBIT.Inthetransportofoilandoilproductsbypipelinesandothermeansoftransporttwopartieswere involved: JADRANSKI NAFTOVOD (AdriaticPipeline) and HRVATSKE ŽELJEZNICE (CroatianRailways).Asfarasthetransportofoilproductsbyproductpipelinesandothermeansof transport isconcerned,theplayersareJADRANSKIPOMORSKISERVIS, KEMIKALIJE and HRVATSKE ŽELJEZNICE(CroatianRailways).In the category of road transport of crude oil, oilproducts and liquid biofuels, the Croatian EnergyRegulatoryCouncilhadissued142licensesbytheendof2008.

By the end of 2008, the oil products wholesalelicense had been obtained by 18 companies: INA– Industrija nafte, TIFON, PETROL TRGOVINA,OMV HRVATSKA, ANTUNOVIĆ TA, OG ADRIATIC,NAUTICA-VUKOVAR, SIROVINA-BENZ, CROBENZ,MODIBIT,TANKERKOMERC,GRIČPETROL,EURO-PETROL, INA-OSIJEK PETROL, A.B. PETROLPROMET,LUKOILCroatia,LUKAPLOČE–TRGOVINAandZRAČNALUKAZAGREBTRGOVINA.

By the end of 2008 the license for oil and oilproducts storage had been obtained by 19companies: KEMIKALIJE, TANKERKOMERC,JADRANSKINAFTOVOD,TIFON,NAFTNITERMINALIFEDERACIJE,MAZIVA-ZAGREB,NAUTICAVUKOVAR,GRIČ PETROL, EURO-PETROL, ANTUNOVIĆ TA,CROBENZ,LUKAPLOČE-TRGOVINA,INAIndustrijanafte, MODIBIT, TERMINAL SLAVONSKI BROD,DIOKI Organska petrokemija, KEPOL TERMINAL,PROPLINandBUTANPLIN.

The license for LPGwholesale and retail sale hadbeenobtainedby4companiesbytheendof2008:PROPLIN, INA Industrija nafte, CROBENZ andMODIBIT.

145



Changes in petroleum product retail prices from1996to2008areshowninthefollowingFigureandTable.


Nasljedećojsliciitablici(3.5.1.)prikazanojekretanjemaloprodajnihcijenaderivatanafteurazdobljuod1996. do 2008. godine.

Slika 3.5.1. Kretanjemaloprodajnih cijena derivata nafte urazdobljuod1996.do2008.godine

Izvor:INA,EIHP

Figure3.5.1Changesinpetroleumproductretailpricesfrom1996 to 2008

Source:INA,EIHP

146


Godina /Year

BMB 98 BMB EURO 95

DG-EURO DG DG-

PLAVI LUEL

1996. 3,89 - - - - 2,09

1997. 4,00 - - - - 2,30

1998. 3,86 4,00 - 3,50 - 2,11

1999. 4,03 4,19 - 3,66 - 2,10

2000. 5,76 5,96 - 4,78 2,76 2,64

2001. 6,32 6,85 - 5,20 3,01 3,14

2002. 6,40 6,73 5,36 5,19 2,56 2,71

2003. 6,44 6,66 5,44 5,24 2,56 2,77

2004. 6,94 7,14 6,00 5,89 3,08 3,29

2005. 7,40 7,72 6,96 6,78 4,02 4,17

2006. 7,63 8,24 7,88 7,26 7,11 4,21 4,70

BMB 95

2007. 7,72 8,16 7,92 7,40 7,27 4,24 4,66

2008. 8,25 8,58 8,48 8,63 8,5 5,05 5,83

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Izvor:INA,EIHP Source:INA,EIHP

Tablica3.5.1.Maloprodajnecijenenaftnihderivata (kn/l)–godišnjiprosjek

Table3.5.1Petroleumproductretailprices(HRK/l)–annualaverage

4

PRIRODNI PLIN

NATURAL GAS

4.1. Rezerve

4.1 Reserves





4.2.2. Transport



4.2.3 Storage

4.2.4. Distribucija

4.2.4 Distribution

4.2.5. Opskrba

4.2.5. Supply


4.3 EnergyBalanceofNaturalGas


4.4 EnergyCompanies



4.5.1. Cijenadobaveprirodnogplinadobavljačuplinaza opskrbljivačetarifnihkupaca

4.5.1 Naturalgasshippingpricefortariffcustomerssuppliers

4.5.2. Cijenetransportaprirodnogplina


149

NATURAL GAS

4.1. Rezerve

Tablica4.1.1.Bilančnerezerveiproizvodnjaprirodnogplina(u106m3)

4.1 Reserves

Table4.1.1Naturalgasreservesandproduction(in106m3)

Izvor:Ministarstvogospodarstva,radaipoduzetništva,EIHP



Prirodniplinseproizvodiiz17plinskihpoljaPanonai6plinskihpoljaJadranačimesepodmiruje61postopotreba.NajvećidioplinaizPanonadolaziizležištaMolveiKalinovacuzkojasuizgrađenapostrojenjazapreraduipripremuplinazatransport-Centralneplinske staniceMolve I, II i III. Njihovi kapacitetipreradeprikazanisuutablici4.2.1.

Tablica 4.2.1. Proizvodni kapaciteti centralnih plinskihstanica

Source:Ministryofeconomy,labourandentrepreneurship,EIHP



Natural gas is produced from 17 on-shore and 6off-shore gas fields meeting 61 percent of totaldemand. The largest share of gas produced inPanon area is coming from the fields Molve andKalinovac. They include the units for processingandpreparationofgasfortransportation-CentralgasstationsMolveI,IIandIII.TheircapacitiesareshownintheTable4.2.1.

Table4.2.1Productioncapacitiesofthecentralgasstations

Source:INAIzvor:INA

4.2.2. Transport

Transportprirodnogplina je reguliranaenergetskadjelatnost koja se obavlja kao javna usluga ipredstavlja osnovnu djelatnost tvrtke Plinacrod.o.o., Zagreb koja je vlasnik i operator plinskogatransportnoga sustava. Tvrtka Plinacro je upotpunostiuvlasništvuRepublikeHrvatske.


Natural gas transportation is a regulated energyactivityperformedasapublicserviceandrepresentstheprimaryactivityof the companyPlinacroLtd.,whichistheownerandoperatorofthegastransportsystem.Plinacro is fullyownedbytheRepublicofCroatia.

150

PRIRODNI PLIN

U 2008. godini sustavom je transportirano 3,452milijardim3prirodnogplina,odčega3,061milijardim3odulazautransportnisustavdoizlaznihmjerno-redukcijskih stanica te ostatak od 391 milijun m3 do podzemnog skladišta plina Okoli. Transportprirodnog plina u vršnoj potrošnji iznosio je uprosjeku550000m3/h,dokjemaksimalnaostvarenapredajaplinaiznosila682000m3/h.

In 2008, 3.452 billion m3 of natural gas weretransported, of which 3.061 billionm3 from entryto exit measuring-reduction stations, and 391million m3 to the underground storage Okoli.During the peak demand periods the quantitiesof approximately 550000m3/hwere transported,while the maximum quantities of 682 000 m3/hweredeliveredtocustomers.

Slika4.2.1.Strukturatransportiranihkoličinaprirodnogplinapremaizlazimaiztransportnogsustavatijekom2008.godine

Izvor:PLINACRO

Transportni sustavobuhvaća2113kmplinovoda,154mjestaisporukeplinas257mjernihlinijate19mjestaulazausustav.Transportni sustav omogućuje predaju plina napodručju16županija.

Figure 4.2.1 Structure of transported natural gas volumespercustomercategorypermonthin2008

Source:PLINACRO

Thenaturalgastransportsystemcomprises2113km of pipelines, 154 exit measuring-reductionstations with 257 measuring lines and 19 entrymeasuringstations.Thewholesystemtransmitsgasin16Counties.

151

NATURAL GAS

Slika4.2.2.Strukturatransportiranihkoličinaprirodnogplinapožupanijama

Izvor:PLINACRO

Tijekom 2008. godine na transportni sustav supriključene tri nove mjerno-redukcijske stanice.Osim izgradnje navedenih objekata izgrađen je iplinovodPodrebar−JosipdolDN500 -dužine26,2kmsaspojnimplinovodomzaMRSOgulinDN400- dužine 4,1 km, koji predstavlja prvi dio sustavaBosiljevo−Split.

Tablica 4.2.2. Promjeri i duljine transportnih plinovoda uRepubliciHrvatskoj

Figure 4.2.2 Structure of transported natural gas volumesperCounty

Source:PLINACRO

Three new measuring-reduction stations wereattached to the transport system in 2008.Furthermore, the pipeline Podrebar−Josipdol DN500,26.2kmlong,wasbuilttogetherwith4.1kmlong binding pipeline DN 400 to the measuring-reductionstationOgulin.ThesepipelinesconstitutethefirstpartoftheBosiljevo−Splitpipelinesystem.

Table4.2.2DiametersandlengthsoftransportationpipelinesintheRepublicofCroatia

Izvor:PLINACRO Source:PLINACRO

152

PRIRODNI PLIN

Tablica 4.2.3. Kategorizacija transportnih plinovoda uRepubliciHrvatskoj

Table4.2.3CategorizationoftransportationpipelinesintheRepublicofCroatia

Izvor:PLINACRO Source:PLINACRO

Slika4.2.3.PlinskitransportnisustavuRepubliciHrvatskoj

Izvor:PLINACRO

Figure4.2.3TransportsystemofnaturalgasintheRepublicofCroatia

Source:PLINACRO

153

NATURAL GAS


ProjektiraniradniobujampodzemnogskladištaplinaOkoli iznosi558milijunam3.Maksimalni kapacitetutiskivanjaiznosi3,8milijunam3/dan,amaksimalnikapacitetcrpljenja5,8milijunam3/dan.

4.2.4. Distribucija

U Hrvatskoj posluje 41 tvrtka koja se bavidistribucijomprirodnogplinatejednatvrtka(Plinarad.o.o., Pula) koja se bavi distribucijom gradskogplina i otparenog UNP-a. Duljina distribucijskeplinskemrežezaprirodniplin iznosi17482km,azadistribucijugradskogplinaiotparenogUNP-a99km,štočinisveukupnuduljinudistribucijskeplinskemrežeod17581km.

Tablica4.2.4.DuljinadistribucijskeplinskemrežeuRepubliciHrvatskoj(1995.-2008.)

4.2.3 Storage

Okoli,theundergroundgasstorage,wasdesignedwith the nominal capacity of 558millionm3. Themaximum injection capacity is 3.8millionm3/day,while the maximum withdrawal capacity is 5.8millionm3/day.

4.2.4 Distribution

Thereare41companiesfordistributionofnaturalgas in the Republic of Croatia, and one companyfor distribution of town gas and evaporated LPG(Plinara, Pula), making altogether 42 distributioncompanies. Total natural gas distribution pipelinelength amounts to 17 482 km whereas networklength for city gas and evaporated LPG amountsto112km.Thus,totalgasdistributionnetwork inCroatiais17581kmlong.

Table 4.2.4 Distribution pipeline length in the Republic ofCroatia(1995-2008)

Izvor:EIHP,HSUP Source:EIHP,CGA

4.2.5. Opskrba

U Hrvatskoj je tijekom 2008. godine registrirano27 tvrtki za obavljanje djelatnosti opskrbe plinomte ih jenakraju2008.biloukupno38.Svetvrtkeregistriranesuizadjelatnostdistribucijeprirodnogplina.Dana1.listopada2008.godinenasnagujestupilaUredba o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom(„Narodnenovine“,broj112/2008).OvomUredbomodređene su mjere za osiguranje pouzdane iučinkoviteopskrbeprirodnimplinomkaoikriterijiinačinodređivanjadovoljnekoličineprirodnogplinazaosiguranjepouzdaneopskrbezaštićenihkupaca,redoslijedsmanjenjailiobustaveopskrbeprirodnimplinom pojedinim kategorijama kupaca u slučajukriznog stanja te sadržaj izvješća opskrbljivača

4.2.5. Supply

In2008,27companiesobtainednaturalgassupplylicence, increasing the number of gas supplycompaniesintheRepublicofCroatiato38overall.Allthesecompaniesalsoholdnaturalgasdistributionlicence.TheRegulationregardingthesecurityofsupplyofnatural gas came into effect on October 1st 2008 (Official Gazette 112/08). The Regulation definesmeasurestosecurereliableandeffectivesupplyofnaturalgasaswellasthecriteriaandamethodofassigningsufficientamountsofnaturalgasforsecuresupply to protected customers, order of decreaseor suspending of supply to particular customercategories in the event of crisis, and contentsof supplier’s report on the security of supply of

154

PRIRODNI PLIN


Tablica4.3.1.Prirodniplin

4.3 EnergyBalancesofNaturalGas

Table4.3.1Naturalgas


plinom o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom.Opskrbljivači plinom su dužni najkasnije do 31.siječnjatekućegodinedostavitinadležnomministruIzvješćeoostvarenjusigurnostiopskrbeuproteklojkalendarskojgodini,uskladusovomUredbom.

naturalgas.AccordingtotheRegulation,suppliersareobligated to filea reporton theaccomplishedsecurityofsupply in thepastyear to theMinisternotlaterthanJanuary31stofthecurrentyear.

2008.2003. 2004. 2005. 2006. 2008./07.

%

2003.-08.

milijuna m3 Million cubic meters

Proizvodnja

Uvoz

Izvoz

Saldo skladišta

Ukupna potrošnja

Potrošnja za pogon

-proizvodnja nafte i plina

-rafinerije

-degazolinaža

Energetske transformacije

-termoelektrane

-javne toplane

-javne kotlovnice

-industrijske toplane

-industrijske kotlovnice

-rafinerije

-degazolinaža

Neenergetska potrošnja

Gubici

Neposredna potrošnja

Industrija

-željeza i čelika

-obojenih metala

-stakla i nem. minerala

-kemijska

-građevnog materijala

-papira

-prehrambena

-ostala

Opća potrošnja

-kućanstva

-usluge

-poljoprivreda

Production

Import

Export

Stock change

Energy supplied

Energy sector own use

-oil and gas extraction

-oil refineries

-NGL plant

Total transformation sector

-thermo power plants

-public cogeneration plants

-public heating plants

-industrial cogeneration plants

-industrial heating plants

-petroleum refineries

-NGL-plant

Non energy use

Losses

Final energy demand

Industry

-iron and steel

-non-ferrous metals

-non-metallic minerals

-chemical

-construction materials

-pulp and paper

-food production

-not elsewhere specified

Other sectors

-households

-services

-agriculture

2 189,6

1 138,8

342,0

-102,0

2 884,4

123,5

88,8

0,3

34,4

1 046,8

99,9

521,1

69,6

198,1

117,0

41,1

461,9

100,5

1 151,7

368,8

21,1

1,3

58,8

80,7

157,4

4,6

17,3

27,6

782,9

633,1

129,9

19,9

2 198,1

1 053,6

347,6

105,2

3 009,3

70,2

56,1

0,3

13,8

1 206,7

130,4

581,0

64,3

287,8

104,8

38,4

484,7

74,9

1 172,8

385,5

19,1

1,8

67,9

76,7

119,8

1,7

56,4

42,1

787,3

629,5

138,4

19,4

2 283,4

1 134,1

446,6

-61,0

2 909,9

107,9

98,7

1,2

8,0

988,2

36,3

479,0

71,3

286,1

83,3

32,2

478,1

61,9

1 273,8

411,6

20,1

1,0

70,9

79,1

124,2

2,1

62,6

51,6

862,2

687,8

151,2

23,2

2 713,5

1 126,5

895,6

-66,6

2 877,8

91,5

85,7

0,4

5,4

1 032,5

118,1

458,7

62,1

271,4

91,2

31,0

462,9

65,3

1 225,6

408,0

27,2

0,3

61,0

69,1

118,3

6,3

71,9

53,9

817,6

651,7

147,0

18,9

-5,6

16,3

-7,4

-3,1

-23,0

-58,5

335,5

42,9

-13,2

-49,7

-5,6

13,9

3,5

-2,5

-49,8

-30,2

-0,4

-3,1

10,4

12,1

22,7

-29,4

-19,3

-6,8

6,9

-10,9

103,1

-3,8

9,6

9,7

8,3

16,2

4,5

1,5

15,3

2,1

-1,4

-9,0

-29,5

3,2

8,7

0,7

1,6

11,4

-5,9

-16,3

1,8

-13,2

2,6

4,0

9,7

-1,6

-3,5

-3,5

-2,6

4,4

43,3

11,6

1,9

1,5

3,8

0,9

2007.

2 892,1

1 055,1

751,7

111,2

3 306,7

149,7

133,1

12,4

4,2

1 414,1

301,0

572,6

66,3

329,1

88,4

32,5

24,2

507,8

51,1

1 184,0

399,4

27,3

1,7

61,1

72,5

129,4

6,4

51,4

49,6

784,6

622,5

144,2

17,9

2729,4

1226,8

695,9

-55,2

3205,1

115,3

55,3

54,0

6,0

1227,1

151,3

540,3

75,5

340,6

86,2

16,3

16,9

505,8

49,5

1307,4

447,7

33,5

1,2

49,3

67,6

138,3

5,7

104,4

47,7

859,7

682,7

156,2

20,8

155

NATURAL GAS

Slika4.3.1.RaspoloživekoličineprirodnogplinauRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure4.3.1NaturalgassupplyintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

Figure 4.3.2 Natural gas consumption in the Republic ofCroatia

Source:EIHP

Slika 4.3.2. Struktura potrošnje prirodnogplina uRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

Gubici - Losses Potrošnja za pogon - Energy sector own use Termoelektrane - Thermo power plants Javne toplane - Public cogeneration plants Ostale transformacije - Other transformations Neenergetska potrošnja - Non energy useIndustrija - Industry Kućanstva - Households Ostali potrošači - Not specified

mili

juni

m3 /

mill

ion

cubi

c m

eter

s

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

-1 000

-500

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

4 000

4 500

Proizvodnja - Production Uvoz - Import Izvoz - ExportSaldo skladišta - Stock change Ukupna potrošnja - Energy supplied

mili

juni

m3 /

mill

ion

cubi

c m

eter

s

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

156

PRIRODNI PLIN


U kategorijama energetskih djelatnosti dobavei skladištenja prirodnog plina jedini registriranienergetskisubjektu2008.godinibilajeINAIndustrijanafted.d,Zagreb.ZaoperatoratransportnogsustavaplinauRepubliciHrvatskojodređena je,Zakonomotržištuplina(„Narodnenovine“,broj40/2007),tvrtkaPlinacro d.o.o, Zagreb na razdoblje od 30 godina.Zakonomo izmjenama idopunamaZakonaotržištuplina („Narodne novine“, broj 152/2008) definiranesu i nove djelatnosti u području plinskog tržišta:organizacija tržištaplina i trgovinaplinom.Utvrđenesudužnosti ipravaoperatoratržištaplina i trgovacaplinom.Dozvoluzaobavljanjeenergetskedjelatnostidistribucijeplinadokraja2008.godinedobilesuukupno42tvrtke.Većinaihposjedujedozvoluzarazdobljeodpetgodina,asamodesettvrtkizarazdobljeod15godina(Termoplind.d, Varaždin; Energo d.o.o, Rijeka; HEP Plin d.o.o,Osijek; Elektrometal d.d, Bjelovar; Gradska plinaraZagreb d.o.o, Zagreb; Koprivnica plin - distribucijaplinad.o.o,Koprivnica;Međimurjeplind.o.o,Čakovec;Darkomd.o.o,Daruvar;PlinKonjščinad.o.o,Konjščina;PlinVTCd.o.o,Virovitica).Utablici4.4.1.suprikazanesve tvrtke registrirane za distribuciju plina do kraja2008.godinetenjihovapotrošnjaiudjelnatržištu.

Tablica 4.4.1. Tvrtke koje obavljaju distribuciju plina natemelju dobivene energetske dozvole, njihova potrošnja iudjelnatržištuu2008.godini

4.4 EnergyCompanies

In2008,onlyINAIndustrijanaftehadalicenceforshipping and storage of natural gas. Plinacro wasdefinedastransportsystemoperatorintheRepublicof Croatia under the Law on Gas Market (OfficialGazette 40/07) for the 30-year period. Law onamendmentsofLawongasmarket(OfficialGazette152/2008)definednewactivitieswithinnaturalgasmarket:organisationofgasmarketandgastrading.Italsospecifiesobligationsandrightsofgasmarketoperatorandgastraders.

Until the end of 2008, a total of 42 companiesobtained a gas distribution licence. Most of thecompanies hold licence for a period of 5 years,while10companiesweregranteda15-yearlicence(these are: Termoplin, Varaždin; Energo, Rijeka;HEP Plin, Osijek; Elektrometal, Bjelovar; GradskaplinaraZagreb,Zagreb;Koprivnicaplin-distribucijaplina,Koprivnica;Međimurjeplin,Čakovec;Darkom,Daruvar; Plin Konjščina, Konjščina; Plin VTC,Virovitica).The tablebelowpresentsall registeredgasdistributioncompanies,theirgasconsumptionsandmarketshares.

Table 4.4.1 Companies carrying out licence-based gasdistributionactivity,theirconsumptionsandmarketsharesin2008

157

NATURAL GAS

Tablica 4.4.1. Tvrtke koje obavljaju distribuciju plina natemelju dobivene energetske dozvole, njihova potrošnja iudjelnatržištuu2008.godini-nastavak

Table 4.4.1 Companies carrying out licence-based gasdistributionactivity, their consumptionsandmarket sharesin2008-extension

Izvor:HSUP,EIHP Source:CGA,EIHP

158

PRIRODNI PLIN

Izvor:HSUP,EIHP Source:CGA,EIHP

Tablica 4.4.1. Tvrtke koje obavljaju distribuciju plina natemelju dobivene energetske dozvole, njihova potrošnja iudjelnatržištuu2008.godini-nastavak2

Table 4.4.1 Companies carrying out licence-based gasdistributionactivity, their consumptionsandmarket sharesin2008-extension2

Slika4.4.1.Udjelipotrošnjeprirodnogplinapojedinihtvrtkinatržištutijekom2008.godine

Izvor:HSUP,EIHP

Dozvolu za obavljanje energetske djelatnostiopskrbe plinom, do kraja 2008. godine, ishodiloje 38 distributera plina – njih devet za razdobljeod 15 godina (Međimurje-plin d.o.o, Čakovec;HEP-Plin d.o.o, Osijek; Gradska plinara Zagrebd.o.o, Zagreb; Termoplin d.d, Varaždin; Darkomd.o.o,Daruvar;Elektrometald.d,Bjelovar;PlinVTCd.o.o.,Virovitica;Komunalacd.o.o,KoprivnicaiPlinKonjščinad.o.o,Konjščina),aostalizarazdobljeodpetgodina.

Figure 4.4.1 Market shares of distribution companies in2008

Source:CGA,EIHP

Bytheendof2008,gassupplylicencewasissuedto38gasdistributorsamongwhich29obtainedlicenceforaperiodof5years,and9ofthemforaperiodof 15 years (Međimurje-plin, Čakovec; HEP-Plin,Osijek;GradskaplinaraZagreb,Zagreb;Termoplin,Varaždin;Darkom,Daruvar;Elektrometal,Bjelovar;Plin VTC, Virovitica; Komunalac, Koprivnica; PlinKonjščina,Konjščina).

159

NATURAL GAS


Osnovni elementi cijene plina su cijena dobaveprirodnog plina, cijena transporta prirodnog plinai dozvoljeni prihod distributera i opskrbljivača.Transport, distribucija i opskrba plinom tarifnihkupaca regulirani su odgovarajućim tarifnimsustavima koje je donijela Hrvatska energetskaregulatornaagencija(HERA).

4.5.1. Cijena dobave prirodnog plina zaopskrbljivačetarifnihkupaca

CijenadobaveprirodnogplinaodređenajeOdlukomo cijeni za dobavu plina dobavljaču plina zaopskrbljivačetarifnihkupaca(„Narodnenovine“,broj77/2007)uiznosuod1,07kn/m3/33338,35kJ,dokjecijenadobavezaostalepovlaštenekupceiznosila1,19kn/m3/33338,35kJbezPDV-a.CijenadobaveplinazaHEPd.d,Zagrebiznosilaje1,25kn/m3/33338,35kJbezPDV-a,azaPetrokemijud.d,Kutina-1,20kn/m3/33338,35kJbezPDV-a.

4.5.2. Cijenatransportaprirodnogplina

Cijena transporta prirodnog plina kroz transportnisustavutvrđuje seprimjenomTarifnog sustava zatransportprirodnogplina,bezvisinetarifnihstavki(„Narodnenovine“,brojevi32/2006,03/2007).Odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđene suvisine tarifnih stavki za transport prirodnog plinaza2008.godinu(„Narodnenovine“,broj14/2008)kojeseprimjenjujuod1.ožujka2008.godine.Takosudo28.veljače2008.visinetarifnihstavkibileistekaoiu2007.godini,ito:

Tvršno=3,463knpom3 na dan

Tsrednje=2,886knpom3 na dan

Tosnovno=1,731knpom3 na dan

aod1.ožujkado31.prosinca2008.suiznosile:

Tvršno=4,99knpom3podanu

Tsrednje=4,16knpom3podanu

Tosnovno=2,49knpom3podanu

Cijena transporta prirodnog plina izražava se kroznaknadu za korištenje transportnog sustava.Iznos naknade utvrđuje se prema rezerviranomkapacitetu ineovisnoo stvarnomkorištenju istog.Udiocijenetransportaukonačnojcijeniprirodnogplina ovisi o karakteristikama potrošnje pojedinog


Basic gas price elements include natural gasshipping rate, transmissionprice, anddistributor’sandprovider’srevenuecap.Transport,distributionand supply of tariff customers are regulated bythe tariff systemsdefinedby theCroatianEnergyRegulatoryAgency(CERA).

4.5.1 Natural gas shipping price for tariffcustomerssuppliers

Valid price for natural gas shipping for all tariffcustomerssupplierswasdefinedbytheDecisionongasshippingpriceforgassuppliersoftariffcustomersand was set at 1.07 HRK/m3/33,338.35 kJ excl.VAT.At the same time theprice for other eligiblecustomerswas1.19HRK/m3/33338,35kJexcl.VAT,1.20HRK/m3/33338,35kJexl.VATforPetrokemija,and1.25HRK/m3/33338,35kJexcl.VATforHEP.


Thegas transmissionprice for theuseof transportsystemisdefinedbytheTariffsystemfornaturalgastransport,withouttheamountsoftariffitems(OfficialGazette32/06,03/07).Tariff items were defined by the Decision of theGovernmentoftheRepublicofCroatiaontariffitemsfor gas transport for year 2008 (Official Gazette14/2008)thatcameintoeffectMarch1st,2008.Thus,between January 1st and February 28th, 2008 tariffitemsforgastransportwerethesameasin2007:

Tpeak=3.463HRK/m3/day

Tshoulder=2.886HRK/m3/day

Toffpeak=1.731HRK/m3/day

and fromMarch 1st to December 31st, 2008 tariffitemsforgastransportwereasfollows:

Tpeak=4.99HRK/m3/day

Tshoulder=4.16HRK/m3/day

Toffpeak=2.49HRK/m3/day

Natural gas transmission price is expressed ascompensation for use of pipeline system whichis established according to customer’s requestedcapacitiesandindependentofitsactualutilisation.The share of transmission price within the endprice depends on characteristics of natural gas

160

PRIRODNI PLIN

Tablica4.5.1.Prosječnaprodajnacijenaprirodnogplinaod2000.do2008.godine(ukn/m3,sPDV-om)

Table4.5.1Averagesellingpriceofnaturalgasfrom2000to2008(inHRK/m3,VATincluded)

Source:INA,PLINACRO,CGA,EIHP

Figure4.5.1Trendsinnaturalgasaveragesellingpricesfrom2000to2008(VATincluded)

Izvor:INA,PLINACRO,HSUP,EIHP

Slika 4.5.1. Kretanje prosječne prodajne cijene prirodnogplinaod2000.do2008.godine(sPDV-om)

Source:INA,PLINACRO,CGA,EIHPIzvor:INA,PLINACRO,HSUP,EIHP

kupcaprirodnogplina.Prosječnacijenatransportaprirodnogplinau2008.godini za svekupceplinana transportnom sustavu iznosila je 0,17 kn/m3. Prosječna cijena transporta plina za opskrbljivačeplinom kupaca na distribucijskim sustavimaiznosilaje0,19kn/m3,azakrajnjekupceplinanatransportnomsustavu0,15kn/m3.

consumption by a particular customer. In 2008average transmission price for all customers was0.17 HRK/m3. Average transmission price forsuppliersoftariffcustomersondistributionsystemamounted0.19HRK/m3,andforendcustomersontransportsystem0.15HRK/m3.

VrstapotrošačaCustomercategory 2001.

KućanstvaHouseholds 1,72

UslugeServices

IndustrijaIndustry

2000.

1,45

1,45

1,38 1,72

2002.

1,94

1,98

1,94

2003.

1,95

1,99

1,94

2004.

2,04

2,08

2,04

2005.

2,04

2,06

2,05

2006.

2,05

2,07

2,05

1,72

2007.

2,05

2,07

2,04

2008.

2,05

2,08

2,05

5

ELEKTRIČNA ENERGIJA

ELECTRICITY



5.1.1. Kapacitetizaproizvodnjuelektričneenergije







5.3 EnergyCompanies



163

ELECTRICITY



TheinstalledelectricitygeneratingcapacitiesintheRepublicofCroatiaincludehydroandthermalpowerplants owned by theHEPGroup (Croatian PowerCompany), a certain number of industrial powerplants and a few privately owned power plants(windpowerplants,smallhydropowerplants).

HEP’selectricitygenerationcapacitiesElectricity generation capacities within the HEPGroup consist of 16 locations with hydro powerplants,7 locationswiththermalpowerplantsandonehalf of the installed capacitiesof thenuclearpower plant Krško (located in the territory ofSlovenia).Thermalpowerplantsaregas-fired,coal-firedandfueloil-fired.Themajorityowneroverthegenerationcapacities in theRepublicofCroatia isHEPd.d.ThefacilitiesthatarenotfullyownedbyHEPd.d.arethefollowing:

NEKrškod.o.o.(NuclearpowerplantKrškoLtd.)•underthejointownershipoftheHEPd.d.(50%)and the Slovenian company ELES GEN d.o.o.(50%)TEPlomind.o.o. (ThermalpowerplantPlomin•Ltd.)underthejointownershipoftheHEPd.d.(50%) and the German company RWE Power(50%).HEPProizvodnjad.o.o.(HEPGenerationLtd.) won a management and operation andmaintenance contract for the thermal powerplantPlomin.

Total available capacities of allHEP’spowerplantsintheRepublicofCroatiaamountto3653.22MW(includingTPPPlominandexcludingNPPKrško)i.e.,total capacities serving the needs of the Croatianelectric power system amount to 4 001.22 MW(with 50% of Krško capacities). Out of thisamount, 1 565 MW is placed in thermal powerplants (including TPP Plomin and excluding NPPKrško), 2 088.22MW in hydro power plants and348MW in the nuclear unit Krško (50% of totalavailablecapacity).ThesecapacitiesdonotincludegeneratingunitsinothercountriesfromwhichtheCroatian electric power system has the right towithdrawelectricityonthebasisofcapacity leaseandshare-ownershiparrangements.


5.1.1. Kapaciteti za proizvodnju električneenergije

Instalirani kapaciteti za proizvodnju električneenergije u Republici Hrvatskoj obuhvaćaju hidroi termoelektrane u sastavu HEP grupe (oko95% kapaciteta), određeni broj industrijskihtermoelektrana i nekoliko elektrana na obnovljiveizvoreenergijeuprivatnomvlasništvu.

Kapaciteti za proizvodnju električne energije usastavuHEPgrupeKapacitetizaproizvodnjuelektričneenergijeusastavuHEP grupe obuhvaćaju 16 pogona hidroelektrana,sedampogonatermoelektranaipolovinuinstaliranihkapacitetaunuklearnojelektraniKrško(nateritorijuSlovenije).Termoelektranekoristeugljen,pliniloživoulje.VećinskivlasniknadproizvodnimkapacitetimaRepublikeHrvatske jeHEPd.d.ObjektikojinisuupotpunomvlasništvuHEP–asu:

NEKrškod.o.o.–mješovitovlasništvoHEPd.d.•(udio 50%) i slovenskog partnera ELES GENd.o.o.(udio50%)TEPlomind.o.o.–mješovitovlasništvoHEPd.d.•(udio 50%) i njemačkog partnera RWE Power(udio50%).HEPProizvodnjad.o.o.imaugovorovođenjuiodržavanjupogonasTEPlomind.o.o.

UkupnaraspoloživasnagaelektranausastavuHEPgrupenateritorijuRepublikeHrvatske je3653,22MW(uračunataTEPlomind.o.o.,bezNEKrškod.o.o.),odnosnoukupnasnagaelektranazapotrebehrvatskogEES-aje4001,22MW(s50%NEKrško).Odtogaje1565MWutermoelektranama(uračunataTEPlomind.o.o.,bezNEKrškod.o.o.),2088,22MWuhidroelektranamate348MWuNEKrško(50%ukupnoraspoloživesnage).Uovusnagunisu uračunati proizvodni kapaciteti na teritorijudrugih država iz kojih elektroenergetski sustavRepublike Hrvatske ima pravo isporuke električneenergije na temelju zakupa snage i energije ili

164


Thecapacitiesinothercountriesarethefollowing:

Thermal power plant Gacko (Bosnia and•Herzegovina)–totalinstalledcapacityof300MW,coal-fired.Legalbasis–sharedownership(1/3ofcapacityandpowerfora25yearperiod)Thermal power plant Obrenovac (Serbia and•Montenegro,today:intheRepublicofSerbia)–installedcapacity305MW,coal-fired.Legalbasis– capacity and power lease on the basis of acreditforconstruction

Thecapacityandpowerfromtheabove-mentionedfacilities is not available, as the status of thesefacilitieshasnotbeenresolvedyet.Theopenissuesregardingtheagreementsoninvestmentsinthesefacilities refer to the duration period, the way oftreatment of the invested funds andwhat pricingmethodsshouldbeappliedtoelectricitydeliveries.ThelongtermpurchaseagreementwithBosniaandHerzegovina regulated thepositionof the thermalunitsTuzlaandKakanj(theagreementcoveredtheperiodfromApril2003through2008).

In table 5.1.1 (Figure 5.1.1) are shown totalelectricity production capacities in HEP Groupownership. In tables5.1.2and5.1.3are listedallhydroandthermalpowerplants,andinfigure5.1.2isshownfuelshareinthermalpowerplants.

Table5.1.1ElectricitygenerationcapacityfortheRepublicofCroatia(HEPgroupownership)

udjelauvlasništvu.Kapacitetiudrugimdržavamaobuhvaćaju:

u Bosni i Hercegovini – TE Gacko, instalirana•snaga300MW,gorivougljen.Temeljprava–udiouvlasništvu (1/3snage ienergijena razdobljeod25godina)uSrbiji–TEObrenovac, instaliranasnaga305•MW,gorivougljen.Pravozakupasnageienergijenatemeljukreditazaizgradnju.

Snaga i električna energija iz navedenih objekatanije raspoloživa te još uvijek nije riješen položajobjekata.Otvorenapitanjapougovorimavezanimza ulaganja u navedene objekte svode se natrajanjeugovora,tretmanuloženihsredstavainačinutvrđivanja cijene isporuke električne energije.DugoročnimugovoromonabavielektričneenergijeizBosneiHercegovinereguliranjepoložajTETuzlaiTEKakanj(urazdobljuodtravnja2003.,do2008.godine).

Utablici5.1.1.inaslici5.1.1.prikazanisuukupnikapaciteti za proizvodnju električne energije uvlasništvuHEPgrupe,autablicama5.1.2.i5.1.3.nalazesepopisisvihhidroelektranaitermoelektranau Hrvatskoj. Na slici 5.1.2. prikazana je strukturatermoelektranapremavrstigoriva.

Tablica 5.1.1. Proizvodni kapaciteti za potrebe RepublikeHrvatskeusastavuHEPgrupe

Izvor:EIHP,HEP Source:EIHP,HEP

165

ELECTRICITY

Slika 5.1.1. Raspoloživa snaga proizvodnih kapaciteta zapotrebeRepublikeHrvatskeusastavuHEPgrupe

Figure5.1.1AvailableelectricitygenerationcapacityfortheRepublicofCroatia(HEPgroupownership)

Tablica5.1.2.HidroelektraneuRepubliciHrvatskojusastavuHEPgrupe

Table 5.1.2Hydro power plants in the Republic of Croatia(HEPgroupownership)

Izvor:HEP-Godišnjeizvješće2008 Source:HEP–AnnualReportfor2008


166


Table5.1.3ThermalpowerplantsintheRepublicofCroatia(HEPgroupownership)

Tablica5.1.3.TermoelektraneuRepubliciHrvatskojusustavuHEPgrupe

Figure5.1.2StructureofThermalpowerplantsbyfueltypeSlika5.1.2.Strukturatermoelektranapremavrstigoriva


IndustrijskeiostaleelektraneIndustrijskeelektraneobuhvaćajuelektraneusklopuindustrijskihpostrojenja,priključenenaprijenosnu/distribucijskumrežu.Industrijskeelektraneproizvodeelektričnu/toplinsku/mehaničkuenergijuzapotrebe

IndustrialandotherpowerplantsIndustrial power plants include units within theindustrial installationswhich are connected to thetransmission or distribution grid. Industrial powerplants generate electricity/heat/mechanical energy

Izvor:HEP-Godišnjeizvješće2008 Source:HEP–AnnualReportfor2008

167

ELECTRICITY

nekogindustrijskogprocesa,aviškoveproizvedeneelektrične energije mogu plasirati u prijenosnu/distribucijskumrežu.OveelektranenisuusastavuHEP-a, ali imaju ugovore za plasman i prodajuelektrične energije u elektroenergetski sustav.Ukupna instaliranasnaga industrijskihelektranajeoko210MW,štojeprikazanoutablici5.1.4.

Tablica5.1.4.IndustrijskeelektraneuRepubliciHrvatskoj

for own use in industrial processes, while theelectricitysurpluscanbesoldtothetransmission/distribution grid. These power plants are not apart of the HEP Group, but they have purchaseagreementsandcandeliverthepowertheyproduceinto the power system. Total installed capacity ofindustrialpowerplantsamountstoabout210MW(Table5.1.4).

Table 5.1.4 Industrial power plants in the Republic ofCroatia

Izvor:HEP Source:HEP

168


BesideindustrialpowerplantsthereisinRepublicofCroatiaabout23MWinstalledcapacityforelectricitygeneration in private ownership (Table 5.1.5).Amongthemtwowindpowerplantsandfoursmallhydropowerplantssellallproducedelectricitytothegrid,whileothersproduceelectricity for theirownneedsandonlysurplusgivetothegrid.Totalinstalledcapacityofindustrialandotherpowerplantsisabout230MW.

Table5.1.5OtherPowerPlantsintheRepublicofCroatia(notinHEPGroupownership)

Osim industrijskih elektrana u Republici Hrvatskojpostoji oko 23 MW instaliranih kapaciteta zaproizvodnjuelektričneenergijekoji,također,nisuusastavuHEPgrupe(tablica5.1.5.).Ukupna instalirana snaga industrijskih i ostalihelektranajeoko230MW.

Tablica5.1.5.OstaleelektraneuRepubliciHrvatskoj(nisuusastavuHEPgrupe)

Izvor:HEP,HSUSE Source:HEP,HSUSE

VrstaType

GorivoFuel

ElektranaPlant name

Instalirana snagaInstalled capacity

(MW)

Predano u mrežu tijekom 2008.

Sale to network during 2008

(GWh)

Termoelektrane Thermal Power Plants

ZOV (Zagrebačke otpadne vode) plinski motorgas engine 2,59

ne predaje u mrežu

bioplinbiogas

mTEO Jakuševac, Zagreb plinska turbinagas turbine 2,036 3,96

deponijski plinlandfill gas

Male hidroelektrane (MHE)*Small hydro power plants (SHPP)*

MHE Kupčina (Bujan)

MHE Čabranka I i II (Finvest)

MHE Čabranka (Urh)

HE Roški Slap (Hidrowatt)

Pamučna industrija Duga Resa

UkupnoTotal

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

0,045

1,29

0,008

1,64

1,1

4,083

0,11

2,90

0,05

7,11

2,01

12,18

-

-

-

-

-

Kuća STILIN d.o.o.

Špansko-Zagreb

Kadina Glavica-Drniš

Čakovec

Južni Jadran d.o.o.- Metković

Pozdrav Suncu, Zadar

UkupnoTotal

SESPP

μSESPP

μSESPP

μSESPP

μSESPP

μSESPP

SESPP

0,0361

0,00714

0,00612

0,00672

0,00969

0.01520

0,08097

0,036241

0,007012

nije spojena na mrežu

0,007055


0.004159

0,054408

VjetroelektraneWind power plants

MVE Ravne 1 (Adria Wind Power)

MVE Trtar Krtolin (VTK d.o.o.)

UkupnoTotal

Sunčane elektraneSolar power plants

VEWPP

VEWPP

VEWPP

5,95

11,2

17,15

8,65

31,69

40,34

UkupnoTotal 25,92 55,44

* - ne odnosi se na male HE (< 10 MW) u sastavu HEP grupe* - does not include Small HPPs (< 10 MW) in HEP Group ownership

169

ELECTRICITY

Izvor:HEP,HSUSE Source:HEP,HSUSE


Power network is part of the power system asawhole.Itspurposeistoconnectgeneratorstoend-usersandtocombinegenerationfrompowerplants within the system with customer supplypattern under given security criteria. Powernetwork is divided in two parts: transmissionnetworkanddistributionnetwork.IntheRepublicof Croatia all transmission and distributioncapacities are owned (up to the meteringpoints)byHEPd.d.andoperatedbyHEPGroupcompaniesHEPTransmissionsystemoperatorandHEPDistributionsystemoperator.

During2008severaltransmissionnetworkfacilitiesbecomefullyoperational,amongwhichthefollowingonesareespeciallysignificantforimprovementofthesecurityofsupply:new2x220(110)kVlinePlomin-Vodnjan, new 110 (35) kV line Pračno-Kostajnica(a part of Programme Banovina), new substation110/10(20)kVBuzet(apreconditionforoperationof thePazin-Butoniga-Buzet-Buje lineat110kV),110kV linePlomin-Dubrova, reconstructionof thesubstation 110/35 kV Zabok, enlargement of thesubstations110/35kVPokupljeandTS110/10(20)kV Dubovac (a precondition for operation of thePokuplje-Dubovaclineat110kVwithinProgrammeKarlovac).


Sastavni dio svakog elektroenergetskog sustavaje i elektroenergetska mreža koja ima zadatakpovezati proizvodna postrojenja i potrošače teomogućiti sigurnuopskrbupotrošačaelektričnomenergijom. Elektroenergetska mreža dijeli se nadva dijela: prijenosnu i distribucijsku mrežu. URepublici Hrvatskoj vlasnik svih distribucijskihi prijenosnih vodova (do mjernog mjesta) jeHEP d.d. Upravljanje prijenosnom mrežom je unadležnosti HEP Operatora prijenosnog sustavad.o.o, a upravljanje distribucijskommrežom je unadležnostiHEPOperatoradistribucijskogsustavad.o.o.

Tijekom2008.godinejeuredovnipogonpuštenoviše objekata prijenosne mreže, od kojih sepovećanjem sigurnosti opskrbe ističu: novi DV2x220(110) kV Plomin-Vodnjan, novi DV 110(35) kV Pračno-Kostajnica (u sklopu ProgramaBanovina),novaTS110/10(20)kVBuzet(uvjetzastavljanje dalekovoda na potezu Pazin-Butoniga-Buzet-Bujena110kV),DV110kVPlomin-Dubrova,rekonstruiranaTS110/35kVZabok,proširenjeTS110/35 kV Pokuplje i TS 110/10(20) kV Dubovac(čime je omogućen pogon Pokuplje-Dubovac podnaponomod110kVusklopurealizacijeProgramaKarlovac).

VrstaType

GorivoFuel

ElektranaPlant name


(MW)



(GWh)



ne predaje u mrežu

bioplinbiogas






MHE Čabranka (Urh)



UkupnoTotal

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

0,045

1,29

0,008

1,64

1,1

4,083

0,11

2,90

0,05

7,11

2,01

12,18

-

-

-

-

-

Kuća STILIN d.o.o.

Špansko-Zagreb


Čakovec



UkupnoTotal

SESPP

μSESPP

μSESPP

μSESPP

μSESPP

μSESPP

SESPP

0,0361

0,00714

0,00612

0,00672

0,00969

0.01520

0,08097

0,036241

0,007012


0,007055


0.004159

0,054408




UkupnoTotal


VEWPP

VEWPP

VEWPP

5,95

11,2

17,15

8,65

31,69

40,34



VrstaType

GorivoFuel

ElektranaPlant name


(MW)



(GWh)



ne predaje u mrežu

bioplinbiogas






MHE Čabranka (Urh)



UkupnoTotal

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

MHESHPP

0,045

1,29

0,008

1,64

1,1

4,083

0,11

2,90

0,05

7,11

2,01

12,18

-

-

-

-

-

Kuća STILIN d.o.o.

Špansko-Zagreb


Čakovec



UkupnoTotal

SESPP

μSESPP

μSESPP

μSESPP

μSESPP

μSESPP

SESPP

0,0361

0,00714

0,00612

0,00672

0,00969

0.01520

0,08097

0,036241

0,007012


0,007055


0.004159

0,054408




UkupnoTotal


VEWPP

VEWPP

VEWPP

5,95

11,2

17,15

8,65

31,69

40,34



170


Works were completed on construction orreconstruction of the substations 110/10(20) kVOsijek4and110/10(20)kVNinaswellasanumberof 35 kV and 20 kV facilities, ammongwhich thefollowingonesareespeciallysignificant:substations35/10(20) kV Varaždinske Toplice, 35/10(20) kVLudbreg, 35/10(20) kVGrobnik and35/10(20) kVGeneralskiStol,switchyards10(20)kVKomolacand10(20)kVPetrokemijaKutina,transitionto20kVoftheVelikaGoricaandBotinecareasand20kVcableconnectionof the substation110/10(20)kVDobritothenetwork.

HEPTSOtransmissionnetworkcapacitiesareshowninTable5.1.6whileHEPDSOdistributionnetworkcapacitiesaregiveninTable5.1.7.

Table5.1.6HEP-TSOtransmissionnetworkcapacitiesintheRepublicofCroatia

Završeni su radovi na izgradnji ili rekonstrukciji110 kV transformatorskih stanica TS 110/10(20)kV Osijek 4 i TS 110/10(20) kV Nin te 35 i 20kVobjekataod kojih izdvajamoTS35/10(20) kVVaraždinske Toplice, TS 35/10(20) kV Ludbreg,TS 35/10(20) kV Grobnik, TS 35/10(20) kVGeneralskiStol,RS10(20)kVKomolac,RS10(20)kVPetrokemijaKutina,prijelazna20kVpodručjaVelikaGorica i Botinec teKB20kV rasplet izTSDobri.

KapacitetiprijenosnemrežeHEPOPS-aprikazanisuutablici5.1.6,akapacitetidistribucijskemrežeHEPODS-autablici5.1.7.

Tablica5.1.6.KapacitetiprijenosnemrežeHEPOPS-a

* ukupne duljine vodova odnose se na pogonski napon unadležnostiHEPOperatoraprijenosnogsustava,kaoibrojTStebrojisnagatransformatora.

Izvor:HEP-OPS

* Total length of lines, number of substations, number andpower of transformers refer to the operational voltage levelscoordinatedbyHEP-TSO.

Source:HEP-TSO

Tablica5.1.7.KapacitetidistribucijskemrežeHEPODS-a Table5.1.7HEP-DSOdistributionnetworkcapacities in theRepublicofCroatia

* duljina vodova obuhvaća zbroj duljine nadzemnih vodova,kabelaipodmorskihkabelaistenaponskerazine

Izvor:HEP-ODS

*Lengthoflinesisasumoflengthsofoverheadlines,cablesandmarinecablesofthesamevoltagelevel.

Source:HEP-DSO

171

ELECTRICITY

Slika 5.1.3. Elektroenergetskamreža Republike Hrvatske u2008. godini

Izvor:HEP-OPS

Figure 5.1.3 Electric network of the Republic of Croatia in2008

Source:HEP-TSO

172



Tablica5.2.1.Električnaenergija


Table5.2.1Electricity


2003. 2004. 2005. 2006. 2008./07.

%

2003.-08.

Proizvodnja Production

-hidroelektrane -hydro power plants

-termoelektrane -thermal power plants

-fotonaponske ćelije -photovoltaic

-javne toplane -public cogeneration plants

-industrijske toplane -industrial cogeneration plants

Uvoz Import

Izvoz Export

Ukupna potrošnja Energy supplied

Gubici prijenosa i distribucije Transmission and distribution losses

Gubici prijenosa Transmission losses

Gubici distribucije Distribution losses

Neto potrošnja Total consumption

Potrošnja energetike Total energy sector

-proizvodnja nafte i plina -oil and gas extraction

-proizvodnja ugljena -coal mines

-elektroprivreda -electric energy supply industry

-hidroelektrane -hydro power plants

-termoelektrane -thermo power plants

-javne toplane -public cogeneration plants

-rafinerije -petroleum refineries

-degazolinaža -NGL plant

Neposredna potrošnja Final demand

Industrija Industry

-željeza i čelika -iron and steel

-obojenih metala -non-ferrous metals

-stakla i nem. minerala -non-metallic minerals

-kemijska -chemical

-građevnog materijala -construction materials

-papira -pulp and paper

-prehrambena -food production

-ostala -not elsewhere specified

Promet Transport

-željeznički -rail

-pomorski i riječni -sea and river

-javni gradski -public city

-ostali -not elsewhere specified

Opća potrošnja Other sectors

-kućanstva -households

-usluge -services

-poljoprivreda -agriculture

-graditeljstvo -construction

GWh

2007.

12 669,2

4 935,6

5 129,5

2 022,2

581,9

4 478,6

586,0

16 561,8

2 543,0

659,6

1 883,4

14 018,8

1 059,5

115,4

0,0

26,3

112,0

379,3

115,0

298,3

13,2

12 959,3

3 133,3

199,6

79,9

113,4

536,3

641,7

281,3

517,4

763,7

287,2

168,4

24,8

57,8

36,2

9 538,8

5 693,9

3 553,2

63,1

228,6

13 321,3

7 051,3

2,0

0,0

3 612,5

2 120,9

534,6

5 298,0

1 632,8

16 986,5

2 223,9

586,6

1 637,3

14 762,6

1 074,8

106,7

0,0

30,9

166,0

285,0

148,6

323,4

14,2

13 687,8

3 215,8

252,8

80,2

126,4

478,6

590,5

241,4

571,7

874,2

286,1

161,9

29,7

56,8

37,7

10 185,9

6 072,1

3 808,5

65,4

239,9

-vjetroelektrane -wind power plants

12 458,9

6 438,6

9,5

0,0

3 628,0

1 877,2

505,6

8 746,4

3 633,5

17 571,8

2 130,9

560,4

1 570,5

15 440,9

1 036,1

112,3

0,0

33,2

182,7

297,0

101,6

295,4

13,9

14 404,8

3 270,5

249,7

93,2

130,3

484,3

611,0

249,5

522,0

930,5

304,1

174,7

24,2

57,1

48,1

10 830,2

6 333,2

4 182,5

66,5

248,0

12 429,6

6 123,5

19,0

0,0

3 936,2

1 875,4

475,5

8 313,1

2 690,9

18 051,8

1 908,8

544,0

1 364,8

16 143,0

1 080,7

113,4

0,0

33,4

216,5

317,5

96,1

290,6

13,2

15 062,3

3 455,3

293,6

90,6

133,1

483,9

648,8

263,3

555,6

986,4

302,2

180,4

25,6

62,5

33,7

11 304,8

6 520,3

4 455,3

68,3

260,9

12 245,1

4 400,2

34,9

0,0

5 181,4

2 115,5

513,1

7 811,8

1 450,7

18 606,2

2 026,8

547,5

1 479,3

16 579,4

1 213,4

115,9

0,0

34,0

264,6

390,2

94,5

304,0

10,2

15 366,0

3 690,6

310,1

96,0

138,6

600,0

652,8

259,4

575,6

1 058,1

322,3

189,4

25,5

61,2

46,2

11 353,1

6 392,5

4 625,7

67,6

267,3

2008.

12 325,6

5 325,9

39,9

0,1

4 414,3

2 085,7

459,7

8 163,8

1 586,9

18 902,5

1 706,3

483,4

1 222,9

17 196,2

1 077,6

111,3

0,0

31,4

194,6

348,8

107,9

273,7

9,9

16 118,6

3 685,7

398,1

77,5

118,8

494,6

675,3

249,1

632,1

1 040,2

323,6

188,6

27,3

63,2

44,5

12 109,3

6 711,4

5 033,3

70,0

294,6

0,7

21,0

14,3

-14,8

-1,4

-10,4

4,5

9,4

1,6

-15,8

-11,7

-17,3

3,7

-11,2

-4,0

-7,6

-26,5

-10,6

14,2

-10,0

-2,9

4,9

-0,1

28,4

-19,3

-14,3

-17,6

3,4

-4,0

9,8

-1,7

0,4

-0,4

7,1

3,3

-3,7

6,7

5,0

8,8

3,6

10,2

-0,5

1,5

-3,0

0,6

-4,6

12,8

22,0

2,7

-7,7

-6,0

-8,3

4,2

0,3

-0,7

3,6

11,7

-1,7

-1,3

-1,7

-5,6

4,5

3,3

14,8

-0,6

0,9

-1,6

1,0

-2,4

4,1

6,4

2,4

2,3

1,9

1,8

4,2

4,9

3,3

7,2

2,1

5,2

173

ELECTRICITY

Slika 5.2.1. Raspoloživa električna energija u RepubliciHrvatskoj

Figure 5.2.1 Electricity supply in the Republic ofCroatia


Slika5.2.2.StrukturapotrošnjeelektričneenergijeuRepubliciHrvatskoj

Figure 5.2.2 Electricity consumption in theRepublicofCroatia


-4 000

-2 000

0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

16 000

18 000

20 000

22 000

GW

h

Hidroelektrane - Hydro power plants Vjetroelektrane - Wind power plants Termoelektrane - Thermal power plants Javne toplane - Public cogeneration plants Industrijske toplane - Industrial cogeneration plants Uvoz - ImportIzvoz - Export Ukupna potrošnja - Energy supplied

1988

.

1989

.

1990

.

1991

.

1992

.

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

16 000

18 000

20 000

GW

h

Gubici prijenosa i distribucije - Transmission and distribution losses Potrošnja energetike - Energy sector own useIndustrija - Industry Promet - TransportKućanstva - Households Usluge - Services Ostala potrošnja - Agriculture, Construction

1988

.

1989

.

1990

.

1991

.

1992

.

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

174


Utablicama5.2.2. i5.2.3.nalazisepregledbrojakupacaipotrošnjaelektričneenergijeponaponskimrazinama, kategorijama potrošnje i distribucijskimpodručjima.

Tablica 5.2.2. Broj kupaca po kategorijama potrošnje(naponskimrazinama)

In Tables 5.2.2 and 5.2.3 are shown numbers ofcustomersbyvoltagelevelconsumptioncategoriesanddistributionareas.

Table5.2.2Numberofcustomersbyconsumptioncategories(voltagelevels)

* 11 kupaca priključenih na HEP OPS i 5 mjernih mjestapriključenihnaHEP-ODS

Izvor:HEP

* 11 customers connected toHEPTSOand5metering pointsconnectedtoHEP-DSO

Source:HEP

Tablica5.2.3.Potrošnjaelektričneenergijepodistribucijskimpodručjimau2008.godini(MWh)

Table 5.2.3 Electricity consumption by distribution areas in2008(MWh)

Izvor:HEP Source:HEP

Distribucijsko područje

Distributionarea

Visokinapon

High Voltage

Srednjinapon

MediumVoltage

Niski naponPoduzetništvo

LowVoltageBusiness

Niski naponJavnarasvjeta

LowVoltagePublic lighting

Niski naponKućanstva

LowVoltageHouseholds

Ukupno tarifnipotrošači

Total tariffcustomers

Ukupno povlaštenipotrošači

Totaleligiblecustomers

UKUPNO

TOTAL

ElektraZagreb 32 104 649 187 1 153 566 123 680 1 426 735 3 385 272 434 837 3 820 109

ElektraZabok - 45 042 98 524 9 203 154 701 307 470 101 266 408 736

ElektraVaraždin - 127 985 121 640 12 119 169 837 431 581 50 419 482 000

ElektraČakovec - 53 916 84 584 5 578 124 146 268 223 30 784 299 007

ElektraKoprivnica 5 449 40 620 74 431 8 167 130 081 258 748 70 976 329 724

ElektraBjelovar 5 457 18 627 101 807 8 341 137 342 271 573 28 041 299 614

ElektraKriž 22 005 102 697 102 449 11 421 182 923 421 495 83 320 504 815

ElektroslavonijaOsijek - 183 342 189 800 23 984 445 023 842 148 163 939 1 006 087

ElektraVinkovci 6 109 66 253 87 369 17 242 261 671 438 644 34 529 473 172

ElektraSl.Brod 19 558 69 918 69 283 11 960 186 802 357 521 34 304 391 826

ElektroistraPula - 230 655 259 471 26 683 474 449 991 258 171 731 1 162 990

ElektroprimorjeRijeka 2 557 200 326 353 582 31 537 656 122 1 244 124 242 710 1 486 834

ElektrodalmacijaSplit 210 498 206 404 498 077 51 442 978 104 1 944 527 117 395 2 061 921

ElektraZadar - 92 746 139 053 22 611 350 161 604 571 38 180 642 752

ElektraŠibenik 59 419 43 830 111 777 14 630 211 739 441 395 26 756 468 151

ElektrojugDubrovnik - 51 657 103 849 12 509 199 241 367 256 25 639 392 894

ElektraKarlovac 17 549 110 989 99 339 19 554 215 474 462 905 39 610 502 515

ElektraSisak 109 774 47 084 58 438 12 716 162 665 390 677 79 721 470 398

ElektrolikaGospić - 24 195 57 324 6 833 89 063 177 415 11 832 189 247

ElektraVirovitica - 40 531 36 741 4 335 78 813 160 420 17 241 177 661

ElektraPožega - 40 229 24 143 5 610 76 324 146 306 18 700 165 006

UKUPNO / TOTAL 490 480 2 446 232 3 825 248 440 155 6 711 415 13 913 530 1 821 929 15 735 459

175

ELECTRICITY


Za izdavanje dozvola za obavljanje energetskihdjelatnosti,kaoizaprivremenoitrajnooduzimanjedozvola nadležna je Hrvatska energetskaregulatornaagencija(HERA)uskladusaZakonomo regulaciji energetskih djelatnosti (“Narodnenovine”, broj 177/2004) i Zakonom o izmjenamai dopunama Zakona o energiji (“Narodne novine”,broj177/2004).Energetskadozvolapotrebna jeza26energetskihdjelatnosti.Do31.prosinca2008.godineizdanojeukupno16dozvolazaelektroenergetskedjelatnostite34dozvolezadjelatnosttrgovanja,posredovanjai zastupanja na tržištu energije. U tablici 5.3.1prikazan je broj subjekata s važećim dozvolamaza obavljanje pojedinih djelatnosti na kraju 2008.godine (neki nisu produljili dozvole). DetaljnijipodaciosvimregistriranimsubjektimadostupnisunainternetskimstranicamaHERA-e(www.hera.hr).

Tablica 5.3.1. Dozvole za obavljanje elektroenergetskihdjelatnostiizdanedokraja2008.godine.

5.3 EnergyCompanies

The Croatian Energy Regulatory Agency (CERA)issues licenses for energy activities according totheEnergyLawand itsamendmentsandLawonRegulation of Energy Activities (Official Gazette177/04).

Energy licenses are required for 26 energyactivities.UntilDecember31st,2008atotalof16licenses were issued in the electric power sectorand34licensesincategoryoftrade,representationandagencyonenergymarket.Table5.3.1showsnumberofsubjectswithvalid licencesforspecificenergyactivitiesattheendof2008(somesubjectshave not prolonged their licences).More detailedinformationonalleverregisteredsubjectscanbeobtainedonCERA’swebpage(www.HERA.hr)

Table 5.3.1 Subjects with valid licences in the electricitysectorattheendof2008

Izvor:HERA Source:CERA

176



Ostvarena prosječna prodajna cijena električneenergijeu2008.godiniprikazanajeutablici5.4.1.pokategorijamakupacapremaEurostatu.

Tablica5.4.1.Ostvarenaprosječnaprodajnacijenaelektričneenergije (bez poreza) po kategorijama kupaca premaEurostatu(kn/kWh)u2007.i2008.godini

Od1.srpnja2008.godineprimjenjujusenovetarifnestavke za obračun potrošnje električne energijestrukturirane prema tarifnim sustavima za pojedineenergetskedjelatnosti:proizvodnjuelektričneenergije(siznimkomzapovlaštenekupce),prijenosidistribucijuelektričneenergijeteopskrbuelektričnomenergijom(siznimkomzapovlaštenekupce).Odlukaoprovedbimjerazaublažavanjeporastacijenaelektričneenergijegrađanima i kućanstvima također se primjenjuje zaobračun potrošene električne energije od 1. srpnja2008.godinedo30.lipnja2010.godine.

SinceJuly1st,2008newtariffs,structuredaccordingto the tariff systems for all the energy activities:electricitygeneration (with theexception foreligiblecustomers), electricity transmission and distributionas well as supply (with the exception for eligiblecustomers),areapplied.Inaddition,until June30th,2010theDecreeonimplementationofmeasuresformitigationofelectricitypricesincreaseforcitizensandhouseholdsisvalid.


Averagesellingpriceofelectricalenergyinyear2008(excludedVAT)accordingtoEurostatcategoriesisshowninTable5.4.1.

Table 5.4.1 Average electricity selling prices by Eurostatcategories(VATexcluded)inHRK/kWhfor2007and2008

Izvor:EUROSTAT Source:EUROSTAT

Kategorija/GodinaCategory/Year

1-62007.

7-122007.

1-62008.

7-122008.

Kućanstva–Da(godišnjapotrošnja<1000kWh)Households-Da(Annualconsumption<1000kWh) 0,90 1,09 1,16 1,23

Kućanstva–Db(godišnjapotrošnja1000–2500kWh)Households-Db(Annualconsumption1000-2500kWh) 0,74 0,64 0,64 0,76

Kućanstva–Dc(godišnjapotrošnja2500-5000kWh)Households-Dc(Annualconsumption2500-5000kWh) 0,56 0,58 0,58 0,69

Kućanstva–Dd(godišnjapotrošnja5000–15000kWh)Households-Dd(Annualconsumption5000–15000kWh) 0,54 0,55 0,54 0,65

Kućanstva–De(godišnjapotrošnja>15000kWh)Households-De(Annualconsumption>15000kWh) 0,40 0,52 0,52 0,62

Poduzetništvo-Ia(godišnjapotrošnja<20MWh)Industry-Ia(Annualconsumption<20MWh) 0,53 0,67 0,68 0,80

Poduzetništvo-Ib(godišnjapotrošnja20-500MWh)Industry-Ib(Annualconsumption20-500MWh) 0,59 0,57 0,57 0,71

Poduzetništvo-Ic(godišnjapotrošnja500-2000MWh)Industry-Ic(Annualconsumption500-2000MWh) 0,49 0,53 0,54 0,67

Poduzetništvo-Id(godišnjapotrošnja2000-20000MWh)Industry-Id(Annualconsumption2000-20000MWh) 0,31 0,45 0,44 0,57

Poduzetništvo-Ie(godišnjapotrošnja20000-70000MWh)Industry-Ie(Annualconsumption20000-70000MWh) 0,30 0,33 0,38 0,42

Poduzetništvo-If(godišnjapotrošnja70000-150000MWh)Industry-If(Annualconsumption70000-150000MWh) 0,28 0,29 0,29 0,38

Poduzetništvo-Ig(godišnjapotrošnja>150000MWh)Industry-Ig(Annualconsumption>150000MWh) 0,28 0,33 0,33 0,41

6

TOPLINSKA ENERGIJA

HEAT ENERGY


6.1 LegalFramework


6.2 EnergyCompanies



6.4. Cijenatoplinskeenergije


179

HEAT ENERGY


Ratificiranjem Ugovora o Energetskoj povelji(“Narodne novine - Međunarodni ugovori“, brojevi15/1997i06/2003)RepublikaHrvatskajezapočelaproces zakonodavnog restrukturiranja energetskogsektora i usklađivanje nacionalnog zakonodavnogokviraspravnimokviromEuropskeunije.TimčinomHrvatskaseobvezaladaćeseupostupkupridruživanjanapodručjusektoraenergetikevoditinačelimatržišneekonomije,povećanjaenergetskeučinkovitostizaštiteokoliša.Konzekventnosudoneseniidrugienergetskipropisikojibitrebaliosiguratiprovedbunavedenog,aodkojihsunajznačajnijiiu2008.godinibili:

Nacionalna strategija zaštite okoliša (“Narodne•novine“,broj46/2002)Zakon o energiji (“Narodne novine“, brojevi•68/2001,177/2004,76/2007i152/2008)Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti•(“Narodnenovine“,broj177/2004)Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi•toplinskom energijom (“Narodne novine“, broj42/2005i76/2007)Tarifni sustav zauslugeenergetskihdjelatnosti•proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskomenergijom, bez visine tarifnih stavki (“Narodnenovine“,broj57/2006i154/2008)Opći uvjeti za opskrbu toplinskom energijom•(“Narodnenovine“,broj129/2006)OdlukaovisinitarifnihstavkiuTarifnomsustavu•za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje,distribucije i opskrbe toplinskom energijom(„Narodnenovine“,broj154/2008)Pravilnikonačinuraspodjeleiobračunutroškova•za isporučenu toplinsku energiju („Narodnenovine“,broj139/2008)

Zakonoenergiji(“Narodnenovine“,brojevi68/2001,177/2004,76/2007i152/2008)jekrovnizakonkojimsuodređenemjerezapouzdanuopskrbuenergijominjenuučinkovituproizvodnjuikorištenje.Zakonomse:određujemodusprovođenjaenergetskepolitikei razvoja sektora, definiraju energetske djelatnostbilo kao tržišne djelatnosti ili kao javne usluge tenačin obavljanja istih, definiraju cijene energije imetodologijadonošenjatarifnihsustava,općihuvjetazaobavljanjedjelatnostiiostalihpravnihodredbi.Zakonoproizvodnji,distribucijiiopskrbitoplinskomenergijom(“Narodnenovine“,broj68/2001),donesen1. travnja 2005. godine, je krovni zakon za sektor

6.1 LegalFramework

AfterratifyingEnergyCharterTreaty(OfficialGazetteno.15/97andno.6/03,InternationalAgreements)theRepublicofCroatiahasstartedtheprocessofitsrestructuringenergysectorandharmonizingitsnationallegalframeworkwithacquiscommunautaire.InthiswayCroatiacommitteditselftorespecttherulesofmarketeconomy,increaseenergyefficiencyandenvironmentalprotection,ineachstageoflegalrestructuring.Relevantdocumentsandlawsinforcein2008are:

National Strategy of Environmental Protection•(OfficialGazetteno.46/01)Energy Law (Official Gazette 68/01, 177/04,•76/07and152/08)LawonRegulationofEnergyActivities(Official•Gazette177/04and76/07)LawonDistrictHeat(OfficialGazette42/05)•HeatTariffSystem(OfficialGazette57/06,and•154/08)General Conditions for District Heating Supply•(OfficialGazette129/06)DecisionontheAmountsofTariffItems inthe•Tariff System for Energy Activities of ThermalEnergy Production, Distribution and Supply(OfficialGazette154/08)OrdinanceofAllocationandCalculationofCosts•for supplied Thermal Energy (Official Gazette139/08)

TheEnergyLaw (OfficialGazette 68/01,177/04,76/07and152/08)istheumbrellalawfortheenergysector and it sets out the measures necessaryfor reliable energy supply and efficient energyproductionanduse.Aswell, the Lawdefines themethodsofenergypolicyimplementationandsectordevelopment.Within the Law, energy business isdefinedasamarketactivityorasapublicservice,theactivityofservicesprovisionisdefined,aswellastheenergypricesandenergytariffmethodology,generalconditionsofenergybusinessperformanceandotherlegalregulations.

180

TOPLINSKA ENERGIJA

toplinarstvainjimeseodređujuuvjetizaobavljanjedjelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbetoplinskom energijom. Osim toga Zakonom seodređuju:pravaiobavezesubjektakojitedjelatnostiobavljaju,pravaiobavezekupacatoplinskeenergije,osiguravanjesredstavazaobavljanjetihdjelatnostiiizgradnjuinfrastrukture(objekataitehničkeopreme)tenadzornadnjegovomprimjenom.

Proizvođači toplinske energije u skladu saZakonom moraju ishodovati dozvolu nadležnogtijela - Hrvatske energetske regulatorne agencije(HERA). Zakonom se uvode pojmovi koji će bitipobliže definirani pravilnicima koje treba donijetiu budućnosti, a to su kategorije kao što je npr.povlaštenost proizvodnje, jamstvo o porijeklu,kriterijiučinkovitostiisl.


Budući da su prema Zakonu o energiji (“Narodnenovine“, brojevi 68/2001, 177/2004, 76/2007i 152/2008) proizvodnja, distribucija i opskrbatoplinskomenergijompostaleenergetskedjelatnosti,svi energetski subjekti koji djeluju u sektorutoplinarstva trebaju ishoditi dozvolu za obavljanjeovih djelatnosti od strane Hrvatske energetskeregulatorneagencije.

Energetski subjekti u sektoru toplinarstva moguobavljatisljedećedjelatnosti:

Proizvodnjutoplinskeenergijekojasedefinira1. kaofizikalniilikemijskiprocespretvorbegorivailiobnovljivihizvorautoplinskuenergijuDistribucijutoplinskeenergijekojasedefinira2. kaoprijenostoplinskeenergijedokupca,odmjernog mjesta za preuzimanje toplinskeenergije do mjernog mjesta za prodajutoplinskeenergijeOpskrbutoplinskomenergijomkojasedefinira3. kaoprodajatoplinskeenergijekupcu

Tvrtke koje obavljaju toplinske djelatnosti morajuispunjavatiuvjeteutvrđenePravilnikomouvjetimaza obavljanje energetskih djelatnosti („Narodnenovine“,brojevi06/2003i94/2005).

TheLawonDistrictHeatingenteredintoforceon1April2005,andistheumbrellalawforthedistrictheating sector. It regulates general conditions forproduction,distributionandsupplyofheatenergy,the rights and obligations of DH consumers, andprovide resources for DH business performanceand infrastructure constructing (both facilitiesandequipment),aswellascontroloverimplementationoftheLaw.

In accordance to the Law heat energy producershave toobtainavalidpermit fromthecompetentbody(CroatianEnergyRegulatoryAgency-CERA).A number of definitions of terms related to DHbusiness have been introduced through the Lawandwillbespecificallydefinedinthefuture.

6.2. Energy Companies in Heat EnergySector

iSince under the Energy Law (Official Gazette68/01,177/04,76/07and152/08)theproduction,distribution and supply of heat energy becameenergy activities, all energy entities operating intheheatenergysectorshouldobtainapermit fortheiractivity form theCroatianEnergyRegulatoryAgency.

Theenergyentitiesintheheatenergysectormayperformthefollowingactivities:

Productionofheatenergy,whichisdefinedas1. physicalorchemicalprocessoftransformingfuelor renewableenergysources in toheatenergyDistributionofheatenergy,whichisdefined2. as the transmission of heat energy tocustomers, from ametering point for heatenergydelivery toameteringpointof saleofheatenergySupplyofheatenergywhichisdefinedassale3. ofheatenergytocustomers

The companies performing heat energy activitiesshould fulfill the requirements set out in theRegulation on Conditions for Performing EnergyActivities (Official Gazette no. 06/2003 and no.94/2005).

181

HEAT ENERGY

Prema podacimaHrvatske energetske regulatorneagencije u 2008. godini je 19 tvrtki posjedovalodozvoluzaproizvodnjutoplinskeenergije,15tvrtkije posjedovalo dozvolu za distribuciju toplinskeenergije, dok je 19 tvrtki posjedovalo dozvolu zaopskrbomtoplinskomenergijom.

Podacioenergetskimsubjektimakojisudosadadobili dozvole za toplinske djelatnosti mogu senaći na službenoj internetskoj stranici Hrvatskeenergetskeregulatorneagencije(www.hera.hr).Centralizirani toplinski sustavi s kogeneracijskimelektranama postoje jedino u Zagrebu, Osijekui Sisku te se u tim gradovima, osim toplinskeenergijenamijenjenegrijanjuprostora,proizvodii tehnološka para za potrebe industrije.Toplinskom djelatnošću u ovim gradovima bavise HEP Toplinarstvo d.o.o., član HEP Grupe,koji opskrbljuju80postopotrošača koji segrijudaljinskiuRepubliciHrvatskoj.

Osnovnipodacioenergetskimsubjektimausektorutoplinarstvadanisuutablici6.2.1.

In 2008, according to the information providedby the Croatian Energy Regulatory Agency,19 companies held the permit for heat energyproduction;15companiesheldthepermitforheatenergydistribution;19 companiesheldpermit forheatenergysupply.Thedataonenergyentitieswhichuntilnowhaveobtained the permits for heat energy activitiesandcanbefoundattheofficialinternetsiteoftheCroatianEnergyRegulatoryAgency(www.hera.hr).The centralized district heating systems withcogenerationplants (CHPplants)existonly in thetownsZagreb,Osijek,andSisak.Inadditiontoheatenergy for space heating, these systems producetechnologicalsteamforthe industry’sneeds.Heatenergyactivity in thesecities isperformedby thecompany HEP Toplinarstvo d.o.o., a member oftheHEPGroup,whichsuppliesheatenergy to80percent of the customers using district heatingservicesintheRepublicofCroatia.

Generaldataaboutenergycompanies in theheatenergysectoraregivenintheTable6.2.1.below.

182

TOPLINSKA ENERGIJA

Tablica 6.2.1. Osnovni podaci o važnijim energetskimsubjektima u sektoru toplinarstva Republike Hrvatske u2007.

Table 6.2.1 General data about energy companies in theheatenergysector


183

HEAT ENERGY


Tablica6.3.1.Paraivrelavoda


Table6.3.1SteamandHotWater


184

TOPLINSKA ENERGIJA

Slika6.3.1.ProizvodnjapareivrelevodeuHrvatskoj

Izvor:EIHP

Slika6.3.2.Strukturapotrošnjepareivrelevode

Izvor:EIHP

Figure6.3.1SteamandHotWaterProductioninCroatia

Source:EIHP

Figure6.3.2Structureofsteamandhotwaterconsumption

Source:EIHP

185

HEAT ENERGY

6.4. Cijenatoplinskeenergije

Putem Tarifnog sustava Republika Hrvatska seopredijelila za regulaciju sektora toplinarstvazasnovanu na regulaciji maksimalnog ukupnogprihoda u regulacijskoj godini unutar određenogregulacijskog ciklusa. Regulacijom maksimalnogukupnog prihoda određuje se dopušteni iznosukupnoostvarenoggodišnjegprihodaenergetskogsubjekta od obavljanja regulirane energetskedjelatnosti.

ToplinarskesustaveuRepubliciHrvatskojnalazimougradovimaZagrebu,Osijeku,Sisku,VelikojGorici,Zaprešiću, Samoboru, Slavonskom Brodu, Splitu,Varaždinu,Rijeci,Virovitici,Vinkovcima,VukovaruiPožegi.

Prema Odluci o visini tarifnih stavki u tarifnomsustavu za usluge energetskih djelatnostiproizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskomenergijom („Narodne novine“, brojevi 154/2008)određenesuvisinetarifnihstavkizaoveenergetskesubjekte:HEPToplinarstvod.o.o.(Zagreb),HVIDRAd.o.o. (Split), Termoplin d.d. (Varaždin), Energod.o.o.(Rijeka),Virkomd.o.o.(Virovitica),Vinkovačkivodovodikanalizacijad.o.o.(Vinkovci),Tehnostand.o.o.(Vukovar),Toplanad.o.o.(Karlovac),Brodplind.o.o.(SlavonskiBrod)iTekijad.o.o.(Požega).IznositarifnihstavkisemogunaćinainternetskojstraniciNarodnihnovina(www.nn.hr).TvrtkaTermalnaVodad.o.o. (Topusko) je naplaćivala isporučenu toplinuizvan odluke, obračunavajući prema kvadraturigrijanogprostorapotrošača,sobziromdadokraja2008. ovaj subjekt nije bio regularan Odlukom ovisini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za uslugeenergetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije iopskrbe toplinskom energijom („Narodne novine“,brojevi154/2008).


IntheTariffSystemtheRepublicofCroatiaoptedfor regulation of the heat energy sector that isbased on principle of regulated revenue cap in aregulatory period. The revenue-cap regulation issuchsregulatorymethodwhereamaximumamountof revenues that an energy entity is permitted toreceivefromperformingaregulatedenergyactivityissetout.

Theheatenergysystemsarelocatedinthefollowingtowns of the Republic of Croatia: Zagreb, Osijek,Sisak, VelikaGorica, Zaprešić, Samobor, SlavonskiBrod, Split, Varaždin, Rijeka, Virovitica, Vinkovci,VukovarandPožega.

The Decision on the Amounts of Tariff Items intheTariff System for EnergyActivities of ThermalEnergyProduction,DistributionandSupply(OfficialGazette 154/08) determines the amounts of thetariff items for the following energy companies:HEP Toplinarstvo d.o.o. (Zagreb), HVIDRA d.o.o.(Split), Termoplin d.d. (Varaždin), Energo d.o.o.(Rijeka), Virkom d.o.o. (Virovitica), Vinkovačkivodovodikanalizacijad.o.o.(Vinkovci),Tehnostand.o.o.(Vukovar),Toplinad.o.o.(Karlovac),Brodplind.o.o.(SlavonskiBrod),andTekijad.o.o.(Požega).The specific amounts of the tariff items can befoundattheInternetpageoftheCroatianOfficialGazette (www.nn.hr). Company Termalna Vodad.o.o.(Topusko)hasinvoiceditsconsumersin2008basedontheheatedarea,asitisanewlegalentityonthemarketthathasn’t,bytheendof2008,beenregulatedthoughtTheDecisionontheAmountsofTariffItemsintheTariffSystemforEnergyActivitiesof Thermal Energy Production, Distribution andSupply(OfficialGazette154/08).

7

UGLJEN

COAL

7.1. Rezerveugljena

7.1 CoalReserves


7.2 EnergyBalanceofCoalandCoke

7.3. Cijeneugljena

7.3 CoalPrices

189

COAL

7.1. Rezerveugljena

Tablica7.1.1.Rezerveugljena

7.1 CoalReserves

Table7.1.1CoalReserves

103 t

103 t

103 t

Vrsta ugljenaType of coal 1990. 1995. 2000. 2008. 2004. 2005. 2006.

Kameni ugljen Hard coal*

Mrki ugljenBrown coal*Lignit Lignite*

4 214,3

2 925,8

33 315,5

3 672

2 917

33 291

3 716

3 646

37 787

3 716

3 646

37 787

2007.

3 716

3 646

37 787

3 716

3 646

37 787

3 716

3 646

37 787

3 716

3 646

37 787

*Since1999,coalreservesareclassifiedasnon-exploitable

Source:MinistryofEconomy,LaborandEntrepreneurship

*Od1999.godinerezerveugljenasurazvrstaneuizvanbilančne

Izvor:Ministarstvogospodarstva,radaipoduzetništva

Figure7.1.1Coalproductionandreserves

*Since1999,coalreservesareclassifiedasnon-exploitable

Source:MinistryofEconomy,LaborandEntrepreneurship,EIHP

Slika7.1.1.Proizvodnjairezerveugljena

*Od1999.godinerezerveugljenasurazvrstaneuizvanbilančne

Izvor:Ministarstvogospodarstva,radaipoduzetništva,EIHP

Reze

rve

- Re

serv

es (

103 t)

Proi

zvod

nja

- Pr

oduc

tion

(103

t)

0

5 000

10 000

15 000

20 000

25 000

30 000

35 000

40 000

0

30

60

90

120

150

180

210

240

Kameni ugljen - Hard coal (Rezerve - Reserves)

Mrki ugljen - Brown coal (Rezerve - Reserves)Lignit - Lignite (Rezerve - Reserves) Kameni ugljen - Hard coal (Proizvodnja - Production)

Mrki ugljen - Brown coal (Proizvodnja - Production)

Lignit - Lignite (Proizvodnja - Production)

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2008.

190

UGLJEN


Tablica7.2.1.Ugljenikoks

7.2 CoalandCokeEnergyBalance

Table7.2.1Coalandcoke

Source:EIHPIzvor:EIHP

2008.2003. 2004. 2005. 2006. 2008./07.

%

2003.-08.

Ukupna proizvodnja

Uvoz

Izvoz

Saldo skladišta

Ukupna potrošnja

Energetske transformacije

-termoelektrane

-industrijske toplane

-industrijske kotlovnice


Industrija

-željeza i čelika

-obojenih metala

-stakla i nem. minerala

-kemijska

-građevnog materijala

-papira

-prehrambena

-ostala

Opća potrošnja

-kućanstva

-usluge

Total production

Import

Export

Stock change

Energy supplied

Total transformation sector

-thermo power plants

-industrial cogeneration plants

-industrial heating plants

Final energy demand

Industry

-iron and steel

-non-ferrous metals

-non-metallic minerals

-chemical

-construction materials

-pulp and paper

-food production

-not elsewhere specified

Other sectors

-households

-services

tisuće t Thousand metric tons

0,0

1 352,5

0,0

-145,6

1 206,9

971,6

925,5

46,1

0,0

235,3

221,6

2,7

0,0

0,0

0,0

210,8

0,0

7,5

0,6

13,7

11,9

1,8

0,0

1 145,5

8,3

2,5

1 139,7

950,5

904,2

43,2

3,1

189,2

149,5

3,7

0,0

7,4

0,0

134,3

0,0

3,1

1,0

39,7

26,6

13,1

0,0

1 320,5

1,2

-111,0

1 208,3

905,7

852,4

51,3

2,0

302,6

280,0

0,0

0,0

7,3

1,6

263,5

0,0

6,8

0,8

22,6

17,2

5,4

0,0

1 063,4

0,3

99,2

1 162,3

935,2

887,5

47,7

0,0

227,1

201,6

5,3

0,0

7,8

0,2

173,3

0,0

9,6

5,4

25,5

24,7

0,8

0,0

1 187,5

0,0

-95,9

1 091,6

890,1

835,6

54,5

0,0

201,5

178,7

7,6

0,0

3,5

0,0

154,0

0,0

7,3

6,3

22,8

18,1

4,7

13,1

2,8

2,9

3,3

-5,3

2,4

1,6

-63,0

-100

10,1

-10,7

-84,2

19,1

32,2

-28,0

3,4

1,2

0,4

0,5

1,3

4,5

8,2

-6,1

9,4

19,3

-9,7

-19,2

-14,9

-32,8

2007.

0,0

1 195,6

0,7

-20,8

1 174,1

944,4

895,7

48,7

0,0

229,7

218,2

7,3

0,0

3,6

3,6

191,5

0,0

8,4

3,8

11,5

9,0

2,5

191

COAL

Slika7.2.1.RaspoloživekoličineugljenaikoksauHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure7.2.1CoalandcokesupplyintheRepublicofCroatia

Source:EIHP

Figure7.2.2Coalandcokeconsumption in theRepublicofCroatia

Source:EIHP

Slika7.2.2.PotrošnjaugljenaikoksauHrvatskoj

Izvor:EIHP

0

250

500

750

1 000

1 250

1 500

1 750

2 000

2 250

2 500

2 750

tisuć

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Termoelektrane - Thermal power plants Koksara - Coke oven plant Ostale transformacije - Other transformationsIndustrija - Industry Kućanstva - Households Ostala potrošnja - Not specified

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

-750

-500

-250

0

250

500

750

1 000

1 250

1 500

1 750

2 000

2 250

2 500

2 750

3 000

3 250

tisuć

e to

na/t

hous

and

met

ric t

ons

Proizvodnja - ProductionUvoz - Import

Izvoz - ExportSaldo skladišta - Stock change

Ukupna potrošnja - Total consumption

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

192

UGLJEN

7.3. Cijeneugljena

Ukupnekoličineugljenakoje se trošeuRepubliciHrvatskojosiguravajuseizuvoza.Mrkiugljenilignitpretežito se uvozi iz Bosne i Hercegovine te vrlomalim dijelom iz Češke. Koks se uglavnom uvoziiz susjednihdržava,doksekameniugljenkupujenameđunarodnomtržištuizzemaljakojesuglavnisvjetskiizvoznici.Ostvareneuvoznecijenepojedinihvrstaugljenaikoksau2008.godiniprikazanesuutabliciinaslici7.3.1.

Tablica7.3.1.Uvoznecijeneugljenaikoksa

7.3 CoalPrices

Total coal consumed in the Republic of Croatia isprovided from import. Brown coal and lignite aremostly imported fromBosniaandHerzegovinaandsomesmallquantitiesfromtheCzechRepublic.Cokeismainly imported from theneighboring countries,whilehardcoalisprocuredattheinternationalmarketandcomesfromthemajorcoalexportingcountries.The importpricespaid for specific typesof coal in2008aregiveninTable7.3.1.andFigure7.3.1.

Table7.3.1Coalandcokeimportprices

HRK 2008/GJ US$ 2008/t US$ 2008/GJ

Kameni ugljenHard coal 673 27,0 136,3 5,5

Mrki ugljen i lignitBrown coal and lignite 438 25,5 88,7 5,2

KoksCoke 2 768 94,4 561,0 19,1

HRK 2008/t


Figure7.3.1Coalandcokeimportprices

Source:EIHP

Slika7.3.1.Uvoznecijeneugljenaikoksa

Izvor:EIHP

0

200

400

600

800

1 000

1 200

14 00

1 600

1 800

2 000

Kameni ugljenHard coal

Mrki ugljen i lignitBrown coal and lignite

KoksCoke

HR

K 2

008/

t (U

S$

2008

/t)

0

10

20

30

40

50

60

HR

K 2

008/

GJ

(US

$ 20

08/G

J)

HRK 2008/t US$ 2008/t HRK 2008/GJ US$ 2008/GJ

2768

438

673561,0

88,7136,35,5 5,2

19,1

94,4

25,527,0

OBNOVLJIVI IZVORI

RENEWABLE ENERGY SOURCES

8

8.1. Klimatološkipokazatelji

8.1 ClimateIndicators

8.2. Kapaciteti

8.2 Capacities

8.2.1.RegistarOIEikogeneracije




8.3.1 Visinatarifnestavke

8.3.1 TariffItem


8.4 HeatGeneration


8.5 SolidBiofuelProduction


8.6 LiquidBiofuelProduction

195


8.1. Klimatološkipokazatelji 8.1 ClimateIndicators

Slika8.1.1.Zagreb–Maksimir,srednjatemperaturazrakauZagrebupomjesecima

Izvor:DHMZ

Figure 8.1.1 Zagreb – Maksimir, Monthly average airtemperature

Source:MHS

Slika8.1.2.Zagreb–Maksimir,količinaoborinauZagrebu

Izvor:DHMZ

Figure8.1.2Zagreb–Maksimir,Precipitation

Source:MHS

196

OBNOVLJIVI IZVORI

Slika 8.1.3. Zagreb – Maksimir, srednja brzina vjetra uZagrebu

Izvor:DHMZ

Slika 8.1.4. Zagreb – Maksimir, mjesečne i godišnje sumesijanjaSuncauZagrebu

Izvor:DHMZ

Figure8.1.3Zagreb–Maksimir,Averagewindspeed

Source:MHS

Figure8.1.4Zagreb–Maksimir,Sunshineduration

Source:MHS

197


Slika8.1.5.Split–Marjan,srednjatemperaturazrakauSplitupomjesecima

Izvor:DHMZ

Slika8.1.6.Split–Marjan,količinaoborinauSplitu

Izvor:DHMZ

Figure 8.1.5 Split – Marjan, Monthly average airtemperature

Source:MHS

Figure8.1.6Split–Marjan,Precipitation

Source:MHS

198

OBNOVLJIVI IZVORI

Slika8.1.7.Split–Marjan,srednjabrzinavjetrauSplitu

Izvor:DHMZ

Slika8.1.8Split–Marjan,mjesečneigodišnjesumesijanjaSuncauSplitu

Izvor:DHMZ

Figure8.1.7Split–Marjan,Averagewindspeed

Source:MHS

Figure8.1.8Split–Marjan,Sunshineduration

Source:MHS

199


Izvor:EIHP,HEP,ŠumarskifakultetSveučilištauZagrebu:Drvno-tehnološkiodsjek,INANaftaplin,WGC2005

Source:EIHP,HEP,UniversityofZagreb,Facultyof Forestry–DepartmentofWoodProcessing,INANaftaplin,WGC2005

8.2. Kapaciteti

U tablici 8.2.1. su dane procjene podataka oinstaliranim kapacitetima za proizvodnju toplinskeenergije iz obnovljivih izvora energije (OIE) testatistički podaci o instaliranom kapacitetu zaproizvodnju električne energije iz OIE za 2008.godinu.

Tablica8.2.1.InstaliranikapacitetizaproizvodnjutoplinskeielektričneenergijeizobnovljivihizvoraenergijeuHrvatskoj2008. godine

8.2 Capacities

Table 8.2.1 provides estimated data on installedcapacitiesforheatgenerationfromtherenewableenergy sources (RES-H) and statistical data oninstalled capacities for electricity generation fromRES(RES-E)for2008.

Table 8.2.1 Installed capacities for heat and electricitygeneration from renewable energy sources in Croatia for2008

Kod tumačenjanavedenihpodatakao instaliranimkapacitetima za proizvodnju toplinske energije izOIEmoraseuzetiuobzirčinjenicadanepostojepouzdani statistički podaci o instaliranimsnagamazaSunceibiomasu,adakodgeotermalnetoplinskeenergijepostojedvijemetodepraćenjapodataka.

Instalirana toplinska snaga solarnih kolektoraprocijenjena je na temelju podataka o površinikolektora dobivenih putem ankete EIHP-a dok jetoplinska snaga sunčanih sustava proračunatapremasmjernicamaudrugeEuropeanSolarThermalIndustryFederation(ESTIF).

Podatak o instaliranoj toplinskoj snazi kotlovnicanabiomasuodnosisenaindustrijskekotlovnicenabiomasutenesadržitoplinskusnagumalihpećizagrijanjeipripremutoplevodeukućanstvima.

When interpreting data on installed capacities onRES-H,itisnecessarytobareinmindthattherearenoreliablestatisticaldataoninstalledcapacitiesforsolarandbiomassheatingsystemswhileheatfromgeothermalsourcesincludestwomethodologiesforreportingthevalues.

Installedheat capacity of solar systemshasbeenestimated according to the surface and type ofcollectorsasrecommendedbytheEuropeanSolarThermalIndustryFederation(ESTIF),datafromtheEIHPsurveyon installedcapacitiesuntil1998anddataonsalesandimportsofplateandvacuumsolarcollectorsforperiodof1998–2008.

Thedataontheheatcapacityofheatingplantsusingbiomass refer to biomass-fired industrial facilitiesanddonotcontaininformationonheatcapacityofsmallheatingfurnacesandhotwaterpreparationinhouseholds.

200

OBNOVLJIVI IZVORI

U stručnoj literaturi postoje dvije metodologijeprikazivanjaiskorištenegeotermalneenergije:kadase promatra samo energija za grijanje prostorai kada se promatra energija za grijanje prostora ipripremu tople vode. Ukupni instalirani kapacitetgeotermalnihizvoras18lokacijanakojimasekoristiuRHje36,66MWtakosepromatrasamogrijanjeprostora, odnosno 113,9 MWt ako se promatrageotermalnaenergijazagrijanjeprostoraipripremutoplevode.Instaliranaelektričnasnagafotonaponskihsustavanavedena je samo za sustave priključene naelektroenergetskumrežuineuključujeautonomnesustave.Snagaautonomnihfotonaponskihsustavakoji se koriste za opskrbu električnom energijomobjekatakojinisuspojeninamrežu(svjetionici,kućezaodmor,bazneGSMpostajeislično)procijenjenajenaoko400kW.Trendporastainstaliranihkapacitetazaproizvodnjutoplinske i električne energije iz obnovljivih izvoraprikazanjenaslikama8.2.1i8.2.2.

Professionalliteraturementionstwomethodologiesofexpressingtheusedgeothermalenergy:oneforthe energy used for space heating only and theotherfortheenergyusedforheatingandhotwater.Total installed capacitiesofgeothermal sources in18locationsinuseinCroatiaamountto36.66MWtwhenspaceheatingisconcerned,and113.9MWtwhengeothermalenergyforspaceheatingandhotwaterpreparationinspasandrecreationalcentresisconcerned.Installed power capacity of photovoltaic systemsreferstogridconnectedsystemsonlyandexcludesautonomous PV systems. Installed capacity ofautonomousPVsystemsthatsupplyfacilitieswithoutgrid connection (lighting houses, holiday houses,GSMbases,parkingmachinesetc.)isestimatedto400kW.

TrendofinstalledcapacitiesforRES-HandRES-Eisshownonfigures8.2.1and8.2.2.

Slika 8.2.1. Instalirani kapaciteti za proizvodnju toplinskeenergijeizobnovljivihizvorauRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure 8.2.1. Installed capacities for RES-H generation inCroatia

Source:EIHP

201


Slika 8.2.2. Instalirani kapaciteti za proizvodnju električneenergijeizobnovljivihizvorauRepubliciHrvatskoj

Izvor:EIHP

Figure 8.2.2. Installed capacities for RES-E generation inCroatia

Source:EIHP

8.2.1. RegistarOIEikogeneracije

Prvikorakpremastatusupovlaštenogproizvođačaelektrične energije, čime se stječe pravo napoticajnu cijenu, je ishođenje prethodnogenergetskog odobrenja za izgradnju postrojenja.OdobrenjeomogućujeupisuRegistarprojekata ipostrojenjazakorištenjeobnovljivihizvoraenergijeikogeneracijetepovlaštenihproizvođača(RegistarOIEiKPP).Timeseuređujupravno-imovinskiodnosina zemljištu Republike Hrvatske te se, ovisno oprojektu, kreće u ispitivanje potencijala. RegistarOIEiKPP vodi Ministarstvo gospodarstva, rada ipoduzetništva.

Dokraja2008.godineuRegistarjeprijavljeno108projekata,odkojihje:56,48postovjetroelektrane,28,70postomalehidroelektrane,7,41postosunčaneelektraneteelektranenabioplinibiomasupo4,63i2,78posto.Ukupnainstaliranasnagaprijavljenihprojekataiznosi2359,74MWodčegavisokih97,46postopripadaprojektimavjetroelektrana.Uudjelu


ThefirststeptowardsgainingtheeligibleproducerstatusofRES-Eandfeed-intariffisobtainingthePreliminaryenergyapprovalforbuildingtheplant.The approval allows recording at the Registry ofRES and cogeneration and eligible producers(Registar OIEiKPP), settles the legal-proprietaryrelationships at the area of Republic of Croatia,and, depending on the project type (i.e. wind),onecanstartevaluatingthepotential.TheMinistryof Economy, Labour and Entrepreneurship isresponsibleformaintenanceoftheRegistry.

Until the end of 2008, 108 projects have beenrecordedattheRegistry,outofwhich56.48percentare wind power plants followed by small hydropower plants (28.70 percent), photovoltaic (7.41percent),biogaspowerplants(4.63percent)andsolid biomass power plants (2.78 percent). Totalinstalledcapacityofrecordedprojectsis2359.72MWwhere97.46percentbelongstothewindpower

202

OBNOVLJIVI IZVORI

ukupne instalirane snage projekata dalje slijedemale hidroelektrane (1,87 posto), elektrane nabiomasu (0,41posto), elektranenabioplin (0,21posto)tesunčaneelektrane(0,04posto).Operatorprijenosnogsustava(HEP-OPS)jeodrediogranicuod360MWinstaliranesnagevjetroelektranakojuhrvatski elektroenergetski sustavmože prihvatiti,a pri kojem se jamči sigurnost pogona sustava.Na sljedećih pet slika prikazana je prijavljenainstalirana snaga elektrana po pojedinomobnovljivom izvoru energije te status prijavljenihprojekata:PEO–prethodnoenergetskoodobrenje;PEOz–prethodnoenergetskoodobrenjezatečenogstanja; EO – energetsko odobrenje; Upis – upisu Registar postojećeg objekta (što ne znači daje objekt stekao status povlaštenog proizvođačaenergije).

Slika8.2.3.InstaliranasnagasunčanihelektranaprijavljenihuRegistarOIEiK


Slika8.2.4.InstaliranasnagamalihhidroelektranaprijavljenihuRegistarOIEiK


Figure8.2.3InstalledcapacityofsolarpowerplantsrecordedintheRegistry

Source:MinistryofEconomy,LabourandEntrepreneurship

Figure8.2.4InstalledcapacityofsmallhydropowerplantsrecordedintheRegistry


plants.Therestisdividedamongsmallhydropowerplants(1.87percent),biomasspowerplants(0.41percent),biogaspowerplants(0.21percent)andphotovoltaic (0.04percent).TransmissionSystemOperator (HEP-TSO)hasset the limitof360MWinstalled capacity from wind power plants to besafelyincludedintheCroatianpowersystem.ThenextfivefigurespresentrecordedinstalledcapacityofpowerplantsaccordingtotheeachtypeofREStogether with the status of the projects: PEO –preliminary energy approval; PEOz – preliminaryenergyapprovalaccordingtothesituationexisted;EO – energy approval; Upis – recording in theRegistry of theexistingpowerplant (whichdoesnot imply that the plant has gained the eligibleproducerstatus).

203


Slika 8.2.5. Instalirana snaga vjetroelektranaprijavljenihuRegistarOIEiK


Figure8.2.5InstalledcapacityofwindpowerplantsrecordedintheRegistry


Slika 8.2.6. Instalirana snaga elektrana na biomasuprijavljenihuRegistarOIEiK


Slika8.2.7.InstaliranasnagaelektrananabioplinprijavljenihuRegistarOIEiK


Figure 8.2.6 Installed capacity of biomass power plantsrecordedintheRegistry


Figure 8.2.7 Installed capacity of biogas power plantsrecordedintheRegistry


204

OBNOVLJIVI IZVORI


UsljedećojtablicijeprikazanaproizvodnjaelektričneenergijeizOIEu2008.godini.


Following table shows electricity production fromRESfor2008.

U 2008. godini je proizvodnja električne energijeiz obnovljivih izvora činila 1,3 posto ukupneproizvodnje,uzizuzetakvelikihhidroelektrana.

In 2008, RES-E made 1.3 percent of the totalelectricitygeneration,excludinglargehydro.

Izvor:EIHP,HEP Source:EIHP,HEP

Tablica 8.3.1. Proizvodnja električne energije iz obnovljivihizvoraenergijeuHrvatskoj2008.godine

Table 8.4.1 Electricity generation from RES in Croatia for2008

205


Slika8.3.1.ProizvodnjaelektričneenergijeizOIEuHrvatskojuodnosunacilju2010.godini

Izvor:EIHP

Figure8.3.1RES-EinCroatiainrespecttothe2010nationaltargetshare

Source:EIHP

8.3.1. Visinatarifnestavke

U tablicama8.3.2. i 8.3.3. prikazane suposebnepoticajne tarife po vrstama obnovljivih izvoraenergijeiztarifnogsustavazaproizvodnjuelektričneenergijeizOIE,uvažavajućikorekcijskifaktorkojiovisi o udjelu domaće komponente u projektu,auzimavrijednosti od1 (od60%udjelanaviše)do 0,93 (za 45% udjela domaće komponente imanje).

Prema članku 5. Tarifnog sustava za proizvodnjuelektrične energije iz OIE i kogeneracije, visinapoticajne cijene električne energije proizvedene izpostrojenja koja koriste OIE (za vrijeme važenjaugovoraootkupuelektričneenergije)nagodišnjojrazinisekorigirazaindekscijenanamalo,nanačinda se poticajna cijena iz prethodne kalendarskegodine pomnoži s godišnjim indeksom cijena namalozaprethodnukalendarskugodinu.Noveliranevisine poticajne cijene također su prikazane utablicama8.3.2.i8.3.3.

8.3.1. TariffItem

Tables 8.3.2 and 8.3.3 show the incentive pricesfrom the Tariff System to promote production ofelectricityfromvariousRES,havinginmindthatthevaluesforincentivepricesareobtainedbymultiplyingthe tariff item (C) with the correction factor thatdependsontheshareofdomesticcomponentintheproject.Thecorrectionfactortakesvaluesbetween1(from60%ofdomesticshareandmore)and0.93(fordomesticshareof45%andless).

Accordingtothearticle5oftheTariffsystem,thelevel of the subsidised price for RES-E is to becorrectedfortheconsumerprice indexduringthecontracted time for selling theelectricity.Updatedsubsidised items for 2008 are shown also in thetables8.3.2and8.3.3.

206

OBNOVLJIVI IZVORI

Izvor:Tarifni sustavzaproizvodnjuelektričneenergije izobnovljivihizvoraenergijeikogeneracije(„Narodnenovine“,broj33/07),HROTE

Source:Tariffsystemfortheproductionofelectricityfromrenewableenergysourcesandcogeneration(OfficialGazette33/07);HROTE

Tablica 8.3.2. Visina tarifne stavke (C) izražene u kn/kWhzaisporučenuelektričnuenergijuizpostrojenjakojakoristeobnovljive izvore energije instalirane električne snage douključivo1MWtevisinatarifnestavkeza2008.godinu

Table8.3.2Amountsof tariff items (C) for2007and2008expressedinHRK/kWhforthedeliveredelectricityfromplantsusing renewable energy sources with installed electricalcapacityuptoandincluding1MW

207


Tablica 8.3.3. Visina tarifne stavke (C) izražene u kn/kWhzaisporučenuelektričnuenergijuizpostrojenjakojakoristeobnovljive izvore energije instalirane električne snage većeod 1 MW

Table8.3.3Amountsof tariff items (C) for2007and2008expressedinHRK/kWhforthedeliveredelectricityfromplantsusing renewable energy sources with installed electricalcapacitymorethan1MW

Izvor: Tarifni sustav za proizvodnju električne energije izobnovljivihizvoraenergijeikogeneracije(„Narodnenovine“,broj33/07),HROTE

Source: Tariff system for the production of electricity fromrenewable energy sources and cogeneration (Official Gazette33/07);HROTE

Za kogeneracijska postrojenja se utvrđuju tarifnestavke i visine tarifnih stavki (C) izražene u kn/kWh za isporučenu električnu energiju za vrijemetrajanja više (VT) i niže (NT) dnevne tarifnestavke (tablica8.3.4.).TrajanjeVT iNTodređenoje tarifnim sustavom za proizvodnju električneenergije. Električna energija se mora proizvestiu kogeneracijskom procesu na način utvrđenpropisomkojiuređujestjecanjestatusapovlaštenogproizvođača.

For cogenerationplants, the tariff itemsand theircorrespondingamounts(C)areexpressedinHRK/kWhareshownintheTable8.3.4forthedeliveredelectricityforthedurationofhigher(HT)andlower(LT) daily tariff systems. The duration of HT andLTisdeterminedbythetariffsystemforelectricitygeneration. Electricity must be produced in thecogeneration process in the manner prescribedby the regulationgoverning theacquisitionof theeligibleproducerstatus.

208

OBNOVLJIVI IZVORI

Usljedećimtablicamasuprikazanipodacioisplaćenimpoticajnim cijenama povlaštenim proizvođačimaelektričneenergijeprematehnologijama(tablica8.3.5.),prema povlaštenim proizvođačima (tablica 8.3.6.) tepremaobavezamaopskrbljivača(tablica8.3.7.).

Tablica 8.3.5. Isplaćene poticajne cijene povlaštenimproizvođačima električne energije prema tehnologijama za2008.godinu

The following tables show data on paid amountsbased on the subsidised prices to the eligibleproducers of RES-E according to the technology(table 8.3.5), eligible producer (table 8.3.6) andliabilitiesoftheoperators(table8.3.7).

Table8.3.5PaidamountsbasedonthesubsidisedpricestotheeligibleproducersofRES-Eaccordingtothetechnologyin 2008

Izvor: Tarifni sustav za proizvodnju električne energije izobnovljivihizvoraenergijeikogeneracije(„Narodnenovine“,broj33/07)

Source: Tariff system for the production of electricity fromrenewable energy sources and cogeneration (Official Gazette33/07);HROTE

TippostrojenjaPlanttype

Predanoumrežutijekom2008.

godineDeliveredtothegridduring2008(kWh)

Isplaćenasredstvasosnoveisplatepoticajapovlaštenimproizvođačimau2008.godini(kn)

Amountpaidbasedonthesubsidiestotheeligibleproducersin2008(HRK)

IznosbezPDV-aAmountexl.VAT

PDVVAT

UkupniiznosTotal

VjetroelektraneWind PP 38 023 841 26148995,46 5752779,00 31901774,46

SunčaneelektraneSolarPP 2 511 9032,57 1987,18 11019,75

MalehidroelektraneSmallHydroPP 37 254 27195,42 5982,99 33178,41

UKUPNO Total 38 063 606 26185223,45 5760749,17 31945972,62

Izvor:HROTE Source:HROTE

Tablica 8.3.4. Visine tarifnih stavki (C) izražene u kn/kWhzaisporučenuelektričnuenergijuizkogeneracijezavrijemetrajanjaviše(VT)iniže(NT)dnevnetarifnestavke

Table 8.3.4Amounts of tariff items (C) expressed inHRK/kWh for the delivered electricity from cogeneration plantsduringthehigher(HT)andlower(LT)dailytariffsystems

209


PovlašteniproizvođačEligibleproducer

PostrojenjePowerPlant

Predanoumrežutijekom2008. godine

Deliveredtothegrid

during2008(kWh)

Isplaćenasredstvasosnoveisplatepoticajapovlaštenimproizvođačima

u2008.godini(kn)Amountpaidbasedonthesubsidiestotheeligibleproducersin2008(HRK)


PDVVAT

UkupniiznosTotal

ADRIAWINDPOWERd.o.o. mVERavne1,OtokPag 8 652 648 5950426,03 1309093,73 7259519,76

VJETROELEKTRANATRTAR-KRTOLINd.o.o. VETrtar-Krtolin 29 371 193 20198569,43 4443685,27 24642254,70

MARIMONTd.o.o. SESolarnikrovŠpansko-Zagreb 2 511 9032,57 1987,18 11019,75

MATAKOVIĆobrtzaproizvodnjuel.Energije mHEMataković 18 580 13563,40 2983,95 16547,35

MATAKOVIĆstrojnaobradametala mHEMataković 18 674 13632,02 2999,04 16631,06

UKUPNO TOTAL 38 063 606 26185223,45 5760749,17 31945972,62

Tablica 8.3.6. Isplaćene poticajne cijene povlaštenimproizvođačima električne energije prema proizvođačima za2008.godinu

Table8.3.6PaidamountsbasedonthesubsidisedpricestotheeligibleproducersofRES-Eaccordingtotheproducerin2008

Izvor:HROTE Source:HROTE

210

OBNOVLJIVI IZVORI

Izvor:EIHP,INANaftaplin;WGC2005 Source:EIHP,INANaftaplin,WGC2005

Tablica8.3.7.Ukupneobvezeopskrbljivačasosnovanaknadeza poticaje i za preuzeti udio električne energije u 2008.godini

Table 8.3.7 Total liabilities of the Operators based on thesubsidiesandreceivedRES-Ein2008

OpskrbljivačOperator

ObvezaopskrbljivačaOperatorsliability

Prikupljenasredstvasosnoveobvezeopskrbljivačau2008.godini(kn)

Collectedamountsbasedontheliabliatiesofoperatorsfor2008(HRK)


PDVVAT

UkupniiznosTotal

HEP-Operatordistribucijskogsustavad.o.o.

zanaknadusubsidies 123556955,97 27182530,32 150739486,29

zapreuzetuelektričnuenergijureceivedelectricity

11156216,34 2454367,60 13610583,94

HEP-Opskrbad.o.o.

zanaknadusubsidies 19424955,88 4273490,29 23698446,17

zapreuzetuelektričnuenergijureceivedelectricity

2485934,98 546905,70 3032840,68

Izvor:HROTE


UsljedećojtablicijeprikazanaproizvodnjatoplinskeenergijeizOIEu2008.godini.

Tablica 8.4.1. Proizvodnja toplinske energije iz obnovljivihizvoraenergijeuHrvatskoj2008.godine

Source:HROTE

8.4 HeatGeneration

Table 8.4.1 shows heat production from RES for2008.

Table8.4.1HeatgenerationfromrenewableenergysourcesinCroatiafor2008

211


Izvor: HGK, Belišće d.d., Hrvatske šume, Šumarski fakultetSveučilišta u Zagrebu, drvno-tehnološki odsjek, Ministarstvoregionalnograzvoja,šumarstvaivodnoggospodarstvaRepublikeHrvatske,Upravazadrvnuindustriju

Tijekom2008.godinepeletisuseproizvodiliupetpogona u sastavu drvno-prerađivačke industrijeod drvnog ostatka osnovne djelatnosti. Ukupnikapacitetproizvodnjepeleta iznosipreko150000tona godišnje, ali je za sada svega jedna petinaiskorištena.Odukupneproizvedenekoličinepeletau2008.godini98postojeplasiranonastranatržišta,amanjijedioiskorištennadomaćemtržištu.

Kapacitet proizvodnje briketa je procijenjen naoko60000 tonagodišnje,alinjihovaproizvodnjase uglavnom obavlja periodično prema dostupnoj

Sources:CroatianChamberofEconomy,Belišćed.d.,CroatianForests,UniversityofZagreb,FacultyofForestry–DepartmentofWoodProcessing.Ministryofregionaldevelopment,forestryandwatermanagement,EIHP

In 2008 pellets are produced in 5 plants thatare embedded in the wood processing industry(feedstockiswoodenwastefromthecorebusiness).Totalinstalledcapacityforpelletproductionismorethan150000t/yr,outofwhichonlyonefifthwasutilisedduring2008.98%ofthetotalproductionofpelletswasexportedwhilelittlewasplacedonthedomesticmarket.

Wooden briquettes capacity is estimated at some60 000 t/yr while its actual production is highlydependent on the feedstock availability – waste

Proizvedena toplinska energija sunčanih sustavanastavlja se na anketno istraživanje EIHP-a iESTIFmetodologije,aproračunatajekaokonačnaiskoristiva toplinska energija i uzima u obzirprostornu distribuciju sunčanih toplinskih sustava,gubitkeupretvorbiiponašanjekorisnika.

Proizvodnja toplinske energije iz biomase,uključujući proizvodnju iz industrijskih kotlovnicateproizvodnjutoplinskeenergijeizogrjevnogdrvazagrijanje i pripremu tople vodeu kućanstvima,iznosilaje16583TJ.


U sljedećoj tablici je prikazana proizvodnja krutihbiogorivau2008.godini.

Tablica8.5.1.ProizvodnjakrutihbiogorivauHrvatskoj2008.godine

Currentlytherearenoreliabledatawhichwouldenabledeterminationoftheinstalledheatcapacitiesofsolarcollectors.Thereforethedataonheatgenerationarederivedfromestimationsgiveninthetable8.2.1(EIHPandESITF)andassumptionson spatial distribution,conversionlossesandconsumerbehaviour.

Heat generation from biomass includes thegeneration in industrial heating facilities and heatgenerationfromfuelwoodforheatingandhotwaterpreparationinhouseholdstotalling16583TJ.

8.5 SolidBiofuelProduction

Table 8.5.1 shows production of solid biofuels in2008.

Table 8.5.1 Solid biofuel production in Republic of Croatiafor2008

212

OBNOVLJIVI IZVORI

sirovini – otpadu iz drvno-prerađivačke industrije.Briketi se, također, velikom većinom plasiraju nastranotržište.

Proizvodnja drvenog ugljena je procijenjenabudućidauRepubliciHrvatskojpostojisamojedanindustrijski proizvođač drvenog ugljena - Belišćed.d.kojiproizvodipolovicugodišnjeproizvodnjeusvojimkapacitetima(3456tonau2008.godini),aostaloproizvedudesecisrednjihimalihproizvođačadrvenogugljena.Belišćed.d.imaijediniindustrijskipogonzaproizvodnjugrillbriketa,atijekom2008.godinesuproizveli936tona.


Ukupniproizvodni kapaciteti biogorivauHrvatskojse pri kraju 2008. godine povećavaju na 61 000tonabiodizelagodišnje.

Tijekom 2008. godine u Republici Hrvatskoj jeproizvedeno 3 481 tona biodizela od čega je okopolovice plasirano na domaće tržište. Iznos od16 posto proizvedenog biodizela nastao je izsakupljenogotpadnogjestivogulja.

Udio biogoriva u ukupnom udjelu goriva, premaUredbiokakvoćibiogoriva(“Narodnenovine“,broj141/2005) za 2008. godinu je iznosio 0,08 postoodnosno 1,48 posto od nacionalnog indikativnogciljaod5,75postodo2010.godine.

fromwoodprocessingindustry.Briquettesarealsomostlyexported.

Production of charcoal has been estimated sincethere is only one industrial charcoal producer inCroatia,Belišćed.d.thathasbeenproducingabouthalfofthetotalannualcharcoalproduction(3456tons in2008).The restof theproductionbelongsto a dozen middle and numerous small charcoalproducers. Belišće d.d. has the only industrialprocessinglineforcharcoalgrillbriquetteswithtotalproductionin2008of936tons.

8.6 LiquidBiofuelProduction

Total capacities for liquid biofuels in Croatia areincreased in late2008to61000tonsperyearofbiodiesel.

In 2008, it was produced 3 481 t of biodiesel inCroatia, out of which about half is placed at thedomestic market. Some 16 percent of the totalamount originated from collected waste cookingoil.

The achieved share of biofuels in total fuels, asdefinedintheOrdinanceonBiofuelsQuality(OfficialGazette 141/05) is 0.08 percent for 2008 or 1.48percent of the national indicative target of 5.75percentby2010.

ENERGETSKA UČINKOVITOST

ENERGY EFFICIENCY

9


9.1 IndicesandTrends


9.2 EnergyEfficiencyinBuildings

9.2.1.Sektoropćepotrošnje

9.2.1OtherConsumptionSectors

9.2.2. Zgradarstvo

9.2.2TheBuildingSector

9.3.Energetskaučinkovitostuindustriji

9.3 EnergyEfficiencyinIndustry

9.4.Energetskaučinkovitostuprometu

9.4 EnergyEfficiencyinTransport

9.5.Institucionalneaktivnostiupodručjuenergetskeučinkovitosti

9.5 Institutionalactivitiesinenhancingenergyefficiency

215

ENERGY EFFICIENCY

Energyefficiencyindicesarerecordedforgroupsofenergyconsumerswithinotherconsumptionsectors(whichencompassesresidentialandservicessectorsand public service (buildings), agricultural andconstruction sub sectors aswell as industrial andtransportsectors).Theindicesregarddirectenergyconsumption,grossvalueadded(GVA),aswellasindexof energy efficiencyprogressODEX, energyintensity,primarytofinalenergyintensityratioandenergy intensity and structural macroeconomiceffect.

9.1 IndicesandTrends

The energy efficiency indexODEX consists of theaggregate index and the technical index. Theaggregate index considers various influences thatarenotlinkedtoenergyefficiency,suchasclimatefluctuations, changes in economic and industrystructures, lifestyle changes (increase in size ofdwelling), while the technical index is linked toenergyefficiency.

The index of energy efficiency progress ODEXis defined at the sector level (industry, transport,households) or whole economy level (all finalconsumers). It is obtained on the basis of theinformation on consumption changes at detailedlevels,bysubsectorsorend-use,observedoveragivenperiodoftime.

In the period between 1995 and 2008 theODEX index, which measures energy efficiencyimprovements, decreased by 12.3 percent in theeconomy as a whole. This change is mostly dueto transport (19.4 percent) and industry (14.5percent).Figure9.1.1.showstheenergyefficiencyimprovement index (ODEX) for all consumptionsectors.

Pokazatelji energetske učinkovitosti razmatrajuse za sektor opće potrošnje (u sklopu kojeg sepromatrajukućanstva,uslužnisektorizgradarstvo,poljoprivredaigrađevinarstvoteindustrijaipromet).Kaopokazatelji,osimneposrednepotrošnjeenergijeibrutododanevrijednosti(BDV)kaoznačajkirastapojedinegrupepotrošnjeenergije,promatrajuseiindekspoboljšanjaenergetskeučinkovitostiODEX,indeks energetske intenzivnosti, odnos primarnei finalne energetske intenzivnosti i energetskaintenzivnostistrukturnimakroekonomskiefekt.


IndekspoboljšanjaenergetskeučinkovitostiODEXsastoji se od agregiranog i tehničkog indeksa.Agregirani indeks promatra utjecaj različitihčimbenikakojiutječunapotrošnjuenergije,alinisudirektno vezani za energetsku učinkovitost poputklimatskih utjecaja, promjena u gospodarskoj iindustrijskoj strukturi i promjenama u stilu života(poputpovećanjapovršinekućanstva),dokjetehničkiindekspovezansenergetskomučinkovitosti.

IndekspoboljšanjaenergetskeučinkovitostiODEXodređuje se za sve sektore potrošnje energije(industrija, promet, kućanstva) ili za ukupnogospodarstvo (sve finalne potrošače energije).Ovaj indeks dobiva se na temelju podataka opromjenamapotrošnjeenergijeupodsektorima ilipremanamjenipotrošnjeenergijeupromatranomvremenskomrazdoblju.

Tijekomrazdobljaod1995.do2008.godineindekspoboljšanja energetske učinkovitosti za ukupnogospodarstvoODEXuHrvatskojsmanjioseza12,3posto.Ovojpromjeninajvišesupridonijelisektorprometa (19,4 posto) i industrije (14,5 posto).Na slici 9.1.1. prikazan je indeks poboljšanjaenergetske učinkovitosti ODEX za sve sektorepotrošnje.

216


Slika 9.1.1. Indeks poboljšanja energetske učinkovitostiODEXzasvesektorepotrošnje

Izvor:EIHP

Figure9.1.1EnergyefficiencyindexODEXforallsectors

Source:EIHP

50

60

70

80

90

100

110

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Industrija - Manufacturing Promet - Transport

Kućanstva - Households Ukupni ODEX - Global ODEX

217

ENERGY EFFICIENCY

Slika9.1.2.Indeksienergetske intenzivnostiurazdobljuod1995. do 2008. godine

Izvor:EIHP

Figure 9.1.2 Energy intensity indices between 1995 and2008

Source:EIHP

Drugi način prikazivanja učinkovitosti pojedinogsektora potrošnje je putem praćenja energetskeintenzivnosti, vezane za ekonomske pokazatelje.Energetska intenzivnost prati ukupnu potrošnjuenergije u pojedinom podsektoru te bruto dodanuvrijednostostvarenuunutartogpodsektora,aizražavasekaoomjertihvrijednostiupromatranojgodini.

Indeksi energetske intenzivnosti u neposrednojpotrošnji uzimaju kao referentnu godinu1995. teizražavajuomjerenergetskeintenzivnostipojedinogpodsektorautekućojiureferentnojgodini,kaoštojeprikazanonaslici9.1.2.zarazdobljeod1995.do2008. godine.

Anotherwayofdescribingtheefficiencyofindividualconsumptionsectorsistrackingtheirenergyintensityinrelationtoeconomiccharacteristics.Theenergyintensitygivestheratiooftotallyconsumedenergyandgrossvalueaddedwithinaspecificsector fortheyearobserved.

Theenergy intensity indices for finalconsumptionregard 1995 as a referent year, and express theratioofenergyintensityofindividualsubsectorintheobservedand inthereferentyear,asgiven inFigure9.1.2.fortheperiodfrom1995to2008.

218


Slika9.1.3.Odnosprimarneifinalneenergetskeintenzivnostiurazdobljuod1995.do2008.godine

Izvor:EIHP

Figure9.1.3Primarytofinalenergyintensityratiofrom1995to 2008

Source:EIHP

Odnos energetskih intenzivnosti promatranihpri potrošnji primarne energije, odnosnotransformiranih oblika energije, pruža pokazateljprimarneifinalneenergetskeintenzivnosti.Iovdjejekaoreferentnagodinauzeta1995.tesuuodnosuna nju promatrane primarna i finalna energetskaintenzivnost.Odnos primarne i finalne energetskeintenzivnostiurazdobljuod1995.do2008.godineprikazanjenaslici9.1.3.

Theprimary to final energy intensity ratiogivesthe relation between intensities observed inprimaryenergyconsumption,andthoseobservedin final energy consumption. The year 1995 isalso takenas referentyear.Theprimary to finalenergyintensityratiofrom1995to2008isgiveninFigure9.1.3.

219

ENERGY EFFICIENCY

Indeksi energetske intenzivnosti su pokazateljipromjena u korištenju energije po jediničnomproizvoduiliusluziiuspješnostiuostvarenjutržišnevrijednosti proizvoda ili usluge, dakle utjecajnisu strukturnim efektom i efektom jediničnepotrošnje. Pokazatelj energetske intenzivnosti istrukturnogmakroekonomskogefektaprikazanjenaslici9.1.4.

Theenergyefficiencyindicespresentthechangesofenergyuseperunitofproductorserviceandchangesofefficiency improvements inobtainingthemarketvalueofaproductorservice.Assuch,theyareinfluencedbothbystructuraleffectandunitconsumptioneffect.TheenergyintensityandstructuralmacroeconomiceffectarepresentedinFigure9.1.4.

Slika 9.1.4. Energetska intenzivnost i strukturnimakroekonomskiefekt(1995=100)

Izvor:EIHP

Ovdje se uspoređuje ostvarena energetskaintenzivnost s intenzivnošću iz 1995. godine, tj.pretpostavljena potrošnja energije u promatranojgodini kakva bi bila postignuta s razinomintenzivnosti iz 1995. godine prema ostvarenombruto domaćem proizvodu u danoj godini. Timeserazlučujeutjecajstrukturnogefekta,tj.tržišnogpokazatelja iutjecajefektajediničnepotrošnje,tj.pokazateljaenergetskeučinkovitosti.

Figure9.1.4Energyintensityandstructuralmacroeconomiceffect(1995=100)

Source:EIHP

Here is compared the realized energy intensitywiththe1995energyintensitylevel.Thisindicatorreflects the comparison of the presumed energyconsumption in the observed year assuming the1995 energy intensity level with gross domesticproduct realized in the given year. In this way,the influence of structural effect, i.e. the marketcharacteristic indicator, is distinguished from theinfluenceofunitconsumptioneffect,i.e.theenergyefficiencyindicator.

220



9.2.1. Sektoropćepotrošnje

Specifična potrošnja energije za grijanje pokućanstvu u razdoblju od 1995. do 2008. godinese povećavala (iznimke su 2002. i 2006. godinakoje su bile toplije pa je i potrošnja bilamanja).IndekspoboljšanjaenergetskeučinkovitostiODEXukućanstvimapogoršaoseza6,6postozagrijanje(sklimatskomkorekcijom),odnosnoza15,4postozatopluvodu,zbogporastapotrošnjeenergijezagrijanjeipripremutoplevode,kaoštojeprikazanona slici 9.2.1. Indeks poboljšanja energetskeučinkovitosti za kuhanje iznosio je 4,6 posto uistomrazdobljuzbogsmanjenjapotrošnjeenergijezakuhanje.Ukupni indekspoboljšanjaenergetskeučinkovitosti ODEX u kućanstvima u razdoblju od1995.do2008.godinepogoršaoseza5,7posto.

Tehničkiindekspoboljšanjaenergetskeučinkovitostiu kućanstvima u promatranom razdoblju bio jekonstantan,tj.ukućanstvimanijebilopoboljšanjaenergetskeučinkovitosti.

9.2 EnergyEfficiencyinBuildings

9.2.1. OtherConsumptionSectors

In the period from1995 to 2008 specific energyconsumption for heating by household increased(except for 2002 and 2006, when consumptionwas lower because of warm weather). In thehouseholds,theindexofenergyefficiency(ODEX)of heating (taking into account the climatecorrection)decreasedby6.6percentandby15.4percentofhotwaterpreparation,becauseenergyconsumption for these purposes increased, asshown in Figure 9.2.1. In the same period theenergyefficiency indexODEXofcookingwas4.6percent due to reduced energy consumption forcooking.Intheperiodbetween1995and2008totalenergy efficiency index ODEX in the householdsdecreasedby5.7percent.

In the observed period the households’ technicalenergy efficiency progress index was constant,whichmeansthat therewereno improvements inenergyefficiency.

Slika9.2.1.IndekspoboljšanjaenergetskeučinkovitostiODEXukućanstvima

Izvor:EIHP

Figure9.2.1EnergyefficiencyindexODEXforhouseholds

Source:EIHP

221

ENERGY EFFICIENCY

Na slici 9.2.2. prikazana je specifična potrošnjaukupneenergijepokućanstvu,specifičnapotrošnjaenergije za grijanje (s klimatskom korekcijom ujedinicama toe/kućanstvu) i specifična potrošnjaelektričneenergije(zakućanskeuređaje,hlađenjei rasvjetuu jedinicamakWh/kućanstvu). Prosječniporast specifične potrošnje ukupne energije pokućanstvuupromatranomrazdobljubioje1,2posto,za grijanje 1,4 posto i za netoplinsku potrošnjuelektrične energije 2,2 posto. Porast potrošnjeelektričneenergijezakućanskeuređaje,hlađenjeirasvjetuuzrokovanjepovećanimbrojemkućanskihuređajaiuređajazahlađenjeprostora.

Figure 9.2.2. shows specific consumption of totalenergybyhousehold,specificenergyconsumptionfor heating (with climate correction in toe perhousehold)andspecificelectricityconsumption(forhouseappliances,coolingand lighting inkWhperhousehold). In the observed period the averageincreaseofspecificconsumptionoftotalenergybyhouseholdwas1.2percent,ofheating1.4percentand of non-heat use of electricity 2.2 percent.The increase of electricity consumption for houseappliances,coolingandlightingisduetoincreasednumber of house appliances and space coolingdevices.

Slika 9.2.2. Specifična potrošnja energije u kućanstvima(ukupnaizagrijanjesklimatskomkorekcijom(ten/kućanstvu)ipotrošnjaelektričneenergijezauređaje,hlađenjeirasvjetu(kWh/kućanstvu)

Izvor:EIHP

Figure9.2.2Unitconsumptionofhouseholds(totalandspaceheatingwithclimatecorrection(toe/dwelling)andelectricalappliances,airconditioning,andlighting(kWh/dwelling))

Source:EIHP

Ukupno - Total Grijanje - Space heating Električna energija - Electricity

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

ten/

kuća

nstv

u -

toe/

dwel

ling

ten/

zapo

slen

om -

kW

h/em

ploy

ee1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

222


Na slici 9.2.3. prikazana je specifična potrošnjaukupneenergijeielektričneenergijepozaposlenomuuslužnomsektoru(urazdobljuod1998.do2008.godine) Specifična potrošnja ukupne energije pozaposlenomraslajesprosječnomgodišnjomstopomod0,6postourazdobljuod1998.do2008.godine,dok je specifična potrošnja električne energije pozaposlenomraslana2,4postouistomrazdoblju.

Figure 9.2.3. shows specific consumption of totalenergyandelectricityperemployeeintheservicessectorbetween1998and2008.Inthisperiodspecificconsumptionofenergyperemployee increasedatanaverageannualrateof0.6percentwhilespecificconsumptionofelectricityperemployee increasedat2.4percent.

Slika 9.2.3. Specifična potrošnja energije po zaposlenomuuslužnomsektoru(sklimatskomkorekcijom)

Izvor:EIHP

Figure9.2.3Energyconsumptionperemployee inservices(withclimatecorrection)

Source:EIHP

ten/

zapo

slen

om -

toe

/em

ploy

ee

kWh/

zapo

slen

om -

kW

h/em

ploy

ee

ten/zaposlenom - toe/employee kWh/zaposlenom - kWh/employee

0,3

0,4

0,4

0,5

0,5

0,6

0,6

0,7

0,7

0,8

0,8

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

223

ENERGY EFFICIENCY

9.2.2. Zgradarstvo

Sektorzgradarstvaposebnojeznačajankaopotrošačenergijejer:

u ukupnoj potrošnji energije sudjeluje s oko•40 posto, sa stalnim porastom potrošnje kaoodrazompovećanjaživotnogstandardaima veliki potencijal energetskih i ekoloških•uštedazgrade zbog dugog životnog vijeka imaju dug•i kontinuiran utjecaj na okoliš i energetskupotrošnju.

U2008.godiniusektoruopćepotrošnje,ukojemsunajvećipotrošačizgrade–kućanstva iusluge,bilježimoporastpotrošnjefinalneenergijeza5,56postouodnosuna2007.godinu.Finalnapotrošnjaenergijeuzgradamau2008.godiniiznosi104,69PJ,štopredstavlja38,05postoukupneenergetskepotrošnje u 2008. godini, koja iznosi 275,11 PJ.Ukupnapotrošnjausektoruopćepotrošnjeu2008.godiniiznosi124,23PJ.

9.2.2. TheBuildingsSector

Thebuildingsectorisparticularlyimportantintermsofenergyconsumptionforthefollowingreasons:

itaccountsforabout40percentoftotalenergy•consumption and, with ever higher level ofthe living standard, its energy consumption isconstantlyincreasing.it has large energy and ecological savings•potentialsdue to their long lifetime, buildings have long•lastingandconstantimpactontheenvironmentandenergyconsumption.

In 2008 other sectors of consumption, wherebuildings – households and services - are thebiggest consumers, the final energy demandincreased by 5.56 percent from 2007. In 2008the final energy demand in buildings amountedto104.69PJ,whichis38.05percentofthe2008energy consumptionwhich amounted to 275.11PJ.Thesector’stotalfinalenergydemandin2008was124.23PJ.

9.2.4.Udio kućanstva i uslugau sektoruopćepotrošnjeuHrvatskoj2008.godine

Izvor:EIHP

Figure9.2.4Theshareofhouseholdsandservices inothersectorsintheRepublicofCroatiain2008

Source:EIHP

224


9.2.5. Udio ukupne potrošnje u zgradarstvu u ukupnojpotrošnjifinalneenergijeu2008.godini

Izvor:EIHP

Implementacijom EU Direktive 2002/91/EC oenergetskimsvojstvimazgrada(EPBD),uhrvatskozakonodavstvo se tijekom 2008. godine uvodiobaveznaenergetskacertifikacijazgradazanoveipostojećezgrade.EPBDseimplementiranatemeljuAkcijskog plana za implementaciju izrađenog uMinistarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenjai graditeljstva (MZOPUG) i usvojenog u travnju2008.godine,krozZakonoprostornomuređenjui gradnji („Narodne novine“, broj 76/2007) teputemnizatehničkihpropisaipravilnika,odkojihsudosadausvojeni:Tehničkipropisoracionalnojuporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada(„Narodnenovine“,broj110/2008),Tehničkipropisosustavimagrijanja ihlađenjazgrada(„Narodnenovine“,broj110/2008),Pravilnikoenergetskomcertificiranju zgrada („Narodne novine“, broj113/2008) i Pravilnik o uvjetima i mjerilimaza osobe koje provode energetske preglede ienergetskocertificiranjezgrada(„Narodnenovine“,broj113/2008).

Energetskicertifikatzgradejedokumentukojemse opisuju energetska svojstva zgrade te kojiima propisani sadržaj i izgled prema Pravilnikuo energetskom certificiranju zgrada, a izdaje gaovlaštenaosoba.Vrijednostikojesu istaknutenaenergetskom certifikatu odražavaju energetskasvojstvazgradeipotrošnjuenergijeizračunatunatemeljupretpostavljenogrežimakorištenjazgrade

Figure 9.2.5 The share of total energy consumption inbuildingsinthefinalenergydemand

Source:EIHP

With the implementation of the EU Directive2002/91/EContheenergyperformanceofbuildings(EPBD), the compulsory energy certification ofthe new and existing buildings is introduced intoCroatian legislature in2008.EPBD is implementedon the basis of the Implementation Action PlancompiledbytheMinistryofEnvironmentalProtection,PhysicalPlanningandConstruction(MZOPUG)andadopted in April 2008, together with the PhysicalPlanning and Building Act (Official Gazette of theRepublicofCroatia76/07)andthroughaseriesoftechnical regulations and ordinances adopted sofar: the Technical Regulation on Energy Economyand Heat Retention in Buildings (Official Gazetteof the Republic of Croatia 110/08), the TechnicalRegulationsontheHeatingandCoolingSystemsofBuildings(OfficialGazetteoftheRepublicofCroatia110/08), theOrdinance on EnergyCertification ofBuildings(OfficialGazetteoftheRepublicofCroatia113/08) and the Ordinance on the Requirementsand Criteria to be met by Energy Auditors andEnergyCertifiersofBuildings(OfficialGazetteoftheRepublicofCroatia113/08).

Theenergycertificateofabuilding isadocumentwhichpresentstheenergyperformanceofabuilding.The certificate has the content and appearanceprescribedbytheOrdinanceonEnergyCertificationofBuildingsandisissuedbyanauthorizedperson.Thevaluespresentedintheenergycertificatereflecttheenergyperformanceofabuildingandtheenergyconsumptioncalculatedonthebasisofanassumed

225

ENERGY EFFICIENCY

panemorajunužnoizražavatirealnupotrošnjuuzgradi ili njezinoj samostalnoj uporabnoj jedinicijeronauključujeiponašanjekorisnika.Energetskipregled zgrade je dokumentirani postupak kojise provodi radi utvrđivanja energetskih svojstavazgrade i stupnja ispunjenosti tih svojstava uodnosunazahtjevepropisaneposebnimpropisima,a sadrži i prijedlogmjera za ekonomski povoljnopoboljšanje energetskih svojstava zgrade.. Natemelju provedenog energetskog pregleda iizračunatihenergetskihpotrebazgradeizrađujeseenergetskicertifikat.

Energetski certifikat je ujedno i jaki marketinškiinstrument s ciljem promocije energetskeučinkovitostiiniskoenergetskegradnjeipostizanjavišeg komfora života i boravka u zgradama.Energetskim certificiranjem zgrada dobivajuse transparentni podaci o potrošnji energije uzgradama na tržištu, energetska učinkovitost seprepoznajekaoznakkvalitete,potičuseulaganjau nove inovativne koncepte i tehnologije, potičese korištenje alternativnih sustava za opskrbuenergijom u zgradama, razvija se tržište novihniskoenergetskih zgrada i modernizira sektorpostojećih zgrada. Na taj način se doprinosiukupnom smanjenju potrošnje energije i zaštitiokoliša.

U Pravilniku o energetskom certificiranju zgradapropisano je: energetski razredi zgrada, za kojezgrade je potrebno izdati energetski certifikat,energetsko certificiranje novih i postojećihzgrada, obveze zgrada javne namjene, postupakenergetskog certificiranja, sadržaj i izgledenergetskog certifikata i vođenje registra izdanihenergetskih certifikata. Na temelju izračunaspecifične godišnje potrebne toplinske energijeza grijanje QH,nd,ref zgrada se svrstava u razredenergetskepotrošnje,odA+razredasnajmanjompotrošnjom toplinske energije za grijanje (QH,nd,ref ≤15kWh/(m2a))doGrazredazgradesnajvećomenergetskom potrošnjom (QH,nd,ref > 250 kWh/(m2a))itoudvijereferentneklime:2900stupanjdana grijanja za kontinentalnu Hrvatsku i 1600stupanj dana grijanja za primorsku Hrvatsku, sgranicomna2200stupanjdanagrijanja.Pritome

regime of building use. They do not necessarilyreflect the real consumptionof thebuildingor itsindependent usage unit because the latter alsoincludesthebehavioroftheusers.Theenergyauditofabuildingisadocumentedprocedurecarriedoutinordertodeterminetheenergyperformanceofthebuildingandthedegreeofperformancefulfillmentinrelationtotherequirementsprescribedbyspecialregulations.Itcontainsaproposalofthemeasuresfor financially feasible improvementof theenergyperformanceofthebuilding.Theauditisperformedbyanauthorizedperson.Theenergycertificate iscompiledbasedontheperformedenergyauditandthecalculatedenergyrequirementsofthebuilding.

The energy certificate is also a strong marketinginstrumentwhichcontributestopromotingenergyefficiency, low-energy construction and achievinga greater comfort of living and residing in thebuildings. Energy certification of the buildings isalso a way to obtain transparent data on energyconsumption of the buildings that are put on themarket,sinceenergyefficiencyisrecognizedasanindicationofquality.It isalsoawaytoencourageinvestments in new and innovative concepts andtechnologies, as well as the use of alternativeenergy supply systems in buildings; contributestodevelopmentofthemarketfornewlow-energybuildings,modernization of the existing buildings,andtoageneralreductionofenergyconsumptionandenvironmentprotection.

TheOrdinanceonEnergyCertificationofBuildingsprescribes for which buildings it is necessary toissue the energy certificate, the energy classesof buildings, the contents and the appearance ofthe energy certificate, energy certification of newandexistingbuildings,theobligationsofpublicusebuildings,theprocedureofenergycertificationandthemanagement of the registry of issued energycertificates. Based on the calculations of specificyearly thermal energy requirements for heatingQH,nd,refbuildingsareclassifiedinenergyconsumptionclasses, fromA+,aclasswith the lowest thermalenergy consumption for heating (QH,nd,ref ≤ 15kWh/(m2a),totheGclasswiththehighestenergyconsumption (QH,nd,ref >250 kWh/(m

2a)) in tworeference climates: 2900 heating degree days forinland Croatia and 1600 heating degree days forseaboard Croatia, with a 2200 heating degree

226


je važno napomenuti da zgrade projektirane uskladusTehničkimpropisomoracionalnojuporabienergije i toplinskoj zaštiti zgrada („Narodnenovine“,broj110/2008)ulazeurazredenergetskepotrošnjeCpadajepotrebnoznačajnopoboljšanjeenergetskihsvojstavazgradekakobiseonasvrstalauenergetskirazredAiliA+.

Tablica 9.2.1. Energetski razredi zgrada utvrđeniPravilnikomoenergetskomcertificiranjuzgrada

days limit. It is important to point out that thebuildingsdesignedinaccordancewiththeTechnicalRegulationonEnergyEconomyandHeatRetentioninBuildingsbelongtotheenergyconsumptionclassC, and it takes a significant improvement of theenergyperformanceforthebuildingtobeclassifiedintheenergyclassAorA+.

Table 9.2.1.EnergyclassesofbuildingsdeterminedbytheOrdinanceonEnergyCertificationofBuildings

Theenergycertificationofbuildingsintroduces:

theobligationofbuildingownerstopresentthe•energy performance certificate of the building,validforofuptotenyears,tothefutureowner,potential buyer or tenant during construction,saleorleasingofthebuilding,the obligation for public buildings with a total•usefularealargerthan1000m2usedbypublicauthorities, and buildings of the institutionsproviding public services to a large numberof people, to issue and display the energycertificate not older than 10 years in a clearlyvisibleplace.

EnergetskirazredEnergyclass

QH,nd,ref–specifičnagodišnjapotrebnatoplinskaenergijazagrijanjeukWh/(m²a)Specificyearlythermalenergyrequiredfor

heating

A+ ≤15

A ≤25

B ≤50

C ≤100

D ≤150

E ≤200

F ≤250

G >250

Energetskimcertificiranjemzgradauvodise:

obveza vlasnika zgrade da prilikom izgradnje,•prodajeiliiznajmljivanjazgradepredočibudućemvlasniku, odnosno potencijalnom kupcu ilinajmoprimcucertifikatoenergetskimsvojstvimazgradekojemurokvaljanostinijedužioddesetgodinaobveza izdavanja i izlaganja energetskog•certifikatanestarijegoddesetgodinanajasnovidljivom mjestu za zgrade javne namjeneukupnekorisnepovršinevećeod1000m²kojekoristetijelajavnevlastiizgradeinstitucijakojepružajujavneuslugevelikombrojuljudi

227

ENERGY EFFICIENCY

Figure 9.2.6 The first page of the energy certificate forresidentialandnonresidentialbuildings

Source:EIHP

Theenergycertificateofabuilding(residentialandnonresidential) containsa total of fivepages, the first ofwhich contains the basic information on the buildingand the graphic scale of energy classes from A+ toG with the given amount of specific yearly thermalenergyrequirementsforheatingQH,nd,refinkWh/(m

2a).The second page of the certificate contains climateinformation,informationonalltechnicalsystemsinstalledinthebuilding,andthecalculationresultsofthebuilding’senergyrequirementswiththegivenvaluesoftheheattransfercoefficientforcertainstructuralelementsofthebuilding.Thethirdpagecontainstheproposedmeasuresfor the improvement of the economically justifiedenergyperformancesofthebuilding.Thefourthpageof the energy certificate of the building contains theexplanationoftechnicalnotions,andthefifthpageoftheenergycertificateofthebuildingcontainsadetaileddescriptionoftheregulations,standardsandcalculationprocedures todetermine the informationgiven in theenergycertificate.

The energy certification procedure of a buildingconsistsof:energyauditofthebuilding,•valuationand/orfinalassessmentoftheenergy•auditofthebuilding,issuingofenergycertificateofthebuilding.•

Slika 9.2.6 Prva stranica energetskog certifikata zastambeneinestambenezgrade

Source:EIHP

Energetskicertifikatzgrade(stambeneinestambene)sadrži ukupno pet stranica. Na prvoj su osnovnipodaciozgraditegrafičkaskalaenergetskihrazredaodA+doGsnavedenimiznosomspecifičnegodišnjepotrebnetoplinskeenergijezagrijanjeQH,nd,refukWh/(m2a). Druga stranica certifikata sadrži klimatskepodatke, podatke o svim ugrađenim tehničkimsustavimauzgraditerezultateizračunaenergetskihpotreba zgrade s navedenim vrijednostimakoeficijenataprolaskatoplinezapojedinegrađevnedijelovezgrade.Trećastranicasadržiprijedlogmjerazapoboljšanjeenergetskihsvojstavazgradekojesuekonomskiopravdane.Četvrtastranicaenergetskogcertifikata zgrade sadrži objašnjenje tehničkihpojmova, a peta detaljan opis propisa, normi iproračunskih postupaka za određivanje podatakanavedenihuenergetskomcertifikatu.

Postupakenergetskogcertificiranjazgradesastojiseod:

energetskogpregledazgrade•vrednovanja i/ili završnog ocjenjivanja radnji•energetskogpregledazgradeizdavanjaenergetskogcertifikatazgrade•

228


TheOrdinanceontheRequirementsandCriteriatobemetbyEnergyAuditorsandEnergyCertifiersofBuildingsdefines theconditionsandmeasures fortheauthorizationofpersonsfortheimplementationof energy audits and the energy certificationof buildings. It also defines the conditions andmeasures for granting consent to institutions forthe implementation of the education program forthe persons performing energy audits and theenergycertificationofbuildings.InaccordancewiththeOrdinance,thepersonsperformingtheenergyauditsandtheenergycertificationofbuildingsmustbe authorized by the Ministry of EnvironmentalProtection,PhysicalPlanningandConstruction.Theauthorizationisissuedtoanaturalorlegalpersonfor energy audits and the energy certification ofresidentialandnonresidentialbuildingswithsimpletechnicalsystems,andforenergyauditsofbuildingswithacomplextechnicalsystem.

Vocational training and the required professionalimprovement programs for persons implementingenergyauditsand/orenergycertificationofbuildingsare undertaken by universities, polytechnics,institutesandvocationalorganizationsapprovedbytheMinistry of Environmental Protection, PhysicalPlanningandConstruction.TheEducationProgramforvocationaltrainingandtherequiredprofessionalimprovement program for persons implementingenergyauditsandenergycertificationofbuildingsare comprised of Module 1 and Module 2 withrecurrentprofessionalimprovement.

The number of authorized persons needed forthe implementation of energy audits and energycertificationofbuildingsdependsontheresidentialandnonresidentialbuildingfundandontherateofcertificateintroduction.TheImplementationActionPlanestimatesthataminimumof500expertsareneededfortheimplementationofenergycertificationofbuildings.ThisisalsoinaccordancewiththeEUestimatethataminimumof100expertsarerequiredpermillioninhabitantsforaqualityimplementationofenergycertificationofbuildings.

Energy certificationofbuildings, if performedandimplementedinaqualitymanner,couldplayakeyrole in raising the level of quality in construction,creatingaqualityenergyconceptofnewbuildings,launching a systematic energy reconstruction and

Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobekoje provode energetske preglede i energetskocertificiranje zgrada definirani su uvjeti i mjerilaza davanje ovlaštenja osobama za provođenjeenergetskih pregleda i energetsko certificiranjezgrada. Također su definirani uvjeti i mjerila zadavanje suglasnosti institucijama za provođenjePrograma izobrazbe za osobe koje provodeenergetske preglede i energetsko certificiranjezgrada. Prema Pravilniku, osobe koje provodeenergetske preglede i energetsko certificiranjezgrada moraju imati ovlaštenje Ministarstvazaštiteokoliša,prostornoguređenjaigraditeljstva.Ovlaštenje se izdaje fizičkoj ili pravnoj osobi zaenergetske preglede i energetsko certificiranjestambenih i nestambenih zgrada s jednostavnimtehničkim sustavom te za energetske pregledezgradasasloženimtehničkimsustavom.

Stručno osposobljavanje i obvezno usavršavanjeosoba koje provode energetske preglede i/ilienergetskocertificiranjezgradaprovodesveučilišta,veleučilišta, instituti i strukovne organizacije kojiimaju suglasnost Ministarstva zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstva za obavljanjetih poslova. Program izobrazbe za stručnoosposobljavanje i obvezno usavršavanje osobakoje provode energetske preglede i energetskocertificiranje zgrada sastoji se odModula 1 i 2 teperiodičkogstručnogusavršavanja.

Broj potrebnih ovlaštenih osoba za provođenjeenergetskih pregleda i energetsko certificiranjezgradaovisi o stambenom i nestambenom fonduzgrada kao i o brzini uvođenja certifikacije. UAkcijskomplanuzaimplementacijuEPBDuhrvatskozakonodavstvoprocijenjenjebrojodminimalno500potrebnihstručnihosobazaprovedbuenergetskecertifikacije zgrada.To jeu skladu i sprocjenomEU-a da je potrebno minimalno 100 stručnjakana milijun stanovnika za kvalitetnu provedbuenergetskecertifikacijezgrada.

Energetska certifikacija zgrada, kvalitetnoprovedena i implementirana, mogla bi odigratiključnu ulogu u podizanju kvalitete gradnje ikvalitetnom osmišljavanju energetskog koceptanovih zgrada, pokretanju sustavne energetske

229

ENERGY EFFICIENCY

modernizationoftheexistingbuildingsector.Also,itcouldsignificantlycontributetothedevelopmentof integral design, taking into consideration thewhole lifetime of a building, and to reduction ofenergyconsumptionandenvironmentprotectioningeneral.

9.3 EnergyEfficiencyinIndustry

In 2008 energy intensity increasd only in thechemicalindustry,by15.1percent.Energyintensityinothersectorsofindustrydecreased:inprimarymetalsector(-68.6percent),non-metallicminerals(-28.8 percent), paper industry (-67.5 percent),machinebuildingandmetalindustry(-29.3percent)andtextile industry(-63,6percent).Thechangesin energy intensities of the industrial sectors in2008aregiveninFigure9.3.1.

Intheperiodfrom1995to2008energyefficiencyintheindustryimprovedby-14.5percent.Thisismostly the results of improvements in the steelindustry(-73.4percent),textileindustryandmetalproduction industry (-33.5 percent and -31.0percent respectively) due to reduction in specificenergyconsumption,whileenergyefficiencyindexinchemicalandcement industryandnon-ferrousmetal industry increasedby5,4 and1.3 and1.6percent respectively. The energy efficiency indexODEXoftheindustryispresentedinFigure9.3.2.

obnoveimoderniziranjupostojećegsektorazgrada.Timećeseznačajnodoprinjetirazvojuintegralnogprojektiranja, uzimajući u obzir cijeli životni vijekzgrade,kaoiukupnomsmanjenjupotrošnjeenergijeizaštitiokoliša.

9.3. Energetskaučinkovitostuindustriji

Porast energetske intenzivnosti u 2008. godiniimalajesamokemijskaindustrijauiznosuod15,1posto.Energetskeintenzivnostiuostalimgranamaindustrije su se smanjile: u sektoru primarnihmetala (-68,6posto),nemetalnihminerala (-28,8posto), papira (-67,5 posto), strojogradnje iindustrijemetala(-29,3posto)itekstilnojindustriji(-63,6 posto). Promjena energetske intenzivnostiindustrijskih granau 2008. godini prikazan je naslici9.3.1.

Energetska učinkovitost potrošnje energije uindustriji u razdoblju od 1995. do 2008. godinenapredovala je za -14,5 posto. Tome je najvišepridonijela proizvodnja čelika (-73,4 posto),tekstilnaindustrijaiproizvodnjametala(-33,5postoodnosno -31,0 posto) zbog smanjenja specifičnepotrošnje energije, dok su kemijska i cementnaindustrija i industrija obojenih metala imalepovećanje indeksaenergetskeučinkovitosti (5,4 i1,3 i 1,6 posto). Indeks energetske učinkovitostiODEXzaindustrijuprikazanjenaslici9.3.2.

230


Slika 9.3.1. Energetska intenzivnost industrijskih grana u2008.godini(indeks1995=100)

Izvor:EIHP

Slika 9.3.2. Indeks poboljšanja energetske učinkovitostiODEXuindustriji

Izvor:EIHP

Figure 9.3.1 Energy intensities of manufacturing industrybranchesin2008(index1995=100)

Source:EIHP

Figure9.3.2EnergyefficiencyindexODEXforindustry

Source:EIHP

69

56

47

71

31

71

115

3236

100

37

0

20

40

60

80

100

120

140

preh

ram

bena

- fo

od

teks

tilna

- tex

tiles

drvn

a -

woo

d

papi

ra -

pap

er

kem

ijska

- c

hem

ical

s

ne m

etal

nih

min

eral

a -

non

met

allic

min

eral

s

prim

arni

h m

etal

a -

prim

ary

met

als

stro

jogr

adnj

a i i

nd.

met

ala

- m

achi

nery

&m

etal

pro

duct

s

tran

spor

tnih

sre

dsta

va-

tran

spor

t ve

hicl

es

osta

la in

dust

rija

- ot

her

man

ufac

turin

g

ukup

no p

rera

điva

čka

ind.

- m

anuf

actu

ring

1995

. = 1

00

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Kemijska - Chemicals

Čelika - Steel

Obojenih metala - Non ferrous

Ne metalnih minerala - Nonmetallic mineralsCementa - CementOstalih nemet. min. - Othernon met. minerals

Papira - Paper

Prehrambena - Food

Strojogradnja i proizv. metala- Machinery and fabr. metalsProizvodnja metala -Fabricated metalsTransportnih sredstava -Transport vehicles

Tekstilna - TextilesUkupno prerađ. industrija -Manufacturing industry

20

0

40

60

80

100

120

140

231

ENERGY EFFICIENCY

Slika9.3.3.Indeksenergetskeintenzivnostiuindustriji

Izvor:EIHP

Drugi pokazatelj trendova korištenja energije uindustriji je indeks energetske intenzivnosti. Ovajindeks pokazuje omjer potrošnje energije (u PJ) iostvarene bruto dodane vrijednosti u industriji (uknnarazini1997.godine),uodnosuna1995.kaoreferentnu godinu. Trend smanjenja energetskeintenzivnosti u industriji relativno je kontinuirantijekomposljednjihdesetakgodina,štojeposljedicakako smanjenja specifične potrošnje energije pojedinici proizvoda, dakle povećanja energetskeučinkovitosti,takoiukupneuspješnostiupovećanjutržišne vrijednosti proizvodnje. Indeks energetskeintenzivnostiuindustrijiprikazanjenaslici9.3.3.

9.4. Energetskaučinkovitostuprometu

SektorprometajejedanodnajintenzivnijihpotrošačaenergijeuRepubliciHrvatskoj,a iubudućnostiseočekujenjegovbržirastnegokodostalihsektora.Urazdobljuod1991.do2008.godineudiopotrošnjeprometnogsektoraufinalnojpotrošnjiporastaojes21na30postouzprosječnigodišnjiporastod4,5posto,štoukazujenavelikipotencijalzaprovedbumjeraenergetskeučinkovitosti.

Potencijalizapovećanjaučinkovitostiovogasektoraležeuglavnomuoptimiranjustrukturetransportnihoblika, što većem iskorištavanju kapaciteta(povećanje loading faktora) te implementacijiučinkovitijihmotoraivozila.

Figure9.3.3Indexofenergyefficiencyinindustry

Source:EIHP

Another indicatorof theenergyuse in industry isthe energy intensity index. This indicator showstheratiobetweenenergyconsumption(inPJ)andgrossvalueadded(inHRKat1997level)againstthereferenceyear1995.Overthepastperiodofabouttenyearsthetendencyofreducingenergyintensityintheindustryhasbeenrelativelyconstant.Thisistheresultofreducingspecificenergyconsumptionper unit of product, i.e., better energy efficiency,andofmoreeffective increaseofmarketvalueoftheproduction.Theenergy intensity index in theindustryisgiveninFigure9.3.3.

9.4 EnergyEfficiencyinTransport

ThetransportsectorinCroatiaisoneofthelargestconsumersofenergytodayanditisobviousthatthisisthesectorwhereinthenearfuturewecanexpecttoseethefastestgrowingintheconsumption.Intheperiodbetween1991and2008theshareoftransportsector consumption in the final consumption rosefrom21%to30%withanaverageannualincreaseof4.5%,indicatinggreatpotentialforimplementingenergyefficiencymeasures.

Thepotentialsforanenergyefficiencyincreaseinthissectoraretobefoundmostlyinbettervehicleoccupancy,usageofmoreenergyefficientenginesandvehiclesandappropriatedrivingregimes.

60

70

80

90

100

110

120

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

232


For the first time since 1992 this sector recordeda decrease in annual energy consumption, by1.8%;itsconsumptiondecreasedfrom91.79PJto90.13PJ.Themainreasonforthisnegativechangederived from the global economy - finance crisiswhichaffectedCroatiainthesecondhalfof2008,andwhichfurthergeneratedlessneedsformobilityand,thus,lowerfuelconsumption.

One of the basic indicators of energy efficiencyin the transport sector ismodal structure i.e., theshareofdifferenttransportmodes.Forinstance,theshareofrail transportcomparedtoroadtransportis an indicator of energy efficiency in the cargotransport.

Thestructureoftonkilometers(tkm)inthecargotransport shows that the primary transport modeinthecargotransportintheRepublicofCroatiaisroadtransport,althoughtheCroatiangeneralmodalstructure is still more favorable than the modalstructureoftheEU27.

Po prvi puta nakon 1992. godine je u ovomsektoru zabilježen pad potrošnje energije nagodišnjoj razini te je u 2008. iznosio 1,8 posto,smanjivšises91,79PJna90,13PJ.Glavniuzrokovojpromjenitrendapotrošnjeenergijeproizlaziizglobalne ekonomsko – financijske krize u koju jeHrvatskaušlaudrugojpolovici2008.godine.Tosemanifestiralokrozsmanjenupotrebuzamobilnošću,asamimtimeimanjompotrošnjomgoriva.

Osnovni pokazatelj energetske učinkovitosti uprometu je svakako struktura pojedinih oblikaprijevozateje,primjerice,većiudioprijevozateretaželjeznicom pokazatelj višeg stupnja energetskeučinkovitostiuprijevozutereta.

Struktura tonskih kilometara u prijevozu teretapokazujedajeuHrvatskojprimarnioblikcestovniprijevoz, iako je sama struktura pojedinih oblikaprijevozajošuvijekpovoljnijauodnosunaEU27.

Slika9.4.1.StrukturatonskihkilometarautransportuteretauRepubliciHrvatskoj2007.godineiEU-272006.godine

Izvor: DZS, Directorate-General for Energy and Transport,EUROSTAT

Figure9.4.1ModalstructureofcargotransportintheRepublicofCroatia(year2008)andEU27(year2007)

Source: CBS, Directorate-General for Energy and Transport,EUROSTAT

RepublikaHrvatskaRepublicofCroatia

EU 27

233

ENERGY EFFICIENCY

RepublikaHrvatskaRepublicofCroatia

EU 27

Potrebno je naznačiti da je iz promatranja izuzetpomorski i obalni prijevoz koji daje donekleiskrivljenuslikujerzbogvelikeprijeđeneudaljenostiu međunarodnom brodskom prijevozu dolazi dovelikogudjelatonskihkilometara.

U strukturi putničkih kilometara (procjena zacestovniprijevozosobnimvozilimauHrvatskojdanaje na temelju broja registriranih osobnih vozila,prosječnegodišnjeprijeđeneudaljenostiiprosječnepopunjenosti vozila), sukladno očekivanjima,prevladavacestovniprijevozosobnimvozilima.

UdiocestovnogprijevozaosobnimvozilimajeneštovišinegouslučajuEU-27,alinaračunnižegudjelazračnogprijevoza u odnosu na EU-27. Nadalje, udio javnoggradskogprijevozajeneštovišiuEU-27,dijelomizbogudjelanovihzemaljačlanicaukojimajezbogpovijesnihrazloga udio javnog gradskog prijevoza tradicionalnobiovišinegou zemljamačlanicamaEU-15 (iako jeunavedenim zemljama u posljednjih nekoliko godinatakođer iskazan izuzetnosnažanporastbrojaosobnihvozilaiporastudjelakamionskogprijevoza).

Slika9.4.2.StrukturaputničkihkilometarauprijevozuputnikauRepubliciHrvatskoj2007.godineiEU-272006.godine

Izvor:EIHP,DZS,Directorate-GeneralforEnergyandTransport,EUROSTAT

Figure 9.4.2Modal structure of passenger transport in theRepublicofCroatia(year2008)andEU27(year2007)

Source:EIHP,CBS,Directorate-GeneralforEnergyandTransport,EUROSTAT

Itshouldbementioned thatmaritimeandcoastaltransportisexcludedfromthiscomparisoninordertoavoidadistortedpictureitmightcreatebecauseinternational sea transport cover large distanceswhich gives exceedingly large number of tkmcomparedtoothertransportmodes.

As expected, the modal structure of passengerkilometers(withanestimationfortheroadtransportwithprivatecars inCroatiabasedon thenumberofregisteredprivatecars,averagevehicleoccupancyandaverageannualmileage)showsthehighestshareofprivatecarsintotalpassengerkilometers(pkm).

TheshareofprivatecarsinroadtransportintotalpkminCroatiaissomewhathighercomparedtotheEU27.However,thishappensattheexpenseofalowershareofairtransport.Moreover,theshareofpublictransportis somewhathigher in theEU27partiallydue to theimpactof thenewmemberstateswithahistoricallyhighershareofpublictransportcomparedtotheEU15(althoughinmostofthenewEUmemberstatestheshareofprivatecarsinpassengertransportandtrucksincargotransportincreasedsignificantly).

234


CESTOVNIPRIJEVOZ–OSOBNAVOZILA

U razdoblju od 1995. do polovine 2008. godinezabilježeno je gotovo konstantno povećanje brojasvih vozila u Hrvatskoj s prosječnom godišnjomstopom rasta od 4,8 posto. Broj registriranihosobnih vozila u 1995. godini iznosio je 817 229,dok je krajem2008. godinedostigaobrojku od 1537876(štopredstavljapribližno336osobnihvozilana1000stanovnika,odnosnopribližnosvakitrećistanovnikHrvatskeposjedujeosobnovozilo).

ROADTRANSPORTBYCARS

Between 1995 and mid-2008 in the Republic ofCroatia the number of registered private vehiclesincreased almost continuously with an averageyearlyincreaseof4.8percent.Thus,thenumberofregisteredprivatecarsgrewfromaround817229in1995 to1537876 in2008year (thispresentsapproximately336vehiclesper1000 inhabitants,whichmeansthatoneinthreeinhabitantsofCroatiaownsacar).

Slika 9.4.3. Broj osobnih vozila na 1 000 stanovnika upojedinimzemljamaEurope2007.godine

Izvor: DZS, Directorate-General for Energy and Transport,Eurostat

Figure9.4.3Numberofprivatecarsper1,000inhabitantsinCroatiaandEuropein2007

Source: CBS, Directorate-General for Energy and Transport,Eurostat

UHrvatskoj je u promatranom razdoblju (1995. -2008.)ostvarenoznačajnopovećanjeudjeladizelskihautomobila u ukupnom broju osobnih vozila, pričemu se zadržava daljnji pozitivan trend (ukupnopovećanjebrojadizelskihautomobilaiznosiloječak254posto).Ustrukturiukupnogbrojaosobnihvozila,udiobenzinskihautomobilasmanjioses80,5postou1995.godinina62,2postou2008.godini,dokjeuistomrazdobljuudiodizelskihautomobilaporastaos 17,5 na 33,6 posto. Udio vozila s pogonom naukapljeninaftniplin(UNP)porastaojes2,0postou1995. godini na4,2postou2008. godini te seukupanbrojUNPvozilaprocjenjujenaoko61000.

In the Republic of Croatia in the period between1995 and2008 therewas a large increase in thenumber of new diesel passenger cars (increasedby254percentoverall),withanupwardtrend.Inthe totalpassenger car stock structure, the shareof gasoline-run cars decreased from 80.5 percentin1995to62.2percentin2008,whiletheshareofdiesel-run cars increased from17.5percentup to33.6percent.Theshareofliquefiedpetroleumgas(LPG)-runcarsincreasedfrom2.0percentin1995year up to 4.2 percent in 2007, as shown in thefollowingFigure.ThetotalnumberofLPGvehiclesin2008isestimatedat61000.

Broj

oso

bnih

aut

omob

ila n

a 10

00 s

tano

vnik

a -

Num

ber

of p

asse

nger

car

s pe

r 10

00 in

habi

tant

s

0

100

200

300

400

500

600

700

TR

MK

RO BG SK HU

EU12 HR PL LV DK CZ PT EL EE IE NL NO SE ES

EU27 BE LT UK FI CY SI FR AT

EU15 CH MT DE IT IS LU

336

464

235

ENERGY EFFICIENCY

Slika9.4.4.Strukturaosobnihvozilapremavrstipogonskoggoriva

Izvor:MUP,EIHP

U strukturi dizel automobila, najveći udio tijekompromatranograzdobljazauzimajuvozilaukategorijiod1,3–2,0litre,unatočnajbržerastućojkategorijidizelvozilazapreminemotoraiznad2,0litre.Glavninustrukturebenzinskihottoautomobila također čineoniizkategorije1,3–2,0litrezapreminemotora,što predstavlja ujedno najbrže rastuću kategorijuovihautomobila.

Navedenastrukturaupućujenaevidentnepromjeneunavikamakupacaupogledupotrebezasvevećimijačimvozilima,dokseistovremenorelativnodobroudovoljavajukriterijinabaveenergetskiučinkovitijihvozila, kroz sve veći udio dizelskih automobila.Mehanizam pozitivne strukturalne promjeneutemeljen je isključivo na tržišnimprincipima i topreko povoljnije cijene dizelskog goriva tijekompromatranorazdoblja,daklebezposebnihpoticajnihmjera.

Figure9.4.4Structureofthecarsbyfueltype

Source:MinistryofInterior

Thestructureofdieselpoweredpersonal vehiclesmainly consist of cars in the category of enginesbetween1.3–2.0 liters,despitethefactthatthevehicleswithengineabove2.0litersinvolumewasthefastestgrowingcategoryofdieselvehicles.Themajorityofthegasolinepoweredcarsconstituteofottoenginesinthecategorybetween1.3–2.0litersengines, which is, at the same time, the fastestgrowingcategoryofgasolinecars.

The described structure discovers costumers’behaviorchangeswhen itcomestotheneedsforlarger and more powerful vehicles, while at thesametimepositiveenergyefficienttrendhasbeenmaintained by purchasing more efficient vehicles(bigger share of diesel vehicles). This positivestructural changes mechanism is establishedpurelyonmarketbasedprinciples,namelyonmorefavorablepricesofdieselfuelonthemarketoverthisperiod,andwithoutanyotherincentivemeasures.

UNP automobili - LPG cars Dizel automobili - Diesel cars Benzinski automobili - Gasoline cars

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

%

80,5%

62,2%

17,5

33,5%

2,0% 4,2%

1995 2008

236


Slika9.4.5.Strukturaukupnepotrošnjegorivapopojedinomoblikuprijevoza

Izvor:MUP,EIHP

Ukupnapotrošnjaenergijeuprometuu1995.godiniiznosilaje1,121Mten,au2008.godinitajjeiznosporastaona2,152Mten.Timejeostvarenukupanporast potrošnje od 92 posto u promatranomrazdoblju s prosječnim godišnjim povećanjem od5,1posto.

Ucestovnomprijevozujeu1995.godiniostvareno90,1 posto od ukupne potrošnje energije uprometnomsektoru,dokjetajudiou2008.godiniporastaona92,4posto.Takođerjeporastaoiudiopotrošnje goriva u domaćem zračnom prijevozus 2,5 na 3,2 posto. Istovremeno se smanjivalapotrošnjaenergijeuželjezničkomprijevozus4,6na2,4postoteudomaćemvodenomprijevozus2,8na2,0posto.

Figure9.4.5Fuelconsumptionbytransportmode

Source:EIHP

IntheRepublicofCroatia,between1995and2008,total energy consumption in the transport sectorincreased by 92 percent, from 1.121Mtoe up to2.152Mtoewithanaverageyearlygrowthof5.1percent.

Road transport made 90.1 percent of the totalconsumption in1995,while in2008 ithada92.4percentshare.Besideroadtransport,theshareofdomesticair transport increased from2.5percentto3.2percent.Atthesametime,theshareofrailtransportdecreasedfrom4.6percentin1995to2.4percentin2008aswellastheshareofthedomesticwatertransportwhichdecreasedfrom2.8percentto2.0percent.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

%

Domaći vodeni promet - Domestic water transport

Domaći zračni promet - Domestic air transport

Željeznički promet - Rail transport

Cestovni promet - Road transport

92,4

2,43,2

2,0

1995 2008

90,1

4,62,5

2,8

237

ENERGY EFFICIENCY

Slika9.4.6.Strukturaukupnepotrošnjegorivapovrstivozilaucestovnomprijevozu

Izvor:MUP,EIHP

Specifična potrošnja osobnih vozila iskazana ul/100kmseuHrvatskojsustavnosmanjivalatijekompromatranograzdoblja(1995.–2007.)sprosječnomgodišnjomstopomod0,76posto,dokjeuslučajuEU 27 iznosila čak 1,06 posto godišnje. Glavnipokretačtogpozitivnogtrendajesustavnazamjenapostojećeg voznog parka novim i tehnološkonaprednijim vozilima čija je prosječna godišnjastopanabavkeuRepubliciHrvatskoj(1995.–2007.)iznosila15,4posto.

Figure9.4.6Energyconsumptioninroadtransportbytypeofvehicles

Source:EIHP

Intheroadtransport,theenergyconsumption,theshareoftrucksconsumptionrosefrom17.5percentin 1995 to 30.3 percent in 2008. Diminishing ofshares in total roadconsumptionwasrecorded inthecategoriesofpersonalcars from60.6percentin 1995 to 53.5 percent in 2008, buses from6.4percentto3.0andlightdutyvehicles15.3to12.9percent.

17,5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100%

Autobusi - BusesMotocikli - MotorcyclesLaka dostavna vozila - Light vehicles

Kamioni - Trucks

Osobna vozila - Personal cars

53,4

30,3

12,9

2,9

1995 2008

60,6

17,5

15,3

6,4

238


Slika9.4.7.Specifičnapotrošnjaosobnihvozila

Izvor:EIHP,Odyssee-Indicators

U ukupnoj potrošnji energije cestovnog prijevoza,porastao je udio potrošnje osobnih vozila sa 60,6postou1995.godinina62,2postou2007.godini,kaoiudiopotrošnjekamionakojijeporastaosa17,5postou1995.godinina22,7postou2007.godini.Smanjenje udjela u ukupnoj potrošnji cestovnogprijevozazabilježenojeukategorijiautobusasa6,4na 3,3 posto te lakih dostavnih vozila sa 15,3 na11,6posto.

Figure9.4.7Specificconsumptionofpersonalcars

Source:EIHP,Odyssee–Indicators

Inenergyconsumptionoftheroadtransport,theshare of passenger vehicles slightly increasedfrom60.6percent in1995up to62.2percent in2007, while the share of trucks increased from17.5percent in1995upto22.7percent in2007.Theshareofconsumptioninbusesandlightdutyvehiclesdeclinedfrom6.4percentto3.3percent,and15.3percentto11.6percentrespectively.

6,00

6,50

7,00

7,50

8,00

8,50

9,00

9,50

10,00

10,50

l/100

km

AT FR DE IE IT NL SI

ES SE HR NO EU-15 EU-27

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

239

ENERGY EFFICIENCY

Slika 9.4.8. Smanjenje specifične potrošnje (l/100km) urazdobljuod1995.–2007.

Izvor:EIHP,Odyssee–Indicators

CESTOVNIPRIJEVOZTERETA

Teretniprijevozpredstavljaposebanslučajupogleduučinkovitostijerjeonaprvenstvenofunkcijastrukturetransportnih oblika kojima se u pojedinoj zemljiostvaruju prijevoz robe. Tako zemlje poput Italije,Njemačke,Poljske,Austrije,itd,ukojimauprijevozuteretadominiraželjezničkiprijevozkaonajučinkovitijikopneniobliktransporta,imajuznatnonižuukupnuspecifičnupotrošnjuenergijepoostvarenomtonskomkilometru.Ukupnojučinkovitostiprometnogsektora,također,doprinosizastupljenostpojedinekategorijekamiona.Naime,većazastupljenostkamionavećihinajvećihnosivosti(kategorijeiznad7,5tonanosivosti)znatnoutječenaukupnopovećanjeučinkovitostiuprijevozutereta.Unatoč dominantnoj zastupljenosti manjih dostavnihvozilaukategoriji<3,5tonanosivosti(78%uukupnombroju registriranih teretnih vozila u RH u 2007),učinkovitostteretnogprijevozaRepublikeHrvatskeseuposljednjihnekolikogodinapribližilaprosjekuzemaljačlanicaEU27s0,063kten/tonskomkilometrutereta.

Figure 9.4.8 Specific consumption (l/100km) decline overtheperiod1995-2007


ROADFREIGTHTRANSPORT

Freight transport is specific with regard to energyefficiency since it is primarily a function of particularstructure of transport means by which goods arecarried.Thus,countrieswhichmostlyuserailtransport,suchasItaly,Germany,Poland,Austria,etc.,havemoreefficientfreighttransportwhenitcomestothespecificenergy consumption by transported ton kilometer.Shareofspecificcategoriesofheavydutieshavealsoa high influence on final energy efficiency. Namely, ahighershareofbiggerandbiggestloadingcategoriesoftrucks(over7.5tonsofcarryingcapacity)significantlycontributestothetotalincreaseofenergyefficiency.

Despite the biggest share of light duty vehicles inCroatia < 3.5 tons of carrying capacity, 78% intotalnumberofallregisteredfreightvehiclesintheRepublicofCroatiain2007,efficiencyofthefreighttransportinCroatiahasmovedtowardstheaveragelevelofefficiencyinEU27membercountries.

%

8,7

UK DK NL PL NO ES HR IE EU-27 FR DE IT EL AT SI

25

20

15

10

5

0

240


Figure 9.4.9 Total specific consumption of goods transport(ktoe/tkm)

Source:EIHP,Odyssee-Indicators

RAILTRANSPORT1

Internationalcomparisonsshowthatwhenenergyconsumption is concerned the Croatian Railwayscompany(CR)asawholeismoreefficientthantheTurkishandRomanianRailways,whileitsefficiencyis lower compared to the Lithuanian, Latvian andPolish railways, whose consumption is about halftheCR’slevel.

The specific consumption of the Latvian railwaysis about 47.4% lower in the passenger transport,whilethespecificconsumptionofthePolishfreighttransport is even 60.1% below than the CR’sconsumption level. According to the mentionedbenchmarkanalysis it isevident that theCroatianRailwayshavetofaceagreatchallengeofimprovingitsenergyefficiency.

Slika9.4.9.Specifičnapotrošnjaukupnogcestovnogteretnogprijevoza

Izvor:EIHP,Odyssee–Indicators

ŽELJEZNIČKIPRIJEVOZ1

MeđunarodneusporedbepokazujudasuHrvatskeželjezniceucjeliniučinkovitijeupogleduspecifičnepotrošnjeenergijeodturskihirumunjskihželjeznica,aizrazitonepovoljneuodnosunalitvanske,latvijskei poljske željeznice čija je potrošnja za polovinumanjaodHŽ-a.

U putničkom prijevozu je jedinična potrošnjalatvijskih željeznica manja za 47,4 posto, a uteretnomprijevozupoljskih željeznica za čak60,1postood isteHŽ-a.Togovorikolikosedosadašnjiostvareni rezultati u povećanju energetskeučinkovitosti prijevozaHrvatskih željeznicamorajuidaljepovećavati.

1 Poglavlje o energetskoj učinkovitosti željeznica preuzetoje iz stručnog članka „Energetska učinkovitost prijevoza sposebnim osvrtom na željeznicu“; Hinšt, Zlatko; Internetstranica Saveza za željeznicu – www.szz.hr, 2009. Autor,čijomljubaznošćusuustupljenapravanakorištenjedijelovačlanka, radi u jednom od društava Hrvatskih željeznica(HŽ-Putničkiprijevoz),ačlanakjeprezentiranprekoSavezazaželjeznicu.

1 Chapteronenergyefficiencyintherailtransporthasbeentakenfromthearticle“Energyefficiencyoftransportationwithspecialemphasisonrailways“;Hinšt,Zlatko;PublishedontheInternetsiteof theCroatianRailwayAlliance -www.szz.hr,2009.Thecopyrigthstousethepartsofthearticleareapprovedbytheauthor’s courtesy. The author works for one of the CroatianRailwayscompanies(HZ-PassengerTransportLtd).

0,03

0,04

0,05

0,06

0,07

0,08

0,09

0,1

0,11

kten

/tkm

- k

toe/

tkm

AT HR FR DE IE IT NO

PL SISE UK EU15 EU27

1995 2000 2005

241

ENERGY EFFICIENCY

Slika9.4.10.Specifičnapotrošnjaenergiježeljeznicasdizelvučom

Izvor:InternationalRailwayStatistics2007,UIC,Paris,November2008;HŽPutničkiprijevozd.o.o.;EIHP

Figure9.4.10Specificenergyconsumptionofrailwayswithdieseltraction

Source: International Railway Statistics 2007, UIC, Paris,November2008;HZ-PassengerTransportLtd.;EIHP

The specific consumption of diesel and electrictraction for passenger and freight transport, aswell as the total railway companies’ consumptionfor both divisions in gross-tone-miles indicates alarge difference. Lower specific consumption ofdiesel traction in the passenger transport than intheCroatianRailways(HZ-passengertransportLtd)hasbeenachievedinBelgium,theCzechRepublic,Latvia (for 73.1% less), Lithuania, Hungary andTurkey. All other countries, except The CzechRepublic, Bulgaria and Romania, achieved lowerspecific consumption in freight transport. All thecountries observed, except Czech Republic, havehigherspecificconsumptioninpassengertransportoperated by electrical traction, while there is anoppositesituationinthefreighttransport.

Jediničnapotrošnjadizelielektrovučezaputničkii teretni prijevoz, kao ukupna potrošnja za objepodjeleubrutotonskimkilometrimaiželjezničkimtvrtkamaukazujenavelikerazlike.Manjujediničnupotrošnju od Hrvatskih željeznica (HŽ-Putničkogprijevozad.o.o.)dizelvučeuputničkomprijevozuostvarilasupoduzećaBelgije,Češke,Latvije(čakza 73,1%manje), Litve, Mađarske i Turske, doksu u teretnom prijevozu sve zemlje osim Češke,Bugarske i Rumunjske ostvarilemanju specifičnupotrošnju.Uputničkomprijevozusvepromatraneželjezničke uprave, osim Češke imaju većupotrošnjupojedinicizaelektrovučuodHŽ-a,auteretnomprijevozujeobrnuto.

Slika 9.4.10. Specifična potrošnja energije željeznica dizel Figure 9.4.10 Specific consumption of railways withSlika 9.4.10. Specifična potrošnja energije željeznica dizel Figure 9.4.10 Specific consumption of railways with

242


Slika9.4.11.Specifičnapotrošnjaenergiježeljeznicaselektrovučom

Izvor:InternationalRailwayStatistics2007,UIC,Paris,November2008;HŽPutničkiprijevozd.o.o;EIHP

Slika9.4.12.Indeksispecifičnepotrošnježeljeznica

Izvor:InternationalRailwayStatistics2007,UIC,Paris,November2008;HŽPutničkiprijevozd.o.o;EIHP

Figure9.4.11Specificenergyconsumptionofrailwayswithelectrotraction

Source: International Railway Statistics 2007, UIC, Paris,November2008;HZ-PassengerTransportLtd.;EIHP

Figure9.4.12Railwaysspecificconsumptionindex

Source: International Railway Statistics 2007, UIC, Paris,November2008;Z-PassengerTransportLtd.;EIHP

243

ENERGY EFFICIENCY

Važno je napomenuti da potrošnja pogonskeenergije željeznica ovisi o stupnju elektrifikacijepruga, kao i o udjelu putničke i teretne vuče, aunutartogaposebnodizel ielektrovuče,starostivučnihvozilaistanjumotora(kvalitetaodržavanjainjegoveperformanse),konfiguracijiprugeiterena(usponi,padovi,udioravnogdijelapruge),sastavuvlaka (prosječna težina vlaka), režimu vožnje,kontroli utrošaka (uspješnost u manipulaciji isprečavanjukrađagoriva)idrugimčimbenicima.

DorazineprosjekaEuropskeunijeod51,6postopostupnjuelektrifikacijeprvesubelgijskeželjeznices89,0postopruga,bugarskes68,2posto,poljskes60,9postoifinskes51,7posto.Sdrugestrane,niži stupanj imaju litvanske željeznice sa svega6,9 posto elektrificiranih pruga, latvijske s 11,3posto i turske s 22,1 posto. Prosječan stupanjelektrifikacije imaju Hrvatske željeznice s 36,0posto,mađarskes35,1posto,češkes32,0posto,rumunjskes37,4posto,slovenskes41,0posto islovačke s 43,5 posto. Iako ima značajnu ulogu,prethodničimbeniknemorabitipresudanuslučajusvakepojedineželjeznice.

Rezultati analize ukazuju na sljedeće činjenice okretanjimaprijevoznogučinkaukupneispecifičnepotrošnjeenergijeuRepubliciHrvatskojurazdobljuod2001.do2007.godine:

u razdoblju 2001.-2007. godine prijevozni učinak•u putničkim kilometrima povećan je na raziniukupnog prijevoza za 27,6 posto, a potrošnjaenergijeuputničkomprijevozuza26,5posto,pajetimesmanjenajediničnapotrošnjaza0,9postou istom razdoblju prijevozni učinak u tonskim•kilometrima povećan je za 60,1 posto na raziniukupnogprijevoza,apotrošnjaenergijeuteretnomprijevozupovećanajeza45,0postouzsmanjenjeod9,5postopojedinicinaraziniukupnogprijevoza,u razdoblju 2001-2007. godine HŽ je postigao•značajnerezultateusmanjenjuspecifičnepotrošnjeenergije(pobrutonskimkilometrima)Uusporedbis nekimeuropskim željezničkim tvrtkama vidi sedajeputničkiiteretniprijevozHrvatskihželjeznicauodnosunanekolikovisokoenergetskiučinkovitihželjeznicagotovodvostrukomanji,patozahtijevadaljnjeprovođenjemjeraracionalizacije.

Importantly, the operating power consumptiondepends on the level of railway electrification,aswell as on the share of passenger and freighttraction, and within that, particularly the shareof diesel and electric traction, age of vehicle,propulsionengineconditions (maintenancequalityand its performance), tracks and landscapeconfiguration (ups, downs, the share of the flatline), train assembly (the average train weight),driving regime, consumption control (the successofthemanipulationandpreventtheftoffuel)andotherfactors.

The countries with higher level than Europeanaverage in railwayselectrificationdegree (51.6%)are Belgium 89.0%, Bulgaria 68.2%, Poland60.9% and Finland with 51.7%. On the otherhand, the Lithuanian railways have the lowestdegree of electrification with only 6.9% railwayelectrified.FollowLatvianrailwayswith11.3%,andTurkishrailwayswith22.1%.Theaverage levelofelectrification of the Croatian Railways is 36.0%;of the Hungarian railways 35.1%, of the Czechrailways32.0%,Romanian37.4%,Slovenian41.0%andSlovakian43.5%.Althoughithasasignificantrole,thisfactorisnotnecessarilycriticalincaseofeachrailway.

TransportandenergyefficiencyperformanceoftheCroatianrailwaysintheperiodof2001–2007couldbesummarizedasfollows:

Between 2001 and 2007 passenger transport•performance(pkm)ofthesystemasawholeroseby27.6whileenergyconsumptionrosebyonly26.5, eventually making specific consumptionlowerby0.9%Inthesameperiodfreighttransportperformance•(tkm)roseby60.1%basedonawholesystem,whileenergyconsumptionroseonlyby45.0%,eventually making specific consumption lowerby9.5%TheCroatianrailwayshaveachievedsignificant•resultsintermsofspecificenergyconsumption(by gross-ton-kilometers) reduction withinitself, but comparing them to the Europeanhighlyefficientrailwaysitisevidentthatenergyefficiency of theCroatian railways is, however,almost twice lower and thus requires furtherimplementationofrationalizationmeasures

244


TRANSPORTENERGYEFFICIENCYINDICATORSINEUANDCROATIAINTHEPERIOD1995–2008

The European Directive 2006/32/EC on EnergyEnd-UseEfficiencyandEnergyServicesguidelineshas delivered ODYSEE methodology, whichrepresents standard in the evaluation of energyefficiencytrendsthroughtheODEXindex.

The Index ODEX aggregates trends of energyefficiencyofeach transportmodewithaseparateindicatoron the level of thewhole sector. Energyefficiencyof theprivatecars isexpressedthroughthespecificfuelconsumption(l/100km).Infreighttransport (trucks and light delivery vehicles) unitconsumptionpertonkilometerisusedasareference,giventhefactthatmainactivity isfocusedonthetransport of goods. In passenger transport (bus,rail,air)theenergyefficiency isusuallyexpressedthrough the unit consumption per passengerkilometer.

Intheperiodfrom1995to2008,energyefficiencyindex (ODEX) rose by 19.4 percent. Most of thisimprovement came from the railway transport, asmuchas45.3%,whichcouldbemainlyattributedtoasignificantincreaseofvehicleoccupancyespeciallyinthepassengertransportaswellasinthefreighttransport.

Efficiencyoftrucksandlightdutyvehiclesroseby25.8percentwhileODEXofcarsdecreasedby9.3percent.Theargumentinfavorofachievingrelativelyhigh energy efficiency in the category of freightcarsisthefactthatthissectorrecordedthehighestgrowth rates due to introducing more advancedtechnologyvehiclesonthemarket(averageannualgrowthratereached6.1%).

POKAZATELJIENERGETSKEUČINKOVITOSTIUEUIREPUBLICIHRVATSKOJURAZDOBLJUOD1995.DO2008.GODINE

Iz smjernicama Direktive 2006/32/EZ EuropskogparlamentaiVijećaod5.travnja2006.oučinkovitostikorištenja krajnje energije i energetskih uslugaproizašlajeODYSEEmetodologija,kojapredstavljastandard u valorizaciji trendova energetskeučinkovitostiprekoODEXindeksa.

Indeks ODEX sakuplja trendove energetskeučinkovitosti svakog transportnog moda uzasebnomindikatorunarazinicijelogsektora.Kodosobnihvozila,energetskaučinkovitostseiskazujekroz specifičnu potrošnju goriva (l/100km). Uteretnomprijevozu(kamioniilakadostavnavozila),upotrebljava se jedinična potrošnja po tonskomkilometru,sobziromnatodajeglavnaaktivnostusmjerenanaprijevozroba.Uputničkomprijevozu(autobusni, željeznički, zračni) se energetskaučinkovitost najčešće iskazuje kroz jediničnupotrošnjapoputničkomkilometru.

U razdoblju od 1995. do 2008. godine indeksenergetske učinkovitosti (ODEX) za cjelokupanprometnisektorsmanjioseza19,4posto.Najvećinapredakostvaren je u kategoriji željeznica i točak za 45,3 posto čemu je doprinijelo značajnopovećanjepopunjenostipoglavitouputničkom,aliiteretnomprijevozu.

Učinkovitost kamiona i lakih dostavnih vozilaiznosilaje25,8posto,dokseukategorijiosobnihvozilaODEXsmanjioza9,3posto.Argumentkojiideuprilogrelativnovelikomostvarenjuenergetskeučinkovitostiukategorijiteretnihvozilaječinjenicadaupravotajsektorbilježinajvećestoperastaupogledu novo nabavljenih, tehnološki naprednijihvozila(prosječnagodišnjastoparastauiznosuod6,1%).

245

ENERGY EFFICIENCY

Slika 9.4.13. Indeks poboljšanja energetske učinkovitostiODEXuprometnomsektoruRepublikeHrvatske

Izvor:EIHP,Odyssee-Indicators

Prosječna godišnja stopa ostvarene energetskeučinkovitosti u prometnom sektoru RepublikeHrvatske u razdoblju od 2000. do 2008. godineiznosilaje1,7postogodišnje.Ostvarenaučinkovitostgotovo je dvostruko veća odminimalno potrebnegodišnje stope energetske učinkovitosti na raziniukupnepotrošnje,akojabipremaeuropskojDirektivioenergetskojučinkovitostiienergetskimuslugama(2006/32/EC),urazdobljuod2009.–2016.godinetrebala iznositiminimalno1postogodišnjeusvimzemljamačlanicamaEU-a.

Figure9.4.13EnergyefficiencyindexODEXinthetransportsectorintheRepublicofCroatia


In the period between 2000 and 2008, averageannualrateofenergyefficiencyinthetrafficsectoroftheRepublicofCroatiawas1.7%.TheobtainedrateofenergyefficiencyisalmosttwicehigherthancompulsoryratewhichwassetoutbytheDirectiveonEnergyEnd-UseEfficiencyandEnergyServices(2006/32/EC); within the period 2009 – 2016averagesavingsshouldamounttoatleast1%peryear for all sectors in final consumption in all EUmemberstates.

Automobili - Cars

Kamioni i laka dostavna vozila - Trucks & light duty vehicles

Ukupno - Total

40

50

60

70

80

90

100

110

120

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Željeznica - Railways

246


9.5. Institutional activities in the area ofenergyefficiency

MinistryofEconomy,LaborandEntrepreneurship

Within the Ministry’s Energy Department, theDivisionforrenewableenergysourcesandenergyefficiencywasestablished.TheobjectiveofthenewDivision is to carry out administrative and expertactivitiesconcerningtherenewableenergysourcesandenergyefficiencyascomponentsoftheenergypolicy of the Republic of Croatia. This Divisionincludesthreesub-divisionsdealingwithrenewableenergysources,energyefficiency,andbiofuels.

TheDivisionisresponsiblefordraftingproposalsofthe laws and regulations about renewable energysources and energy efficiency; proposing andmonitoring economic instruments for promotingthe use of renewable energy sources and energyefficiency; overseeing and analysis of realizationofthepolicyandstrategyinthefieldofrenewableenergy sources and energy efficiency; identifyingthe barriers and proposing the measures aimedat promoting the utilization of renewable energy

9.5. Institucionalne aktivnosti u područjuenergetskeučinkovitosti

Ministarstvogospodarstva,radaipoduzetništva

UokviruUpravezaenergetikuosnovanjeOdjelzaobnovljiveizvoreenergijeienergetskuučinkovitost.Namjenaovogodjelajeobavljanjeupravnihistručnihposlova u svezi s obnovljivim izvorima energije ienergetskom učinkovitosti kao dijela energetskepolitike Republike Hrvatske. Unutar njega suustrojeni:odsjekzaobnovljiveizvoreenergije,odsjekzaenergetskuučinkovitostiodsjekzabiogoriva.

Odjel izrađuje prijedloge zakona i propisa izpodručja obnovljivih izvora energije i energetskeučinkovitosti, predlaže i prati ekonomskeinstrumente za poticanje korištenja obnovljivihizvora energije i energetske učinkovitosti, pratii analizira ostvarivanje politike i strategije usegmentuobnovljivihizvoraenergijeienergetskeučinkovitosti, utvrđuje prepreke i predlažemjereprovedbe korištenja obnovljivih izvora energije ienergetskeučinkovitostiidr.Nadalje,Odjelanalizirai ocjenjuje planove razvoja OIE i energetske

Figure 9.4.14 Average yearly rate of energy savings inCroatiantransportsectorbetween2000-2008


Slika9.4.14.Prosječnagodišnjastopapovećanjaenergetskeučinkovitostiuprometuurazdobljuod2000.do2008.


1,7

4,0

3,0

2,0

1,0

0

-1,0

-2,0

-3,0

CZ PL LT ES DK NL IE AT NO GR FR DE IT GB EU-27 SI HR LV CY HU

%

247

ENERGY EFFICIENCY

sources. Also, the Division carries out analysisand assessment of the renewable energy sourcesand energy efficiency development plans; carriesout administrative and expert activities; issuespreliminaryapprovalsandenergyapprovals;keepsthe RES and Cogeneration Project Registry; andcarriesoutanumberofotheractivities.

Fund for Environmental Protection and EnergyEfficiency

The Fund for Environmental Protection andEnergy Efficiency is responsible for financing thepreparation,implementationanddevelopmentandtheprograms,projectsandrelatedactivitiesinthefieldofenvironmentpreservation;sustainableuse,protection and improvement of the environment;activitiesrelatedtoenergyefficiencyandutilizationof renewable energy sources. Since its foundinguntilend2008theFundprovidedsupport for525energyefficiencyprojects.

TheFund’sactivityprogramfor2008envisagedthefollowingactivitiesintheareaofenergyefficiencyandrenewableenergysources:

Implementationofthenationalenergyprograms•including energy audits and demonstrationactivitiesPromoting the utilization of renewable energy•sources(Sun,wind,biomass,geothermalwater,etc.)Promotingsustainableconstruction•Promotingcleanertransport•Promotingeducation,researchanddevelopment•studiesandrelatedactivitiesconcerningenergyefficiencyOther projects and programs of energy•efficiencyInternationalprojects•Jointprojectswithothergovernment’sagencies•dealingwithenergyefficiency.

učinkovitosti, obavlja vezane upravne i stručneposlove, izdaje prethodna i energetska rješenja,vodi propisan Registar projekata i postrojenja zakorištenje OIE i kogeneracije te obavlja brojnedrugeaktivnosti.

Fondzazaštituokolišaienergetskuučinkovitost

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostobavlja financiranja pripreme, provedbe i razvojaprograma,projekata isličnihaktivnostiupodručjuočuvanja,održivogkorištenja,zaštiteiunapređivanjaokoliša te u području energetske učinkovitosti ikorištenja obnovljivih izvora energije. Od svogosnivanjadokraja2008.godineFond jeprihvatioukupno 525 projekata iz područja energetskeučinkovitosti.

ProgramomradaFondaza2008.godinuplaniranoje ostvarivanje sljedećih aktivnosti u područjuenergetske učinkovitosti i obnovljivih izvoraenergije:

Provedba nacionalnih energetskih programa•uključujućienergetskepregledeidemonstracijskeaktivnostiPoticanje korištenja obnovljivih izvora energije•(sunce,vjetar,biomasa,geotermalnevodeidr.)Poticanjeodrživegradnje•Poticanječistijegtransporta•Poticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih•studijaisličnihaktivnostiizpodručjaenergetskeučinkovitostiOstali projekti i programi energetske•učinkovitostiMeđunarodniprojekti•Zajednički projekti s tijelima državne uprave u•energetskojučinkovitosti.

248


The relevant portions of delivered funds for theenergyefficiencyprogramsandprojects,inrelationtothe2008plan,wereasfollows:

Implementationofnationalenergyprograms: 37.74%Energyaudits: 78.05%Promotionofuseofrenewableenergysources: 27.12%Promotionofsustainableconstruction: 38.04%Promotionofcleanertransport: 6.22%Promotion,education,researchanddevelopmentstudies: 138.49%Otherenergyefficiencyprojectsandprograms: 69.32%Totaldeliveredfunds: 44.28%

UNDP–PromotingenergyefficiencyinCroatia

The United Nations Development Program(UNDP) and the Ministry of Economy, Labor andEntrepreneurship(MINGORP)launchedtheprojectPromotingEnergyEfficiencyinCroatia.TheaimoftheProjectistoraisepublicawarenessaboutefficientuseofenergyandpromotingtheimplementationofeconomically viable, energy efficient technologies,materials, and services in Croatia. The projectstarted in July 2005 andwill last until July 2010.It targets the consumer groups that make morethan 40 percent of total energy consumptionin Croatia and consist of household sector; endcustomers; services (hotels, banks, commercialcenters, business buildings, restaurants, shops),etc.; public sector (government’s buildings; localand regional administration buildings, hospitals,schools and university buildings, sport facilities,libraries,museums,theaters,etc.)Theinstrumentsandactivitiesenvisagedforimplementationofthisproject are energy efficiency consulting, initialenergy audits of buildings, incentives for projectdocumentation, and seminars and technicalassistance in preparation, and implementation oftheenergyefficiencyprojects.

Majorprojectscarriedout in2008intheframeofUNDP’s energy efficiency promoting activities arethefollowing:

SystematicEnergyManagementintheCitiesand•CountiesoftheRepublicofCroatia(SEMProject)–targetsbuildingsownedbyunitsoflocalandregional self-government, with activities aimedatgeneralpublicandservicessector;Bringing your house in order Program – the•project for enhancing the energy efficiency inbuildingsusedbystateandlocalgovernments.

Udio isplaćenih sredstava za programe i projekteenergetske učinkovitosti u odnosu na planiranasredstvajeu2008.bioovakav:

Provedbanacionalnihenergetskihprograma 37,74%Provedbaenergetskihpregleda 78,05%Poticanjekorištenjaobnovljivihizvora 27,12%Poticanjeodrživegradnje 38,04%Poticanječistijegtransporta 6,22%Poticanjeobrazovnih,istraživačkihirazvojnihstudija 138,49%Ostaliprojektiiprogramienergetskeučinkovitosti 69,32%UkupniudiouisplaćenimsredstvimaFonda 44,28%

UNDP-PoticanjeenergetskeefikasnostiuHrvatskoj

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) iMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva(MINGORP) pokrenuli su projekt PoticanjeenergetskeefikasnostiuHrvatskoj.Ciljprojektajepodizanjesvijestigrađanaoučinkovitojpotrošnjienergijetepoticanjeprimjeneekonomskiisplativih,energetskiefikasnih(EE)tehnologija,materijalaiusluga uHrvatskoj. Projekt je započeo u srpnju2005.iprovodisedosrpnja2010.godine.Ciljneskupineprojekta,nakojeotpadavišeod40postoukupnepotrošnjeenergijeuHrvatskojsu:sektorkućanstva,građanstvo,sektoruslužnihdjelatnosti,hoteli, banke, trgovački centri, poslovne zgrade,restorani, trgovine, javnisektor,državnezgrade,zgradejedinicalokalneiregionalnesamouprave,bolnice,školeifakulteti,sportskiobjekti,knjižnice,muzeji, kazališta i dr. Instrumenti i aktivnostipredviđeni za provođenje ovog projekta su EEsavjetovanje,početnienergetskipregledizgrada,potpore za izradu projektne dokumentacije teseminari i usluge stručne tehničke pomoći upripremi i provođenju projekata energetskeučinkovitosti.

VažnijiprojektikojisuseuokviruUNDP-ovogprojektaprovodilitijekom2008.godinesu:

projekt Sustavno gospodarenje energijom u•gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj(ProjektSGE) -usmjerenna zgradeuvlasništvujedinica lokalne i regionalne samouprave, uzodređeneaktivnostiusmjerenepremagrađanstvuiuslužnomsektoruProgram Dovesti svoju kuću u red - projekt•

249

ENERGY EFFICIENCY

TheProgramincludesstateandlocalgovernmentfacilities, office buildings, hospitals, policestations,military barracks, university buildings,court buildings, residential and other buildingsusedbytheState.

Lawonefficientuseofenergyinfinalconsumption

In December 2008 the Law on efficient use ofenergyinfinalconsumptioncameintoforce.Thislawregulatestheareaofefficientuseofenergyin final consumption, adoption of programs andplans for enhancing energy efficiency and theirimplementation, energy efficiency measures.It especially regulates the energy services andenergy audits, obligations of the public sector,ofenergyentities,and largeconsumers,aswellas rights of consumers in implementation ofthe energy efficiency measures. The declaredobjectiveofthislawistherealizationofthegoalsof sustainable energy development: reducingnegative impact on the environment from theenergy sector, enhancing security of energysupply,meeting theneedsofenergy consumersand fulfilling international commitments of theRepublicofCroatiainmitigatinggreenhousegasesemissionbypromotingenergyefficiencymeasuresinthefinalenergyconsumptionsectors.

TheLawdefinesandregulates:

National program of energy efficiency in final•energy consumption as a planning documentforthetenyearperiodNationalActionPlanforenergyefficiencyinfinal•energyconsumptionasaplanningdocumentforthethreeyearperiodNationalframeworktargetofenergysaving,as•acomprehensivegoalforsavingsinfinalenergyconsumptionProgram and plan of energy efficiency in final•energyconsumptionfortheCountiesProgramandplanofenergyefficiencyof large•energyconsumersPowersoftheresponsibleMinistry•PowersoftheFundforEnvironmentalProtection•andEnergyEfficiencyEnergyefficiencymeasuresintermsof:•

poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradamadržavne (javne) uprave. On obuhvaća zgradedržavnihupravnihtijela,uredskeprostore,bolnice,policijske postaje, vojarne, fakultete, sudove,stambeneidrugeobjekteunadležnostiRepublikeHrvatske.

Zakon o učinkovitom korištenju energije uneposrednojpotrošnji

Uprosincu2008.godinenasnagujestupioZakono učinkovitom korištenju energije u neposrednojpotrošnji. Ovim se Zakonom uređuje područjeučinkovitog korištenja energije u neposrednojpotrošnji, donošenje programa i planova zapoboljšanje energetske učinkovitosti te njihovoprovođenje, mjere energetske učinkovitosti, aposebnodjelatnostenergetskihuslugaienergetskihpregleda, obveze javnog sektora, energetskogsubjekta i velikih potrošača te prava potrošača uprimjenimjeraenergetskeučinkovitosti.Deklariranasvrhaovogzakona jeostvarivanjeciljevaodrživogenergetskograzvoja:smanjenjenegativnihutjecajana okoliš iz energetskog sektora, poboljšanjesigurnosti opskrbe energijom, zadovoljavanjepotreba potrošača energije i ispunjavanjemeđunarodnih obveza Republike Hrvatske upodručjusmanjenjaemisijastakleničkihplinovaitopoticanjemprimjenemjeraenergetskeučinkovitostiusektorimaneposrednepotrošnjeenergije.

Ovajzakondefinirairegulira:

Nacionalni program energetske učinkovitosti•u neposrednoj potrošnji energije kao planskidokumentzavrijemeoddesetgodinaNacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti•u neposrednoj potrošnji energije kao planskidokumentzavrijemeodtrigodineNacionalni okvirni cilj ušteda energije, kao•sveobuhvatni planirani cilj ušteda u neposrednojpotrošnjienergijeProgram i plan energetske učinkovitosti u•neposrednojpotrošnjienergijezažupanijeProgram i plan energetske učinkovitosti velikog•potrošačaenergijeOvlastinadležnogministarstva•Ovlasti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku•učinkovitost

250


Dutiesofsuppliers•Energymanagement•Energyaudits–buildingsandelementsand•powersEnergyservices•Consumptionmeteringandotheractivities.•

Regionalenergyagencies

In 2008 a number of regional energy agenciesstarted or intensified their activities. Their workcreatesanew framework for theapproach to theenergypolicyatlocallevel.Theagenciesaremainlyestablishedand initially fundedby resources fromtheEUprogramsandbyresourcesoftheregionalself-governments. Energy efficiency is one of thekeyelementsintheactivitiesoftheseagencies.

Regional Energy Agency of Northwest Croatia(REGEA) was established by Zagreb County,Karlovac County, and Krapina-Zagorje Countsand the City of Zagreb, and supported by theEuropanCommissionintheframeoftheInteligentEnergy - Europe programe. The main goal andthe roleof theAgency is topromoteandsupportregional sustainable development in energy andenvironmentalprotectionthroughusingrenewableenergy sources and introducing measures forenhancingenergyefficiency.TheactivitiesofREGEAarethefollowing:

Information dissemination, consulting and•educationaboutuseofenergy;Supportingimplementationoflocalandregional•energyplans;Energyauditsofpublicandprivatebuildings;•Raisingpublicawarenessaboutenergyefficiency•andrenewableenergysources;Securing domestic and foreign sources for•financingprojectsandactivities.

Međimurje Energy Agency (MENEA) wasestablished with the following main goals:preparation of energy plans and overseeingmethods(assistancetodecisionmakers);raisingawareness about the role of renewable energysources and efficient use of energy throughseminars, case studypresentations,promotional

Mjereenergetskeučinkovitostiusmislu:•dužnostiopskrbljivača•gospodarenjaenergijom•energetskih pregleda – objekata i elemenata•teovlaštenjaenergetskihusluga•mjerenjapotrošnjeidrugihaktivnosti.•

Regionalneenergetskeagencije

Tijekom 2008. godine u Hrvatskoj započinje sdjelovanjem ili svoj rad intenzivira niz regionalnihenergetskih agencija, koje svojim radomuspostavljajunovusituacijuupristupuenergetskojpoliticinalokalnojrazini.OnesuuglavnomosnovaneiinicijalnofinanciranesredstvimaizEUprogramaisredstvima jedinica regionalne (područne)uprave.Energetska učinkovitost je jedan od ključnihelemenatadjelovanjatihagencija.

Regionalna energetska agencija sjeverozapadneHrvatske(REGEA)osnovanajeodstraneZagrebačke,KarlovačkeiKrapinsko-zagorskežupanijeteGradaZagreba,auzpotporuEuropskekomisijeusklopuprogramaInteligentnaEnergijazaEuropu.Osnovnicilj i uloga agencije je promoviranje i poticanjeregionalnogodrživograzvojaupodručjuenergetikei zaštite okoliša kroz korištenje obnovljivih izvoraenergije i uvođenje mjera povećanja energetskeučinkovitosti.DjelovanjeREGEA-euključuje:

informiranje,savjetovanjeiedukacijuokorištenju•energijepodršku provedbi lokalnih i regionalnih•energetskihplanovaenergetskepregledejavnihiprivatnihzgrada•podizanje svijesti javnosti o energetskoj•učinkovitostiiobnovljivimizvorimaosiguranjedomaćih istranih izvorafinanciranja•zaprojekteiaktivnosti

Međimurska energetska agencija (MENEA) jeosnovana sa sljedećim ciljevima: pripremitienergetske planove i načine nadziranja (pomoćtijelima koja odlučuju), podizati svijest o uloziobnovljivih energetskih izvora i učinkovitostiuporabe energije putem seminara, prikazivanjemdobrih primjera, izradom promidžbenih materijala

251

ENERGY EFFICIENCY

material and internet site; creating a stronglocal associate network, and contributing to theEuropeanenergynetwork.TheAgencystarteditsactivitiesbypreparingtheLocalEnergyPlanofActivitiesofMeđimurjeCounty.

Regional Energy Agency of Primorsko-goranskaCounty (REA KVARNER d.o.o.) was set up as anexpert service to Primorsko-goranska Countyfor energy related matters and coordination ofexecutionoftheAgreementonallocatinggrantsforestablishingRegionalEnergyAgencyintheframeoftheprogramIntelligentEnergy-Europe.ThetaskoftheAgencywillbetoharmonizeenergypolicyofitsCountywiththe“20to20”project,i.e.,threekeydevelopment tasks in theenergypolicyofEuropeup to 2020. The Agencywill start its activities atlocalandinter-regionalprojectsco-financedbytheEUfunds.

Istrian Regional Energy Agency (IRENA) operatesin the IstriaCounty.Themainactivities of IRENAagencywillbeutilizationoflocalenergyresources,creation of renewable energy sources market,decreasing costs of energy supply for small andmediumbusinessesandrealizationoftheEuropeanenergyprojects.

Regional Energy Agency North Croatia (REA)is established as a joint project of the cities ofVaraždin, Virovitica, Bjelovar and Koprivnica. Itsprimarygoalistoactasapromoterforenergyandeconomicdevelopmentoftheregion.Itissupportedby the Development Agency North - DAN. Theinitial resources forREANorthCroatia come fromthe European Commission’s program IntelligentEnergy-EuropeIIoftheEUCommission.Thefirsttaskof theRegionalEnergyAgencyNorthCroatiais to prepare the energy strategy, which will beharmonizedwiththeEUenergyregulations.

EnergyEducationAgencyofEastCroatiaandEESlavoniaaretheprojectsthatarepreparedintheframeoftheEUprogramsCARDS2004andPhare2006.TheyarerelatedtopreviousprojectsofthecityofOsijek,asaprojectholder,andofEcologicalAssociation“GreenOsijek”asaprojectpartner.Theprojectagency isexpanding itsactivities,so thatnewpartnersareincludedincomplexnewprojects

i internetske stranice, uspostaviti jaku suradničkulokalnu mrežu i time pridonijeti europskojenergetskoj mreži. Agencija je započela s radomizradomLokalnogenergetskogplanadjelovanjazaMeđimurskužupaniju.

RegionalnaenergetskaagencijaPrimorsko-goranskežupanije d.o.o, (REA KVARNER d.o.o.) osniva sekaostručnaslužbaPrimorsko-goranskežupanijezaenergetskeposloveikoordinatorprovedbeUgovorao dodjeli bespovratnih sredstava za osnivanjeregionalneenergetskeagencijeuokvirueuropskogprograma„InteligentnaenergijauEuropi“.ZadaćaREA-ebitćeusklađivanjeenergetskepolitikematičnežupanijesprojektom“20to20”,odnosnotriključnezadaćerazvojauenergetskojpoliticiEuropedo2020.godine. Agencija započinje djelovanje na lokalnimi međuregionalnim projektima sufinanciranima odstraneEUfondova.

Istarska regionalna energetska agencija (IRENA)djeluje na području Istarske županije. Kao glavneaktivnosti IRENA-e bit će iskorištavanje lokalnihenergetskih resursa, stvaranje tržišta obnovljivihizvora energije, smanjenje troškova energetskeopskrbe za mala i srednja poduzeća i realizacijaeuropskihprojekatanapodručjuenergije.

Gradovi Varaždin,Virovitica, Bjelovar i Koprivnicazajednički osnivaju Regionalnu energetskuagenciju (REA) Sjeverna Hrvatska. Njezinaprimarna namjena je da svojim djelovanjembude pokretač energetskog i gospodarskograzvoja regije. Potporu za to im pruža Razvojnaagencija Sjever - DAN. Inicijalna sredstva zaREA-uSjevernaHrvatskaosiguranasuizprogramaInteligentnaenergijaEuropeIIEuropskekomisije.RegionalnaenergetskaagencijaSjevernaHrvatskase,kaoprvimzadatkom,baviizradomenergetskestrategije koja će biti usklađena s energetskimzakonodavstvomEU-a.

„EnergetskaedukacijskaagencijaistočneHrvatske“i „EE Slavonia“ projekti su pripremljeni u okviruEU natječaja CARDS 2004 i Phare 2006. VezanisuuzranijeprojektegradaOsijekakaonositeljaiEkološkogdruštva„ZeleniOsijek“kaopartnerauprojektu.Projektnaagencijaširiaktivnostipasuunovesloženeprojekteuključeniinovipartneri-

252


– the Regional development agency of SlavoniaandBaranja, and theEnergyAgencyUdine fromItaly.

Beside these agencies, a number of regionaldevelopmentagencies,mainlyonthecountylevel,take part in the energy initiatives and programswhicharefocusedontheenergyefficiency.

RegionalnarazvojnaagencijaSlavonijeiBaranjeiEnergetskaagencijaizUdinauItaliji.

Osim navedenih i niz drugih razvojnih regionalnihagencija,uglavnomnažupanijskojrazini,uključenojeuenergetske inicijative iprogramekojisuuskopovezanisenergetskomučinkovitošću.

EMISIJE ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAK IZ ENERGETSKOG SEKTORA

AIR POLLUTANT EMISSIONS FROM ENERGY SECTOR

10

10.1.Međunarodneobveze

10.1 InternationalObligations

10.2.Emisijeuzrak

10.2 AirEmissions

10.2.1.EmisijaSO2

10.2.1 SO2emission

10.2.2.EmisijaNOx

10.2.2 NOxemission

10.2.3.Emisijačestica

10.2.3Emissionofparticles

10.2.4.EmisijaCO2

10.2.4 CO2emission

255


10.1. Međunarodneobveze

Određivanje emisija stakleničkih plinova i ostalihonečišćujućih tvari u zrak na nacionalnoj razini jeobvezaRepublikeHrvatskepremaOkvirnojkonvencijiUjedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) iKonvencijioprekograničnomonečišćenjuzrakanavelikimudaljenostima(CLRTAP).ObvezaiskazivanjaemisijaproizlaziiizZakonaozaštitizraka(„Narodnenovine“,broj178/2004).

HrvatskajeratificiralaCLRTAPkonvenciju(„Narodnenovine - Međunarodni ugovori“, broj 1/1992). UokviruCLRTAPkonvencijedonesenojeviševažnihprotokola za energetiku, a ovdje se komentirajuobveze iz Protokola o suzbijanju zakiseljavanja,eutrofikacije i prizemnog ozona (MPME protokol),ratificiranog u svibnju 2008. godine. OvimProtokolom se ograničavaju emisije SO2, NOx,NMVOCiNH3(eng.Multi-Pollutant)radismanjenjazakiseljavanja,eutrofikacijeiprizemnogozona(eng.Multi-Effect). Sukladno obvezama prema MPMEprotokolu bit će potrebno smanjiti emisiju SO2 za61posto,NMVOCza14posto,NH3za19postodo2010.godine(uodnosuna1990.godinu),dok jeemisijuNOxpotrebnoodržatiispodrazineemisijeiz1990.godine.Hrvatskeobveze izMPMEprotokolasu ujedno i ciljevi smanjenja emisije postavljeniu okviru Nacionalne strategije zaštite okoliša iNacionalnogplanadjelovanjazaokoliš.

Hrvatska je stranka UNFCCC konvencije od 1996.godine, na temelju odluke Hrvatskog saborao ratifikaciji („Narodne novine - Međunarodniugovori“,broj2/1996),uzpreuzimanjeopsegasvojeodgovornostiuokviruPriloga1UNFCCCkonvencije.Hrvatskajeutravnju2007.godineratificiralaProtokolizKyota,premakojemproizlaziobvezasmanjenjaemisije stakleničkih plinova iz antropogenih izvoraza5posto,urazdobljuod2008.do2012.godine,auodnosunareferentnu1990.godinu.

Upripremi jenoviglobalnisporazumosmanjenjuemisije stakleničkih plinova za razdoblje post-Kyota(nakon2012.godine).Uborbusklimatskimpromjenama nastoji se uključiti sve zemlje, ali binjihove obveze ovisile o stupnju razvoja pojedinezemlje i potencijalu za smanjenjeemisije.EU imaaktivnuuloguupronalaženjurješenjazaklimatskiproblem i spremna je na sebe preuzeti obvezu

10.1 Internationalobligations

UndertheUnitedNationsFrameworkConventiononClimateChange (UNFCCC)and theConventiononLong-Range Transboundary Air Pollution (CLRTAP)the Republic of Croatia is obliged to calculate airpollutant emissions on the national level. ThecompulsoryregistrationofemissionsisbasedontheLawonAirProtection(OfficialGazette,178/2004).

Croatia ratified the CLRTAP Convention (OfficialGazette - International Agreements, 1/92).Withinthe framework of the CLRTAP Convention severalprotocols of relevance for energy issues wereadopted. Here we comment on the commitmentsderiving from the Protocol to Abate Acidification,Eutrophication and Ground-level Ozone (MPMEProtocol),ratifiedinMay2008.ThisProtocollimitsSO2,NOx,NMVOCandNH3(multi-pollutant)emissionsinordertoreduceacidification,eutrophicationandground-level ozone (multi-effect). In accordancewithMPMEProtocolobligations,itwillbenecessarytoreduceSO2emissionsby61percent,NMVOCby14percent,NH3by19percentby2010inrelationtothe1990 levels,whileNOxemissionsshouldbemaintained below the 1990 level. The CroatianobligationsaccordingtotheMPMEProtocolareatthesametimethetargetsofemissionreductionssetoutwithintheframeworkoftheNationalEnvironmentalStrategyandNationalEnvironmentalActionPlan.

In1996,theCroatianParliamentratifiedtheUNFCCC(OfficialGazette–InternationalAgreements,2/96)bywhichCroatia,asasignatoryparty,hasassumedthescopeofitscommitmentswithintheframeworkof theAnnex1 to theConvention.Croatia ratifiedtheKyotoProtocol in theApril 2007.According tothe Kyoto Protocol, Croatia has the obligation toreduce the emissions of greenhouse gases fromanthropogenic sources by 5 percent in the periodfrom 2008 to 2012 in relation to the base year1990.

The new global agreement on greenhouse gas(GHG)emissionreductionforthepost-kyotoperiod(beyond2012)areinpreparatoryphase.Intentionis to involve all countries in combat with climatechanges, but the obligations should depend ondevelopment level of countries and potentials foremission reduction. The EU has an active role in

256


smanjenjaemisijestakleničkihplinovaodnajmanje20postodo2020.godineuodnosunaemisiju iz1990.godine.Donošenjeokvirazanovi sporazumoglobalnomsmanjenjuemisijastakleničkihplinovaje najavljen za kraj 2009. godine, na Konferencijistranaka UNFCCC u Kopenhagenu (COP-15), asporazumbitrebaobitispremanzaimplementacijuodpočetka2013.godine.ZaočekivatijedaćeHrvatskauokvirunovogsporazumatakođerimatikvantificiranuobvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova,vjerojatnostrožunegouokviruProtokolaizKyota.

RepublikaHrvatska jeuzavršnoj faziusklađivanjapolitikeupodručjuklimatskihpromjenaspravnomstečevinomEU-a.Jedanodzadatakajeiuvođenjesustavatrgovanjaemisijskimjedinicamastakleničkihplinova.Radiuspostavesustavausvojenesudvijeuredbe:Uredbaoemisijskimkvotamastakleničkihplinova i načinu trgovanja emisijskim jedinicama(„Narodne novine“, broj 142/08) i Uredba oprovedbi fleksibilnih mehanizama Protokola izKyota („Narodne novine“, broj 142/08). Iako ćesamo trgovanje emisijskim jedinicama započetitek u trenutku ulaska Hrvatske u EU, postrojenjakoja sudjeluju u sustavu trgovanja imat će od 1.siječnja2010.godineobvezupraćenja,izvješćivanjai verifikacije emisija stakleničkih plinova kako bispremno dočekali ulazak na EU tržište emisijskimdozvolama.

10.2. Emisijeuzrak

Nacionalni proračun emisija SO2, NOX, čestica iostalih onečišćujućih tvari izrađuje se primjenomAE-DEM programskog paketa i EMEP/CORINAIRmetodologije za potrebe CLRTAP konvencije.Emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova određujeseprimjenomIPCCmetodologijerazvijeneuokviruUNFCCC konvencije. Za prikupljanje podatakapotrebnih za proračun nacionalnih emisija uzrak za Hrvatsku je zadužena Agencija za zaštituokoliša,aproračunseizrađujeusuradnjistvrtkomEKONERG–Institutzaenergetikuizaštituokoliša.ZaenergetikujesvakakonajznačajnijepratitiemisijeSO2,NOX i CO2,ainteresantnojeprikazatiiemisiječestica,iakojenjihovnegativniutjecajnazdravljei ekosustav uglavnom lokalnog karaktera. PlinoviSO2 i NOX,osimpotencijalnoštetnogdjelovanjanazdravlje,poznatisukao„kiseli”plinovijernjihovomtransformacijom prilikom daljinskog transporta

working out solutions for the climate issue andis ready to take the commitment of significantemissionreduction,atleastby20percentby2020in comparison to 1990. Framework of the newglobal agreement on greenhouse gas emissionreductionshouldbeachievedattheendoftheyear2009, on UNFCCC’s conference of the parties inCopenhagen(COP-15),andtheagreementshouldbe ready for implementation at the beginning of2013.Accordingly, it canbeexpected that, in theframeworkofthenewagreement,Croatiawillhavea quantified obligation to reduce GHG emissions,probablymorestrictthantheKyoto’sobligation.

Republic of Croatia is in the final phase ofharmonizationofitsclimatechangepolicywithEUacquis.Oneof the tasks is implementationof theGHG emission trading scheme (ETS). In order toimplementtheETS,tworegulationswereadopted:RegulationonimplementationoftheKyotoProtocolflexiblemechanisms(OfficialGazette,142/08)andRegulationongreenhousegasemissionquotasandthemethodofemissionallowancetrading(OfficialGazette,142/08).TheemissiontradingwillbestartedwhenCroatiajointotheEU,butfacilitiesincludedinthetradingschemewillhavetheobligationofGHGemissionmonitoring,reportingandverificationfrom1stJanuary2010,inordertobereadyforjoiningtotheEUemissionmarket.

10.2 Airemissions

National inventory of SO2, NOX, particles andother pollutant emissions is preparing using theAE-DEMprogrammepackageandEMEP/CORINAIRmethodology, following the CLRTAP Convention.CO2 and other greenhouse gases are calculatedusingtheIPCCmethodology,developedwithintheframework of the UNFCCC Convention. CroatianEnvironment Agency is responsible for gatheringdataforcalculationsofnationalairemissions,whilecalculationhasbeenconductedincooperationwithEKONERG – Energy Research and EnvironmentalProtectionInstitute.SO2, NOX and CO2 represent the most importantpollutantswhicharetobemonitoredintheenergysector.Itisalsointerestingtoshowparticleemissions,despite their negative influence on health andecosystemaremainlyoflocalimportance.Besidestheir potential harmful effect on health, SO2 and NOXgasesarealsoknownas„acid“gasesasthey

257


nastaju kiseli sastojci koji se talože iz atmosfereu obliku mokrog (kisele kiše) i suhog taloženja.Osim zakiseljavanja, NOX sudjeluje u procesueutrofikacije i stvaranju troposferskog ozona. Sdruge strane, staklenički plin CO2 je najznačajnijiantropogeni uzročnik globalnog zatopljenja.PregledemisijaSO2,NOX,česticaiCO2uHrvatskoj,za razdoblje od 1990. do 2008. godine, dan jena slikama 10.2.1 i 10.2.2. Prikazane su emisijeiz stacionarnih i mobilnih energetskih izvora teemisije iz neenergetskog sektora (industrijskiprocesi, poljoprivreda, otpad...), uz napomenuda su rezultati za 2008. godinu preliminarni.Emisije uslijed izgaranja goriva imaju dominantanutjecaj na ukupne emisije SO2, NOX, čestica iCO2. Prema preliminarnim rezultatima proračunaza 2008 godinu, emisija SO2 je bila 20 posto, aemisija NOX 7 posto niža od limita postavljenih uokviru Strategije zaštite okoliša za 2010. godinu(70 kt za SO2 i 87 kt za NOX). Emisija čestica uposljednjih nekoliko godina je neznatno variralanaraziniodoko15kt,dokjeemisijaCO2bilanižazaoko4postouodnosunaprethodnugodinu,aliviša za 3 posto od razine emisije u 1990. godini.

transformduringtheremotetransportanddevelopacidcomponentswhichareaccumulatingfromtheatmosphereaswet(acidrains)ordrydepositions.NOXalsogenerateseutrophicationandtroposphericozone.Ontheotherhand,thegreenhousegasCO2 is the major anthropogenic source of the globalwarming.TheoverviewofSO2,NOX,particleandCO2emissionsfromCroatia for the period from1990 to 2008 isgiven inFigures10.2.1and10.2.2.Theemissionsoriginatefromstationaryandmobileenergysourcesandfromnon-energysectors(industrialprocesses,agriculture,waste,etc.).Notethatthedatafor2008arepreliminary.TheemissionsfromfuelcombustionhaveadominantinfluenceonthetotalnationalSO2,NOX,particleandCO2emissions.Accordingtothepreliminaryresultsfor2008,SO2emissionswerebelowfor20percent,while NOX emissionswere below for 7 percent incomparisonwith the limits setout in theNationalEnvironmentalStrategyfor2010(70ktforSO2 and 87ktforNOX).Particleemissionsslightlyfluctuateinlastfewyearsaround15kt.CO2emissionswerelowerfor4percentincomparisonwiththeemissionsin previous year, but 3 percent higher than theemissionsin1990.

Slika10.2.1.TrendemisijaSO2 i NOxuRepubliciHrvatskoj

*-preliminarnirezultati

Izvor:EKONERG,EIHP

Figure10.2.1TrendsinSO2 and NOxemissionsintheRepublicofCroatia

*-preliminaryresults

Source:EKONERG,EIHP

258


Slika 10.2.2. Trend emisija čestica i CO2 u RepubliciHrvatskoj


Izvor:EKONERG,EIHP

Figure 10.2.2 Trends in particle and CO2 emissions in theRepublicofCroatia


Source:EKONERG,EIHP

10.2.1.EmisijaSO2

Sumporovdioksid(SO2) jepoznatkao„kiseli”plinjernjegovomtransformacijomuatmosferiprilikomprijenosa na daljinu nastaju kiseli spojevi koji setalože te uzrokuju zakiseljavanje tla i površinskihvoda.

Prema preliminarnim rezultatima, emisija SO2 izenergetskogsektorau2008.godiniiznosilaje49,9kt, što jeuodnosuna2007.godinuniže za14,8posto,auodnosuna1990godinunižezaoko69,1posto.Prosječnagodišnjastopasmanjenjaemisijeurazdobljuod2003.do2008.godineiznosilaje5,5posto.SmanjenjeemisijeSO2rezultatjekorištenjagoriva smanjim sadržajem sumpora te povoljnijestruktureizgaranoggoriva.

Sektori stacionarne energetike sudjelovali su uukupnoj emisiji iz energetike u 2008. godini s 83posto. Najviše SO2 emitiralo se zbog izgaranjau postrojenjima za proizvodnju i transformacijuenergijeitooko65posto.Emisijauslijedizgaranjauindustrijiigrađevinarstvukretalaseoko13posto,

10.2.1 SO2emission

Sulphurdioxide(SO2)isalsoknownas“acid”gas,becausewhen transported over long distances itstransformations in the atmosphere produce acidcompounds which form wet (acid rains) or drydepositionscausingacidificationofsoilandsurfacewaters.Accordingtothepreliminaryresults,SO2 emissionsfromfuelcombustionamountedto49.9ktin2008,which is by 14.8 percent less in comparisonwiththeemissionsin2007and69.1percentbelowtheemissionin1990.Averageannualdecreaserateinthe observed period from 2003 to 2008 was 5.5percent. The downward trend in SO2 emissions isa direct consequence of a better quality of usedfuels (lower sulphur content in fuel) and a morefavourablestructureofcombustedfuels.Stationary energy sectors contributed with83 percent to total emissions from all energysubsectors in2008.Thedominantsubsectorwereenergy production and transformation plants witha 65percent share.Combustion inmanufacturingindustriesandconstructioncontributedwitharound

259


auneindustrijskimložištimaoko6posto.Cestovnipromet i ostalimobilni izvori doprinosili su emisiji9, odnosno 7 posto. Do emisije SO2 dolazi i izneenergetskihizvora(5-11posto,ovisnoogodini)itonajvišeizproizvodnihprocesa.

Trend emisija SO2 uslijed izgaranja goriva, zarazdobljeod1990.do2008.godine,prikazanjenaslici10.2.3,azaposljednjihšestgodinaiutablici10.2.1.

13 percent, while combustion in non-industrialfurnacescontributedwith6percent.Roadtransportand other mobile sources yield 9 percent and 7percent emissions, respectively. There were alsonon-energy SO2 emissions (from5 to 11 percent,depending on the year), mostly from productionprocesses.The trend in SO2 emissions from stationary andmobileenergysources,fortheperiodfrom1990to2008,isshowninFigure10.2.3andforthelast6yearsinTable10.2.1.

Slika10.2.3.TrendemisijaSO2uslijedizgaranjagoriva


Izvor:EKONERG,EIHP

Figure10.2.3TrendinSO2emissionsfromfuelcombustion


Source:EKONERG,EIHP

260


Tablica 10.2.1. Emisija SO2 iz energetskih podsektora zarazdobljeod2003.do2008.godine

Table 10.2.1 SO2 emissions from energy subsectors in theperiodfrom2003to2008

*-preliminarnirezultati *-preliminaryresults

10.2.2.EmisijaNOx

Emisija NOX objedinjuje emisije NO i NO2. Osimtoga što emisija NOX utječe na zakiseljavanje ieutrofikaciju u atmosferi s hlapivim organskimspojevima i ostalim reaktivnim plinovima, uzprisutnostSunčevogzračenjasudjelujeiustvaranjutroposferskogozona.

Emisija NOX iz energetike, prema preliminarnimrezultatimaza2008.godinu,iznosilaje71,1kt,štoje2,2postonižeuodnosunaemisijuizprethodnegodine,dokjeuodnosuna1990.godinunižeza15,7posto.Prosječnagodišnjastopasmanjenjaemisijeuposljednjihšestgodinaiznosilaje0,4posto.

U2008.godini,sličnokaoiuprethodnimgodinama,dominantniizvoriemisijeNOXbilisucestovnipromet(39posto)iostalimobilniizvori(32posto).Uukupnojemisijiizenergetikeu2008.godini,sektoristacionarneenergetikesudjelovalisus29posto,itopostrojenjazaproizvodnju itransformacijuenergije(16posto),zatimizgaranjegorivauindustrijiigrađevinarstvu(8posto)temalaložišta(5posto).Neenergetskiizvori(proizvodni procesi i poljoprivreda) doprinosili suemisijiNOXrelativnomalood3-13posto.

TrendemisijaNOXuslijedizgaranjagorivaprikazanjenaslici10.2.4iutablici10.2.2.

10.2.2 NOxemission

EmissionofNOXincludesNOandNO2emissions.Inadditiontocausingacidificationandeutrophication,NOXemission, incombinationwithvolatileorganiccompoundsandotherreactivegasesandinconditionof solar radiation, contributes to the formation oftroposphericozoneaswell.

According to the preliminary data for 2008, NOX emissionsfromfuelcombustionwere71.1kt,whichis2.2percentlessthanthelevelofemissioninthepreviousyearand15.7percent lessthan in1990.Averageannualdecreaserate inthe lastsixyearswas0.4percent.

In the year 2008, similarly as in previous years,road transport with 39 percent and other mobilesources with 32 percent are dominant sources ofNOXemissions.Stationaryenergysectorscontributedwith29percent to totalenergyemissions in2008.The most significant stationary emission sourcewas fuel combustion in energy production andtransformation plants (16 percent), followed bycombustioninindustryandconstruction(8percent)andsmallfurnaces(5percent).Non-energysources(production processes and agriculture) contributedrelativelylittletototalNOXemissions(3-13percent).

ThetrendinNOXemissionsisshowninFigure10.2.4andTable10.2.2.

261


Slika10.2.4.TrendemisijaNOxuslijedizgaranjagoriva


Izvor:EKONERG,EIHP

Figure10.2.4TrendinNOxemissionsfromfuelcombustion


Source:EKONERG,EIHP

Tablica 10.2.2. Emisija NOx iz energetskih podsektora zarazdobljeod2003.do2008.godine

Table 10.2.2NOx emissions from energy subsectors in theperiodfrom2003to2008


262


10.2.3.Emisijačestica

Čestice se u pravilu talože blizu izvora emisije ipredstavljaju uglavnom lokalni problem. Jedinose najsitnije čestice, promjera manjeg od 2,5μm (PM2.5), mogu prenijeti vjetrom i taložiti navećim udaljenostima od izvora te osim lokalnogpredstavljajuiregionalniproblem.

Sukladnorezultatimapreliminarnogproračunaemisijaza2008.godinu,ukupnaemisijačesticaizenergetikeiznosilaje13,3kt,štojesmanjenjeuodnosuna2007.godinuza7,5posto,auodnosuna1990.godinuza35,1posto.Upromatranomrazdobljuod2003.do2008. prosječna godišnja stopa smanjenja emisiječesticaiznosilaje0,4posto.

Trend emisija čestica uslijed izgaranja goriva, od1990.do2008.godine,prikazanjenaslici10.2.5,azarazdobljeod2003.do2008.godineiutablici10.2.3.

10.2.3 Emissionofparticles

Particlesareusuallydepositedinthevicinityoftheemission sources and aremainly a local problem.Only the smallest particles, with diameters below2.5 µm (PM2.5), can be transported bywind anddepositedatlargedistancefromtheirsource.Thus,theyrepresentnotonlyalocal,butalsoaregionalproblem.

According to the preliminary results for 2008,total particle emission from energy amountedto 13.3 kt, which is 7.5 percent lower than theemissions in 2007 and 35.1 percent lower thantheemissionin1990.Intheanalysedperiodfrom2003to2008,averageannualdecreaseratewas0.4percent.

Thetrendinparticleemissionsfromenergysourcesfortheperiodfrom1990to2008isshowninFigure10.2.5, while the period from 2003 to 2008 ispresentedalsoinTable10.2.3.

Slika10.2.5.Trendemisijačesticauslijedizgaranjagoriva


Izvor:EKONERG,EIHP

Figure 10.2.5 Trend in particle emissions from fuelcombustion


Source:EKONERG,EIHP

263


Tablica10.2.3.Emisijačestica izenergetskihpodsektorazarazdobljeod2003.do2008.godine

Table10.2.3Particleemissionsfromenergysubsectorsintheperiodfrom2003to2008


Najveći izvor emisije čestica iz energetikeu2008.godinibilojeizgaranjeuneindustrijskimložištima(27posto),zatimslijedicestovnipromet(26posto),ostalimobilniizvori(22posto),industrijaigrađevinarstvo(17posto)teizgaranjeupostrojenjimazaproizvodnjui transformaciju energije (9 posto). Neenergetskiizvori sudjeluju u ukupnim nacionalnim emisijamasa6do9posto,ovisnoogodini.

10.2.4.EmisijaCO2

Ugljikov dioksid je najznačajniji antropogenistaklenički plin. Stalni porast emisije CO2 uzrokujepovećanjenjegovekoncentracijeuatmosferi(soko290 ppm prije industrijske revolucije na oko 380ppm danas) te posljedično dovodi do globalnogzatopljenjaipromjeneklime.

Premapreliminarnimrezultatimaproračunaza2008.godinu, emisija CO2 iz energetike iznosila je 20,3milijuna tona, što je za 4,1 posto niže od emisijeprethodnegodine iza0,7postovišeodemisije iz1990.godine.ProsječnigodišnjiporastemisijeCO2 urazmatranomrazdobljuod2003.do2008.iznosioje0,1posto.TrendemisijeCO2uslijedizgaranjagorivatedoprinospojedinih energetskih podsektora prikazani su naslici10.2.6.iutablici10.2.4.

In2008,thedominantsourceofparticleemissionswas combustion in non-industrial furnaces (27percent), followedby road transport (26percent),other mobile sources (22 percent), industry andconstruction(17percent),andcombustioninenergyproduction and transformation plants (9 percent).Non-energy sources contributed to total particleemissions with 6 to 9 percent, depending on theyear.

10.2.4 CO2emission

Greenhouse gas CO2 is the most importantanthropogenic greenhouse gas. Due to significantCO2 emission increase, as well as the increase inCO2concentrationsintheatmosphere(fromabout290ppmbeforetheindustrialrevolutionto380ppmtoday), leads to the global warming and climatechange.

Accordingtothepreliminaryresultsfortheyear2008,CO2emissionsfromtheenergysectoramountedtoaround20.3milliontons,whichis4.1percentlessthaninthepreviousyearand0.7percentmorethanin1990.Intheobservedperiod,theCO2emissionincreasedbyanaverageannualrateof0.1percent.The trend in CO2 emissions from fossil fuelcombustion, as well as contribution of individualenergy subsectors, aregiven inFigure10.2.6andTable10.2.4.

264


Slika10.2.6.TrendemisijaCO2uslijedizgaranjagoriva


Izvor:EKONERG,EIHP

Figure10.2.6TrendinCO2emissionsfromfuelcombustion


Source:EKONERG,EIHP

Table10.2.4CO2 emissions fromenergy subsectors in theperiodfrom2003to2008

Tablica 10.2.4. Emisija CO2 iz energetskih podsektora zarazdobljeod2003.do2008.godine


265


Iz stacionarnih energetskih izvora u 2008. godiniemitiralose67postoCO2,ito33postoizpostrojenjazaproizvodnjuitransformacijuenergije,19postoizindustrijeigrađevinarstvai17postoizneindustrijskihložišta.CestovniprometjeuemisijiCO2sudjelovaos28posto,aostalimobilni izvoris2posto.Osimiz energetskog sektora do emisije CO2 dolazi i izproizvodnihprocesabezizgaranjagoriva(najvišeizcementara)te izsektorapridobivanja idistribucijefosilnihgoriva(izdvajanjeCO2izprirodnogplinanaCPSMolve),štozapojedinegodineiznosiod13do15postoukupneemisijeCO2uHrvatskoj.

ThemainsourceofCO2emissionsisfuelcombustion.In 2008, stationary energy sources emitted 67percent of CO2, namely, 33 percent of CO2 were emittedfromenergyproductionandtransformationplants, 19 percent from manufacturing industriesandconstructionand17percentfromnon-industrialcombustion furnaces. Road transport contributedto total energy emissions with 28 percent, whileothermobilesourcescontributedwith2percent.Inadditiontotheenergysector,productionprocesseswithout fuel combustion (mainlycement industry)andextractionanddistributionof fossil fuels(CO2 extractionfromnaturalgasinCPSMolve)arealsosignificant sources of CO2 emissions (13 to 15percentoftotalnationalCO2emissionsinCroatia).

11

ENERGETSKE BILANCE

ENERGY BALANCES


11.1 EnergyBalances(IEAMethod)

11.2. EnergetskebilancepoEUROSTATmetodi

11.2 EnergyBalances(EUROSTATMethod)

269

ENERGY BALANCES


Tablica11.1.1.Energetskabilancaza2007.godinu(IEA)

11.1 EnergyBalances(IEAmethod)

Table11.1.1Energybalancetable,2007(IEA)


270

ENERGETSKE BILANCE

Tablica 11.1.1. Energetska bilanca za 2007. godinu (IEA) -nastavak

Table11.1.1Energybalancetable,2007(IEA)-continued


271

ENERGY BALANCES

Tablica11.1.2.Energetskabilancaza2008.godinu(IEA) Table11.1.2Energybalancetable,2008(IEA)


272

ENERGETSKE BILANCE

Tablica11.1.2.Energetskabilancaza2008.godinu(IEA)-nastavak

Table11.1.2Energybalancetable,2008(IEA)-continued


273

ENERGY BALANCES

11.2. Energetske bilance po EUROSTATmetodi

Tablica 11.2.1. Energetska bilanca za 2007. godinu(EUROSTAT)

11.2 EnergyBalances(EUROSTATmethod)

Table11.2.1Energybalancetable,2007(EUROSTAT)


274

ENERGETSKE BILANCE

Tablica 11.2.1. Energetska bilanca za 2007. godinu(EUROSTAT)-nastavak

Table 11.2.1 Energy balance table, 2007 (EUROSTAT) -continued


275

ENERGY BALANCES

Tablica 11.2.1. Energetska bilanca za 2007. godinu(EUROSTAT)-nastavak2

Table 11.2.1 Energy balance table, 2007 (EUROSTAT) -continued2


276

ENERGETSKE BILANCE




277

ENERGY BALANCES




278

ENERGETSKE BILANCE




279

ENERGY BALANCES

Tablica 11.2.2. Energetska bilanca za 2008. godinu(EUROSTAT)

Table11.2.2Energybalancetable,2008(EUROSTAT)


1 000 ten 1 000 toe

3 964,3 874,7

8 042,8 753,4 17,4 24,9 3 517,4 240,6

-311,8 -86,6 116,2 -31,8

2 552,0

20,8

9 122,4 666,8 17,4 24,9 4 508,3 208,8

6 355,9 550,4 0,9 4 360,0 208,8

1 553,0 550,4

100,7 0,9

5,3

4 610,5 4 360,0 208,8

86,4

5 441,3

773,5

39,5

5,0

4 552,5

70,8

14,8 -148,3

14,8 -148,3

671,1

225,1

7 326,4 116,4 17,4 24,0 0,0 0,0

713,8

485,3

228,5

6 612,6 116,4 17,4 24,0 0,0 0,0

1 694,1 116,4 17,4 18,4

48,2 1,8

14,2

251,5

522,0 116,4 9,9 0,4

38,2

298,9 5,3 18,0

37,1

85,5

84,5 0,6

314,1

2 148,7

54,6

1 930,0

119,4

42,6

2 769,9 5,6

1 791,8 4,9

261,0

Primarna proizvodnja

Uvoz

Saldo skladišta

Izvoz

Bunker brodova

Ukupna potrošnja

Energija za transformacije

Javne termoelektrane

Samostalne termoelektrane

Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice

Proizvodnja transformirane energije



Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice

Promjene i transferi, povrat

Transferi među proizvodima

Potrošnja energetike

Gubici distribucije


Neposredna neenergetska potrošnja

Kemijska industrija

Ostali sektori

Neposredna energetska potrošnja

Industrija

Industrija željeza i čelika

Industrija obojenih metala

Kemijska industrija

Industrija stakla i građ. materijala

Rudarstvo

Industrija hrane, pića i cigareta

Industrija tekstila, kože i odjeće

Industrija papira i grafike

Strojogradnja i metalna industrija

Ostala industrija

Promet

Željeznički promet

Cestovni promet

Zračni promet

Pomorski i riječni promet

Opća potrošnja

Kućanstva

Poljoprivreda

Primary production

Imports

Stock change

Exports

Bunkers

Gross inland consumption

Transformation input

Public thermal power stations

Autoprod. thermal power stations

Gas works

Refineries

District heating plants

Transformation output



Gas works

Refineries


Exchanges and transfers, returns

Interproduct transfers

Consumption of the energy branch

Distribution losses

Available for final consumption

Final non-energy consumption

Chemical industry

Other sectors

Final energy consumption

Industry

Iron & steel industry

Non-ferrous metal industry

Chemical industry

Glass, pottery & building mat. industry

Ore-extraction industry

Food, drink & tobacco industry

Textile, leather & clothing industry

Paper and printing

Engineering & other metal industry

Other industries

Transport

Railways

Road transport

Air transport

Inland navigation

Households, commerce, pub. auth., etc.

Households

Agriculture

Sveukupno

Total allproducts

Kameniugljen

Hard coal

Koks

Coke

Lignit ukupno

Total lignite

Sirova nafta

Crude oil

Poluproizvodi

Feedstocks

280

ENERGETSKE BILANCE

Tablica 11.2.2. Energetska bilanca za 2008. godinu(EUROSTAT)-nastavak

Table 11.2.2 Energy balance table, 2008 (EUROSTAT) -continued


1 000 ten 1 000 toe

3 964,3 874,7

8 042,8 753,4 17,4 24,9 3 517,4 240,6

-311,8 -86,6 116,2 -31,8

2 552,0

20,8

9 122,4 666,8 17,4 24,9 4 508,3 208,8

6 355,9 550,4 0,9 4 360,0 208,8

1 553,0 550,4

100,7 0,9

5,3

4 610,5 4 360,0 208,8

86,4

5 441,3

773,5

39,5

5,0

4 552,5

70,8

14,8 -148,3

14,8 -148,3

671,1

225,1

7 326,4 116,4 17,4 24,0 0,0 0,0

713,8

485,3

228,5

6 612,6 116,4 17,4 24,0 0,0 0,0

1 694,1 116,4 17,4 18,4

48,2 1,8

14,2

251,5

522,0 116,4 9,9 0,4

38,2

298,9 5,3 18,0

37,1

85,5

84,5 0,6

314,1

2 148,7

54,6

1 930,0

119,4

42,6

2 769,9 5,6

1 791,8 4,9

261,0


Uvoz

Saldo skladišta

Izvoz

Bunker brodova

Ukupna potrošnja




Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice




Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice




Gubici distribucije



Kemijska industrija

Ostali sektori


Industrija



Kemijska industrija


Rudarstvo





Ostala industrija

Promet


Cestovni promet

Zračni promet


Opća potrošnja

Kućanstva

Poljoprivreda

Primary production

Imports

Stock change

Exports

Bunkers





Gas works

Refineries





Gas works

Refineries





Distribution losses



Chemical industry

Other sectors


Industry



Chemical industry





Paper and printing


Other industries

Transport

Railways

Road transport

Air transport

Inland navigation


Households

Agriculture

Sveukupno

Total allproducts

Kameniugljen

Hard coal

Koks

Coke

Lignit ukupno

Total lignite

Sirova nafta

Crude oil

Poluproizvodi

Feedstocks

1 000 ten 1 000 toe

3 964,3 874,7

8 042,8 753,4 17,4 24,9 3 517,4 240,6

-311,8 -86,6 116,2 -31,8

2 552,0

20,8

9 122,4 666,8 17,4 24,9 4 508,3 208,8

6 355,9 550,4 0,9 4 360,0 208,8

1 553,0 550,4

100,7 0,9

5,3

4 610,5 4 360,0 208,8

86,4

5 441,3

773,5

39,5

5,0

4 552,5

70,8

14,8 -148,3

14,8 -148,3

671,1

225,1

7 326,4 116,4 17,4 24,0 0,0 0,0

713,8

485,3

228,5

6 612,6 116,4 17,4 24,0 0,0 0,0

1 694,1 116,4 17,4 18,4

48,2 1,8

14,2

251,5

522,0 116,4 9,9 0,4

38,2

298,9 5,3 18,0

37,1

85,5

84,5 0,6

314,1

2 148,7

54,6

1 930,0

119,4

42,6

2 769,9 5,6

1 791,8 4,9

261,0


Uvoz

Saldo skladišta

Izvoz

Bunker brodova

Ukupna potrošnja




Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice




Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice




Gubici distribucije



Kemijska industrija

Ostali sektori


Industrija



Kemijska industrija


Rudarstvo





Ostala industrija

Promet


Cestovni promet

Zračni promet


Opća potrošnja

Kućanstva

Poljoprivreda

Primary production

Imports

Stock change

Exports

Bunkers





Gas works

Refineries





Gas works

Refineries





Distribution losses



Chemical industry

Other sectors


Industry



Chemical industry





Paper and printing


Other industries

Transport

Railways

Road transport

Air transport

Inland navigation


Households

Agriculture

Sveukupno

Total allproducts

Kameniugljen

Hard coal

Koks

Coke

Lignit ukupno

Total lignite

Sirova nafta

Crude oil

Poluproizvodi

Feedstocks

281

ENERGY BALANCES




282

ENERGETSKE BILANCE




283

ENERGY BALANCES

1 000 ten 1 000 toe


Uvoz

Saldo skladišta

Izvoz

Bunker brodova

Ukupna potrošnja




Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice




Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice




Gubici distribucije



Kemijska industrija

Ostali sektori


Industrija



Kemijska industrija


Rudarstvo





Ostala industrija

Promet


Cestovni promet

Zračni promet


Opća potrošnja

Kućanstva

Poljoprivreda

Primary production

Imports

Stock change

Exports

Bunkers





Gas works

Refineries




Autoprod. thermalpower stations

Gas works

Refineries


Exchanges and transfers,returns



Distribution losses

Available for finalconsumption

Final non-energyconsumption

Chemical industry

Other sectors


Industry



Chemical industry


Ore-extraction industry Food, drink & tobacco

industry Textile, leather &

clothing industry

Paper and printing

Engineering & othermetal industry

Other industries

Transport

Railways

Road transport

Air transport

Inland navigation

Households, commerce,pub. auth., etc.

Households

Agriculture

Prirodniplin

Natural gas

Gradskiplin

Derived gas

Ukupnoobnovljivi

izvori

Totalrenewable

energy

Biomasa

Biomass

Energijavjetra

Wind energy

Vodnesnage

Hydro energy

Toplinskaenergija

Derived heat

Električnaenergija

Electrical energy

Sunčeva energija

Solar heat

Geoter-malna

energija

Geothermal heat

2 216,5 873,1 4,4 3,2 404,1 3,4 457,9

996,3 2,5 2,5 702,0

-44,8

565,1 80,6 80,6 136,4

2 602,8 795,0 4,4 3,2 326,0 3,4 457,9 565,5

706,0 5,5 5,5

561,6 0,9 0,9

69,8 4,6 4,6

13,2

61,3

5,0 285,4 598,4

214,6 558,9

39,5

5,0

70,8

-461,4 -0,01 -3,4 -457,9 461,4

-461,4 -0,01 -3,4 -457,9 461,4

172,5 20,5 90,0

40,2 0,1 38,1 146,7

1 684,1 4,8 328,1 4,4 3,2 320,5 226,8 1 388,7

410,7

410,7

1 273,3 4,8 328,1 4,4 3,2 320,5 226,8 1 388,7

571,8 0,7 55,0 55,0 46,9 342,2

19,9 0,02 21,0

1,0 0,2 0,2 6,7

142,3 0,02 0,02 17,9 42,5

157,1 0,5 0,26 0,3 0,2 63,8

0,5 0,03 4,5

161,1 0,02 0,06 0,06 13,7 56,2

15,3 2,0 13,9

41,1 2,6 2,6 1,3 27,7

21,4 0,1 0,8 0,8 6,1 45,1

12,3 0,1 51,0 51,0 5,7 60,7

1,2 1,2 23,7

21,7

1,2 1,2

701,6 4,1 271,9 4,4 3,2 264,3 179,8 1 022,7

554,4 3,0 266,8 4,4 262,4 143,2 577,1

16,9 6,0




284

ENERGETSKE BILANCE




1 000 ten 1 000 toe


Uvoz

Saldo skladišta

Izvoz

Bunker brodova

Ukupna potrošnja




Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice




Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice




Gubici distribucije



Kemijska industrija

Ostali sektori


Industrija



Kemijska industrija


Rudarstvo





Ostala industrija

Promet


Cestovni promet

Zračni promet


Opća potrošnja

Kućanstva

Poljoprivreda

Primary production

Imports

Stock change

Exports

Bunkers





Gas works

Refineries





Gas works

Refineries





Distribution losses



Chemical industry

Other sectors


Industry



Chemical industry




clothing industry

Paper and printing


Other industries

Transport

Railways

Road transport

Air transport

Inland navigation


Households

Agriculture

Prirodniplin

Natural gas

Gradskiplin

Derived gas

Ukupnoobnovljivi

izvori

Totalrenewable

energy

Biomasa

Biomass

Energijavjetra

Wind energy

Vodnesnage

Hydro energy

Toplinskaenergija

Derived heat

Električnaenergija

Electrical energy

Sunčeva energija

Solar heat

Geoter-malna

energija

Geothermal heat

2 216,5 873,1 4,4 3,2 404,1 3,4 457,9

996,3 2,5 2,5 702,0

-44,8

565,1 80,6 80,6 136,4

2 602,8 795,0 4,4 3,2 326,0 3,4 457,9 565,5

706,0 5,5 5,5

561,6 0,9 0,9

69,8 4,6 4,6

13,2

61,3

5,0 285,4 598,4

214,6 558,9

39,5

5,0

70,8

-461,4 -0,01 -3,4 -457,9 461,4

-461,4 -0,01 -3,4 -457,9 461,4

172,5 20,5 90,0

40,2 0,1 38,1 146,7

1 684,1 4,8 328,1 4,4 3,2 320,5 226,8 1 388,7

410,7

410,7

1 273,3 4,8 328,1 4,4 3,2 320,5 226,8 1 388,7

571,8 0,7 55,0 55,0 46,9 342,2

19,9 0,02 21,0

1,0 0,2 0,2 6,7

142,3 0,02 0,02 17,9 42,5

157,1 0,5 0,26 0,3 0,2 63,8

0,5 0,03 4,5

161,1 0,02 0,06 0,06 13,7 56,2

15,3 2,0 13,9

41,1 2,6 2,6 1,3 27,7

21,4 0,1 0,8 0,8 6,1 45,1

12,3 0,1 51,0 51,0 5,7 60,7

1,2 1,2 23,7

21,7

1,2 1,2

701,6 4,1 271,9 4,4 3,2 264,3 179,8 1 022,7

554,4 3,0 266,8 4,4 262,4 143,2 577,1

16,9 6,0

1 000 ten 1 000 toe


Uvoz

Saldo skladišta

Izvoz

Bunker brodova

Ukupna potrošnja




Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice




Gradske plinare

Rafinerije

Javne kotlovnice




Gubici distribucije



Kemijska industrija

Ostali sektori


Industrija



Kemijska industrija


Rudarstvo





Ostala industrija

Promet


Cestovni promet

Zračni promet


Opća potrošnja

Kućanstva

Poljoprivreda

Primary production

Imports

Stock change

Exports

Bunkers





Gas works

Refineries





Gas works

Refineries





Distribution losses



Chemical industry

Other sectors


Industry



Chemical industry




clothing industry

Paper and printing


Other industries

Transport

Railways

Road transport

Air transport

Inland navigation


Households

Agriculture

Prirodniplin

Natural gas

Gradskiplin

Derived gas

Ukupnoobnovljivi

izvori

Totalrenewable

energy

Biomasa

Biomass

Energijavjetra

Wind energy

Vodnesnage

Hydro energy

Toplinskaenergija

Derived heat

Električnaenergija

Electrical energy

Sunčeva energija

Solar heat

Geoter-malna

energija

Geothermal heat

2 216,5 873,1 4,4 3,2 404,1 3,4 457,9

996,3 2,5 2,5 702,0

-44,8

565,1 80,6 80,6 136,4

2 602,8 795,0 4,4 3,2 326,0 3,4 457,9 565,5

706,0 5,5 5,5

561,6 0,9 0,9

69,8 4,6 4,6

13,2

61,3

5,0 285,4 598,4

214,6 558,9

39,5

5,0

70,8

-461,4 -0,01 -3,4 -457,9 461,4

-461,4 -0,01 -3,4 -457,9 461,4

172,5 20,5 90,0

40,2 0,1 38,1 146,7

1 684,1 4,8 328,1 4,4 3,2 320,5 226,8 1 388,7

410,7

410,7

1 273,3 4,8 328,1 4,4 3,2 320,5 226,8 1 388,7

571,8 0,7 55,0 55,0 46,9 342,2

19,9 0,02 21,0

1,0 0,2 0,2 6,7

142,3 0,02 0,02 17,9 42,5

157,1 0,5 0,26 0,3 0,2 63,8

0,5 0,03 4,5

161,1 0,02 0,06 0,06 13,7 56,2

15,3 2,0 13,9

41,1 2,6 2,6 1,3 27,7

21,4 0,1 0,8 0,8 6,1 45,1

12,3 0,1 51,0 51,0 5,7 60,7

1,2 1,2 23,7

21,7

1,2 1,2

701,6 4,1 271,9 4,4 3,2 264,3 179,8 1 022,7

554,4 3,0 266,8 4,4 262,4 143,2 577,1

16,9 6,0

12

PRILOZI

ANNEXES

12.1. Ogrjevnevrijednostiipretvorbenifaktori

12.1 NetCalorificValuesandConversionFactors

12.2.Skraćeniceiakronimi

12.2 AbbreviationsandAcronyms

12.3.Skraćenicenazivazemalja

12.3 OfficialShortCountryNames

287

ANNEXES

12.1. Ogrjevne vrijednosti i pretvorbenifaktori

Tablica12.1.1.Ogrjevnevrijednosti

12.1 Net Calorific Values and ConversionFactors

Table12.1.1Netcalorificvalues

JedinicaUnit

kg

kg

kg

kg

kg

dm3

kg

m3

m3

kg

kg

kg

kg

kg

kg

kg

kg

kg

kg

kg

kg

kg

m3

m3

m3

kWh

kcal

5 800-7 000

7 000

4 000-4 600

2 300-3 000

6 300-7 000

2 150

8 837

4 060

8 120-8 570

10 127

11 200

10 650

10 650

10 500

10 500

10 200

10 200

9 600

7 400

8 000-9 600

11 600

11 300

4 278

6 630

860

860

MJ

24,28-29,31

29,31

16,75-19,26

9,63-12,56

26,38-29,31

9,00

37,00

17,00

34-35,88

42,40

46,89

44,59

44,59

43,96

43,96

42,71

42,71

40,19

31,0

33,49-40,19

48,57

47,31

17,91

27,76

3,60

3,60

kgenkgoe

0,580-0,700

0,700

0,400-0,460

0,230-0,300

0,630-0,700

0,215

0,884

0,406

0,812-0,857

1,013

1,120

1,065

1,065

1,050

1,050

1,020

1,020

0,960

0,740

0,800-0,960

1,160

1,130

0,428

0,663

0,086

0.,086

kgeukgce

0,829-1,000

1,000

0,571-0,657

0,329-0,429

0,900-1,000

0,307

1,262

0,580

1,160-1,224

1,447

1,600

1,521

1,521

1,500

1,500

1,457

1,457

1,371

1,057

1,143-1,371

1,657

1,614

0,611

0,947

0,123

0,123

Kameni ugljenHard coalKameni ugljen za koksiranjeCoking coalMrki ugljenBrown coalLignitLignite

KoksCoke oven cokeOgrjevno drvoFuel woodBiodizelBiodieselDeponijski plinLandfill GasPrirodni plinNatural gasSirova naftaCrude oilUkapljeni plinLiquefied petroleum gasesMotorni benzinMotor gasolinePrimarni benzinNaphthaPetrolejKeroseneMlazno gorivoJet fuelEkstralako loživo uljeLight heating oilDizelsko gorivoDiesel oilLoživo uljeFuel oilNaftni koksPetroleum cokeOstali derivatiOther productsRafinerijski plinRefinery gasEtanEthaneKoksni plinCoke oven gasGradski plinGas works gasVisokopećni plinBlast furnace gasElektrična energijaElectricity


288

PRILOZI

kcal

MJ

kgen

kgoe

kgeu

kgce

1 000 kalorija

1 000 Calories

1 000 000 džula

1 000 000 Joules

1 kg ekvivalentne nafte

1 kg of oil equivalent

1 kg ekvivalentnog ugljena

1 kg of coal equivalent

Tablica12.1.2.Pretvorbenifaktori Table12.1.2Conversionfactors

1 kcal =

1 kJ =

1 kWh =

1 kgen/kgoe =

1 kgeu/kgce =

kcal

1

0,2388

859,845

10 000

7 000

kJ

4,1868

1

3 600

41 868

29 307,6

kWh

1,163x10-3

2,7778x10-4

1

11,63

8,141

kgen/kgoe

1x10-4

2,3885x10-5

85,9845x10-3

1

0,7

kgeu/kgce

1,4286x10-4

3,4121x10-5

0,1228

1,4286

1

Predmetci

k

M

G

T

P

E

kilo

mega

giga

tera

peta

eksa

Prefixes

103

106

109

1012

1015

1018


289

ANNEXES

12.2. Skraćeniceiakronimi 12.2AbbreviationsandAcronyms

BDPGDP

BrutodomaćiproizvodGrossDomesticProducts

BDVGDV

BrutododanavrijednostGrossAddedValue

CLRTAP KonvencijaodalekosežnomprekograničnomonečišćenjuzrakaConventiononLong-RangeTransboundaryAirPollution

DHMZMHS

DržavnihidrometeorološkizavodMeteorologicalandHydrologicalService

DZSCBS

DržavnizavodzastatistikuCroatianBureauofStatistics

EIHP EnergetskiinstitutHrvojePožarEnergyInstituteHrvojePožar

EE EnergetskaefikasnostEnergyEfficiency

FINA FinancijskaagencijaCroatianFinancialAgency

FZOEU FondzazaštituokolišaienergetskuučinkovitostFundforEnvironmentalProtectionandEnergyEfficiency

HERACERA

HrvatskaenergetskaregulatornaagencijaCroatianEnergyRegulatoryAgency

HNBCNB

HrvatskanarodnabankaCroatianNationalBank

knHRK

HrvatskakunaCroatiankuna

HSUPCGA

HrvatskastručnaudrugazaplinaCroatianGasAssociation

IEA MeđunarodnaenergetskaagencijaInternationalEnergyAgency

ILO MeđunarodnaorganizacijaradaInternationalLabourOrganisation

IRENA IstarskaregionalnaenergetskaagencijaIstrianRegionalEnergyAgency

MENEA MeđimurskaenergetskaagencijaMeđimurjeEnergyAgency

MMF IMF

MeđunarodnimonetarnifondInternationalMonetaryFund

NMVOC NemetanskihlapiviorganskispojeviNonmethanevolatileorganiccompounds

290

PRILOZI

Skraćenice-nastavak: AbbreviationsandAcronyms-continuing:

OECD OrganizacijazaekonomskusuradnjuirazvojOrganisationforEconomicCo-operationandDevelopment

OIE RES

ObnovljiviizvorienergijeRenewableEnergySources

PKM PPP

ParitetkupovnemoćiPurchasingpowerparity

UNDP ProgramUjedinjenihnarodazarazvojUnitedNationsdevelopmentProgram

REA RegionalnaenergetskaagencijaRegionalEnergyAgency

REGEA RegionalnaenergetskaagencijasjeverozapadneHrvatskeRegionalEnergyAgencyforNorthwestCroatia

SGE SustavnogospodarenjeenergijomSystematicEnergyManagement

UNFCCC OkvirnakonvencijaujedinjenihnarodaopromjeniklimeUnitedNationsFrameworkConventiononClimateChange

USDUS$

AmeričkidolarUSdollar

291

ANNEXES

12.3. Skraćenicenazivazemalja

Skraćenice zemalja prema ISO 3166-1-alpha-2codeelementsiodgovarajućaimenanahrvatskomi engleskom jeziku (ISO 3166-1) korišteni upublikaciji:

12.3 Officialshortcountrynames

Below are showed official short country namesin Croatian and English (ISO 3166-1) and thecorresponding ISO 3166-1-alpha-2 code elementsusedinthepublication:

292

BILJEŠKE

293

NOTES

IzdavačMinistarstvogospodarstva,radaipoduzetništvaRepublikeHrvatskeZagreb,UlicagradaVukovara78

OdgovornaosobaBranimirHoraček,dipl.ing.

UredniciDr.sc.GoranGranićMr.sc.SandraAnteševićMaričić

AutoriDr.sc.BrankoVuk

MarkoKaran,dipl.oec.SaraVukman,dipl.oec.Mr.sc.RobertFabekDr.sc.SanjaŽivkovićMr.sc.SandraAnteševićMaričićMr.sc.MarioMaričevićTomislavBaričević,dipl.ing.DanicaMaljković,dipl.ing.Mr.sc.BiljanaKulišićDr.sc.HelenaBožićŽeljkaHrsBorković,dipl.ing.Mr.sc.VedranKrstulovićDinoNovosel,dipl.ing.Mr.sc.ŽeljkoJurić

EnergetskiinstitutHrvojePožarZagreb,Savskacesta163

LekturahrvatskogtekstaProf.AnitaFilipović,dipl.bibl.

DizajnipripremazatisakMartinaKomeričkiKošarić,dipl.ing.LovorkaRački

InformatičkapodrškaFranjoKlečina,dipl.ing.

EnergetskiinstitutHrvojePožarZagreb,Savskacesta163

EngleskiprijevodilekturaDavorkaZmijarevićAgenaMark,Zagreb

TisakAZPGrafis,Samobor

AutorskapravaMinistarstvogospodarstva,radaipoduzetništvaRepublikeHrvatskeZagreb,UlicagradaVukovara78

Naklada1500primjeraka

PublisherMinistryofEconomy,LabourandEntrepreneurship

RepublicofCroatiaZagreb,UlicagradaVukovara78

ResponsiblepersonBranimirHoraček.B.Sc.

EditorsGoranGranić,Ph.D.

SandraAnteševićMaričić,M.Sc.

AuthorsBrankoVuk,Ph.D.

MarkoKaran,B.Sc.Econ.SaraVukman,B.Sc.Econ.

RobertFabek,M.Sc.SanjaŽivković,Ph.D.

SandraAnteševićMaričić,M.Sc.MarioMaričević,M.Sc.

TomislavBaričević,B.Sc.E.E.DanicaMaljković,M.M.Eng.

BiljanaKulišić,M.Sc.HelenaBožić,Ph.D.

ŽeljkaHrsBorković,B.Sc.Arch.E.VedranKrstulović,M.Sc.DinoNovosel,B.Sc.M.E.

ŽeljkoJurić,M.Sc.

EnergyInstituteHrvojePožarZagreb,Savskacesta163

CroatianlanguageeditingAnitaFilipović,B.A.

DesignandprepressMartinaKomeričkiKošarić,B.Sc.

LovorkaRački

ITsupportFranjoKlečina,B.Sc.E.

EnergyInstituteHrvojePožarZagreb,Savskacesta163

EnglishtranslationandeditingDavorkaZmijarevićAgenaMark,Zagreb

PressAZPGrafis,Samobor

CopyrightMinistryofEconomy,LabourandEntrepreneurship

RepublicofCroatiaZagreb,UlicagradaVukovara78

Edition1500copies

Zagreb,2009.

energija u hrvatskoj - mingo web.pdf · energija u hrvatskoj energy in croatia 2008 ... proizvodnja...

Documents